Wikipedija hrwiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.12 first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikipedija Razgovor Wikipedija Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Dodatak Razgovor o dodatku Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 14 7565761 7469286 2026-07-28T20:56:38Z Pojmoslovac 51927 s 7565761 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanost | ime = Biologija | slika = DNA animation.gif | veličina = | opis slike = 3D model strukture molekule [[DNK]]. | znanstvena_grana = | znanstveno_polje = | znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]''' | dodatak = | portal = '''[[Portal:Biologija|Portal o biologiji]]''' }} '''Biologija''' ([[Starogrčki jezik|grč.]] ''βίος'', ''bíos'' 'život' i ''λόγος'', ''lógos'' 'riječ, znanje') [[Prirodne znanosti|prirodna]] je [[znanost]] koja se bavi proučavanjem živoga svijeta, znanost o životu. Biologija proučava svojstva i ponašanje organizama, njihov rast, razvoj i razmnožavanje, kao i interakcije između različitih organizama, te organizama i njihovog okoliša. Biologija obuhvaća široki spektar akademskih područja koja se često smatraju različitim disciplinama. Ove discipline zajedno proučavaju život na različitim razinama. [[Molekularna biologija]], [[biokemija]] i [[molekularna genetika]] su velikim dijelom preklapajuće discipline koje proučavaju životne procese na molekulskoj i supramolekulskoj razini. Život na razini pojedinačnih [[stanica]] proučava [[stanična biologija]]. [[Anatomija]], [[histologija]] i [[fiziologija]] proučavaju građu i funkciju organizama na razini tkiva, organa i organskih sustava. Na [[Zemlja (planet)|Zemlji]] postoji više od 10 milijuna različitih [[vrsta]]. Njihova veličina pokriva raspon od onih koje su mikroskopski male pa do [[organizam]]a veličine [[plavi kit|plavog kita]]. Svi ovi oblici života imaju izvjesne osobine koje ih čine specifičnima i razlikuju od mrtvih tvari. Ove osobine su na primjer mogućnost reprodukcije, rasta, ali i mogućnost prilagođavanja okolini. == Područja biologije == Brojna su područja biologije, slijedi kraći popis: *[[protistologija]] – znanost jednostaničnim eukariotskim organizmima (algama i praživotinjama), *[[zoologija]] – znanost o životinjama, *[[botanika]] – znanost o biljkama, *[[antropologija]] – znanost koja proučava ljudski život i kulturu, te odnos između [[priroda|prirode]] i [[kultura|kulture]], *[[ekologija]] – znanost o odnosima među živim organizmima, o njihovom utjecaju na neživi okoliš koji ih okružuje, te o utjecaju okoliša na njih, *[[citologija]] – znanost o građi i aktivnosti živih [[stanica]], *[[Evolucija (biologija)|evolucija]] – znanost o razvoju života na Zemlji, *[[mikrobiologija]] – znanost o mikroorganizmima, *[[genetika]] – znanost o nasljeđivanju, *[[anatomija]] – proučava građu organizma, *[[histologija]] – proučava tkiva, *[[morfologija (biologija)|Morfologija]] – pročava oblik i građu organizma (više se upotrebljava u botanici), *[[fiziologija]] – proučava životne procese u organizmima, *[[bakteriologija]] – proučava bakterije, *[[virologija]] – proučava viruse, *[[zoologija]] – proučava životinje, *[[entomologija]] – proučava kukce, *[[Ihtiologija]] – proučava ribe, *[[herpetologija]] – proučava vodozemce i gmazove, *[[ornitologija]] – proučava ptice, *[[mamalogija]] – proučava sisavce, *[[embriologija]] – proučava embrionalni razvitak (od začeća do "rođenja" nove jedinke), *[[molekularna biologija]] – proučava makromolekule u stanici i reakcije među njima, *[[geobotanika]] – proučava rasprostranjenost biljaka na Zemlji, *[[konzervacijska biologija]] – primjenjuje dostignuća iz brojnih znanosti (prirodnih, društvenih i dr.) u svrhu zaštite biološke raznolikosti. [[Medicina]], [[antropologija]] i [[psihologija]] znanosti su koje se bave čovjekom, medicina njegovim fizičkim i psihičkim zdravljem, psihologija cjelokupnim ponašanjem (i bolesnim i zdravim), a antropologija proučava čovjeka iz svih mogućih pogleda, materijalnih, duhovnih i duševnih, promatra ga u vremenu. Ukratko, dok liječnici pomažu ljudima da budu tjelesno zdravi, psiholozi se bave ponašanjem, a antropolozi pokušavaju shvatiti cjelinu. == Aksiomi moderne biologije == Neke od najvažnijih područja biologije ujedinjuje pet principa za koje se može reći da su temeljni [[aksiom]]i moderne biologije<ref>Avila, Vernon L. (1995). Biology: Investigating life on earth. Boston: Jones and Bartlett. pp. 11–18. {{ISBN|0-86720-942-9}}.</ref> *1. [[Stanica]] je osnovna jedinica [[život]]a, tj. osnovna strukturna i funkcionalna jedinica svih poznatih organizama. *2. Nove [[vrsta|vrste]] i nasljedne osobine rezultat su [[evolucija|evolucije]]. *3. [[Gen]] je osnovna jedinica [[nasljeđivanje|nasljeđivanja]]. *4. [[Organizam|Organizmi]] reguliraju svoje unutarnje mehanizme, kako bi održali stabilno zdravstveno stanje. *5. Živi organizmi konzumiraju i transformiraju razne oblike [[energija|energije]]. == Poznati biolozi == Početke biologije nalazimo kod [[Aristotel]]a koji je opisao oko 500 životinjskih vrsta, a nakon njega slijedi stagnacija sve do 16. stoljeća. U 17. stoljeću izum [[mikroskop]]a dovodi do otkrića stanice i početka citologije, a u 18. stoljeću [[Carl von Linne]] opisuje i sistematizira mnoštvo biljnih i životinjskih vrsta. Svojim radom ujedno osniva znanstvenu sistematiku vrsta. Nakon njega [[Georges Cuvier]] utemeljuje komparativnu anatomiju, a [[Charles Darwin]] postavlja [[teorija evolucije|teoriju evolucije]]. [[Datoteka:Carl von Linné.jpg|desno|200px|thumb|[[Carl von Linne]]]] *Sir [[Charles Darwin]] *[[Gregor Mendel]] *[[Louis Pasteur]] *Sir [[Alexander Fleming]] *[[Luigi Galvani]] *[[Robert Hooke]] *[[Carl von Linne]] *[[Jacques Monod]] *[[James Watson]] *[[Francis Crick]] *[[Robert Koch]] == Vidite i: == * [[Popis osnovnih tema u biologiji]] == Galerija == <gallery> File:Guriezo Adino vaca toro terneras.jpg|Animalia – Bos primigenius taurus File:Zboże.jpg|Planta – Triticum File:Morchella esculenta 08.jpg|Fungi – Morchella esculenta File:Fucus serratus2.jpg|Stramenopila/Chromista – Fucus serratus File:Gemmatimonas aurantiaca.jpg|Bacteria – Gemmatimonas aurantiaca (- = 1 Micrometer) File:Halobacteria.jpg|Archaea – Halobacteria File:Gamma phage.png|Virus – Gamma phage </gallery> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [https://www.hbd-sbc.hr/ Hrvatsko biološko društvo] {{biologija}} {{Priroda}} {{prirodne znanosti}} [[Kategorija:Biologija| ]] [[Kategorija:Grecizmi]] mkg94qxgmp63i37i515ph2dzjzcskhe 0 74 7565586 7191056 2026-07-28T15:01:53Z Pojmoslovac 51927 s 7565586 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanost | ime = Kemija | slika = David - Portrait of Monsieur Lavoisier (cropped).jpg | veličina = 300px | opis slike = [[Antoine Laurent de Lavoisier]] smatra se osnivačem moderne kemije. Godine 1789. objavio je svoju ''Elementarnu raspravu o kemiji'' (''Traité élémentaire de chimie''). | znanstvena_grana = | znanstveno_polje = | znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]''' | portal = <hr>[[Datoteka:Portal-Kemija-logo.png|64px|link=Portal:Kemija]] '''[[Portal:Kemija|Portal Kemija]]'''<hr> }} '''Kemija''' (grčki: χημεία ''chimeía;'' starofrancuski: ''alkemie''; arapski ''al-kimia'': ''umjetnost preobrazbe''; nekad hr. ''lučba'') je [[znanost]] koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Kemija se bavi [[kemijski element|kemijskim elementima]] i [[kemijski spoj|spojevima]], koji se sastoje od [[atom]]a i molekula, kao i njihovim odnosima. Prije više od stoljeća, ova se znanost nazivala ''lučbom''. Danas se izraz ''ludžba'' (usklađeno s modernim pravopisom) ne upotrebljava. == Pregled == {{glavni|Popis osnovnih tema u kemiji}} [[Atom|Atomska teorija]] je osnova kemije. Ta teorija kaže da se sve tvari sastoje od vrlo malih čestica, [[atom]]a. Jedan od prvih zakona koji je doveo do utemeljenja kemije kao znanosti bio je [[Zakon očuvanja mase]]. Taj zakon kaže da tijekom [[kemijska reakcija|kemijske reakcije]] nema primjetne promjene u količini tvari. Jednostavno rečeno, ako na početku imate 10.000 atoma i napravite mnogo kemijskih reakcija, na kraju ćete opet imati 10.000 atoma. [[Masa]] je ostala ista ako uračunamo energiju koja se pritom izgubila ili stekla. Kemija proučava odnose među atomima: ponekad među pojedinačnim atomima, ali češće kad su atomi vezani uz druge atome i čine [[ion]]e i [[molekula|molekule]]. Atomi stupaju u odnos s drugim atomima (npr. logorska vatra je kombinacija atoma [[kisik]]a iz zraka s atomima [[ugljik]]a i [[vodik]]a iz drveta), a mogu imati odnos i sa [[svjetlo]]m (fotografija nastaje zbog promjena koje svjetlo izaziva na kemikalijama filmske vrpce) i drugim zračenjima. Neobično se brzo otkrilo da se atomi gotovo uvijek slažu u određenim omjerima: silicijski pijesak je struktura gdje omjer atoma [[silicij]]a i atoma kisika iznosi 1:2. Danas znamo da taj [[zakon određenih proporcija]] ima iznimke (npr. integrirani strujni krugovi). Iz toga vidimo da se tvari ponašaju po određenim [[Kemijske zakonitosti|kemijskim zakonitostima]]. Drugo ključno otkriće: kad god se izvodi određena kemijska reakcija, količina stečene ili izgubljene energije uvijek je ista. To je dovelo do važnih pojmova kao što su [[ravnoteža]], [[termodinamika]] i [[kinetika]]. [[Fizikalna kemija]] zasniva se na modernoj [[fizika|fizici]], jer je ''u načelu'' moguće opisati sve kemijske sustave koristeći teoriju [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]]. Ta je teorija matematički složena i nije razumno koristiti je za normalan rad u kemiji. U praksi se samo najjednostavniji kemijski sustavi mogu istraživati isključivo kroz kvantnu mehaniku, te se za praktičke svrhe moraju raditi aproksimacije. Zato u većem dijelu kemije nije potrebno detaljno znanje kvantne mehanike, jer se važne posljedice te teorije (prvenstveno orbitalna aproksimacija) mogu razumjeti i primijeniti na jednostavniji način. Iako se ''kvantna mehanika'' često može zanemariti, njezin osnovni pojam - ''kvantizacija energije'' - mora se uzeti u obzir. Kemičari koriste kvantne efekte prilikom svih [[spektroskopija|spektroskopskih]] tehnika (i raznih drugih stvari), iako mnogi kemičari nisu svjesni toga! Osim toga, često se i fizika može zanemariti, a konačni rezultat (npr. [[nuklearna magnetska rezonancija|NMR spektar]]) svejedno može imati smisla. Potpun fizikalni opis kemije mora također uzeti u obzir [[teorija relativnosti|relativnost]], koja je druga glavna teorija moderne fizike, također matematički složena. Srećom, efekti relativiteta važni su samo u izuzetno preciznim izračunima atomske strukture, koji se uglavnom tiču težih elemenata, dok je u praksi relativnost nevažna za gotovo čitavu kemiju. Kemija se obično dijeli ovako: [[analitička kemija]], koja određuje sastav i dijelove tvari; [[organska kemija]], koja proučava ugljikove spojeve; [[anorganska kemija]], koja istražuje šire elemente koje organska kemija ne naglašava; [[biokemija]], proučavanje kemije u biološkom sustavu; i [[fizikalna kemija]], koja je osnova svih drugih grana jer obuhvaća fizikalne osobine tvari i teorije za njihovo istraživanje. Neke druge multidisciplinarne i specijalizirane grane: [[znanost o materijalima]], kemija [[polimer]]a, [[kemija okoliša]], [[farmacija]]. * [[znanstvena metoda]] * [[osnovna jedinica SI]] * [[značajni broj]]evi * [[atom]] * [[orbitale]] * [[periodni sustav elemenata]] * [[izomeri]] * [[alotrop]]i * [[izotop]]i * [[ion]] * [[elektronska konfiguracija]] * Periodični trendovi ** [[elektronegativnost]] ** [[atomski radijus]], [[ionski radijus]], [[kovalentni radijus]] ** [[ionizacijska energija]] ** [[elektronski afinitet]] * elementarne skupine: [[S-blok]], [[D-blok]], [[F-blok]], [[P-blok]] == Kemikalije i odnosi == [[File:Periodic table (polyatomic).svg|thumb|300px|[[Periodni sustav elemenata]]]] * [[Sustavno ime|sustavna imena]] * [[kemijska formula]] ** [[empirijska formula]] ** [[molekulska formula]] * [[kemijska veza]] * [[kemijski polaritet]] * [[kemijska jednadžba]] * [[kemijska reakcija]] * [[boje kemikalija]] == Kvantitativna kemija == * [[mol (mjerna jedinica)]] * [[Avogadrova konstanta]] * [[stehiometrija]] * [[termokemija]] * [[Hessov zakon]] * [[kalorimetrija]] == Stanja tvari == * [[kinetička teorija plinova]] * [[idealni plin]] * [[fizika čvrstog stanja]] * [[otopina|otopine]] * [[koncentracija]] otopina * [[koloidna svojstva]] * [[kemijska ravnoteža]] * [[Le Chatelierovo načelo]] * [[topljivost]] * [[ukapljivanje]] * [[efekt zajedničkog iona]] == Kiseline i baze == [[File:Chemicals in flasks.jpg|thumb|[[Kemikalije]]]] * [[teorije reakcija kiselina i baza]] * [[jake kiseline|jake kiseline]] * [[slabe kiseline|slabe kiseline]] * [[pH]] i jačina kiselina * [[sustavno imenovanje]] kiselina i baza * [[samo-ionizacija vode]] * [[titracija]] kiselina-lužina * [[redoks]]-reakcije * [[elektrokemija]] == Kinetika i termodinamika == * [[kemijska kinetika]] * [[stopa reakcije|stope reakcije]] * [[spontani proces]]i * [[entalpija]] * [[entropija]] * [[Gibbsova slobodna energija]] * [[nuklearna kemija]] * [[biokemija]] == Povijest kemije == *[[podrijetlo kemije]] *[[rani razvoj kemije]] *[[alkemija]] *[[flogistonska kemija]] *[[otkriće kemijskih elemenata]] *[[Nobelova nagrada za kemiju]] == Poznati kemičari == [[File:Vladimir Prelog ETH-Bib Portr 00214.jpg|thumb|150px|Hrvatski kemičar [[Vladimir Prelog]] dobitnik je [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade za kemiju]] 1975. godine.]] *[[Marie Curie]] *[[Pierre Curie]] *[[John Dalton]] *[[Jöns Jakob Berzelius]] *[[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev]] *[[Antoine Laurent de Lavoisier]] *Sir [[Ernest Rutherford]] *[[Louis Pasteur]] *Sir [[Humphry Davy]] *[[Robert Boyle]] *[[Michael Faraday]] *[[Sima Lozanić]] *[[Fran Bubanović]] ==Vanjske poveznice== ;Mrežna mjesta * [https://enciklopedija.hr/clanak/31148 kemija] [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] * [http://info.hazu.hr/hr/o-akademiji/razredi/razred_za_matematicke_fizicke_i_kemijske_znanosti/ Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti] [[HAZU]] * [http://www.hkd.hr/ Hrvatsko kemijsko društvo] * [http://www.hdki.hr/hdki Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa] * M. Sikirica, M. Vrbnjak Grđen, K. Holenda, [http://eskola.chem.pmf.hr/udzbenik/web_Sikirica/index.htm ''e-Kemija''], interaktivni udžbenik i pojmovnik * [http://www.periodni.com/hr/index.html www.periodni.com], portal o kemiji i pojmovnik {{Područja kemije}} {{Prirodne znanosti}} [[Kategorija:Prirodne znanosti]] [[Kategorija:Kemija| ]] sdera9ak639az1sp4l6vebmhy80l92m 0 143 7565731 7468653 2026-07-28T19:29:46Z Pojmoslovac 51927 s 7565731 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanost | ime = Astronomija | slika = Crab Nebula.jpg | veličina = | opis slike = [[Messier 1|Maglica Rakovica]] je ostatak [[supernova|supernove]] (slika sa [[Svemirski teleskop Hubble|Svemirskog teleskopa Hubble]]). | znanstvena_grana = | znanstveno_polje = '''[[Fizika]]''' | znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]''' | dodatak = | portal = }} [[datoteka:Gravitationell-lins-4.jpg|mini|desno|250px|[[Gravitacijske leće]] (slika sa [[Svemirski teleskop Hubble|Svemirskog teleskopa Hubble]]).]] [[datoteka:Venus Tablet of Ammisaduqa.jpg|mini|desno|250px|Amisadukina [[Efemeride|Venerina tablica]] iz [[Babilonska astronomija|Babilnskog carstva]] (7. stoljeće pr. Kr.)]] [[datoteka:800 nasa structure renderin2.jpg|mini|desno|250px|Dva ogromna balona [[Rendgenska astronomija|rendgenskog]] i [[Gama astronomija|gama zračenja]] u samom središtu [[Mliječni put|Mliječnog puta]] (2010.).]] [[datoteka:Nebeska sfera 3.png|mini|desno|250px|[[Nebeski ekvator]] i [[ekliptika]].]] [[datoteka:Cycle of pulsed gamma rays from the Vela pulsar.gif|mini|desno|250px|Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s [[pulsar]]a Vela.]] '''Astronomija''' ([[Grčki jezik|grč.]] ''astron'', zvijezda + ''nomos'', zakon) ili '''zvjezdoznanstvo''' ([[Starogrčki jezik|grč]]. ''ἀστρονομία'': zvjezdoznanstvo) jest [[znanost]] o [[nebesko tijelo|nebeskim tijelima]] i pojavama u [[svemir]]u te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti. Astronomija se razvila iz praktičnih potreba i zadržala je i dalje taj svoj praktični značaj (izradba [[kalendar]]a, određivanje [[Vrijeme (fizika)|točnog vremena]], [[Sferna astronomija|točnog položaja]], [[orijentacija]] pri putovanju, osobito na moru i u zraku). Izvanredno dug razvoj astronomije kao egzaktne [[prirodne znanosti]], niz otkrića i uspjesi što ih je postizala u ispravnom tumačenju prirodnih pojava omogućili su da se pravilno ocijeni njezina uloga pri upoznavanju svijeta koji nas okružuje. Zato se rezultati njezinih istraživanja mogu upotrijebiti kao oslonac znanstvenom, naprednomu nazoru o svijetu u borbi protiv neznanstvenih shvaćanja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/4319 |title=astronomija |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref> Astronomija se bavi opažanjem i objašnjavanjem pojava izvan [[Zemlja|Zemlje]] i njezine [[atmosfera|atmosfere]]. Astronomija proučava porijeklo, razvoj, [[fizika|fizička]] i [[kemija|kemijska]] svojstva [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]]: [[zvijezda]], zvjezdanih sustava, [[planet]]a, [[crne rupe|crnih rupa]] i drugih objekata u [[svemir]]u, kao i procesa koji se događaju u njima. Osobe koje se bave astronomijom zovu se [[astronom]]ima ili zvjezdoznancima. Astronomija je jedna od znanosti u kojima [[amaterska astronomija|amateri]] još uvijek imaju posebnu ulogu u otkrivanju i promatranju tranzicijskih [[pojava]]. Riječ astronomija potječe iz [[starogrčki jezik|starogrčkog]] i u slobodnom prijevodu znači „zakon(i) zvijezda”. Astronomiju treba razlikovati od [[astrologija|astrologije]] koja je [[pseudoznanost]] o predviđanju ljudske sudbine promatranjem putanja zvijezda i planeta. == Povijest astronomije == {{Glavni|Povijest astronomije}} Astronomijom su se bavili [[Povijest Kine|stari Kinezi]], [[Civilizacija Doline Inda|Indijci]], [[Babilonija|Babilonci]], [[Drevni Egipat|Egipćani]] i [[Stara Grčka|Grci]]. U Kineza su astronomi bili državni činovnici koji su, po službenoj dužnosti, morali pratiti kretanje nebeskih tijela i nebeske pojave. Kod drevnih Indijaca, Babilonaca i Egipćana astronomijom su se bavili svećenici. Svi ti narodi vrlo su rano upoznali dnevno i godišnje kretanje nebeskih tijela i uočili zakonitosti kod nebeskih pojava, napose kod [[pomrčina]], pa su se te pojave pretkazivale. Kineski godišnjaci već 2857. pr. Kr. bilježe pomrčine i pojave [[komet]]a, ali je spaljivanjem znanstvenih spisa na zapovijed cara [[Qin Shi Huangdi]] 221. pr. Kr. spriječeno da se spoznaju druge potankosti o kineskoj astronomiji. Grci su astronomiju digli na stupanj egzaktne znanosti. Oni su se vjerojatno mnogo koristili opažanjima i otkrićima Babilonaca ([[Metonov ciklus]], [[Sarosov period|Saros]] i podjela [[zodijak]]a u znakove), ali su nadmašili svoje prethodnike i suvremenike izgrađujući čvrstu znanstvenu zgradu astronomije, počevši od [[Tales]]a i [[Hiparh]]a, koji je otkrio pojavu [[Zemljina precesija|precesije]], a ujedno je primijenio matematičke metode kako bi odredio važne pojave u kretanju [[Sunce|Sunca]], [[Mjesec]]a i [[planet]]a. [[Aristarh sa Samosa]] je prvi dao točnu metodu za mjerenje daljine Sunca i Mjeseca, a kretanje na nebu protumačio kao posljedicu stvarnoga kretanja Zemlje oko vlastite osi i oko Sunca. To je njegovo naučavanje bilo silom sprječavano, pa i ugušivano, sve dok ga nije ponovno iznio [[Nikola Kopernik]]. Grčko proučavanje nastavljeno je u [[Aleksandrija|Aleksandrijskoj]] školi: [[Eratosten]] je izmjerio [[opseg]] [[Zemlja|Zemlje]], a [[Klaudije Ptolemej]] skupio sve dotadašnje astronomsko znanje u čuvenom ''Velikom sustavu'' ([[Starogrčki jezik|grč]]. ''Μεγάλη σύνταξıς''); odatle naslov ne arapskom jeziku ''Almagest''. S propašću Rimskoga Carstva smanjilo se zanimanje za astronomiju. U srednjem vijeku rad na astronomiji nastavili su [[Arapi]]. Kopernikovo djelo ''O gibanjima nebeskih tijela'' ([[Latinski jezik|lat]]. ''De revolutionibus orbium coelestium'', 1543.) značilo je početak nove ere u astronomiji i napuštanje Ptolemejeva geocentričkog sustava. Značenje Kopernikova nauka za raskid s religijskim predrasudama isticao je osobito [[Giordano Bruno]], kojega je rimska [[inkvizicija]] zbog toga živa spalila (1601.). Razvoj astronomije povezan je nadalje uz [[Johannes Kepler|Johannesa Keplera]] i [[Galileo Galilei|Galilea Galileja]]. Oni su utemeljili [[nebeska mehanika|nebesku mehaniku]], na kojoj je onda [[Isaac Newton]] zasnovao svoj zakon nebeske mehanike ([[Newtonov zakon gravitacije]]), i konačno rješio pitanje o kretanju planeta i drugih nebeskih tijela. Svoje naučavanje izložio je Newton u djelu ''Matematička načela naravne filozofije'' (lat. ''Philosophiae naturalis principia mathematica'', 1687.). Galilei, Kepler i Newton važni su ne samo zbog svojega rada na proučavanju kretanja nebeskih tijela nego i zbog svojeg priloga u razvoju [[Astronomski instrumenti|astronomskih instrumenata]]. Galilei je primijenio [[dalekozor]], a Kepler pronašao tip dalekozora koji se do danas upotrebljava u astronomiji. Newton je uveo dalekozor sa zrcalom ([[reflektorski teleskop]]) za proučavanje nebeskih tijela i otkrio rastavljanje bijele svjetlosti u [[Spektar (fizika)|spektar]], na čemu se temelji [[astrofizika]]. Primjenjujući [[Newtonov zakon gravitacije]], francuski matematičari i astronomi naglo su razvili nebesku mehaniku. Uporaba dalekozora omogućila je nova saznanja o planetima, otkrivena su i nova, dotad nepoznata nebeska tijela. U 18. stoljeću [[Edmond Halley]] je otkrio vlastito gibanje [[zvijezda]], a [[James Bradley]] pojavu [[Aberacija svjetlosti|aberacija svjetlosti]] i [[nutacija|nutacije]]. Istraživanja [[William Herschel|Williama Herschela]] dala su prve znanstvene slike o ustroju zvjezdanog sustava. [[Friedrich Wilhelm Bessel]] je 1838. prvi izmjerio daljinu zvijezde (broj 61 u [[Labud (zviježđe)|Labudu]]), što je proširilo granice dotadašnjega "svijeta". Oko polovice 19. stoljeća počeo je razvoj spektralne analize i fotometrije, to jest astrofizike. S pomoću [[Dopplerov efekt|Dopplerova učinka]] mjere se brzine kretanja zvijezda i [[galaktika]], njihove rotacije, a položaji i jačine spektralnih linija govore ne samo o kemijskom sastavu svemirskih tijela nego i o [[temperatura]]ma, veličini, [[tlak]]u, [[ionizacija|ionizaciji]] i [[električno polje|električnim poljima]] na zvijezdama i u [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdanim prostorima]]. [[Fotometrija]] zajedno sa [[statistika|statistikom]] otkriva [[Tamna tvar|tamnu tvar]] među zvijezdama i dolazi do spoznaja o spiralnoj strukturi našega sustava [[Mliječni put|Mliječnog puta]]. U 20. stoljeću opet se proširio doseg "svijeta" mjerenjem udaljenih [[galaktika]] i njihovih [[brzina]]. Najudaljeniji poznati kozmički objekti su danas od nas daleko više od 10 milijardi [[Svjetlosna godina|godina svjetlosti]]. Sva ta otkrića temelje se na astrofizičkim instrumentima: [[Spektrometar|spektrometrima]], fotometrima, [[Dugobazična interferometrija|interferometrima]], [[Fotografija|fotografskim aparatima]] i fotoelektričnim uređajima, zajedno s refraktorima i reflektorima velikih modernih [[zvjezdarnica]]. Na kraju je došla i primjena [[radar]]ske tehnike i radiotehnike, koje stvaraju novo područje [[radio astronomija|radio astronomije]]. == Grane astronomije == === Podjela prema predmetu promatranja === *[[Astrobiologija]] proučava nastanak i evoluciju bioloških sustava u svemiru. *[[Astrognozija]] je grana astronomije koja se bavi vještinom prepoznavanjem zviježđa i nebeskih objekata na nebu. * [[Astrofizika]] s [[kozmologija|kozmologijom]] se bavi proučavanjem fizike [[svemir]]a, uključujući [[luminozitet]], [[gustoća|gustoću]], [[temperatura|temperaturu]] i [[Kemijski spojevi|kemijski sastav]] zvijezda, nastanak i evoluciju [[galaksija]], svojstva međuzvjezdanog prostora, svojstva [[crna rupa|crnih rupa]] i drugih pojava na nebu. *[[Astrometrija]] i [[sferna astronomija]] se bavi proučavanjem putanja nebeskih tijela u svemiru i njihovim promjenama, određuje [[koordinatni sustav|koordinatne sustave]] i proučava [[kinematika|kinematiku]] [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]]. * [[Kozmologija]] proučava porijeklo i razvoj svemira kao cjeline; * [[Galaktička astronomija]] bavi se proučavanjem strukture i dijelova naše galaktike - [[Mliječna staza|Mliječne staze]]; * [[Galaktička formacija i evolucija]] proučava formiranje zvjezdanih sustava (galaksija) i njihov razvoj; * [[Izvangalaktička astronomija]] bavi se proučavanjem tijela izvan Mliječne staze; * [[Nebeska mehanika]] proučava gibanje nebeskih tijela pod djelovanjem [[sila|sile]], te stanje ravnoteže samih tijela; * [[Planetologija|Planetarne znanosti]] proučavaju [[planet]]e [[sunčev sustav|Sunčevog sustava]]; * [[Stelarna astronomija]] proučava [[zvijezda|zvijezde]]; * [[Stelarna evolucija]] proučava razvoj zvijezde od njezina stvaranja do svršetka; * [[Stelarna statistika]] istražuje [[Statistika|statističkim metodama]] prostorne i vremenske raspodjele svemirskih tijela i njihovih [[gibanja]], bilo da je riječ o zvijezdama ili nekim drugim objektima u galaktikama, ili pak o bilo kojim drugim objektima u nekom dijelu svemira. Polazište je statistike velik broj tijela; u jednoj galaktici ima oko 10¹¹ zvijezda, a galaktikâ u svemiru ima i više od 10¹¹. Potanko su ispitivani samo malobrojni primjerci; na temelju tipičnih uzoraka izvode se općenitiji zaključci. Izvori statistike pretežno su katalozi zvijezda, galaktika, odnosno odabranih objekata s obzirom na neka njihova svojstva. Statistički rezultat daje predodžbu o građi i obliku neke vrste tijela te o njihovu okupljanju. * [[Teorijska astronomija]] koristi se podatcima astrometrije i nebeske mehanike te povezuje položaj tijelâ na [[nebeska sfera|nebeskoj sferi]] s njihovim mehaničkim svojstvima, da bi se iz opažanja odredile prave staze tijela, ili obratno, iz pravih staza proračunali prividni položaji tijela ([[efemeride]]). * [[Zvjezdana formacija]] proučava uvjete i sile koje djeluju u unutrašnjosti oblaka plina i dovode do stvaranja [[zvijezda|zvijezde]]. === Podjela prema načinu istraživanja === [[datoteka:Aerial View of the VLTI with Tunnels Superimposed.jpg|mini|desno|250px|Najveći [[teleskop]] na svijetu je europski [[Vrlo veliki teleskop]] (VLT) u [[Čile]]u. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa.]] [[datoteka:The MAGIC Telescope at night.jpg|mini|desno|250px|[[Teleskop MAGIC]] za maglovitog dana. Vide se [[laser]]ske referentne zrake, koje mjere geometriju aktivne površine reflektora.]] [[datoteka:USA.NM.VeryLargeArray.02.jpg|mini|desno|250px|''Very Large Array'', puno malih teleskopa se povezuje [[Dugobazična interferometrija|radio interferometrijom]] u veliki teleskop.]] Danas se astronomski podaci najvećim dijelom dobivaju analizom [[elektromagnetski val|elektromagnetskih valova]] ali i subatomskih čestica ([[elektron]]a, [[proton]]a, [[neutrino|neutrina]]). U bliskoj budućnosti očekuje se i proučavanje [[gravitacijski val|gravitacijskih valova]]. Astronomiju tradicionalno dijelimo prema promatranom dijelu elektromagnetskog spektra: *[[Optička astronomija]]: astronomija u dijelu elektromagnetskog spektra vidljivog ljudskim okom (valne duljine 400 nm - 800 nm). *[[Infracrvena astronomija]]: astronomija u infracrvenom dijelu elektromagnetskog spektra (valne duljine 700 nm - 1 mm) . *[[Radio astronomija]]: astronomija koja koristi instrumente slične radio/televizijskim antenama za istraživanje u području elektromagnetskih valova centimetarske i milimetarske duljine (valne duljine 30 cm - 1 mm). * Astronomija u području [[visokoenergijska astronomija|visokih energija]] ili astronomija u rendgenskom (X), ultraljubičastom i gama elektromagnetskom spektru: **[[Rendgenska astronomija]] - (valne duljine 5 pm - 10 nm) **[[Ultraljubičasta astronomija]] - (valne duljine 380 nm - 10 nm} **[[Gama astronomija]] * Astronomija u području zračenja drugih [[Subatomska čestica|subatomskih čestica]]: ** [[Neutrino astronomija]] ** Astronomija gravitacijskih valova je u začetku. * Izvanzemaljska ili ekstraterestrička astronomija provodi istraživanja [[svemirske letjelice|svemirskim letjelicama]] izvan atmosfere; neka se zračenja inače ne bi mogla primijetiti. [[Teleskop]]i za rendgensko i gama zračenje šalju se izvan atmosfere, a infracrveno ili [[toplinsko zračenje]] opaža se barem s visokih planina. Ono pristiže iz međuzvjezdanog prostora (od zrnaca praha i molekularnih oblaka), iz bliske okoline zvijezda, te posebno od zvijezda u nastajanju. [[Rendgensko zračenje]] pristiže s cijeloga neba i iz posebnih izvora, kao što su [[dvojne zvijezde]], ostatci supernovih zvijezda, središta skupova galaktika te aktivnih galaktika i oslikava procese u kojima se oslobađaju velike energije. Najslabije su upoznati izvori gama zračenja koje pristiže iz površina oko središta ravnine galaktike, te iz pojedinačnih izvora. Vjerojatno se, kao i kod rendgenskog zračenja, radi o vrlo velikim energetskim pretvorbama, pa i o pojavama crnih rupa. *Relativistička astrofizika dio je astronomije koja obrađuje svemirsku tvar vrlo velikih energija, brzina i gustoća, a što se javlja primjerice u [[Bijeli patuljak|bijelih patuljaka]], [[Neutronska zvijezda|neutronskih zvijezda]], [[crna rupa|crnih rupa]], vrlo aktivnih [[galaktika]] ([[kvazar]]i; radiogalaktike), a također i u ranim stadijima svemira. * [[Planetologija]] obuhvaća složena fizička, kemijska, geološka i druga istraživanja planeta, interdisciplinarna je i postupno se oblikuje kao posebna prirodoznanstvena grana. Dok se u [[Optička astronomija|optičkoj]] i [[radio astronomija|radio astronomiji]] opažanja mogu vršiti s površine Zemlje, astronomija u području visokih energija je primjenjiva jedino iz svemira ili visokih slojeva atmosfere korištenjem [[zrakoplov]]a ili [[balon]]a. Razlog tome je nepropusnost atmosfere za [[elektromagnetski valovi|elektromagnetske valove]] kratkih [[valna duljina|valnih duljina]]. Slično tome, [[infracrveno zračenje]] koji dolazi iz svemira apsorbira [[vodena para]] u atmosferi pa se opažanja provode sa suhih mjesta, visokih planinskih vrhova ili iz svemira. [[datoteka:Sjevernjaca2.jpg|mini|desno|250px|[[Sjevernjača]] se pronalazi na nebu tako da se prvo pronađe [[Veliki medvjed]], koji ima oblik velikih kola (7 [[zvijezda]]) i zatim se od stražnjih dviju zvijezda produži linija (otprilike 5 dužina) u smjeru koji vodi k Sjevernjači u [[Mali medvjed|Malom medvjedu]].]] == Astrognozija == {{Glavni|Astrognozija}} '''Astrognozija''' (od [[starogrčki jezik|starogrč.]] ''ἀστήρ'': zvijezda i ''γνῶσις'': znanje), grana astronomije koja se bavi prepoznavanjem [[zvijezda]] i [[zviježđe|zviježđa]] te drugih [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] na nebu, orijentacijom s pomoću [[zvijezda]], a i vještina u uočavanju odabranih tijela ([[dvojna zvijezda|dvojnih zvijezda]], [[maglica]], [[zvjezdana skupina|zvjezdanih skupina]] i drugog). Bez prepoznavanja geometrijskog rasporeda zvijezda i jačine njihove [[svjetlost]]i nemoguće je [[orijentacija|orijentirati]] se i otkriti išta novo na nebu, primjerice [[komet]] ili [[supernova|novu zvijezdu]].<ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref> == Zemljina putanja == {{Glavni|Zemljina putanja}} [[datoteka:Four season croatian infotext.svg|mini|desno|250px|Prikaz položaja [[Zemlja|Zemlje]] i [[Sunce|Sunca]] za 4 [[godišnja doba]].]] '''Zemljina putanja''' u [[astronomija|astronomiji]] predstavlja [[planetarna putanja|planetarnu putanju]] (orbitu) [[Zemlja|Zemlje]] kojom obilazi [[Sunce]], na udaljenosti od jedne [[astronomska jedinica|astronomske jedinice]] ([[AJ]]) ili 149 597 870 691 ± 30 [[metar]]a, što predstavlja približno 150 milijuna [[kilometar]]a. [[Perihel]] Zemlje je najbliža točka Zemljine putanje do Sunčeva središta, smještena na kraju velike osi [[elipsa|elipse]] kojom se Zemlja giba relativno prema Suncu, a Zemlja prolazi kroz perihel svake godine početkom siječnja (u zadnje vrijeme 3. siječnja) i iznosi 147 098 291 [[kilometar|km]]. [[Afel]] Zemlje je najudaljenija točka putanje Zemlje do Sunčeva središta, a Zemlja prolazi kroz afel početkom srpnja (u zadnje vrijeme 4. srpnja) i iznosi 152 098 233 km. Orbitalna [[brzina]] Zemlje je 30 km/[[sekunda|s]] (108 000 km/[[sat|h]]) što znači da pređe udaljenost Zemljinog promjera (oko 12 700 km) za 7 [[minuta]] ili udaljenost do Mjeseca (oko 384 000 km) za 4 sata. [[Godina]] je vrijeme potrebno da Zemlja obiđe oko Sunca. Prema referentnoj točki u odnosu na koju se određuje puni obilazak Zemlje oko Sunca određeno je nekoliko godina ponešto različite duljine trajanja: * [[zvjezdana godina|zvjezdana ili siderička godina]] (365 d 6 h 9 min 9,76 s = 365,256363 d) je vrijeme obilaska Zemlje oko Sunca s obzirom na sustav dalekih [[zvijezda]]; * [[tropska godina|tropska ili Sunčeva godina]] (365 d 5 h 48 min 46 s = 365,242189 d) je vrijeme između dvaju uzastopnih prolazaka Sunca [[proljetna točka|proljetnom točkom]]; * anomalistička godina (365 d 6 h 13 min 52,6 s = 365,259636 d) je vrijeme potrebno da Zemlja ponovno prođe kroz istu točku na svojoj putanji (kroz perihel); * eklipsna ili drakonistička godina (346 d 14 h 52 min 54 s = 346,620075 d) je vrijeme između dvaju uzastopnih prolazaka Sunca istim uzlaznim [[Mjesečevi čvorovi|čvorom Mjesečeve]] putanje.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/22472 |title=godina |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref> Zvjezdana godina važna je u mehanici gibanja planeta, dok je tropska godina razdoblje u kojem se godišnja doba izmijene i zato je važna za svakodnevni život; njihova razlika uzrokovana je [[precesija|precesijom Zemlje]]. == Nebeska mehanika == {{Glavni|Nebeska mehanika}} [[datoteka:NewtonsLawOfUniversalGravitation.svg|250px|mini|desno|[[Newtonov zakon gravitacije]]: dva tijela se privlače uzajamno [[sila|silom]] koja je proporcionalna (u skladu) [[Množenje|umnošku]] njihovih [[masa]], a obrnuto proporcionalna [[kvadrat (aritmetika)|kvadrat]]u njihove međusobne udaljenosti.]] '''Nebeska mehanika''' je grana [[astronomija|astronomije]] koja proučava gibanje [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] pod djelovanjem [[sila|sile]], te stanje ravnoteže samih tijela. U užem smislu, to je primjena [[klasična mehanika|klasične mehanike]], a osim [[Newtonov zakon gravitacije|gravitacijske sile]] uključuje tlak elektromagnetskog zračenja, elektromagnetske sile i otpor atmosfere u kojoj se gibaju umjetni sateliti. Izraz astrodinamika označuje primjenu nebeske mehanike na umjetne satelite i međuplanetarne letjelice, a dinamička astronomija primjenu na sva gledišta nebeske mehanike i na sva tijela u svemiru. Stelarna dinamika primjena je nebeske mehanike na gibanje zvijezda u galaktici.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/43187 |title=nebeska mehanika |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref> Nebeska mehanika proučava [[gravitacija|gravitacijske sile]], koje su sveprisutne i djeluju na svim svemirskim prostranstvima. [[Newtonov zakon gravitacije]] tumači [[gibanje]] [[planet]]a oko [[Sunce|Sunca]], gibanje složenih sustava u svemiru do najvećih daljina, stvaranje i oblik nebeskih tijela. Pritom treba zapaziti jedno vrlo važno pravilo: znanje o osobinama drugih i dalekih nebeskih tijela stječe se jednako točnim, jednako valjanim metodama kao što su metode kojima se koristimo kad istražujemo najbliža nebeska tijela i tijela u [[laboratorij]]u. == Mjesec == {{Glavni|Mjesec}} [[datoteka:Moon nearside LRO.jpg|mini|250px|desno|Bliža strana [[Mjesec]]a koju stalno vidimo sa Zemlje.]] '''Mjesec''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Luna'') je [[Zemlja (planet)|Zemljin]] [[prirodni satelit]] i ujedno najbliže [[nebesko tijelo]], udaljeno u prosjeku 384 401 [[km]], tako da svjetlost s Mjeseca na [[Zemlja|Zemlju]] stiže za 1,25 sekundi. Mjesec obilazi Zemlju po [[elipsa|eliptičnoj stazi]] srednjom brzinom od 1,02 [[Metar u sekundi|km/s]], i prelazi dnevni luk od 13° 10". <!-- Mjesečeva staza podliježe jakim temperaturnim vibracijama koje uzrokuje [[Sunce]], pa se nagib staze prema ekliptici u toku 173 dana mijenja od 5 stupnjeva do 5° 18'. - Tvrdnja da staza podliježe temperaturnim vibracijama nema smisla. Ne mogu pogoditi što je autor htio reći. --> Mjesec je čvrsto nebesko tijelo promjera 3 647 km, te je po [[površina|površini]] 14 puta, po [[obujam|obujmu]] 50 puta, a po [[masa|masi]] 81 puta manje od Zemlje. [[Ubrzanje zemljine sile teže|Ubrzanje sile teže]] je na Mjesecu 6 puta manje nego na Zemlji. Mjesec se oko Zemlje obrne za 27 dana 7 sati 43 minute i 11.6 sekundi ([[siderički mjesec]]). Mjesec je najsjajnije nebesko tijelo nakon [[Sunce|Sunca]], svjetlost kojega odražava (ne stvara vlastitu [[svjetlost]] poput [[zvijezda]]). Puni Mjesec [[Prividna magnituda|prividne je zvjezdane veličine]] –12,74, [[albedo]] mu je 0,07, a [[kutni promjer]] se vidi pod [[kut]]om od približno 0,5°. Zemlji okreće stalno istu stranu, jer se obilazak i vrtnja odvijaju u istome smjeru, a vremena obilaska i okreta jednaka su, što je posljedica Zemljina plimnog utjecaja. Staza mu je nagnuta prema ravnini [[ekliptika|ekliptike]] za 5° 9'. Više od polovice površine Mjeseca vidi se zbog [[libracija|libracije]] (59%). [[Mjesečeve mijene]] promjene su Mjesečeve osvijetljenosti tijekom [[sinodički mjesec|sinodičkoga mjeseca]] (mladi Mjesec ili mlađak, prva četvrt, puni Mjesec ili uštap i posljednja ili zadnja četvrt), a nastaju zbog stalne promjene Mjesečeva položaja prema Zemlji i Suncu. Kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu, nastaje [[pomrčina Mjeseca]], a kada dođe u spojnicu ([[Mjesečevi čvorovi]]) između Zemlje i Sunca, nastaje [[pomrčina Sunca]]. Privlačne sile Mjeseca i Sunca uzrokuju na Zemlji [[morske mijene]] (plimu i oseku). Svojom privlačnošću Mjesec utječe na Zemljinu stazu oko Sunca ([[nutacija]]).<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=41316 |title=mjesec |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref> == Terestrički planeti == [[datoteka:The Earth seen from Apollo 17.jpg|mini|250px|desno|[[Zemlja]].]] Terestrički planeti su [[planet]]i s čvrstom površinom, za razliku od [[plinoviti div|plinovitih divova]]. Naziv "terestrički" je nastao od latinske riječi "terra" što znači "Zemlja", pa bi se atribut "terestrički" mogao prevesti kao "Zemljoliki". Često ih se još naziva "unutarnjim planetima". Najvećim dijelom se sastoje od stijena, malog su promjera, prosječno oko 5 puta veće gustoće od vode i imaju rijetku atmosferu. Od [[plinoviti div|plinovitih divova]] su odijeljeni pojasom asteroida za koji postoji pretpostavka da predstavlja ostatke neuspjelog, neformiranog petog terestričkog planeta (pojas se nalazi između [[Mars (planet)|Marsa]] i [[Jupiter (planet)|Jupitera]]). Terestrički planeti su tijekom svog stvaranja bili pod utjecajem više temperature i jače gravitacije, te su zato manji i bogati tvrđim materijalima poput silicija i željeza. Struktura sva četiri terestrička planeta našeg [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]] je slična: u njima se nalazi metalna jezgra, oko koje se nalazi silikatni omotač. Od otkrivenih [[Ekstrasolarni planeti|egzoplaneta]], manji dio čine egzoplaneti terestričkog tipa. Mnogo veći broj otkrivenih egzoplaneta čine [[plinoviti div]]ovi. Terestrički planeti našeg [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]] su: * [[Merkur (planet)|Merkur]] * [[Venera (planet)|Venera]] * [[Zemlja (planet)|Zemlja]] * [[Mars (planet)|Mars]] == Asteroidi ili planetoidi == {{Glavni|Asteroidi}} [[datoteka:Asteroidsscale.jpg|mini|250px|desno|Usporedba veličina [[planetoid]]a: [[4 Vesta]], [[21 Lutetia]], [[253 Mathilde]], [[243 Ida]] i njen prirodni satelit Dactyl, [[433 Eros]], [[951 Gaspra]], [[2867 Šteins]], [[25143 Itokawa]].]] '''Asteroidi''' ili '''planetoidi''' su [[kamen]]a ili [[metal]]na [[nebesko tijelo|nebeska tijela]] [[promjer]]a većeg od 1 [[metar]], koji samostalno ili u skupini sličnih tijela obilaze oko [[Sunce|Sunca]]. Većina planetoida obilazi Sunce u glavnom planetoidnom pojasu ([[asteroidni pojas]]) između [[Mars]]a i [[Jupiter]]a, dio prilazi Suncu bliže od Marsa ([[Amori]]) i Zemlje ([[Skupina Apollo|Apoloni]]) i nazivaju se [[Zemlji bliski asteroidi]], dio se giba u putanji Jupitera ili drugih planeta ([[Trojanci (astronomija)|Trojanci]]). U usporedbi s [[planet]]ima mnogo su manji i najčešće nepravilnog oblika. Nastali su od ostataka protoplanetarne tvari koja se nije pripojila planetima za vrijeme stvaranja sustava iz [[protoplanetarni disk|protoplanetarnog diska]]. Najčešće kruže oko matične zvijezde vlastitom putanjom ili kao [[prirodni satelit]]i (mjeseci) većih planeta. Neke od njih nalazimo vezane [[gravitacija|gravitacijskim]] silama uz planete, u grupama koje orbitiraju u putanji planeta, ispred ili iza. Iako se donedavno mislilo drukčije, otkriveno je da asteroidi mogu imati vlastite mjesece kada je u orbiti oko asteroida [[243 Ida]] pronađen satelit nazvan [[243 (1) Dactyl|Dactyl]]. Do sada ih je otkriveno blizu 80&nbsp;000, a oko 11&nbsp;000 ih je dobilo službena imena - redni broj i ime. Procjenjuje se da bi ih u našem sustavu moglo biti nekoliko milijuna. Prema [[Spektar (fizika)|spektralnoj]] analizi odrazne [[svjetlost]]i planetoidi se mogu podijeliti na [[ugljik]]ove (C), kojih je oko 75% i sadrže tamne ugljikove spojeve, [[metal]]ne (M), kojih je oko 8%, i [[silikati|silikatne]] (S), kojih je oko 17%. U Hrvatskoj, u [[Zvjezdarnica Višnjan|Zvjezdarnici Višnjan]], otkriveno je nekoliko tisuća planetoida. [[Teleskop]]om se ni najvećemu planetoidu ne vidi tijelo, pa im se promjeri mjere posredno, prilikom [[okultacija]] [[zvijezda]] ili iz sjaja uz procijenjeni [[albedo]]. S pomoću [[svemirska letjelica|svemirskih letjelica]] snimljeni su [[433 Eros]], [[951 Gaspra]], [[243 Ida]], [[25143 Itokawa]], [[253 Mathilde]] i drugi. [[Trans-neptunski objekt]]i ili nebeska tijela koja su dalja od [[Neptun]]a obično se ne smatraju planetoidima.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=48578 |title=planetoid |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref> == Jovijanski planeti== [[Datoteka:Gas giants in the solar system.jpg|mini|desno|250px|[[Jovijanski planeti]]. Od vrha prema dolje: [[Neptun (planet)|Neptun]], [[Uran (planet)|Uran]], [[Saturn (planet)|Saturn]] i [[Jupiter (planet)|Jupiter]].]] U [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]] se nalaze 4 [[plinoviti div|plinovita diva]] koji se zajednički nazivaju '''jovijanskim planetima'''. To su [[Jupiter (planet)|Jupiter]], [[Saturn (planet)|Saturn]], [[Uran (planet)|Uran]] i [[Neptun (planet)|Neptun]]. Ova se 4 planeta često nazivaju i [[Jovijanski planeti]]. Znanstvenici često planete Uran i Neptun svrstavaju u posebnu podklasu planeta - ledene divove ili uranske planete, zbog činjenice da su sastavljeni uglavnom od [[led]]a i [[stijena|stijenja]] te plina, za razliku od "klasičnih" plinovitih divova kao što su Jupiter i Saturn. Uran i Neptun imaju mnogo manji udio [[vodik]]a i [[helij]]a zbog njihove veće udaljenosti od [[Sunce|Sunca]]. == Astronomska pomagala == {{Glavni|Astronomski instrumenti}} *[[Teleskop]] *[[Računalo]] *[[Zvjezdane karte]] *[[Astrofotografija]] *[[Opservatorij]] *[[Radio teleskop]] *[[Dugobazična interferometrija|Interferometar]] *[[Spektroskop]] == Poznati astronomi == [[datoteka:GodfreyKneller-IsaacNewton-1689.jpg|mini|250px|desno|[[Isaac Newton]] (1642. – 1728.)]] * [[Tycho Brache]] * [[Ruđer Bošković]] * [[Gabrijel Divjanović]] * [[al-Farghani]] * [[Galileo Galilei]] * [[Edmond Halley]] * [[Wilhelm Herschel]] * [[Edwin Hubble]] * [[Johannes Kepler]] * [[Carl Sagan]] * [[Nikola Kopernik]] * [[Korado Korlević]] * [[Oton Kučera]] * [[Pierre-Simon Laplace]] * [[Milutin Milanković]] * [[Isaac Newton]] * [[Klaudije Ptolemej]] * [[Vladis Vujnović]] ==Izvori== {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Vanjske poveznice == * Skupina autora, [https://web.archive.org/web/20240330015054/https://zvjezdarnica.hr/knjige/Astronomija1.pdf ''Astronomija 1''], Zvjezdarnica Zagreb i Zagrebački astronomski savez, 2016. * [https://www.astronomija.hr/ Hrvatsko astronomsko društvo] * [http://www.zvjezdarnica.com/ Zvjezdarnica - astronomski portal] * [https://web.archive.org/web/20120802174002/http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/ Web courseware Povijest fizike] {{Prirodne znanosti}} [[Kategorija:Prirodne znanosti]] [[Kategorija:Astronomija| ]] [[Kategorija:Grecizmi]] <!--Internacionalni linkovi--> heppdbpfxr1ym66tl2bt9bcxgpci94x 0 144 7565734 6442519 2026-07-28T19:36:51Z Pojmoslovac 51927 s 7565734 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanost | ime = Astrofizika | slika = | veličina = | opis slike = | znanstvena_grana = | znanstveno_polje = '''[[Fizika]]''' | znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]''' | dodatak = | portal = }} '''Astrofizika''' je dio [[astronomija|astronomije]] koji se bavi proučavanjem [[fizika|fizike]] svemira uključujući [[luminozitet]], [[gustoća|gustoću]], [[temperatura|temperaturu]] i [[kemija|kemijski]] sastav [[zvijezda]], nastanak i evoluciju [[galaksija]], svojstva [[međuzvjezdani prostor|međuzvjezdanog prostora]], [[fizikala kozmologija|fizikalnu kozmologiju]], svojstva [[crna rupa|crnih rupa]] i drugih pojava na nebu. ''Vidi i:'' [[Astronomija]] {{Opće grane u fizici}} [[Kategorija:Astrofizika| ]] ewh9tcufdsb1ou20hsa2pllnzf6tbty 0 5949 7565584 7516611 2026-07-28T14:54:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565584 wikitext text/x-wiki {{čakavsko narječje}} [[Datoteka:Croatian_dialects_RH_and_BiH.png|thumb|250px|Hrvatski dijalekti u RH i BiH]] '''Čakavsko narječje'''<ref>{{Citiranje weba|title=Čakavsko narječje|url=https://enciklopedija.hr/clanak/13143|url-status=live|access-date=2023-02-07|website=Hrvatska enciklopedija}}</ref> ili '''čakavski jezik<ref>{{Citiranje weba|title=ckm {{!}} ISO 639-3|url=https://iso639-3.sil.org/code/ckm|access-date=2023-02-07|website=iso639-3.sil.org}}</ref>''' (čakavština, čakavica, čekavski;<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=55802 Hrčak] Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, sv.34 br.1 travanj 2009., recenzija - Martina Bašić: Čekavski rječnik (Ivan Mahulja: Rječnik omišaljskoga govora, Riječki nakladni zavod – Općina Omišalj, Rijeka – Omišalj, 2006.)</ref> [[iso639-3:ckm|ISO:ckm]]) jedno je od triju narječja [[Hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]], uz [[Kajkavsko narječje|kajkavsko]] i [[Štokavsko narječje|štokavsko]]. Najranije [[Standardni jezik|standardizacije]] [[Hrvatski standardni jezik|hrvatskog jezika]] koristile su čakavski kao osnovu.<ref>Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-0-40010-1}}, str. 15</ref> Naziv potječe od odnosno-upitne [[zamjenice]] '''ča''', srodne [[štokavsko narječje|štokavskoj]] zamjenici ''što'', [[Bjeloruski jezik|bjeloruskim]] zamjenicama ''што'' (što), ''чо'' (čo), ''шо'' (šo); [[Ruski jezik|ruskim]] zamjenicama ''что'' (što), ''чё'' (čo), ''чо'' (čo), ''шо'' (šo), [[Rusinski jezik|rusinskoj]] zamjenici ''што'' (što), [[Ukrajinski jezik|ukrajinskim]] zamjenicama ''що'' (ščo)<ref>[http://sum.in.ua/s/shho Що.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230701123110/http://sum.in.ua/s/shho |date=1. srpnja 2023. }} Словник української мови.</ref>, ''шо'' (šo), ''чо'' (čo), [[Bugarski jezik|bugarskoj]] zamjenici ''що'' (što), [[Makedonski jezik|makedonskoj]] zamjenici ''што'' (što), [[Gornjolužičkosrpski jezik|gornjolužičkosrpskoj]] zamjenici ''što'', [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskoj]] zamjenici ''čĭto''.<ref name="Vasmer">[[Max Vasmer]]: [http://starling.rinet.ru/cgi-bin/response.cgi?basename=\data\ie\vasmer&text_word=%D1%87%D1%82%D0%BE&method_word=beginning&ww_word=on что], u: Этимологический словарь русского языка (Etimološki rječnik ruskoga jezika), Moskva, 1964-1973.</ref><ref name="HJPČ">[https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f1tiWRU%3D&keyword=%C4%8Da ča], Hrvatski jezični portal, pristupljeno 8. studenoga 2022.</ref><ref name="HJPŠ">[https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d1duXhA%3D&keyword=%C5%A1to što], Hrvatski jezični portal, pristupljeno 8. studenoga 2022.</ref> Podrijetlom iz [[praindoeuropski jezik|praindoeuropskog]] ''*k^ʷid'', naknadno [[praslavenski jezik|praslavenske]] zamjenice ''*čь''. Srodne etimologije su [[latinski jezik|latinski]] ''quid'' i [[grčki jezik|grčki]] ''tí''.<ref name="HJPČ" /> Zbog [[Dalmacija pod mletačkom upravom|višestoljetne vladavine]] [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] nad [[Dalmacija|Dalmacijom]] i [[Istra|Istrom]], vokabular čakavštine bio je oblikovan pod jakim utjecajem [[Venecijanski jezik|mletačkog jezika]], a donekle i standardnog [[Talijanski jezik|talijanskog]].<ref>{{Citiranje weba|title=Istria on the Internet - Linguistics and Philology - Slavic Languages - Chakavian|url=https://www.istrianet.org/istria/linguistics/slavic/chakavian/history.htm|access-date=2025-07-10|website=www.istrianet.org}}</ref> == Rasprostranjenost == [[Datoteka:Croatia Dialects Cakavian.svg|mini|250px|Rasprostranjenost čakavskog narječja hrvatskog jezika krajem 20. stoljeća|lijevo]] Čakavski narječjem govori se u [[Istra|Istri]], na hrvatskim otocima i uskom obalnom području [[Hrvatsko primorje|Primorja]] i [[Dalmacija|Dalmacije]].<ref name="Lisac" /> * Govornici svih hrvatskih otoka služe se čakavskim narječjem, od [[Lastovo|Lastova]] i [[Korčula|Korčule]] na jugu do [[Krk|Krka]] na sjeveru. Izuzetak su pojedini štokavski govori na Korčuli ([[Račišće]]), [[Hvar|Hvaru]] ([[Sućuraj|Sućura]]<nowiki/>j), [[Brač|Braču]] ([[Sumartin]]), [[Šolta|Šolti]] ([[Maslinica]])<ref name="Lisac" /> i [[Elafitski otoci|Elafitskim otocima]].<ref>Silvana Vrani, Sanja Zubčić, Hrvatska narječja, dijalekti i govori u 20. st. u: Povijest hrvatskoga jezika, 5. knjiga: 20. stoljeće - prvi dio, Bičanić, Ante (gl. ur.), Pranjković, Ivo (ur.), Samardžija, Marko (ur.),Zagreb: Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti CROATICA, 2018. str. 525 - 579</ref> * Hrvatski dio [[Istra|Istre]] je čakavski, s izuzetkom štokavske oaze [[Peroj|Peroja]].<ref name="Lisac" /> * [[Dalmacija|Dalmatinska]] obala od [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlake]] i [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrada]] do [[Cetina|Cetine]] je većim dijelom čakavska, uz izuzetak štokavskih govora [[Nin|Nina]], [[Zaton (Šibenik)|Zatona]], [[Sveti Petar na Moru|Svetog Petra na moru]], [[Pirovac|Pirovca]], [[Šibenik|Šibenika]] s okolicom i [[Seget|Segeta]].<ref name="Lisac" /> * U [[Lika|Lici]] se čakavskim služe govornici u [[Otočac|Otočcu]] i okolici, nekoliko mjesta u okolici [[Gospić|Gospića]].<ref name="Lisac" /> * [[Ogulin|Ogulinsko]]-[[Duga Resa|dugoreško]] područje je uglavnom čakavsko, nekoliko mjesta u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]] ([[Brestova Draga]], [[Vrbovsko]]), nekoliko mjesta na [[Žumberačka gora|Žumberku]] ([[Kalje]], [[Žumberak (naselje)|Žumberak]], [[Jurkovo Selo]]).<ref name="Lisac" /> U dijaspori, čakavskim se narječjem služe govornici u [[Austrija|Austriji]] ([[Gradišće]], [[Stinjaki]], [[Poljanci]], [[Hati]], [[Dolinji]])<ref name=”HUD” /><ref name="Lisac" />, [[Mađarska|Mađarskoj]] (u mađarskome dijelu Gradišća<ref name="”HUD”" /><ref name="Lisac" />, u [[Hajmaš]]u),<ref>Ankica Čilaš Šimpraga: Najistočniji čakavski govor - Hajmaš (Nagyhajmás) u: [[Mijo Lončarić]]: Kajkaviana & Alia: ogledi o kajkavskom i drugim hrvatskim govorima, suautori: (ur.: Josip Lisac) {{ISBN|953-155-086-7}}</ref>, [[Bikala|Bikali]] i [[Magoč]]u.<ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=286393 Hrvatska znanstvena bibliografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141206101023/http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=286393 |date=6. prosinca 2014. }} Sanja Vulić: Govor Hrvata u Mađarskoj koji su podrijetlom iz ogulinskoga kraja</ref><ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=233660 Hrvatska znanstvena bibliografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304114548/http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=233660 |date=4. ožujka 2016. }} Sanja Vulić-Vranković: Govor Hajmaša u Mađarskoj</ref><ref>[http://www.modrus.hr/dokumenti/list_modrus1.pdf Modruš br.1/2004.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111123164922/http://www.modrus.hr/dokumenti/list_modrus1.pdf |date=23. studenoga 2011. }} Sanja Vulić: Modruški govor u okviru govora s čakavskom osnovicom u kontinentalnoj Hrvatskoj</ref>, [[Slovačka|Slovačkoj]] ([[Hrvatski Grob]], Devinsko [[Devinsko Novo Selo|Novo Selo]], [[Jandrof]], [[Čunovo]])<ref name="Lisac" />, u Sloveniji ([[Starod]], granično područje iznad [[Opatija|Opatije]], kod [[Kostanjevica (Šentrupert, Slovenija)|Kostanjevice]], kod [[Tribuče]] u [[Bela krajina|Beloj Krajini]])<ref name="Lisac" />, u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u u [[Hoboken|Hobokenu]] ([[New Jersey]], potomci govornika s [[Susak|otoka Suska]])<ref name=”HUD” />, [[San Pedro (Los Angeles)|San Pedro]] ([[Kalifornija]], [[Vis|viški]] i [[Komiža|komiški]] govori).<ref name=”HUD”>[https://jezik.hr/hrvatski-u-dijaspori.html Hrvatski jezik u dijaspori], Jezik.hr, pristupljeno 11. studenoga 2022.</ref> === Povijesna rasprostranjenost === [[Datoteka:Serbo croatian dialects historical distribution 2.png|mini|320x320px|Predmigracijska raspostranjenost čakavskog, štokavskog i kajkavskog narječja (do 16.st.).<ref>Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1 - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga, 2003.</ref> Prostor čakavskog narječja obojan je plavom bojom.]] Prije [[Migracije Hrvata pred Turcima|velikih seoba u 16. i 17. st.]] čakavsko narječje graničilo je s [[Kajkavsko narječje|kajkavskim narječjem]] i [[Slovenski jezik|slovenskim jezikom]] na sjeveru, sa [[Štokavsko narječje|štokavskim narječjem]] na istoku.<ref name="Lisac" /> Granica čakavskog narječja i slovenskog jezika je očuvana do danas.<ref name="Lisac" /> [[Istra]] je bila područje s više [[Romanski jezici|romanskih govornika]]<ref name="Lisac" /> ([[Talijanski jezik|talijanski]], [[Istrorumunjski jezik|istrorumunjski]], [[Istriotski jezik|istriotski]]), ali su svi Hrvati bili čakavci.<ref name="Lisac" /> Prema sjeveroistoku, granica s kajkavskim narječjem išla je kroz [[Gorski kotar|Gorski kotar]], prilično južnije od [[Kupa|Kupe]] do Kupe ili neznatno južnije od Kupe na istoku; od ušća Kupe u [[Sava|Savu]] kod Siska do ušća [[Una|Une]] u Savu kod [[Jasenovac|Jasenovca]], do predjela južno od Save.<ref name="Lisac" /> Čakavsko-štokavska granica je slabije naglašena, uz niz prijelaznih govora.<ref name="Lisac" /> Granični prostor čakavštine i štokavštine je istočno od Une, južno prema [[Dinara|Dinari]], uz izbijanje na more istočno od [[Cetina|Cetine]].<ref name="Lisac" /> Zapadni [[Pelješac]], [[Korčula]] i [[Lastovo]] su čakavski, a istočni Pelješac, [[Mljet]] i otoci kod [[Dubrovnik|Dubrovnika]] štokavski.<ref name="Lisac" /> Ove su povijesne granice izmijenjene raseljavanjem stanovništva za [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat|turskog prodiranja polovicom 16. st]].<ref name="Lisac" /><ref name="Lukežić" /> Govornici štokavskog narječja povlače se pred [[Osmanlije|Osmanlijama]] prema sjeverozapadu pri čemu dolazi do novih jezičnih inovacija u kontaktu govornika različitih dijalekata.<ref name="Lukežić" /> Pri ovim migracijama nastaje [[jugozapadni istarski dijalekt]] čakavskog narječja, čakaviziran štokavski dijalekt iseljenika s [[Makarska|makarskog primorja]], sa [[Štakavizam|štakavskim]] [[Supstrat (jezikoslovlje)|supstratom]].<ref name="Lukežić" /> == Razvoj == {{Dopuniti odjeljak}} Čakavski se razvio iz iste osnove iz koje su se razvili [[kajkavsko narječje]], [[zapadnoštokavsko narječje]] i [[slovenski jezik|slovenski dijalekti]],<ref name="Matasovic">[[Ranko Matasović]]: ''[http://www.ffzg.hr/~rmatasov/hrporgram2.pdf Poredbenopovijesna gramatika hrvatskog jezika]'' {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}} {{pdf}}</ref> opisane u [[zapadni južni slavenski jezici]]. <br> Riječ je o najzapadnijem hrvatskom narječju koje je dosta srodno s većinom [[Štokavsko narječje|zapadnoštokavskim dijalekata]] pogotovo pojedinim starošćakavskim dijalektima [[Slavonski dijalekt|slavonski miješani dijalekt (pogotovo ikavski poddijalekt)]], [[Istočnobosanski dijalekt|istočnobosanski jekavski dijalekt]], a dijeli i niz isoglosa sa [[Zapadni dijalekt|zapadnim dijalektom]], te [[Novoštokavski jekavski dijalekt|južnim dijalektom]], posebno [[Dubrovački dijalekt|dubrovačkim poddijalektom]], koji su mu nekoć bili puno sličniji. Sjeverni dijalekti su posjeduju vezu s kajkavskim narječjem, kao i utjecaj na pojedina narječja [[slovenski jezik|slovenskog jezika]] (primorsko je dobar primjer). U kontaktima s drugim su se razvili i mnogi prijelazi poput [[Donjosutlanski dijalekt|donjesutlanskog]] (kajkavizirani čakavski ikavski), [[Prigorski dijalekt|prigorskog]] (prijelazni čakavsko-kajkavski), [[Goranski dijalekt|goranski]], [[Lastovski dijalekt|lastovskog]] (jekavski čakavski, za koji postoji teza da je jekaviziran pod dubrovačkim utjecajem), [[jugozapadni istarski dijalekt]] (čakavizirani štakavski) [[Datoteka:Chakavian.png|mini|250px|Rasprostranjenost čakavskog i povezanih narječja]] Narječje se ukupno malo promijenilo od polaznog stanja, zbog čega se smatra arhaičnim. Na primjer, u velikom broju govora su očuvani stari naglasci<ref name="Kastav">Primjeri po radu: [[Irena Drpić]], "Fonološke značajke današnjeg govora Kastva", Rasprave instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 32 (2006), dostupno na [https://hrcak.srce.hr/clanak/14221 internetu] {{pdf}}</ref>: * kratki silazni ''ȁ'' ("akut") npr. ''ȍko'', ''nevȅsta'', ''ōtȁc''; * dugi silazni ''â'' ("cirkumfleks") npr. ''ûši'', ''gōstiôna'', ''žlēbâc''; * metatonijski kratki uzlazni akut ''ã'' ("[[neoakut]]") npr. ''žẽnska'', ''pozãbjēn'', ''papãr''. (Neki od ovih simbola će se ispravno prikazati samo ako imate podešen preglednik (browser) i instalirane ispravne [[font]]ove.) Kao što se vidi, svaki naglasak može biti na bilo kojem mjestu u riječi, a samoglasnik prije i poslije može biti dug. U mnogim dijalektima čakavskog je ovo stanje donekle promijenjeno; po naglasnome sustavu razlikuju se sljedeće skupine čakavskih govora: # s "klasičnim" čakavskim sustavom s tri naglaska # s dvonaglasnim sustavom (dva duga naglaska su svedena na jedan) # s četveronaglasnim sustavom nalik štokavskom # s četveronaglasnim štokavskim sustavom # u kojima se prepliću naglasne značajke 1. i 2. skupine. === Suglasnici === Stari glas ''t’'' je očuvan, i dalje se u većini čakavskih dijalekata izgovara vrlo mekano; ''d’'' je prešao u ''j'': ''meja'' prema štok. ''međa''. To se odnosi i na skupine ''št’'' i ''žd’'' (čak. ''gušćer'', ''možjani'') === Samoglasnici === Stari ''ə'' (i u skupovima ''əl'', ''ər'') često nije nestajao u tzv. "slabom položaju", nego je od njega nastajalo ''a'', a negdje i ''e'': ''manon'' prema štok. ''mnom''; slično kao u kajkavskom (''menom''). Nazalno ''ę'' je postalo ''e'', ali u nekim situacijama (ispred ''j'', ''ž'', ''č'') je prešlo u ''a''. Od glasa ''ě'' ("[[jat]]") nastalo je ''i'', ''e'', ili ''je'' u različitim dijalektima čakavskog. === Adrijatizmi === {{glavni|Adrijatizam}} Mnogi govori uz obalu dijele zajedničke promjene, koje se zajednički zovu ''[[adrijatizam|adrijatizmi]]'', kao što su:<ref name="struna">[http://struna.ihjj.hr/en/naziv/adrijatizam/55190/ Adrijatizam], u: Terminološka baza hrvatskoga strukovnog nazivlja - Struna, pristupljeno 6. studenoga 2022.</ref> * prijelaz ''–m'' u ''-n'' na kraju relacijskog [[Morfem|morfema]] * promjena ''ļ'' u ''j''; Primjeri: ''jubav, poje'' (ljubav, polje) * [[cakavizam]] * skraćivanje dugoga samoglasnog glasa ''ṛ''; Primjer ''bȑk'' * [[Proteza (jezikoslovlje)|protetsko]] ''j-''; Primjer: ''justa'' (usta) * pojednostavnjivanje suglasničke skupine ''čk'' u ''šk''; Primjer: ''maška'' (mačka) * zamjena primarnoga slijeda ''ra'' s ''re''; Primjeri: ''ukredu'', ''ukresti'' (ukradu, ukrasti) == Osobine == {{Dopuniti odjeljak}} [[Božidar Finka]] i [[Milan Moguš]] su po sljedećih osam kriterija<ref>Božidar Finka i Milan Moguš, ''Čakavsko narječje'', 1977.</ref> odlučivali o pripadnosti govora čakavštini: # zamjenice ''ča'' i ''zač''; # stara akcentuacija (sustav tri naglaska, čuvanje praslavenskog mjesta naglaska); # refleks tzv. [[jat]]a (''ě'') (ikavski, ikavsko-ekavski); # čakavsko ''t’''; # prijelaz starohrv. ''ę'' &gt; ''a'' iza ''j'', ''č'' i ''ž''; # prijelaz starohrv. ''d’'' &gt; ''j''; # kondicional ''bin-biš-bimo, bite''; # izostanak [[afrikata]] ''dž''. *Ponekad je za neki govor teško reći pripada li čakavskom narječju, štokavskom narječju ili kajkavskom narječju, zbog isprepletenosti osobina većine hrvatskih dijalekata, tako je na primjer južnočakavski dijalekt bliskiji sa zapadnoštokavskim dijalektom (bosansko-dalmatinskim) negoli su ova dva dijalekta s drugim čakavskim odnosno drugim štokavskim dijalektima. S druge strane srednjočakavski dijalekt ima veliki dio kajkavskih svojstava, osobito na prostranstvu od Ozlja do Ogulina, tako da je teško reći radi li se o kajkavskim ili čakavskim govorima, dok čakavski govori Like i Gacke imaju više štokavskih svojstava{{nedostaje izvor}}. === Glasovi === {{glavni|Fonologija čakavskog narječja}} Glavnina dijalekata čakavskog ima sljedeći sustav suglasnika (pisan standardnim pisanjem čakavskog, u zapisu [[Međunarodna fonetska abeceda|MFA]] se npr. koristi ''x'' umjesto ''h''; gdje znakovi stoje u paru, lijevi predstavlja bezvučni a desni zvučni suglasnik): {| class="wikitable" style="text-align: center" |- style="vertical-align: center;" | [[Mjesto tvorbe]] ► ! colspan=2 | <small>[[Labijalni suglasnik|labijalni]]</small> ! colspan=2 | <small>[[Koronalni suglasnik|koronalni]]</small> ! colspan=2 | <small>[[Dorsalni suglasnik|dorsalni]]</small> |- style="vertical-align: center;" | ▼ [[Način tvorbe]] ! style="width: 4em;" | <small>[[Bilabijalni suglasnik|bilabijalni]]</small> ! style="width: 4em;" | <small>[[Labiodentalni suglasnik|labiodent.]]</small> ! style="width: 4em;" | <small>[[Alveolarni suglasnik|alveolarni]]</small> ! style="width: 4em;" | <small>[[Postalveolarni suglasnik|postalv.]]</small> ! style="width: 4em;" | <small>[[Palatalni suglasnik|palatalni]]</small> ! style="width: 4em;" | <small>[[Velar suglasnik|velarni]]</small> |- ! style="text-align:left" | <small>[[nazal]]i</small> | &nbsp; &nbsp; &nbsp;''[[Bilabijalni nazal|m]]'' | &nbsp; | colspan="2" |&nbsp; &nbsp; &nbsp;''[[Alveolarni nazal|n]] '' | &nbsp; &nbsp; &nbsp;''[[Palatalni nazal|nj]] '' | &nbsp; |- ! style="text-align:left" | <small>[[ploziv]]i</small> | ''[[Bezvučni bilabijalni ploziv|p]] &nbsp; [[Zvučni bilabijalni ploziv|b]]'' | | colspan="2" |''[[Bezvučni alveolarni ploziv|t]] &nbsp; [[Zvučni alveolarni ploziv|d]]'' | ''[[Bezvučni palatalni ploziv|ć]]'' <!--- samo čakavski! --->*&nbsp;&nbsp; | ''[[Bezvučni velarni ploziv|k]] &nbsp; [[Zvučni velarni ploziv|g]]'' |- ! style="text-align:left" | <small>[[frikativ]]i</small> | &nbsp; | ''[[Bezvučni labiodentalni frikativ|f]]<!-- ovo postoji u kajk. &nbsp; [[Zvučni labiodentalni frikativ|v]]-->'' &nbsp; &nbsp;&nbsp; | ''[[Bezvučni alveolarni frikativ|s]] &nbsp; [[Zvučni alveolarni frikativ|z]]'' | ''[[Bezvučni postalveolarni frikativ|š]] &nbsp; [[Zvučni postalveolarni frikativ|ž]]'' | &nbsp; | ''[[Bezvučni velarni frikativ|h]]'' &nbsp; &nbsp;&nbsp; |- ! style="text-align:left" | <small>[[afrikata|afrikate]]</small> | colspan="2" style="background:#ccc; color:black;" | &nbsp; | ''[[Bezvučna alveolarna afrikata|c]]'' &nbsp; &nbsp;&nbsp; | ''[[Bezvučna postalveolarna afrikata|č]]'' *&nbsp; &nbsp; <!--- štok. dž ---> | &nbsp; <!-- štokavski ć đ ---> | &nbsp; |- ! style="text-align:left" | <small>[[aproksimant]]i</small> | | &nbsp; &nbsp; &nbsp;''[[Labiodentalni aproksimant|v]]'' <!-- štok, čak. --> | colspan="2" | &nbsp; | &nbsp;&nbsp;&nbsp;''[[Palatalni aproksimant|j]]'' | &nbsp; <!-- štokavski lj ---> |- ! style="text-align:left" | <small>[[vibrant]]i</small> | &nbsp; | | colspan="2" | &nbsp; &nbsp;''[[Alveolarni vibrant|r]]'' | | |- ! style="text-align:left" | <small>[[Lateralni suglasnik|lateralni aproks.]]</small> | colspan="2" style="background:#ccc; color:black;" | | colspan="2" | &nbsp;&nbsp;&nbsp;''[[Alveolarni lateralni aproksimant|l]]'' | &nbsp; | &nbsp; |} * Glas ''ć'' se izgovara dosta umekšano, upravo kao ''ť'' (palatalizirano ''t'', negdje slično ''tj''), a ''č'' je izgovorom je između ''č'' i ''ć'' u štokavskom. <!--- OVAJ DIO TREBA IZBACITI NA POSEBNU STRANICU. DODATI SAMO KRATKO O SUGLASNICIMA Samoglasnici (u izradi) Postojanje slogotvornog r (izgovoren kao ar, er) - sarce, parsti, žerat. Postojanje dvoglasa uo (u štokavskom samo o) - ruod, nuono, divjuok. Izgovor samoglasnika, gdje je u štokavskom "a", kao "o", "u" ili u neki poluglas (u čokavskim i cokavskim narječjima) - posol (posao), jo (ja). .... Glasovni skup ''šć'' (prema štokavskom ''št'') - šćipunica, rašćika, u cakavizmu dijelom kao sc. Glasovni skup ''žj'' (prema štokavskom ''žd'') - možjani. /''l''/ na kraju sloga (u štokavskom je u nom. -o) - posol, bil (u nekim južnijim narječjima je iza "i" jedva čujan, kao bi^l). Glas ''j'', gdje u štokavskom dolazi ''lj'' -'' divjok'', ''jubav'', ''judi''. ---> === Gramatika === {{glavni|Morfologija čakavskog narječja}} Karakterističan je oblik glagola biti koji se pojavljuje u tvorbi kondicionala: ''bin''-''biš''-''bi''-''bimo''-''bite''-''bi''. Pojavljuje se nastavak u 3.osobi množine -du (pensuodu, plijedu, išćedu). U promjeni po [[padež]]ima očuvani su tzv. stari nastavci u množini (npr. dat. ''ženan'', lok. ''va kućah'', ins. ''z ženami'') koji se razlikuju po dijalektima. Imperfekt je uglavnom nestao, a često i aorist. === Rječnik === {{glavni|Leksik čakavskog narječja}} U čakavskom se narječju pojavljuje velik broj arhaičnih riječi, naročito na sjeveru (''leh'' "samo"); prisutan je i velik broj romanizama (npr. ''škur'' "taman"). Neke karakteristične riječi su ''ča'' "što", ''aš'' "jer", ''zač'', "zašto" itd. == Dijalekti == {{Dijalekti čakavskoga narječja}} [[Datoteka: Chackavian_dialects.png |minijatura|250px|lijevo|Čakavski dijalekti u RH i BiH, prema podjeli D. Brozovića]] [[Datoteka:Map Istrian Dialects Cakavian Brozovic.svg|thumb|250px| Čakavski dijalekti u Istri, prema podjeli D. Brozovića {{legenda|#FFFFBB|sjevernočakavski}} {{legenda|#FFCC88|buzetski ili gornjomiranski}} {{legenda|#88EE77|srednjočakavski}} {{legenda|#00CCFF|južnočakavski}} {{legenda|#EECCFF|jugozapadni istarski}}]] S obzirom na činjenicu da se znatan broj čakavskih govora odlikuje starinom i drugim značajkama, čakavsko narječje je privlačilo i hrvatske i strane dijalektologe tako da su mnogi govori dobro proučeni i iscrpno opisani: Grobnik, Hvar, Brač, Bakar, [[Trsat]] i drugi. Izrađeni su rječnici pojedinih čakavskih govora [[Trogir]], [[Sali]], [[Labin]], [[Duga Resa]], [[Karlovac]] i drugi). Čakavsko jezično blago donose mnogi stariji hrvatski leksikografi: [[Faust Vrančić]] (''Dikcionar'', Mletci, [[1595.]]), [[Bartol Kašić]] (u rukopisnom hrvatsko-[[Talijanski jezik|talijanskom]] rječniku; objavljen [[1990.]]), [[Ivan Belostenec]] (''Gazofilacij''; postumno: [[Zagreb]], 1740), [[Ivan Tanzlinger Zanotti]] (rukopisni ''Dizionario'', [[1679.]] i druge), [[Josip Jurin]] (rukopisni ''[[Calepinus trium linguarum]]'', 2. pol. [[18. stoljeće|18. stoljeća]]). [[Datoteka: Chackavian_subdialects.png |minijatura|250px|desno|Čakavski poddijalekti u RH i BiH, prema podjeli J. Lisca (jugozapadni istarski je podijeljen po starijoj podjeli)]] Kombinacijom naglasnih i fonoloških kriterija, [[Dalibor Brozović]] je podijelio čakavsko narječje<ref name="Brozovic1988a">[[Dalibor Brozović]]: ''Čakavsko narječje'', u separatu ''Jezik srpskohrvatski / hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski'', JLZ Miroslav Krleža, Zagreb, 1988.</ref> na šest dijalekata: {| class="wikitable" ! naziv ! odraz [[jat]]a ! rasprostranjenost |- | [[#buzetski|buzetski ili gornjomiranski]] | zatvoreno ''e'' (''ẹ'') | sjeverna Istra oko Buzeta |- | [[#jugozapadni istarski|jugozapadni istarski]] | ikavski | zapadna Istra |- | [[#sjevernočakavski|sjevernočakavski]] | ekavski, ekavsko-ikavski | sjeveroistočna Istra, [[Kastav]]ština, okolica Rijeke, [[Cres]] |- | [[#srednjočakavski|srednjočakavski]] | ikavsko-ekavski | [[Dugi otok]], [[Kornati]], [[Lošinj]], [[Krk]], [[Pag]], [[Ogulin]], [[Brinje]], [[Otočac]], [[Duga Resa]], područje od [[Mune|Muna]] u sjevernoj Istri do [[Obrov (Hrpelje - Kozina, Slovenija)|Obrova]] u [[Slovenija|Sloveniji]],<ref>Silvana Vranić: [http://www.centerslo.net/files/file/simpozij/sim26/Vranic.pdf Prilog istraživanju govora Obrova]</ref> dio središnje Istre |- | [[#južnočakavski|južnočakavski]] | ikavski | [[Korčula]], [[Pelješac]], [[Brač]], [[Hvar]], [[Vis]], [[Šolta]], sjeverozapadna Istra |- | [[#lastovski|lastovski]] | jekavski | [[Lastovo]] |} [[Willem Vermeer]] je podijelio čakavski na osnovi naglasaka na tri skupine<ref name="Vermeer1982">Villem Vermeer: ''On the principal sources for the study of Čakavian dialects with neocircumflex in adjectives and e-presents''</ref>: #sjeverozapadni čakavski (odgovara sjevernočakavskom, buzetskom i dijelu srednjočakavskog) #središnji čakavski (obuhvaća najveći dio Brozovićevog srednjočakavskog) #jugoistočni čakavski (odgovara južnočakavskom, jugozapadnom istarskom i lastovskom) Neki znanstvenici smatraju da je jugozapadni istarski miješani čakavsko-štokavski dijalekt ili da pripada štokavskom. ===Buzetski=== {{glavni|Buzetski dijalekt}} Ovaj dijalekt se prostire u sjevernom dijelu [[Istra|Istre]]. Osnovne odlike koje ga razdvajaju od ostatka čakavskih dijelekata su u razvoju suglasnika<ref name="Brozovic1988a"/>: * ''ě'' &gt; ''ẹ'' (zatvoreno ''e''); * ''e'', ''ę'' &gt; otv. ''e''; (kao u [[kajkavsko narječje|kajkavskom]]); * ''u'' &gt; ''ü''; * slogotvorno ''l'' &gt; ''u''; * ''ǫ'' &gt; ''a''. Dijalekt predstavlja prijelaz prema [[slovenski]]m i [[kajkavsko narječje|kajkavskim]] dijalektima. Neki ga smatraju dijelom kajkavskog, a u prošlosti ga je npr. [[Fran Ramovš]] smatrao rubnim slovenskim dijalektom. ===Jugozapadni istarski=== {{glavni|Jugozapadni istarski dijalekt}} Prostire se u zapadnom dijelu Istre južno od [[Mirna|Mirne]], dijalekt je nasao od naseljenika s istoka [[Dalmacija|dalmatinske Zagore istočno od Cetine]] i [[Hercegovina|juga zapadne Hercegovine]], koji su govorili južnočakavskim ili prijelaznim štokavsko-čakavskim govorom.<ref name="Brozovic1988a" /> Lisac pretpostavlja da su njegovi govornici u prošlosti pripadali cetinsko-biokovskom bijalektu i južnom poddijalektu zapadno humskog dijalekta (okolica Ljubuškog). ===Sjevernočakavski=== {{glavni|Sjevernočakavski dijalekt}} Govori se u istočnoj Istri, okolici [[Žminj]]a i [[Pazin]]a, u [[Hrvatsko primorje|Primorju]] do Grobnik (Grobnišćina) i [[Bakar (grad)|Bakra]], na [[Cres]]u i sjevernom [[Lošinj]]u. Osnovna odlika ovog dijalekta je prijelaz jata ''ě'' &gt; ''e''. ===Srednjočakavski=== {{glavni|Srednjočakavski dijalekt}} U ovom dijalektu [[jat]] je postao u ''e'' ili ''i'', po sljedećim pravilima (tzv. [[Pravilo Jakubinski-Meyer|pravilo Meyera i Jakubinskoga]])<ref name="Brozovic1988a" />: * ispred dentalnih suglasnika (''t'', ''d'', ''s'', ''z'', ''l'', ''r'', ''n'') ako iza njih slijede stražnji samoglasnici (''a'', ''o'', ''u'') ili ako su na kraju riječi, prelazi u ''e'' (''l'''e'''to'', ''kol'''e'''no'', ''m'''e'''ra'') * u svim drugim slučajevima, prelazi u ''i'' (''d'''i'''ca'', ''vr'''i'''me'', ''r'''i'''ka'', ''br'''i'''g''). ===Južnočakavski=== {{glavni|Južnočakavski dijalekt}} Osnovna odlika ovog dijalekta je prijelaz jata ''ě'' &gt; ''i''; s tim se naslanja na susjedne štokavske dijalekte. ===Lastovski=== {{glavni|Lastovski dijalekt}} Ovaj dijalekt je prijelaz prema štokavskim (i)jekavskim dijalektima. == Književnost == {{wikizvor}} Početci hrvatske pismenosti vezani su za čakavštinu kojom su napisana mnoga djela rane (srednjovjekovne) hrvatske pismenosti i [[Hrvatska književnost|književnosti]]: natpisi i ploče (Valunska ploča, [[Bašćanska ploča]], Plominski natpis), pravna djela (Istarski razvod), lekcionari (Zadarski lekcionar, Bernardinov lekcionar), zbornici (Kolunićev zbornik, dijelom [[Petrinićev zbornik]]). Od [[15. stoljeće|15. stoljeća]] na '''čakavskom književnom jeziku''' stvarali su mnogi hrvatski književnici ([[Marko Marulić]], [[Petar Hektorović]], [[Hanibal Lucić]], [[Mikša Pelegrinović]], [[Petar Zoranić]], [[Juraj Baraković]], [[Brne Karnarutić]] i drugi). Osim u Gradišću, književnost na čakavskom, dijelom i pod utjecajem štokavštine, do polovice 18. stoljeća uglavnom zamire. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] razvila se bogata čakavska dijalektalna književnost, napose pjesništvo ([[Vladimir Nazor]], [[Drago Gervais]], [[Mate Balota]], [[Jure Franičević-Pločar]], [[Marin Franičević (pjesnik)|Marin Franičević]], [[Zvane Črnja]], [[Šime Vučetić]], [[Drago Ivanišević]], [[Milorad Stojević]], [[Tin Kolumbić]] i ini). == Vidi još == === U Wikipedij === * [[hrvatski jezik]] * [[kajkavsko narječje]] * [[zapadnoštokavsko narječje]] * [[štokavsko narječje]] * [[južnoslavenski jezici]] * [[slavenski jezici]] * [[indoeuropski jezici]] == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * Lončarić, Mijo. Fonološke osobitosti hrvatskih narječja // Hrvatski jezik I, Udžbenik za I. razred gimnazije / Bičanić, Ante (ur.). Zagreb : Profil International d.o.o., 2003. Str. 109-118. Lončarić, Mijo i dr.Hrvatski jezik. Opole : Uniwersytet Opolski, Instytut Filologii Polskiej, 1998.Puni text rada: 43435.Hrvatski_jezik.jpg (tekst priložen 17. Sij. 2019. u 04:51 sati) * V.Barac Grum i dr.: Hrvatski jezični atlas : Fonološki opisi. Sv. 1 : Čakavsko narječje : Fonološki opisi govora obuhvaćenih Hrvatskim jezičnim atlasom. // Hrvatski jezični atlas. (2007) (prihvaćeno za objavljivanje; opisi kvarnerskih punktova objavljeni su u HDZ 19 /2015/). == Vanjske poveznice == * [http://www.istarski-rjecnik.com/ Dictionary of Istrian dialects] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191022040304/http://www.istarski-rjecnik.com/ |date=22. listopada 2019. }} * Grobnički govor 20. stoljeća - gramatika i rječnik - http://www.grobnik-katedra.hr Primjeri čakavskog narječja: * [http://svilicic.weebly.com/381ena-glava-moje-matere.html Žena Glava moje matere - Sviličić, web stranica] (čakavica s otoka Visa) * [[Tin Kolumbić]]: [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=94768 Moj harvoski], [[Jezik (časopis)|Jezik]]: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, sv.55 br.2 travanj 2008. (čakavica s otoka Hvara) * Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine/nakladništvo - http://www.grobnik-katedra.hr * Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine/Festival Grobnička skala - http://www.grobnik-katedra.hr Izvori za sekciju Vokabular: * [https://blog.dnevnik.hr/dalmata/2008/11/1625601953/rjecnik-dalmatinskih-pojmova.html?page=blog&id=1625601953&subpage=0&subdomain=dalmata Hrvatsko-dalmatinski rječnik] * [https://www.scribd.com/doc/184278917/Dalmatinski-rijecnik-pdf Hrvatsko-dalmatinski rječnik 2] * [https://www.dalmapedia.org/wiki/Kategorija:Libar_besida_dalmatinskih Dalmapedia: Libar besida dalmatinskih] {{WProjekti |commons = |commonshr = |commons2 = |commonshr2 = |commonscat = |commonscathr = |commonscat2 = |commonscathr2 = |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = Kategorija:Čakavština |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Hrvatska dijalektologija}} [[Kategorija:Čakavsko narječje]] [[Kategorija:Hrvatski jezik]] [[Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika]] 2aq2rbe0jn992j43tjwrs03ybns5ycv 0 6538 7565815 7485063 2026-07-29T02:55:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7565815 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|kolovoz 2020.}} {{dz}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Šibenik |vrsta = naselje i grad |grb = Sibenik coat of arms.png |zastava = Sibenik Flag 2.png |slika = Sibenik montage landmarks.jpg |opis slike = panorama '''Šibenika'''• [[Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića|samostan sv. Frane]] • [[samostanski vrt sv. Lovre]] • [[Crkva sv. Barbare u Šibeniku|crkva sv. Barbare]] • [[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku|katedrala sv. Jakova]] • gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" • hotelski objekt u Mandalini • [[utvrda sv. Nikole]] |županija = {{Z+X|ŠKŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = [[Željko Burić]] ([[HDZ]]) |gradsko vijeće = 21 |predsjednik vijeća = [[Dragan Zlatović]] ([[HDZ]]) |samoupravne jedinice = 45 |naselja = [[#Gradska naselja|32 gradska naselja]] |površina = 399,5 |površina uža = 44,1 |visina = |z. širina = 43.74 |z. dužina = 15.89 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 42599 |stanovništvo uže = 31115 |svetac = [[Sveti Mihael|Sveti Mihovil]]<ref>[https://sibenskiportal.hr/kolumne/sv-mihovil-zastitnik-grada-sibenika-i-sibenske-biskupije/ Sv. Mihovil, zaštitnik grada Šibenika i Šibenske biskupije] ''sibenskiportal.hr''. Šibenski portal. Objavljeno 28. rujna 2014.</ref> |dan = [[29. rujna]]<ref>[http://www.sibenik.hr/dokumenti/statut-grada www.sibenik.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160206005417/http://sibenik.hr/dokumenti/statut-grada |date=6. veljače 2016. }}, Statut Grada Šibenika, 8. srpnja 2010., pristupljeno 11. veljače 2016.</ref> |etnik = |ktetik = |pošta = 22000 Šibenik |pozivni broj = +385 (0)22 |autooznaka = ŠI |web = {{URL|https://sibenik.hr/}} |bilješke = }} [[Datoteka:Šibenik - riva.jpg|thumb|300px|Šibenska riva]] '''Šibenik''' je jedan od najstarijih [[Hrvati|hrvatskih]] samorodnih gradova<ref>[https://www.sibenik.in/sibenik/sibenik-nije-prvi-hrvatski-samorodni-grad-provjerili-smo-koliko-istine-ima-u-mitovima-o-kresimirovom-gradu/109420.html Šibenik nije prvi hrvatski samorodni grad: Provjerili smo koliko istine ima u mitovima o Krešimirovom gradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190707112317/https://www.sibenik.in/sibenik/sibenik-nije-prvi-hrvatski-samorodni-grad-provjerili-smo-koliko-istine-ima-u-mitovima-o-kresimirovom-gradu/109420.html |date=7. srpnja 2019. }}, pristupljeno 26. veljače 2020.</ref> na [[Jadran]]u, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninske županije]]. Sjedište je [[Šibenska biskupija|Šibenske biskupije]]. Prvi put se spominje na [[Božić]] 1066. u darovnici [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] pa se naziva i '''''Krešimirovim gradom'''''. Do [[Kuga u Šibeniku 1649.|epidemije kuge polovicom 17. stoljeća]] bio je najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana.<ref>Tomislav Donđivić: [http://www.sibenik.in/bastina/sibenik-je-po-broju-stanovnika-najveci-grad-u-dalmaciji/10279.html "Sredinom 16. stoljeća Šibenik je po broju stanovnika najveći grad u Dalmaciji!"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140402060209/http://www.sibenik.in/bastina/sibenik-je-po-broju-stanovnika-najveci-grad-u-dalmaciji/10279.html |date=2. travnja 2014. }}, Šibenik.in, OBJAVA: 05.05.2013</ref><ref>Ante Šupuk: [https://hrcak.srce.hr/clanak/198607 "MARGINALIJE O ŠIBENIKU, NJEGOVU STANOVNIŠTVU I ANTROPONIMIMA U DEVETNAESTOM STOLJEĆU"], ''Čakavska rič. Polugodišnjak za proučavanje čakavske riči'', sv. XIII., br. 2 (1985.)</ref> Šibenik je ''de facto'' bio glavni grad [[Federalna Država Hrvatska|Hrvatske]] od prosinca 1944. do svibnja 1945. godine. Značajan je i kao mjesto [[Povijest Hrvatske ratne mornarice#Domovinski rat|osnivanja]] [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatske ratne mornarice]]. [[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku|Katedrala sv. Jakova]] najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu [[Hrvatska|Hrvatske]]. Zbog svojih iznimnih vrijednosti 2000. godine uvrštena je u [[UNESCO]]-ov [[Unescova svjetska baština|popis svjetskog kulturnog nasljeđa]] kojoj se 2017. godine, na tom popisu, pridružila i [[utvrda sv. Nikole]]. == Zemljopis == Geografski smještaj: Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne geografske širine i 15˚55' istočne geografske dužine. Geografski položaj: grad leži amfiteatarski oko Šibenskoga zaljeva (jedna od najboljih jadranskih prirodnih luka), na brežuljcima [[Trtar]]a (496 m), nedaleko od utoka [[Krka|Krke]] u more. Sa [[Zadar|Zadrom]] na sjeverozapadu (udaljen 79&nbsp;km) i [[Split]]om na jugoistoku (80&nbsp;km) povezan je [[Jadranska magistrala|Jadranskom magistralom]], autocestom i željezničkom prugom. Trajektnim vezama povezan je sa šibenskim otocima ([[Prvić]], [[Zlarin]], [[Žirje]], [[Kaprije]], [[Obonjan]]). [[Reljef]] obilježava vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim [[polja u kršu|poljima u kršu]] – Kninsko, [[Kosovo polje|Kosovo]] i [[Petrovo polje]] te sjevernom zaravni [[Bukovica]] s [[Promina|Prominom]], kanjonom rijeka Krke i [[Čikola|Čikole]] te [[Miljevci]]ma. Krajobraz je raznolik, a more je najveće bogatstvo i osnovni prirodni izvor koji određuje gospodarsku osnovu. Zračna duljina obale je 56,2&nbsp;km, a stvarna čak 805,9&nbsp;km. Na području županije nalaze se dva [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|nacionalna parka]], [[Nacionalni park Krka|Krka]] i [[Nacionalni park Kornati|Kornati]] te jugoistočni (manji) dio [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|parka prirode]] [[Vransko jezero (Dalmacija)|Vransko jezero]]. Prosječna gustoća naseljenosti je 51,5 st. na km². == Meteorološke značajke == U primorskom dijelu klima je izrazito sredozemna, a njezin je veliki utjecaj i na kontinentskom prostoru. Na obalnome prostoru vrlo je visoka srednja godišnja osunčanost (2710 sati), prema unutrašnjosti [[insolacija]] se smanjuje. Temperature su ljeti relativno visoke, međutim ublažuje ih ugodan vjetar maestral koji puše s mora na kopno. Uz obalu su zime umjerene ili blage. Oborina je najviše zimi, a ljeta su pretežno suha. Ukupna godišnja količina oborina je 803&nbsp;mm. U najvećem dijelu šibenskog kraja prevladavaju [[bura]] i [[jugo]], uz obalni pojas ljeti osvježavajući [[maestral]]. == Stanovništvo == === Popis 2021. === Prvi rezultati popisa iz 2021. godine govore da je broj stanovika Šibenika u daljnjem opadanju i da je pao na 42.599, što je manje nego što ih je bilo na popisu 1961. godine. Broj stanovnika gradskog naselja Šibenik je na razini iz 1971. godine i iznosi 31.115 stanovnika.<ref>{{Citiranje weba|title=Državni zavod za statistiku - Popis '21|url=https://popis2021.hr/|access-date=2022-01-14|website=popis2021.hr|archive-date=15. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220115062703/https://www.popis2021.hr/|url-status=dead}}</ref> === Popis 2011. === Prema [[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|popisu stanovništva iz 2011.]] Grad Šibenik ima 46.332 stanovnika, a samo naselje Šibenik 34.302 stanovnika. Nacionalni sastav stanovnika: [[Hrvati]] 94,6 %, slijede [[Srbi]] zastupljeni s 3,1 %. Stanovnišvo prema vjeri: [[katolici]] 88 %, [[pravoslavci]] 3 %, [[ateisti]], [[agnostici]], neizjašnjeni 7,5 %.<ref name="popis1 2011">[http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1469.pdf Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku, str. 44., 45., 125.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210422013934/https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1469.pdf |date=22. travnja 2021. }}, pristupljeno 14. studenoga 2015.</ref> Prosječna starost građana grada Šibenika iznosi 43,4 godine, s tim da je taj prosjek za Šibenčanke veći i iznosi 44,8, a za Šibenčane 41,8 godina. Šibenčanki ima 23.924, a Šibenčana 22.408.<ref name="popis2 2011">[http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1468.pdf Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Stanovništvo prema spolu i starosti, str. 72., 524.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303204558/http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1468.pdf |date=3. ožujka 2016. }}, pristupljeno 14. studenoga 2015.</ref> === Popis 2001. === Prema [[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2001.|popisu stanovništva iz 2001.]] Šibenik ima 51.553 stanovnika. Nacionalni sastav stanovnika: Hrvati 94 %, slijede Srbi zastupljeni s 3 %. === Popis 1991. === [[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.|Popis stanovništva 1991.]] je temeljen na drugim lokalnim jedinicama pa je teže uspoređivati podatke za tadašnju općinu Šibenik koja je zauzimala skoro pola Šibensko-kninske županije. Općina Šibenik je tada imala 85.002 stanovnika, od toga 84 % Hrvata, 10,5 % Srba te 1,2 % [[Jugoslaveni|Jugoslavena]]. Ako se gleda samo grad Šibenik, on ima 41.012 građana, od toga 83,5 % Hrvata, 9,5 % Srba te 1,9 % Jugoslavena. Ako gradu dodamo naselja koja sada spadaju pod Grad Šibenik broj stanovnika bi bio 55.842. {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Šibenik}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Šibenik |p1857=15269 |p1869=17245 |p1880=17908 |p1890=19572 |p1900=23528 |p1910=28514 |p1921=31735 |p1931=34952 |p1948=33343 |p1953=37161 |p1961=44440 |p1971=47122 |p1981=51445 |p1991=55842 |p2001=51553 |p2011=46332 |p2021=42599 |napomena=Nastao iz stare općine Šibenik. U 1857. i 1869. sadrži dio podataka grada Vodice. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Šibenik |p1857=6783 |p1869=6821 |p1880=8015 |p1890=8877 |p1900=11440 |p1910=14195 |p1921=16294 |p1931=17669 |p1948=16123 |p1953=18718 |p1961=25645 |p1971=30637 |p1981=36952 |p1991=41012 |p2001=37060 |p2011=34302 |p2021=31115 |napomena=U 1981. povećano pripajanjem naselja Zablaće, za koje i sadrži podatke do 1971. U 1869. dio podataka (bivše naselje Zablaće) sadržan je u naselju Zlarin. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava i politika == === Politika === Gradsko vijeće Grada Šibenika čini 21 vijećnik; prema posljednje održanim [[Hrvatski lokalni izbori 2021.|lokalnim izborima]] 16. svibnja 2021., njih devet članovi su [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]], četiri [[Nezavisna lista Stipe Petrina|Nezavisne liste Stipe Petrina]] te koalicije [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije]] i [[Nova ljevica|Nove ljevice]], dva [[Hrvatski suverenisti|Hrvatskih suverenista]] te je jedan član [[Domovinski pokret|Domovinskog pokreta]]. Predsjednik trenutnog saziva vijeća konstituiranog 16. lipnja 2021. je [[Dragan Zlatović]] (HDZ), a potpredsjednici su [[Dario Kulušić]] (HDZ) i [[Tonči Restović]] (SDP).<ref>[https://www.sibenik.hr/clanci/konstituirano-sibensko-gradsko-vijece/10811.html Konstituirano šibensko Gradsko vijeće] sibenik.hr objavljeno 16. lipnja 2021. pristupljeno 26. srpnja 2021.</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sibenik.hr/stranice/sastav-gradskog-vijeca/42.html |title=Sastav Gradskog vijeća |work=sibenik.hr |access-date=4. lipnja 2020.}}</ref> Gradonačelničku dužnost od [[Hrvatski lokalni izbori 1993.|prvih hrvatskih lokalnih izbora]] održanih 1993. godine obnašali su [[Ante Šupuk (mlađi)|Ante Šupuk]] kao nezavisni gradonačelnik s podrškom koalicije HDZ-a i [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS-a]] (1993. – 1997.), [[Franko Čeko]] (HDZ) (1997. – 2001.), [[Milan Arnautović]] ispred koalicije SDP-a i [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS-a]] (2001. – 2004.), [[Nedjeljka Klarić]] (HDZ) (2004. – 2009.) te [[Ante Županović]] kao nezavisni gradonačelnik s podrškom koalicije SDP-a i HNS-a (2009. – 2013.). Trenutačni je gradonačelnik [[Željko Burić]] (HDZ), a dužnost obnaša od 10. lipnja 2013. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sibenik.hr/stranice/gradonacelnici-kroz-povijest/13.html |title=Gradonačelnici kroz povijest |work=sibenik.hr |access-date=4. lipnja 2020.}}</ref> Od prvih lokalnih izbora 1993. [[Vlada Republike Hrvatske]] u dva je navrata prijevremeno raspuštala šibensko gradsko vijeće te isto toliko puta imenovala svoje povjerenike za Grad Šibenik; [[Paško Višić]] imenovan je povjerenikom vlade za Grad Šibenik u veljači 2001. do [[Hrvatski lokalni izbori 2001.|lokalnih izbora iste godine]],<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_02_16_295.html Rješenje o raspuštanju Gradskog vijeća Grada Šibenika], narodne-novine.nn.hr, objavljeno 27. veljače 2001., pristupljeno 12. travnja 2021.</ref> dok je u veljači 2004. nakon izglasavanja nepovjerenja vodećoj koaliciji SDP-a i HNS-a, povjerenikom vlade imenovan [[Mirko Goreta]], koji je tu dužnost obnašao do prijevremenih izbora u travnju iste godine.<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_02_23_678.html Rješenje o raspuštanju Gradskog vijeća Grada Šibenika], narodne-novine.nn.hr, objavljeno 23. veljače 2004., pristupljeno 12. travnja 2021.</ref> === Gradska naselja === Grad Šibenik sastoji se od 32 naselja:<ref name="Šibenik">{{Citiranje weba |url=https://www.sibenik.hr/stranice/gradsko-vijece-grada-sibenika/37.html |title=Mjesna samouprava |author=Gradsko vijeće Grada Šibenika |work=www.sibenik.hr |access-date=2020-06-04}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup15_4448.html |title=Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011., Grad Šibenik |year=2011 |work=dzs.hr |access-date=2020-05-21}}</ref> {{div col|cols=4|colwidth=}} * [[Boraja (Šibenik)|Boraja]], 249 stan. * [[Brnjica (Šibenik)|Brnjica]], 72 stan. * [[Brodarica]], 2534 stan. * [[Čvrljevo (Šibenik)|Čvrljevo]], 64 stan. * [[Danilo (Šibenik)|Danilo]], 376 stan. * [[Danilo Biranj]], 442 stan. * [[Danilo Kraljice]], 104 stan. * [[Donje Polje]], 267 stan. * [[Dubrava kod Šibenika]], 1185 stan. * [[Goriš]], 147 stan. * [[Gradina (Šibenik)|Gradina]], 303 stan. * [[Grebaštica]], 937 stan. * [[Jadrtovac]], 171 stan. * [[Kaprije (Šibenik)|Kaprije]], 189 stan. * [[Konjevrate]], 173 stan. * [[Krapanj (Šibenik)|Krapanj]], 170 stan. * [[Lepenica (Šibenik)|Lepenica]], 68 stan. * [[Lozovac]], 368 stan. * [[Mravnica (Šibenik)|Mravnica]], 70 stan. * [[Perković]], 111 stan. * [[Podine]], 26 stan. * [[Radonić (Šibenik)|Radonić]], 79 stan. * [[Raslina]], 567 stan. * [[Sitno Donje]], 561 stan. * [[Slivno (Šibenik)|Slivno]], 110 stan. * '''Šibenik''', 34.302 stan. * [[Vrpolje (Šibenik)|Vrpolje]], 776 stan. * [[Vrsno]], 67 stan. * [[Zaton (Šibenik)|Zaton]], 978 stan. * [[Zlarin (Šibenik)|Zlarin]], 284 stan. * [[Žaborić]], 479 stan. * [[Žirje (Šibenik)|Žirje]], 103 stan.{{div col end}} === Gradske četvrti === Na području naselja Šibenik nalazi se 16 [[Gradska četvrt|gradskih četvrti]]:<ref name="Šibenik"/> {{div col|cols=4|colwidth=}} * Baldekin I * Baldekin II – Škopinac * Baldekin III * Crnica * Građa * [[Jadrija]] * Mandalina * Meterize * Plišac * Ražine * Ražine Donje * Stari grad * Šubićevac * Varoš * Vidici * [[Zablaće]]{{div col end}} === Mjesni odbori === Na području ostalih naselja Grada Šibenika nalazi se 29 [[Mjesni odbor|mjesnih odbora]]:{{div col|cols=4|colwidth=}} * [[Boraja (Šibenik)|Boraja]] * [[Brnjica (Šibenik)|Brnjica]] * [[Brodarica]] * [[Danilo (Šibenik)|Danilo]] * [[Danilo Biranj]] * [[Danilo Kraljice]] * [[Donje Polje]] * [[Dubrava kod Šibenika]] * [[Goriš]] * [[Gradina (Šibenik)|Gradina]] * [[Grebaštica|Grebaštica Donja]] * Grebaštica Gornja * [[Jadrtovac]] * [[Kaprije (Šibenik)|Kaprije]] * [[Konjevrate]] * [[Krapanj (Šibenik)|Krapanj]] * [[Lepenica (Šibenik)|Lepenica]] * [[Lozovac]] * [[Mravnica (Šibenik)|Mravnica]] * [[Perković]] * [[Podine]] * [[Raslina]] * [[Sitno Donje]] * [[Slivno (Šibenik)|Slivno]] * [[Vrpolje (Šibenik)|Vrpolje]] * [[Vrsno (Šibenik)|Vrsno]] * [[Zaton (Šibenik)|Zaton]] * [[Zlarin (Šibenik)|Zlarin]] * [[Žaborić]] * [[Žirje (Šibenik)|Žirje]]{{div col end}} == Povijest == [[Datoteka:Map of Sibenik 1575..jpg|thumb|left|Šibenik na gravuri iz 1575.]] [[Datoteka:Jakob Alt - Piazza Grande mit der Domkirche von Sebenico - 1841.jpeg|200px|minijatura|desno|Glavni trg u Šibeniku 1841.]] {{glavni|Povijest Šibenika|l1=Šibenska povjesnica}} === Prapovijest === Tarion je bio drevni grad smješten na području između rijeke Krke na sjeveru i rta Ploče na jugu granajući se uz obalu. Tarion je prema Plinijevim zabilješkama bio mjesto naroda Tariota koji su bili domorodački narod.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Alen Miletić |title=Castellum Tariona |url=https://hrcak.srce.hr/31102 |date=2008-12-01 |journal=Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku |volume=101 |issue=1 |pages=59–74 |language=hr |accessdate=2021-05-03}}</ref> Prema Plinijevim zapisima Tarioti su pretežito prakticirali pastirski način života što se može utvrditi arheološkim ostacima posvećenim bogu Silvanu. Dakako, uz pastirski način života njihova geo pozicija im je omogućavala povezanost s drugim važnim gradovima tog doba poput Danila te kvalitetnu cestovnu povezanost zbog čega je bila značajna za same Rimljane i narod koji je živio na tom području.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Enzo Catani |title=Arheološko-povijesne bilješke o castellum Tariona u rimsko doba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=49294 |date=2008-12-01 |journal=Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku |volume=101 |issue=1 |pages=75–86 |language=hr |accessdate=2021-05-03}}</ref> === Osnutak i srednji vijek === Šibenik je jedan od najstarijih samorodnih hrvatskih gradova na [[Jadransko more|Jadranu]]. O najstarijoj povijesti Šibenika, odnosno o točnoj vremenskoj odrednici njegova osnutka, ne zna se mnogo. Prema trenutnim znanstvenim otkrićima, pretpostavlja se da je utemeljen u doba kneza [[Domagoj]]a u 9. stoljeću. Isprva se razvijao kao utvrda (''[[castrum]]'') sa starijim predgrađem (''suburbium'') na području Dolca i mlađim na istočnoj strani kaštela, gdje je u 12. stoljeću sagrađena crkva sv. Krševana, oko koje se poslije razvila jezgra srednjovjekovnoga grada. Šibenik je pripadao skupini tzv. hrvatskih gradova, a izniknuo je na brijegu 70 m iznad mora (današnja [[Tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|tvrđava sv. Mihovila]]). Na području Šibenika, do danas nisu pronađeni nikakvi tragovi antičke urbane tradicije, ali postoje određene naznake života u kasnoantičko doba. Prvi se put spominje na Božić [[1066.]] kada je kralj [[Petar Krešimir IV.]], na zboru visokih državnih i crkvenih dostojanstvenika izdao ispravu kojom daje kraljevsku slobodu i zaštitu [[Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru|benediktinskom samostanu svete Marije u Zadru]].<ref>prof. Ivo Livaković, [prof. Ivo Livaković: Tisućljetni Šibenik], prof. Ivo Livaković: Tisućljetni Šibenik, Šibenik, 2002., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref> Upravo u to doba došlo je do jačanja Šibenika, u okviru kraljeva nastojanja da uz pomoć hrvatskih gradova stvori protutežu romanskim gradovima bizantske [[Tema (Bizant)|teme]] Dalmacije. Nakon bitke s [[Kraljevina Ugarska|ugarskom]] vojskom na [[Bitka na Gvozdu|Petrovoj gori 1097.]] i pogibije hrvatskog vladara [[Petar Snačić|Petra Snačića]], Šibenik je 1105. priznao vlast [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarskoga]] kralja [[Koloman]]a. U razdoblju nakon gubitka narodnog vladara na hrvatskom prijestolju, za vlast nad Šibenikom neprestano su se do 1180. borili [[Venecija]], [[Bizant]] i [[Arpadovići]]. U 12. stoljeću u pravnom je smislu bio utvrđeno naselje (''castrum'', ''oppidum''), a ne grad (''civitas'') pa su njegova buduća nastojanja bila usmjerena prema postizanju civiteta, čime bi dostigao druge dalmatinske gradove (poput [[Zadar|Zadra]], [[Trogir]]a i [[Split]]a). 1169. od ugarskog kralja [[Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepana III.]] Šibenik dobiva status grada i pravo na kovanje novca. No tek nakon ogorčenih sporova i duge borbe s Trogirom, Šibenik uspijeva izboriti vlastitu biskupiju te je 1298. osnovana [[šibenska biskupija]] – pravi status grada u srednjem vijeku. Šibenska biskupija ustanovljena je bulom pape Bonifacija VIII., dana 1. svibnja 1298. godine. Sam čin ustanovljenja obavljen je u Šibeniku 28. lipnja iste godine te je tako proglašena Papina bula i posvećen prvi biskup fra Martin Rabljanin. Za stolnu crkvu određena je tadašnja crkva sv. Jakova apostola. Ona je uništena požarom 1380. Ubrzo se počelo razmišljati o gradnji nove, veće katedrale.<ref>Ivo Kronja, [http://www.sibenska-biskupija.hr/index.php/biskupija/povijesni-pregled] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160124125609/http://sibenska-biskupija.hr/index.php/biskupija/povijesni-pregled|date=24. siječnja 2016.}}, Šibenska biskupija, 18. travnja 2011., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref> Od kraja 13. stoljeća Šibenik je priznavao vlast hrvatskih knezova, isprva kneza [[Domald]]a (1200. – 1226.), a zatim [[Šubići|bribirskih knezova]] (do 1322.). Za vladavine potonjih Šibenik je postao biskupskim sjedištem te je stekao civitet, ali je gospodarski zaostajao zbog teških nameta i obveza. Bio je to uzrok izbijanja pobune protiv vlasti [[Šubići|bribirskih]]; tada se uz potporu [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] grad uspio othrvati vlasti [[Mladen II. Šubić Bribirski|Mladena II.]], ali je naposljetku izgubio autonomiju i pravo slobodnog izbora kneza, kojega su od tada birali Mlečani. Grad ponovno dolazi pod [[Anžuvinci|anžuvinsku]] vlast nakon poraza Mletačke Republike u ratu s [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovikom I. Anžuvincem]] i potpisivanja mira u Zadru (1358.). Od 1390. zajedno s ostalim gradovima Dalmacije (osim Zadra) priznavao je vlast bosanskoga kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I. Kotromanića]], a početkom 15. stoljeća bosanskoga vojvode [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] i kralja [[Ladislav Napuljski|Ladislava Napuljskoga]].<ref name="#1">Šibenik, Hrvatska enciklopedija [https://enciklopedija.hr/clanak/59500] Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 20. 8. 2020.</ref> <gallery mode="packed-hover" heights="180"> Datoteka:Petar Kresimir IV.JPG|Spomenik Petra Krešimira IV. u šibenskom Perivoju Roberta Visianija Datoteka:Sv. Krševan Šibenik.jpg|Sv. Krševan, najstariji sačuvani sakralni objekt u Šibeniku Datoteka:Povelja Petra Krešimira IV.-1.jpg|Prvi spomen Šibenika, povelja kralja Petra Krešimira IV. iz 1066. Datoteka:Sv. Mihovil, šibenski bedem.jpg|Sv. Mihovil, svetac zaštitnik Šibenika, gotička skulptura s gradskih zidina </gallery> === Mletačka uprava === Na prve vijesti o prodaji [[Dalmacija|Dalmacije]] Veneciji početkom srpnja 1409. godine, Šibenčani brzo reagiraju. Odlukom Velikog vijeća prodaje se jedna kuća u općinskom vlasništvu kako bi se izradio lanac i ojačale kule na ulazu u Kanal sv. Ante. Ugarsko-hrvatski kralj [[Žigmund Luksemburški]] na molbu Šibenčana šalje svoju vojnu posadu u kule na čelu s Ivanom Mišićem. Vrlo brzo po Mišićevom preuzimanju zapovjedništva nad obje kule na ulazu u Kanal sv. Ante, mletačke vlasti s njim počinju pregovore da im kule preda bez borbe uz novčanu nagradu. Prema dokumentima prvi naputak o pokušaju mletačkog preuzimanja kula datira od 9. rujna 1409. godine. Već 13. rujna predstavnici posade u kulama odlaze na razgovore s mletačkim providurom, a 23. rujna iste godine zapovjednik Ivan Mišić i njegova posada predaju kule Mlečanima i primaju novčanu nagradu od mletačkog providura Francesca Cornara. Nakon preuzimanja kula, a sve kako bi Šibenik zauzeli bez puno otpora, Mlečani u svibnju 1410. godine grade i utvrdu na kilometar udaljenom poluotoku Mandalini jugoistočno od Šibenika.<ref>Ivo Glavaš, Ivo Šprljan: "Kule na ulazu u Kanal sv. Ante – neodvojivi dio šibenskih fortifikacija." Ars Adriatica, br. 8 (2018): 47-60.</ref> Tako je sudbina Šibenika bila zapečaćena kad se 1409. godine zapovjednik kula na ulazu u šibenski kanal sv. Ante zajedno sa svojim vojnicima predao Veneciji. Mlečanima je trebalo još tri godine da Šibenčane prisile na predaju, ali osvajanje kula bio je početak kraja za branitelje Šibenika.<ref>Ivo Glavaš, Izdaja je bila ključ mletačkog osvajanja Šibenika [https://www.sibenik.in/zaboravljeni-sibenik/izdaja-je-bila-kljuc-mletackog-osvajanja-sibenika/103936.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200928223654/https://www.sibenik.in/zaboravljeni-sibenik/izdaja-je-bila-kljuc-mletackog-osvajanja-sibenika/103936.html |date=28. rujna 2020. }} Šibenik IN, pristupljeno 20. 8. 2020.</ref> Godine 1412. obrana grada je slomljena i Šibenik je konačno došao pod vlast Mletačke Republike. Nakon polustoljetnoga razdoblja obilježenoga gospodarskim rastom, u drugoj polovici 15. st. Šibenik se našao pod [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] prijetnjom, čime je započelo razdoblje njegova gospodarskog zastoja. Pad gradova u zaleđu, [[Knin]]a i [[Skradin]]a, pod osmansku vlast 1522., te česte osmanske navale i pustošenja, sljedećih su godina prouzročili znatan pad broja stanovnika i na području Šibenika, ali i pojačanu graditeljsku aktivnost zbog straha od turskih napada. Pojava neposredne osmanske prijetnje glavni je razlog gradnje šibenske [[Utvrda sv. Nikole|utvrde sv. Nikole]]. Godine 1522. velika vojska hercegovačkog sandžaka s 25 tisuća vojnika i s mnoštvom topova, pod zapovjedništvom Husrevbega započinje opsadu Knina. Pred vijestima kako su Turci zauzeli Knin, žitelji, tada daleko manje opskrbljenog i utvrđenog Skradina, bježe i sklanjaju se u Šibenik kao i u okolna primorska naselja. U Šibenčana se javlja strah od mogućnosti pokušaja Turaka za pomorskim povezivanjem Skradina i zaleđa kroz kanal sv. Ante, stoga apeliraju na mletačku vlast ne bi li dodatno utvrdila Šibenik i sam ulaz u uzak kanal sv. Ante. Mletačko plemićko vijeće uvažava zahtjeve Šibenčana te odobravaju gradnju jače fortifikacijske građevine koja bi Turcima zapriječila osvajanje Šibenika koji je, kako se onda smatralo, ključ u kontroli cijelog Jadrana.<ref>Branko Nadilo: “Tvrđava Sv. Nikole ispred ulaza u šibensku luku”, Građevinar, Zagreb 53 (2001) 11: 747</ref> Od osmanskih pustošenja i gospodarskog sloma uzrokovanog smanjivanjem prodaje soli Šibenik se počeo oporavljati tek nakon 1581., u doba vladavine kneza Giovannija Antonija Foscarinija (1581. – 1583.), koji je dobro organizirao vojsku i obranu grada. [[Kandijski rat]], koji je trajao od 1645. do 1669. godine bio je jedna od prekretnica dalmatinske povijesti. Iako je hrvatski jug bio sporedno bojište, sukob je ostavio dugotrajne posljedice na političko, društveno i gospodarsko stanje regije. Takav rasplet situacije zahtijevao je adaptaciju zastarjelih gradskih fortifikacija. Šibenik je rat dočekao dobro branjen s pravca mora, no s kopnene strane situacija je bila mnogo ozbiljnija. Nekoć branjen čitavim nizom fortifikacija u Zagori, u to doba kopnena obrana Šibenika i njegova uskog kotara počinjala je i završavala na srednjovjekovnim gradskim bedemima i njihovu najvišem položaju, [[Tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|tvrđavi sv. Mihovila]]. Najveći problem za neposrednu obrana grada bio je brijeg nadmorske visine od 120 metara, niti 300 metara sjeveroistočno od gradskih bedema, koji je dominirao nad najvišom točkom jedine gradske tvrđave. Još 1444. godine, kako doznajemo u izvorima, na spomenutom brijegu izvan grada nalazila se zavjetna crkvica sv. Ivana Krstitelja. Na tom pložaju koji nadgleda sve pristupe gradu 1520. godine gradski knezovi, mletački vojni inženjeri, a i sami građani, povremeno traže sredstva od Senata za gradnju tvrđave. Usprkos pritisku Šibenčana [[Mletačka Republika|Venecija]] ne pristaje na njihove molbe, vodeći se procjenom vojnog inženjera i kondotjera Sforze Pallavicinija da se u slučaju novog rata pod svaku cijenu brane samo Zadar i [[Kotor]], dva najbolje utvrđena grada Dalmacije. Unatoč mletačkom neodobravanju, Šibenčani sami pokreću i financiraju gradnju [[Tvrđava sv. Ivana u Šibeniku|tvrđave sv. Ivana]] i unutar samo dva mjeseca dovršavaju obrambeni sustav gradskog perimetra.<ref>Ivo Glavaš, Josip Pavić: "Tvrđava sv. Ivana u Šibeniku – nove spoznaje i istraživanja", Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, Zagreb, 91.-93.</ref> [[Bitka za Šibenik 1647.|Bitka za Šibenik]] 1647. bila je najveći osmanski napad na Šibenik, a po dramatičnosti bila je jedna od najvećih u šibenskoj povijesti.<ref>Ivica Poljičak: [http://sibenskiportal.hr/2012/06/08/365-godina-kasnije/ 365 godina kasnije...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160404233350/http://sibenskiportal.hr/2012/06/08/365-godina-kasnije/ |date=4. travnja 2016. }}, Šibenski portal, 8. lipnja 2012., pristupljeno 14. studenoga 2015.</ref><ref>Redakcija (1983): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2031 Marin Bizza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160513001500/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2031 |date=13. svibnja 2016. }}, Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 22. travnja 2016.</ref> Tijekom kolovoza 1647. više od 25 tisuća osmanskih vojnika napalo je Šibenik. Utvrđeni grad branilo je malo više od šest tisuća ljudi, a zapovjednik obrane bio je barun [[Christoph Martin von Degenfeld]]. Opsada je trajala mjesec dana. Glavni pravac osmanskog djelovanja bio je u smjeru tvrđave sv. Ivana oko koje su se odvijale najveće borbe i koja je odigrala ključnu ulogu u obrani Šibenika. Najžešći osmanski napad, na tek dovršenu tvrđavu sv. Ivana započeo je 8. rujna oko 21 sat, a sama se tvrđava nekoliko puta našla pred padom. Poginulo je oko četiri tisuće osmanskih napadača. Bio je to odlučujući poraz osmanske vojske u Kandijskom ratu na prostoru Dalmacije.<ref>Bruno Brakus, Prije 370 godina 6 tisuća Šibenčana obranilo je grad od 20 tisuća Turaka koji se više nikad nisu vratili [https://www.sibenik.in/sibenik/prije-370-godina-6-000-ljudi-obranilo-je-sibenik-od-20-tisuca-turaka-koji-se-vise-nikad-nisu-vratili/81813.html#] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210418202603/https://www.sibenik.in/sibenik/prije-370-godina-6-000-ljudi-obranilo-je-sibenik-od-20-tisuca-turaka-koji-se-vise-nikad-nisu-vratili/81813.html |date=18. travnja 2021. }} Šibenik IN, pristupljeno 20. 8. 2020.</ref> Ponovni gospodarski oporavak grada, što je uslijedio nakon poraza Osmanlija u [[Morejski rat|Morejskom ratu]] (1684. – 1699.), tekao je vrlo sporo, a život u gradu otežavale su i brojne epidemije kuge od kojih je najgora bila ona iz 1649. godine. U samo četiri mjeseca trajanja kuge, prema procjeni [[Frano Divnić (glazbenik)|Frane Divnića]], u Šibeniku je pomrlo preko dvanaest tisuća ljudi. U gradu po njemu nije preostalo više od tisuću i pet stotina stanovnika. Neke gradske obitelji pomrle su u cijelosti. Šibenik, nekad najmnogoljudniji grad u Dalmaciji, u samo nekoliko mjeseci posve je opustošen.<ref>Ivo Glavaš, Savladao je Šibenik i gore pošasti – kuga 1649. godine iz pera Frane Divnića [https://www.sibenik.in/zaboravljeni-sibenik/savladao-je-sibenik-i-gore-posasti-kuga-1649-godine-iz-pera-frane-divnica/119981.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201020112641/https://www.sibenik.in/zaboravljeni-sibenik/savladao-je-sibenik-i-gore-posasti-kuga-1649-godine-iz-pera-frane-divnica/119981.html |date=20. listopada 2020. }} Šibenik IN, pristupljeno 20. 8. 2020.</ref> Nezadovoljstvo dalmatinskoga i šibenskog puka i težaka dosegnulo je vrhunac u bunama koje su trajale od 1736. do 1740. Gušenje ustanka za mletačkog providura Cavallija (1739.) utjecalo je na porast nesnošljivosti između šibenskih plemića s jedne te pučana i težaka s druge strane.<ref name="#1"/> Tijekom razdoblja mletačke vlasti potječe i najznačajniji kulturno-povijesni spomenik Šibenika – poznata šibenska [[Šibenska katedrala|katedrala sv. Jakova]], građena 1431. – 1535.<ref>[http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/katedrala-sv-jakova-u-sibeniku---svjetsko-kulturno-dobro,2415.html Katedrala sv. Jakova u Šibeniku - svjetsko kulturno dobro]:{{citat2|Katedrala sv. Jakova je trobrodna bazilika s upisanim transeptom, kupolom nad križištem, povišenim pjevalištem i prezbiterijem s tri poligonalne apside te prigrađenom pravokutnom sakristijom. Građena je od 1431-1535. g. u tri značajnije faze i u tri različita stilska govora. Od 1431-1441 u stilu sjeveroitalske gotike (Francesco di Giacomo, 1441-1473. g. U gotičko-ranorenesansno stilu Jurja Dalmatinca te od 1473-1535.g. u ranorenesansnom stilu Nikole Firentinca.}}, d-a-z.hr, 8. travnja 2014., pristupljeno 14. studenoga 2015.</ref> Šibenik je u tom razdoblju bio poznat po znamenitom i uglednom [[humanizam|humanističkom krugu]] Šibenčana po kojem se Šibenik isticao među gradovima [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću|mletačke Dalmacije]]. Ti su humanisti bili bogata stvarateljskog opusa i dali su snažan doprinos hrvatskom i europskom humanizmu. Među njima se ističu [[Božo Bonifačić]], [[Horacije Fortezza]], [[Frane Divnić (književnik)|Frane Divnić]], [[Martin Kolunić Rota]], [[Juraj Šižgorić]], [[Antun Vrančić]], [[Faust Vrančić]], [[Dinko Zavorović]] i drugi.<ref>[http://www.muzej-sibenik.hr/hrv/stalni_postav.asp Stalni postav] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602192818/http://www.muzej-sibenik.hr/hrv/stalni_postav.asp |date=2. lipnja 2015. }} [[Muzej grada Šibenika]]</ref> Zbog brojnih osmanskih provala u razdoblju 15. i 16. stoljeća, kopneni dijelovi šibenskog područja ostali su bez stanovnika. U 16. stoljeću te krajeve Šibenika započinju naseljavati [[Morlaci]] koji su ponajviše bili iz hercegovačkih krajeva. Upravo njih je osmanska uprava postavila kao polupokretnu vojsku na prvoj crti ratne zone prema Hrvatskoj i Mletačkoj Dalmaciji. Prema brojnim šibenskim zapisima, Morlaci su bili kršćani koji su dolazili iz graničnih područja [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] u zaleđu Mletačke Dalmacije. Važno je istaknuti kako su naseljavanja Morlaka na šibensko područje započela nakon 1533. godine kada je stigla osmanova odluka o restituciji šibenskoga i togirskog teritorija.<ref>Juran, Kristijan: [https://hrcak.srce.hr/152645 Doseljavanje Morlaka u opustjela sela šibenske Zagore u 16. stoljeću], Povijesni prilozi, vol. 33, br. 46, 2014, str. 129-158</ref> Dva mjeseca nakon donesene odluke, u prosincu, u Šibenik dolaze morlački glavari, odnosno katunari te uz javne bilježnike dogovaraju uvjete o zakupu zemlje. U 16. i prvoj polovici 17. stoljeća trgovački su odnosi, između Osmanskog Carstva i Mletačke Dalmacije, bili vrlo plodni upravo zato što je Šibenik postao žarištem osmansko-mletačke gospodarske razmjene, a samim time postaje i žarište miješanja dviju kultura.<ref>Juran, Kristijan,: [https://hrcak.srce.hr/152645 Morlaci u Šibeniku između Ciparskoga i Kandijskog rata (1570. – 1645.) ], Povijesni prilozi, vol.34, br. 49, str. 163-208, 2015</ref> Nakon propasti Venecije, 1797. Šibenik ulazi u sastav [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. <gallery mode="packed-hover" heights="180"> Datoteka:Šibenik in 1486 by Konrad von Grünberger.jpg|Šibenik, Konrad von Grünberger, 1486. Datoteka:Sebenico - Peeters Jacob - 1690.jpg|Šibenik, Jacob Peeters, 1690. Datoteka:Svce so sequito delle scaramuzo con i turchi sotto Sebenico il giorno die Sta. Guvstina che fu adi 7 oto.re ala prezenza et interuento del Ill.mo. Emo. Sig. Iunardo Foscolo proueditor LCCN2016647022.jpg|Prikaz turske opsade Šibenika Datoteka:Sebenico et contado citta nella Dalmatia confinate con Zarra - Sandrart Jacob Von - 1686.jpg|Šibenik s okolicom, 17. st. </gallery> === Habsburška Monarhija === Slomom mletačke države Šibenik se od 1797. nalazi pod vlašću [[Austrijsko Carstvo|Austrije]]. Tome su prethodili pučki nemiri predvođeni proaustrijskim klerom koje je bilo u strahu od [[Sekularizam|sekularista]] i buržoaske revolucije koju je sa sobom donijela francuska okupacija Mletačke Republike pa su vidjeli neprijatelje u svim dotadašnjim mletačkim činovnicima. U tim je nemirima u Šibeniku glavom platila cijela obitelj počasnog francuskog konzula, a većina ostalih plemića je pobjegla je na susjedne otoke. Početkom 1806. u grad ulazi francuska vojska i Šibenik postaje dio [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog carstva]], a od 1810. autonomne [[Ilirske pokrajine]] kad je nakon mnogo stoljeća "ilirski" nakratko postao službeni jezik. Početkom stoljeća počela je gradnja ceste do Knina preko [[Konjevrate|Konjevrata]] i [[Drniš]]a koja je završena 1802., a po dolasku Francuza unaprjeđuje se cestovna mreža prema Splitu, Zadru i [[Rijeka|Rijeci]]. Francuski providuri bili su zaprepašteni zaostalošću venecijanske Dalmacije pa su pokušali modernizirati poljoprivredu u njoj, uspostavljaju školski sustav, grade prvu bolnicu, sirotište, provode protuepidemiološku zaštitu stanovništva te moderniziraju upravu i sudstvo. Nakon [[Napoleon Bonaparte|Napoleonova]] poraza austrijska vojska osvaja Dalmaciju i ulazi u Šibenik krajem 1813.<ref>Dr. Ferdo Čulinović: Šibenik od pada Venecije do sloma francuske vlasti (1797-1813); "Šibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada Šibenika, Šibenik, 1976. str. 289-315</ref><ref name="ŠKS">Slavo Grubišić: "Šibenik kroz stoljeća", Muzej grada Šibenika, Šibenik, 1974.</ref> Šibenik ostaje dio Habsburške Monarhije do 1918. kao i ostatak [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]]. Početak drugog dijela austrijske apsolutističke vlasti predstavlja razdoblje mrtvila na svim poljima života. Austrija podiže jaku graničnu kontrolu prema Bosni i brani karavansku trgovinu, također opada i pomorska trgovina zbog gubitka jedrenjaka, a i zbog austrijskog neimanja pomorske strategije, zbog čega Šibenik opet stagnira. Godine 1839. pojavljuju se prvi znakovi nacionalnog buđenja, točnije [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]], i to od strane dvojice šibenskih [[Srbi u Hrvatskoj|Srba]], Božidara Petranovića i Špire Popovića, koji su stvarali zajedničku hrvatsko-srpsku frontu protiv talijanizacije Dalmacije. Njih su 1841. u dva navrata posjetili [[Ljudevit Gaj|Gaj]] i [[Ivan Mažuranić|Mažuranić]]. Istovremeno je među obrazovanim građanima još jača i raširenija bila autonomaška i talijanaška struja koja svog idola vidi u Šibenčaninu [[Nicola Tommaseo|Nicoli Tommaseu]], koji postaje i ministar u vladi nakratko obnovljene Mletačke Republike. Tek 1848./49. snažnije se manifestira politička aktivnost Šibenika pod austrijskom vlašću kad se nakratko izabralo narodno općinsko zastupstvo nakon nadmoćne pobjede nad autonomašima. U gradu je ojačao hrvatski narodni preporod pa ga je 1851. posjetio [[ban Jelačić]] u kojega je narod polagao nade da će ujediniti Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju pa mu je grad priredio doček veći nego je bio onaj kad ga je 1818. posjetio car Franjo, no u predvečerje Bachova apsolutizma Jelačić u pozdravnom govoru niti jednom riječju nije spomenuo sjedinjenje.<ref>Dr. Stjepo Obad: Ekonomski, socijalni i politički razvoj Šibenika od 1814. do 1859. godine; "Šibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada Šibenika, Šibenik, 1976. str. 329-376</ref> Za vrijeme diktature sav politički život je zamro na cijelo desetljeće i zabranjene su sve proslavenske ideje što je omogućilo ponovno jačanje autonomaša koji su dobili prve sljedeće izbore 1865. godine. Osobito značajan događaj za daljnji razvoj narodnog preproda dogodio se 1866. godine kad je osnovana Narodna slavjanska čitaonica, a za razliku od drugih gradova Šibenčani su sami sagradili kazalište 1870. bez pomoći vlade i općine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hnksi.hr/onama.asp |title=Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku - Kazališna povijest |archive-url=https://web.archive.org/web/20160504135833/http://www.hnksi.hr/onama.asp |archive-date=4. svibnja 2016. |access-date=1. travnja 2021.}}</ref> Preokret se događa na izborima za Dalmatinski sabor 1870. godine kad u Šibeniku i okolici [[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodna stranka]] odnosi nadmoćnu pobjedu.<ref>Prof. Julije Grabovac: Trijumf narodne misli u Šibeniku; "Šibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada Šibenika, Šibenik, 1976. str. 377-408</ref> Godine 1872. narodnjaci su pobijedili na općinskim izborima i sljedeće godine osnovali prvu hrvatsku općinsku upravu s [[Ante Šupuk|Antom Šupukom]] kao gradonačelnikom koji je uvelike pridonio gospodarskom i komunalnom napretku grada koji je do tada bio najveći težački grad na Jadranu. Za njegova je mandata u općinsku administraciju uveden [[hrvatski jezik]] kao službeni, 1877. Šibenik se priključio na željezničku prugu Siverić-Split, 1879. postavljen je vodovod, 1883. izgrađena velika i moderna bolnica, a 1896. dovršena je palača suda. Njegovo poduzeće sagradilo je na rijeci Krki 1895. prvu [[Hidroelektrana Jaruga|hidroelektranu]] pa je Šibenik bio među prvim gradovima u svijetu koji je dobio javnu rasvjetu na [[Izmjenična struja|izmjeničnu struju]]. Godine 1904. njegovo je poduzeće sagradilo i novu [[Hidroelektrana Jaruga|hidroelektranu Jaruga II]], koja i danas radi.<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/60039 Ante Šupuk] Hrvatska enciklopedija</ref> Od osobite je važnosti za razvoj grada bio početak rada Tvornice kalcijeva karbida "SUFID" 1903. godine. Iste godine osnovan je u Šibeniku "Savez među radnicima", koji za [[praznik rada]] 1905. organizira prvi štrajk zbog radnog dana koji je trajao deset i više sati. Šibenik je 1907. bio treća luka Austro-Ugarske nakon [[Trst]]a i Rijeke.<ref>Ivo Livaković, [http://www.sibenik.in/bastina/Crtice-iz-sibenske-povijesti-3/6067.html Crtice iz šibenske povijesti 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140716212305/http://www.sibenik.in/bastina/Crtice-iz-sibenske-povijesti-3/6067.html |date=16. srpnja 2014. }}, ŠibenikIN, 04. 11. 2012.</ref> Te godine su se pojavile i prve novine u Šibeniku – ''Hrvatska Rieč'', glasilo [[Stranka prava (Dalmacija)|Stranke prava]], 1908. prve radničke novine ''Glas maloga puka'', a 1912. ''Crveni barjak'', glasilo [[Jugoslavenska socijaldemokratska stranka|Socijalno-demokratske stranke]] u Dalmaciji. Politički život je početkom stoljeća bio jako buran, u početku se radilo o borbi između [[Narodna stranka (Dalmacija)|narodnjaka]] i [[Stranka prava (Dalmacija)|pravaša]], koji su se nakon [[Narodni pokret 1903. godine|narodnog pokreta 1903.]] ujedinili u [[Hrvatska stranka (1905.)|Hrvatsku stranku]] kako bi zajednički radili na južnoslavenskom ujedinjenju. U to vrijeme se pojavljuju i [[naprednjaci]] koji šire napredne [[Tomáš Garrigue Masaryk|Masarykove]] demokratske ideje i [[Slaveni#Panslavenstvo|panslavenstvo]] te su osnovali 1899. hrvatsko muzikalno društvo "Kolo" koje i danas djeluje. Koliko god se stavovi pravaša i naprednjaka razlikovali oko nekih nacionalnih pitanja, poglavito oko jedinstva srpskog i hrvatskog naroda, uvođenje diktature komesarijata 1912. i početak [[Balkanski ratovi|balkanskih ratova]] potpuno ujedini sve strane u antiaustrijskom raspoloženju.<ref name="ŠKS" /><ref>Prof. Slavo Grubišić: Pregled povijesti Šibenika 1873-1921; "Šibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada Šibenika, Šibenik, 1976. str. 409-442</ref> === Prvi svjetski rat === Početkom [[Prvi svjetski rat|1. svjetskog rata]], austrijske vlasti uvode strogi vojni režim. Većina političara koji su [[Jugoslavenstvo|jugoslavenski]] orijentirani završili su u zatvorima i zabranjene su novine. Mnoštvo Šibenčana odlazi na frontu u sklopu 23. šibenske dalmatinske domobranske pukovnije. Prvo ratuju na fronti prema [[Srbija u Prvom svjetskom ratu|Srbiji i Crnoj Gori]] gdje masovno ginu na planini Zajčici i Milenkovu kamenu na [[Drina|Drini]]. Probijaju se u unutrašnjost [[Srbija|Srbije]] sve do [[Užice|Užica]] i [[Šabac|Šapca]]. Budući se bilježe sve češći prebjezi srpskoj vojsci, a i pošto "Dalmatinci nerado ratuju protiv naroda svoga jezika" prebacuje ih se sredinom 1915. na talijansku frontu, gdje su bili motiviraniji. Na sočanskoj bojišnici šibenska 23. odbija talijanske ofenzive na Podgoru uz goleme gubitke.<ref>Davor Krile, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Prilozi/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/241971/Soanska-bojinica--najvee-dalmatinsko-groblje.aspx Sočanska bojišnica - najveće dalmatinsko groblje], Slobodna Dalmacija, 13. 04. 2014.</ref> Već 1917. godine zabilježene su demonstracije mornara u ratnim lukama Austro-Ugarske pa je tako i u šibenskoj luci 4. listopada započela pobuna mornara protiv oficira na [[Torpiljarka|torpiljarki]] br. 11. Nakon što su ovladali torpiljarkom, njom bježe u [[Italija|Italiju]].<ref>[http://www.scribd.com/doc/235530298/Revolucionarni-pokret-Jugoslavenskih-mornara-u-Šibeniku-god-1917-1918-1919 Revolucionarni pokret Jugoslavenskih mornara u Šibeniku god. 1917.-1918.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160311071439/https://www.scribd.com/doc/235530298/Revolucionarni-pokret-Jugoslavenskih-mornara-u-%C5%A0ibeniku-god-1917-1918-1919 |date=11. ožujka 2016. }}, »Pobilježio hronološkim redom jedan bivši revolucionarac.«, Split, u veljači 1919.</ref> Nakon raspada Austro-Ugarske i osnivanja još nepriznate [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] Talijani kreću u okupaciju istočne obale Jadrana koja joj je trebala pripasti po tajnom londonskom ugovoru. Šibenik okupiraju 6. studenog 1918. kad su u luku uplovila četiri ratna broda.<ref>[http://www.sebenico.com/our-works/dolazak-talijana-u-sibenik-06-11-1918-godine/ Fotogalerija-Dolazak Talijana u Šibenik 6.11.1918 i Odlazak nakon 30 mjeseci okupacije], Sebenico.com</ref> Narodno vijeće grada prosvjeduje protiv iskrcavanja talijanske vojske i donosi odluku da priznaje samo Narodno vijeće SHS u Zagrebu i Zemaljsku vladu Dalmacije u Splitu. Oko 400 karabinjera i talijanskih mornara 20. studenog 1918. opkolilo je sjedište Narodnog vijeća i silom ih istjeralo. U siječnju 1919. uspješno je proveden plebiscit kad je od 24.475 stanovnika njih čak 23.675 glasalo protiv talijanske okupacije i potpisalo da hoće da se šibensko područje sjedini s [[Kraljevina SHS|Kraljevinom SHS]]. Na osnovi [[Rapalski ugovor|Rapalskog ugovora]], Talijani napuštaju Šibenik, a 13. lipnja 1921. Šibenčani na velikoj svečanosti na Poljani dočekuju jugoslavensku vojsku.<ref>[http://www.sebenico.com/our-works/povratak-sibenika-pod-okrilje-kraljevine-shs-13-06-1921-godine/ Fotogalerija-Povratak Šibenika pod okrilje Kraljevine SHS 13.6.1921.], Sebenico.com</ref> Uspostavljena je tada, nakon punih pet stoljeća tuđinske vladavine u Šibeniku, nacionalna uprava.<ref>Ivo Livaković, [http://www.sibenik.in/bastina/Crtice%20iz%20šibenske%20povijesti%204/6944.html Crtice iz šibenske povijesti 4] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210613025048/https://www.sibenik.in/bastina/Crtice%20iz%20%C5%A1ibenske%20povijesti%204/6944.html |date=13. lipnja 2021. }}, ŠibenikIN, 16.12.2012.</ref> === Kraljevina Jugoslavija === Šibenik se teško oporavljao nakon rata s obzirom na dvije i pol godine talijanske okupacije. U međuvremenu, funkcije najznačajnijeg gospodarskog, prometnog i upravnog središta za Dalmaciju od Zadra, koji ostaje talijanska [[enklava]], preuzima Split koji se tada naglo razvija pa i preuzima od Šibenika funkciju važne izvozne luke. [[Lička pruga]] je napokon dovršena 1925., 52 godine od donošenja odluke o gradnji, čime Šibenik i Dalmacija napokon dobivaju brzu vezu s ostatkom Hrvatske. To je dalo poticaja i radovima na proširenju šibenske luke koji su bili gotovi 1928. godine čime postaje, nakon [[Sušak]]a, druga luka Jugoslavije po operativnoj površini. [[Velika ekonomska kriza|Globalna gospodarska kriza 30-tih]] najteže je pogodila veliki dio otpuštenih radnika iz tvornice La Dalmatienne u Crnici, koja je krajem 1931. godine zaustavila proizvodnju, a istovremeno je seljake u zaleđu pogodila glad nakon što je žetva pobacila i do 70 %. Od 1921. do 1932. godine u gradskoj vlasti izmijenilo se 10 općinskih uprava i načelnika što je dodatno doprinijelo krizi. Najvažniji političar iz razdoblja nakon krize postaje [[Marko Kožul]] koji je od 1935. do 1937. bio ministar građevine u vladi [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]]. Zahvaljujući njemu obnovljene su i regulirane mnoge prometnice, a najvažnija ostavština je izgradnja "Državne realne gimnazije viteškog kralja Aleksandra i ujedinitelja" i Carinarnice.<ref>Milivoj Blažević, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=42270 Prilog za povijest lučko-trgovačkog i željezničkog prometa Šibenika od 1921. do 1941. godine], Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, No.49 Prosinac 2007.</ref> Tvornica aluminija u Lozovcu počela je s proizvodnjom 1937. te je njena elektroliza bila prva u ovom dijelu Europe i na području Jugoslavije. Prije toga se punih četrdeset godina sav [[boksit]] iz rudnika u [[Siverić]]u izvozio kao neprerađena sirovina, a tada je napokon iskorišten i potencijal hidrocentrale na Krki iznad koje je sagrađena.<ref>Mario Šmit, Izgradnja hrvatske aluminijske industrije, TLM Šibenik, 1997.</ref> === Drugi svjetski rat === ==== Talijanska okupacija ==== Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] Šibenik je nekoliko puta mijenjao uprave i jako propatio. Već u jutro 6. travnja 1941. eskadrila talijanskih zrakoplova koja je poletjela sa zadarske zračne luke bombardirala je Šibenik. Slijedilo je nekoliko dana uzastopnih bombardiranja brodova usidrenih u luci.<ref name="Kvesić 1960">{{Citiranje weba |url=https://www.znaci.org/00001/124_2.pdf |title=Dalmacija u Narodnooslobodilačkoj borbi |last=Kvesić |first=Sibe |year=1960 |location=Zagreb}}</ref>{{is|str. 59., 67.}} Po osnivanju [[NDH]] 10. travnja 1941. [[Ustaše]] su unatoč protivljenju narodnih zastupnika krenule preuzimati vlast i razoružavati jugoslavensku vojsku i mornaricu, koji su u gradu imali snažno uporište, ali su i bile u totalnom rasulu nakon [[Aprilski rat|invazije]] [[Sile osovine|Sila osovine]]. No već četiri dana kasnije u grad ulaze prve talijanske divizije, a 15. travnja 1941.<ref>[http://www.sebenico.com/our-works/talijani-u-sibeniku-15-04-1941-godine/ Fotogalerija-Dolazak Talijana u Šibenik 15.4.1941.], Sebenico.com</ref> je i okupiran prilikom uspostave talijanskog zapovjedništva koje je preuzelo vojnu i civilnu vlast, sve zastave i simbole zamijenilo talijanskim te razoružalo Ustaše i "razjurilo ih".<ref name="NDH">Nikica Barić, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=150304 Šibenik pod upravom Nezavisne Države Hrvatske],Časopis za suvremenu povijest, Vol.35 No.2 X. 2003. str. 515</ref> Potpisivanjem [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskih ugovora]] 18. svibnja 1941. Šibenik je i službeno anektiran od strane [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] te ulazi u sastav [[Guvernatorat Dalmacija|Guvernatorata Dalmacije]]. Nakon uspostave talijanske fašističke vlasti provode se mnoge mjere denacionalizacije i talijanizacije Šibenika u tolikoj mjeri da su i građanstvu talijanizirali osobna imena. U gradu i okolnim selima se javlja otpor i [[Antifašizam|antifašistički]] pokret. Srednjoškolci se bune i pale knjige, razbijaju izloge s [[Mussolini|Duceovim]] slikama ili ih gađaju tintom zbog čeka neki završavaju na vješalima, a cijeli razredi (ženski učiteljski) bivaju internirani. Žene koje demonstriraju na ulicama zbog gladi bivaju uhapšene i odvezene u [[Koncentracijski logor Molat|logore na Molatu]] i u Italiji. Prvi šibenski partizanski odred je okupio 31 borca i krenuo s brda Pisak 12. kolovoza 1941. put Bosne. Kod Drniša je imao prvi okršaj s Talijanima, a probijajući se dalje sukobio se s [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|četnicima]] kod Knina i pretrpio znatne gubitke. Samo jedna trećina boraca probila se do [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], a većina ih je izginula u borbama koje su slijedile. Kako bi se [[Komunistička partija Hrvatske|KPH]] u Dalmaciji što brže oporavio od udarca koji mu je zadan stradanjem prvih partizanskih odreda iz Zagreba je poslan [[Rade Končar]] koji posjećuje partizanske organizacije u Šibeniku i Splitu kako bi im pomogao pojačati aktivnosti u gradu u vidu sabotaža, diverzija i napada na okupatore i njihove špijune. Nakon jednog povratka iz Šibenika u Split, karabinjeri mu upadaju u kuću, Rade bježi i biva ranjen u nogu te uhićen. Nakon što su uz pomoć ustaškog redarstva Talijani saznali kako visokog dužnosnika KPH imaju, fašistički prijeki sud u Šibeniku osuđuje ga na smrt strijeljanjem. Strijeljan je na [[Spomen-park Šubićevac|Šubićevcu]] zajedno s 25 drugova, a istog je dana pogubljeno i 20 seljaka iz [[Tribunj]]a.<ref name="iljadu" /> U gradu je posebno bio omražen Antonio Šokon, tajnik Fašističke stranke rodom iz Šibenika, koji je tijekom ljeta 1941. poslao u zatvor stotine građana, na desetine poslao u logor, neke poslao na strijeljanje, a i osobno ih ubijao. [[SKOJ]]-evci odlučuju likvidirati Šokona što su i učinili 11. listopada. Fašisti nakon toga nasumično hapse 27 [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|omladinaca]] i strijeljaju šestoricu 13. listopada. U gradu raste bijes zbog smrti njihove djece i jača NOP. Ilegalci 27. listopada iz osvete napadaju samu zgradu predsjedništva Fascia. Nakon što su ju demolirali naišli su na kamion talijanskih vojnika na kojeg su sasuli bombe. Fašisti ponovno hapse veći broj građana, dio šalju u logore, a četvoricu strijeljaju.<ref name="Kvesić 1960"/>{{is|str. 147.,148.,180.,187.-206.}} Članovi Primorske partizanske čete kroz godinu 1942. neprestano su u akciji u okolici Šibenika, uglavnom zapadno od [[Krka|Krke]], napadaju patrole, ometaju komunikacije, sječu dalekovode i uspješno se bore protiv [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|četničke antikomunističke milicije]]. Potapaju redovitu prugu za snabdijevanje Talijana Šibenik-[[Zaton (Šibenik)|Zaton]]-Skradin te brod koji je prevozio trupe iz Šibenika u Skradin. Toliko su odvažni da upadaju i u centar Šibenika i ubijaju i zarobljavaju crnokošuljaše u kantini, ometaju fašističke parade po rivi gađajući ih mitralješkom vatrom s Martinske. 31. prosinca 1942. godine formiran je Sjevernodalmatinski bataljon u sastavu od tri manje čete, i to: Prominsko-bukovačka, Primorska i Šibensko-drniška. Čete su napadale kolone neprijateljskih trupa, patrole i posade u selima, rušile stupove dalekovoda i telefona.<ref name="Kvesić 1960"/>{{is|str. 414.,415.,449.,486.}} ==== Njemačka okupacija ==== 8. rujna 1943. [[Kapitulacija Italije|kapitulira Italija]] pa je među talijanskim vojnicima i građanstvom nastalo "ogromno oduševljenje", a u gradu su izvješene crvene zastave i hrvatske zastave s crvenom petokrakom zvijezdom. Već sljedeći dan u Šibenik ulazi jedan od bataljona Šibensko-trogirskog odreda koji s [[Fašistička Italija|Talijanima]] vodi pregovore o predaji oružja i organiziranju zajedničke obrane grada od [[Nacistička Njemačka|Nijemaca]]. Talijanska komanda u Šibeniku, da bi dobila na vremenu, odugovlačila je pregovore, jer se svakog trenutka očekivao dolazak Nijemaca. Nakon neuspjelih pregovora krenuli su razoružavati pojedine trupe talijanskih trupa kao bi naoružali novoformirane jedinice šibenskih dobrovoljaca. Čim su pripadnici [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] ušli u grad 11. rujna, talijanska komanda predala im je garnizon bez otpora. Od njemačke okupacije do početka 1944. sa šibenskog područja u [[Partizani|partizane]] je otišlo još 8700 osoba.<ref name="NDH" /> 10. rujna osnovana je i [[Osma dalmatinska brigada|šibenska osma dalmatinska udarna brigada]]. Kako bi zaplašili narod koji se masovno priključio u [[NOB]], okupatori po cijeloj Dalmaciji rade neviđene zločine. Osobita zvjerstva izvršili su [[Dinarska četnička divizija|četnici]] [[Momčilo Đujić|popa Đujića]] zajedno s Nijemcima 21. veljače 1944. u selima [[Danilo Biranj]] i [[Dubrava kod Šibenika|Dubrava]]. Dok su Nijemci po okolnim čukama držali osiguranje, četnici su upali u ova sela i noževima poklali 31 osobu.<ref name="Kvesić 1960"/>{{is|str. 612.,613.,617.,688.}} Dolaskom Nijemaca Šibenik je administrativno priključen NDH i proglašen sjedištem župe Bribir, no to se nikad nije u stvarnosti ostvarilo, niti je veliki župan ikada preselio u Šibenik. Čak su i stanovnici morali imati njemačke osobne iskaznice bez koji su mogli biti uhapšeni, a talijanska [[lira]] i talijanske [[Poštanska marka|poštanske markice]] su i dalje bile u opticaju zbog nikakve komunikacije s ostatkom raspadajuće kvinsliške tvorevine. Zanimljiv događaj se dogodio kad se u grad vratio brod sa šest stotina Šibenčana logoraša s [[Koncentracijski logor Molat|Molata]], po koje je poslan brod odmah nakon kapitulacije Italije. Brod se vratio ukrašen crvenim suknima jer su bivši zatočenici mislili da se u Šibeniku još nalaze partizani. Ipak su pušteni kućama, a dio je kasnije otišao u partizane. Nakon dolaska Nijemaca u Šibenik su se vratili i četnici, a u gradu su bili i pripadnici talijanske fašističke milicije (''crnokošuljaši''). Krajem 1943. u Šibenik je upućena i po jedna [[Domobranstvo|domobranska]] satnija iz Knina i jedna ustaška jedinica iz Drniša pa se tako u gradu našla cijela paleta raznih vojski pod njemačkom kontrolom. Krajem 1943. počinju i česta saveznička bombardiranja Šibenika, njegovih lučkih objekata i ratnih brodova pri čemu je poginulo i ranjeno je desetine civila i njemačkih vojnika te je srušena [[Gradska vijećnica u Šibeniku|gradska vijećnica]] i nekolicina stambenih objekata u samomu centru.<ref name="iljadu">Ivo Livaković: "Tisućljetni Šibenik", Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić", Šibenik, 2002.</ref> Zbog toga je većina stanovništva zajedno s gradonačelnikom kojeg je postavila NDH napustilo grad. Stanovnici se vraćaju početkom 1944. kad bombardiranja jenjavaju, a za novog gradonačelnika biva postavljen kapetan korvete Miren Blaž za kojega se kasnije ispostavilo da je bio u vezi s partizanima. Isto je bilo i s predstojnikom redarstva Matom Mijanovićem pa su ih Nijemci zbog suradnje s partizanima uhapsili na ljeto 1944. O protuustaškoj atmosferi u gradu najbolje svjedoči podatak da je na ljeto 1944. novoosnovana ustaška mladež s petnaestak članova morala djelovati “''prikriveno obzirom na sadašnje mjesne prilike''”. Ustaška izvješća govore i da partizani dolaze svaki dan u grad i ispisuju parole. Da vlasti NDH nemaju nikakvu stvarnu vlast u Šibeniku znaju i oni sami pa se u jednom izvješću MUP-a može pročitati "''Nijemci se ponašaju kao suvereni gospodari, a ne kao saveznici''". Cijelo to vrijeme u gradu vlada strašna glad i ljudi svakodnevno umiru zbog nje, po gradu se skiće oko četiri stotine siročića koji se doslovno hrane korijenjem, a koje se opisuje kao "mala poludivlja bića", "bosa, gola ili u dronjcima, očajna".<ref name="NDH" /> ==== Oslobođenje ==== Oslobođenjem Splita i okolice došle su na područje [[Boraja (Šibenik)|Boraje]] jedinice [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|I.]] i XI. dalmatinske brigade, odakle zajedno s ostalim snagama [[26. dalmatinska divizija NOVJ-a|26. divizije]] kreću u pravcu Šibenika i Drniša. [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Prva dalmatinska]] i III. prekomorska brigada dobile su zadatak, da napadnu neprijatelja i oslobode grad Šibenik, dok su XI. i XII. brigada upućene na komunikaciju Šibenik-Drniš. Kako su već u to vrijeme jedinice [[Devetnaesta sjevernodalmatinska divizija NOVJ-a|19. divizije]] oslobodile [[Benkovac]] i Skradin te zaposjele čitavo područje na desnoj obali rijeke Krke jedina komunikacija, kojom se neprijatelj mogao izvući iz Šibenika, bila je cesta Šibenik-Drniš. Bataljoni XI. i XII. brigade dobili su zadatak da još prije nego što otpočne napad na grad, izbiju na spomenutu cestu i napadnu neprijateljske snage, ako se ove pokušaju izvući prema Drnišu. Bitka za oslobođenje Šibenika otpočela je u noći uoči 3. studenoga. Dijelovi 19. divizije na desnoj obali rijeke Krke otvorili su žestoku vatru na njemačke položaje na sjeverozapadnim prilazima gradu. Za to vrijeme jedinice I. dalmatinske i III. prekomorske brigade, po prvi put potpomognute s 35 [[M3/M5|Stuarta]] i 12 Blindija [[Prva tenkovska brigada NOVJ|Prve tenkovske brigade NOVJ]] te topništvom,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sibenik.in/sibenik/foto-nisu-svi-osloboditelji-bili-komunisti-ali-svi-su-bili-antifasisti/15508.html |title=Danas slavimo oslobođenje Šibenika u 2. svjetskom ratu |date=2013-11-03 |website=Šibenik IN |access-date=1. travnja 2021. |archive-date=6. studenoga 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131106122911/http://www.sibenik.in/sibenik/foto-nisu-svi-osloboditelji-bili-komunisti-ali-svi-su-bili-antifasisti/15508.html |url-status=dead }}</ref> probile su prve neprijateljske linije kod mjesta Vrpolja na cesti Split-Šibenik i odmah krenule naprijed goneći neprijateljske trupe koje se povlače prema gradu. Međutim, njemačke snage ukopane na dominantnoj uzvisini Sv. Juraj, uz samu cestu, pružile su jedinicama [[NOV]]-a žestoki otpor i zaustavile njihov prodor prema gradu. Tada je bila dovedeno topništvo 26. divizije koja je dugo zasipala njemačke rovove na Sv. Jurju. Nakon toga jedinice [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|I. dalmatinske]] prešle su u novi siloviti napad i u ogorčenoj borbi prsa o prsa uspjele izbaciti Nijemce s te uzvisine. Pritisnute sa svih strana njemačke trupe napuštaju grad, a prethodno sustavno uništavaju čitavu obalu,<ref name="iljadu" /> lučka postrojenja i potapaju brodove u luci. Bataljoni [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|I. dalmatinske]], III. prekomorske i dijelovi [[Devetnaesta sjevernodalmatinska divizija NOVJ-a|19. sjeverodalmatinske divizije]] ušli su u Šibenik u zoru 3. studenog 1944. dok se neprijatelj još nalazio na [[Tvrđava Šubićevac|tvrđavi Šubićevac]]. Bez obzira na to što su metci još fijukali iz tvrđave Šibenčani su izašli na ulice da pozdrave osloboditelje: "Narod ih ljubi, donosi smokava, rakije i što bolje ima. I već oko 9 sati počima mimohod. Partizani svečano ulaze sa sjeverne strane u grad. Narod ih posipa cvijećem i viče: Živio drug [[Tito]]. U tom mimohodu bilo više od tisuću dobro naoružanih i odjevenih partizana."<ref name="NDH" /> Za to vrijeme na cesti Šibenik-Drniš, na predjelu od Konjevrata do [[Pokrovnik]]a povela se bespoštedna borba u kojoj je napadnuta njemačka kolona upinjala sve snage da se izvuče prema Drnišu. Međutim, ukliještena jedinicama XI. i XII. dalmatinske brigade koje su bile potpomognute [[Prva tenkovska brigada NOVJ|tenkovima]], izložena unakrsnoj vatri svih automatskih oružja, neprijateljska je kolona potpuno razbijena i na kraju uništena. Na cesti su nakon borbe ležale hrpe pobijenih vojnika, uništenog oružja i razlupanih vozila. Povlačeći se zajedno s [[Nacistička Njemačka|njemačko]]-[[Ustaše|ustaškom]] kolonom, u borbi blizu Konjevrata uništen je jedan čitav [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|četnički]] [[korpus]], koji je brojio oko 300 četnika.<ref name="Kvesić 1960"/>{{is|str. 712.-714.}}<ref>Mirko Novović, Stevan Petković: Prva dalmatinska proleterska brigada, [https://www.znaci.org/00001/108_15.pdf Oslobođenje Šibenika], Beograd : Vojnoizdavački zavod</ref> ==== Žrtve ==== U općini Šibenik je prije rata živjelo nešto više od 37.000 stanovnika, ali je tijekom 1944. taj broj pao na oko 16.000,<ref name="NDH" /> a u samom gradu je ostalo još samo 6000 stanovnika.<ref name="ŠK">Hrvoje Matković, Paško Paić: "Šibenik i okolni krajevi", Zagreb 1985.</ref> S područja šibenske općine koja je nekoć obuhvaćala južnu trećinu današnje [[Šibensko-kninska županija|županije]] i brojila 1941. godine 68.000 stanovnika do kraja 1942. godine aktivno je sudjelovalo u [[NOB]]-u 12 % stanovništva ili 8182 stanovnika. Do kraja rata i oslobođenja taj broj popeo se na 18.814 sudionika ili 21 % stanovništva. Kada se tom broju pribroje 5362 osobe koje su zbog pripadnosti [[NOP]]-u odvedene u zatvore i logore, onda je u raznim vidovima antifašističke borbe bilo uključeno 24.176 osoba, što je čak 35,5 % stanovnika općine. Ukupno 4572 osobe su poginule u partizanima kao žrtve fašističkog terora ili žrtve rata. Od toga su 3023 poginule u borbama diljem bivše [[Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu|Jugoslavije]], a 1549 su druge žrtve od kojih su 1123 žrtve fašističkog terora, od kojih je 729 streljano. U naseljima je ubijeno 1194 žrtava, u logorima 197, a 158 ih se smatra žrtvama rata. Nacionalni sastav poginulih je bio: [[Hrvati]] 3080, [[Srbi]] 1450, [[Židovi]] 20 i ostali 22.<ref>V. Žerjavić, Gubici stanovništva Jugoslavije 1941. – 1945., Zagreb, Globus, 1992. str. 259.</ref> Nakon kapitulacije Italije i pred terorom njemačkih nacista, 6500 žena i djece je otišlo u zbjeg u [[El Shatt]].<ref>Općinski odbor SUBNOR-a Šibenik, [https://www.znaci.org/00003/506.pdf ZBORNIK POGINULIH BORACA, ŽRTAVA FAŠISTIČKOG TERORA I ŽRTAVA RATA ŠIBENSKE OPĆINE OD 1941—1945. GODINE], Šibenik 1978.</ref> Samo u [[Bitka na Sutjesci|bitki na Sutjeci]] sudjelovalo je 1316 boraca iz općine Šibenik, a poginulo 535, više nego iz bilo koje druge općine.<ref>[https://www.znaci.org/00001/129_27.pdf Broj boraca sa Sutjeske po općinama rođenja]</ref> [[Narodni heroj Jugoslavije|Narodnim herojima]] su proglašeni ovi borci iz Šibenika: [[Slobodan Macura Bondo]], [[Vladimir Peran Živko|Vladimir Peran]], [[Miro Višić]], [[Mate Staničić]], [[Dinko Šurkalo]], [[Nikola Sekulić|Nikola Sekulić Bunko]], [[Ljubo Truta]]. === Socijalistička Jugoslavija === 1. siječnja 1945. Šibenik postaje središte [[ZAVNOH]]-a, tada najvišeg organa vlasti u Hrvatskoj pa se može reći da je do oslobađanja Zagreba nakratko bio glavni grad Hrvatske. U Šibeniku tada borave Centralni komitet [[KPH]], Glavni odbor [[AFŽ]], Glavni odbor [[USAOH]]-a (Ujedinjeni savez antifašističke omladine Hrvatske), Pokrajinski komitet [[SKOJ]]-a, Centralna kazališna družina narodnog oslobođenja Hrvatske i druge organizacije.<ref name="ŠK" /> U tom kratkom i slavnom razdoblju u Šibeniku je otvoreno kino "Sloboda", tiskan je prvi poslijeratni književni časopis u Hrvatskoj ''Književnik'', otvorena glazbena škola, Škola za učenike u privredi i osnovano profesionalno Narodno kazalište. 1947. započete su dvije vrlo važne obnove ratom porušenog grada. Obnavlja se sakristija katedrale sv. Jakova koja se morala potpuno rastaviti i ponovno sazidati te je dovršena 1949. faksimilska rekonstrukcija potpuno srušene gradske vijećnice; obavljala se najrafiniranijim konzervatorskim radovima u to vrijeme te je završena 1960. godine uz mnogobrojna priznanja. 1948. se obnavlja i proširuje teško oštećena luka nakon njemačkog miniranja te se osniva Dom narodnog zdravlja useljen u bivšu zgradu Burze rada. 1950. [[Ivo Vitić]] gradi prvu osnovnu školu koja nosi ime [[Simo Matavulj|Sime Matavulja]]. 1951. započinju radovi na izgradnji [[Tvornica lakih metala|Tvornice i valjaonice aluminija Ražine-Šibenik]]. Za potrebe te tvornice, a ujedno i za grad započinje gradnja novog vodovoda od slapova Krke, koja je završena 1953. U međuvremenu preimenovana Tvornica lakih metala "[[Boris Kidrič]]" dovršena je 1955. Izgrađeni su i prvi objekti buduće vinarije "Vinoplod" 1952. godine. Godine 1956. osniva se brodarsko poduzeće "Obalna plovidba", buduća "[[Slobodna plovidba]]". Godine 1957. osnovana je "Komunalna banka" koja 1965. mijenja ime u [[Jadranska banka]]. Od 19. do 25. srpnja 1958. održan je prvi [[Jugoslavenski dječji festival]]. Od 1958. do 1961. po projektu Ive Vitića gradi se veliki kompleks recentne arhitekture u povijesnoj jezgri Šibenika koji uključuje hotel "Jadran", kino "Šibenik" i zgradu općine Šibenik, dok uz Poljanu maršala Tita Vitić gradi objekt doma [[JNA]], a za koji je arhitekt dobio "Borbinu" nagradu za najbolje arhitektonsko ostvarenje u Hrvatskoj 1960. Od 1959. do 1961. grade se prvi šibenski neboderi, a svojevremeno i prvi u Dalmaciji, "crveni" i "plavi neboder". Godine 1961. u njihovoj se blizini završava i osnovna škola "Lepa Šarić". 1962. godine otvoren je i velebni [[Spomen-park Šubićevac|spomen park streljanih]]. Godina 1966. prolazi u obilježavanju 900 godina spomena grada Šibenika. [[Tito|Predsjednik Tito]], pokrovitelj velikog jubileja, tada ponovno posjećuje Šibenik, što je već prije učinio 1948., 1953., 1955., 1958. i 1965. Iste godine je napokon pušten u promet most "Šibenik" na [[Jadranska magistrala|Jadranskoj magistrali]], znatno poboljšavajući prometnu povezanost grada kojeg su do tada sa zapadnom stranom Krke povezivali trajekti. Pred kraj slavljeničke godine počela je gradnja turističkog naselja Solaris čiji je četvrti i posljednji hotel Andrija završen 1971. godine. Iste godine u Crnici je izgrađena osnovna škola "Mate Bujas", a na Baldekinu započela izgradnja osnovna škola "Maršal Tito" dovršena 1973. godine. Gradi se i tvornica plastičnih prerađevina "Poliplast" te je započeta gradnja autobusnog kolodvora u Dragi i [[Dvorana Baldekin|dvorane Baldekin]] iste te 1971. godine. Od 1973. do 1975. arhitekt Ante Vulin radi na rekonstrukciji [[Kneževa palača u Šibeniku|Kneževe palače]] u [[Muzej grada Šibenika]], a njegovo maestralno rješenje dobilo je [[Nagrada Vladimir Nazor|nagradu "Vladimir Nazor"]]. Godine 1979. u Šibeniku je održan dio natjecanja 8. [[Mediteranske igre|mediteranskih igara]]: odbojka, nogomet i kajak u Zatonu. Godine 1980. otvorena je najveća robna kuća u Dalmaciji, "Šibenka", a započinje gradnja najvećega stambenog naselja u Šibeniku, Vidika, dovršena 1984. godine. Nakon osam godina gradnje dovršena je poliklinika, prvi objekt u gradu građen u [[brutalizam|brutalističkom]] stilu. 9. travnja 1983. [[GKK Šibenik|košarkaški klub Šibenka]] pobjedom u majstorici nad [[KK Bosna|Bosnom]] nakon slobodnih bacanja [[Dražen Petrović|Dražena Petrovića]] postaje prvak Jugoslavije. Nakon toga navijači su u gradu priredili neviđeno slavlje pa se taj dan smatra i danom osnivanja navijačke skupine "[[Šibenski Funcuti|Šibenski funcuti]]". U godinu dana je izgrađena osnovna škola "Rade Končar" na Šubićevu i predana na korištenje 1984. godine. Sljedeće godine dovršena je i izgradnja nove pošte; objekt je nagrađen kao najbolje arhitektonsko ostvarenje u Hrvatskoj 1985. Nakon izgradnje Vidika kreće se u izgradnju novog stambenog naselja Krvavice i novog stambenog kompleksa na Šubićevcu, a 1988. i na Meterizama. Godine 1989. završena je i izgradnja novog srednjoškolskog centra. Dne 9. travnja 1991. [[ŽKK Šibenik|košarkašice Elemesa]] pobjeđuju košarkašice [[ŽKK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] i postaju posljednje prvakinje Jugoslavije. Od prijeratnog težačkog grada s oko 16 tisuća stanovnika, Šibenik je u ovom razdoblju prerastao u značajno središte industrijske proizvodnje (obojeni metali, [[Metalurgija|crna metalurgija]], plastične prerađevine), pomorske privrede (veliko brodarsko poduzeće "Slobodna plovidba", Mornaričko-tehnički zavod "[[Velimir Škorpik]]") i lučko-tranzitnog prometa za specijalne rasute terete ([[fosfat]] i umjetno gnojivo) te proizvodnje i prometa vina i alkoholnih pića (Vinoplod-Vinarija) itd. s 41 tisuću stanovnika 1991. Šezdesetih, sedamdesetih, a poglavito osamdesetih godina naglo se razvija i turizam kad se grade veliki turističko-ugostiteljski objekti širom rivijere, a zahvaljujući prirodnim potencijalima unutar tadašnje općine Šibenik proglašavaju se čak dva [[Nacionalni park|nacionalna parka]], [[Kornati]] 1980. i [[Nacionalni park Krka|Krka]] 1985. Urbana aglomeracija se više nego udvostručila. Pedesetih su izgrađeni prvi "ležeći" neboderi na Baldekinu, a osamdesetih godina niču i velika stambena naselja na Vidicima, Krvavicama, Šubićevcu i Meterizama. Izgrađeno je više školskih objekata, od toga osam velikih školskih zgrada, poliklinika, [[Stadion Šubićevac|sportski stadion na Šubićevcu]], dvorana Baldekin, otvoreni bazen u Crnici i zatvoreni u Solarisu itd.<ref name="iljadu" /> Šibenik je 1988. godine zauzimao drugo mjesto u [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]] po stupnju razvijenosti, prema tadašnjim glavnim ekonomskim pokazateljima.<ref>Mirna Jasić, [http://www.portalnovosti.com/zdravko-petkovic-daleko-od-predratnog-prosperiteta-nbsp Zdravko Petković Daleko od predratnog prosperiteta], Portal Novosti, 11. 11. 2014.</ref> === Republika Hrvatska === Grad Šibenik i okolica dali su veliki doprinos u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] od prvih dana rata 1991. Šibenčani su već u [[Bitka za Šibenik 1991.|bitci za grad u rujnu 1991.]] zauzimanjem topništva na [[Žirje|Žirju]] i [[Zečevo (Rogoznica)|Zečevu]] kod [[Rogoznica|Rogoznice]] te zaustavljanjem neprijatelja kod [[Pakovo Selo|Pakova Sela]] obranili svoj grad i okolicu te tako izborili prvu pobjedu [[HV]]-a, kada su [[JNA]] i [[četnici]] poraženi i odbačeni 15 kilometara dalje od grada. Najveći obol u obrani Šibenika dali su dragovoljci-branitelji, od kojih su mnogi za trajanja [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] [[Dodatak:Popis poginulih branitelja iz Šibensko-kninske županije|položili svoje živote]]. Nakon rata [[teška industrija]] je uništena, a turizam je zamro. Uništenju industrije najviše su kumovali problemi s distribucijom struje i politika.{{ni}} TEF je uništen umjesto relociran na već pripremljenu poslovnu zonu Podi.{{ni}} TLM je obnovljen nakon ratnih oštećenja, ali ne u potpunosti.{{ni}} Ostali proizvodni pogoni, brodarske firme, trgovačka poduzeća uništeni su privatizacijama.{{ni}} U hotelima je stanovalo preko 18 tisuća prognanika i izbjeglica nakon kojih su turistički resursi ostali uništeni. Broj stanovnika stalno opada, kojih je devet tisuća manje nego 1991. godine. Nakon teška dva desetljeća stagnacije, posljednjih godina Šibenik se afirmirao kao prostor gospodarska i društvena razvoja u Dalmaciji.<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/grad-od-kojeg-bi-puno-trebali-uciti-svi-u-hrvatskoj-nakon-rata-pali-su-u-ponor-ali-danas-se-mijenjaju-do-neprepoznatljivosti-ovo-je-njihova-tajna-8148905 GRAD OD KOJEG BI PUNO TREBALI UČITI SVI U HRVATSKOJ Nakon rata pali su u ponor, ali danas se mijenjaju do neprepoznatljivosti. Ovo je njihova tajna!]</ref> <gallery mode="packed-hover" heights="180"> Datoteka:Sebenico the alla water front Dalmatia Austro-Hungary.jpg|Šibenska riva početkom 20. stoljeća Datoteka:Sebenico, from the island, Dalmatia, Austro-Hungary-LCCN2002710808.jpg|Razglednica Šibenika iz doba Austro-Ugarske Datoteka:Šibenik - J-A Brutails - Université Bordeaux Montaigne - 1363.jpg|Fotografija Šibenika s početka 20. stoljeća, Jean-Auguste Brutails Datoteka:23. domobranska, Šibenik 1907.jpeg|Prolazak 23. šibenske domobranske pukovnije, 1907. </gallery> == Etimologija == Postoji više tumačenja o tome kako je Šibenik dobio ime te da u znanosti još ni jedno tumačenje njegovog imena nije prihvaćeno kao sigurno i točno. [[Juraj Šižgorić]] u svom jednom djelu opisuje naziv i položaj Šibenika, o kojem kaže da je grad nazvan tako jer je okružen šibama. Ime Šibenik dovodi se u vezu sa šumom posredstvom toponima ''sibin'' (''Sibinicum''), koji se izvlači iz jednog augmentativnog kasnolatinskog, odnosno ranoromanskog oblika ''silvona, silvonae'' ili ''silvone''. Naziv sibin je pokrivao užu mikroregiju Šibenika, po i oko uzvisine na kojoj se nalazila [[tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|tvrđava sv. Mihovila]]. == Gospodarstvo == Šibenik je sredinom 19. I početkom 20. st. bio jedno od najznačajnijih gospodarskih središta juga Hrvatske, a u gospodarstvu je bio značajan u trgovačkoj, obrtničkoj i industrijskoj grani Dalmacije. Uvelike mu je pomogla prometna povezanost s Likom i dijelom Bosne i Hercegovine te je zbog navedene prometne povezanosti bio glavna izvozna luka za drvo i rude.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/48325. |title=Blažević, Milivoj. Šibensko gospodarstvo od sredine 19. stoljeća do 1921. godine. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, vol., br. 51, 2009, str. 203-218. |url-status=dead }}</ref> Iako je dio stanovništva bilo zaposleno u navedenim gospodarskim granama ipak je poljoprivreda bila glavna gospodarska grana. Pretežno su se bavili uzgojem vinove loze, maslinarstvom i vrtlarstvom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/26698. |title=Blažević, Milivoj. Prilog povijesti poljoprivrede šibenskog područja od 1921. do 1941. godine. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, vol., br. 49, 2007, str. 645-689. |url-status=dead }}</ref> U gradu Šibeniku u 2010. godini, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, registrirano je ukupno 838 tvrtki, od kojih 3 spadaju u velika, 12 u srednja, 823 u mala. Od ukupnog broja 799 su društva s ograničenom odgovornošću, 16 dionička društva, 14 ustanova, 8 javnih trgovačkih društava i 1 društvo inozemnog osnivača. Prema Središnjem obrtnom registru u 2010. godini u Šibeniku je registriran 1321 obrtnik. Prema podacima Registra udruga u 2010. godini registrirano je 445 udruga sa sjedištem u Gradu Šibeniku. Grad Šibenik se prema indeksu razvijenosti svrstava IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100 % i 125 % (100,52 %) prosjeka Republike Hrvatske, što znači da ne pripada niti jednoj kategoriji potpomognutih područja.<ref name="strategija">[http://www.sibenik.hr/projekti/strategija-razvoja-grada-sibenika Strategija razvoja grada Šibenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130526033716/http://www.sibenik.hr/projekti/strategija-razvoja-grada-sibenika |date=26. svibnja 2013. }}, str. 25., sibenik.hr, 27. srpnja 2011., pristupljeno 14. studenoga 2015.</ref> Danas je Šibenik glavni grad, kulturno-obrazovno, upravno i gospodarsko središte [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninske županije]] koje ima 46.332 stanovnika (2011., zajedno s prigradskim naseljima). Do 80-ih godina 20. stoljeća Šibenik je bio jako industrijsko središte (tvornice "[[TEF]]" i "[[TLM]]"), šibenska luka je bila među najvećima u bivšoj Jugoslaviji, no dolazi do gospodarskog pada, a u 1990-ima TEF prestaje s radom (tvornica je uklonjena), a [[TLM]] koji je znatno oštećen u [[Domovinski rat|velikosrpskoj agresiji]], znatno je smanjio proizvodne kapacitete. Vidi [[Elemes]]. [[Datoteka:Vinoplod vinarija Sibenik (2020b).png|alt=Vinoplod vinarija Šibenik|mini|Vinoplod vinarija Šibenik]] Grad Šibenik je počeo s izgradnjom i proširenjem [[Luka Šibenik|Luke Šibenik]]. Prema zamisli arhitekta Puljiza, na prostoru od 44 tisuće kvadrata, na kojem će se nalaziti terminal, u isto će vrijeme moći pristati kruzer do 260 metara, veliki trajekt od 180 metara, dva broda u linijskoj plovidbi od po 60 metara. Terminal bi bio ekološki prihvatljiv te bi za zagrijavanje i hlađenje koristio termalne pumpe uronjene u more, a uz sunčeve kolektore koji bi se ukomponirali u krovnu konstrukciju, terminal bi na taj način osiguravao i do 40 posto svojih energetskih potreba. Cjelokupna investicija iznosi 24 milijuna eura, a završetak radova očekuje se do 2014. ili 2015. godine.<ref>Džambo, Marijan. [http://www.slobodnadalmacija.hr/O-ku%C4%87o-mala/tabid/93/articleType/ArticleView/articleId/69529/Default.aspx Gat Vrulje : šibenski iskorak] // Portal "Slobodna Dalmacija.hr", 11. rujna 2009., pristupljeno 14. studenoga 2015., (Tiskano izdanje: {{ISSN|0350-4662}})</ref> === Šibenska luka === Važan utjecaj na razvoj gospodarstva u gradu Šibeniku imala je Šibenska luka. Za vrijeme Austro-Ugarske vladavine Šibenska luka je bila treća luka po važnosti (odmah iza Trsta i Rijeke). Grad Šibenik i njegova luka su u to doba imali izrazito važnu ulogu nezaobilaznih urbanih i lučkih sredina u procesu društveno-gospodarske integracije jadranskog prostora s jedne strane, kao i povezanošću tog prostora s balkanskim zaleđem s druge strane. Šibenska luka je bila centar za opskrbu Dalmacije, kao i glavnog grada žitom bosanske provenijencije, dok je s druge strane, zahvaljujući najvećoj proizvodnji ulja na području Dalmacije, sve do 1782. godine i propasti maslinika na šibenskom području bila najveći izvoznik ulja u Veneciju i ostale prekojadranske luke. Do kraja 18. st. Šibenik je uspio intenzivirati lučke trgovačke kontakte s Anconom te je zahvaljujući tome počeo razvijati i vlastito brodarstvo.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Dragan Markovina |title=Šibenska luka u trgovačko-kulturnim razmjenama dviju jadranskih obala na prijelomu 18. i 19. stoljeća |url=https://hrcak.srce.hr/111975 |year=2008 |journal=Godišnjak Titius : godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke |volume=1 |issue=1 |pages=133–166 |language=hr |accessdate=2020-04-18}}</ref> Prvi svjetski rad i dvije i pol godine talijanske okupacije (1918. – 1921.) donijeli su zastoj šibenskoj luci. Međutim, u periodu između dva svjetska rata, Šibenska luka je bila izvozna luka glomazne robe: siverićki ugljena, drva, celuloze te boksita. U tijeku Drugog svjetskog rata Šibenik i njegova luka teško su oštećeni savezničkim napadima iz zraka (krajem 1943. i prvih mjeseci 1944.), te je luka skoro potpuno uništena razaranjem obala i lučkih objekata početkom studenoga 1944. godine.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Ivo Šprljan |title=Industrijski objekti u Šibeniku |url=https://hrcak.srce.hr/149234 |year=2013 |journal=Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske |issue=37/38 |pages=101–118 |language=hr |accessdate=2020-04-18}}</ref> Šibenska luka danas nosi naziv „Vrata srednje Europe“ te je nositelj prvenstvene koncesije za obavljanje lučkih djelatnosti. Temeljem ugovora o prvenstvenoj koncesiji "Luka Šibenik" d.o.o. obavlja lučke djelatnosti na tri specijalizirana terminala.<ref>{{Citiranje časopisa |title=O nama – LUKA ŠIBENIK |url=http://lukasibenik.hr/?page_id=47 |accessdate=2020-04-18}}</ref> === Početci razvoja industrije === Temelj za razvitak industrije u Šibeniku bila je izgradnja energetskih postrojenja. 1895. godine je postavljen prvi generator struje u hidroelektrani Jaruga na rijeci Krki. Iste godine tvrtka ‘Ante Šupuk i sin’ gradi na Skradinskom buku malu električnu hidrocentralu. To privlači pozornost stranih, prvenstveno talijanskih poduzetnika, koji će postaviti temelje prvih šibenskih industrijskih poduzeća. 1897. godine kod Skradina je izgrađena mala tvornica karbida. 1900. godine izgrađena je tvornica karbida i cijanamida u šibenskoj gradskoj četvrti Crnica. S obzirom na to da je ova proizvodnja bila vrlo profitabilna gradi se veća tvornica. 1904. godine na površini od oko 75 tisuća metara kvadratnih u Crnici inozemnim kapitalom izgrađeno prvo veliko šibensko industrijsko poduzeće SUFID, prethodnik TEF-a.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://sibenskiportal.rtl.hr/kolumne/dimnjaci-sibenskih-sjecanja/ |title=Dimnjaci šibenskih sjećanja |author=Ivica Poljičak |date=2012-07-09 |work=sibenskiportal.rtl.hr |publisher=Šibenski portal |accessdate=2020-03-18 |archive-date=13. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210313001215/https://sibenskiportal.rtl.hr/kolumne/dimnjaci-sibenskih-sjecanja/ |url-status=dead }}</ref> Ime poduzeća proisteklo je iz imena njegova vlasnika, dioničkog društva ‘Societa anonima per lautilizazzione delle forze idrauliche della Dalmazia’ (Dioničko društvo za iskorištavanje vodenih snaga Dalmacije).<ref>{{Citiranje časopisa |author=Ivica Poljičak |title=Urbana obnova područja bivše Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=220418 |year=2014 |journal=Godišnjak Titius : godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke |volume=6-7 |issue=6-7 |pages=437–450 |language=hr |accessdate=2020-03-18}}</ref> U dvanaest elektropeći SUFID proizvodi kalcij karbid. Šibenik je tada još bio pretežno težački grad, grad poljoprivrednika koji su bili dosta osiromašeni zbog bolesti vinove loze uzrokovane filokserom. Stoga mnogi težaci u potrazi za poslom emigriraju u prekomorske zemlje, a neki se uspjevaju zaposliti u tvornici SUFID. Početkom 1907. godine u njoj je zaposleno 500 radnika.<ref name=":0" /> === Turizam === Turizam se u Šibeniku posljednjih godina stalno razvija i broj gostiju iz godine u godinu sve više raste. Najviše turista koji ljetuju na šibenskoj rivijeri odsjeda u hotelima u hotelskom naselju Solaris ili pak u nekoliko kilometara udaljenim [[Vodice|Vodicama]], [[Primošten]]u, [[Rogoznica|Rogoznici]] ili na otocima poput [[Zlarin]]a ili [[Prvić]]a. === Šibenik u 19. stoljeću === Početkom 19. stoljeća šibensko se društvo smatralo staleškim. Hranili su se uglavnom preradbama od ječma i raznim povrćem. Sve do dolaska francuske vlasti u Šibeniku su boravili siromašni ljudi u teškim životnim uvjetima. Dolaskom francuske vlasti na šibenski teritorij, započela je modernizacija koja je ujedno donijela i novi sustav društvenih vrijednosti i pokušala ukinuti neravnopravnost među građanima Šibenika koji spadaju pod različite staleže. Obnovljena je bolnica, koju su građani mogli koristiti besplatno.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Marijana Mikulandra |title=DRUŠTVENO-GOSPODARSKE PRILIKE U ŠIBENIKU ZA VRIJEME FRANCUSKE UPRAVE |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=260554 |date=2017-03-08 |journal=Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku |issue=1-2/2017 |pages=89–99 |language=hr |accessdate=2021-04-28}}</ref> Sedamdesetih godina devetnaestog stoljeća Šibenik je krenuo doživljavati još veći procvat, a to se razdoblje šibenske povijesti naziva „Šupukovom erom“. U to je vrijeme Šibeniku obećana željeznica koja bi povezala Šibenik s ostalim gradovima i time olakšala trgovinu. Kao jedna od bitnijih značajki razvoja Šibenika u 19. stoljeću smatra se gradnja hidroelektrane na rijeci Krki, 28. kolovoza 1895. Posjedovanje veće količine električne energije značilo je samo ubrzan razvoj Šibenika te omogućava razvoj raznih proizvodno obrtnih pogona.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Milivoj Blažević |title=Šibensko gospodarstvo od sredine 19. stoljeća do 1921. godine |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=74558 |date=2009-11-23 |journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru |issue=51 |pages=203–218 |language=hr |accessdate=2021-04-28}}</ref> === Gospodarski razvoj grada Šibenika od sredine 19. stoljeća do 1941. godine === Grad Šibenik je u spomenutom periodu od sredine 19. stoljeća pa sve do 1921. godine bio iznimno bitan kao luka i trgovačko središte njegovog zaleđa te djelomično Bosne i Hercegovine. Ono što se najviše prevozilo tada su bili stočarski proizvodi, drvo i žito. Ne samo da se time opskrbljivalo Šibenik i njegovu unutrašnjost, već je istoimeni grad bio i tranzitna luka. Razlog tomu što je Šibenik izrastao u iznimno važno lučko središte za Dalmaciju je uvođenje parobrodskih linija od 1837. godine. Povećanje broja linija se desilo zbog opadanja stanovnika u periodu od 9 godina zbog čega je austrijska pomorska vlast odlučila urediti pristaništa i podignuti grad razvojem trgovine. Bez obzira na luku i trgovinu, najvažnija gospodarska grana Šibenika je bila vezana uz težake i poljoprivredu. Posebno valja istaknuti vino za koje se smatra da je činilo prvenstvenu gospodarsku granu Šibenika tada. Izuzev toga, važne stvari za gospodarstvo Šibenika i njegov razvoj se dešavaju sredinom 19. stoljeća i to one uzrokovane politikom kao glavnom prekretnicom obzirom na prestanak Bachovog apsolutizma.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Milivoj Blažević |title=Šibensko gospodarstvo od sredine 19. stoljeća do 1921. godine |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=74558 |date=2009-11-23 |journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru |issue=51 |pages=203–218 |language=hr |accessdate=2021-05-06}}</ref> U godinama nakon Prvog svjetskog rata pa sve do nekoliko godina nakon početka Drugog svjetskog rata, Šibenik je svoje trgovačke, ali i ostale gospodarske grane razvijao zbog industrije koja se počela razvijati još krajem 19. stoljeća. Razlog tog velikog trgovačkog procvata je položaj Šibenika koji je u tom periodu označavao glavno središte za izvoz. Dodatan gospodarski razvoj Šibenika je vidljiv nakon 1920. godine kada je Zadar pripao Italiji te Šibenik tada preuzima vrlo važnu ulogu kao najsjeverniji grad. Šibenik se definitivno u navedenom periodu širio i rastao. Međutim, postojalo je nekoliko prepreka koje su ga sprječavale u iskorištavanju maksimalnog kapaciteta koji je on mogao ponuditi. Razlog dodatnog napretka je bio spriječen zbog nedostatka školovanih ljudi u područjima trgovine i obrtništva. Dodatan razlog sprječavanju razvoja je bila konstantna promjena političkih stranaka zbog kojih su razvoji gospodarskih grana stagnirale.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Milivoj Blažević |title=Povijest trgovačke, obrtničke i bankarske djelatnosti u Šibeniku od 1921. do 1941. godine |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=95846 |date=2010-12-30 |journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru |issue=52 |pages=347–379 |language=hr |accessdate=2021-05-06}}</ref> == Kultura == Od 1958. godine<ref name=":1">{{Citiranje časopisa |author=Branimir Mendeš |title=Pregled izdavačke djelatnosti međunarodnog dječjeg festivala Šibenik |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=165990 |year=2009 |journal=Godišnjak Titius : godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke |volume=2 |issue=2 |pages=317–322 |language=hr |accessdate=2020-04-01}}</ref> u Šibeniku se održava ''[[Međunarodni dječji festival u Šibeniku|Međunarodni dječji festival]]'', najveći kulturni događaj u Šibeniku, koji okuplja plesne, dramske, likovne i druge umjetnike i društva iz cijeloga svijeta. Festival je smotra dječjeg umjetničkog stvaralaštva kao i stvaralaštva odraslih za djecu u području dramskog, lutkarskog, likovnog, glazbenog, plesnog i filmskog izražavanja i stvaranja.<ref name=":1" /> Utemeljen je na tri nerazdružive komponente: djetetu, festivalskim zbivanjima i gradu. Ta je multimedijalna kulturna manifestacija svojevrsna smotra onog najboljeg u stvaralaštvu za djecu i dječjeg stvaralaštva. Temeljno kulturološko i pedagoško opravdanje Festivala je unaprjeđivanje estetskog odgoja djece i mladeži i razvijanje svih umjetničkih oblika dječje kreativnosti.<ref>{{Citiranje weba |url=http://mdf-sibenik.com/index.php/o-festivalu/ |title=O festivalu |date=2016-06-07 |work=MDF Šibenik |language=hr |accessdate=2020-04-01}}</ref> Festival ima podršku UNICEF-a i UNESCO-a te je pod stalnim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske.<ref name=":1" /> Turizam dobiva sve veću značajnost. 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća glazbena scena je bila jedna od najjačih u državi. Tada su estradom harali [[Mišo Kovač]], [[Arsen Dedić]], [[Vice Vukov]], [[grupa Mi]] te u to vrijeme popularna klapa na području bivše države – Klapa "Šibenik" i drugi. Arsen Dedić, jedan od najcjenjenijih autora u Hrvatskoj i susjedstvu je osnovao i [[Festival dalmatinske šansone]], koji je vrlo brzo stekao značajan status u Hrvatskoj. Od 2011. godine u napuštenoj vojarni između centra grada i hotelskog naselja Solaris održava se jedan od najboljih ljetnih glazbenih festivala Terraneo. Umjetnički direktor festavala i jedan od najzaslužnijih da je ovaj veliki projekt zaživio je Šibenčanin Mate Škugor.<ref name="mate">Aleksandar Dragaš, [http://www.jutarnji.hr/mate-skugor--terraneo-u-sibeniku-je-moj-zivotni-projekt---/963026/ Mate Škugor: Terraneo u Šibeniku je moj životni projekt...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130207040015/http://www.jutarnji.hr/mate-skugor--terraneo-u-sibeniku-je-moj-zivotni-projekt---/963026 |date=7. veljače 2013. }}, ''[[Jutarnji list]]'', 1. kolovoza 2011., pristupljeno 14. studenoga 2015.</ref> Prvo izdanje festivala Terraneo u kolovozu 2011. godine privuklo je u Šibenik više od 30.000 posjetitelja iz cijele Europe.<ref name="terraneo">[https://web.archive.org/web/20130824060657/http://www.terraneofestival.com/info/o-terraneu/ O terraneu], terraneofestival.com, pristupljeno 14. studenoga 2015.</ref> Glazbeni program u trajanju od 5 dana s više od 120 izvodača na 3 pozornice na otvorenom i dva dj hangara bio je koncipiran na način da zadovolji i najistančanije glazbene ukuse. 2012. godine broj posjetitelja već je narastao na 45.000 nakon izvrsnih reakcija na prvo izdanje festivala. === Etnologija === {{izdvoji|Zlarin}} Površinom nešto većom od 8&nbsp;km², populacijom manjom od 300 stanovnika (prema popisu stanovništva iz 2011.)<ref>{{Citiranje časopisa |author=Geran-Marko Miletić |title=Jednom nogom na otoku: sekundarno stanovanje na Zlarinu |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=165812 |date=2013-08-30 |journal=Migracijske i etničke teme |volume=29 |issue=2 |pages=225–249 |id=10.11567/met.29.2.5 |language=hr |accessdate=2021-05-04}}</ref> i najbliži kopnu, [[Zlarin]] je otok koji pripada šibenskom otočnom arhipelagu (uz Prvić, Krapanj, Kaprije, Žirje, Murter).<ref>{{Citiranje časopisa |author=Sanja Klempić Bogadi, Sonja Podgorelec |title=Sociogeografske promjene u malim otočnim zajednicama - primjer otoka Zlarina |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=119558 |date=2011-12-20 |journal=Geoadria |volume=16 |issue=2 |pages=189–209 |id=10.15291/geoadria.285 |language=hr |accessdate=2021-05-04}}</ref> Veoma je poznat po koraljarstvu, i ovaj se obrt njeguje od prije 15. st. Običaj je da prije odlaska u lov ribari u tišini dobiju blagoslov od svećenika, hranu od žena s otoka, a oni bi njima poklonili slatka peciva. Zanimljivo je napomenuti kako bi žene ribara za sreću u lovu pomokrile se na konop od lađe. Ovi se običaji mogu vidjeti ljeti na festivalu “Ispraćaj koraljara”. Od ulovljenih koralja se radio nakit koji krasi nošnju Zlarana, te se na otoku danas može vidjeti tradicionalni ručni način obrade koralja.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Otok koralja |url=https://www.tz-zlarin.hr/otkrij/otok-koralja/ |date=2018-05-11 |language=hr |accessdate=2020-03-27}}</ref> Važnost koralja za Zlarin, a posebice crvenoga, vidi se i na tradicionalnom nakitu koji je najčešće bio izrađen od srebra ili zlata dopunjen s ukrasnim kamenjem, privjescima kružnog, polukružnog, duguljastog ili cvjetnog oblika. Nakit je posjedovala svaka ženska osoba od najranije dobi, te je čak i sama nošnja bila prilagođena nošenju naušnica jer je “šudar” na glavi otkrivao uši i time pokazivao nakit. Žene su u svečanim prilikama nosile više pari naušnica na ušima i odotud na Zlarinu uzrečica “Komu će se uši lašćit, tomu će se drob trašćit!”. Žene iz zlarinskih imućnijih obitelji nosile su i prstenje.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Aleksandra Muraj |title=TRADICIJSKO ODIJEVANJE NA ZLARINU |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=77961 |date=1981-12-15 |journal=Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku |volume=18 |issue=1 |pages=160–219 |language=hr |accessdate=2021-05-04}}</ref> === Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" Šibenik === {{izdvoji|Gradska knjižnica Juraj Šižgorić u Šibeniku}} [[Datoteka:Sibenik Library.jpg|mini|250px|Zgrada knjižnice izgrađena 1961. godine, nagrađeni projekt arhitekta [[Ivan Vitić|Ivana Vitića]] zaštićeno [[kulturno dobro]] (Z-7239) Republike Hrvatske.]] Jedno od kulturnih središta grada je gradska knjižnica “Juraj Šižgorić” Šibenik. Knjižnica je osnovana 17. veljače 1922. godine. Na dan 1. siječnja 1966. godine objedinjena je s Naučnom bibliotekom u Gradsku biblioteku, a 29. prosinca 1970. godine preimenovana je u Gradsku knjižnicu “Juraj Šižgorić”. U prosincu 2005. godine knjižnica seli u novi prostor u središtu grada, u zgradu na Poljani koju je projektirao šibenski arhitekt Ivan Vitić, na mjestu na kojem se nekad nalazila Narodna kavana s Narodnom slavjanskom čitaonicom.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" Šibenik |url=http://www.knjiznica-sibenik.hr/ |accessdate=2020-03-28}}</ref> Preseljenjem u novi prostor, knjižnica proširuje svoje usluge nabavom opreme i građe za slijepe i slabovidne osobe. Formirana je zibrka knjiga na brajici, kao i zbirka zvučnih knjiga u MP3 i Daisy formatima. Zvučne knjige puno pomažu u čitanju i djeci disleksičarima. Zahvaljujući donaciji Nacionalnog parka „Krka“ nabavljen je Daisy player, koji se posuđuje korisnicima. Također, knjižnica je pokrenula program pod nazivom R.E.A.D., unutar kojeg djeca koja imaju poteškoće s čitanjem, jedan na jedan, individualno čitaju psu, upravo zato što psi ne kritiziraju, ne ismijavaju i nemaju nikakva očekivanja. Isto tako, knjižnica je ostvarila suradnju sa Znanstvenom knjižnicom Zadar, koja je ustupila svog djelatnika Denisa Rudiča, člana šibenske Udruge slijepih i slabovidnih za rad na računalu za slijepe. Izrađeno je i šest taktilnih slikovnica za slijepe. Članovi Udruge slijepih pokazali su velik odaziv i odobravanje ovih programa i inicijativa, tako da su vrlo brzo počeli redovito koristiti knjižnične usluge i aktivno predlagati nove sadržaje.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Karmen Krnčević, Marina Šimić |title=Svi vi koji ne možete čitati standardni tisak, dobro došli u knjižnicu! |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=331352 |year=2016 |journal=Glasnik Društva bibliotekara Split |issue=14/15 |pages=103–108 |language=hr |accessdate=2021-04-28}}</ref> Tijekom 19. stoljeća, osnivaju se pučke i narodne knjižnice te čitaonice u Europi. One služe za informiranje, obrazovanje, ali i za zabavu. Međutim, u Hrvatskoj su knjižnice i čitaonice (osim što imaju kulturnu i prosvjetnu ulogu) trebale služiti i širenju narodnog preporoda. Knjižnice i čitaonice su inače apolitične ustanove, ali ustvari, tada su okupljale šire građanske i seljačke slojeve oko borbe protiv strane vlasti. Od samih početaka, knjižnica se suočavala s raznim problemima (od financijskih pa do neprikladnosti prostora). Unatoč tome, Knjižnica je djelovala na temelju potreba svoje lokalne zajednice, a nastojala je i pratiti suvremena zbivanja u struci. Također, prati se standardizacija i prelazi se na UDK.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Marijana Briški Gudelj |title=Gradska knjižnica ‘’Juraj Šižgorić’’ Šibenik od osnutka do 80-ih godina 20. stoljeća |url=https://hrcak.srce.hr/233986 |year=2019 |journal=Vjesnik bibliotekara Hrvatske |volume=62 |issue=2 |pages=113–130 |id=10.30754/vbh.62.2.767 |language=hr |accessdate=2021-05-02}}</ref> Od samog osnutka  1922. godine uz Gradsku knjižnicu Juraj Šižgorić u Šibeniku ističu se dva imena i to: Zora Karmanski i Milivoj Zenić. Zora Karmanski je bila ravnateljica Gradske knjižnice Juraj Šižgorić od 1966. do 1975. godine. Karamsnski uvodi značajne pomake u polje katalogizacije, a katalog razvrstava na abecedni, naslovni, stručni i predmetni. Svoje zaposlenike potiče na stručno usavršavanje, a poseban interes je imala prema školskim knjižnicama i uređivanju njihovih zbirki. Drugi istaknuti član je Milivoj Zenić pod čijim je vodstvom knjižnica bila od 1984. do 2011. godine. Kao rođeni Šibenčanin i sam je autor nekolicine monografija o Šibeniku te veliki značaj stavlja na zavičajnu zbirku grada Šibenika. Knjižnica pod njegovim vodstvom biva članica brojnih kulturnih i znanstvenih aktivnosti.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Briški Gudelj |first=Marijana |year=2019 |title=Gradska knjižnica ‘’Juraj Šižgorić’’ Šibenik od osnutka do 80-ih godina 20. stoljeća |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=340249 |journal=Vjesnik bibliotekara Hrvatske |language=hr |volume=62 |issue=2 |pages=113–130 |doi=10.30754/vbh.62.2.767 |issn=0507-1925 |accessdate=2021-06-02}}</ref> Knjižnica potiče čitanje od najranije dobi, što se očituje besplatnim upisom koji nudi za male bebe. Za malu djecu postoji igraonica, opremljena s raznim igračkama za svaku dob, te su majke potaknute na dolaženje s djecom i uključivanje u dječje radionice. Predškolcima je na raspolaganju Igraonica koja se održava jednom tjedno, a i roditelji mogu doći na zanimljiva predavanja. Knjižnica također i opskrbljuje šibenske studente literaturom, te im je dostupna Studijska čitaonica. Knjižnica je dostupna i turistima koji mogu napraviti dnevno, ali i tromjesečno članstvo, ovisno o njihovim potrebama.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Karmen Krnčević |title=Doprinosi Zore Karmanski i Milivoja Zenića razvoju Gradske knjižnice“Juraj Šižgorić” Šibenik |url=http://dx.doi.org/10.30754/vbh.60.1.551 |date=2017-11-10 |journal=Vjesnik bibliotekara Hrvatske |volume=60 |issue=1 |id=10.30754/vbh.60.1.551 |accessdate=2021-05-08}}</ref> Veliku je ulogu knjižnica imala u unapređenju stručnoga rada, posebno u školskim knjižnicama na tom području. Također, važno je spomenuti Milivoja Zenića koji je podupirući izdavačku djelatnost Knjižnice istaknuo bogatu pisanu baštinu i tako ukazao na značenje koje knjižnica može imati za društvo. Osim toga, u Knjižici u multimedijalnoj dvorani godišnje se održi velik broj programa kojima se izravno ili neizravno popularizira kultura knjige i čitanja, ali i mnogi drugi oblici kulturnoga i znanstvenoga izraza poput: predstavljanja knjiga, predavanja, izložbe, filmske večeri, igrokazi, lutkarske predstave, književne večeri, projekcije filmova, tribine, prezentacije različitih projekata, seminari, književni susreti.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Karmen Krnčević, Antonija Miše |title=Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić” Šibenik – važno žarište kulturnoga i društvenoga života grada |url=https://hrcak.srce.hr/80589 |year=2010 |journal=Vjesnik bibliotekara Hrvatske |volume=53 |issue=3/4 |pages=177–181 |language=hr |accessdate=2021-05-09}}</ref> Godine 2011., Društvo bibliotekara Istre u Puli pokreće projekt ''Zelena knjižnica,'' koji programski spaja knjižničarstvo i ekologiju, s ciljem širenja svijesti i educiranja javnosti o održivom društvu i potrebi zaštite okoliša. Već 2012. g. Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ prva u Hrvatskoj počinje provoditi program prema koncepciji projekta ''Zelena knjižnica'', i to projekcijom filma Annie Leonard ''Priča o'' ''stvarima'' (''The Story of Stuff'') iz 2007. godine u multimedijskoj dvorani Knjižnice. Također, 2018. godine, na poziv Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije, knjižnica se kao partner uključuje u provedbu nacionalnog programa ''Živjeti zdravo,'' u sklopu kojeg se putem raznih aktivnosti nastoji potaknuti građane na pozitivne promjene u njihovu ponašanju i navikama.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Melinda Grubišić Reiter |title=Projekti Zelena knjižnica i Živjeti zdravo u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=330264 |date=2019-07-30 |journal=Vjesnik bibliotekara Hrvatske |volume=62 |issue=1 |pages=307–325 |id=10.30754/vbh.62.1.693 |language=hr |accessdate=2021-04-28}}</ref> Stara i rijetka građa šibenske zbirke potječe iz javnih i privatnih knjižnica. Velikom broju tih knjiga nije niti poznato porijeklo. Dosta rijetke građe nalazi se u sklopu Knjižnice. Ta građa je veoma vrijedna i može poslužiti proučavanju povijesti Šibenika, kao i cijele Dalmacije. Knjižnica čuva i prikuplja rijetku građu, popunjava zbirku te pridaje pažnju očuvanju i prezentiranju šibenske kulturne i povijesne baštine. Vrlo značajna je ona građa šibenskih autora koja se nalazi u zbirkama Sibenicensia i Rara, a planira se i digitalizacija nekih djela iz tih zbirki.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Karmen Krnčević, Antonija Miše |title=Čarobni ormar : zbirka Rara u šibenskoj Gradskoj knjižnici |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=170416 |date=2013-09-03 |journal=Vjesnik bibliotekara Hrvatske |volume=56 |issue=3 |pages=185–198 |language=hr |accessdate=2021-05-02}}</ref> Knjižnica posjeduje i bogatu zbirku starih knjiga pod nazivom ''Zbirka Rara''. Zbirka sadrži oko 170 naslova starih knjiga i 2 naslova časopisa. Najstariji primjerci u zbirci su Hipokratovi ''Aphorismi'', tiskani u Veneciji 1537. i Plutarhovi ''Graecorum Romarumque illustrium vitae'', tiskani u Bazelu 1542. Najznačajniji primjerci za šibensku regiju su oni iz zbirke ''Sibenicensia'', koji čine prepoznatljivu baštinu šibenskog kraja.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Karmen Krnčević, Antonija Miše |title=Čarobni ormar : zbirka Rara u šibenskoj Gradskoj knjižnici |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=170416 |date=2013-09-03 |journal=Vjesnik bibliotekara Hrvatske |volume=56 |issue=3 |pages=185–198 |language=hr |accessdate=2020-03-28}}</ref> Po uzoru na mnoge druge gradove u Hrvatskoj, 2016. godine Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ osnovala je svoj prvi čitateljski klub ''Č.i.P. – Čitamo i pričamo.'' Članovi kluba podijeljeni su u dvije skupine, a moderatorica je diplomirana knjižničarka i profesorica hrvatskog jezika i književnosti Marina Čalić Polegubić.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Marina Čalić Polegubić |title=Čitateljski klub Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić” Šibenik |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=331357 |year=2016 |journal=Glasnik Društva bibliotekara Split |issue=14/15 |pages=109–112 |language=hr |accessdate=2021-04-28}}</ref> === Muzej grada Šibenika === {{izdvoji|Muzej grada Šibenika}} Utemeljen je 1925. godine, a smješten je u bivšoj Kneževoj palači koja se nalazi u neposrednoj blizini Katedrale.<ref name="#2">{{Citiranje weba |url=http://www.muzej-sibenik.hr/hrv/default.asp |title=O muzeju |author=Muzej grada Šibenika |accessdate=2020-03-28 |url-status=dead |archive-date=26. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200126220755/http://www.muzej-sibenik.hr/hrv/default.asp }}</ref> Djelatnost muzeja je prikupljanje, čuvanje, obrada i prezentacija kulturno-povijesne baštine šibenskoga kraja, također uz to unutar muzeja djeluje i restauratorska te konzervatorska radionica. Građa muzeja obuhvaća brojne predmete muzejske vrijednosti koje su izrazito značajne za proučavanje šibenske prošlosti od najstarijih vremena pa sve do danas. Cjelokupan fond muzeja podijeljen je u više zbirki: arheološki odjel (prapovijest, antika, srednji vijek i podmorska), kulturno-povijesni odjel i odjel novije povijesti (lapida, starih majstora, starih grafika, oružja, starih fotografija, razglednica, arhivalija, galerijsku, zbirku raritetnih izdanja, kartografsku, numizmatičku, nakita, namještaja, keramike, predmeta svakodnevne upotrebe, liturgijskih predmeta, glazbenih instrumenata). Muzej grada Šibenika ukupno sadrži oko 150.000 muzealija.<ref name="#2"/> === Državni arhiv u Šibeniku === Tradicija čuvanja zapisa u gradu Šibeniku seže još u 15. stoljeće što se saznaje iz Statuta šibenske komune gdje stoji da se svi zapisi notara i kancelara moraju pohraniti u posebno pripremljene ormare (armariis) u uredu općinskog kancelara jer se do tada nisu pravilno čuvali pa su zbog toga često bili uništeni ili izgubljeni.<ref name=":2">{{Citiranje weba |url=https://www.dasi.hr/o-arhivu/ |title=O arhivu {{!}} Državni arhiv u Šibeniku |language=hr |accessdate=2021-05-09}}</ref> Godine 1925. osnovan je Gradski muzej kralja Tomislava i time započeo ozbiljniji rad na prikupljanju, popisivanju, sređivanju i zaštiti pisanih dokumenata. Unatoč akciji sređivanja gradskog arhiva 1937. godine još uvijek nije postojala mogućnost osnivanja arhiva u Šibeniku jer su Nacrtom Uredbe o banovinskim arhivima iz 1939. godine banovinski arhivi bili predviđeni u drugim gradovima: Zagrebu, Splitu, Dubrovniku i Travniku ili Mostaru.<ref name=":2" /> Najvrjednije arhivsko gradivo iz razdoblja mletačke uprave Šibenik gubi 1942. godine dok je trajala talijanska okupacija.<ref name=":2" /> Ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, 1997. godine, uputio je Ministarstvu kulture RH prijedlog za proširenje mreže državnih arhiva osnivanjem ustanova u Šibeniku, Požegi i Gospiću. Godine 1998. šibenske županijske i gradske vlasti upućuju zahtjev Ministarstvu kulture RH za osnivanjem državnog arhiva u Šibeniku jer su svi preduvjeti za osnivanje ustanove, što se odnosi na smještaj, stručne djelatnike i financijska sredstva, ispunjeni. Godine 2007. godine, Uredbom Vlade Republike Hrvatske, osnovan je Državni arhiv u Šibeniku s nadležnošću na području Šibensko-kninske županije.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Nataša Mučalo |title=Razvoj arhivske djelatnosti na šibenskom području |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=269053 |date=2016-09-15 |journal=Arhivski vjesnik |volume=59 |issue=1 |pages=57–76 |language=hr |accessdate=2021-05-09}}</ref> === Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku === {{izdvoji|Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku}} [[Datoteka:HR-Sibenik-Theater.jpg|alt=HNK Šibenik|mini|Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku]]Prvo je kazalište u Šibeniku osnovano 1870. godine.<ref name="#3">{{Citiranje weba |url=http://www.hnksi.hr/stranice/hrvatsko-narodno-kazaliste-u-sibeniku/3.html |title=Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku |author=Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku |accessdate=2020-03-28}}</ref> Za razliku od drugih kazališnih zgrada koje su u Hrvatskoj izgrađene na kraju 19. stoljeća, zgrada u kojoj danas djeluje HNK u Šibeniku sagrađena je isključivo prilozima građana.<ref name="#3"/> Projekt trogirskog načelnika i arhitekta [[Josip Slade|Josipa Slade]],<ref>{{Citiranje časopisa |title=Slade, Josip |url=https://enciklopedija.hr/clanak/56543 |accessdate=2020-06-07}}</ref> jedna je od najstarijih kazališnih zgrada u Hrvatskoj. Oštećena je u vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], a nakon obnove 2001. godine sasvim je vraćena u funkciju. Kazalište djeluje u amaterskoj formi do 2008., kad je premijerom predstave „Fantazija“ zakoračilo u svijet kazališnog profesionalizma. Za predstave u vlastitoj produkciji nagrađeno je, među ostalim, na [[Festival glumca|Festivalu glumca]] i [[Dani satire Fadila Hadžića|Danima satire Fadila Hadžića]].<ref name="#3"/><ref>{{Citiranje časopisa |title=Slobodna Dalmacija - Joško Ševo: "Škrtičina" je predstava duboko uvučena u Šibenik |url=https://slobodnadalmacija.hr/kultura/josko-sevo-skrticina-je-predstava-duboko-uvucena-u-sibenik-187261 |date=2012-12-04 |language=hr-hr |accessdate=2020-06-07}}</ref> ==== Duhovna i pjevana baština Šibenske biskupije ==== Šibenik ima bogatu povijest crkvenog pjevanja na području Zatonske župe još od njenog osnutka 1533. godine. Pjevalo se na glagoljici i zbog ljubavi prema pjevanju, mještani Zatonske biskupije ostvarili su jedan poseban izričaj melodija tijekom bogoslužnih slavlja. Bez obzira na daleki vremenski odmak, zadržala se tradicija glagoljaškog pjevanja i mons. Ante Ivas je 1994. godine pokrenuo “Smotru pučkog crkvenog pjevanja pučkih pivača župa šibenske biskupije” pod imenom “Puče moj” čime se održava tradicija i mnogi mladi pjevači nastavljaju njegovati glagoljaške crkvene napjeve.<ref>{{Citiranje knjige |title=Glagoljaško Pučko crkveno pjevanje u Šibenskoj biskupiji |author=mons. Ante Ivas, Šimun Radnić, dr.sc. Dragan Nimac, mr. sc. Joško Ćaleta |editor=Goran Nimac |url=https://www.pjevanabastina.hr/wp/wp-content/uploads/2020/02/zaton-hrvatski.pdf |format=PDF |isbn=978-953-7528-03-4}}</ref> Neprekinuta nastojanja župnika i župljana uspjela su očuvati izvorno crkveno pjevanje i danas, a tome u prilog ide i projekt o zatonskom crkvenom pjevanju u koje su uključeni knjiga, CD i DVD pod okriljem Udruge <nowiki>''Pjevana baština''</nowiki>.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Dragan Nimac |title=Od glagoljaškoga do pučkoga crkvenog pjevanja - povijesni prikaz -Tradicija zatonskoga crkvenog pjevanja |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=303386 |date=2009-12-28 |journal=Sveta Cecilija : časopis za sakralnu glazbu |volume=79 |issue=3/4 |pages=33–45 |language=hr |accessdate=2021-05-01}}</ref> ==== Turcizmi na šibenskomu području ==== Šibenik je kroz povijest bio pod raznim vlastima, pa tako pod Mlecima i Turcima. Turska osvajanja krenula su 1468. godine. Nakon toga događaju se napadi 1521. godine, 1646. godine te velika i dugotrajna opsada grada od 21. kolovoza do 16. rujna 1647. Kako su se Turci nakon toga zadržali u šibenskom zaleđu gdje se granica nalazila negdje između Danila i Vrpolja, krenuli su zajedno poslovati i trgovati s Dalmatincima. Posljedica tih interakcija ostaje vidljiva u kulturi i jeziku Dalmatinaca, jer su se morali prilagođavati turcima za koje su radili te s kojima su trgovali, te su se događala i nekakva miješanja stanovništva.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Ante Šupuk |title=TURSKE RIJEČI U ŠIBENSKOM GOVORU |url=https://hrcak.srce.hr/137663 |date=1989-07-03 |journal=Čakavska rič : Polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi |volume=XVII |issue=1 |pages=71–82 |language=hr |accessdate=2021-05-12}}</ref> Pored mnoštva talijanizama u dalmatinskom govoru vidimo i dosta turcizama, te usporedivši to dvoje, puno vise turcizama je završilo u književnom jeziku. Neki od njih su: biser, boja, čamac, čarapa, lepeza, lula, sat, šećer, tava, kula, kundak, sačma itd. Turcizme također vidimo u nazivlju dijelova šibenske nošnje.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Šime Županović |title=ETNOLOŠKE I JEZIČNE POSEBITOSTI ŠIBENSKOG PODRUČJA |url=https://hrcak.srce.hr/137718 |year=1990 |journal=Čakavska rič : Polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi |volume=XVIII |issue=2 |pages=3–30 |language=hr |accessdate=2021-05-12}}</ref> == Prometna povezanost == Grad Šibenik ima izuzetno značajan prometni položaj, dobre veze omogućuju izravne komunikacije. Okosnica je Jadranska turistička cesta s odvojcima do [[Drniš]]a (32&nbsp;km) i [[Knin]]a (56&nbsp;km) te dalje u unutrašnjost Hrvatske. U lipnju 2005., dovršetkom nekoliko dionica [[Autocesta A1|autoceste Zagreb-Split]], Šibenik je povezan sa Zagrebom autocestom. Značajna je prometnica i željeznička pruga koja preko [[Perković]]a vodi prema [[Zagreb]]u i [[Split]]u. [[Zračni promet|Zračni]] se promet odvija preko [[Zračna luka Split|Zračne luke Split]] (50&nbsp;km od Šibenika) i [[Zračna luka Zadar|Zračne luke Zadar]] (70&nbsp;km od Šibenika) a uskoro i preko Zračne luke Pokrovnik (20&nbsp;km od Šibenika). == Spomenici i znamenitosti == {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Katedrala sv. Jakova u Šibeniku |slika = Sibenik1 (js).jpg |godina = [[2000.]] |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iv |ugroženost = ne |dossier = 963 |država = {{Z+X|HRV}} |karta = |karta-oznaka = Šibenik |oznaka-položaj = |koordinate = |karta-opis = }} {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = [[Mletačke utvrde]] od 15. do 17. stoljeća: ''Stato da Terra'' i zapadni ''Stato da Mar'' |slika = %C5%A0ibenik_-_Pevnos%C5%A5_Sv._Mikul%C3%A1%C5%A1a.JPG |godina = [[2017.]] <small>(41. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, iv |ugroženost = ne |dossier = 1533 |država = {{Z+X|ITA}}<br>{{Z+X|HRV}}<br>{{Z+X|CG}} }} [[File:City Hall sibenik.JPG|thumb|right|Gradska vijećnica]] [[File:Church of St. Frane 002.JPG|thumb|right|Samostan i crkva sv. Frane]] {{Div col|rules=yes}} * [[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku|katedrala Sv. Jakova]] * [[Gradska vijećnica u Šibeniku|gradska vijećnica]] * [[Kneževa palača u Šibeniku|Kneževa palača]] ([[Muzej grada Šibenika]]) * [[Mala lođa]] * [[Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku|šibensko kazalište]] * [[Biskupska palača u Šibeniku|biskupska palača]] * [[Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića|Samostan i crkva sv. Frane]] (Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića) * [[Samostan i crkva Sv. Luce u Šibeniku|Samostan i crkva sv. Luce]] * [[Samostan i crkva Sv. Lovre u Šibeniku|Samostan i crkva sv. Lovre]] * [[Samostan i crkva Sv. Dominika u Šibeniku|Samostan i crkva sv. Dominika]] * [[Crkva sv. Ivana u Šibeniku|crkva sv. Ivana]] * [[Crkva Sv. Duha u Šibeniku|crkva Sv. Duha]] * [[Crkva sv. Nikole u Šibeniku|crkva sv. Nikole]] * [[Crkva Sv. Križa u Šibeniku|crkva Sv. Križa]] * [[crkva Gospe vanka grada]] (Porođenja Blažene Djevice Marije) * [[Crkvica Svih Svetih u Šibeniku|crkva Svih Svetih]] * [[Crkva sv. Grgura u Šibeniku|crkva sv. Grgura]] (muzej) * [[Crkva sv. Barbare u Šibeniku|crkva sv. Barbare]] (muzej) * [[Crkva sv. Krševana u Šibeniku|crkva sv. Krševana]] (galerija) * [[Tvrđava sv. Nikole u Šibeniku|tvrđava sv. Nikole]] * [[Tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|tvrđava sv. Mihovila]] * [[Tvrđava sv. Ivana u Šibeniku|tvrđava sv. Ivana]] * [[tvrđava Šubićevac]] * [[Tvrđava Barone]] * [[šibenski gradski bedemi]] * [[Četiri bunara u Šibeniku|četiri bunara]] * [[Spomenik Petru Krešimiru IV. u Šibeniku|spomenik Petru Krešimiru IV.]] * [[spomen-park Šubićevac]] {{Div col end}} Šibenik se među hrvatskim gradovima ističe jedinstvenim položajem, u prostranom zaljevu na potopljenom ušću Krke, te je povezan uskim kanalom Sv. Ante, a sam ulaz u kanal čuva tvrđava sv. Ante.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Ivo Glavaš, Ana Karađole, Josip Pavić |title=O tvrđavi Barone iznad Šibenika |url=https://hrcak.srce.hr/218261 |date=2018-12-30 |journal=Portal : godišnjak Hrvatskoga restauratorskog zavoda |issue=9. |pages=49–59 |id=10.17018/portal.2018.4 |language=hr |accessdate=2020-03-27}}</ref> Na Krki je 28. kolovoza 1895. izgrađena i puštena u pogon [[Hidroelektrana Jaruga]], druga najstarija hidroelektrana u svijetu, prva u Europi, pa je Šibenik postao prvi grad u svijetu s izmjeničnom električnom strujom i prvi u Hrvatskoj s javnom rasvjetom. U pogon je istog dana 28. kolovoza 1895. pušten i prvi izmjenični višefazni elektroenergetski sustav (proizvodnja, prijenos i distribucija). Sustav se sastojao od dva generatora (42&nbsp;Hz, 550&nbsp;kW), razvodnih stanica i transformatora koje je proizvela i instalirala mađarska tvrtke Ganz. Prijenosna linija iz elektrane za Grad Šibenik bila je duga 11,5&nbsp;km i spojena putem drvenih stupova i električnih vodova na distribucijsku mrežu 3000 V/110 V, a uključivala je dvije razvodne i šest transformatorskih stanica na području grada Šibenika iz kojih se napajala javna rasvjeta i objekti vlasnika sustava [[Ante Šupuk]]a. U spomen tomu u gradskoj jezgri su 'kandelabri' kakvi su nekad bili. Također kao jednu od znamenitosti svakako valja istaknuti Tvrđavu Barone koja je sagrađena 1646. godine sjeveroistočno od šibenske povijesne jezgre i nekadašnjih gradskih bedema. Šibenik je grad koji ima 24 crkve, 6 samostana, 4 tvrđave, te 2851 gradskih stepenica, kao i najvećim brojem baroknih orgulja. Kao jednu od velikih atrakcija valja napomenuti i [[Park prirode Vransko jezero]], koje je i najveće prirodno jezero u Hrvatskoj, s 256 vrsta ptica. <gallery mode="packed-hover" heights="180"> Datoteka:Angel on the front of the cathedral. Ангел на фронтоне собора - panoramio.jpg Datoteka:Cathedral of St. James, Šibenik 08.jpg Datoteka:SibenikFotoThalerTamas14.jpg Datoteka:SibenikFotoThalerTamas6.jpg </gallery> == Obrazovanje == {{Div col|rules=yes}} ;Osnovne škole * OŠ Brodarica * OŠ Fausta Vrančića * OŠ Jurja Dalmatinca * OŠ Jurja Šižgorića * Katolička osnovna škola * OŠ Meterize * OŠ Petra Krešimira IV. * OŠ Tina Ujevića * OŠ Vidici * OŠ Vrpolje * PŠ Ražine ;Srednje škole * Ekonomska škola * Turističko-ugostiteljska škola * Tehnička škola * [[Gimnazija Antuna Vrančića]] * Industrijsko-obrtnička škola * Škola za obrtnička zanimanja * Medicinska škola * Prometno-tehnička škola * Glazbena škola Ivana Lukačića ;Visoko školstvo * Veleučilište u Šibeniku {{Div col end}} == Šport == Šibenik je i grad mladih i grad [[šport]]a. U gradu Šibeniku športašima je na raspolaganju četrdeset športskih objekata: tri [[nogomet]]na igrališta, uključujući [[Stadion Šubićevac]], dva bazena (otvorenog i zatvorenog tipa) u gradskoj četvrri Crnica, višenamjenska [[Dvorana Baldekin|športska dvorana na Baldekinu]], devet manjih športskih dvorana, dva kompleksa [[tenis]]kih igrališta, više automatskih kuglana, veslački centar u [[Zaton (Šibenik)|Zatonu]] te na obali u Šibeniku. Šibenski navijači zovu se [[Šibenski Funcuti|Šibenski funcuti]]. Šibenik je također grad uspješnih sportskih klubova; [[GKK Šibenik|Košarkaški klub Šibenik]] sudjelovao je u završnici prvenstva [[SFRJ|bivše države]] u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1982./83.|1982./83.]] te je dvostruki uzastopni finalist [[Kup Radivoja Koraća|kupa Radivoja Koraća]] u sezonama 1981./82. i 1982./83. [[VK Šibenik|Vaterpolski klub Šibenik]] glasio je kao jedan od najboljih klubova u bivšoj državi, a u sezoni [[Kup LEN 2006./07.|2006./07.]] igrao je u završnici [[Kup LEN|kupa LEN]], koju je izgubio od ruskog [[Sintez Kazan|Sinteza]] iz [[Kazanj]]a. [[ŽKK Šibenik|Ženski košarkaški klub Šibenik]] jedan je od najuspješnijih domaćih ženskih [[košarka]]ških klubova, osvojivši pet [[WABA liga|jadranskih liga]], četiri [[Kup Vojka Herksela|kupa Vojka Herksela]], četiri [[A-1 Hrvatska košarkaška liga (žene)|hrvatska prvenstva]], četiri [[Kup Ružica Meglaj-Rimac|kupa Ružice Meglaj-Rimac]] te po jedno [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene|prvenstvo]] i dva kupa bivše države. Muški košarkaški klub [[KK Jolly JBS|Jolly Jadranska banka]] ugašen 2017. godine, bio je dvostruki uzastopni polufinalist [[1. HKL|hrvatskog prvenstva]] u sezonama 2011./12. i 2012./13. te finalist [[Kup Krešimira Ćosića|kupa Krešimira Ćosića]] u sezoni 2016./17. Malonogometnih turnir ''Danilo'' održava se od 1994. godine i najstariji je malonogometni turnir u Dalmaciji.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sibenik.in/ostali_sportovi/sve-spremno-za-najstariji-malonogometni-turnir-u-dalmaciji/43119.html |title=Sve spremno za najstariji malonogometni turnir u Dalmaciji |author=ŠibenikIN |date=2015-06-26 |work=sibenik.in |access-date=2020-05-21 |archive-date=20. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190920201633/https://www.sibenik.in/ostali_sportovi/sve-spremno-za-najstariji-malonogometni-turnir-u-dalmaciji/43119.html |url-status=dead }}</ref> ORC World Championship 2019. održano u Šibeniku bilo je drugo svjetsko prvenstvo u nekom od sportova kojem je Šibenik domaćin; prvo je bilo svjetsko juniorsko prvenstvo u vaterpolu održano 2009. godine na otvorenom bazenu u Crnici.<ref>Ivana Jurica: [https://sportnet.rtl.hr/vijesti/381974/vodeni-sportovi-vaterpolo/u-sibeniku-otvoreno-svjetsko-prvenstvo/ U Šibeniku otvoreno Svjetsko prvenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210727142911/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/381974/vodeni-sportovi-vaterpolo/u-sibeniku-otvoreno-svjetsko-prvenstvo/ |date=27. srpnja 2021. }} sportnet.rtl.hr objavljeno 22. kolovoza 2009. pristupljeno 27. srpnja 2021.</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://sportnet.rtl.hr/vijesti/524454/vodeni-sportovi-jedrenje/otvoreno-d-marin-orc-svjetsko-prvenstvo-u-sibeniku/ |title=Arhivirana kopija |access-date=22. srpnja 2020. |archive-date=3. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190603171223/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/524454/vodeni-sportovi-jedrenje/otvoreno-d-marin-orc-svjetsko-prvenstvo-u-sibeniku/ |url-status=dead }}</ref> U Šibeniku djeluju ili su djelovali sljedeći športski klubovi: {{Div col|rules=yes}} ; Aikido * [[Aikido klub Šibenik|Aikido klub "Šibenik"]] ;Atletika * [[Atletski klub Šibenik|Atletski klub "Šibenik"]] ;Automobilizam * [[AK Mihovil Šibenik|Automobilistički klub "Mihovil" Šibenik]] ;Badminton * [[BK Sokol|Badmintonski klub Sokol]] ;Biciklizam * [[BK Faust Vrančić|Biciklistički klub "Faust Vrančić"]] * [[BK Fortica|Biciklistički klub "Fortica"]] ;Biljar * [[BK Šibenik|Biljar klub "Šibenik"]] ;Boćanje * [[Boćarski klub osoba s invaliditetom Krka Šibenik|Boćarski klub osoba s invaliditetom "Krka" Šibenik]] * [[BK Solaris 2015|Boćarski klub "Solaris 2015"]] * [[BK Croatia Šibenik|Boćarski klub "Croatia" Šibenik]] ;Bodybuilding * [[Bodybuilding klub veterana specijalne policije Orcinus|Bodybuilding klub veterana specijalne policije "Orcinus"]] ;Boks * [[BK Centar|Boksački klub "Centar"]] ;Futsal * [[FK Banzogo|Futsal klub Banzogo]] * [[FK Perković|Futsal klub "Perković"]] * [[MNK Zlatna Ribica|Malonogometni klub "Zlatna Ribica"]] * [[MNK Stari gradski parking Šibenik|Malonogometni klub "Stari gradski parking" - Šibenik]] * [[MNK Barutana|Malonogometni klub "Barutana"]] * [[MNK Danilo|Malonogometni klub "Danilo"]] * [[MNK Uskok Biranj|Malonogometni klub "Uskok" Biranj]] * [[MNK Sportski centar Mandalina|Malonogometni klub "Sportski centar Mandalina"]] * [[MNK Šibenik 1983|Malonogometni klub "Šibenik"]] * [[MNK Croatia Perković|Malonogometni klub "Croatia Perković - Veterani"]] * [[MNK Šubićevac 08|Malonogometni klub "Šubićevac 08"]] * [[Udruga malog nogometa Igrač više|Udruga malog nogometa "Igrač više"]] * [[MNK Grebaštica|Malonogometni klub "Grebaštica"]] * [[MNK Rasadnik|Malonogometni klub "Rasadnik"]] * [[MNK Crnica Šibenik|Malonogometni klub "Crnica"]] * [[MNK Mangan|Malonogometni klub "Mangan"]] * [[MNK Mali Japan Ražine|Malonogometni klub "Mali Japan Ražine"]] * [[MNK Dubrava|Malonogometni klub "Dubrava"]] ;Gimnastika * [[GK Dišpet|Gimnastički klub "Dišpet"]] * [[Klub ritmičke gimnastike Nebo|Klub ritmičke gimnastike "Nebo"]] * [[GK Šibenik-Dalmacija|Gimnastički klub "Šibenik-Dalmacija"]] ;Hrvanje * [[HK Šibenik|Hrvački klub "Šibenik"]] ;Jahanje * [[KK Marjan|Konjički klub "Marjan"]] * [[Udruga za terapijsko i rekreacijsko jahanje Kraljice|Udruga za terapijsko i rekreacijsko jahanje "Kraljice"]] ;Jedrenje * [[Klub jedrenja na dasci Jadrija Šibenik|Klub jedrenja na dasci "Jadrija" Šibenik]] * [[JK Zaton|Jedriličarski klub "Zaton"]] * [[JK Val Šibenik|Jedriličarski klub "Val" Šibenik]] **održavaju se regate s dugom tradicijom: Regata sv. Mihovila, Šibenska regata krstaša (2000.), Šibenska regata modela (1996.) te regata ''[[Europska serija dvobojskog jedrenja u Hrvatskoj|European Match Race Toura]]'', od prvog izdanja natjecanja 2017. ;Judo * [[JK Šibenik|Judo klub "Šibenik"]] ;Ju-jitsu * [[Ju-jitsu klub Šibenik|Ju-jitsu klub "Šibenik"]] ;Karate * [[KK Osvit 1971 Šibenik|Karate klub "Osvit 1971" Šibenik]] * [[Karate klub Šibenik|Karate klub "Šibenik"]] * [[KK Šibenik 1066|Karate klub Šibenik 1066]] * [[Karate klub osoba s invaliditetom Krka Šibenik]] ;Karting * [[KK Dubrava-Šibenik|Karting klub "Dubrava-Šibenik"]] * [[AKK Šibenik|Auto karting klub "Šibenik"]] * [[AKK Baldekin Šibenik|Auto karting klub Baldekin Šibenik]] * [[KK Cina Racing Kart Šibenik|Karting klub "Cina Racing Kart" Šibenik]] * [[AKK Stari grad Šibenik|Auto karting klub "Stari grad" Šibenik]] ;Kickboxing * [[KBK Dalmatino Šibenik|Kickboxing klub "Dalmatino Šibenik"]] * [[KBK Petar Krešimir IV Šibenik|Kickboxing klub "Petar Krešimir IV" Šibenik]] ;Košarka * [[GKK Šibenik|Građanski košarkaški klub "Šibenka" Šibenik]] * [[OKK Dražen Petrović|Omladinski košarkaški klub "Dražen Petrović" Šibenik]] * [[KK Dalmatinac|Košarkaški klub "Dalmatinac"]] * [[KK Galeb|Košarkaški klub "Galeb" - Šibenik]] * [[KK Jolly JBS Šibenik|Košarkaški klub Jolly JBS]] * [[KK KA Josip Slamić Primo|Košarkaški klub Košarkaška akademija Josip Slamić Primo]] * [[KK Akademija Anđa Jelavić Šibenik|Košarkaški klub "Akademija Anđa Jelavić" Šibenik]] * [[SKK Šibenik|Studentski košarkaški klub Šibenik]] * [[Društvo za sport i rekreaciju ŠI-BASKET]] ;Kuglanje * [[KK Šubićevac Šibenik|Kuglački klub "Šubićevac" Šibenik]] ;Motociklizam * [[MK Galebi Šibenik|Motociklistički klub "Galebi" Šibenik]] ;Nogomet * [[HNK Veteran|Hrvatski nogometni klub Veteran]] * [[NK Polet 2008. Zablaće|Nogometni klub "Polet 2008. Zablaće"]] * [[NK ŠN Joso Bego Šibenik|Nogometni klub "Škola nogometa Joso Bego" Šibenik]] * [[NK Mihovil|Hrvatski nogometni klub Mihovil]] * [[HNK Šibenik|Hrvatski nogometni klub "Šibenik"]] (ugašen) * [[NK Metalac Šibenik|NK "Metalac"]] (ugašen) * [[GŠK Osvit Šibenik|GŠK "Osvit"]] (ugašen) ;Odbojka * [[OK Šibenik 91 (muškarci)|Odbojkaški klub "Šibenik 91"]] (muška sekcija) * [[OK Šibenik 91 (žene)|Odbojkaški klub "Šibenik 91"]] (ženska sekcija) * [[Klub sjedeće odbojke Šibenik|Klub sjedeće odbojke "Šibenik"]] * [[ŽOK Šibenik|Ženski odbojkaški klub "Šibenik"]] ;Vaterpolo * [[VK Solaris Šibenik|Vaterpolski klub "Solaris"]] * [[Vaterpolski klub Šibenik|Vaterpolski klub "Šibenik"]] (''ujedinjenjem s'' [[VK Adriatic Šibenik|"Adriaticom"]] ''preimenovan u'' [[VK Solaris Šibenik|"Solaris"]]) * [[Ženski vaterpolski klub Viktoria|Ženski vaterpolski klub "Viktoria"]] * [[Vaterpolski klub Šibenski funcuti|Vaterpolski klub "Šibenski funcuti"]] * [[VK Adriatic Šibenik|Vaterpolski klub "Adriatic"]] (''ujedinjenjem sa'' [[Vaterpolski klub Šibenik|"Šibenikom"]] ''preimenovan u'' [[VK Solaris Šibenik|"Solaris"]]) * [[OVK Adriatic Šibenik|Omladinski vaterpolski klub "Adriatic"]] ;Plivanje * Plivački klub "Šibenik" * Plivački klub osoba s invaliditetom "Riba" * Plivački klub "More" ;Rukomet * [[RK Šibenik 2015|Rukometni klub "Šibenik 2015"]] * [[RK Adriatic|Rukometni klub "Adriatic"]] * [[RK Kontra|Rukometni klub "Kontra"]] ;Tenis * Teniski klub "Šubićevac" * Teniski klub "Šibenik" * Teniski klub "Nec" * Teniski klub "Mihovil" ;Ostali športovi * Taekwondo klub "Solaris" * Ronilački klub "Ecos" * Konjički klub "Đovana" * Biciklistički klub "Šibenik" * Gimnastičko društvo "Šibenik" * Auto-moto klub "Šibenik" * Motociklistički klub "Iljadica Rapo" * Ronilački klub "Šibenik" * [[Veslački klub Krka|Veslački klub "Krka"]] * Ragbi klub "Šibenik" * Sportski ribolovni klub "Dolac" * Šahovski klub "Šibenik" * Snowboard klub "Fanatic" * Bodybuilding klub "Vir" * Stolnoteniski klub "Ping Pong" * Sportski plesni klub "Bolero" * Športski klub uzgajivača golubova listonoša "Listonoša" * Ronilački klub "Roniti se mora" Šibenik {{Div col end}} == Panorame == [[Datoteka:Šibenik panorama from fortress.jpg|750x750px|thumb|alt=|Panorama Šibenika, pogled s [[Tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|tvrđave sv. Mihovila]]|središte]][[Datoteka:Šibenik harbour - panorama.jpg|750x750px|minijatura|središte|Šibenska riva]] == Galerija == <gallery> Datoteka:Pogled.na.sibenik.JPG|Pogled na Šibenik s tvrđave Barone na Šubićevcu Datoteka:Harbour of Sibenik.JPG|Pogled na grad s mula hotela "Krka" Datoteka:Cathédrale-Saint-Jacques.jpg|Stari grad Datoteka:Tvrdava.sv.mihovil.sibenik.JPG|Tvrđava sv. Mihovila Datoteka:Pogled.sa.tvrdave.sibenik.JPG|Pogled s tvrđave sv. Mihovila Datoteka:Katedrala.sv.jakova.sibenik.JPG|Katedrala sv. Jakova Datoteka:Sibenik Heads 2 660.jpg|Detalji sa šibenske katedrale Datoteka:Skulpture.glava.sibenik.JPG|Skulpture glava na katedrali Datoteka:City Hall sibenik.JPG|Gradska vijećnica na Trgu Republike Hrvatske Datoteka:Knezeva.palaca.sibenik.JPG|Kneževa palača Datoteka:Sibenik cannons.JPG|Topovi ispred gradskog muzeja na rivi Datoteka:Šibenik-most.jpg|Šibenski most Datoteka:Šibenik.JPG|Pogled na Šibenik s tvrđave sv. Mihovila Datoteka:Sunrise in Šibenik 001.jpg|Riva Datoteka:Šibenska gradska straža na smotri u Čakovcu.jpg|Povijesna postrojba šibenske gradske straže na jednoj smotri Datoteka:Vinoplod vinarija Šibenik - proizvodno postrojenje vinarije u Šibeniku.jpg|alt=Vinoplod vinarija Šibenik u dijelu grada Bioci|Vinoplod vinarija Šibenik u dijelu grada Bioci </gallery> == Gradovi prijatelji == {| class="wikitable" |- | colspan = 2 align=center | Gradovi prijatelji<ref>[https://www.sibenik.hr/stranice/gradovi-prijatelji/116.html Gradovi prijatelji Šibenika]</ref> | align=center | Predložena prijateljstva | align=center | Povelja o prijateljstvu |- | valign=top | {{Z|FRA}} [[Voiron]] {{Z|NJE}} [[Herford]] {{Z|ITA}} [[San Benedeto del Tronto]] {{Z|ITA}} [[Civitanova Marche]] {{Z|ITA}} [[Bassano del Grappa]] | valign=top | {{Z|MAĐ}} [[Vesprim|Veszprem]] {{Z|SLO}} [[Humenné]] {{Z|HRV}} [[Vukovar]] {{Z|HRV}} [[Sinj]] {{Z|HRV}} [[Trogir]] | valign=top | <br /> | valign=top | {{Z|HRV}} [[Biograd na Moru]] {{Z|HRV}} [[Knin]] {{Z|HRV}} [[Nin]] {{Z|HRV}} [[Solin]] {{Z|BIH}} [[Tomislavgrad]] |} == Priznanja == * Britanski ''[[The Guardian]]'' 2018. godine proglasio je Šibenik najboljim gradom za život uz more u [[Južna Europa|južnoj Europi]].<ref>The Guardian: [https://www.theguardian.com/travel/2018/apr/28/12-best-beach-town-holidays-europe-france-spain-portugal-greece-italy-croatia www.theguardian.com], "12 of the best beach towns in southern Europe", pristupljeno 21. 8. 2020.</ref> == Zanimljivosti == *Riječ »Šibenik« na [[Ukrajinski jezik|ukrajinskome jeziku]] znači: »vragolasti dječak«.<ref>[http://www.vecernji.hr/regije/na-ukrajinskom-jeziku-sibenik-znaci-vragolasti-djecak-clanak-219982 ''Na ukrajinskom jeziku Šibenik znači "vragolasti dječak" : Diplomatski poučak''.] // ''Večernji.hr'', Zagreb : Večernji list d.d., 25. studenoga 2010. u 13:14, {{ISSN|1333-9192}}, Mrežno mjesto: <nowiki>http://vecernji.hr</nowiki> – Pristupljeno: 8. prosinca 2010.</ref> == Povezani članci == * [[Dodatak:Popis poznatih osoba iz Šibenika]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Šibenik}} * [http://www.sibenik.hr Službene stranice Grada Šibenika] {{Šibenik}} {{GiO ŠKŽ}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Šibenik|*]] [[Kategorija:Gradovi u Šibensko-kninskoj županiji]] [[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Šibenika| ]] l5009ezb1hac0zczxii9wfqopzm7npk 0 7128 7565446 7168899 2026-07-28T12:28:13Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Kinematika|Kinematika]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565446 wikitext text/x-wiki {{Klasična mehanika}} '''Kinematika''' ([[Francuski jezik|franc]]. ''cinématique'', prema [[Grčki jezik|grč]]. ''ϰίνημα'', [[genitiv]] ''ϰıνηματος'': gibanje) je grana [[mehanika|mehanike]] koja proučava [[gibanje]] (kretanje) [[Tijelo (fizika)|tijela]], bez obzira na njegove uzroke ([[sila]]). Naziv je 1834. uveo [[André-Marie Ampère]]. Gibanje [[materijalna točka|točke]] ili [[čestica|čestice]] u [[prostor]]u, to jest njezina [[putanja]], [[brzina]] i [[ubrzanje]], potpuno je određeno ako je poznata promjena njezinih [[Kartezijev koordinatni sustav|triju koordinata položaja]] u [[Vrijeme (fizika)|vremenu]]. Gibanje [[Krutost|krutoga]] tijela određeno je poznavanjem gibanja jedne točke tijela i promjene orijentacije tijela prema koordinatnim osima u vremenu. '''Kinematika mehanizama''' proučava gibanje sastavnih dijelova [[mehanizam]]a, neovisno o uzrocima gibanja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/31480 |title=kinematika |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> [[datoteka:Traslazione OK.svg|mini|300px|desno|[[Translacija|Translatorno gibanje]] ili pravocrtno gibanje je [[gibanje]] u kojem sve točke krutog tijela u jednom trenutku imaju istu [[brzina|brzinu]] i prevale isti [[Duljina|put]], i zato je svaka na tom tijelu za vrijeme gibanja sama sebi [[paralelnost|paralelna]].]] [[datoteka:Gravity gravita grave.gif|mini|300px|desno|Uobičajeno je da se [[slobodni pad]] uzima kao primjer [[Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu|jednolikog ubrzanog gibanja]] (gibanja sa stalnim ubrzanjem). Pritom se pretpostavlja da nema otpora [[zrak]]a ili [[trenje|trenja]].]] [[datoteka:Falling ball.jpg|desno|mini|Prikaz promjene brzine lopte u [[slobodni pad|slobodnom padu]], pod konstantnom [[gravitacija|silom gravitacije]].]] [[datoteka:Ideal projectile motion for different angles.svg|mini|desno|300px|[[Kosi hitac]] [[projektil]]a koji je izbačen [[brzina|brzinom]] 10 [[Metar u sekundi|m/s]] pod različitim kutovima (u [[vakuum]]u).]] == Povijest == {{Glavni|Povijest dinamike i kinematike}} '''Povijest dinamike i kinematike''' započinje zapravo s [[Renesansa|renesansom]] koja je imala glavnu zaslugu. O dinamici je [[stari svijet]] imao nepotpuno i djelomično posve pogrešne predstave. Tako oštri mislioci kao [[Stara Grčka|antički Grci]] u [[matematika|matematici]] i [[filozofija|filozofiji]] nisu razvili ni najosnovnije dinamičke pojmove. Tek ponegdje nailazimo na tragove dinamičkih načela, no sveukupna slika o [[gibanje|gibanju]] [[Tijelo (fizika)|tijela]] je mutna i mistična. Nedovoljno iskustvo navelo je Grke na mišljenje da gibanje nekog tijela traje samo tako dugo dok na tijelo djeluje [[sila]]. Kada prestaje djelovanje takve sile, tada prestaje i gibanje tijela. Budući da se sve u [[svemir]]u neprestani kreće, morao bi biti netko tko čitav taj svijet stalno pokreće. I o padanju tijela nailazimo u [[Aristotel]]ovoj fizici na sasvim pogrešne stavke. Na spekulativan način dokazuje Aristotel, da [[težina|teža]] tijela [[Slobodni pad|padaju brže]], a lakša polaganije. Poput ostalih idealističkih filozofa on se malo brine za [[iskustvo]]. Dok se o [[priroda|prirodi]] samo spekuliralo, bilo je Aristotelovo mišljenje dobro kao i svako drugo, međutim s razvojem eksperimentalnih metoda ([[pokus]]i) na početku [[Novi vijek|novog vijeka]] ubrzo su se pokazala neodrživim stara dinamička shvaćanja. Neumornim skupljanjem iskustva i stvaranjem eksperimentalne metodike, koja ostvaruje što jednostavnije fizikalne odnose, dinamika je napredovala korak po korak. Jedan od prvih je [[Leonardo da Vinci|L. da Vinci]] koji je djelomično spoznao zakone gibanja na [[kosina|kosini]]. Nastavljajući takva ispitivanja, došao je [[Galileo Galilei|G. Galilei]] do zakona [[Slobodni pad|slobodnog pada]] i gibanja po kosini. Galilei je vrlo točno odredio osnovne pojmove [[mehanika|mehanike]], kao [[brzina|brzinu]], [[ubrzanje]], [[jednoliko pravocrtno gibanje]] i [[Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu|jednoliko ubrzano gibanje]]. Čitava dalja izgradnja dinamike temelji se na njegovu radu. Galilei je spoznao slobodni pad kao osobiti slučaj jednolikog ubrzanog gibanja, i on je iz definicije jednoliko ubrzanog gibanja izveo zakone slobodnog pada. Svestrani pokusi su pokazali da u zrakopraznom prostoru sva tijela padaju jednako brzo. Pored zakona slobodnog pada, Galilei je postavio i zakone gibanja na kosini. Granični slučaj gibanja na kosini je gibanje na vodoravnoj ravnini, gibanje jednoliko po pravcu. Pomnim ispitivanjima Galilei je utvrdio da se na vodoravnim glatkim ravninama kreću tijela to dalje što je [[trenje]] manje. Poopćivši takva iskustva, '''Galilei je postavio temeljni zakon da se sva tijela izvan djelovanja sila kreću konstantnom brzinom po pravcu ili miruju.''' Pojam [[tromost]]i ili [[inercija|inercije]] bio je s razvojem [[Ratno umijeće|ratne tehnike]], [[Puška|pušaka]] i [[top]]ova pripravljen; njegovo opće određivanje bilo je samo pitanje vremena.<ref> [[Ivan Supek]]: "Nova fizika", Školska knjiga Zagreb, 1966.</ref> == Gibanje == {{glavni|Gibanje}} '''Gibanje''' je osnovni pojam u [[mehanika|mehanici]], određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav ([[referentni sustav]]) tijekom vremena. Gibanjem [[čestica]] ([[molekula]], [[atom]]a, [[Subatomska čestica|subatomskih čestica]]) bavi se [[fizika]] u širem smislu. Dvije su osnovne vrste gibanja [[translacija]] ili pravocrtno gibanje (mijenjanje položaja bez promjene [[orijentacija|orijentacije]]) i [[rotacija]] ([[vrtnja]] tijela). Promjena položaja točke tijela u vremenu jest [[brzina]], a promjena [[kut]]a zakreta u vremenu kod vrtnje tijela oko osi jest [[kutna brzina]]. Važnija su gibanja oscilatorna ([[titranje]]), gibanje [[val]]ova i [[Kinetička teorija plinova|toplinska (termička) gibanja]] ([[oscilacije]] [[kristalna rešetka|kristalne rešetke]], [[Brownovo gibanje]]). Uz gibanje tijela, odnosno čestice, vezani su pojmovi [[kinetička energija|kinetičke energije]], [[Količina gibanja|količine gibanja]], i [[Kutna količina gibanja|momenta količine gibanja]] ([[kutna količina gibanja]]). Te se veličine mijenjaju samo pod djelovanjem [[sila]]. Prenošenje [[zvuk|zvučnih]] [[val]]ova također predstavlja gibanje s prijenosom [[energija|energije]] i [[impuls]]a, a toplinskim gibanjem prenosi se toplinska energija ([[toplina]])<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/21923 |title=gibanje |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> === Prvi Newtonov zakon === {{glavni|Newtonovi zakoni gibanja}} '''Prvi Newtonov zakon''' (zakon [[tromost]]i ili inercije) tvrdi da svako [[Tijelo (fizika)|tijelo]] ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga [[gibanje|gibanja]] po [[pravac|pravcu]] dok ga neka vanjska [[sila]] ne prisili da to stanje promijeni. Taj je aksiom [[Isaac Newton]] preuzeo od [[Galileo Galilei|Galilea Galileija]], koji ga je izveo već 1638. === Translacija === {{glavni|Translacija}} Translacija (lat. ''translatio'': prijenos) ili translacija krutoga tijela, u mehanici, je gibanje krutoga tijela bez rotacije pri kojemu se sve točke tijela gibaju po jednakim putanjama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/62045 |title=translacija |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> Translatorno gibanje ili pravocrtno gibanje je gibanje u kojem sve točke krutog tijela u jednom trenutku imaju istu brzinu i prevale isti put, i zato je svaka na tom tijelu za vrijeme gibanja sama sebi paralelna.<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> ==== Jednoliko pravocrtno gibanje ==== {{glavni|Jednoliko pravocrtno gibanje}} '''Jednoliko pravocrtno gibanje''' ili '''jednoliko gibanje po pravcu''' je gibanje tijela bez [[Akceleracija|ubrzanja]]. Tijelo se giba uvijek istom [[Brzina|brzinom]] ''v'' i tijekom čitavog puta prevaljuje uvijek jednake puteve ''s''. Jednadžba za brzinu tijela tijekom jednolikog pravocrtnog gibanja je: :<math> v={ s\over t} </math> ==== Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu ==== {{glavni|Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu}} '''Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu''' ili '''jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje''' je gibanje po pravcu kod kojega se [[ubrzanje]] (akceleracija) ne mijenja, to jest to je gibanje stalnim (konstantnim) ubrzanjem. To znači da je pravo ubrzanje jednako srednjem (prosječnom) u bilo kojem vremenskom razmaku (intervalu). Posve isto značenje ima određenje da se kod jednoliko ubrzanog gibanja po pravcu [[brzina]] promijeni za jednake iznose u jednakim vremenskim razmacima (intervalima). Veličine koje opisuju gibanje su ubrzanje, brzina i pređeni put, te se kao funkcije vremena opisuju sljedećim jednadžbama<ref>[http://www.scribd.com/doc/40272543/Levanat-Kinematika-i-dinamika I. Levanat: Fizika za TVZ - Kinematika i dinamika] Tehničko veleučilište u Zagrebu (2010)</ref>: :<math> a = konst. </math> :<math> v = a \cdot t+v_0 </math> :<math> s ={a \over 2} \cdot t^2+v_0 \cdot t </math> ==== Slobodni pad ==== {{glavni|Slobodni pad}} '''Slobodni pad''' je jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje tijela bez početne brzine, uzrokovano djelovanjem [[Zemlja (planet)|Zemljine]] privlačne sile ili sile teže ([[gravitacija]]), kao i pojava [[težina|težine]] tijela. Pri tome tijelo pri padu uz stalno [[ubrzanje]] prevaljuje sve veći put, jer je [[brzina]] pada sve veća. Važno je napomenuti da ubrzanje tijela ne ovisi o [[masa|masi]] tijela. U slobodnom padu prevaljeni put tijela koje slobodno pada (inače se označava sa ''s'') je u ovom slučaju [[visina]] s koje tijelo pada te se označava s ''h'', akceleracija ili ubrzanje (inače se označava s ''a'') je u ovom slučaju gravitacija te se označava s ''g'', vrijeme s ''t'', a brzina s ''v''. Jednadžba jednolikog ubrzanog gibanja po pravcu: :<math>v=a \cdot t</math> postaje jednadžba slobodnog pada: :<math>v=g \cdot t</math> Jednadžba koja opisuje zavisnost vremena o visini s koje tijelo pada i gravitaciji, glasi: :<math>{t^2}=\frac{2 \cdot h}{g} => t=\sqrt\frac{2 \cdot h}{g} => h=\frac{g \cdot t^2}{2}=\frac{v \cdot t}{2}</math> Jednadžba koja opisuje zavisnost brzine o visini s koje tijelo pada i gravitaciji, glasi: :<math>{v^2}={2 \cdot h \cdot g} => v=\sqrt{2 \cdot h \cdot g} => h=\frac{v^2}{2 \cdot g}</math> Ono što je vidljivo jest da bez otpora zraka (vakum) da slobodni pad nije ovisan o težini nekog tijela koji je u slobodnom padu, već je isključivo ovisan o sili teže. ==== Kosi hitac ==== {{glavni|Kosi hitac}} '''Kosi hitac''' je krivocrtno gibanje nastalo kada [[vektor]] početne brzine izbačenog tijela nije ni vodoravan ni okomit. [[Putanja]] tijela ima oblik [[parabola|parabole]] s tjemenom na vrhu. Na izbačeno tijelo djeluje vektor kose početne brzine te [[ubrzanje zemljine sile teže]]. [[datoteka:Angular_velocity.svg|mini|desno|300px|[[Vektor]] [[kutna brzina|kutne brzine]] ''ω'' i [[radijvektor]] ''r'']] '''Hitac''' je izbačaj tijela u [[prostor]] i složeno gibanje koje nastane kada na izbačeno tijelo djeluje [[sila teža]]. Ovisno o smjeru [[vektor]]a početne brzine prema sili teži, hitac može biti [[Vodoravni hitac|horizontalni ili vodoravni]] (gibanje [[materijalna točka|materijalne točke]] koja je izbačena vodoravno u polju sile teže), [[Okomiti hitac|okomiti]] (gibanje materijalne točke koja je izbačena u polju sile teže okomito prema gore ili prema dolje) i kosi (gibanje materijalne točke koja je izbačena u polju sile teže pod kutom prema vodoravnoj ravnini). Ako je otpor zraka zanemariv, putanja gibanja je [[parabola]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/25772 |title=hitac |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> === Vrtnja ili rotacija === {{glavni|Vrtnja}} '''Vrtnja''' ili '''rotacija''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''rotatio'': okretanje, obrtanje), u [[fizika|fizici]], je okretanje krutoga [[Tijelo (fizika)|tijela]] oko [[os]]i. Točke tijela u vrtnji opisuju [[kružnica|kružnice]] kojima je središte na osi vrtnje, miruju jedino točke na osi vrtnje. Vrtnja može biti jednolika, jednoliko ubrzana ili nepravilna.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/53453 |title=rotacija ili vrtnja |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> ==== Jednoliko gibanje po kružnici ==== {{glavni|Jednoliko gibanje po kružnici}} '''Jednoliko gibanje po kružnici''' ili '''jednoliko kružno gibanje''' je takvo [[kružno gibanje]] kod kojega [[brzina]] ne mijenja iznos. Promatra se gibanje točke ili čestice (tijela zanemarive veličine) po [[kružnica|kružnici]]. Kod većeg tijela promatra se gibanje po kružnici njegovog [[centar masa|centra masa]]. Svako jednoliko gibanje može se odrediti kao gibanje kod kojega točka (tijelo) u jednakim [[vrijeme|vremenskim intervalima]] (vremenskim razmacima) prelazi jednake puteve. To znači da su prosječni iznosi brzine u svim vremenskim razmacima jednaki, to jest da brzina ne mijenja iznos. Prilikom jednolike [[vrtnja|vrtnje]] (rotacije) krutog tijela oko nepomične [[os]]i, ne mijenja se njegova [[kutna brzina]], a njegove se točke jednoliko kružno gibaju po [[kružnica]]ma okomitima na tu os, kojima je središte na toj osi. ==Izvori== {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Klasična mehanika]] [[Kategorija:Kinematika| ]] gt9lyltxn5gk99fz2ptbqk43wqtdsz6 0 7343 7565883 7491463 2026-07-29T11:54:33Z ~2026-41912-58 368084 /* Poznate osobe */ 7565883 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|veljača 2010.}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Varaždin |vrsta = naselje i grad |grb = Grb_Grada_Varaždina.svg |članak o grbu = [[Grb Varaždina|Grb]] |zastava = Flag_of_Varaždin.svg |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|VŽŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = Neven Bosilj ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|10 gradskih naselja]] |površina = 59,9 |površina uža = 34,5 |visina = |z. širina = 46.31 |z. dužina = 16.33 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 43782 |stanovništvo uže = 36187 |svetac = [[Sveti Nikola]] |dan = [[6. prosinca]] |etnik = |ktetik = |pošta = 42000 Varaždin |pozivni broj = +385 (0)42 |autooznaka = VŽ |web = {{URL|https://varazdin.hr/}} |bilješke = |kolaž = <center>{{Kolaž | slika1a = VarasdFotoThalerTamas1.jpg | slika2a = Stari grad Varaždin.JPG | slika2b = Varazdin-place.JPG | slika3a = Trg slobode1.jpg | slika3c = Varazdin 22.jpg | slika4a = Friedhof Varazdin.jpg | slika4d = HDŽ-JŽ 51-145.jpg | velicina = 280 | pozicija = | razmak = 3 | boja_razmaka = | okvir = | boja_okvira = | boja_podloge = | opis_van_okvira = }} |opis kolaža = <center>Trg kralja Tomislava (Korzo)<br>Stari grad Varaždin • HNK Varaždin<br>Pošta na Trgu slobode • Palača Prašinski-Sermage<br>Groblje u Varaždinu • Parna lokomoviva na kolodvoru</center> |članak o zastavi = Zastava }} '''Varaždin''' je [[grad]] u sjeverozapadnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] smješten uz obalu rijeke [[Drava|Drave]], povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte [[Varaždinska županija|Varaždinske županije]], najstarije županije u Hrvatskoj. Nalazi se na raskrižju četiriju velikih, povijesnih regija: Štajerske, Zagorja, Međimurja i Podravine. U povijesnim ga se izvorima na drugim jezicima nalazi u oblicima: [[njemački]]: ''Warasdin'', [[mađarski]]: ''Varasd'', [[latinski]]: ''Varasdinum''. == Gradska naselja == Varaždin, uz istoimeno naselje, obuhvaća i dodatnih 9 naselja u sastavu grada. To su: * [[Črnec Biškupečki]] * [[Donji Kućan]] * [[Gojanec]] * [[Gornji Kućan]] * [[Hrašćica]] * [[Jalkovec]] * [[Kućan Marof]] * [[Poljana Biškupečka]] * [[Zbelava]] == Zemljopisni položaj == Varaždin se nalazi na 16°20'33" istočne zemljopisne dužine i 46°18'29" sjeverne zemljopisne širine. Razvio se na rubnim dijelovima Panonske nizine alpskog sustava. Nadmorska visina varira između 169 i 173 m. Grad se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj uz rijeku Dravu, u plodnoj aluvijalnoj ravnici koja se spušta prema Dravi u smjeru jugozapad-sjeveroistok. Prema jugu ravnica se lagano uzdiže u Haloze i Varaždinsko-topličku goru. Grad Varaždin se sa svojom prirodnom regijom nalazi na sjeverozapadu Hrvatske. Grad se nalazi na vrlo važnom zemljopisnom području te se s pravom naziva "sjeverozapadnim vratima Hrvatske". Tu se nalazi još uvijek nedovoljno iskorišten "hrvatski koridor" Budimpešta – Zagreb – Rijeka, s prometnicama koje se odvajaju od istočnog alpskog puta i priključuju se na važnu europsku transverzalu. == Promet == Prometno-geografski položaj Varaždina vrlo je povoljan jer se nalazi na čvorištu europskih cestovnih i željezničkih koridora: transverzalnog koji spaja srednje [[Podunavlje]] sa sjevernim [[Jadran|Jadranom]] te longitudinalnog koji spaja istočne [[Alpe]] s donjom [[Podravina|Podravinom]].<ref name=":6">{{Citiranje časopisa|last=Harjač|first=Doroteja|last2=Gašparović|first2=Slaven|last3=Jakovčić|first3=Martina|date=2015|title=Prometno-geografska obilježja Varaždinske županije – stanje i perspektive razvoja|url=https://hrcak.srce.hr/208586|journal=Acta Geographica Croatica|language=en|volume=41./42.|issue=1.|pages=19–50|issn=1330-0466}}</ref> Kroz područje Varaždinske županije prolaze strateški cestovni pravci Hrvatske, a to su europski pravci [[Europski pravac E65|E65]] i [[Europski pravac E71|E71]] Mađarska – Varaždin – Zagreb – Rijeka. Kroz Županiju prolazi 9 državnih cesta u duljini od 209 km koje su u dobrom tehničkom stanju, a najznačajnija je [[državna cesta D2]], poznata kao ''Podravska magistrala'', koja prolazi uzduž Županije.<ref name=":6" /> Kroz područje Županije prolazi 91,751 km pruga, od kojih pruga R202 Varaždin – Koprivnica i pruga R201 Čakovec – Varaždin – Zaprešić – Zagreb čine pruge prvoga reda, dok je pruga L201 Varaždin – Golubovec pruga drugoga reda. Danas željeznička infrastruktura Varaždina zahtijeva ulaganja.<ref name=":6" /> Na području Varaždinske županije postoji i [[Aerodrom Varaždin]] koji se danas koristi isključivo u sportske i rekreacijske svrhe.<ref name=":6" /> == Klima == Klima u Varaždinu je umjereno kontinentalna. == Stanovništvo == Županija obuhvaća sjeverozapadni dio Hrvatske i u zemljopisnom smislu pripada podravskom pojasu. Prostire se na površini od 1247&nbsp;km² na kojoj, prema popisu stanovništva iz 2021. godine, živi 160.264 stanovnika, po čemu je ovaj kraj jedan od najnapučenijih u Hrvatskoj. Ipak u odnosu na prošli popis stanovništva broj stanovnika županije smanjen je za 8,92 %, što je nešto manje od prosjeka Hrvatske (-9,5%). Prema popisu stanovnika iz 2021. godine, grad Varaždin s gradskim naseljima ima 43.999 stanovnika. Uže područje grada naseljava 36.384 stanovnika. Prema istom popisu, broj stanovnika po naseljima je ovakav<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup05_4723.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref>: *Črnec Biškupečki – 611 stanovnika *Donji Kućan – 696 stanovnika *Gojanec – 612 stanovnika *Gornji Kućan – 1024 stanovnika *Hrašćica – 1269 stanovnika *Jalkovec – 1260 stanovnika *Kućan Marof – 1285 stanovnika *Poljana Biškupečka – 425 stanovnika *Varaždin – 36.384 stanovnika *Zbelava – 433 stanovnika {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Varaždin |p1857=11560 |p1869=12188 |p1880=12116 |p1890=13021 |p1900=14931 |p1910=16925 |p1921=17441 |p1931=17112 |p1948=21602 |p1953=23743 |p1961=31243 |p1971=39383 |p1981=45844 |p1991=48834 |p2001=49075 |p2011=46946 |p2021=43782 |napomena=Nastao iz stare općine Varaždin. U 1910. i 1921. sadrži dio podataka za općinu Gornji Kneginec. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Varaždin |p1857=9699 |p1869=10014 |p1880=9789 |p1890=10410 |p1900=12130 |p1910=13844 |p1921=14123 |p1931=13467 |p1948=17314 |p1953=19341 |p1961=26460 |p1971=34312 |p1981=39545 |p1991=41846 |p2001=41434 |p2011=38839 |p2021=36187 |napomena=U 1981. smanjeno izdvajanjem naselja Hrašćica (do 1971. taj dio bio je nenaseljen). U 1991. smanjeno izdvajanjem nenaseljenih dijelova područja naselja koji su pripojeni naseljima Cargovec (općina Vidovec), Gojanec, Nedeljanec (općina Vidovec), Nova Ves Petrijanečka (općina Petrijanec), Sračinec (općina Sračinec), Svibovec Podravski (općina Sračinec) i Trnovec (općina Trnovec Bartolovečki) te povećano pripajanjem dijelova područja naselja Črnec Biškupečki, Gojanec, Jalkovec i Kućan Marof koji su do 1981. bili nenaseljeni. Sadrži podatke za naselja Novo Selo na Dravi (Međimurska županija, grad Čakovec) u 1910. i Šandorovec (Međimurska županija, grad Čakovec) od 1890. do 1921. te za naselje Varaždin Breg (općina Gornji Kneginec) u 1910. i 1921. Od 1857. do 1948. sadrži podatke za bivše naselje Biškupec koje je u tom razdoblju bilo odvojeno iskazano. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Gospodarstvo == Industrijsko je središte i treći grad po BDP-u (6300 eura) po glavi stanovnika u Hrvatskoj, ispred njega su Rovinj (17.190 eura) i Zagreb (11.240 eura). Najrazvijenije grane industrije su prehrana ([[Vindija]], [[Koka (tvrtka)|Koka]]), građevinarstvo (Cesta (u stečaju), Zagorje-tehnobeton, Hidroing), tekstil ([[Varteks]], [[VIS]]), metaloprerađivačka (MIV) i drvoprerađivačka (Mundus). Dostupnost mineralnih sirovina u Varaždinskoj županiji je ograničena, što može dovesti do nedostatka nekih sirovina i potrebe za njihovim uvozom. Mineralne sirovine su ključne za industriju i gospodarstvo, ali se važnost nekih, poput gline, pijeska i građevnog kamena, često zanemaruje.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Srpak|first=Melita|last2=Pavlović|first2=Darko|date=2023-12-15|title=Mineralne sirovine Varaždinske županije – potencijal održivog gospodarskog razvoja i prosperiteta u vremenu energetske tranzicije|url=https://hrcak.srce.hr/311505|journal=Nafta i Plin|language=hr}}</ref> == Uprava == [[Datoteka:Zgrada upravnog odjela za komunalni sustav i urbanizam i upravnog odjela za financije, proračun i javnu nabavu u gradu Varaždinu.png|alt=Zgrada upravnog odjela za komunalni sustav i urbanizam i upravnog odjela za financije, proračun i javnu nabavu u gradu Varaždinu|mini|desno|Zgrada upravnog odjela za komunalni sustav i urbanizam i upravnog odjela za financije, proračun i javnu nabavu u gradu Varaždinu]] Dužnost gradonačelnika obnaša Neven Bosilj od 2021. godine. == Povijest == U [[Špilja Vindija|špilji Vindija]] u Donjoj Voći kod Varaždina pronađeni su najbolje sačuvani ostaci [[neandertalac]]a na svijetu, stari oko 30 000 godina.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.virtualnesetnje360.com/Novosti/tabid/58/ItemId/2/View/Details/AMID/385/Default.aspx |title=Špilja Vindija |journal= |access-date=19. travnja 2012. |archive-date=22. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100122140720/http://www.virtualnesetnje360.com/Novosti/tabid/58/ItemId/2/View/Details/AMID/385/Default.aspx |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Vindija Cave 5.jpg|alt=Špilja Vindija|mini|Špilja Vindija]] Prema [[arheologija|arheološkim nalazima]], područje grada bilo je naseljeno još u [[Rimski imperij|rimsko doba]], o čemu svjedoče i imena dviju danas postojećih ulica – Via Militum i Via Petovia (današnje ulice Braće Radić i Optujska). === Srednji vijek === Povijest Varaždina je usko povezana s poviješću srednjovjekovne [[Varaždinska županija (1181. – 1850.)|Varaždinske županije]]. Postoje pretpostavke da je prije [[12. stoljeće|12. stoljeća]] postojala plemenska župa Varaždin. Prema sačuvanim izvorima jasno se vidi da su u razvijenom i kasnom srednjem vijeku postojale Varaždinska, Zagorska, Krapinska i Hrašćinska županija, na čiji se teritorij Varaždinska županija s vremenom proširila.<ref>{{Citiranje www |naslov=Varaždinska županija |url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_8006 |web_stranica=ARHiNET |preuzeto=11. siječnja 2014.}}</ref> Oko [[1350.]] godine, reorganizacijom županija, stvara se velika Varaždinska županija koja je, između ostalih, u svoj sastav uključila i neke susjedne županije. Varaždinska županija se od sredine [[14. stoljeće|14. stoljeća]] dijelila na manje kotare koji su se većinom podudarali sa starim županijama.<ref>Neven Budak (1994.), ''Gradovi Varaždinske županije u srednjem vijeku'', Zagreb-Koprivnica {{ISBN|953-6235-01-3}}</ref> [[Datoteka:Isprava Bele IV. o povlasticama grada Varaždina.jpg|alt=Isprava ugarskog kralja Bele IV. kojom je potvrdio povlastice koje je Varaždinu kao slobodnom gradu udijelio njegov otac, kralj Andrija II.|mini|Isprava ugarskog kralja Bele IV. kojom je potvrdio povlastice koje je Varaždinu kao slobodnom gradu udijelio njegov otac, kralj Andrija II.]] Varaždin se prvi puta spominje [[1181.]] godine. Hrvatsko-ugarski kralj [[Bela III.]] je [[1194.]] svome sinu [[Emerik, hrvatsko-ugarski kralj|Emeriku]] (Mirku) povjerio hrvatski prostor na upravljanje, isključivši mlađeg sina Andriju iz sustava vlasti. Andriju je predodredio da ode u križarsku vojnu, a Emerika da postane kraljem. Tada je bilo uobičajeno da stariji sin bude kralj, a mlađi herceg (vladarom hrvatskog prostora iz kraljevske kuće). Uz Varaždin je vezan dio sudbine Hrvatsko-ugarskog kraljevstva početkom 13. stoljeća. Povjesničar [[Rudolf Horvat]] je zapisao da se herceg Andrija nadao da će u Hrvatskoj utemeljiti posebnu vladarsku lozu, ali je njegov brat, kralj Emerik (Mirko) oko [[1203.]] za hrvatskog kralja dao okruniti svoga sina [[Ladislav III.|Ladislava III.]] Zbog toga je došlo do borbe između Andrije i Emerika (Mirka). Jedan je hrvatski povjesničar zapisao o tome sudbonosnom trenutku za postanak slobodnog i kraljevskog grada Varaždina: {{citat|Njihove se vojske sastadoše nedaleko Varaždina. Hrvati bijahu na desnoj, a Ugri na lijevoj obali [[Drava|Drave]]. Kralj Mirko bojao se udariti na vojsku brata svoga. Više se on uzdao u prisegu vjernosti koju mu nekada položiše Hrvati kao svomu zakonitom kralju. Valjda je znao i to da su mnogi Hrvati nezadovoljni s lakoumnim hercegom Andrijom. Zato se sam kralj preveze preko Drave te sa žezlom u ruci osvane u taboru hrvatskom. Nitko se nije usudio da dirne u zakonitoga kralja svoga. Mirko dade svoga brata Andriju uhvatiti i zatvoriti u grad [[Kneginec]] kod Varaždina. Ovdje su hercega Andriju dvorili i gostili Varaždinci, koji mu time znatno ublažiše tamnovanje. Ipak nije herceg Andrija dugo ostao u Knegincu. Njegov je, naime, brat Mirko umro već [[30. studenog]] [[1203.]] Prije toga pusti on iz tamnice hercega Andriju te ga imenuje skrbnikom svoga sina Ladislava, koga je već [[26. kolovoza]] [[1204.]] dao okruniti također za kralja ugarskoga. Maleni kralj Ladislav morade naskoro pred svojim stricem i skrbnikom bježati u Austriju, gdje ga [[7. svibnja]] [[1205.]] zadesi rana smrt. Nato je Andrija postao kraljem ugarskim i hrvatskim. Da se Varaždincima oduži za gostoljubivost, koju mu iskazaše prigodom njegova zatvora u Varaždinu dao im je privilegije gradskog tipa [[1209.]] godine.}} === Doba turskih osvajanja === {{nedostaju izvori}} [[Datoteka:Varaždin Croatia Korzo 2025.jpg|mini|270x270px|Središnji varaždinski trg, popularni ''Korzo'']] Nakon toga Varaždin se razvija kao tipičan srednjovjekovni privilegirani grad, a ubrzo postaje najnapučenijim gradom današnjeg područja kontinentalne Hrvatske (tadašnje Kraljevine Slavonije). Varaždin je bio ne samo sjedištem Varaždinske županije nego i često mjestom gdje su se održavala zasjedanja Sabora. Varaždin je vrlo brzo postao trgovačkim središtem jer se nalazio na križanju važnih srednjovjekovnih cesta koje su spajale Ugarsku s [[Jadransko more|Jadranskim morem]], ali i Kraljevinu Slavoniju sa susjednom Vojvodinom [[Štajerska|Štajerskom]]. Uz trgovinu ubrzano se počeo razvijati obrt. Prosperitet je trajao sve dok varaždinsku okolicu i sam Varaždin nisu ugrozili [[Osmanlije]]. Izgleda da je jedna od najvećih provala Osmanlija na varaždinsko područje bila [[1532.]] godine. Sultan [[Sulejman I.]] u ljeto [[1532.]] godine krenuo zauzeti glavni habsburški grad [[Beč]]. Na putu mu se kod [[Kiseg]]a uspješno suprotstavio [[Nikola Jurišić]]. Sulejman I. je nakon neuspjeha kod Kisega napustio namjeru osvajanja Beča i vraćao se u [[Osmansko Carstvo]]. O tome piše povjesničar Rudolf Horvat: {{citat|Turska je vojska kod [[Maribor]]a prešla preko Drave, a zatim je nastavila put uz desnu obalu rijeke. Iza Zavrča kod grada [[Vinica|Vinice]] uđe Sulejman [[23. rujna]] [[1532.]] u [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Od straha pred Turcima utekoše bijedni seljaci iz sela na Varaždinskom polju u obližnje šume, a mnogi se zakloniše i u unutarnji (utvrđeni) grad Varaždin. Tko god je ostao kod kuće, toga su Turci zarobili i sa sobom odvukli.}} [[Datoteka:Varazdin - Entrance to the old town.jpg|mini|Ulaz u stari grad Varaždin.]] Osmanlije su postupno zauzimali hrvatski prostor, a usporedno s njihovim napredovanjem pojedini su hrvatski plemići tijekom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] kralju davali svoje pogranične utvrde. Sredinom 16. stoljeća je stvoren sustav pograničnih straža i utvrda s posadama financiranim od kralja koji se protezao od rijeka [[Mura|Mure]] i Drave do Jadranskoga mora. Taj sustav zovemo [[Vojna krajina]] ili granica. Uz kralja su, pogranične utvrde od 30-tih godina 16. stoljeća, financirali pretežito staleži pokrajina Štajerske, Kranjske i Koruške, ali i Hrvatski sabor. Između Drave i [[Sava|Save]] je utemeljena Slavonska krajina koja je kasnije po svom sjedištu Varaždinu dobila ime [[Varaždinski generalat]]. Sastojala se od tri natkapetanije: Koprivničke, Križevačke i Ivanić. Time Varaždin postaje važno vojno uporište. Za zaštitu stanovništva od osmanskih napada se koristio sustav uzbuna koji je ustaljen [[1603.]] prema odlukama Hrvatskog sabora. Dolazak neprijatelja se morao najaviti pucnjavom topova, a svako je s oružjem u ruci morao pojuriti na onu stranu od kuda se čula pucnjava. Zbog zaleđivanja Drave su stanovnici iz obližnjih mjesta morali razbijati led kako Turci Osmanlije i Tatari ne bi mogli prelaziti na hrvatsku stranu. Tatari su u travnju [[1603.]] godine provalili u ovaj kraj gdje su porobili i spalili sva sela između [[Koprivnica|Koprivnice]] i Vinice. Mirom na ušću rječice Žitve u [[Dunav]] [[1606.]] godine, sklopljenim na dvadeset godina između Osmanskog i Bečkog dvora, zabranjena su sva četovanja i upadi na prekogranična područja. Sve su se hajdučke i dobrovoljačke postrojbe trebale raspustiti, a nijedna strana neće napadati pogranične utvrde, niti smije štititi odmetnike koji se ne drže dogovora utanačenim tim mirom. Stare utvrde su jedna i druga strana smjele popravljati, ali nisu mogle graditi nove. Nakon potpisanog dokumenta o miru provedeno je i razgraničenje zemalja prema stanju zatečenom na terenu. Prema dokumentu o razgraničenju Hrvatska je stekla po prvi puta međunarodno priznatu granicu prema Osmanskom Carstvu. Ta je granica išla rijekom Dravom do Vizvara na mađarskoj strani, istočno od Đurđevca te dalje na jug prema Savi. Ovaj mir je bio preduvjet za oporavak i obnovu šireg područja današnje sjeverozapadne Hrvatske, a posebno su ga uspješno za svoj razvoj iskoristili Varaždinci. === Uspon Varaždina u 17. i 18. stoljeću === Nakon potpisivanja mira kralj je nagradio bana Tomu Erdödyja za zasluge u ratu i obrani Hrvatskog kraljevstva. Godine [[1607.]] dao mu je varaždinsku utvrdu, posjede oko Varaždina i imenovao ga nasljednim županom varaždinskim. [[Datoteka:Varasdin.jpg|mini|270px|Prikaz Varaždina oko 1688. godine]]Varaždin je bio i crkveno sjedište, tj. središte Varaždinskog arhiđakonata Zagrebačke biskupije. Najstariji popis župa Varaždinskog arhiđakonata u ranome novom vijeku je iz [[1638.]] godine. Tada se spominju sljedeće župe (u zagradi su navedeni tadašnji župnici): Sv. Križ u Križovljanu (župnik Nikola Belančić), Sv. Petar u Petrijancu (Juraj Tičić), Sv. Nikola u Varaždinu (Ivan Šantok), Blažena Djevica Marija u Biškupcu (Matija Kos), Sv. Bartolomej u Žabniku – kasnije Bartolovcu (Stjepan Sekirnjak), Sv. Martin u Varaždinskim Toplicama (Martin Lovrečki), Sv. Ilija Obrež (Mihael Senković), Sv. Margareta u Beli – kasnije Margečanu (fra Simon Apolonis), Bl. Marija Magdalena u Ivancu (Pavao Kramarić), Sv. Vid u Vidovcu (Petar Cvetković) i Sv. Marko u Vinici (Petar Jembreković). Iako je Hrvatski sabor nastojao smanjiti prepreke za trgovinu, dio kojih su bile mitnice, došlo je do osnivanja novih. Grad Varaždin je [[25. ožujka]] [[1655.]] dobio kraljevu povelju za podizanje mitnice u Knegincu ili na rijeci [[Plitvica|Plitvici]]. Na zahtjev grofova Emerika i Jurja Erdödyja Hrvatski je sabor [[11. kolovoza]] [[1655.]] spriječio podizanje te mitnice. Gradska općina Varaždina je krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]] uspjela podignuti mitnicu na Kamenom mostu, a grofovi Erdödy su ponovo, ali ovaj puta neuspješno, pokušali spriječiti njeno podizanje. [[Datoteka:Razglednica Stari grad - Tvrđa.jpg|mini|Stari grad Varaždin - Tvrđa ]] [[Ivan Zakmardi]] je [[1660.]] osnovao sjemenište u Varaždinu, a da bi mu osigurao opstanak, ostavio mu je razne nekretnine u svojoj oporuci od [[17. srpnja]] [[1664.]] godine. Među nekretninama se navodi vinograd kod Sv. Ilije, a uz to varaždinskom sjemeništu je ostavo inkviline (željare) u Seketinu kod Gornjeg Kneginca. U istom 17. stoljeću grade se isusovački i franjevački samostan, što su jasni pokazatelji gospodarskog i društvenog razvoja Varaždina. Kada je Hrvatski sabor na zasjedanju u Varaždinu u prosincu [[1663.]] odredio opće novačenje hrvatske vojske, bili su stvoreni preduvjeti za protunapad na [[Osmansko Carstvo|Turke]]. Snage Nikole Zrinskog su početkom [[1664.]] krenule iz [[Novi Zrin|Novog Zrina]] (utvrde izgrađene [[1661.]] na rijeci Muri kod [[Legrad]]a, srušene 1664.) i lijevom obalom Drave osvojile sve osmanske utvrde te došle do Osijeka. Tamo su spalile veliki most. [[Nikola Zrinski]] je od španjolskog kralja kao nagradu za taj čin dobio zlatno runo, dok mu je francuski kralj [[Luj XIV.]] darovao novac. Osmanska vojska je na proljeće 1664. krenula u protunapad. Kod [[Novi Zrin|Novog Zrina]] se nalazio glavni habsburški zapovjednik [[Raimondo Montecuccoli]] koji je tijekom lipnja mirno gledao jednomjesečnu [[Opsada Novog Zrina|opsadu i pad]] te utvrde. On je čekao da se osmanske snage iscrpe i krenu prema Beču. Na kraju je Montecuccoli pobijedio Osmanlije u [[Monošterska bitka (1664)|bitci kod Monoštra]] (Szentgotthárd) odnosno Mogersdorfa (Modinaca) na tromeđi današnje [[Mađarska|Mađarske]], [[Slovenija|Slovenije]] i [[Austrija|Austrije]]. Nakon te bitke u kolovozu 1664. godine su Osmanlije i Habsburgovci potpisali tajni [[Vasvárski mir]] (nazvan po mjestu [[Vasvár]]u gdje su se održavali pregovori). Mir je bio potpisan na dvadeset godina, Osmanlije su zadržale prostore koje su zauzele, a kralj je povrh toga morao platiti veliku ratnu odštetu. Taj je mir omogući stabilni razvitak Varaždina i zaštitu od Osmanlija. No isti je mir bio jedan od povoda zrinsko-frankapanskoj uroti koja je završila pogubljenjem [[Petar Zrinski|Petra Zrinskog]] i [[Fran Krsto Frankapan|Frana Krste Frankapana]] u Bečkom Novom Mjestu [[30. travnja]] [[1671.]] godine. Po završetku rata koji je trajao od [[1683.]] do [[1699.]] godine došlo je do oslobađanja od Osmanske vlasti velikih dijelova hrvatskog prostora. Oslobođeni su: [[Lika]], [[Krbava]], dio [[Kordun]]a, [[Banovina]], [[Moslavina]], Slavonija, [[Baranja]] i zapadni [[Srijem]]. To je potvrđeno time što su [[Habsburška Monarhija]], [[Mletačka Republika]] i [[Osmansko Carstvo]] potpisali mir u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]] 1699. godine. Taj je mir za Varaždin značajan jer je zauvijek nestalo osmanske opasnosti za ovdašnje stanovnike, tim više jer su kroz gotovo čitavo [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće]] postojali kontinuirani upadi manjih pljačkaških skupina Osmanlija koje su ugrožavale sigurnost imovine i stanovništva. [[File:Varaždin roofs.jpg|mini|270px|Panorama Varaždina]] Varaždinska gradska općina je s vremenom stekla brojne posjede i nekretnine, od kojih je dio davala u zakup. Često su stanovnici [[Varaždinske Toplice|Varaždinskih Toplica]] bili zakupnici nekih varaždinskih nekretnina. O tome je publicist i kroničar Branko Svoboda zapisao: ''"Na Varaždinbregu oni u šumama žire svinje. Bilo je slučajeva, da su varoški senatori i činovnici uzimali varošku zemlju u zakup. Da korupcija bude veća, neki bi od njih svoje španove i sluge dali na dražbe na kojima su se varoške zemlje davale u zakup. Varoška gospoda koja su provodila ovakva uredovanja, častila bi se poslije obavljenih licitacija zajedno s licitantima, dakako, na račun varoške pivnice i varoškog majura."'' Varaždinska gradska općina je imala velike šumske komplekse na Varaždinbregu. Šume su bile [[Bukva|bukove]] i [[hrast]]ove, ali je bilo pomiješanog [[brijest]]a, [[javor]]a i crnogorice. U lugovima je bilo meko drveće – [[topola]], jagnjed, [[joha]] i sl. U šumama je bilo dosta divljači. [[Marija Terezija]] je nastojala ojačati apsolutnu vlast i jedinstvenu državu. Zbog toga je težila suziti vlast hrvatskog i ugarskog plemstva. Kraljica je [[1767.]] godine osnovala prvu modernu hrvatsku vladu, [[Hrvatsko kraljevsko vijeće]], čije je središte bilo u Varaždinu, a nakon [[Veliki požar u Varaždinu 1776.|velikog varaždinskog požara]] 1776. je preseljeno u Zagreb. Varaždin je tako od 1767. do [[1776.]] bio glavni grad Hrvatske, a u njemu se grade brojne palače i javne zgrade koje su sačuvane do danas i daju mu obilježje baroknog grada. === Razvoj u 19. stoljeću === [[File:Lokomotiva, Varaždin - jug.jpg|mini|270px|Stara parna lokomotiva izložena kod Varaždinskog kolodvora nekad je vozila razgranatom željezničkom mrežom u gradu i okolici]]Kada je [[1854.]] godine donesen plan izgradnje željezničke mreže za Austrijsku carevinu spominje se gradnja pruge Velika Kaniža – Maribor, odnosno dionica Kotorib – Čakovec – Središće. Varaždinci su poveli akciju koko bi i Varaždin bio obuhvaćen privjeskom na željezničku magistralu Beč-Trst. Predložili su liniju: Kaniža – Kotoriba – Prelog – Varaždin – Zavrežje (Saurić) – Ankenstein – Maribor, a podržali su ih Trgovačka komora u Zagrebu i Gospodarsko društvo Hrvatske i Slavonije. [[File:Varazdin-Rue.JPG|mini|270px|Kukuljevićeva ulica u Varaždinu]] Varaždinci su se uporno borili za izgradnju zagorske željeznice koja bi Varaždin povezala sa [[Zagreb]]om. Taj proces je počeo [[1861.]] godine i trebalo je četvrt stoljeća da se realizira. Rješenje za gradnju zagorske željeznice doneseno je nakon seljačkih nemira [[1883.]] godine. Veliki župan varaždinski i vladin povjerenik Ognjeslav Utješenović Ostrožinski ozbiljno se založio za gradnju pruge između Varaždina i Zaprešića. Godine [[1884.]] je Ugarsko-hrvatski sabor donio rješenje o gradnji ''"Čakovečko-zagrebačke (zagorske) željeznice mjesnog interesa"''. Uvjeti izgradnje i eksploatacije su se morali ostvarivati prema ugarskom zakonu o vicinalnim željeznicama. Gradnja pruge je trajala od [[1885.]] do [[1886.]] godine. Dio pruge je bio otvoren u [[Rujan|rujnu]], a ostatak u [[Prosinac|prosincu]] 1886. godine. Varaždinci su se protivili izgradnji željezničke pruge od Varaždinskih Toplica preko Ludbrega do Koprivnice, a zalagali su se za smjer preko [[Jalžabet]]a i Ludbrega do Koprivnice. No ta pruga nije bila Varaždinski prioritet. Varaždinci su nastojali potaknuti izgradnju pruge od Golubovca do Krapine jer bi time Varaždin postao glavno željezničko čvorište sjeverozapadne Hrvatske. U obrazlaganju ovih pravaca istaknuli su da bi se realizacijom ovih projekata stvorila jedinstvena transverzala koja bi povezivala Podravinu preko Varaždina s [[Trst]]om, tadašnjom najvažnijom austro-ugarskom lukom. Željeznica je doprinijela modernizaciji gospodarstva Varaždina i okolice. Dakako da je kao i svugdje, a dijelom i u Varaždinu, bilo pristaša "mađaronske" stranke, koji su smatrali da budućnost Hrvatske leži u uskoj vezi s Mađarskom. Bilo je i pravaša koji su smatrali da je perspektiva Hrvatske u samostalnoj i nezavisnoj državi. Kasnije su se pojavili i neki pristaše Hrvatsko-srpske koalicije koji su tražili rješenje u okupljanju Južnih Slavena unutar Austro-ugarske monarhije i stvaranju države Južnih Slavena zajedno sa [[Srbija|Srbijom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Bugarska|Bugarskom]]. Postojale su i druge političke skupine. No, vrhunac političkog života, krajem [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], nastupa s organiziranjem Hrvatske pučke seljačke stranke predvođene braćom Radić početkom 20. stoljeća, kada se seljaštvo koje je bilo najbrojnije, masovno uključuje u parlamentarni život Hrvatske. Posebno je važno istaknuti vezu između Varaždina i djelovanja Antuna Radića, koji je u ovom gradu jedno vrijeme živio i radio. === 20. stoljeće === Varaždin u 20. stoljeće ulazi s razvijenim društvenim i gospodarskim životom. Do stagnacije gospodarskih funkcija je došlo nakon Prvoga svjetskog rata. Nakon Drugog svjetskog rata dolazi do daljnjih procesa modernizacije i ubrzane industrijalizacije, ali i osnivanja prvih visokoškolskih institucija. Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] u Varaždinu je bilo jako uporište tzv. [[JNA]], a odlučnim akcijama Hrvatske vojske [[1991.]] [[Oslobođenje varaždinske vojarne 1991.|oslobođena je varaždinska vojarna]] od JNA te je time omogućeno naoružanje postrojbi koje su obranile i na kraju odlučnim vojno-redarstvenim akcijama Bljesak i Oluja oslobodile privremeno zauzeta područja Republike Hrvatske. U vremenima kad u Bosni [[bošnjačko-hrvatski sukob|nije bilo ugodno]] biti ni Bošnjak, ni Hrvat Varaždin je grad koji je ugostio najviše muslimana izbjeglica.<ref>[https://www.islamska-zajednica.hr/vijesti/zapoceli-dani-otvorenih-vrata-islamske-zajednice-u-varazdinu Islamska zajednica u Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190423184322/https://www.islamska-zajednica.hr/vijesti/zapoceli-dani-otvorenih-vrata-islamske-zajednice-u-varazdinu |date=23. travnja 2019. }} moderator: ''ZAPOČELI 'DANI OTVORENIH VRATA' ISLAMSKE ZAJEDNICE U VARAŽDINU Islamska zajednica u Hrvatskoj.html'', 16. svibnja 2017. (pristupljeno 23. travnja 2019.)</ref> U slobodnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj, Varaždin je postao sjedište [[Varaždinska županija|Varaždinske županije]] (od [[1993.]]) i [[Varaždinska biskupija|Varaždinske biskupije]] (od [[1997.]]). Za Varaždin je posebno značajna 2003. godina kada je otvaranjem suvremene [[Autocesta A4|Autoceste A4]] od [[Mađarska|mađarske]] granice do Zagreba (i dalje prema [[Rijeka|Rijeci]] i [[Split]]u) stvoren preduvjet za daljnje gospodarsko jačanje Varaždina i njegovog potvrđivanja kao glavnog središta sjeverozapadne Hrvatske. == Arhitektura i znamenitosti== === Stari grad === [[Datoteka:Stari grad Varaždin.png|alt=Stari grad Varaždin|desno|mini|Stari grad Varaždin]] {{glavni|Stari grad Varaždin}} Najveća znamenitost Varaždina je tvrđava zvana Stari grad. Nalazi se na sjeverozapadnom obodu gradske jezgre, a danas je u njoj smješten [[Gradski muzej Varaždin]]. Tvrđava se prvi put spominje u 12. stoljeću i vjeruje se da je tada bila sjedište varaždinskih župana. Krajem 14. stoljeća dolazi u vlasništvo [[grofovi Celjski|grofova Celjskih]] koji je pregrađuju u gotičkom stilu. Iz tog vremena potječe središnji četverokutni objekt, oko koje su se izvorno nalazile drvene palisade. Najveći zahvat tvrđava doživljava u 16. stoljeću, kada je pregrađena u suvremenu renesansnu fortifikaciju. Za vlasništva [[Ivan Ungnad|Ivana Ungnada]], nešto prije 1544. započinje gradnja zidina s kružnim kulama, te oko njih zemljanih bedema i jarka napunjenog vodom. Time ove građevina postaje karakterističan tip utvrde zvan "wasserburg". Pregradnju je radio [[Domenico Allio|Domenico dell'Allio]], graditelj talijanskog podrijetla koji je djelovao u Štajerskoj.<ref name="Mira Ilijanić 1999">Mira Ilijanić (1999.), ''Urbanizam – graditeljstvo – kultura, zbornik radova'', Varaždin {{ISBN|953-6775-05-0}}</ref> Pod kraj stoljeća varaždinska tvrđava trajno dolazi u ruke mađarsko-hrvatske obitelji Erdödy, koja će na njoj izvesti manje adaptacije u baroknom stilu. === Crkve i samostani === U Varaždinu je djelovalo nekoliko katoličkih crkvenih redova: [[kapucini]], [[uršulinke]], [[isusovci]] i [[franjevci]].<ref>[http://www.varazdin-online.com/grad/znamenitosti/crkve/sv_trojstvo.php Varaždin] Znamenitosti</ref> [[Datoteka:Zupnacrkva.JPG|mini|270px|[[Župna crkva sv. Nikole u Varaždinu|Župna crkva sv. Nikole]]]] [[Datoteka:Isusovacka crkva varazdin.JPG|mini|270px|Bivša isusovačka crkva, danas katedrala u Varaždinu]] Crkveno graditeljstvo bilo je prisutno u srednjovjekovnom Varaždinu, no danas uglavnom nije sačuvano. Iz doba romanike potječu kameni ulomci pronađeni u današnjoj [[Župna crkva sv. Nikole u Varaždinu|župnoj crkvi sv. Nikole]]. Župna je crkva u srednjem vijeku bila glavna sakralna građevina Varaždina, a trg na kojem se nalazi glavni gradski trg. Crkva je u 15. stoljeću pregrađena u gotičkom stilu, a iz toga vremena ostao je sačuvan zvonik. Velik graditeljski zamah, Varaždin doživljava u doba baroka, dolaskom crkvenih redova u grad. Najprije se podiže [[Varaždinska katedrala|isusovačka crkva]] (1642. – 46.), kao tipična ranobarokna dvoranska crkva s "wandtpfeilerima", unutrašnjim kapelama koje su međusobno razdvojene zidovima. Godine 1650. gradi se i [[Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu|franjevačka crkva sv. Ivana Krstitelja]], djelo graditelja [[Peter Rabba|Petera Rabbe]] iz [[Graz]]a. Obje crkve bogato bogato su opremljene inventarom, zidnim slikama i štukaturama. Gradnju novog [[Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu|franjevačkog samostana]] (1626. – 32) vodi gradački "Majstor Stephan", dok [[Jacob Schmerleib]] iz [[Leibnitz]]a podiže [[Varaždinska katedrala|isusovački samostan]] (1679. – 91.). U 17. stoljeću u Varaždinu većinom djeluju štajerski graditelji.<ref name="Mira Ilijanić 1999"/> Osobito će značajna ostvarenja u baroknoj arhitekturi nastati u 18. stoljeću, redovito od ruku domaćih majstora, ali stranoga podrijetla. Na samom početku stoljeća gradi se [[Kapucinski samostan i crkva Presvetog Trojstva u Varaždinu|kapucinski samostan s crkvom]]. Jednostavnog arhitektonskog oblikovanja, ovaj će sklop biti vrlo sličan kapucinskim samostanima podignutima u drugim dijelovima Hrvatske. Uz novčanu pomoć carice [[Marija Terezija|Marije Terezije]] podiže se i [[Uršulinski samostan i crkva Rođenja Isusovog|uršulinski samostan]] (1715. – 1749.), u sklopu kojeg djeluje i djevojački konvikt. Uz njega je uršulinska crkva (1722. – 29.), jedna od najranijih baroknih crkava u Hrvatskoj s karakterističnim zabatnim zvonikom na pročelju. Nova [[Župna crkva sv. Nikole u Varaždinu|župna crkva sv. Nikole]] gradi se sredinom 18. stoljeća prema projektu domaćeg graditelja [[Šimun Ignac Wagner|Šimuna Ignaca Wagnera]]. [[Veliki požar u Varaždinu 1776.|U velikom požaru 1776.]] stradale su brojne sakralne građevine, a u godinama koje slijede obnovljene su i dograđene u većoj mjeri. [[Crkva sv. Florijana u Varaždinu|Crkvu sv. Florijana]] (1777.) i [[Crkva sv. Vida u Varaždinu|crkvu sv. Vida]] (1778. – 1782.) obnovio je domaći graditelj [[Ivan Adam Poch]], davši im današnji izgled u kasnobaroknom stilu.<ref>[[Ivy Lentić Kugli]] (1980.), ''Varaždinski graditelji i zidari 1700-1850'', Zagreb</ref> Kada je 1773. ukinut isusovački red, njihovu su crkvu naslijedli pavlini koji su sagradili novo reprezentativno pročelje s volutnim zabatom. Izgradnja baroknih crkava i samostana znatno će doprinijeti urbanističkoj slici Varaždina, koja će kao takva ostati sačuvana sve do danas. U 19. stoljeću podižu se crkve u historicističkom stilu, a među njima se ističe [[Pravoslavna crkva sv. Đorđa u Varaždinu|pravoslavna crkva sv. Đorđa]] iz 1884. godine. ''*[[Dodatak:Popis crkava i samostana u Varaždinu]]'' === Franjevačka ljekarna s freskama Ivana Krstitelja Rangera === Uz franjevačku crkvu i samostan, smještene u samom središtu grada, u drugoj polovini 17.st. izgrađeni su tzv. nemoćište (ubožnica) i ljekarna. O gradnji nemoćišta odlučeno je 1662. na sastanku Provincije u [[Ormož|Ormožu]]. Gradnja je trajala od 1678. do 1683.g, a opremanje je potrajalo još nekoliko godina. Ustanova je dobila službeni naziv „Varaždinska infirmaria“. Ljekarna, otvorena za javnost, djelovala je do 1772.g., a nemoćište do 1786.g., te od tada u tome prostoru djeluju druge ustanove i organizacije. Tijekom 20. st. nemoćište i ljekarna služili su kao đačko sjemenište, učenički dom, Odjel za povijest farmacije tadašnje [[JAZU]] i Historijski arhiv. Danas je prostor ljekarne u procesu obnove. [[Datoteka:Pogled_na_Franjevački_trg,_Varaždin.jpg|mini|Franjevački trg u Varaždinu]] Oko 1750. g. oslikan je svod franjevačke ljekarne. Godina je navedena na oslikanoj [[Kartuša (umjetnost)|kartuši]] iznad prozorskog otvora. Freske su atribuirane [[Ivan Krstitelj Ranger|Ivanu Krstitelju Rangeru]], ponajboljem baroknom slikaru kontinentalne Hrvatske, iako arhivski dokumenti za sada ne pružaju pouzdane izvore. U središtu stropne freske prikaz je žene u bijelom sa žezlom, pretpostavlja se lik Djevice Marije kao simbol Nebeske ljekarne. Okružuju je maleni anđeli (putti). Na četiri strane šire se prikazi četiri praelementa iz kojih se razvio svijet: zemlja, voda, zrak i vatra. Uz svaki praelement prikazani su personificirani motivi koji ga obilježavaju. Tako su uz figuru elementa zemlje prikazane personifikacije četiri tada poznata kontinenta: Europe, Azije, Afrike i Amerike. Uz njih prikazane su starozavjetne scene koje vode prema središnjem liku Djevice Marije. Miješanje profane i sakralne tematike na oslicima ljekarni nije bila rijetkost. Takve primjere moguće je naći u pavlinskoj ljekarni u obližnjem mjestu [[Lepoglava|Lepoglavi]], koju je također oslikao Ivan K. Ranger, te u pavlinskoj ljekarni u [[Olimje|Olimju]] (Slovenija). === Barokne palače === [[Datoteka:Herzer.JPG|mini|270px|Palača Herzer]] [[Datoteka:Palaca patacic vz.JPG|mini|270px|Palača Patačić]] U povijesnoj jezgri Varaždina nalazi se niz plemićkih palača iz baroknog doba. Palače se grade od druge polovice 17. stoljeća sve do početka 19. stoljeća, a podižu ih hrvatske ili udomaćene plemićke obitelji stranog podrijetla. Na [[Trg kralja Tomislava (Varaždin)|glavnom gradskom Trgu kralja Tomislava]] smještena je [[palača Drašković u Varaždinu|palača grofova Drašković]], čije je postojanje na tom mjestu zabilježeno još u 16. stoljeću, dok današnja zgrada potječe iz 18. stoljeća. Do nje se nekoć pružala [[Palača Czindery u Varaždinu|palača Czindery]], a s druge strane trga [[Biskupska palača u Varaždinu|biskupska palača]], no obje su srušene krajem 19. stoljeća. Središnja zgrada trga je [[Gradska vijećnica u Varaždinu|gradska vijećnica]] koja je građena u 15. stoljeću, ali je obnovom pročelja 1791. – 93. dobila svoj današnji izgled.<ref name="Mira Ilijanić 1999"/> Na Franjevačkom trgu nalazi se poznata [[Palača Patačić u Varaždinu|palača Patačić]], koja je dvokatna i ima ugaoni erker te, usprkos svojim malim dimenzijama, vrlo raskošno pročelje s motivima rokaja. U njoj se odvijao bogat društveni život jer su grof Franjo Patačić i njegova žena Katarina ondje organizirali plesove i kazališne predstave. U palači su do danas u nekoliko prostorija sačuvane zidne slike. Zidne slike sačuvane su i u susjednoj [[Palača Varaždinske županije u Varaždinu|palači Varaždinske županije]], koja je bila jedna od najvećih baroknih palača ikad sagrađenih u Hrvatskoj. Ondje je u središnjoj dvorani naslikana iluzionistička arhitektura mramornih stupova koji nose kasetirani strop. Palaču je gradio domaći graditelj [[Jakov Erber]]. Na istom se trgu, na sjevernoj strani, nalazi [[Palača Wasserman-Kreuz u Varaždinu|palača Wasserman-Kreuz]] (1785. – 86.) i [[Palača Herzer u Varaždinu|palača Herzer]] (1791. – 95.), obje u stilu kasnobaroknog klasicizma. Zanimljivo je da palaču Herzer nisu podigli plemići već gradski poštar Franjo Herzer koji se obogatio novcem dobivenim na lutriji. No, ubrzo je bankrotirao pa mu je palača oduzeta.<ref>Ivy Lentić Kugli (1973.) "Prilog datiranju nekih varaždinskih palača iz 18. i početka 19. stoljeća", ''Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske'' br. 3-4, Zagreb ISSN 0042-6083</ref> U blizini je i [[Palača Zagrebačkog kaptola u Varaždinu|palača]] koju je šezdesetih godina 18. stoljeća sagradio [[Zagrebački Kaptol|Zagrebački kaptol]], a ističe se bogatim pročeljem kojeg krasi motiv Božjeg oka na zabatu. Na Stančićevu trgu, pred nekadašnjim ulazom u [[Stari grad Varaždin|Stari grad]], nalazi se [[Palača Prašinski-Sermage u Varaždinu|palača Prašinski-Sermage]] (17. st.), karakteristična po šarenom pročelju s crno-crvenim medaljonima te raskošnim kamenim stubištem na začelju. Na Trgu slobode smještena je [[Palača Petković u Varaždinu|palača obitelji Petković]] (1767. g) kojoj je u nekom vremenu uklonjen vrlo bogat ulazni portal s obiteljskim grbom. [[Datoteka:Varaždin-palača Drašković-središnji varaždinski trg.jpg|alt=Varaždin-palača Drašković-središnji varaždinski trg|mini|Varaždin-palača Drašković-središnji varaždinski trg]] Izvan gradskih zidina, a danas na rubu gradske jezgre, podignuto je nekoliko palača vrlo ambicioznog arhitektonskog rješenja. Iz šezdesetih godina potječe [[Palača Erdödy-Patačić u Varaždinu|palača Erdödy-Patačić]] na Kapucinskom trgu, s pročeljem u duhu rokokoa, te [[Palača Keglević u Varaždinu|palača Keglević]] (1774. – 75.), sjeverno od gradskih zidina, djelo graditelja [[Jakov Erber|Jakova Erbera]].<ref>Ivy Lentić Kugli (1980.), ''Varaždinski graditelji i zidari 1700-1850'', Zagreb</ref> Blizu sjevernog oboda gradske jezgre podignuta je 1760. [[Pavlinski majur u Varaždinu|pavlinska rezidencija]], zanimljiv arhitektonski objekt, gotovo centralnog tlocrta, koji u unutrašnjosti ima očuvanim rokoko štukature. S južne je strane gradske jezgre, u Zagrebačkoj ulici smještena [[Palača Patačić-Puttar u Varaždinu|palača Patačić-Puttar]], koja je nastala spajanjem više gradskih kuća, a današnji je izgled dobila na prijelazu 18. u 19. stoljeće. U njenoj je unutrašnjosti do danas sačuvana vrijedna stolarija – dekorativne zidne obloge i vrata od entarziranog drva, rijedak primjer vrhunskog drvorezbarskog obrta u palačama na tlu Hrvatske. Izvorni interijeri varaždinskih palača uglavnom nisu sačuvani, osim pojedinačnih elemenata unutrašnjeg uređenja. ''*[[Dodatak:Popis baroknih palača u Varaždinu]]'' === Ostale znamenitosti === [[Datoteka:Lisakova kula, kuća dr. Krša, kuća dr. Thulera.jpg|mini|Starija fotografija Lisakove kule s okolnim kućama.]] Od starijih građevina u Varaždinu, postoje ostaci nekadašnjih gradskih zidina – dvije kule, [[Lisakova kula]] u Gajevoj ulici i Lančana kuća na Stančićevu trgu. Tu je i renesansna [[Kuća Ritz u Varaždinu|kuća Ritz]] s arkadama u prizemlju, smještena na uglu Franjevačkog i [[Trg kralja Tomislava (Varaždin)|Trga kralja Tomislava]], te [[Zakmardijevo sjemenište u Varaždinu|Zakmardijevo sjemenište]] s kraja 17. stoljeća u Habdelićevoj ulici. Iz 19. i početka 20. stoljeća potječe niz gradskih vila, od kojih je najranija klasicistička vila Mueller u Cesarčevoj ulici, dok se veći broj secesijskih kuća nalazi u Kolodvorskoj ulici. Najznačajnija zgrada historicističkog razdoblja je [[Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu|Hrvatsko narodno kazalište]], rađeno prema projektima [[beč]]kih arhitekata [[Biro Fellner & Helmer|Fellnera i Helmera]], poznatih graditelja kazališta u srednjoj Europi. U urbanom prostoru Varaždina nalazi se više primjera javne skulpture, od baroknog kipa sv. Ivana Nepomuka, sagrađenog 1767. godine, koji danas stoji u perivoju s južne strane Starog grada,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Kaniški|first=Ana|date=2023-12-15|title=SKULPTURA SVETOGA IVANA NEPOMUKA IZ ZELENDVORA U PERIVOJU STAROGA GRADA U VARAŽDINU|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/451908|journal=Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin|language=hr|issue=34|pages=191–217|doi=10.21857/94kl4c1p8m|issn=0352-9509}}</ref> do modernoga [[Ivan Meštrović|Meštrovićeva]] kipa Grgura Ninskog ispred franjevačke crkve. U dvorištu palače Varaždinske županije smještena je bista [[Elizabeta (Austro-Ugarska)|carice Elizabete]], popularne [[Elizabeta (Austro-Ugarska)|Sissi]], koja se izvorno nalazila u gradskom parku iza HNK. [[Datoteka:Hotel Turist Varaždin.jpg|mini|270px|Hotel Turist je najveći smještajno-ugostiteljski objekt u gradu]] Važan spoj skulpture i [[Hortikultura|hortikulture]] jest [[Gradsko groblje Varaždin]], nastalo prema projektu [[Hermann Haller|Hermanna Hallera]] s početka 20. stoljeća,<ref>{{Citiranje weba|title=Varaždinsko groblje|url=https://priroda-vz.hr/podrucja/varazdinsko-groblje/|access-date=2024-05-11|website=Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije"|language=en}}</ref> koje se smatra jednim od najljepših u Hrvatskoj. Na njemu su sahranjene brojne hrvatske povijesne ličnosti, poput [[Miljenko Stančić|Miljenka Stančića]], [[Ivan Režek|Ivana Režeka]], [[Zvonko Milković|Zvonka Milkovića]] i [[Franjo Košćec|Franje Košćeca]]. Groblje je zaštićeno [[Zakon o zaštiti spomenika kulture|Zakonom o zaštiti spomenika kulture]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Gotal|first=Lana|date=2014-12-29|title=KULTURNO ZNAČENJE GRADA VARAŽDINA|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/194698|journal=Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin|language=hr|issue=25|pages=573–593|issn=0352-9509}}</ref> == Kultura == Varaždin je, uz Zagreb, najznačajnije kulturno središte sjeverozapadne Hrvatske. === Muzeji i galerije === [[Gradski muzej Varaždin]] osnovan je 1925. godine.<ref>{{Citiranje www|naslov=O muzeju|url=http://www.gmv.hr/main.aspx?id=27|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090726110103/http://www.gmv.hr/main.aspx?id=27|archivedate=26. srpnja 2009.|preuzeto=4. prosinca 2009.|web_stranica=Gradski muzej Varaždin}}</ref> Njegovo sjedište sa stalnim postavom je u [[Stari grad Varaždin|Starom gradu]], a u sklopu muzeja djeluje Entomološki odjel u [[Palača Herzer u Varaždinu|palači Herzer]] (Franjevački trg 6) te Galerija starih i novih majstora u [[Palača Prašinski-Sermage u Varaždinu|palači Sermage]] (Stančićev trg 3). U gradu djeluje i nekoliko privatnih galerija suvremene umjetnosti. ==== Muzej hrvatskog vatrogastva ==== [[Muzej hrvatskog vatrogastva]] specijalizirani je muzej posvećen prikupljanju, istraživanju, čuvanju i prikazivanju sadržaja vezanog uz razvoj vatrogastva u Hrvatskoj s povijesnog i tehničkog aspekta. Djeluje u sklopu Hrvatske vatrogasne zajednice od 2014. godine, oslanjajući se na zbirku DVD-a Varaždin (iz 1964. godine) i Muzej vatrogastva iz 1994. godine. U svom fundusu sadrži oko 1500 predmeta. Građa je organizirana kroz 10 tematskih zbirki, od kojih je Zbirka vatrogasnih štrcaljki i agregata proglašena kulturnim dobrom.<ref name=":3">{{Citiranje časopisa|last=Runjić|first=Vedran|date=2019-12-23|title=Razvoj Muzeja hrvatskog vatrogastva|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/337471|journal=Vatrogastvo i upravljanje požarima|language=hr|volume=IX|issue=1-2|pages=54–72|issn=1848-347X}}</ref> Muzej čuva i vrijedne uspomene na [[Mirko Kolarić|Mirka Kolarića]], čija je dugogodišnja predanost bila ključna za oblikovanje hrvatskog vatrogastva.<ref name=":4">{{Citiranje časopisa|last=Runjić|first=Vedran|date=2015|title=Muzej hrvatskog vatrogastva|url=https://hrcak.srce.hr/en/176838|journal=Informatica museologica|language=hr|issue=45-46|pages=59–63|issn=0350-2325}}</ref> Uz stalni postav za kojeg su zaslužni Vedran Runjić i Miroslav Klemm,<ref name=":3" /><ref name=":5">{{Citiranje weba|title=Muzej hrvatskog vatrogastva|url=https://hvz.gov.hr/muzej-hrvatskog-vatrogastva/84|access-date=2025-05-14|website=hvz.gov.hr}}</ref> Muzej u svojoj ponudi ima i tematske izložbe,<ref name=":3" /> kao i bogatu literaturu u sklopu muzejske čitaonice.<ref name=":4" /> Muzej obuhvaća 400 m² i rasprostire se na dvije etaže.<ref name=":4" /><ref name=":5" /> U prizemlju je prikazana tehnička oprema, dok je na katu izložena građa koja se tiče razvoja hrvatskog vatrogastva, kao i prostor koji tematizira Prvi hrvatski vatrogasni zbor u Varaždinu te Hrvatsku vatrogasnu zajednicu.<ref name=":3" /><ref name=":4" /><ref name=":5" /> ===Knjižnice=== Počeci Gradske knjižnice sežu u 1838. godinu kada je osnovana prva hrvatska „ilirska“ čitaonica, a inicijativu za osnivanje je dao [[Metel Ožegović]] sa suradnicima.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Srce|date=2019-12-24|title=POVIJESNI RAZVOJ I DJELOVANJE GRADSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE ‘’SLOBODA’’ I ‘’METEL OŽEGOVIĆ’’ VARAŽDIN (1947. – 2007.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/336086|journal=Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin|language=hr|issue=30|pages=565–585|issn=0352-9509}}</ref> Godine 1905. započinje s radom knjižnica u sklopu Radničkog kulturno-umjetničkog društva „Sloboda“. Kasnije 1919. Akademsko društvo „Tomislav“ osniva Gradsku pučku knjižnicu smještenu u današnjoj Pavelinskoj ulici br. 8, a od 1945. godine u današnjoj ulici Alojzija Stepinca u prizemlju sjevernog djela zgrade kazališta.<ref>{{Citiranje weba|title=Povijest|url=https://www.knjiznica-vz.hr/index.php?type=main&item=324|access-date=2023-03-25|website=www.knjiznica-vz.hr}}</ref> Varaždinska Gradska knjižnica i čitaonica 1947. godine započinje s radom izgrađujući fond na objedinjenim zbirkama navedenih knjižnica. Od 1947. do 1978. godine direktorica Gradske knjižnice bila je Vanda Milčetić. Pored redovne djelatnosti, vrlo brzo brine o različitim vrstama knjižnica iz svog okruženja. Od 1946. započinje osnivanje narodnih knjižnica u naseljima [[Bartolovec|Bartolovcu]] i [[Gornji Kućan|Gornjem Kućanu]], te nešto kasnije u [[Kneginec|Knegincu]] i [[Jalžabet]]u. a u razdoblju od 1960. – 1961. opremljeno je 14 knjižnica. Godine 1963. započinje slobodan pristup knjigama. Početkom devedesetih godina 20. st. pokrenuta je kompjuterizacija obrade knjiga, upis korisnika, posudba, pretraživanje po autoru, naslovu, nakladniku, godini, produživanje posudbe te u suradnji s Dankom Tkalcem razvija vlastiti računalni programski paket METEL. U [[Vila Bedeković u Varaždinu|Vili Bedeković]] od 1958. godine smješten je Odjel za djecu čije uređenje započinje 2003. u prizemlju, a završava s uređenjem 1. kata 2007. godine.<ref name=":0" /> <big>'''Zavod za znanstveni rad HAZU'''</big> Zavod za znanstveni rad HAZU u Varaždinu osnovan je 1983. godine s ciljem poticanja znanstvenih istraživanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Gotal|first=Lana|date=2014-12-29|title=KULTURNO ZNAČENJE GRADA VARAŽDINA|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/194698|journal=Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin|language=hr|issue=25|pages=573–593|issn=0352-9509}}</ref> Osnutak i razvoj Zavoda omogućili su istaknuti pojedinci, među kojima se posebno ističu akademik Andre Mohorovičić, prvi voditelj Zavoda, Ćiril Grabrovec, Ivica Grabar i Franjo Ruža. Inicijativa za osnutak Zavoda povezana je s obilježavanjem 800. obljetnice prvog spomena Varaždina 1981. godine.<ref>{{Citiranje weba|last=zagorje.com|date=2025-05-24|title=Knjiga o 40 godina Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu|url=https://www.zagorje.com/clanak/vijesti/knjiga-o-40-godina-zavoda-za-znanstveni-rad-hazu-u-varazdinu|access-date=2025-05-24|website=Zagorje.com|language=hr}}</ref> Zavod je isprva djelovao u palači Zakmardy, a od 1990. nalazi se u palači Keglević, gdje mu je i danas sjedište. Kroz dugogodišnje djelovanje, u suradnji s brojnim ustanovama, znanstvenicima i istaknutim stručnjacima, priređuje događanja relevantna za znanstvenu zajednicu, a također objavljuje i vlastita izdanja.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Gotal|first=Lana|date=2014-12-29|title=KULTURNO ZNAČENJE GRADA VARAŽDINA|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/194698|journal=Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin|language=hr|issue=25|pages=573–593|issn=0352-9509}}</ref> ===Kazalište=== [[Datoteka:Varaždin - Gradsko kazalište.jpg|alt=Varaždin - Gradsko kazalište|mini|Gradsko kazalište na razglednici, oko 1925.)]] Kazališne predstave održavale su se u Varaždinu još u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Putujuće glumačke družine iz njemačkih krajeva održavale su predstave u privatnim palačama ili pak Lauretanskoj kapeli bivšeg isusovačkog samostana koja je bila namijenjena za tu svrhu. Godine 1768. grof Franjo Patačić kupuje zemljište za gradnju kazališne zgrade na današnjem Stančićevu trgu, ali zbog novčanih neprilika odustaje od te namjere. Za potrebe glumaca i gledatelja uređuje se dvorana u palači Mekovec, te su se u njoj održavale predstave sve do 1873. godine. Gradsko zastupstvo u to vrijeme imenuje Kazališni građevni odbor koji bi razradio sve idejne zamisli o izgradnji suvremenog kazališta. Arhitektu [[Hermann Helmer|Hermannu Helmeru]] dodijeljena je prva nagrada za projekt nove kazališne zgrade i 1871. povjerena mu je izvedba.<ref>{{Citiranje www |naslov=Refurbishment of the Croatian National Theatre in Varaždin along with participation of the local community and economy |url=http://www.dalekovod.com/eng/in-media/lider-21122007.pdf |prezime=Fiegenwald |ime=Vanja |format=PDF |jezik=engleski |web_stranica=Dalekovod.com |nadnevak=21. prosinca 2007. |preuzeto=3. prosinca 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080828171140/http://www.dalekovod.com/eng/in-media/lider-21122007.pdf |archivedate=28. kolovoza 2008.}}</ref> Kazalište je dovršeno [[1873.]] godine, a na svečanom otvorenju [[25. rujna]] [[1873.]] izvedena je Kukuljevićeva drama ''Poturica''. Do [[1883.]] u njemu se glumilo i pjevalo samo na njemačkome jeziku s tek pokojom hrvatskom pjesmom. Hrvatskih je predstava bilo tek prigodom gostovanja zagrebačke opere [[1885.]], zagrebačke drame [[1886.]] i nastupom poznatih glumaca ([[Adam Mandrović|Adama Mandrovića]], [[Andrija Fijan|Andrije Fijana]], [[Marija Ružička-Strozzi|Marije Ružičke-Strozzi]], [[Ljerka Šram|Ljerke Šram]] i drugih). ===Koncerti i festivali=== [[Datoteka:Špancirfest 2022. - ulična sviračica.jpg|mini|270px|Ulični svirači na [[Špancirfest]]u]] Od poznatih kulturnih događanja, u Varaždinu se održavaju [[Varaždinske barokne večeri]], [[Špancirfest]], [[Trash Film Festival]], te druge kulturne manifestacije. U Varaždinu se također održava i najposjećeniji kazališni festival u Hrvatskoj "Tjedan smijeha", u organizaciji Kerekesh Teatra. Kulturno-povijesna atrakcija Varaždina su i ''Purgari'', odnosno [[Varaždinska građanska garda]]. Od 2006. se godine u Varaždinu svake godine održavao festival duhovne glazbe [[Festival Dobrog pastira]], uz iznimku 2016. i 2017. godine.<ref name="U Čakovcu">[http://www.varazdinske-vijesti.hr/kultura-i-scena/u-cakovcu-odrzan-11-festival-dobrog-pastira-varazdinske-biskupije-6243/ Varaždinske vijesti] I.D./VV/Varaždinska biskupija: ''U Čakovcu održan 11. Festival Dobrog pastira Varaždinske biskupije'', 20. travnja 2016. (pristupljeno 3. svibnja 2017.)</ref><ref>[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=189668 IKA] Najave: ''Koprivnica: Dvanaesti festival Dobrog pastira 7. svibnja 2015.'' (pristupljeno 3. svibnja 2017.)</ref> === Glazbena kultura === Varaždin je suvremenoj hrvatskoj zabavnoj glazbi dao sastav [[Overflow (grupa)|Overflow]]. == Turizam == [[Datoteka:Varaždin, centar.jpg|alt=Varaždin, centar|mini|Varaždin, centar]] Varaždinska županija i grad Varaždin s dugom kulturno-povijesnom baštinom i poznatim baroknim nasljeđem doprinosi i unaprjeđuje lokalni gospodarski turizam. Razvoju turizma grada Varaždina doprinosi položaj državne ceste D-2, poznate pod nazivom „Podravska magistrala”, koja prolazeći kroz veće gradove: Varaždin, Koprivnicu, Viroviticu, Osijek, te brojna mjesta i naselja svojom dužinom od 350 kilometara povezuje Sjeverozapadnu i Istočnu Hrvatsku. Prolazeći uz brojne turističke atrakcije nacionalnog i međunarodnog značaja, vodeći uz Dravu i Muru i prirodne znamenitosti ovog kraja prolazi i kroz zaštićeno područje.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Kos|first=Goran|last2=Feletar|first2=Petar|last3=Orešić|first3=Matija|date=2013-12-01|title=Prometna i turistička valorizacija Podravske magistrale|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/166815|journal=Podravina : časopis za geografska i povijesna multidisciplinarna istraživanja|language=hr}}</ref> Većina znamenitosti u gradu Varaždinu nalazi se u povijesnoj gradskoj jezgri koja se smatra cjelovitim spomenikom kulture.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ivančić|first=Ivana|last2=Mikinac|first2=Krešimir|last3=Čuček|first3=Maja|date=2022-05-20|title=ENOGASTRONOMSKI ANIMACIJSKI PROGRAMI DVORCA TRAKOŠĆAN - MODEL UNAPREĐENJA TURISTIČKE PONUDE VARAŽDINA|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/402222|journal=Zbornik Veleučilišta u Rijeci|language=hr|volume=10|issue=1|pages=185–199|doi=10.31784/zvr.10.1.11|issn=1848-1299}}</ref> U Varaždinu se održavaju manifestacije poput [[Špancirfest]]a i [[Varaždinske barokne večeri|Varaždinskih baroknih večeri]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Hegeduš|first=Ivan|last2=Gašparić|first2=Eleonora|date=2013-12-20|title=Varaždin, grad kulturnih događanja|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/167748|journal=Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu|volume=4|issue=2|pages=63–68|issn=1847-702X}}</ref> [[Datoteka:PF02 Trakošćan . Park forests of Croatia 12.jpg|mini|Dvorac [[Trakošćan]]]] Jedan od povijesnih i kulturnih simbola Varaždina i Varaždinske županije jest Dvorac [[Trakošćan]]. Izgrađen u 13. stoljeću, isprva je bio u vlasništvu knezova Celjskih, a u narednim je stoljećima postao vlasništvo Habsburgovaca, Obitelji Drašković, te Republike Hrvatske, u čijem je vlasništvu i danas. Dvor Trakošćan je kompleks koji se sastoji od dvorca, građevina uz dvorac, perivoja i umjetnog jezera okruženog park šumom. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se i istoimeni hotel.<ref>{{Citiranje weba|date=2016-05-17|title=Home - Dvor Trakošćan|url=https://trakoscan.hr/povijest-2/|access-date=2025-03-20|language=hr|archive-date=8. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241208160259/https://trakoscan.hr/povijest-2/|url-status=dead}}</ref> Prema istraživanju iz 2016. godine, nedovoljno su razvijeni ruralni i gastroturizam te eno-turizam. Ispitanici su najmanje zadovoljni smještajnim kapacitetima.<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Žnidarić|first=Janja|last2=Čuka|first2=Anica|date=2016-12-01|title=Prepoznatljivost Varaždinske županije kao turističke destinacije i potencijali razvoja turizma|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/257554|journal=Podravina : časopis za geografska i povijesna multidisciplinarna istraživanja|volume=15|issue=30|pages=121–135|issn=1333-5286}}</ref> Kultura i kulturna baština su, uz školske izlete, najvažniji privlačni čimbenici zbog kojih turisti posjećuju Varaždin i Varaždinsku županiju.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Žnidarić|first=Janja|last2=Čuka|first2=Anica|date=2016-12-01|title=Prepoznatljivost Varaždinske županije kao turističke destinacije i potencijali razvoja turizma|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/257554|journal=Podravina : časopis za multidisciplinarna istraživanja|language=hr|volume=15|issue=30|pages=121–135|issn=1333-5286}}</ref> S obzirom da u Varaždinu turisti ostaju u prosjeku 2,2 dana, te se ovaj grad smatra poglavito izletničkim odredištem, neka istraživanja smatraju da bi promocija i ulaganje u eno- i gastro- turizam povoljno utjecali na učestalost i duljinu posjeta Varaždina i njegove županije.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ivančić|first=Ivana|last2=Mikinac|first2=Krešimir|last3=Čuček|first3=Maja|date=2022-05-20|title=ENOGASTRONOMSKI ANIMACIJSKI PROGRAMI DVORCA TRAKOŠĆAN - MODEL UNAPREĐENJA TURISTIČKE PONUDE VARAŽDINA|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/402222|journal=Zbornik Veleučilišta u Rijeci|language=hr|volume=10|issue=1|pages=185–199|doi=10.31784/zvr.10.1.11|issn=1848-1299}}</ref> [[Datoteka:Varaždinske toplice, 1910.jpg|mini|Prikaz Varaždinskih toplica u 1910. godini]] Bogata prirodna i kulturna turistička atrakcijska osnova, koja se u dva milenija razvila na vrelu termomineralne vode Klokot u Varaždinskim Toplicama, omogućuje zdravstveni i kulturni turizam.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Kušen|first=Eduard|last2=Kušen Tomljanović|first2=Nina|date=2015-12-30|title=AQUAE IASAE NA RAZMEĐU ZDRAVSTVENOG I KULTURNOG TURIZMA|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/221560|journal=Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin|issue=26|pages=73–92|issn=0352-9509}}</ref> Osim napretka kulturnog turizma, značajan je i zdravstveni turizam u Varaždinskim toplicama. One se, prema nekim izvorima, ističu kao drugo najvažnije turističko odredište u županiji nakon grada Varaždina.<ref name=":1" /> === Biciklizam === U Varaždinskoj županiji uređene su četiri cestovne biciklističke rute i jedna kombinirana, koja dijelom prolazi neasfaltiranim putevima, a dijelom cestom. Te rute mogu se svrstati u glavne biciklističke pravce R01 i R03, pri čemu R01 povezuje Varaždin s [[Dubrava Križovljanska|Dubravom Križovljanskom]], a R03 Varaždin s [[Mali Bukovec|Malim Bukovcem]]. Uz njih, postoji i ruta RO2, koja djelomično prolazi neasfaltiranim terenom.<ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Bike Routes VZZ – Biciklističke rute Varaždinske županije|url=https://bike-routes-vzz.com/|access-date=2025-04-07|website=bike-routes-vzz.com}}</ref> Razvoju cikloturizma doprinosi 710 km duga biciklistička staza, poznata pod nazivom „Dravska biciklistička staza”.<ref>{{Citiranje weba|title=Outdoor|url=https://visitvarazdin.hr/sto-raditi/outdoor/|access-date=2024-04-21|website=Turistička zajednica grada Varaždina|language=hr}}</ref> [[Datoteka:Varaždinske Toplice - kupalište.1.jpg|alt=Varaždinske toplice|mini|Varaždinske toplice]] Mrežu biciklističkih ruta upotpunjuju i dvije županijske rute. Ruta "Od dvorca do dvorca" vodi kroz kulturne i povijesne znamenitosti Varaždinske županije, dok "Toplička ruta" vodi do Varaždinskih Toplica, gdje se nalaze najstarije termalne toplice u Hrvatskoj i arheološki ostaci rimskog termalnog kupališta.<ref name=":2" /> Kroz grad Varaždin prolaze dvije važne europske biciklističke rute. Sa zapadne strane, preko Slovenije i grada [[Maribor|Maribora]], prolazi ''EuroVelo 9'', dok se s istočne strane proteže ''EuroVelo 13'', koja slijedi Slovensko-Mađarsku granicu, prolazi kroz Međimursku županiju te se u blizini Općine Mali Bukovec nastavlja prema Koprivnici.<ref name=":2" /> == Obrazovanje == [[Datoteka:Glazbena škola Varaždin.jpg|mini|328x328px|Zgrada Glazbene škole Varaždin, 2018.]] [[Datoteka:Isusovački samostan VŽ (FOI).jpg|mini|250px|Fakultet organizacije i informatike, 2008.]] Osim sedam osnovnih škola, na području grada postoji nekoliko srednjih škola, fakulteti, više i visoke škole, vrlo poznata osnovna i srednja glazbena škola, te centar za obrazovanje djece s posebnim potrebama. === Osnovne škole === {{div col|colwidth=20em}} * 1. osnovna škola Varaždin * 2. osnovna škola Varaždin * 3. osnovna škola Varaždin * 4. osnovna škola Varaždin * 5. osnovna škola Varaždin * 6. osnovna škola Varaždin * 7. osnovna škola Varaždin * Glazbena škola Varaždin * Centar za odgoj i obrazovanje »Tomislav Špoljar« * Katolička škola Svete Uršule {{div col end}} === Srednje škole === * Glazbena škola Varaždin * Prva gimnazija Varaždin * Druga gimnazija Varaždin * Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola * Elektrostrojarska škola * Medicinska škola * Strojarska i prometna škola * Srednja strukovna škola * Gospodarska škola * Prva privatna gimnazija s pravom javnosti * Privatna varaždinska gimnazija Žiger * Privatna srednja škola Varaždin s pravom javnosti === Fakulteti === [[Sveučilište Sjever]]:<ref>https://www.isvu.hr/visokaucilista/hr/podaci/336/organizacijskastruktura</ref> * Odjel za ekonomiju * Odjel za elektrotehniku * Odjel za fizioterapiju * Odjel za geodeziju i geomatiku * Odjel za glazbu i medije * Odjel za graditeljstvo * Odjel za mehatroniku * Odjel za multimediju * Odjel za odnose s javnostima * Odjel za sestrinstvo * Odjel za strojarstvo * Odjel za tehničku i gospodarsku logistiku [[Sveučilište u Zagrebu]]: * [[Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu]] * [[Geotehnički fakultet u Varaždinu]] * [[Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu]], studijska jedinica u Varaždinu [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku]] (Ekonomski fakultet Osijek – stručni studij Varaždin): * Računovodstvo ===Glazbena škola=== Pod utjecajem srednjoeuropskih kulturnih središta Graza, Beča i Budimpešte 1828. godine u Varaždinu je osnovana Glazbena škola, isprva kao dio godinu dana ranije nastalog Glazbenog društva.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Sraka|first=Stjepan|date=1998-12-05|title=GLAZBENA ŠKOLA VARAŽDIN - BOGATA TRADICIJA U SLUŽBI BUDUĆNOSTI|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/198502|journal=Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin|language=hr|issue=10-11|pages=255–262|issn=0352-9509}}</ref> Tijekom 19. stoljeća Škola je doživjela nekoliko kraćih prekida rada zbog nedostatka sredstava, političkih prilika te pomanjkanja stručnog kadra. Najduži prestanak njezinih aktivnosti nastupio je 1915. godine uslijed [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], a nastavljene su tek 1936. na inicijativu pijanistice Marije Štanjek i glazbenica oko nje.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ruža|first=Dada|date=2008-12-09|title=Glazbena škola u Varaždinu kao nositeljica kontinuiteta glazbenog života grada u posljednjem razdoblju svojeg djelovanja (1936.-2008.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/53955|journal=Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin|language=hr|issue=19|pages=105–130|issn=0352-9509}}</ref> Za razvoj Škole važno je bilo dobivanje statusa glazbene škole za srednje glazbeno obrazovanje 1952. godine od Republičkog Ministarstva, što je bio poticaj za uvođenje novih programa i smjerova u suradnji s orkestrom gradskog kazališta. Godine 1992. potvrđen je status Glazbene škole kao ustanove koja nudi vrtićko, osnovno i srednje obrazovanje prema programima koje je odobrilo nadležno ministarstvo.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Sraka|first=Stjepan|date=1998-12-05|title=GLAZBENA ŠKOLA VARAŽDIN - BOGATA TRADICIJA U SLUŽBI BUDUĆNOSTI|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/198502|journal=Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin|language=hr|issue=10-11|pages=255–262|issn=0352-9509}}</ref> Više je puta mijenjala svoju adresu boraveći u neadekvatnim prostorima, dok se konačno nije smjestila u Palaču Erdödy 2002. godine.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ruža|first=Dada|date=2008-12-09|title=Glazbena škola u Varaždinu kao nositeljica kontinuiteta glazbenog života grada u posljednjem razdoblju svojeg djelovanja (1936.-2008.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/53955|journal=Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin|language=hr|issue=19|pages=105–130|issn=0352-9509}}</ref> U školi se provodi edukacija sviranja na folklornim, klasičnim i povijesnim instrumentima. Veliku novost predstavljalo je uvođenje poduka sviranja na tradicionalnim instrumentima harmonici i tamburici,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ruža|first=Dada|date=2008-12-09|title=Glazbena škola u Varaždinu kao nositeljica kontinuiteta glazbenog života grada u posljednjem razdoblju svojeg djelovanja (1936.-2008.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/53955|journal=Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin|language=hr|issue=19|pages=105–130|issn=0352-9509}}</ref> a također je prva na području Hrvatske kao jedan od glavnih predmeta ponudila [[orgulje]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Sraka|first=Stjepan|date=1998-12-05|title=GLAZBENA ŠKOLA VARAŽDIN - BOGATA TRADICIJA U SLUŽBI BUDUĆNOSTI|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/198502|journal=Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin|language=hr|issue=10-11|pages=255–262|issn=0352-9509}}</ref> Škola je snažno orijentirana prema obrazovanju budućih umjetnika za javne izvedbe, kao i popularizaciju glazbene kulture, naročito među djecom. Njeguje suradnju s drugim glazbenim školama te ostalim kulturnim i društvenim institucijama.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ruža|first=Dada|date=2008-12-09|title=Glazbena škola u Varaždinu kao nositeljica kontinuiteta glazbenog života grada u posljednjem razdoblju svojeg djelovanja (1936.-2008.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/53955|journal=Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin|language=hr|issue=19|pages=105–130|issn=0352-9509}}</ref> == Sport == [[Datoteka:Stade Varteks.JPG|mini|270px|[[Stadion Varteks]]]] [[Datoteka:Sport Hall Varaždin.jpg|mini|270px|[[Športska dvorana Varaždin]]]] * nogomet: [[NK Varteks (2011.)|NK Varteks]], [[NK Varaždin Varaždin|NK Varaždin]], [[NK Sloboda Varaždin|NK Sloboda]], [[NK Mladost Varaždin|NK Mladost]], [[Varaždinski gimnazijski športski klub|VGŠK]], [[Varaždinski športski klub|VŠK]], [[VNŠK Drava|Drava]], [[ŠK Varaždinec|Varaždinec]], [[ŠK Željezničar Varaždin|Željezničar]], [[ŠK Slavija Varaždin|Slavija]], [[HŠK Zagorac Varaždin|Zagorac]], [[NK Plitvica Gojanec|Plitvica]] * rukomet: [[RK Varaždin]], [[GRK Varaždin 1930]], [[ŽRK Koka Varaždin|ŽRK Koka]] * košarka: [[KK Vindi]] * odbojka: [[OK Varaždin]], [[OK Kitro Varaždin]]<ref>[http://varazdin-sport.hr/stvara-li-se-varazdinu-vrhunska-zenska-odbojkaska-ekipa/ ZŠU Varaždin] Stvara li se u Varaždinu vrhunska ženska odbojkaška ekipa?, 17. listopada 2016.</ref> * tenis: [[TK Varteks]], [[Varaždin 1181 – Igrec]], [[STK Varaždin]] * bejzbol: [[BK Vindija]] * [[KK Varteks]] * hokej na ledu: "[[klub hokeja na ledu Varaždin|KHL Varaždin]]" * hrvanje: hrvački klub Vindija, [[Hrvački klub Varteks|Varteks]] * vaterpolo:vaterpolo klub Varaždin 1181 * badminton: [[badminton klub KAJ]] * biciklizam: biciklističko društvo Sloga * trčanje:trkački klub Marathon 95 Varaždin * paintball: [[paintball centar Drava]] * paintball: [[paintball team Varaždin]] * pikado: [[Pikado klub Barfly OVB|Pikado klub Barfly]] * sportski ples: Športski plesni klub Harmony Varaždin i Plesni studio Takt Varaždin * savate box: savate box Omega, savate klub Varaždin * streličarstvo: Varaždinski streličarski klub * džiju-džicu: BJJ Varaždin * karate: karate klub Varaždin * taekwondo: taekwondo klub Varaždin * atletika: AK Sloboda (1932.)<ref>{{Citiranje www |naslov=Početna |url=http://www.ak-sloboda.hr |web_stranica=AK Sloboda |preuzeto=31. siječnja 2017.}}</ref> *sportsko-penjanje: SPK TopOut, SPK Vertikal *disc golf: DGK Lagoda, DGK Varaždin Održavaju se popularne trkačke utrke: [[Novogodišnja utrka u Varaždinu]], s tradicijom od 1977. godine prva je utrka u svijetu koja počinje točno u ponoć na prijelazu iz Stare u Novu godinu<ref>{{Citiranje www |naslov=39. Novogodišnja utrka grada Varaždina |url=https://3sporta.com/39-novogodisnja-utrka-grada-varazdina/ |web_stranica=3sporta.com |nadnevak=23. prosinca 2016. |preuzeto=11. listopada 2018.}}</ref> te Varaždinski polumaraton od 1995. Održava se stolnoteniski turnir [[Croatia Open (stolni tenis)|Croatia Open]] koji je dugi niz godina bio dio ITTF World Toura. Međunarodni turnir [[Croatia Open (savate)|Croatia Open]] u [[Savate|savateu]] koji se održava od 2013. bio je dio ''Svjetskog kupa u savateu za klubove (World Savate Club Cup)'' 2017. – 2019.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.profightstore.hr/portal/savate/savate-fight-club-kovacic-organizirao-svjetski-savate-kup-za-klubove-croatia-savate-open/28093 |title=Arhivirana kopija |access-date=12. siječnja 2020. |archive-date=27. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190927072619/https://www.profightstore.hr/portal/savate/savate-fight-club-kovacic-organizirao-svjetski-savate-kup-za-klubove-croatia-savate-open/28093 |url-status=dead }}</ref> == Poznate osobe == {{div col|colwidth=20em}} *[[Vjekoslav Rosenberg-Ružić]], skladatelj, dirigent i glazbeni pedagog *[[Pavle Goranin Ilija]], učesnik [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačke borbe]] i [[Narodni heroji Jugoslavije|Narodni Heroj Jugoslavije]] *[[Mirko Breyer]], bibliofil, knjižar-nakladnik, antikvar i osnivač prvog znanstvenog antikvarijata u Hrvatskoj *[[Ladislav Rakovac]], liječnik internist, zaslužan za unaprjeđenje javnoga zdravstva u Hrvatskoj *[[Miroslav Šicel]], akademik HAZU *[[Slavko Brankov]], dramski glumac *[[Alojz Jembrih]], znanstvenik *[[Matija Jeremitz]], hrvatski graditelj orgulja *[[Tomislav Lipljin]], dramski glumac i kajkavski književnik *[[Ivan Padovec]], gitarist i skladatelj *[[Ivo Režek]], slikar i karikaturist *[[Istok Rodeš]], skijaš *[[Karolina Šprem]], tenisačica *[[Miljenko Stančić]], slikar *[[Anica Vranković]], slikarica i likovna pedagogica *[[Gregur Kapucinski]] *[[Ferdinand Konščak]], isusovac i istraživač *[[Branko Vodnik]] *[[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]], nogometni trener *[[Gabrijela Horvatova]], operna pjevačica, glumica<ref>[http://www.klasika.hr/index.php?p=article&id=1217 Klasika.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140818065224/http://www.klasika.hr/index.php?p=article&id=1217 |date=18. kolovoza 2014. }} Kamen kušnje opernih ansambala, pristupljeno 18. travnja 2011.</ref> *[[Vatroslav Jagić]], jezikoslovac i slavist *[[Zdenka Weber]], muzikologinja *[[Tonka Kulčar-Vajda]], tografkinja *[[Pero Pirker]], političar *[[Dubravka Vukalović Vlahek]], pijanistica *[[Marko Rog]], nogometaš *[[Ivan Kukuljević Sakcinski]], povjesničar, književnik i političar *[[Bonaventura Ćuk]], katolički svećenik, franjevac, hrvatski pjesnik, polihistor, filozof, zoolog, nastavnik *[[Lipharda Horvat]], katolička redovnica, sestra milosrdnica, žrtva jugoslavenskog komunističkog režima *[[Stanko Lazar]], kulturni djelatnik *[[Ivan Sangilla]], nakladnik i tiskar, utemeljitelj tiskarstva i nakladništva u Varaždinu *[[Marijan Mlinarić]], hrvatski ministar unutarnjih poslova, kirurg *[[Ljiljana Bogojević]], glumica *[[Ljubomir Kerekeš]], kazališni, televizijski i filmski glumac *[[Jan Kerekeš]], kazališni, televizijski i filmski glumac *[[Stjepan Pethő]], predavač na inoz. učilištima u ranom novom vijeku *[[Andrija Makar]], predavač na inoz. učilištima u ranom novom vijeku *[[Robert Hranj]], admiral i zapovjednik Glavnog stožera oružanih snaga *[[Pjerino Hrvaćanin]], koreograf *[[Stephan Lupino]], fotograf, kipar i slikar *[[Dragutin Drk]], poduzetnik *[[Robert Herjavec]], poduzetnik, ulagač *[[Ernest Fišer]], književnik {{div col end}} == Gradovi prijatelji == Odlukama Gradskog vijeća Grada Varaždina odnosi prijateljstva i partnerstva uspostavljeni su sa sljedećim gradovima: * {{Z|ITA}} [[Montale]] ([[Italija]]) * {{Z|SLK}} [[Trnava (Slovačka)|Trnava]] ([[Slovačka]]) * {{Z|NJE}} [[Ravensburg]] ([[Njemačka]]) * {{Z|AUT}} [[Bad Radkersburg]] ([[Austrija]]) * {{Z|SLO}} [[Ptuj]] ([[Slovenija]]) * {{Z|NJE}} [[Koblenz]] ([[Njemačka]]) * {{Z|MAK}} [[Kumanovo]] ([[Makedonija]]) * {{Z|FRA}} [[Auxerre]] ([[Francuska]]) * {{Z|MAĐ}} [[Zalaegerszeg]] ([[Mađarska]]) == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == * Stjepan Belošević, ''Županija Varaždinska i slobodni kraljevski grad Varaždin'', Zagreb, 1926. * Neven Budak, ''Gradovi Varaždinske županije u srednjem vijeku'', Zagreb-Koprivnica, 1994. {{ISBN|953-6235-01-3}} * Rudolf Horvat, ''Povijest grada Varaždina'', Varaždin, 1993. {{ISBN|953-154-001-2}} * Mira Ilijanić, ''Urbanizam – graditeljstvo – kultura, zbornik radova'', Varaždin, 1999. {{ISBN|953-6775-05-0}} * Ivy Lentić Kugli, ''Varaždin nakon požara 1776. godine'', Zagreb, 1973. * Ivy Lentić Kugli, ''Varaždin, povijesna urbana cjelina grada'', Zagreb, 1977. * Ivy Lentić Kugli, ''Varaždinski graditelji i zidari 1700-1850'', Zagreb, 1980. * Ivy Lentić Kugli, ''Zgrade varaždinske povijesne jezgre'', Zagreb, 2001. {{ISBN|953-178-473-6}} * Adolf Wissert, Bilješke o nekim varaždinskim kućama, ''Spomenica varaždinskog muzeja 1925-1935'', Varaždin, pretisak 1995. * Ratančić, Bernarda; Milošević, Vladanka: Prilog poznavanju povijesti franjevačke ljekarne u Varaždinu. Portal br.7, 2016. g., str. 193-207. URL: https://hrcak.srce.hr/clanak/253347 * Milošević, Vladanka et al.: Nove konzervatorske spoznaje o oslikanoj franjevačkoj ljekarni u Varaždinu. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, br. 30, 2019. URL: https://hrcak.srce.hr/clanak/335977 * Sraka, Stjepan. "Glazbena škola Varaždin - bogata tradicija u službi budućnosti." ''Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin'' , br. 10-11 (1998): 255-262. <nowiki>https://hrcak.srce.hr/134516</nowiki> * Ruža, Dada. "Glazbena škola u Varaždinu kao nositeljica kontinuiteta glazbenog života grada u posljednjem razdoblju svojeg djelovanja (1936.-2008.)." ''Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin'' , br. 19 (2008): 105-130. <nowiki>https://hrcak.srce.hr/33957</nowiki> == Vanjske poveznice == {{commonscat|Varaždin}} * [https://www.varazdin.hr Službene stranice grada Varaždina] * [https://varazdin.hr/gradske-ustanove/ Gradske ustanove] {{GiO VŽ}} {{Varaždin}} {{Varaždin-grad}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Varaždin| ]] [[Kategorija:Gradovi u Varaždinskoj županiji]] [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Varaždina| ]] e2c7qo77jjxr0gxa7zo20is608eolvg 0 10578 7565724 7169550 2026-07-28T19:03:12Z Pojmoslovac 51927 s 7565724 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanost | ime = Optika | slika = Double-alaskan-rainbow.jpg | veličina = | opis slike = Dvostruka [[duga]]. | znanstvena_grana = | znanstveno_polje = '''[[Fizika]]''' | znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]''' | dodatak = | portal = '''[[Portal:Fizika|Portal o fizici]]''' }} [[datoteka:Light dispersion of a mercury-vapor lamp with a flint glass prism IPNr°0125.jpg|mini|desno|250px|Optika proučava i [[disperzija (optika)|disperziju svjetlosti]].]] [[datoteka:Fényvisszaverődés.jpg|mini|desno|250px|[[Refleksija]]: zraka [[svjetlost]]i koja pada na neku [[ravnina|ravninu]] reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini.]] [[datoteka:Fénytörés.jpg|mini|desno|250px|[[Refrakcija]] ili [[lom svjetlosti]] je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.]] [[datoteka:Wavelength=slitwidthspectrum.gif|mini|desno|250px|Prikaz [[ogib]]a ili [[difrakcija|difrakcije]] kada je otvor na zapreci jednak [[valna duljina|valnoj duljini]] [[val]]a.]] [[datoteka:Interferenz.jpg|mini|desno|250px|[[Interferencija valova|Interferencija]] dvaju kružnih [[val]]ova.]] [[datoteka:LASER.jpg|mini|desno|250px|[[Pokus]] s [[laser]]skom zrakom.]] [[datoteka:Rayleigh scattering after sunset at 500m altitude-2008.jpg|mini|desno|250px|[[Rayleighovo raspršenje]] jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska.]] [[datoteka:Misc pollen.jpg|mini|desno|250px|[[Pelud]]i snimljeni skenirajućim [[elektronski mikroskop|elektronskim mikroskopom]].]] '''Optika''' (prema [[Grčki jezik|grč]]. ''ὀπτιϰὴ [τέχνη]'': [znanost] o vidu) je grana [[fizika|fizike]] koja se bavi svojstvima i širenjem [[svjetlost]]i, te međudjelovanjem svjetlosti i [[tvar]]i. Svjetlošću se naziva [[elektromagnetsko zračenje]] koje se sastoji od vidljivoga dijela [[Spektar (fizika)|spektra]] elektromagnetskih valova s rasponom [[valna duljina|valnih duljina]] od 380 do 780 [[metar|nm]], koje ljudsko oko razlikuje kao [[Boja|boje]], od ljubičaste s najmanjom do crvene s najvećom valnom duljinom. U širem smislu, optika se bavi i [[Infracrveno zračenje|infracrvenim]], [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastim]], a djelomice i [[Rendgenske zrake|rendgenskim zračenjem]]. [[Klasična fizika|Klasična se optika]] dijeli na geometrijsku i valnu (fizikalnu) optiku, dok su novije grane nelinearna, neslikovna i kvantna optika.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/45342 |title=optika |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> Neke pojave u optici ovise o kvantnoj prirodi svjetlosti što optiki povezuje i s [[kvantna mehanika|kvantnom mehanikom]]. U praksi se ipak većina pojava može objasniti elektromagnetskom prirodom svjetlosti koja je opisana [[Maxwellove jednadžbe|Maxwellovim jednadžbama]]. Primijenjena optika se bavi konstrukcijom i optimizacijom optičkih elemenata, sustava i naprava kao što su [[leća (optika)|leće]], [[zrcalo|zrcala]], [[prizma (optika)|prizme]], [[objektiv]]i, [[okular]]i, [[mikroskop]]i, [[teleskop]]i. == Povijest == Optika se proučavala već u starom vijeku. O njoj je pisao [[Euklid]], a značajno djelo objavio je [[Klaudije Ptolemej|Ptolemej]] u 2. stoljeću. Nakon 1500. godine njome su se bavili [[Galileo Galilei|G. Galilei]], [[Johannes Kepler|J. Kepler]], [[Christiaan Huygens|C. Huygens]], [[Robert Hooke|R. Hooke]], [[Isaac Newton|I. Newton]] i drugi. Newton je eksperimentirao s rastavljanjem svjetlosti na boje, te izložio teoriju po kojoj je svjetlost sastavljena od čestica ([[korpuskularna teorija]]). Djelomičan razlog za sporo prihvaćanje [[valna teorija|valne teorije svjetlosti]], koju su zastupali Huygens i Hooke, bio je i Newtonov autoritet. Hrvatski [[fizičar]]i [[Markantun de Dominis|M. de Dominis]], [[Marin Getaldić|M. Getaldić]] i [[Ruđer Bošković|R. Bošković]] dali su mnoštvo izvornih doprinosa optici svojega doba. U 19. stoljeću valna je teorija potpuno prevladala, okrunjena egzaktnom teorijom [[Elektromagnetizam|elektromagnetizma]] [[James Clerk Maxwell|J. C. Maxwella]] 1864. [[Albert Einstein|A. Einstein]] je 1905. postavio hipotezu o [[Dualizam (fizika)|dvojnoj prirodi svjetlosti]]. Ta dva suprotstavljena gledišta, valni i čestični, usklađena u jedinstvenu sliku, dovela su do razvoja [[kvantna fizika|kvantne fizike]]. Godine 1917. Einstein je protumačio stimuliranu emisiju svjetlosti i otvorio put razvoju [[laser]]a i nelinearne optike. == Podjela optike == === Geometrijska optika === U geometrijskoj optici zanemaruje se valna priroda svjetlosti, a temeljni je pojam svjetlosna zraka. U nekom sredstvu [[svjetlost]] može biti djelomično ili potpuno [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorbirana]] (upijena) ili transmitirana (propuštena), a na granici sredstava [[Refleksija|reflektirana]] (odbijena) ili pak podliježe refrakciji (lomu). Osnovni su zakoni geometrijske optike zakon pravocrtnoga širenja svjetlosti, zakon neovisnosti svjetlosnih zraka, [[zakon refleksije]] i zakon loma ([[Snelliusov zakon]]). [[Osvijetljenost]] plohe povećava se ako na nju pada svjetlost iz dvaju ili više izvora. Pri refleksiji (odbijanju) svjetlosti upadni je kut jednak kutu refleksije, a upadna i reflektirana zraka leže u istoj ravnini, okomitoj na plohu refleksije. Lom ([[refrakcija]]) svjetlosti zbiva se pri prijelazu iz jednog optičkoga sredstva u drugo, a upadni kut ''α₁'' i kut loma ''α₂'' povezani su [[Snelliusov zakon|Snellovim zakonom loma]]: :<math>n_1 \cdot \sin\theta_1 = n_2 \cdot \sin\theta_2\ </math> gdje je: ''n'' - [[indeks loma]] (refrakcija). Pri prijelazu iz optički rjeđeg u optički gušće sredstvo zraka se istodobno i lomi i reflektira. Zakon loma očituje se kod planparalelne ploče (pomaknuta slika), [[optička prizma|optičke prizme]] (na primjer otklon upadne zrake) i leće (na primjer kod [[mikroskop]]a i [[dalekozor]]a). Svojstva [[Leća (optika)|leće]] iskazuje jednadžba: :<math>\frac{1}{S_1} + \frac{1}{S_2} = \frac{1}{f} </math> gdje je: ''S₁'' - udaljenost predmeta od leće, ''S₂'' - udaljenost slike od leće, a ''f'' - [[žarišna duljina]], pozitivna za sabirne, a negativna za rastresne leće. Slika predmeta koju stvara leća može biti uvećana ili umanjena, realna ili virtualna, te uspravna ili obrnuta. Zraka koja iz optički gušćega sredstva indeksa loma ''n₂'' pada na granicu s optički rjeđim sredstvom indeksa loma ''n₁'', pod kutom većim od graničnoga: :<math> \sin\theta_g = \frac{n_2}{n_1}</math> u potpunosti se reflektira. To je '''totalna refleksija'''. Ona omogućuje obrtanje slike u različitim optičkim sustavima, a čini i osnovni mehanizam širenja svjetlosti kroz [[Optičko vlakno|optička vlakna]] ([[svjetlovod]]e). === Valna optika ili fizikalna optika === '''Valna optika''' ili '''fizikalna optika''' tretira [[svjetlost]] kao [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetski val]], koji se u [[vakuum]]u širi [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]] (''c'' = 3 · 10⁸ [[Metar u sekundi|m/s]]), a u optičkom sredstvu [[indeks loma|indeksa loma]] ''n'' [[brzina|brzinom]] ''v'': :<math> v = \frac{c}{n}</math> U [[vakuum]]u, za [[valna duljina|valnu duljinu]] ''λ'' i [[frekvencija|frekvenciju]] [[val]]a ''f'' vrijedi: :<math> c = \lambda \cdot f </math> Valna duljina u nekom sredstvu je: :<math> \lambda_1 = \frac{\lambda}{n}</math> Širenje svjetlosti prikazuje se s pomoću valne fronte. Prema [[Huygensovo načelo|Huygensovu načelu]], svaka točka na valnoj fronti izvor je novoga vala. U području vrlo malih valnih duljina valna se optika svodi na geometrijsku, a zrake svjetlosti okomite su na valnu frontu. Svjetlost je [[Monokromator|monokromatska]] ako je zastupljena samo jedna valna duljina, a polikromatska ako sadrži diskretni niz valnih duljina (na primjer svjetiljke s razrijeđenim plinom) ili kontinuirani spektar ([[Sunčeva svjetlost]] ili [[žarulja]] s užarenom niti). Valna priroda svjetlosti dokazuje se pokusima s [[Interferencija valova|interferencijom]] i [[ogib]]om ([[difrakcija]]). Interferencija nastaje kada u istu točku pada svjetlost iz dvaju izvora. Ako se postigne stojni val (samo s pomoću [[Koherencija|koherentnih]] izvora svjetlosti), dva snopa svjetlosti mogu se poništiti ili pojačati, što se na [[zaslon]]u vidi kao svijetla ili tamna pruga. Ogib ili difrakcija pojava je skretanja svjetlosti iza zapreke, tako da predmeti obasjani svjetlošću ne bacaju oštru sjenu. Niz bliskih uskih pukotina tvori [[optička rešetka|optičku rešetku]]. [[Disperzija (optika)|Optička disperzija]] razlaganje je svjetlosti na [[boja|boje]]. Bijela se svjetlost može rastaviti lomom na optičkoj prizmi. Za manje valne duljine indeks loma je veći, pa se ljubičasta svjetlost otklanja najjače, a crvena najmanje. Pojava [[duga|dúge]] primjer je disperzije svjetlosti prouzročene [[Refrakcija|lomom]] i totalnom [[refleksija|refleksijom]] na kapljicama vode u [[zrak]]u. Preciznije razdvajanje različitih valnih duljina omogućuje [[optička rešetka]]. === Nelinearna optika === '''Nelinearna optika''' bavi se izvorima visoko [[Koherencija|koherentne]] [[laser]]ske svjetlosti koji proizvode usmjerene svjetlosne snopove velike [[snaga|snage]], što uzrokuje nelinearne učinke. Obična svjetlost na putu kroz optičko sredstvo mijenja stazu, ali ne i frekvenciju, dok nelinearnost pri međudjelovanju svjetlosti s tvari može prouzročiti i promjenu [[frekvencija|frekvencije]]. === Neslikovna optika === '''Neslikovna optika''' proučava svjetlost u prijenosu. Ona se ne bavi složenim pojavama nastanka svjetlosti i međudjelovanja s tvari, već se usredotočuje na sprječavanje rasapa snopa te gubitaka [[energija|energije]] tijekom prijenosa pa, primjerice, istražuje kakvi oblici [[svjetlovod]]a dovode do kaotičnih [[refleksija]] i gubitaka snage u prijenosu. === Elektronska optika === {{glavni|Elektronska optika}} '''Elektronska optika''' je grana [[fizika|fizike]] koja se bavi upravljanjem snopom [[elektron]]a s pomoću [[električno polje|električnoga]] i [[magnetsko polje|magnetskoga polja]] te konstrukcijom [[elektronika|elektroničkih uređaja]] poput optičkih. Djelovanje tih polja na elektronski snop na maloj udaljenosti od njihovih [[os]]i slično je djelovanju [[Leća (optika)|optičkih leća]], [[zrcalo|zrcala]] i [[Prizma (optika)|prizmi]] na snop [[svjetlost]]i. === Optika atmosfere === {{glavni|Optika atmosfere}} '''Optika atmosfere''' jest grana [[meteorologija|meteorologije]] koja proučava pojave nastale [[Refrakcija|lomom svjetlosti]], odbijanjem (refleksijom), [[Rayleighovo raspršenje|raspršivanjem]] i [[ogib]]om (difrakcija) [[svjetlost]]i u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]] (boja neba, duga, vijenac ili korona oko Sunca i Mjeseca, halo, pasunce ili lažno Sunce, Sunčev stup, irizacija oblaka, glorija, zračno zrcaljenje, fatamorgana, miraž, pojava sumraka, alpskog žara, treperenja zvijezda, zelenog bljeska, astronomska i terestrička refrakcija, depresija [[obzor]]a i dr.). Optika atmosfere proučava i pojave koje su posljedica perspektive: prividni oblik [[Nebeska sfera|nebeskog svoda]], površine diska [[Sunce|Sunca]] i [[Mjesec]]a pri njihovu izlaženju i zalaženju i dr.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=45343 |title=optika atmosfere |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref> === Kvantna optika === '''Kvantna optika''' istražuje [[kvant]]ne i [[Teorija relativnosti|relativističke]] pojave povezane sa svjetlošću, posebno [[Dualizam (fizika)|dvojnu (valnu i čestičnu) prirodu svjetlosti]]. Osim kao val, svjetlost se može predočiti i kao snop čestica. To su kvanti svjetlosti ili [[foton]]i, a svaki ima [[energija|energiju]] ''E'': :<math> E = h \cdot \nu \,</math> i [[količina gibanja|količinu gibanja]] ''p'': :<math> p = \frac{E}{c}</math> gdje je: ''h'' - [[Planckova konstanta]]. Posljedica je čestične prirode svjetlosti radijacijski [[tlak]] ([[tlak elektromagnetskog zračenja]]), koji u slučaju pulsnih laserskih snopova visoka intenziteta poprima znatne vrijednosti, pa se primjenjuje za promjene strukture tvari na [[atom]]skoj razini (na primjer hlađenje atoma). == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} ==Vanjske poveznice== * [http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/ Web courseware Povijest fizike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120802174002/http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/ |date=2. kolovoza 2012. }} {{Opće grane u fizici}} [[Kategorija:Optika| ]] 4e7e0yz1pkrep5iztjpy3psvgu1ohv0 0 10690 7565773 6198146 2026-07-28T21:28:40Z Pojmoslovac 51927 s 7565773 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanost | ime = Zoologija | slika = Oslo Zoological Museum - IMG 9062.jpg | veličina = | opis slike = Zoološki muzejski izlošci. | znanstvena_grana = | znanstveno_polje = '''[[Biologija]]''' | znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]''' | dodatak = | portal = '''[[Portal:Biologija|Portal o biologiji]] }} {{Zoologija}} '''Zoologija''' (od [[Grčka|grčkog]] ''zoon'' "živo biće") je [[Biologija|biološka]] disciplina koja se bavi proučavanjem [[životinje|životinja]], odnosno, oblikom i građom tijela ([[Morfologija (biologija)|morfologija]], [[anatomija]]), životnim aktivnostima ([[psihologija|psihologijom]]), razvojem i porijeklom (uključujući [[paleontologija|paleontologiju]]), nasljednim odlikama ([[genetika|genetikom]]), odnosom s okolišem ([[ekologija|ekologijom]]), rasprostranjenošću ([[zoogeografija|zoogeografijom]]) i ponašanjem životinja. Sistematiku životinja pogledaj pod [[sistematika životinjskog carstva]]. == Područja rada zoologije == * [[Opća zoologija]] (građa, život, razmnožavanje, razvoj) * [[Posebna zoologija]] (obrađivanje zoološke raznovrsnosti) * [[Sistematizacija]] (povijest vrste, razvrstavanje, kategorizacija) * [[Morfologija (biologija)|Morfologija]] (vanjska obilježja građe životinja) * [[Anatomija]] (unutrašnja građa pojedine životinje) * [[Fiziologija]] (životni procesi, funkcije [[organ]]a) * [[Biologija ponašanja]] (uzroci ponašanja) * [[Embriologija]] (individualni razvoj) * [[Zoogeografija]] * [[Ekologija]] * [[Primijenjena zoologija]] == Zoolozi == Zoologijom se kao [[znanost|znanstvenom disciplinom]] bave '''zoolozi'''. Oni mogu svoj znanstveni rad obavljati kako u prirodi ili [[laboratorij]]u tako i u [[muzej]]u ili u [[zoološki vrt|zoološkom vrtu]] ili u kombinaciji nekih ili svih navedenih oblika rada. Većina zoologa su studirali [[biologija|biologiju]]. Međutim, zoologijom se danas bave i [[veterinar]]i i [[šumar]]i i [[geograf]]i. Prije nego što su [[zoologija]] i [[botanika]] postale samostalne znanstvene discipline, zoolozi i biolozi su završavali studij [[medicina|medicine]]. === Poznati zoolozi === * [[Alfred Edmund Brehm]] * [[Dian Fossey]] * [[Jane Goodall]] * [[Bernhard Grzimek]] * [[Konrad Lorenz]] {{biologija}} [[kategorija:zoologija| ]] 6g2y47wbv9t7jblc15vxo368opayywi 0 11005 7565819 7485268 2026-07-29T04:28:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565819 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|studeni 2009.}} {{Infookvir naselje | ime = Grad Široki Brijeg | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama = Crkva04743.JPG | opis_slike = [[Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|Crkva Uznesenja BDM]], simbol Širokog Brijega | slika_zastava = Flag of Široki Brijeg.gif | slika_zastava_veličina = 120px | slika_grb = Coat of Arms of Siroki Brijeg.svg | slika_grb_veličina = 80px | slika_karta = SirokiBrijeg Municipality Location.png | opis_karte = Položaj Grada Širokog Brijega na karti BiH | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|BIH}} | lokacija1_ime = [[Upravna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | lokacija1_info = [[Federacija BiH]] | lokacija2_ime = [[Županije Federacije BiH|Županija]] | lokacija2_info = [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|25 px]] [[Županija Zapadnohercegovačka|Zapadnohercegovačka]] | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = [[Ivo Pavković]] | stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | površina_ukupna = 388 km² | stanovništvo_godina = 2013. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = Grad | stanovništvo_prazno1 = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>28.928 | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = Naseljeno mjesto | stanovništvo_prazno2 = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>6.149 | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = [[CET]] | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = [[CEST]] | utc_pomak_DST = +2 | poštanski_broj = 88220 | pozivni_broj = +387 (0)39 | web_stranica = http://www.sirokibrijeg.ba | širina-stupnjevi = 43 | širina-minute = 22 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 17 | dužina-minute = 35 | dužina-oznaka = E }} '''Široki Brijeg''' je grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i sjedište [[Županija Zapadnohercegovačka|Županije Zapadnohercegovačke]]. == Ime == Sadašnji oblik imena grada je [[ijekavski|ijekavizirani]] oblik [[ikavski|ikavskog]]: '''Široki Brig''' jer je ovo područje tradicionalno ikavsko. Ikavski oblik se koristi u pjesmama,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://skripari.cicero.ba/index.asp?vrsta=op&sif_podrucja=1 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100306223552/http://skripari.cicero.ba/index.asp?vrsta=op&sif_podrucja=1 |archive-date=6. ožujka 2010. |access-date=24. prosinca 2009.}}</ref> navijačkim skupinama i neslužbenoj uporabi, iako službeno se koristi isključivo ijekavski. U svakodnevnom razgovor najčešće se koristi izraz '''Široki'''. Mjesto gdje se danas nalazi središnji dio grada, kraj rječice [[Lištica|Lištice]],<ref>U Lisama izvire rijeka [[Lištica]] (izvedenica od imena Lise). Po njima je dobila svoje ime, a po rijeci i mjesto Lištica.</ref> pripadalo je naselju Lise.<ref>Lis, pridjev, sveslav. i praslav. u toponimima ima više značenja. Za širokobriješko naselje Lise, vjerojatno, toponim koji ima osnovu lis- i sufliks -in (ine) sa značenjem "mjesto po vrhovima koje nije obraslo šumom; sinonimi: čistina, proplanak", na -inje lisinje n "goli vrh, golo brdo". (Vladimir Mažuranić, Pravopisno-povijesni rječnik, Zagreb, 1908-1922., 598); "Kad se pogleda sa Širokoga Brijega preko grada na rijeci Lištici, iznad mjesta se dižu dva brda s ravnim prostranim vrhovima. Rijeka Lištica ih podijelila na dvoje. Zapadno se zove Cigansko brdo, a istočno Ćavarovo ili Bošnjakovo brdo. Oba su bila nastanjena. Zvali su se Lise. S vremenom izgradili kuće ispod brda, a sačuvali svoje ime Lise. (Vencel Kosir; Mlinice na rijeci Lištici, Naša ognjišta br. 76./1981., str. 12.)</ref> Uzvisina južno od [[Ugrovača|Ugrovače]]<ref>Űgrovača < Űgrovača <Ugrova (=jeguljina), tj. voda ili rijeka.</ref> pred njezino ušće u Lišticu zvala se Široki brig i pripadala je naselju [[Pribinovići]]<ref>Pribinovići, današnje selo (dio Mokrog) čuva uspomenu na vrlo staro pleme Pribinoviće po kojima je dobilo svoje ime. Pribinovići se spominju još u Srednjem vijeku, o čemu svjedoče pisani dokumenti. Vidi: Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, str. 127.-132; Povijest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, knjiga. I., u izdanju KKD Napredak, Sarajevo, 1942., str. 575; P. Anđelić, M. Sivrić, T. Anđelić, Srednjovjekovne humske župe, Mostar, 1999., str. 165.</ref> (danas mjesto samostana i crkve). Ponad grada uzdižu se tri brijega okrenuta prema rijeci Lištici: Burića brig, Brig Stražnica i Široki brig. Ovaj posljednji, smješten u sredini, najširi je od sviju i otud mu ime Široki brig. Na njemu je godine 1846. započeta gradnja [[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|franjevačkoga samostana i crkve]]. I kada je to mjesto postalo duhovno žarište i uljudbeno središte cijele Hercegovine, njegovi su pismeni i nepismeni stanovnici zadržali dotadašnji oblik njegova imena: Široki brig (Brig). Tako su ga i pisali franjevci prvih pedeset godina. Većina ih je drugu dionicu i dalje pisala malim slovom, iako je to označavalo veliki sadržaj. Na izmaku 19. stoljeća ime se počinje pisati u i/j/ekavskom obliku: Široki Bri/j/eg.<ref>Širokobriješki istaknuti jezikoslovac fra [[Jakov Bubalo]] o tom piše: "Pa, kako je došlo do davnoga pisanog naziva Široki Brijeg, namjesto izvornoga naziva Široki Brig, koji je zabilježen već u "Spomenici pedesetgodišnjice franjevačke redodržave" - prije gotovo jednoga čitavog stoljeća (g. 1897.)? Je li tu možda po srijedi fratarska "polupismena malograđanština"? Nije. Ali je očito po srijedi jedno posve neispravno shvaćanje službenoga hrvatskog jezika i odgovarajućega jezikoslovnog pravila. Dakako, fratarsko neispravno shvaćanje. Valja naime znati da je to doba (druga polovica 19. stoljeća) vrijeme doradbe i dogradbe hrvatskoga književnog jezika, s ijekavskim izgovorom, po načelima Ludevita Gaja i ostalih hrvatskih iliraca. A svi hrvatski franjevci, pa tako i hercegovački, bili su oduševljeni pristaše upravo razbujaloga hrvatskog "ilirizma". Pa u tom "ilirskom" žaru i zanosu franjevci su, poput mnogih drugi onodobnih uljudbenih poslanika, ijekavizirali i one riječi koje po svojoj naravi ne trpe nikakvu preinaku. A to su poglavito mjesni i zemljopisni nazivi, kojima je mjesni puk već od davnina dao svoja ikavska vlastita imena, kao što je ime Široki Brig. I kao što su neki drugi javni poslenici krivim pristupom hrvatskom književnom jeziku svojedobno bili "pretvorili Split u Spljet, a Livno u Lijevno (srećom samo nakratko), tako su svojedobno i hercegovački fratri istim krivim pristupom "pretvorili" Široki Brig u Široki Brijeg (nesrećom na dugo vrijeme)." Vidi: Jakov Bubalo, Široki Brig, a ne Široki Brijeg, Naša ognjišta, god. 21., br. 6., str. 17.</ref> Takvo je službeno pisanje nastavljeno i u 20. stoljeću. Ali u govornom jeziku većine običnog puka i jezično svjesnih učenih ljudi iz ovoga kraja i dalje se zadržao ikavski oblik. Štoviše, pojedinci su ga tako i pisali.<ref>Ilić, Ž., Ime Široki Brig u izvornom obliku, Kršni zavičaj br. 29/1996., str. 95. Upozoravam na ovaj tekst da ga prouče oni koje zanima jezikoslovno pitanje o samom izvornom imenu Široki Brijeg, odnosno Široki Brig. Za prve spomene imena Široki Brig u njegovu izvornom obliku do njegova ijekaviziranja fra Žarko Ilić u prikazu navodi više povijesnih izvora. Usp: Kraljević, A., Schematismus Missonariae neorectae Custodiae Hercegovinensis...pro anno Domini MDCCCLIII. Raghusii, Typis P. Fanc. Martechini. Str. 11. 18 i 24; Petar Bakula, Breve compendio sacro-istorico..., Raghusa, 1853., str. 3, 74, 80,i 95; Bakula, P., Pisma sveto-iskazana od Ercegovačke redovničke čuvodržave..., Dubrovnik, 1853., str. 3; Bakula, P., Schematismus...pro anno Domini 1867, Spalati, 1867., str. 41, 49, 53; Miličević, F., Perivoj darovah nebeski/Molitvenik, Zagreb, 1867., str. 360; Schematismus... pro anno 1892., str. 26 i 70; Glavaš, R., Spomenica pedesetgodišnjice Hercegovačke Franjevačke Redodržave, Mostar, 1897., str. 41, 42 i 43.</ref> Glavno mjesto u početku nastanka gradića mijenjalo je ime više puta. Najprije se zvalo Lise<ref>Naselje Lise koje je, nema sumnje starog postojanja, bilo je u administrativnoj jedinici - Blato. Prvi put se, u svezi s pisanim aktom, spominje 1468. godine. Selo je, nakon turskog osvajanja, pusto, samo jedan dom. Usp.: Aličić, A., Lištica pod turskom vlašću u 15. i 16. stoljeću, GZM, Etnologija, Sarajevo, 1970., str. 102.</ref> a ne Ćemer<ref>Prema popisima katolika iz 1743., 1768., 1813., i 1844., te u desetak latinskih i hrvatskih Šematizama naše Hercegovačke franjevačke provincije od 1853. preko 1867. s prijevodom iz 1970., zatim 1873., 1882., 1889., 1899., 1903. s prijevodom iz 2003., zatim 1933. do 1977., koji navode naseljena mjesta župe Blato (kasnije Široki Brijeg), nema ni spomena imena Ćemer. Današnje područje grada, naselje kraj rijeke Lištice, upisano je pod imenom Lise. Pred konac turske vladavine u Bosni i Hercegovini "Ćemer je bio mala kasaba s jednim akčinicom, dva, tri dućana i tri, četiri mlinice na rijeci Lištici " Usp.: Karačić, B., Ubi konj svog jahača, Kršni zavičaj br. 13./1980., str. 26. </ref> kako neki pogrešno navode. Ćemer je bio samo dio oko mlinica,<ref>Mlinica se nalazila na rijeci Lištici u blizini današnjeg kafe Granda.</ref> odnosno Ćemer – po mlinici koja je bila sagrađena na svod (ćemer, perzijsko-turski kemer = svod).<ref>Rizvanbegovića mlinica na rječici Lištici napravljena je 1634. godine. Seljaci iz okolnih sela dogonili su žito u tu mlinicu i za razliku od drugih mlinica nju su zvali Ćemer. Onda je u blizini mlinice Ivko Naletilić napravio kavanu i prenoćište za pomlioce. Ivko je uvjenčao Ivana Rezića iz Donjeg Crnča za svoju kćer Ružu." Usp.: Kosir, V., Široki Brijeg, Naša ognjišta br. 11/1972., str. 9.</ref> Potom se prozvalo Lištica – po rječici koja izvire u Borku, dva kilometra sjeverno od središta grada. Nakon toga mjesto dobiva ime Široki Brig – po smještaju franjevačkoga samostana i gimnazije koji su bili veoma poznati. Pedesetih godina prošloga stoljeća komunistička vlast mijenja naziv u Lištica.<ref>Godine [[1953.]] partizanskom logikom Široki Brijeg je prekršten u Lišticu, da bi se valjda u interesu dnevne politike po mišljenju općinskog revolucionarnog štaba skinula „fašističko-ustašoidna“ hipoteka s grada i čitavog kraja. Usp.: [[Franjo Vukoja|Vukoja, Franjo]]., Lištica ili Široki Brijeg, pitanje je sad?!, Vrisak br. 3./ 1990., str. 3.</ref> Široki Brig je preimenovan u Lišticu (ime rječice koja teče kroz taj grad) zbog poraza partizana u tom kraju u Drugom svjetskom ratu. Župa i samostan iznad Lištice zadržali su i dalje ime Široki Brijeg. Gradu i općini vraćeno je prvotno ime god. [[1991.]] kad su odškrinuta vrata demokracije.<ref>Zakon o vraćanju naziva naseljenog mjesta Lištice i općine u naziv Široki Brijeg donesen je 16. listopada 1991. u Skupštini BiH.</ref> Nažalost, vraćanjem nekadašnjeg imena,<ref>Ako i postoji zbog nekoga razloga potreba za promjenom imena nekoga naselja, ne može se to prepustiti općinskim upravama, koje za to uglavnom nisu mjerovdane, nego stručnom povjerenstvu. Tu neizostavno glavnu riječ moraju imati onomastičari, stručnjaci za imena. Vidi: [[Milan Nosić]], Jezikoslovne studije, Rijeka, 2001., str. 39.</ref> nije iskorištena prigoda za ikavsku izvornost imena Široki Brig (izvorno ime) nego za njegovu preinaku (ijekavizaciju) koja je nastala koncem 19. stoljeća. == Zemljopis == ===Položaj i prometna povezanost=== [[Datoteka:Široki Brijeg, glavni trg.jpg|300px|mini|Trg u Širokom Brijegu]] Široki je Brijeg smješten na rijeci [[Lištica (rijeka)|Lištici]]. Površina grada je 388&nbsp;km².<ref name="plan grada"/> Središte grada je smješteno na 270 metara nadmorske visine, te tako pripada onom dijelu koji se naziva "niska Hercegovina",<ref name="plan grada"/> premda veliki dio općine pripada tzv. "visokoj Hercegovini" (gotovo cijeli sjeverni dio grada), s najvišim vrhom [http://www.visomap.com/place-fr/Bile+Stine/421886 Bile Stine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140314103504/http://www.visomap.com/place-fr/Bile+Stine/421886 |date=14. ožujka 2014. }} u [[Donji Crnač|Donjem Crnču]].<ref name="plan grada"/> Grad je udaljen 20<ref name="plan grada">Široki Brijeg –plan grada {{ISBN|978-953-7360-05-4}}</ref> – 25&nbsp;km od [[Mostar]]a, 42&nbsp;km od [[Međugorje|Međugorja]] te oko 88&nbsp;km od obale Jadranskog mora ([[Ploče]]). Široki Brijeg je smješten na vrlo važnoj prometnici [[Mostar]] – [[Split]]<ref name="plan grada"/> <ref name="ŠB-prometna povezanost ">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=155&Itemid=246 |title=ŠB Prometna povezanost |archive-url=https://web.archive.org/web/20100310135325/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=155&Itemid=246 |archive-date=10. ožujka 2010. |access-date=18. veljače 2010.}}</ref> a te magistralnoj cesti M 6.1 [[Mostar]] – [[Livno]] ([[Bihać]] – [[Zagreb]]).<ref name="plan grada"/> Ukupna dužina lokalnih i nerazvrstanih cesta na području grada Širokog Brijega je otprilike 400&nbsp;km.<ref name="ŠB-prometna povezanost "/> === Klima === Na ovom području prevladava [[sredozemna klima]]. [[zima|Zime]] su svježe, a [[ljeto|ljeta]] duga i topla. === Reljef i građa === Šire područje Širokog Brijega nalazi se na karakterističnim vrlo složenim strukturnim oblicima koji u geotektonskom pogledu pripadaju tzv. Zoni visokog krša.<ref name="Reljef i građa">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=154&Itemid=245 |title=Reljef i građa |archive-url=https://web.archive.org/web/20100310135301/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=154&Itemid=245 |archive-date=10. ožujka 2010. |access-date=18. veljače 2010.}}</ref> Osnovnu karakteristiku čine [[Vapnenac|vapnenačke]] stijene koje se odlikuju raznim krškim oblicima (ponori, jame, ponikve, krška polja i dr.) i duboko usječenim dolinama povremenih bujičnih tokova. Područje Širokog Brijega se nalazi na pravcu tektonske jedinice Rakitno-Hrgud i prostire se preko [[Rakitno|Rakitna]], [[Varda (Čabulja)|Varda planine]], [[Mostarsko blato|Mostarskog blata]], [[Rotimlja|Rotimlje]] i [[Hrgud]]a do [[Trebešnica|Trebišnice]] na jugoistok. Terene ove jedinice izgrađuju sedimenti [[gornja jura|gornjojurske]], [[Kreda (geološko razdoblje)|kredne]] i [[paleogen]]ske starosti, zatim [[neogen]]ske i kvartarne naslage. Izdvojeni su donjekredni sivosmeđi, dobro uslojeni vapnenci i [[dolomit]]i.<ref name="Reljef i građa"/> Gornjokredne naslage, cenoman-turon, zastupljene su bijelim i ružičastim, masivnom vapnencima s rudištima. U paleogenskim naslagama izdvajaju se liburnijski i alveolinsko-numulitni vapnenci, zatim eocenski fliš koji je zastupljen laporima, pješčenjacima, kalkarenitima i konglomeratima.<ref name="Reljef i građa"/> Neogenske naslage su izgrađene od [[lapor]]a, pjeskovitih [[Glina (tlo)|glina]], konglomerata i pješčenjaka, a nalazimo ih u okolici [[Grabova Draga|Grabove Drage]] i [[Mostarsko blato|Mostarskog blata]].<ref name="Reljef i građa"/> [[Kvartar]]ne nanose šljunka, pijeska i kršja zasićenog vodom nalazimo na skori svim krškim poljima i u nanosima uz korita rijeka. Između nižih planina [[Varda (Čabulja)|Varde]], [[Gvozd (planina u BiH)|Gvozda]], [[Rujan (planina)|Rujna]] i [[Trtle]] (nadmorske visine 600 – 900 metara) nalaze se krške depresije [[Kočerinsko polje|Kočerinsko]], [[Trnsko polje|Trnsko]], [[Mokarsko polje|Mokarsko]] i [[Ruževo polje]] te [[Mostarsko blato]] (nadmorske visine od 220 – 300 metara). Području Širokog Brijega pripadaju karakteristični boksitonosni tereni Crne Lokve – Kidačke Njive, Resnica – Polog i Uzarići – Knešpolje.<ref name="Reljef i građa"/> Ovo područje je devastirano rudištima i odlagalištima jalovine te zahtjeva sanaciju. === Vode === [[Datoteka:Lištica river04567.JPG|mini|Pogled na Vrelo Borak s akvaduktom u pozadini]] Vode s prostora Širokog Brijega pripadaju slivu rijeke [[Neretva|Neretve]].<ref name =" ŠB vode ">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=157&Itemid=248 |title=ŠB-vode |archive-url=https://web.archive.org/web/20100310141329/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=157&Itemid=248 |archive-date=10. ožujka 2010. |access-date=18. veljače 2010.}}</ref> Glavni površinski tokovi prema [[Mostarsko blato|Mostarskom Blatu]] su: [[Lištica]] s [[Ugrovača|Ugrovačom]], [[Mokašnica]], [[Crnašnica]] i [[Žvatić]]. Rijeci [[Lištica|Lištici]] pripada dio površinskih voda [[Čabulja|Čabulje]], koji bujični vodotok Brinja sakupi iz Ladine i Dobrinja. Brinja, čiji su začeci sjeverno od [[Bogodol]]a, ispod kote Kulica (1199) teče prema zapadu i na svom putu do [[Lištica|Lištice]] prima kod Prskala potok Ladinu, a 2,5&nbsp;km niže, vode Dobrinjskog potoka. Ovi potoci kupe sve površinske vode za vrijeme obilnih padalina i otapanja snijega na jugozapadnim dijelovima planine [[Čabulja|Čabulje]].<ref name =" ŠB vode "/> Površinske vode koje prime [[Rakitno polje]] dreniraju vodotoci Točak, Jelica, Zmijinac i za vrijeme većih padalina formiraju značajan povremeni vodotok [[Ugrovača|Ugrovaču]] koja prolazeći duboko urezanim kanjonom Brina, prima usputne bujice, a u naselje [[Trn (Široki Brijeg, BiH)|Trn]] vode [[Kočerinsko polje|Kočerinskog polja]], te se na putu do [[Mostarsko blato|Mostarskog blata]], u središtu Širokog Brijega spaja s rijekom [[Lištica|Lišticom]].<ref name =" ŠB vode "/> === Biljni i životinjski svijet === Široki Brijeg pripada vegetacijskoj regiji sredozemno-kopnenih područja.<ref name="ŠB- biljni i životinjski svijet ">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=158&Itemid=249 |title=ŠB- biljni i životinjski svijet |archive-url=https://web.archive.org/web/20100310140426/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=158&Itemid=249 |archive-date=10. ožujka 2010. |access-date=18. veljače 2010.}}</ref> Zapravo je na raskrižju regija, pa se tu susreću najraznolikiji florni elementi.<ref name="ŠB- biljni i životinjski svijet "/> Sredozemni element prodire područjem [[Neretva|Neretve]] i doseže do Čabulje. Tu susrećemo ''[[Quercus ilex]]'' ([[hrast crnika]]), ''[[Pistacia terebinthus]]'' ([[smrdljika]]), ''[[Quercus pubescens]]'' ([[hrast medunac]]), ''[[Celtis australis]]'' ([[koprivić]]), ''[[Cornus mas]]'' ([[drijen]]), [[Cotinus coggygria]] ([[obična rujevina]]).<ref name="ŠB- biljni i životinjski svijet "/> Široki Brijeg ima značajke i ilirskog flornog elementa. Na primjer ''[[Petteria]]'' (grmolika [[lepirnjače|lepirnjača]] – [[tilovina]]), zatim ([[divlji koromač]]) ''[[Portenschlagiella ramosissima]]'', ''[[Kitaibela vitifolia]]'' ([[kadivka]] – biljka iz porodice sljezovki), tu su još i: [[gušarka]], [[likovac]], te ''[[Ostrya carpinifolia]]'' ([[crni grab]]), ''[[Carpinus orientalis]]'' ([[bijeli grab]]). Od šumske vegetacije susreću se i vrste „planinske šume“: [[bukva]], [[gorski brijest]], [[bijeli jasen]], [[jela]], [[javor]], [[obični bor|obični]] i [[crni bor]], [[kleka]] i dr. Na prostoru grada Širokog Brijega mogu se naći mnoge ljekovite vrste bilja kao što su: [[kadulja]], [[vrijesak]], [[stolisnik]], [[gospina trava]], zovina, [[majčina dušica]] i dr. Karakteristične životinjske vrste koje žive na prostoru cijele Hercegovine mogu se sresti i na području Širokog Brijega. Od lovne divljači susreću se: [[vuk]], [[lisica]], [[divlja svinja]], [[zec]], [[jarebica]] i dr. Gmazovi koji žive na ovom području su: ''[[Lacerta oxycephala]]'' ([[šiljoglava gušterica]]), ''[[Vipera berus]]'' ([[riđovka]]) zmija otrovnica, te ''[[Natrix natrix]]'' ([[bjelouška]]) neotrovna zmija. U vodama rijeke Lištice obitavaju [[potočna pastrva]] i [[riječni rak]].<ref name="ŠB- biljni i životinjski svijet "/> ==Stanje okoliša== [[slika:Ugrovača_river04637.JPG|mini|Ugrovača – smeće na obali]] Široki Brijeg ima relativno zdrav i ekološki očuvan okoliš. Veliko izvorište pitke vode je izvor Lištice „Borak“ i njega kao važan resurs treba sačuvati. Dijelovi prirode koji su urbanističkim planom grada Širokog Brijega stavljeni pod zaštitu su: Park-šuma „Vrelo“, Park-šuma „Purin Gaj“, postojeće šumske oaze plato Pribinovića i pojedine šumske oaze (lokacija Krčevine), športsko rekreacijska šuma u Dubravi i park šuma industrijske zone Lise, parkovne površine i pojedinačna zaštićena vrsta stabala, te korito Lištice i vodonatapni kanali. Park-šuma „Purin Gaj“ je u ratu u velikom dijelu bespravnom gradnjom uništena.<ref name="Stanje okoliša">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=159&Itemid=250 |title=ŠB-stanje okoliša |archive-url=https://web.archive.org/web/20100310135401/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=159&Itemid=250 |archive-date=10. ožujka 2010. |access-date=17. veljače 2010.}}</ref> Široki Brijeg nema sustavno riješeno upravljanje i gospodarenje otpadom, pa se javlja veliki broj divljih odlagališta koji imaju negativan utjecaj na okoliš.<ref name="Stanje okoliša"/> Za odlaganje otpada korišteno je odlagalište „Mokro – Krtine“ preko dvadeset godina. Sada je zasuto zemljom i djelomično pošumljeno. Trenutno se za odlaganje otpada koristi gradsko odlagalište „Izbično“.<ref name="Stanje okoliša"/> Odlagalište je smješteno u napuštenom kopu [[boksit]]a i udaljeno je od rijeke Lištice 5&nbsp;km. Značajna su zagađenja zbog odlaganja klaoničkog otpada, koji je najveći u slivu [[Ugrovača|Ugrovače]], gdje su locirane najveće klaonice.<ref name="Stanje okoliša"/> Nesanitarno odlaganje otpada predstavlja veliku opasnost za izvorišta pitke vode, zdravlje ljudi, tlo i prirodni okoliš. Široki Brijeg nema još uvijek izgrađen kanalizacijski sustav s pročistačem otpadnih voda. Prije rata je bio izgrađen gradski pročistač kapaciteta 5000 EBS, ali nije nikad bio u funkciji. Veliki broj septičkih i „crnih“ jama ima bitan negativni utjecaj na tlo i podzemne vode.<ref name="Stanje okoliša"/> Na terenima gdje se eksploatirao [[boksit]], prvenstveno na lokacijama [[Tribošić]], [[Crne Lokve]], [[Izbično]], Britvica uništen je prirodni krajolik, zaostala su nesanirana rudišta i odlagališta jalovine. I pored navedenih problema u budućnosti je moguće smanjiti negativni utjecaj na okoliš izgradnjom potrebne infrastrukture. Osnovana je i ekološka udruga „Zemlja-voda-zrak“ koja sudjeluje u unaprijeđenju i zaštiti okoliša.<ref name="Stanje okoliša"/> Prostor grada Širokog Brijega sa svojim specifičnim krajolikom, mnogim fenomenima krša, biološkom raznolikošću, mnogim izvorištima i rijekom [[Lištica|Lišticom]] daje mogućnost za kvalitetan i zdrav život i otvara preduvjete za razvitak turizma, lova, ribolova i drugih športskih i rekreacijskih djelatnosti.<ref name="Stanje okoliša"/> ==Infrastruktura== ===Prometna infrastruktura=== Široki Brijeg je magistralnom cestom prometno povezana s regionalnim centrom [[Mostar]]om i susjednom općinom [[Posušje]]m, dok je regionalnim cestama povezana s [[Ljubuški]]m i [[Grude|Grudama]].<ref name="ŠB-infrastruktura">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=175&Itemid=261 |title=ŠB-infrastruktura |archive-url=https://web.archive.org/web/20090508124337/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=175&Itemid=261 |archive-date=8. svibnja 2009. |access-date=4. ožujka 2010.}}</ref> Regionalna cesta Široki Brijeg – [[Čitluk]] je u neprihvatljivo lošem stanju unatoč višestruko povećanom broju vozila (posebno autobusa s hodočasnicima za [[Međugorje]]) koje prometuju tom cestom.<ref name="ŠB-infrastruktura"/> Podaci o dužini cesta po kategorijama i o broju putničkih vozila za 2007. godinu: {| class="wikitable" ! ! Magistr. ceste<br>(km) ! Region. ceste<br>(km) ! Lok. ceste<br>(km) ! Ukupno registr.<br>putničkih vozila ! Broj stan.<br>po reg. vozilu |- | Široki Brijeg | align=right|27 | align=right|15 | align=right|160 | align=right|7055 | align=right|4,2 |- | [[Grude]] | align=right|18 | align=right|31 | align=right|176 | align=right|3949 | align=right|3,4 |- |[[Ljubuški]] | align=right|37 | align=right|42 | align=right|156 | align=right|5744 | align=right|3,8 |- |[[Posušje]] | align=right|25 | align=right|60 | align=right|191 | align=right|3294 | align=right|4,9 |- |[[Zapadnohercegovačka županija|ZHŽ]] | align=right|107 | align=right|148 | align=right|683 | align=right|20072 | align=right|4,1 |- |[[Federacija BiH|FBiH]] | align=right| | align=right| | align=right| | align=right|374381 | align=right|6,2 |} Tako je broj reg. vozila po 1&nbsp;km regionalnih cesta u Širokom Brijegu 2,5 puta veći nego što je prosjek [[Županija Zapadnohercegovačka|Županije]], a broj vozila na 1&nbsp;km lokalnih cesta 1,7 puta je veći u Širokom Brijegu u odnosu na prosjek [[Županija Zapadnohercegovačka|Županije]].<ref name="ŠB-infrastruktura"/> ===Vodoopskrba i kanalizacija=== Glavnim gradskim vodovodom, čiji je vodozahvat na vrelu rijeke [[Lištica|Lištice]], vodom za piće se opskrbljuje grad i veći dio prigradskih naselja. Po okolnim mjestima (selima) je izgrađeno ili se sada gradi više manjih autonomnih vodoopskrbnih sustava koji funkcioniraju u organizaciji sela ili mjesne zajednice. Ti sustavi putem vlastitih bušotina koriste podzemnu vodu.<ref name="ŠB-infrastruktura"/> Još 1990. godine je urađen Idejni projekt „Regionalni vodovod Široki Brijeg“ koji je prostorno obuhvatio cijelo područje Grada i dio naselja uz [[Mostarsko blato]] koja pripadaju [[Mostar]]u. Izdašnost izvora rijeke [[Lištica|Lištice]] (ukupna minimalna = 2850 l/s) pokazuje da postoje dovoljne količine vode za planirani sustav vodoopskrbe.<ref name="ŠB-infrastruktura"/> Međutim, nepremostivim problemom (barem zasad) se pokazala veličina investicije izgradnje tog cjelovitog sustava. To je i dovelo do traženja parcijalnih rješenja po udaljenim naseljima, s tim da je u svakom pojedinom slučaju zadržana mogućnost budućeg „uklapanja“ u regionalni vodovodni sustav. Izvedena je sanacija i rekonstrukcija izvorišta, kao i zaštita u prvoj vodozaštitnoj zoni.<ref name="ŠB-infrastruktura"/> <gallery> Datoteka:Lištica river04591.JPG| Vodonatapni kanal urezan na Ciganskom brdu Datoteka:Široki07151.JPG|Most-akvadukt iznad Lištice Datoteka:Akvaduk04399.JPG|Pogled nad most-akvadukt s Ćavarovog brda Datoteka:Akvadukt04460.JPG|Vodonatapni kanal urezan na Ciganskom brdu Datoteka:Lištica river04885.JPG|Lištica-desna obala u gradu,četvrt Sajmište </gallery> Od svih infrastrukturnih sustava najmanje je izgrađen kanalizacijski sustav. Još prije rata je izgrađen i opremljen prečistač otpadnih voda s glavnim kolektorom, ali nije stavljen u funkciju. Postavljene instalacije i oprema su devastirani, a ponovno opremanje i stavljanje objekta u funkciju iziskuje veća novčana sredstva (više od 1,5 mil. KM). U međuvremenu je glavnom gradskom ulicom postavljen glavni kanalizacijski odvod (Pecara – Most). U tijeku su pripreme i odabir projektanta za izradu idejnog rješenja projekta kanalizacijske mreže Desna obala i izvedbenog projekta za glavni kolektor Desne obale. Ulaganja u izgradnju kanalizacijskog sustava će u bliskoj budućnosti zasigurno biti među prioritetima u izgradnji komunalne infrastrukture grada Širokog Brijega.<ref name="ŠB-infrastruktura"/> ===Komunikacijska infrastruktura=== Sadašnja pokrivenost područja grada Širokog Brijega telekomunikacijskom infrastrukturom i TK uslugama je 90%, što je u odnosu na prijeratno stanje bitan napredak.<ref name="ŠB-infrastruktura"/> Broj telefonskih priključaka početkom 2006. godine je 8167.<ref name="ŠB-infrastruktura"/> ===Elektroenergetska situacija=== Na području Širokog Brijega je ukupno 10503 registrirana potrošača električne energije od čega su kućanstva 9451, ostalih potrošača (pravne osobe) 998 i javna rasvjeta 54.<ref name="ŠB-infrastruktura"/> Ukupan broj trafostanica je 215 od čega su 183 u vlasništvu JP „EP HZ HB“. Pokrivenost Grada elektroenergetskom mrežom je dobra, dok određeni problemi postoje u pouzdanosti napajanja i u gubicima prijenosa.<ref name="ŠB-infrastruktura"/> ===Gospodarenje komunalnim otpadom=== Centralnim zbrinjavanjem i prikupljanjem kućnog otpada obuhvaćeno je oko 3/4 područja i stanovništva Grada. Prikupljanje i odvoz vrši se s urbanog područja gdje su obuhvaćena naselja [[Oklaji]], [[Trn (Široki Brijeg, BiH)|Trn]], [[Zavoznik]], središte Grada, [[Pecara]], te s područja mjesnih zajednica i to: [[Kočerin (Široki Brijeg, BiH)|Kočerin (dio)]], [[Privalj]], [[Dužice (Široki Brijeg, BiH)|Dužice]], [[Duboko Mokro|Mokro]], [[Turčinovići]], [[Dobrič (Široki Brijeg, BiH)|Dobrič]], [[Ciglana|Ciglana (dio)]], [[Knešpolje]], [[Uzarići]] i [[Dobrkovići|Dobrkovići (dio)]]. Javno komunalno poduzeće koje dnevno prikupi, odveze i deponira oko 60 m³ ili godišnje oko 18 120 m³.<ref name="ŠB-infrastruktura"/> Zbog sve veće produkcije različitog otpada i njegovog nekontroliranog odlaganja, poduzimane su različite mjere kao što je periodično organiziran odvoz glomaznog otpada (auto-olupine, staro željezo, bijela tehnika, drveni otpad – namještaj, akumulatori i sl), organizirano je zbrinjavanje opasnog otpada, a sve u cilju zaštite okoliša i smanjenja otpada za konačno deponiranje, tako da je gradska služba za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, u suradnji s Ministarstvom za prostorno uređenje, resursa i zaštite okoliša ŽZH, te s JPK „Čistoća“ i ekološkim udrugama poduzela određene aktivnosti kroz implementirani projekt „Selektivno prikupljanje otpada i gradnja kapaciteta u općini Široki Brijeg“, na način da su izgrađeni takozvani zeleni otoci s mogućnošću razvrstavanja otpada.<ref name="ŠB-infrastruktura"/> Da bi ovaj projekt u cijelosti zaživio potrebno je izgraditi reciklažni centar, a isti nije izgrađen zbog ne iznalaženja prostora, a koji u pravilu mora biti neposredno uz samu deponiju.<ref name="ŠB-infrastruktura"/> Prema projektu zaštite izvorišta voda vrela „Borak“ i „Lištica“ kojeg je uradilo poduzeće „Integra“, Mostar siječnja 2005. godine, urađena je analiza kakvoće podzemnih voda, koja je pokazala da su fizikalno-kemijski parametri manji od dopuštenih prema važećim Pravilnicima. Također je analiza pokazala da je bakteriološko zagađenje veće što je izdašnost izvorišta veća, a što je očekivano zbog brze komunikacije s površinskim vodama, poglavito s površinskim vodama na kojima su evidentirana žarišta zagađenja (deponija otpada „Izbično“, deponija otpada u Ivanj Dragi, deponija otpada Rakitno, kao i otpadne vode s područja Rakitno i sl).<ref name="ŠB-infrastruktura"/> == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Široki Brijeg}} Prirodno i društveno okruženje, opće siromaštvo, razne bolesti, iseljavanje, i tri rata imali su izravan i presudan utjecaj na demografske pojave i demografske procese u ovom tradicionalno emigracijskom području. Svi ovi čimbenici ostavili su trajan pečat i ožiljak na kolektivnu svijest ljudi ovog kraja i šire. Pritisnuti navedenim nedaćama veliki broj njih potražio je utočište diljem [[Europa|Europe]], kao i čitavog Svijeta. Nije slučajno nastao narodni izričaj među ljudima ovoga kraja „kako nam [[Njemačka]] uzima najjača leđa, [[Zagreb]] probranu pamet, a tamnovanja satiru ponos“.<ref name="ŠB-demografija">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=160&Itemid=251 |title=ŠB-demografija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100101165625/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=160&Itemid=251 |archive-date=1. siječnja 2010. |access-date=5. prosinca 2009.}}</ref> Međutim, jaka volja za život i svijest majki visokim su natalitetom uspjeli održati i očuvati život i nadu u bolji život, ili kako narodni izričaj kaže, koji vrijedi i za Široki Brijeg, „Hercegovina sve naseli, a sebe ne raseli.“ Prema popisu stanovnika iz [[1991.]] godine u tadašnjoj općini je bilo 27.189 stanovnika. Stanovništvo općine živjelo je u 24 mjesne zajednice i to: [[Biograci]], [[Buhovo]], [[Ciglana]], Crnač ([[Gornji Crnač|Crnač]] i [[Donji Crnač|Crnač]]), [[Crne Lokve]], [[Čerigaj]], [[Desna Obala]], [[Dobrič (Široki Brijeg, BiH)|Dobrič]], [[Dobrkovići]], [[Dužice (Široki Brijeg, BiH)|Dužice]], [[Izbično]], [[Jare]], [[Knešpolje]], [[Kočerin]], [[Lijeva Obala]], [[Ljuti Dolac]], [[Duboko Mokro|Mokro]], [[Oklaji]], [[Privalj]], [[Rasno]], [[Rujan (Široki Brijeg, BiH)|Rujan]], [[Trn (Široki Brijeg, BiH)|Trn]], [[Turčinovići]] i [[Uzarići]]. Prosječna naseljenost je 70,1 stanovnik po km², te se kao takva svrstava u skupinu bosanskohercegovačkoga prosjeka. U razdoblju od 1948. – 1991. godine svrstana je u skupinu od tridesetak općina (od ukupno 109) s najslabijim rastom stanovnika. Prosječna stopa rasta stanovništva iznosila je skromnih 3,7% u tom razdoblju. Najveći rast zabilježen je 1971. godine, da bi opet 1981. godine došlo do naglog smanjenja. Nakon 1991. godine dolazi do laganog oporavka, kojim ipak nije dosegnuta ranija brojnost stanovništva.Na socio-ekonomsku uvjetovanost ovakvih demografskih procesa upućuju razlike u dinamici dviju kategorija stanovništva; stanovništva općinskog središta Široki Brijeg, na jednoj strani, i ostalih seoskih naselja, na drugoj strani.<ref name="ŠB-demografija"/> Svaki šesti stanovnik ovoga kraja ne ubrajajući [[Hrvatska|Hrvatsku]] bio je u cijelom tome razdoblju u nekoj europskoj ili u izvaneuropskoj zemlji. Ili, još slikovitije, svaki drugi stanovnik iz dobne 20 – 29 i svaki teći iz dobne skupine 30 – 39 godina, te svaki treći radno sposobni stanovnik otišli su „trbuhom za kruhom“ tragom svojih djedova i očeva.<ref name="ŠB-demografija"/> Četvorica od petorice ovih ljudi „Inozemaca“ bili su poljoprivrednici ili srodni radnici S obzirom na stopu zaposlenosti od 4,5% u tzv. Društvenom sektoru, prigodi za zaposlenje nisu dobivali niti oni obrazovaniji. Za primjer može poslužiti podatak da je prema popisu 1971. godine među tim ljudima bilo 80 onih s fakultetskom diplomom (popisom iz 1961. takvih je bilo ukupno 142 u čitavoj zapadnoj Hercegovini).<ref name="ŠB-demografija"/> Visokoobrazovani kontigent stanovništva ove općine ušesterostručen je između 1971. i 1991. godine (od 90 na 605 fakultetskih diploma). Presudna uloga u tom smislu bila je [[Sveučilište u Mostaru|Sveučilišta u Mostaru]], koje je osim općekulturne uloge imalo i izravan utjecaj na poboljšanje demografske slike na ovim prostorima. === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Široki Brijeg''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Hrvati''' |26.864 (98,91%) |25.638 (98,32%) |26.940 (98,73%) |- |'''Srbi''' |148 (0,54%) |180 (0,69%) |234 (0,85%) |- |'''Muslimani''' |9 (0,03%) |7 (0,02%) |43 (0,15%) |- |'''Jugoslaveni''' |20 (0,07%) |148 (0,56%) |12 (0,04%) |- |'''ostali i nepoznato''' |119 (0,43%) |103 (0,39%) |56 (0,20%) |- |'''ukupno''' |'''27.160''' |'''26.076''' |'''27.285''' |} ====Široki Brijeg (naseljeno mjesto), nacionalni sastav==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Široki Brijeg''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Hrvati''' |4.979 (98,80%) |3.464 (95,92%) |2.192 (96,14%) |- |'''Muslimani''' |8 (0,15%) |5 (0,13%) |17 (0,74%) |- |'''Srbi''' |6 (0,11%) |15 (0,41%) |52 (2,28%) |- |'''Jugoslaveni''' |10 (0,19%) |108 (2,99%) |10 (0,43%) |- |'''ostali i nepoznato''' |36 (0,71%) |19 (0,52%) |9 (0,39%) |- |'''ukupno''' |'''5.039''' |'''3.611''' |'''2.280''' |} === Popis 2013. === {| cellpadding=12 | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo grada Širokog Brijega''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201111015523/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx |date=11. studenoga 2020. }}, popis.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> |- |'''Hrvati''' |28.814 (99,60%) |- |'''Srbi''' |45 (0,16%) |- |'''Bošnjaci''' |6 (0,02%) |- |'''ostali i nepoznato''' |64 (0,22%) |- |'''ukupno''' |'''28.184''' |} | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Široki Brijeg – naseljeno mjesto''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |6.131 (99,71%) |- |'''Bošnjaci''' |2 (0,03%) |- |'''Srbi''' |2 (0,03%) |- |'''ostali i nepoznato''' |14 (0,23%) |- |'''ukupno''' |'''6.149''' |} |} == Naseljena mjesta == <!-- [[Datoteka:Tuđman-statue,_Široki_Brig04667.jpg|250px|mini|Kip [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] u Širokom Brijegu-autor [[Kazimir Hraste]], postavljen [[6. prosinca]] [[2003.]] ispred zgrade općine ]] [[Datoteka:Spomenik_Gojku_Šušku,_Široki_Brig_04670.jpg|250px|mini|Spomenik [[Gojko Šušak|Gojku Šušku]] na trgu koji nosi njegovo ime u Širokom Brijegu]] -->[[Datoteka:Kapelica_sv._Ante,_Široki_Brig04370.jpg|250px|mini|Kapelica i trg [[Sveti Ante|Sv. Ante]] u Širokom Brijegu]] Grad Široki Brijeg sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:<ref name="popis.gov.ba"/> [[Biograci]], [[Brig (Široki Brijeg, BiH)|Brig]],<ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/sjednica_v2.php?sjed_id=557&col=sjed_saopcenje 56. sjednica Vlade Federacije BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191006081848/http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/sjednica_v2.php?sjed_id=557&col=sjed_saopcenje |date=6. listopada 2019. }}, fbihvlada.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> [[Buhovo]], [[Crne Lokve]], [[Čerigaj]], [[Dobrič (Široki Brijeg, BiH)|Dobrič]], [[Dobrkovići]], [[Doci (Široki Brijeg, BiH)|Doci]], [[Donja Britvica]], [[Donji Crnač]], [[Donji Gradac (Široki Brijeg, BiH)|Donji Gradac]], [[Dužice (Široki Brijeg, BiH)|Dužice]], [[Gornja Britvica]], [[Gornji Crnač]], [[Gornji Gradac (Široki Brijeg, BiH)|Gornji Gradac]], [[Gornji Mamići]], [[Grabova Draga]], [[Izbično]], [[Jare]], [[Knešpolje]], [[Kočerin (Široki Brijeg, BiH)|Kočerin]], [[Lise]], [[Ljubotići]], [[Ljuti Dolac]], [[Mokro (Široki Brijeg, BiH)|Mokro]], [[Oklaji]], [[Podvranić]], [[Potkraj (Široki Brijeg, BiH)|Potkraj]], [[Privalj]], [[Rasno]], [[Rujan (Široki Brijeg, BiH)|Rujan]], Široki Brijeg, [[Trn (Široki Brijeg, BiH)|Trn]], [[Turčinovići]] i [[Uzarići]]. Poslije potpisivanja [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], općina Široki Brijeg u cjelini je ušla u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. === Popis katolika u župi Blato 1844. === Popis su napravili [[župnik]] [[Nikola Kordić|fra Nikola Kordić]] i [[kapelan]] [[Paško Kvesić|fra Paško Kvesić]]. Ispod je tablični pregled popisanih domaćinstava i vjernika u župi Blato (sa sjedištem u [[Čerigaj]]u) na dan [[3. srpnja]] [[1844.]] godine: {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" | colspan="22" | '''Katoličko stanovništvo župe Blato 1844.''' |- | '''naselje''' | '''broj kuća''' | '''stanovništvo''' |- | '''Biograci''' | 24 | 219 |- | '''Britvica''' | 21 | 135 |- | '''Buovo''' | 39 | 183 |- | '''Crnač Donji''' | 21 | 183 |- | '''Crnač Gornji''' | 27 | 238 |- | '''Crne Lokve''' | 16 | 195 |- | '''Čerigaj''' | 25 | 195 |- | '''Dobrkovići''' | 24 | 235 |- | '''Dužice''' | 33 | 196 |- | '''Izbično''' | 7 | 181 |- | '''Jare''' | 32 | 165 |- | '''Kočerin''' | 45 | 211 |- | '''Ledinac''' | 10 | 107 |- | '''Lise''' | 13 | 121 |- | '''Ljubotići''' | 36 | 220 |- | '''Ljuti Dolac''' | 50 | 362 |- | '''Mamići''' | 14 | 138 |- | '''Medvidovići''' | 18 | 99 |- | '''Pribinovići''' | 36 | 144 |- | '''Rasno''' | 20 | 204 |- | '''Rujan''' | 17 | 222 |- | '''Turčinovići''' | 20 | 185 |- | '''Uzarići''' | 35 | 247 |- |'''ukupno''' | '''591''' | '''4516''' |} === Popis katolika u župi Široki Brijeg 1867. === Fra [[Petar Bakula]] u svom djelu ''Schematismus'' (1867.), koji je 1970. preveden na hrvatski pod imenom ''Hercegovina prije sto godina,'' donosi stanje duša u župi Široki Brijeg:<ref>Bakula, P. (1970). ''Hercegovina prije sto godina; ili, Topografsko-historijski šematizam franjevačke kustodije i apostolskog vikarijata u Hercegovini za godinu Gospodnju 1867'' (Vol. 1). Provincijalat hercegovačkih franjevaca.</ref> {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" ! colspan="3" |Katoličko stanovništvo župe Široki Brijeg 1867. |- | '''naselje''' | '''broj kuća''' | '''stanovništvo''' |- |'''Široki Brijeg''' |50 |364 |- |'''Turčinoviči''' |20 |215 |- |'''Uzarići |49 |366 |- |'''Mokro |26 |248 |- |'''Čerigaj |36 |239 |- |'''Buhovo |43 |253 |- |'''Rasno |32 |239 |- |'''Dužice |46 |310 |- |'''Ledinac |12 |226 |- |'''Medvidovići |20 |138 |- |'''Mamići |17 |132 |- |'''Dolac |12 |76 |- |'''Potkraj |21 |135 |- |'''Podvranić |3 |33 |- |'''Rujan |21 |176 |- |'''Kočerin |28 |185 |- |'''Crne Lokve |27 |216 |- |'''Ljubotići |44 |305 |- |'''Britvica |35 |179 |- |'''Izbično |11 |112 |- |'''Donji Crnač |33 |247 |- |'''Gornji Crnač |33 |216 |- |'''Dobrkovići |39 |241 |- |'''Oklaji |17 |158 |- |'''Lise |24 |171 |- |'''ukupno''' |'''689''' |'''5209''' |} == Uprava == Na području Širokog brijega se nalaze sljedeće upravne organizacije: * Vlada Zapadnohercegovačke županije; * Ministarstvo prosvjete, obrazovanja, športa i kulture ZHŽ; * Ministarstvo pravosuđa i uprave ZHŽ. == Politika == Na lokalnim izborima održanim u listopadu 2012. za načelnika Širokog Brijega izabran je [[Miro Kraljević]], član [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]] s osvojenih 60,74% glasova.<ref>[http://www.izbori.ba/Rezultati/RezultatiPotvrdjeni/files/Glavni_report_trka_8_opstina_150.html Lokalni izbori 2012: potvrđeni rezultati. Izbori za načelnika: Općina Široki Brijeg]. Središnje izborno povjerenstvo, 6. studenog 2012. Preuzeto 24. studenog 2013.</ref> Najviše mandata u Općinskom vijeću Širokog Brijega osvojio je HDZ BiH, 13 mandata s 47,7% glasova. Značajan broj mandata osvojili je i [[Narodna stranka Radom za boljitak]], 4 mandata, odnosno 13,15% glasova.<ref name="Izbori2012">[http://www.izbori.ba/Rezultati/RezultatiPotvrdjeni/files/Glavni_report_trka_9_opstina_150.html Lokalni izbori 2012: potvrđeni rezultati. Izbori za općinsko vijeće: Općina Široki Brijeg]. Središnje izborno povjerenstvo, 6. studenog 2012. Preuzeto 24. studenog 2013.</ref> U travnju 2014. zastupnici HDZ-a 1990 napustili su stranku, čime je HDZ 1990 ostao bez zastupnika u Općinskom vijeću Širokog Brijega.<ref>[http://hercegovina.info/vijesti/vijesti/politika/krah-devedesetke-sirokobrijezani-istupili-iz-stranke#news_view Krah Devedesetke: Širokobriježani istupili iz stranke]. Hercegovina.info, 29. travnja 2014. Pristupljeno 30. travnja 2014.</ref> {| class="wikitable" |- ! rowspan="2" | &nbsp;&nbsp;&nbsp; ! rowspan="2" | stranka ! colspan="5" | broj zastupnika |- ! 2000. ! 2004. ! 2008. ! 2012. ! trenutno |- | bgcolor=#005BAA | &nbsp; | [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|17|25}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|13|25}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|9|25}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|13|25}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|13|25}} |- | bgcolor=#15C2EC | &nbsp; | [[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRB]] | style="text-align: right" | | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|8|25}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|9|25}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|25}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|25}} |- | bgcolor=#000000 | &nbsp; | [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|25}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25}} |- | bgcolor=#00A9EE | &nbsp; | [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSP AS BiH]] | style="text-align: right" | | style="text-align: right" | | style="text-align: right" | | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25}} |- | bgcolor=#E3001B | &nbsp; | [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU BiH]] | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|25}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25}} |- | bgcolor=#888888 | &nbsp; | neovisni | style="text-align: right" | | style="text-align: right" | | style="text-align: right" | | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25}} | style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25}} |- | colspan="19" style="text-align: center;"| '''Izvori:'''<ref name="Izbori2012"/><ref name="Izbori2000">[http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/2000mun/FinalPartyVotes150_20000420_11_53.PDF Općinski izbori 2000: izvor glasova. Izbori za općinsko vijeće: Općina Široki Brijeg], Središnje izborno povjerenstvo. Preuzeto 24. studenog 2013.</ref><ref name="Izbori2004">[http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/Rezultati2004/Puni/OpcinskavijecaSkupstineopstina.pdf Izbori 2004. godine: glasovi za kandidate. Izbori za općinsko vijeće: Općina Široki Brijeg]. Središnje izborno povjerenstvo. Preuzeto 24. studenog 2013.</ref><ref name="Izbori2008">[http://www.izbori.ba/mandati27102008/ShowMunicipality.asp?MunicipalityCode=150 Potvrđeni izborni rezultati: lokalni izbori 2008. Izbori za općinsko vijeće: Općina Široki Brijeg] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131106054707/http://www.izbori.ba/Mandati27102008/ShowMunicipality.asp?MunicipalityCode=150 |date=6. studenoga 2013. }}. Središnje izborno povjerenstvo. Preuzeto 21. studenog 2013.</ref> |} == Povijest == === Pretpovijesno i antičko razdoblje === Pretpovijesno, rimsko i srednjovjekovno doba ostavilo je u okolici današnjega grada svjedočanstva brojnih kamenih zdanja: velika pretpovijesna [[Ilirske gomile|gomila]], na uzvišenju Cigansko brdo iznad Oklaja;<ref name="Dugandžić 42">Dugandžić, IvanŠirokobriješka baština, Široki Brijeg, 2004., str. 40.</ref> srednjovjekovna utvrda, u Borku, nedaleko od vrela Lištice;<ref>Anđelić, T., Srednjovjekovni grad kraj vrela Lištice, Vitko br. 3/2003., str. 46.- 59.</ref> [[Ilirske gomile|gomile]] iznad Soldinih kuća, kraj ceste Oklaji-Dobrkovići;<ref name="Dugandžić 44">Dugandžić, I., Širokobriješka baština, str. 44.</ref> [[Ilirske gomile|gomile]] na širem području zvanom Radešice;<ref>[[Arheološki leksikon BiH]] , sv. 3., str. 305.</ref> Markanovića [[Gradina (tip naselja)|gradina]] nad desnom obalom rijeke Lištice;<ref>[[Arheološki leksikon BiH]], sv. 3., str. 302.</ref> [[Gradina (tip naselja)|gradina]] na istaknutom vrhu brijega Cigansko brdo;<ref>[[Arheološki leksikon BiH]], sv. 3., str. 291.</ref> Ćavarova [[Gradina (tip naselja)|gradina]] na kamenoj litici uz rijeku Lišticu;<ref name="Dugandžić 42"/> velika gomila na Ćavarovu/Bošnjakovu brdu, zvana Krstine (danas mjestu zvanom Bunker);<ref name="Dugandžić 42"/>[[Ilirske gomile|gomile]] na brijegu zvanom Stražnica u blizini Šuškovih kuća;<ref>[[Arheološki leksikon BiH]], sv.3., str.306.</ref> [[Ilirske gomile|gomile]] na rubu Mokarskog polja, istočno prema Turčinovićima;<ref name="Dugandžić 44"/> pretpovijesna [[Gradina (tip naselja)|gradina]], rimska i ranosrednjovjekovna utvrda u Mokrom (srednjovjekovni grad Mokriskik, Mokarski grad).<ref>[[Ferdo Šišić]]., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb, 1925.</ref> Tu su i srednjovjekovni nadgrobni spomenici ([[Stećak|stećci]]): Barevište, Jelinak i Polugrina u Mokrom,<ref>Bešlagić, Š., Stećci, str. 37; Benac, A., Široki Brijeg, str. 7-12.</ref> Sajmište kraj rijeke Lištice<ref>Bešlagić, Š., Stećci, str. 310; Benac, A., Široki Brijeg, str. 5.-7.</ref> te stećci u groblju na Trnu.<ref>Bešlagić, Š., Stećci, str. 307; Benac, A., Široki Brijeg, str. 22.-25.</ref> Starokršćansko doba ostavilo je u Mokrom svjedočanstvo svoga kršćanstva: temelji [[Bazilika|bazilike]] s krstionicom (5. ili 6. stoljeće).<ref>Sergejevski, D., Bazilika u Mokrom, Glasnik zemaljskog muzeja, 16/1961., str. 211.-227.; Basler, Đ., Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1972., str. 100.-104.; Basler Đ., Kršćanska arheologija, Mostar, 1990., str. 93.; Nikić, A., Starokršćanske crkve u Hercegovini, Kršni zavičaj, 9/1976., str. 15.</ref> Prapovijesna [[Gradina (tip naselja)|gradina]], rimska i ranosrednjovjekovna utvrda. Smještena je poviše Matijevića kuća (Matijevića gradina), na brdu nad poljem, tako da zauzima istaknut vršak brda i dio platoa prema Čerigaju. S tri strane pristup je zaštićen prirodnim strminama, a s četvrte strane debelim zidom. Prostor je to veličine 180x60 m. Na najvišoj točki nalaze se ostatci bastiona, danas vidljivi u obliku velike kamene gomile, a u njezinu podnožju nalaze se dijelovi građevina zidanih obrađenim kamenom, bez žbuke. Na gornjem dijelu platoa zapaženi su ostatci pravokutne građevine i okrugle cisterne, rađenih u kamenu, s malterom. Površinski nalazi su brojni. Utvrda je sagrađena u ilirsko doba, a u kasnoantičko vrijeme na njoj je podignut refugij ili pribježište. Spominje je bizantski car Konstantin Porfirogenet (912. – 959.) u svom djelu O upravljanju carstvom. Utvrda je služila za zaštitu puta koji je vodio od Brotnja iza Trtala do Privalja i Kočerinskog polja, te zaštitu naselja ispod utvrde, u kojem je otkriven temelj crkve iz petoga stoljeća.<ref>[[Arheološki leksikon BiH]], sv. 3., str. 297.; Šišć, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb, 1925., str. 454.; Skok, P., Konstantinov to Mokriskik, Jug. Istor. Časopis, sv. 1.-4., 1937., str. 97. i 104.</ref> Nedaleko je [[Planinski Daorson]] otkriven 2016. godine. Na prostoru sela Podvranića zapadno od Širokog Brijega je prapovijesna gradina, do danas nije uopće niti registrirana kao arheološki lokalitet, niti unesena u Arheološki leksikon BiH. Spominje ju tek Ivan Dugandžić u knjizi 'Širokobriješka baština', i to tek ukratko i ne kao gradina nego kao izdužena gomila s prapovijesnim zidom. Sadrži tek nagađanje da je riječ o mogućem zidu prapovijesne utvrde i da se u neposrednoj okolici nalazi prapovijesno naselje. Istraživač Gorabn Glamuzina istražio je ovaj prapovijesni lokalitet. Utvrdio je da je predio oko Podvranića ogromna bogatstva neistraženih kamenih građevina, točnije – zidova, što pokazuju i razotkriveni izuzetno monumentalni i impresivni kiklopski zidovi unutar jedne male uske drage koja se pruža sjevernije od prapovijesnog grada uzduž padine sve do njenih vrhova.<ref>[http://test.bljesak.mojsite.com/rubrika/kultura/clanak/izgubljeni-prapovijesni-grad-otkriven-u-blizini-sirokog/170707 Bljesak.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110114325/http://test.bljesak.mojsite.com/rubrika/kultura/clanak/izgubljeni-prapovijesni-grad-otkriven-u-blizini-sirokog/170707 |date=10. studenoga 2017. }} Sa.M. ''Izgubljeni prapovijesni grad otkriven u blizini Širokog'' 23. rujna 2016. (pristupljeno 10. studenoga 2017.)</ref> ===Srednji vijek=== U Mokrom, gdje je i prapovijesna ilirska Matijevića gradina, nalazi se [[bazilika]] koja rušena je i podizana te je i u srednjem vijeku služila svrsi. U njezinoj je blizini [[nekropola]] sa [[stećci]]ma, a ima ih i drugdje. Oni brojnošću i veličinom navode na zaključak da je ovaj kraj od [[12. stoljeće|12.]] do [[15. stoljeće|15. stoljeća]] bio gusto naseljen i bogat. Iz tog vremena u selu Kočerinu sačuvao se najduži natpis na [[stećci]]ma pisan [[bosančica|bosančicom]] ili [[hrvatska ćirilica|hrvatskom ćirilicom]], poznat pod imenom [[Kočerinska ploča]]. Obilježavala je grob velikaša Vignja Miloševića, koji je preminuo [[1404.]] godine. U Borku, nedaleko od izvora rijeke Lištice, sačuvani su ostaci manjeg srednjovjekovnog grada-utvrde. Omanje srednjovjekovno utvrđenje smješteno je na jednoj kamenoj kosi i izvanredno lijepu prirodnom ambijentu blizu nekoliko izvora koji zajedno čine rječicu Lišticu. Ime samoga grada još je nepoznato, ali okolno stanovništvo lokalitet naziva [[Gradina (tip naselja)|Gradina]], a ponekad i Borak, kako se zove i jedan od izvora koji sačinjavaju rječicu Lišticu. Oblik srednjovjekovne utvrde (nepravilan četverokut) prilagođen je konfiguraciji terena. Uz obje uže strane grada prizidane su četvrtaste kule, a jugoistočni zid naknadno je pojačan visokim podzidama i jednim jakim kontraforom. Debljina gradskih zidova ide od 1 do 1,5 m, a visine 1 do 6 m. Od brdskog masiva grad štiti jedan veći i jedan manji usjek. Unutar utvrde nalazi se cisterna. Pokretne nalaze uglavnom sačinjava keramika, željezni predmeti (strjelice, čavli i dr.) i kamene kugle. Ta je utvrda štitila raskrižje putova [[Mostar]] – [[Duvno]] i [[Hercegovina]] – planina. [[Turci]] su je osvojili 1477. Dr. Dominik Mandić i neki drugi povjesničari misle da je [[Gradina (tip naselja)|gradina]] u Borku ostatak utvrde Nebojša ili srednjovjekovni Kruškovac,<ref>Mandić, D., Bosna i Hercegovina I, Chicago, 1960., str. 96; Bonić, R., Srednjovjekovni grad Kruševac u Humu, Mandićev zbornik, Rim, 1965., str. 127.</ref> glavni grad srednjovjekovne župe Večerić. Sustavno arheološko iskapanje na srednjovjekovnom gradu izvođeno je u dva navrata: prvo u 1975., a drugo u 1976. godini.<ref>[[Arheološki leksikon BiH]], sv. 3., str. 297.; Anđelić, P., Srednjovjekovne Humske župe, Mostar, 1999.,str. 180.; Kosir, V., Starine u okolici Širokoga Brijega, Naša ognjišta, br. 74., 1981., str. 16.; Anđelić T., Srednjovjekovni grad kraj vrela Lištice, Vitko br. 3./2003., str. 46.- 59.</ref> U podnožju srednjovjekovnoga grada, između golih stijena i klisura, rijeka Lištica prolazi kroz uski tjesnac. S istočne strane toga tjesnaca diže se brijeg zvan Ćavarovo brdo, a brijeg na desnoj strani rijeke zove se Cigansko brdo.<ref>"Tjesnac s rijekom Lišticom između Čavarova brda (brdo Svijetla) s jedne strane i Ciganskog brda (brdo Tame) s druge strane mogao je biti idealan položaj dualističkog kulta, što donekle potvrđuje i obredni prostor (Sajmište) ispred njega sa stećcima i njihovim dualističkim simbolima. Čitav ovaj kraj, svojim nazivima, gomilama i stećcima ima sakralni značaj." Vidi: [[Ante Škobalj]], Obredne gomile, Sveti Križ na Čiovu, 1970., str. 269.</ref> Podno ovih brda, na mjestu zvanom Sajmište, nalazi se staro [[groblje]] sa [[stećci]]ma.<ref>Benac, A., Široki Brijeg, srednjovjekovni nadgrobni spomenici, sv. III., Sarajevo, 1952., str. 5-12.</ref> Područje oko Sajmišta (u kasnom srednjem vijeku raskrižje planinskih putova),<ref>Niz kanjon rijeke Lištice spuštao se jedan krak stare ceste koja je vodila od Borka prema Zavozniku i antičkom naselju u Mokrom.</ref> osim sakralnoga značaja, imalo je veliku gospodarsku ulogu. U ono doba, to je mjesto gdje se održavao sajam, gdje se trgovalo. ===Pod turskom upravom=== Padom pod [[Osmansko Carstvo|Turke]] sredinom druge polovice 15. stoljeća, pučanstvo se razbježalo i prorijedilo. Prvi turski popisi u [[Hercegovina|Hercegovini]] (god. 1468./69., potom 1475. – 75. i 1519.) pokazuju da se pučanstvo zadržalo samo u brdskim selima. Od pada pod Turke pa do sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]] Hercegovina je bila gotovo posve odsječena od društvenih, kulturnih i političkih zbivanja u drugim europskim zemljama. Kao jedini vođe s preostalim narodom bili su [[franjevci]]. [[Kršćani]] su bili obespravljeni, a crkve i samostane, koji su preostali nakon rušenja u osvajačkim pohodima, [[Turci]] porušili su [[1563.]] Otada pa do sredine 19. stoljeća zapadno od [[Neretva|Neretve]] nije bilo niti jedne crkve ni samostana. ===[[Austro-Ugarska]] uprava === Novija povijest širokobriješkog kraja i katoličke Hercegovine usko je vezana uz gradnju samostana na Širokom Brijegu [[1846.]] i njegovog djelovanja, čime je počeo duhovni, civilizacijski i kulturni preporod. Gradić je počeo nastajati početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] oko vodenice Ćemer (turski: ćemer = svod), pa se s početka istim imenom zvalo i samo mjesto. Nakon cestovnog povezivanja s [[Mostar]]om [[1900.]], neki bivši fratarski dijaci (dijak=đak, učenik; ovdje u značenju: sluga, pomoćnik) i poduzetni ljudi iz obližnjih sela podizali su dućane i gostionice te je nastajao gradić koji se po rijeci [[Lištica (rijeka)|Lištici]] (izvedenica od imena Lise) prozvao Lišticom. Ipak, otkako je postao administrativnim središtem pa sve do [[28. travnja]] [[1952.]] službeni naziv općine i kotara bio je Široki Brijeg. <!-- odvojeno u "Spomenici i znamenitosti" --> I sam grad i njegove najstarije ustanove vuku korijene iz samostanskih ustanova i djelovanja. Osim kasnije čuvene klasične gimnazije (kojoj je prethodila kućna škola za franjevačke pripravnike u selu Čerigaj od [[1844.]] do [[1848.]]), samostan je u 19. i 20. stoljeću osnovao i vodio: pučku školu (1867.), ljekarnu, dućane (trgovinice i kavanu), vodenicu (1868.), stolarsku radionicu, sagradio je: kameni most na Ugrovači (1868.), gimnazijsku zgradu (1924. – 31.), đački dom (1929. – 32.), hidroelektranu (1936.),<ref name="plan grada"/> osnovao je muzej s arheološkom, numizmatičkom, etnografskom, geološko-biološkom i drugim zbirkama. Ustanovljeni su i puhački i tamburaški orkestri, više samostalnih knjižnica, pokrenuti su tečajevi za opismenjavanje, posredovala su se osnovna znanja o povrtlarstvu i voćarstvu. Samostan je, k tome, osnovao i prvu [[banka|banku]], a državne je vlasti podsticao na osnivanje pošte, gradnju kanala za navodnjavanje te na osnivanje stanice za otkup i djelomičnu preradu [[duhan]]a, i u svim je spomenutim pothvatima sudjelovao ili je bio glavnim nositeljem. Kao vanjski znak i kruna svih tih silnih nastojanja i uspjeha može se uzeti kamena romanička bazilika s dva zvonika, kojoj su temelji postavljeni [[1905.]], a pokrivena je [[1911.]] [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-ugarske]] vlasti ([[1878.]] – [[1918.]]) nisu bile naklone franjevcima u Bosni i Hercegovini. [[Kraljevina Jugoslavija]] još manje. Ipak su oni i na Širokom Brijegu i drugdje uspješno ostvarivali sredinom 19. stoljeća zacrtane programe. ===Drugi svjetski rat i poraće=== Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pored [[Ustaše|Ustaša]] su i gradu bile smještene i talijanske postrojbe. [[Talijani]] su u tom razdoblju sagradili 4 utvrde na brdima s pogledom na grad. [[Datoteka:Utvrda07418.JPG|thumb|lijevo|200px|Mitraljesko gnijezdo u talijanskoj utvrdi na Ćavarovom/Bošnjakovom brdu s pogledom na grad]] [[Partizani]] su [[7. veljače]] [[1945.]] osvojili Široki Brijeg i u njemu su, jer su ga htjeli uništiti kao duhovno i kulturno žarište hercegovačkih [[Hrvati|Hrvata]], počinili strašne zločine. Oko 11 sati ujutro 7. veljače 1945. godine [[partizani]] su ušli u samostan na Širokom Brijegu. Tamo su našli 12 fratara, nekoliko đaka i narod koji se skrio u crkvi, misleći da je tamo sigurnije. Fratre su, jednog po jednog, odvodili u protuzrakoplovno sklonište i tamo ih ubijali. Najviše samokrijesom u zatiljak. Potom su zapaljeni. Njihova imena su: 1. Fra Marko Barbarić 2. Fra Stanko Kraljević 3. Fra Ivo Slišković 4. Fra Krsto Kraljević 5. Fra Arkanđeo Nuić 6. Fra Dobroslav Šimović 7. Fra Tadija Kožul 8. Fra Borislav Pandžić 9. Fra Žarko Leventić 10. Fra Viktor Kosir 11. Fra Stjepan Majić 12. Fra Ljudevit Radoš Devet fratara, 30 đaka i nešto naroda se u zoru 6. veljače, kada je započeo topnički napad na samostan i crkvu, su se sklonili u fratarsku mlinicu. Kada je prestala pucnjava 8. veljače, fratri su se vratili u Samostan. Potom su pronađeni, odvedeni i ubijeni, najviše u okolici Zagvozda<ref name="komemoracija">{{Citiranje weba |url=http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=1075&Itemid=96 |title=Arhivirana kopija |access-date=9. veljače 2010. |archive-date=5. prosinca 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241205142112/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=1075&Itemid=96 |url-status=dead }}</ref> Njihova imena su: 1. Fra Bonifacije Majić 2. Fra Fabijan Kordić 3. Fra Radoslav Vukšić 4. Fra Fabijan Paponja 5. Fra Andrija Jelčić 6. Fra Leonard Rupčić 7. Fra Melhior Prlić 8. Fra Miljenko Ivanković 9. Fra Mariofil Sivrić Tih dana su ubili i više desetina nenaoružanih žitelja, a sljedećih mjeseci, i godina, na stotine nedužnih ljudi, tako da je ubijen svako deseti Širokobriježanin. U povodu smrti franjevaca svake godine 7. veljače se obilježava njihova smrt s popratnom misom zadušnicom.<ref name="komemoracija"/> Župa Široki Brijeg godine 1940. imala je 8004 stanovnika. Procjenjuje se da je stradalo u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i poraću na području općine stradalo između 786<ref name="O Širokom">{{Citiranje časopisa |url=http://siroki.info/o_sirokom.asp |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20081022125751/http://www.siroki.info/o_sirokom.asp |archive-date=22. listopada 2008. |access-date=12. veljače 2010.}}</ref> i 2157 osoba<ref name="plan grada"/> Po okončanju borbi, [[partizani]] uspjeli zarobiti oko 1400 njemačkih i hrvatskih vojnika,<ref name="ŠB-povjerenstvo-iskop">{{Citiranje časopisa |url=http://sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=27&Itemid=309 |title=Povjerenstvo za iskop |archive-url=https://web.archive.org/web/20100310102608/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=27&Itemid=309 |archive-date=10. ožujka 2010. |access-date=17. ožujka 2010.}}</ref> a čelnici tadašnje [[OZNA]]-e, tih su dana, dali uhititi preko 2000 Širokobriježana.<ref name="ŠB-povjerenstvo-iskop"/> Uništeno je kulturno blago, zajedno sa samostanskim, crkvenim i školskim inventarom, a zgrade su teško oštećene. Dvije godine nakon rata spaljene su matične knjige vođene od [[1753.]] godine,<ref name="plan grada"/> a [[franjevci]] protjerani. Od teških stradanja Široki Brijeg se desetljećima oporavljao, da bi unutarnju snagu očitavao velikim marijanskim hodočašćima 1971., potom i najbrojnijim svakogodišnjim hodočašćem katoličke mladeži na svijetu. Osamdesetih godina, s oko 3600 vjeroučenika u 146 školskih odjela, samostan je zadavao muke komunističkom poretku i nalazio putove uspona. U srijedu, [[26. svibnja]] [[2010.]] na lokalitetu Dubrava-[[Knešpolje]], istočno od Širokog Brijega počelo je iskapanje dviju masovnih grobnica.<ref>http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=1220&Itemid=309{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Na tom lokalitetu su pronađeni ostaci 28 žrtava<ref>http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=1239&Itemid=309{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> čiji su ostaci u rujnu iste godine prebačeni u Mostar.<ref>http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=1358&Itemid=309{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> ===Novije doba=== Sedamdesetih godina samostan je počeo sustavno djelovati i izvan strogo religioznih i karitativnih okvira. S početka usputno s duhovnim programima i bez najave, potom s najavama i osvrtima u tisku, priređivao je likovne izložbe, organizirao dramsku družinu koja je uspješno djelovala, potom je (1979.) uređena Samostanska riznica i Biblia pauperum ( prošlost kraja i samostana u slikama i s kartografskim prikazima). Uspješno je djelovala i u vrijeme domovinskog rata i bila je pokretačem i nositeljem priprema u osnivanju [[Akademija likovnih umjetnosti Široki Brijeg|Likovne akademije]] [[Sveučilište u Mostaru|Sveučilišta u Mostaru]] sa sjedištem na Širokom Brijegu. Akademija djeluje od veljače [[1996.]] i smještena je u zgradi nekadašnjeg konvikta. No, Likovna akademija ipak nije prva visokoškolska ustanova koja djeluje na Širokom Brijegu. Naime, osim što je u vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] Sveučilište u Mostaru s većim brojem svojih fakulteta djelovalo u ovome gradu, u samostanu je postojala takozvana kućna teologija (Studium domesticum Sacrae Theologiae) god. 1892./93., a možda i sve do osnutka teologije u Mostaru 1895. Samostan i svetište običnim je ljudima najprije simbol katoličanstva i hrvatstva, potom i kolijevka ponovnog kulturnog i civilizacijskog rođenja. Najveći vjernički skup bude 15. kolovoza, jer je crkva i samostan, kao i Hercegovačka franjevačka provincija, posvećeni Marijinu uznesenju na nebo. U [[Rat u BiH|nedavnom ratu]] su crkva i samostanske zgrade ostale neoštećene, iako je grad raketiran i bombardiran u više navrata. Poginulo je 98 Širokobriježana braneći svoj dom i sebe, ali i braneći Republiku Hrvatsku. Široki Brijeg je 2014. godine postao jedan od 12 službenih gradova u BiH. == Gospodarstvo == [[Datoteka:Panorama-široki07419.JPG|mini|200px|Pogled na napuštenu Duhansku stanicu]] Godine 1911. u Širokom Brijegu se otvara pomoćna pošta u sastavu mostarske pošte. <ref name="plan grada"/> Godinu dana kasnije se otvara duhanska stanica, kasnije nazvana "Dogana" (talijanska stanica). Godina 1936. izgrađena je prva "pratarska" hidroelektrana na rijeci Lištici, čime je izvršena elektrifikacija Širokog Brijega. <ref name="plan grada"/> Poznata poduzeća koja danas djeluju u Širokom Brijegu: * MCI * [[Mepas]] * [[Feal]] * Hering * TT Kabeli * Logotip * Lukas Nakić * Nameks * G3 Spirits U gospodarskom pogledu Široki Brijeg je trenutno jedna od razvijenijih lokalnih samouprava na području Hercegovine, a i među razvijenijim unutar Bosne Hercegovine. Od devedesetih godina 20. stoljeća, a nakon demokratskih i svih drugih promjena na području Grada se ubrzano razvija privatno poduzetništvo. Uz veći broj trgovačkih tvrtki, značajniji poslovni subjekti i ujedno nositelji gospodarskog razvitka Grada su poduzeća iz oblasti metaloprerađivačke industrije, mesne industrije i građevinarstva, uz veliki broj obrtničkih i drugih samostalnih djelatnosti. Taj period ubrzanog razvitka poduzetništva obilježen je prije svega stihijskim rastom svih vidova trgovinskih djelatnosti i velikim padom proizvodnih djelatnosti, a prije svega i ponajviše poljoprivredne proizvodnje. Kretanja u gospodarstvu prate Federalni statistički zavod, Gospodarska komora FBiH, Županijska gospodarska komora, kao i nadležna Služba za gospodarstvo grada Širokog Brijega. Dostupni podaci ovih institucija (u prilogu) su ujedno i izvori podataka za pisanje ove analize stanja gospodarstva. Prema općim pokazateljima koji se temelje na podacima ovih institucija, gospodarski tokovi Grada idu usporedo s tijekovima gospodarstva na području Županije, pa i šire. Oni se prije svega očituju u velikoj stopi nezaposlenosti (36,7%), nepovoljnom odnosu proizvodnih i neproizvodnih djelatnosti, lošem stanju neprivatiziranih poduzeća, odsustvo investicijskih aktivnosti, te nedostatak gospodarskih subjekata koji bi bili generatori razvitka (posebno izraženo u poljoprivredi). === Turizam === Turizam je grana gospodarstva koja bilježi stalni rast na globalnoj razini, pri čemu mnoge zemlje u tome prepoznaju mogućnost za jačanje cjelovitog gospodarstva. Područje cijele Hercegovine pa tako i Široki Brijeg imaju u tom pogledu velike i do sada vrlo malo iskorištene mogućnosti. Suvremeni turizam se bazira na raznoraznim novim izazovima, ali i težnji ka zdravom načinu života, odnosno aktivnom odmoru. Traži se puno kretanja (rekreacije) u prirodnom i ekološki čistom okruženju, čist zrak, zdrava prehrana temeljena na ekološki prihvatljivom načinu proizvodnje hrane, i sve to smješteno u autohtonom ruralnom ambijentu. Upravo uže i šire područje Širokog Brijega ima takva obilježja. Uz navedeno treba pridodati i nemali broj kulturno-povijesnih znamenitosti, arheoloških nalazišta i spomenika (predhistorijske gomile, ostaci antičkog grada Mokriskika, ruševine srednjovjekovnog grada u Borku, brojni stećci, najstarija do sada poznata crkvena građevina u ovom kraju – vjerojatno i u cijeloj BiH- podignuta u V. ili VI. stoljeću u Mokrom, utvrđeni grad koji car Konsatantin spominje pod imenom Mokriskik) koji svjedoče o ranom naseljavanju ovog kraja i kontinuiranom življenju na ovim prostorima još od antičkih vremena. === Poljoprivreda === Poljoprivredna proizvodnja na području Grada je najvećim dijelom svedena na proizvodnju za vlastite potrebe na okućnicama i manjim dijelom na oranicama. .<ref name="ŠB-poljoprivreda">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=173&Itemid=259 |title=ŠB-poljoprivreda -stanje za 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100310141155/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=173&Itemid=259 |archive-date=10. ožujka 2010. |access-date=18. veljače 2010.}}</ref> Pri tome je proizvodnja poljoprivrednih proizvoda za tržište vrlo mala u odnosu na mogućnosti, a odnosi se prije svega na vinogradarsku proizvodnju, nešto malo u proizvodnji povrća i cvijeća, vrlo malo u stočarstvu i proizvodnji mlijeka. Nakon drugog svjetskog rata zabilježeni su neuspješni pokušaji sadnje novih kultura. Tako je npr. zabilježen pokus sa sadnjom [[pamuk]]a i [[kikiriki]]ja. To je rezultiralo velikim postotkom neobrađenog poljoprivrednog zemljišta – prema posljednjim statističkim podacima – čak 60 % obradivog poljoprivrednog zemljišta se ne obrađuje.<ref name="ŠB-poljoprivreda"/> Nepostojanje jasne državne strategije i orijentacije prema pokretanju i razvitku poljoprivredne proizvodnje je također vrlo važno obilježje sadašnjeg stanja u poljoprivredi.<ref name="ŠB-poljoprivreda"/> ====Usporedba s prijeratnim stanjem==== Za razliku od prije dvadesetak godina, sada u poljoprivrednoj proizvodnji ne postoji osnovna proizvodna kultura, proizvodnja koje bi bila značajna i moguća na većem području grada. Dugi niz godina to je bio [[duhan]].<ref name="ŠB-poljoprivreda"/> Zajedno s ratom se urušio i postojeći državni sustav a time i tadašnji sustav organiziranja poljoprivredne proizvodnje. U cijelom razdoblju od tada do danas novi sustav nije uspostavljen.<ref name="ŠB-poljoprivreda"/> Pri tome je cijela zemlja, a posebno područje na kojem se nalazi općina bilo izloženo nekontroliranom uvozu svega i svačega. Tako je većinu poljoprivrednih proizvoda postalo "isplativije" uvoziti nego proizvoditi.<ref name="ŠB-poljoprivreda"/> Rezultat toga je već spomenuto drastično smanjenje obrađivanih površina, smanjenje broja goveda čak i do pet puta, odnosno svekoliko smanjenje obujma poljoprivredne proizvodnje.<ref name="ŠB-poljoprivreda"/> Na koncu je zaživio osjećaj da je nemoguće baviti se poljoprivrednom proizvodnjom kao proizvodnom djelatnošću od koje se može živjeti ili pak nešto i zaraditi. ====Sadašnje stanje u poljoprivredi ==== Široki Brijeg je po ukupnim pokazateljima gospodarski nešto jača od okolnih općina – prije svega u poduzetničkom sektoru, pa je time i orijentiranost radno-sposobnog stanovništva prema nepoljoprivrednim djelatnostima veća.<ref name="ŠB-poljoprivreda"/> Zato je i postotak neobrađivanog zemljišta najveći u Širokom Brijegu – 60 % (Posušje 59 %, Ljubuški 49 % i Grude 47%). Također je i broj stanovnika koji se bavi isključivo poljoprivredom relativno najmanji u Širokom Brijegu.<ref name="ŠB-poljoprivreda"/> ====Glavni uzroci sadašnjeg stanja==== S demokratskim promjenama početkom 1990-tih se pojavljuje i novi način privređivanja i poslovanja – tržišno gospodarstvo čije je glavno obilježje to da je u najvećoj mjeri definirano stanjem na tržištu. Stvaranje slobodnog (i još više nekontroliranog) tržišta je brzo dovelo do pojave velikih uvoznih tvrtki za uvoz svega i svačega. Posebno je eskalirao uvoz svih vrsta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (ponajviše iz razvijenih zemalja koje imaju veliku državnu novčanu potporu u svim sferama poljoprivredne proizvodnje. Ako tome dodamo i to da te države u pravilu dodatno stimuliraju i izvoz, sve što se dogodilo se zapravo i moralo dogoditi. Drugo je pitanje da li je to trebalo ovako dugo trajati i zašto se ništa nije u tom smislu promijenilo ni nakon 15 godina. Tek je u drugoj polovici 2004. godine usvojen Federalni zakon o novčanoj potpori u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji koji je zapravo prvi korak u zasigurno dugotrajnom procesu oporavka poljoprivredne proizvodnje, a time i gospodarstva u cijelosti. ==== Mogućnosti u oblasti poljoprivrede ==== Postoje realne mogućnosti, a očita je i potreba za bitno povećanje poljoprivredne proizvodnje na području Grada. Te mogućnosti su prije svega u stočarstvu (mini farme goveda za proizvodnju mlijeka, zatim uzgoj ovaca i koza, te pčelarstvo odnosno proizvodnja meda). Naselja oko Mostarskog Blata imaju mogućnosti višestruko povećati vinogradarsku proizvodnju, a ne treba zaboraviti ni mogućnosti u voćarstvu (proizvodnja trešanja, višanja). U biljnoj proizvodnji svakako su još neiskorišteni veliki potencijali u proizvodnji povrća, pa i žitarica i krmiva čije bi povećanje proizvodnje nužno proisteklo iz razvitka mini-farmi u stočarstvu. Komercijalne proizvodnje cvijeća i ukrasnog bilja u prijeratnom razdoblju nije ni bilo, ali se u toj oblasti već realiziraju prvi ozbiljniji poduzetnički projekti. Sve navedeno valja promatrati kroz postojanje nezagađenog zemljišta i očuvanog okoliša što čini preduvjet za proizvodnju autentičnih i ekološki prihvatljivih poljoprivrednih proizvoda. Takvi proizvodi su na tržištu sve više traženi i cijenjeni. ===Industrija=== U oblasti industrijske proizvodnje na području Grada značajnije su zastupljene mesna industrija i metaloprerađivačka industrija, a nešto manje proizvodnja obuće, proizvodnja građevinskih proizvoda i obrada kamena, proizvodnja izolacijskih materijala, grafičke djelatnosti i sl.<ref name="ŠB-industrija">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=172&Itemid=258 |title=ŠB-industrija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100310141146/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=172&Itemid=258 |archive-date=10. ožujka 2010. |access-date=18. veljače 2010.}}</ref> Službeni statistički podaci koje redovito objavljuje Federalni zavod za statistiku prate kretanje industrijske proizvodnje na razini Federacije i županija, tako da tih (službenih) podataka za grad nema.<ref name="ŠB-industrija"/> Ipak, osnovne značajke kretanja industrijske proizvodnje na području županije Zapadnohercegovačke bi u bitnim elementima trebale odražavati i kretanja industrijske proizvodnje za Široki Brijeg. Tako je u razdobljuu 2004./2005. godine zabilježen neznatan rast indeksa ukupne industrijske proizvodnje (101,3).<ref name="ŠB-industrija"/> Pri tome proizvodnja metala i proizvodnja proizvoda od metala bilježe znatan rast (indeks 2005./2004. = 134,3 i 180,4), proizvodnja proizvoda od papira (indeks = 110,7), dok ostala područja industrijske proizvodnje bilježe znatan pad (npr. proizvodnja hrane i pića: indeks = 80,0, [[rudarstvo]]: indeks = 71,4). Za daljnji rast industrijske proizvodnje su nužna ulaganja u razvoj postojećih industrijskih kapaciteta u oblastima koje su trenutno zastupljene i koje zapošljavaju veći broj radnika. To se prije svega odnosi na proizvodnju [[metal]]a i proizvoda od metala. Te djelatnosti prema službenim statističkim podacima bilježe kontinuirani rast tijekom 2005. godine. Uspostava i izgradnja novih, odnosno proširenje postojećih poslovno-industrijskih zona nužan je preduvjet za rast proizvodnih djelatnosti, privlačenje domaćeg i stranog kapitala i otvaranje novih radnih mjesta.<ref name="ŠB-industrija"/> ===[[Rudarstvo]]=== Na području Grada postoje značajna nalazišta [[boksit]]ne [[rude]] koja se ovdje eksploatira još od tridesetih godina 20-tog stoljeća, a prema procjenama do sada je ukupno eksploatirano 5 do 5,5 milijuna tona izuzetno kvalitetnog boksita.<ref name="ŠB-rudarstvo">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=168&Itemid=257 |title=ŠB-rudarstvo,stanje 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100310141340/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=168&Itemid=257 |archive-date=10. ožujka 2010. |access-date=26. travnja 2010.}}</ref> Proizvodnja je u osamdesetim godinama bila prosječno oko 100 tisuća tona godišnje, a poduzeće "Bosit" je upošljavalo oko 250 radnika. Danas je u poduzeću uposleno 46 djelatnika, a proizvodi se 20 do 25 tisuća tona godišnje s perspektivom daljnjeg povećanja proizvodnje i broja uposlenih. Uskoro se planira započeti eksploatacija u ispitanim ležištima Lakat i Ivanj Draga (cca 150 tisuća tona), a istražene su i rezerve rude za daljnjih 300 do 350 tisuća tona. Prema okvirnim podacima pretpostavlja se da je na području Grada još oko 60 % neistraženih nalazišta samo u plitkim horizontima.<ref name="ŠB-rudarstvo"/> Sve to ukazuje na vrlo velik potencijal ove djelatnosti u budućnosti, pa bi stoga eksploatacija boksitne rude trebala bi biti uključena u strategiju razvitka kao perspektivna i profitabilna. U Gradu postoje značajni kapaciteti za preradu [[kamen]]a koji sada uglavnom prerađuju uvozni kamen s izuzetkom pojedinaca koji su počeli s eksploatacijom u vlastitim [[kamenolom]]ima koje su sami istraživali.<ref name="ŠB-rudarstvo"/> Ovdje je jako veliki problem što nisu istražena [[rudna ležišta|ležišta]] A-G kamena, pa se i zbog tih razloga domaći kamen malo koristi. Značajno je ustvrditi da se u ovoj proizvodnoj djelatnosti može zaokružiti cjeloviti proces proizvodnje od sirovine do gotovog proizvoda gdje bi se mogao uposliti značajan broj radnika, a proizvodnja bi imala osigurano tržište. == Poznate osobe == {{glavni|:Kategorija:Životopisi, Široki Brijeg}} {| | width="33%" valign="top" | * [[Mario Bazina]] (1975.), nogometaš * [[Goran Bogdan]] (1980.), glumac * [[Jakov Bubalo]] (1933. – 1996.), franjevac i jezikoslovac * [[Janko Bubalo]] (1913. – 1997.), franjevac i pjesnik * [[Marija Ancila Bubalo]] (1946. – 2006.), redovnica, pjesnikinja * [[Stanko Bubalo]] (1973.), nogometaš * [[Mirko Ćosić]] (1903. – 1967.), franjevac i slikar * [[Mladen Galić (slikar)|Mladen Galić]] (1934.), akademski slikar * [[Mirko Grbešić]] (1960. – 2022.), poduzetnik * [[Serafin Hrkać]] (1942. – 2021.), latinist i akademik * [[Ambroz Kapor]], hrv. agronom i povjesničar, voditelj širokobriješke područne ustanove Uprave državnih monopola<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9631 Leksikografski zavod Miroslav Krleža] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170801120636/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9631 |date=1. kolovoza 2017. }} Zdravka Jelaska Marijan: ''Ambroz Kapor'', Hrvatski biografski leksikon, 2009.</ref> * [[Blago Karačić]] (1914. – 1994.), franjevac, pjesnik i slikar * [[Smiljan Dragan Kožul]], franjevac, doktor crkvenih pravnih znanosti, egzorcist * [[Anđeo Kraljević]] (1807. – 1879.), hercegovački biskup * [[Vinko Kraljević]] (1952.), glumac * [[Ivan Kvesić]] (1996.), karataš * [[Petar Leventić]] (1978.), glumac * [[Dominik Mandić]] (1889. – 1973.), povjesničar i političar * [[Ivan Marušić (fizičar)|Ivan Marušić]] (1965.), fizičar * [[Ivan Mikulić]] (1968.), pjevač * [[Marijana Mikulić]] (1981.), glumica * [[Jozo Martinović]], ministar financija Republike Hrvatske | width="33%" valign="top" | * [[Marko Naletilić]], nogometni menadžer * [[Mladen Naletilić|Mladen Naletilić Tuta]] (1946.), politički emigrant, vojni zapovjednik * [[Predrag Naletilić]] (1929.), nogometni menadžer * [[Sofija Naletilić Penavuša]] (1913. – 1994.), umjetnica * [[Željko Ninčić]] (1959.), autor i glumac * [[Franko Rotim]] (1939.), akademik, dr. tehničkih znanosti * [[Ivan Softa]] (1906. – 1945.), pisac * [[Marin Sopta]] (1950.), političar i publicist * [[Borislav Škegro]] (1955.), ministar financija Republike Hrvatske * [[Gojko Šušak]] (1945. – 1998.), ministar obrane Republike Hrvatske * [[Jure Zovko]] (1957.), filozof i profesor * [[Jozo Zovko]] (1941.), franjevac |} <!-- (molim oprez s navođenjem imena) --> == Spomenici i znamenitosti == {{glavni|Spomenici i znamenitosti u Širokom Brijegu}} * [[Kočerinska ploča]] * [[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu]] * [[Samostan na Širokom Brijegu]] * Spomenik Franji Tuđmanu – Ispred zgrade općine Široki Brijeg, a u povodu četvrte obljetnice smrti, [[2003.]] godine, podignut je spomenik Prvom hrvatskom predsjedniku [[Franjo Tuđman|Franji Tuđmanu]]. Spomenik je izrađen u bronci i visok je 3,2 metra.<ref name="Spomenici-ŠB">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=529&Itemid=306 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100310135434/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=529&Itemid=306 |archive-date=10. ožujka 2010. |access-date=18. prosinca 2009.}}</ref> Autor spomenika je [[Kažimir Hraste]]. * Spomenik Gojku Šušku – u središtu Širokog Brijega, [[31. svibnja]] [[2008.]] godine otkriven je spomenik [[Gojko Šušak|Gojku Šušku]] ministru obrane Republike Hrvatske.<ref name="Spomenici-ŠB"/> Autor spomenika je [[Kuzma Kovačić]]. * Spomenik fra Didaku Buntiću – Na blagdan Velike Gospe [[1998.]] godine blagoslovljen je kip fra [[Didak Buntić|Didaka Buntića]]. Spomenik je visine 4,53 metra.<ref name="Spomenici-ŠB"/> Rad je akademskog kipara [[Kruno Bošnjak|Krune Bošnjaka]].<ref>{{Citiranje knjige|title=Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu|publisher=Franjevački samostan Široki Brijeg|year=2005.|isbn=9958-9170-4-1|location=Široki Brijeg|pages=141}}</ref> * Spomenik širokobriješkim žrtvama – Spomenik svim poginulim u II. svjetskom i Domovinskom ratu u općini Široki Brijeg podignut je 2000. godine. kameni križ visine pet i širine tri metra nalazi se u središtu Širokog Brijega. U kamenu je uklesano "Krv svetih hrvatskih sinova Širokog Brijega. Krikom stoljeća k nebu slobodu Hrvatskoj vapi" .<ref name="Spomenici-ŠB"/> * Spomenik Ivanu Sopti u [[Rasno|Rasnu]] * Spomenik u [[Buhovo|Buhovu]] je 1999. godine podignut spomenik žrtvama II. svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata ukupno 66 žrtava. Središnji znak na spomeniku je slovo V (Victoria, pobjeda), a u njemu je ugrađen hrvatski grb, s tim je da je gornji desni dio u zemljopisnim granicama Bosne i Hercegovine isječen.<ref name="Spomenici-ŠB"/> * Spomenik u [[Uzarići]]ma * Spomenik u [[Izbično|Izbičnu]] <gallery mode="packed"> Datoteka:Kameni_križ,_Široki_Brig04663.jpg|Središnji križ Datoteka:Stećak-ŠB JPG.jpg|Srednjovjekovni stećak Datoteka:Stećak-ŠB-2 JPG.jpg|Srednjovjekovni stećak Datoteka:Kameni cvijet-ŠB-117.jpg|Kameni cvijet Datoteka:Utvrda-križ-ŠB-04416.JPG|Zavjetni križ u talijanskoj utvrdi Datoteka:Spomen_ploča-zavjetni_križ-utvrda-ŠB.jpg|Zavjetni križ-posveta </gallery> == Obrazovanje == [[Datoteka:Akademija04552.JPG|mini|200px|Unutrašnjost Likovne akademije]] Godine 1868. u gradu je osnovana gimnazija. Krajem prve polovice 19. stoljeća franjevci dolaze ponovno U Hercegovinu, na Čerigaj na Širokom Brijegu. 23. srpnja 1846. godine postavlja se kamen temeljac za gradnju samostan u Širokom Brijegu. Godine 1918. franjevačka gimnazija u gradu dobiva pravo javnosti.<ref name="plan grada"/> Godine 1931. dovršava se i gimnazijska zgrada a godina poslije i zgrada učeničkog doma. U Širokom Brijegu se danas nalaze Prva i Druga osnovna škola, gimnazija fra Dominika Mandića, strukovna, elektrotehnička i ekonomska škola te [[Akademija likovnih umjetnosti Široki Brijeg|Likovna akademija]]. Godine 1996. osnovana je Akademija likovnih umjetnosti.<ref name="plan grada"/> Godine 2003. osnovan je postdiplomski studij "Ars sacra" kao prvi takav u svijetu. == Kultura == Počeci kulturnoga rada vezani su za franjevce. Oni su u Širokom Brijegu osnovali muzej s arheološkom, numizmatičkom, etnografskom, geološko-biološkom i drugim zbirkama.<ref name="ŠB-kultura">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=179&Itemid=265 |title=ŠB-kultura |archive-url=https://web.archive.org/web/20100310141206/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=179&Itemid=265 |archive-date=10. ožujka 2010. |access-date=11. veljače 2010.}}</ref> Godine 1912. u Širokom brijegu se oformirala i limena glazba, a kasnije i tamburaški orkestar.<ref name="plan grada"/> Nakon dovršenja zgrade koja je podignuta za umjetničku galeriju i vjeronaučno središte (1990.) otvorena je 25. srpnja 1990. Franjevačka galerija. Galerija posjeduje preko 1500 umjetnina, počevši od slika starih majstora (17. – 19. st.), preko klasika i majstora hrvatske moderne do slika i skulptura suvremena likovnog izraza. U gradu uspješno djeluje Glazbena škola Široki Brijeg od 1974.god. Godišnji broj učenika je oko 160 osnovne i srednje Glazbene škole. Od [[2000.]] se svakog kolovoza održava [[Mediteran Film Festival]], mediteranski festival dokumentarnog filma koji je utemeljio i pokrenuo kinematografiju u Zapadnoj Hercegovini. Danas na području širokobriješkog kraja djeluje Likovna akademija (u sklopu mostarskog sveučilišta), Franjevačka galerija s bogatom riznicom, nekoliko kulturno-umjetničkih društava, Amatersko kazalište "Didak", Srednja glazbena škola, "HKD Napredak" te mnoga društva, udruge, klape itd.<ref name="ŠB-kultura"/> U Širokom Brijegu djeluje i [[Matica Hrvatska]], ogranak Široki Brijeg koja izdaje časopis "Vitko".<ref name="plan grada"/> U Franjevačkoj galeriji su se izredale izložbe mnogih poznatih hrvatskih umjetnika, počevši od Vlahe Bukovca, Celestina Medovića, Eugena Vidovića, preko K.A. de Rivere, S. Kopača, Ede Murtića do Virgilija Nevistića, Antuna Cetine, A. Sardelića, J. Botterija Dinija, M. Trebotića, pa do P. Barišića, Vatroslava Kuliša i umjetnika mlađeg naraštaja.<ref name="ŠB-kultura"/> == Mediji == [[Radio Široki Brijeg]] na hrvatskom jeziku. ==Rimokatoličke župe== Područje grada Širokog Brijega podijeljeno je na 8 župa. Župe pripadaju [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjskoj biskupiji]]. {{izdvoji}} ===Župa Široki Brijeg - župa uznesenja Blažene djevice Marije === Temelji crkve položeni su dana [[23. srpnja]] 1846. godine.<ref name="župa Široki Brijeg">{{Citiranje časopisa |url=http://sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=517&Itemid=294 |title=župa Široki Brijeg |archive-url=https://web.archive.org/web/20100310141422/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=517&Itemid=294 |archive-date=10. ožujka 2010. |access-date=19. ožujka 2010.}}</ref> Dimenzije tadašnje crkve bile su 20x10 metara. Godine [[1871.]] podignut je i zvonik. Međutim, 1863. godine odlučeno je da se pravi nova Crkva po nacrtima Mattea Lorenzonija.<ref name="župa Široki Brijeg"/> Nova Crkva je zamišljena kao trobrodna bazilika u stilu talijanskog baroka, s dva tornja i kupolom poviše oltara.<ref name="župa Široki Brijeg"/> Ovaj plan nije ostvaren zbog manjka sredstava i iskusnih majstora.<ref name="župa Široki Brijeg"/> Nacrt crkve je sačuvan. Župa Široki Brijeg osim samog grada obuhvaća sljedeća sela: Uzarići, Knešpolje, Dobrkovići, Trn, Mokro, Turčinovići i Oklaji.<ref name="župa Široki Brijeg"/> ====Franjevački samostan==== Pošto je Sveta stolica dekretom odobrila njegov osnutak 6. veljače 1844. godine mjesto za samostan dobiveno je kao poklon svojim vjernim i poslušnim kmetovima od Salih-bega Bakamovica.1845. godine.<ref name="samostan Široki Brijeg">{{Citiranje časopisa |url=http://sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=516&Itemid=293 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100309220249/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=516&Itemid=293 |archive-date=9. ožujka 2010. |access-date=19. ožujka 2010.}}</ref> Biskup fra Rafo Barišić položio je temeljni kamen 23. srpnja 1846. godine.<ref name="samostan Široki Brijeg"/> Zapadno krilo samostana useljeno je 1848. godine, nakon čega je nastavljeno s radom na južnom i istočnom krilu koja su 1860. godine dovršena.<ref name="samostan Široki Brijeg"/> Godine 1861. izgrađena je kuhinja. Zgrada stare Crkve je 1905. godine porušena. Dana 20. lipnja 1905. godine polaže se kamen temeljac u gradnji nove Crkve u kasnoromaničkom stilu po nacrtu M. Davida. Krov je podignut 1911. godine, sjeverni zvonik 1927. godine. ===Župa Kočerin=== Zaštitnici župe Kočerin su sveti Petar i Pavao. Župa Kočerin se izdvojila iz župe Široki Brijeg 1872. godine, a obuhvata sljedeća sela: Kočerin, Ljubotiće, Crne Lokve, Rujan, Privalj, Gornje Mamiće i Podvranić. Godine 1873. dovršena je župna kuća: sagrađena je na imanju koje je biskupu Kraljeviću darovao Memišaga Ćiber. Prvu crkvu od kamenih blokova ove župe sagradio je 1892. godine fra Ilija Leko. Dugogodišnji kočerinski župnikfra Ivo Slišković (1919. – 1942.) porušio je tu trošnu kuću te 1927. sagradio novu. Proširena je poprečnom lađom 1964. Ipak je i takva bila premalena za naglo rastući broj župljana. Tako je ta crkvica porušena, a na njezinu je mjestu niknula nova crkva.<ref name="Župa Kočerin">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=518&Itemid=297 |title=Župa Kočerin |archive-url=https://web.archive.org/web/20100312233252/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=518&Itemid=297 |archive-date=12. ožujka 2010. |access-date=17. ožujka 2010.}}</ref> Gradnju je vodio župnik fra Petar Krasić 1976. – 1985., a nastavio s uređivanjem župnik fra Mićo Pinjuh. Na pročelju crkve nalazi se najviši mozaik sv. Franje na svijetu. Za novu crkvu nabavljeno je zvono teško 2100&nbsp;kg. Filijalne crkve u Ljubotićima i Rujnu sagrađene su 1971. godine. Broj župljana u posljednja dva-tri desetljeća opada zbog iseljavanja. Tako je u župi 1975. bilo 5.200 žitelja, 1991. 3.517, 2002. 3.470, a 2007. godine 3350 župljana. Godine 2005. tadašnji župnik fra Miro Šego je renovirao i preuredio župnu kuću. Sadašnji župnik župe Kočerin je dr. fra Mario Knezović.<ref name="Župa Kočerin"/> ===Župa Rasno=== Najstariji pisani trag o župi Rasno potječe iz 1668. godine, u izvješću je makarskog biskupa fra Marijana Lišnjića koje je poslao u Rim nakon obilaska zapadne Hercegovine.<ref name="Župa Rasno">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=519&Itemid=296 |title=Župa Rasno |archive-url=https://web.archive.org/web/20100310141427/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=519&Itemid=296 |archive-date=10. ožujka 2010. |access-date=17. ožujka 2010.}}</ref> Zatekao je župu uništenu od mletačke i turske vojske. Nakon dvjesta godina, tj. 1872., ponovno je obnovljena, odvojivši se od župe Širokog Brijega. Dotad je bila u sastavu župe Blato, koja je poslije promijenila ime u Čerigaj, a od 1848. zove se Široki Brijeg. Biskup fra Pavao Dragičević u svom popisu 1743. ne spominje župu Rasno, već sela Gornje i Donje Rasno, s tim da Dužice naziva Gornje Rasno i navodi ih kao dio župe Mostarsko Blato. Zatekao je 164 katolika u 19 domova. Biskup fra Marijan Bogdanović zapisao je 1768. godine da u tim dvama selima živi 237 duša u 18 domova. Oporavak i rast sela i stanovnika pod turskim jarmom odvijao se veoma sporo tako da je za dvjesto godina, odnosno, 1867., bilo u 78 obitelji 549 osoba.<ref name="Župa Rasno"/> Kada se 1872. župa osamostalila, obuhvaćala je područje današnjih župa Rasna i Buhova te velik dio župa Ledinac i Grljevići. No, dolazi do njezina cijepanja, Grljevići 1919., Ledinac 1930. i Buhovo 1969. godine. Župa je 1975. imala 1687 članova koji su živjeli u 297 obitelji, a 2007. godine 1245 članova u 295 obitelji. Prva župna kuća bila je duga je 12 m i 28&nbsp;cm, široka 7 m i 85&nbsp;cm. Kuhinja duga 9 m a široka 5 m i 85&nbsp;cm. Druga župna kuće, ujedno i kapela, započela se graditi 1883. godine, a bila je duga je 16 m i 10&nbsp;cm, široka 10 m i 4&nbsp;cm (godine 1971. obnovljena je u župni stan). Današnja crkva, građena od prirodnog lomljenog i klesanog kamena, započela se graditi 1938. Crkva je bila sazidana do glavnog vijenca, a zbog ratnih događanja bili su prekidani svi radovi. Komunističke vlasti do godine 1958. nisu dopustile nastavak gradnje crkve.<ref name="Župa Rasno"/> Radovi na kamenoj ljepotici uz velike napore dovršeni su godine 1961. Crkva je skladna gradnja križnoga tlocrta u smjeru istok-zapad: duga 25,80 m a široka je 11,35 m. Polukružna apsida je dimenzija 5,60 x 4,40 m. Dvije prostrane kapele su zapravo jednostavne niše širine 90&nbsp;cm. Zidovi crkve su debeli 75&nbsp;cm. Gotovo cijeli vijenac je od kamena osim dijela koji je 1958. nadograđen cementom. Zvonik je visine 16,4 metra.<ref name="Župa Rasno"/> U Dužicama je sagrađena podružna crkva 1970./1971. Mještani i župnik fra Petar Vlašić lukavo su zatražili gradnju grobne kapelice (jer komunistička vlast nije dopuštala gradnju vjerskih objekata), a sazidali su crkvu 15,7 x 9,1 m. Prvi su radovi započeli 14. travnja 1970. Već je za Božić crkva bila pokrivena. Ta je crkva jedanput proširivana i dograđivana (vjeronaučna dvorana i sakristija) i uspješno je služila vjernicima sve do 2003. godine, kad su započeli radovi na dogradnji crkve. Prema stručnoj zamisli Slavka Kvesića, crkva je dograđena pokrajnjim lađama i polukružnim oltarom. Obnovljena trobrodna je crkva duga 22,15 metara a široka 19,65 metara. ===Župa Izbično=== Župa Izbično je smještena na sjeverozapadnom dijelu Širokog Brijega. Sa svoje južne strane graniči sa selom Dobrkovići, a kanjon Brine dijeli je od sela Ljubotići, te sa zapadne strane Crnih Lokava, dok joj je istočni susjed župa Crnač. Župa je osnovana 1917. godine, zbog udaljenosti od matice Širokoga Brijega.<ref name="župa Izbično">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=520&Itemid=298 |title=Župa Izbično |archive-url=https://web.archive.org/web/20100310141238/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=520&Itemid=298 |archive-date=10. ožujka 2010. |access-date=17. ožujka 2010.}}</ref> Od te godine ima vlastite matice. Župa posjeduje matice krštenih, vjenčanih i umrlih od samoga osnutka. Mnogi i ne znaju da se ondašnja župa, zapravo današnja župa Izbično zvala Britvica. Već 1896. se počelo tražiti mjesto gdje se može sagraditi crkva ili barem kapelica na ovim prostorima, reklo bi se, buduće župe Izbično – od Korita i Šarića Poljane, pa sve do crnačkih sela Gornjeg i Donjeg Crnča. Župa Izbično se 1917. godine odcijepila od matične župe Široki Brijeg. U sastavu župe bila su naselja: Izbično, Donja i Gornja Britvica, zaselak Solde u Donjem Crnču i zaselak Tribošić u Donjoj Britvici. „Britvica i Izbično. Dva sela, u blizini planina Čvrsnice i Čabulje, potpadala su pod župu Široki Brijeg. Ta su sela htjela osnovati svoju župu, budući da su previše bili udaljeni od središta župe. Definitorij Franjevačke provincije odobrio je njihov zahtjev 12. travnja 1918. godine. U Izbičnu je 1923. godine počela izgradnja župnoga ureda i stana za župnika. Župnik se konačno dogovorio sa župljanima oko darivanja zemljišta na sadašnjem mjestu. Popisi katoličkih žitelja Bosne i Hercegovine iz 1743. i 1768. godine nisu našli ovdje u ovom kraju niti jedne obitelji. To da je Izbično vezano za Široki Brijeg govore i potvrđuju prezimena žitelja: Soldo, Pavković, Hrkać, Draškić, Crnjac, Logarušić. Najprije su ovdje boravili sezonski, na ispašama sa svojim stadima. Zatim su se stalno nastanili u ovom kršu, kako kaže dr. fra Ivo Bagarić u Šematizmu, ali je preneseno i u Kršnom Zavičaju iz 1976. godine.<ref name="župa Izbično"/> U popisu fra Petra Bakule iz 1867. godine nalazimo na području ove župe 46 obitelji, 291 stanovnik. Župa Izbično 1918. od gladi, iscrpljenosti i „španjolke“ gubi 45 svojih članova. Između dva rata natalitet je veoma visok, mortalitet dosta nizak, prirast veoma velik. Rat (1941. do 1945. godine) ranio je i ova brda: oteo im je 62 života. U poratno vrijeme i ova župa gubi svoje stanovnike: mladi ih napuštaju, a popratna pojava je postupni pad nataliteta. Ipak poratni prirast nije malen: više stotina osoba. Međutim, toga predratnog i poratnog prirasta nema. Već 40 i više godina župa je gotovo na istom broju. Oko 1000 Izbičana je kroz to vrijeme napustilo svoj kraj. Kruh se traži gdje ga ima. Iseljavanje su barem donekle usporili i ublažili rudnici boksita. Tu su mnogi našli radno mjesto, drugi su ga potražili daleko, u Njemačkoj i drugdje. ===Župa Ljuti Dolac === Zaštitnica župe Ljuti Dolac je sveta Ana, majka Blažene Djevice Marije. Župa ima dva naselja u pastoralnom djelovanju, uz Ljuti Dolac tu su još i Biograci. Ljuti Dolac je dugo bio ispruženi tzv. Klin župe Blato (Čerigaj), a danas poznatije kao župa Široki brijeg.<ref name="Župa Ljuti Dolac">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=521&Itemid=299 |title=Župa Ljuti Dolac |archive-url=https://web.archive.org/web/20100312182811/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=521&Itemid=299 |archive-date=12. ožujka 2010. |access-date=17. ožujka 2010.}}</ref> Od ove matične župe Ljuti Dolac se otcjepio 1864. godine. Osnivanjem župe Kruševo 1924. godine župa Ljuti Dolac se prvi put dijeli, a 1966. godine od ove župe se otcjepila, a kasnije i osamostalila župa Jare, i tako je župa Ljuti Dolac konačno dobila granice u kojima se danas nalazi. Današnju crkvu je od 1883. – 1890. sagradio fra Ivan Vasiljević. U potpunosti je obnovljena je 1920. godine. Zalaganjem fra Marka Dragićevića crkva je proširena.Od stare crkve je ostalo samo pročelje i dva uzdužna zida glavne lađe u dužini 19 metara, a visina dograđenog zvonika je 33 metra. Župa danas ima 528 obitelji.<ref name="Župa Ljuti Dolac"/> ===Župa Crnač=== Crnač je najvjerojatnije nekada bio u župi Blato, koja je poznata od 1594. godine. Kasnije župa Blato mijenja ime u župu Čerigaj u koju su 16. svibnja 1844. godine došli franjevci iz Kreševa i drugih mjesta Bosne, koji su 1848. godine preselili župni ured na Široki Brijeg, kada je župa dobila ime Široki Brijeg.<ref name="Župa Crnač">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=525&Itemid=302 |title=Župa Crnač |archive-url=https://web.archive.org/web/20100310141454/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=525&Itemid=302 |archive-date=10. ožujka 2010. |access-date=17. ožujka 2010.}}</ref> Od 1891. godine u Crnač su sa Širokog Brijega nedjeljom i svetkovinom dolazili svećenici, a za Božić, Uskrs i Veliku Gospu su ostajali i po 15 dana. Od 1935. godine Crnač ima svoju župu "Presvetoga Srca Isusova", koja im je odobrena na njihovo traženje. Godine 1935. župljani su izgradili župniku privremeni stan i čatrnju, 1939. godine počeli graditi župski stan, koji su završili 1943. godine, a crkvu su izgradili 1970. godine.<ref name="Župa Crnač"/> Sadašnji župnik župe Crnač je fra Leonardo Hrkać. ===Župa Buhovo=== Župa Buhovo osnovana je 1969. godine odcjepljenjem od župe Rasno.<ref name="Župa Buhovo">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=523&Itemid=295 |title=Župa Buhovo |archive-url=https://web.archive.org/web/20100310141431/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=523&Itemid=295 |archive-date=10. ožujka 2010. |access-date=17. ožujka 2010.}}</ref> Župna kuća izgrađena je 1970. godine a izgradnja župnog crkve započela je 1971. Crkva s vjeronaučnom dvoranom izgrađena je za nešto više od godinu dana. Nacrt za crkvu izradio je ing. D. Antolković iz Slavonskog Broda. Crkva je blagoslovljena 30. kolovoza 1972. godine. 1973. godine izgrađen je zvonik visok 20 metara, a1999. godine je temeljito obnovljen i pokriven bakrenim krovom.<ref name="Župa Buhovo"/> Crkva ima oblik kružnog isječka s uvučenim svetištem. Crkva je ponovo pokrivena i preuređena u novije vrijeme (radovi završeni 2003.) Danas crkva, župna kuća i crkveni okoliš izgledaju kao botanički vrt.<ref name="Župa Buhovo"/> Popločan je i trg oko crkve. ===Župa Mostarski Gradac=== Župa Presvetog Imena Isusova ima sjedište u Gracu od 1797. godine, kada je umjesto stare kolibe, povremenog skloništa za župnike od Neretve do Borka sagrađen župni stan.<ref name="Župa mostarski gradac">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=524&Itemid=301 |title=Župa Mostarski Gradac |archive-url=https://web.archive.org/web/20100310141444/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=524&Itemid=301 |archive-date=10. ožujka 2010. |access-date=17. ožujka 2010.}}</ref> U mjestu najdužeg kontinuiteta boravišta fratara, župnik fra Mate Prskalo 1892. godine podiže crkvu veličine 10,80 x 6,65 m, osim oltara čija je dužina 3,10m. Na ulaznim vratima stoji natpis<ref name="Župa mostarski gradac"/>: {{citat|Nastojanjem o. fra Mate Prskala ova crkva se načini na poštenje Presv. Im. Isusova 1895.}} 1927. godine sagrađen je i zvonik, a crkva je popravljena i rekonstruirana 1972. godine. == Šport == Prvi pisani tragovi o bavljenju ljudi športom na području današnjega Širokog Brijega sežu još u XVI. stoljeće. Riječ je uglavnom o lovu i [[ribolov]]u te organiziranju natjecanja u trčanju, skakanju, potezanju konopca, hrvanju, bacanju kamena s ramena i slično.<ref name="Povelja-ŠB-Šport">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=180&Itemid=266 |title=ŠB-šport |archive-url=https://web.archive.org/web/20111206203334/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=180&Itemid=266 |archive-date=6. prosinca 2011. |access-date=19. veljače 2010.}}</ref> Moderni šport u Širokom Brijegu počeo se, pak, razvijati krajem XIX. stoljeća, kada se mladi širokobriježani uključuju u rad prvoga sportskog društva u Hercegovini, "Hrvatskog sokola" u Mostaru (1896.).<ref name="Povelja-ŠB-Šport"/> U razdoblju između dva svjetska rata u Širokom se Brijegu igrao i tenis, a do organiziranja prvih sportskih klubova dolazi nakon Drugoga svjetskog rata. Godine 1946. utemeljeno je Društvo za tjelesni odgoj "Partizan", u kojem su djelovali atletski, gimnastički, rukometni, odbojkaški i stolnoteniski odjel. Godine 1948. osnovan je [[nogomet]]ni klub "Borak", današnji "Široki Brijeg", pet godina za redom prvak [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne|Herceg-Bosne]] (prvi naslov 1994. godine).<ref name="Povelja-ŠB-Šport"/><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://nk-sirokibrijeg.com/oklubu1.asp |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100603064108/http://www.nk-sirokibrijeg.com/oklubu1.asp |archive-date=3. lipnja 2010. |access-date=19. veljače 2010.}}</ref> Ondašnji "Borak", odnosno "Boksit", "Lištica" i "Mladost", dugo godina igrali su u Hercegovačkoj zoni, 1973./74. u Republičkoj ligi BiH, a od 1980. pa sve do Domovinskog rata u Regionalnoj ligi BiH koja je bila četvrti stupanj natjecanja u SFRJ. [[NK Široki Brijeg]] višestruki je prvak HR Herceg-Bosne a od sezone 2000./01. natječe se u [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premier ligi BiH]] (prvi stupanj natjecanja). Uvjeti koje danas ima (moderan stadion s rasvjetom, sportsko-rekreacijsko središte na Blatu itd.) na europskoj su razini. Od drugih nogometnih klubova danas još djeluje [[NK Blato Ljuti Dolac]], a proteklih desetljeća povremeno su djelovali nogometni klubovi i u [[Knešpolje|Knešpolju]], [[Turčinovići]]ma i [[Privalj]]u.<ref name="Povelja-ŠB-Šport"/> Široki Brijeg ima višestruke državne prvake u brojnim sportovima, uključujući [[nogomet]] i [[Košarka|košarku]]. [[NK Široki Brijeg]] je dvostruki prvak BiH i osvajač kupa, peterostruki prvak lige HB uzastopno, a svoje domaće utakmice igra na stadionu Pecara, koji zadovoljava sve kriterije [[UEFA]]-e, dok na Mostarskom blatu djeluje moderni Športsko-rekracijski centar/trening kamp Musa-Karačić s ambulantom, opremljenim svlačionicama, dva prirodna te jednim terenom s umjetnom travom. Košarkaški klub, osnovan [[1974.]], danas nosi ime [[HKK Široki]] i višestruki je prvak BiH, kao i višestruki osvajač državnog kupa i najtrofejniji [[Rat u BiH|poslijeratni]] BiH klub sa 6 titula državnog prvaka i 6 titula osvajača kupa BiH. Tako su se i razvili ženski odbojkaški klubovi. H.Ž.O.K ( hrvatski ženski odbojkaški klub ) te H.O.K ( hrvatski odbojkaški klub ). Prvi, s kapetanicom Karlom Barać bio je 2013. godine u top 10 odbojkaskih klubova Superlige BiH.Drugi klub s kapetanom Silvijem Čolakom je također dobro plasiran, a klubovi se međusobno natječu koji će predstavljati Široki Brijeg, tako da pobjednici nisu uvijek jednaki. Sve više mladih zainteresirano je za tenis kroz rad u klubovima "Đulić" i "Široki", a mlade nogometaše okupljaju i škole nogometa "Knešpolje i "Gojko Šušak". Košarkašice "širokog" igraju u Prvoj ligi Herceg-Bosne, kao i boćari „Širokog", rukometaši prve uspjehe bilježe u Drugoj ligi ([[HRK Široki]]). Također djeluje i učeničko školsko sportsko društvo "Široki Brijeg", malonogometaše "KIM-a", Udrugu planinara "Jabuka", Društvo sportskih ribolovaca "Borak" i Aero klub "Široki"; ukupno čak 19 organiziranih i aktivnih klubova i udruga danas u Gradu.<ref name="Povelja-ŠB-Šport"/> Od 2006. održava se karate turnir [[Hercegovina Open – Super Eight]] na kojem nastupaju borci koji su ostvarili zapažene rezultate na svjetskoj i europskoj karate sceni.<ref>https://www.jabuka.tv/svjetski-poznata-karate-imena-sudionici-turnira-super-eight-u-sirokom-brijegu/</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://sportnet.rtl.hr/vijesti/351393/ostali-sportovi-borilacki/medjunarodni-karate-turnir-hercegovina-open-2007/ |title=Arhivirana kopija |access-date=5. lipnja 2021. |archive-date=5. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210605100941/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/351393/ostali-sportovi-borilacki/medjunarodni-karate-turnir-hercegovina-open-2007/ |url-status=dead }}</ref> Od 2013. održava se ''Streetball Široki Brijeg''.<ref>https://grude.com/clanak/?i=12205&live-stream-4-streetball-siroki-brijeg</ref> ==Ostalo== Načelnik Širokog Brijega [[Miro Kraljević]], [[Međimurska županija|međimurski]] župan [[Ivan Perhoč]], [[Generalni konzul]] Republike Hrvatske u Mostaru Velimir Pleša i načelnici općina [[Ljubuški]] i [[Čitluk]] potpisali su '''Povelju o prijateljstvu'''.<ref name="Povelja-ŠB-Međimurje">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=981&Itemid=207 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20110706131515/http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=981&Itemid=207 |archive-date=6. srpnja 2011. |access-date=5. prosinca 2009.}}</ref> Inicijator potpisivanja Povelje o prijateljstvu Širokog Brijega s Međimurskom županijom u Republici Hrvatskoj je Generalni konzul Republike Hrvatske Velimira Pleše, a koju su sa zadovoljstvom prihvatili načelnici općina Široki Brijeg, Ljubuški i Čitluk i međimurski župan [[Ivan Perhoč]]. ''Široki Brijeg i [[Međimurje]] sada su i službeno prijatelji, što me uistinu veseli jer je to u prvom redu rezultat našega, ali i moga osobnog prijateljstva s Vašim sugrađaninom Plešom. Sretan sam što mi je pripala čast da kao načelnik Širokog Brijega potpišem Povelju o prijateljstvu s narazvijenijom županijom u Hrvatskoj, jer sam siguran sam da će to iskoristiti gospodarstvenici, ali i kulturni i sportski djelatnici Širokog Brijega i Međimurske županije'', rekao je prigodom potpisivanja Povelje Općinski načelnik Miro Kraljević. Potpisivanje Povelje je upriličeno, u najsjevernijoj općini u Hrvatskoj u Svetom Martinu na Muri, na snimanju najgledanije zabavno-glazbene emisije [[HRT]]-a ''[[Lijepom našom]]''.<ref name="Povelja-ŠB-Međimurje"/> Poseban gost ove emisije HRT-a koja je emitirana [[20. prosinca|20.]] i [[27. prosinca]] 2009. bio je [[Mate Bulić]]. U dvodnevnom posjetu međimurskoj županiji načelnik Kraljević je posjetio grad [[Prelog]] i upoznao se gospodarskim potencijaloma.<ref name="Povelja-ŠB-Međimurje"/> Načelnika Kraljevića primio je dožupan međimurski Matija Posavec, gradonačelnik Preloga Dragutin Glavina i župnik župe Svetog Jakoba u [[Prelog]]u don Antun Hoblaj. Ravnatelj Veterinarskog zavoda Mostar Milan Andrijanić, u povodu 60-te obljetnice utemeljenja i djelovanja Zavoda, uručio je Općinskom načelniku Miri Kraljeviću plaketu u znak zahvalnosti za promociju i doprinos očuvanju genofonda ugroženih autohtonih vrsta i pasmina domaćih životinja u Bosni i Hercegovini, te povezivanje znanstvenih i istraživačkih institucija Bosne i Hercegovine i susjednih država. Ravnatelj Zavoda Andrijanić uručio je plaketu i dr. vet. med. Ivici Raviću pokretaču izgradnje Edukacijskog centra i rezervata za zaštitu i očuvanje izvornih pasmina u Buhovu. Andrijanić je istaknuo kako je Široki Brijeg zahvaljujući entuzijazmu i radu pojedinaca, postao prepoznatljiv kroz organizaciju neđunarodnog znanstvenog skupa. == Gradovi prijatelji == * Vinkovci, Hrvatska * Žepče, Bosna i Hercegovina ==Izvori== {{izvori|30em}} {{Sirokibrijeg.ba}} == Ostali projekti == {{WProjekti |commons= |commonshr= |commonscat= Široki Brijeg |wikivrste= |wikivrstehr= |wikitravel= Široki Brijeg }} == Vanjske poveznice == * [http://www.sirokibrijeg.ba/ Službene gradske stranice] * [http://siroki.info/ Bilten ] * [http://sirokibrig.com/ Internetski portal-neslužbeni] * [http://www.siroki-brijeg.hr/ Stranica iseljenih širokobriježana u RH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150506131258/http://www.siroki-brijeg.hr/ |date=6. svibnja 2015. }} * [http://www.matica.hr/hrrevija/revija2007_2.nsf/AllWebDocs/O_NASTANKU_GRADA_SIROKOGA_BRIJEGA Pregled povijesti Širokog Brijega, Matica hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120927011727/http://www.matica.hr/hrrevija/revija2007_2.nsf/AllWebDocs/O_NASTANKU_GRADA_SIROKOGA_BRIJEGA |date=27. rujna 2012. }} {{BiH}} {{Hercegovina}} {{Široki Brijeg}} [[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Zapadnohercegovačka županija]] [[Kategorija:Široki Brijeg| ]] gn780o4ubjijix632c8ffb27cfudy9p 0 11239 7565441 7186552 2026-07-28T12:20:09Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Klasična mehanika|Klasična mehanika]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Gravitacija|Gravitacija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565441 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Gravity gravita grave.gif|mini|300px|desno|Uobičajeno je da se slobodni pad uzima kao primjer [[Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu|jednolikog ubrzanog gibanja]] (gibanja sa stalnim ubrzanjem). Pritom se pretpostavlja da nema otpora [[zrak]]a ili [[trenje|trenja]].]] [[datoteka:Leaning tower of pisa 2.jpg|mini|desno|300px|[[Kosi toranj u Pisi]] gdje je [[Galileo Galilei]] utvrdio da je [[Ubrzanje zemljine sile teže|ubrzanje]] bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela.]] '''Slobodni pad''' je [[gibanje]] [[Tijelo (fizika)|tijela]] isključivo pod utjecajem [[Gravitacija|sile teže]]. Zakonitosti slobodnoga pada prvi je proučavao [[Galileo Galilei]], te ustanovio da je [[prijeđeni put]] ''s'' proporcionalan kvadratu protekloga vremena ''t'', a [[brzina]] ''v'' jednoliko raste s proteklim [[Vrijeme (fizika)|vremenom]], te da [[gibanje]] ne ovisi o [[masa|masi]] tijela koje pada. Na temelju [[Newtonovi zakoni gibanja|Newtonovih jednadžbi gibanja]] i [[Newtonov zakon gravitacije|teorije gravitacije]] te se proporcionalnosti izražavaju jednadžbama: :<math> s =\frac{g}{2} \cdot t^2 </math> :<math> v = g \cdot t </math> gdje je: ''g'' - [[Ubrzanje zemljine sile teže|ubrzanje sile teže]] koje na [[Zemlja|Zemlji]] iznosi prosječno 9,8066 [[Metar u sekundi na kvadrat|m/s²]] i mijenja se ovisno o položaju na površini Zemlje zbog njezina oblika ([[geoid]]), [[vrtnja|vrtnje]] ([[centrifugalna sila]]) i rasporeda mase (kopno–more). Na [[Mjesec]]u je površinsko [[gravitacija|gravitacijsko]] [[ubrzanje]] oko šest puta manje, a na [[Mars]]u tri puta. Te jednadžbe ne uzimaju u obzir otpor zraka pa striktno vrijede samo za slobodni pad u [[vakuum]]u, na primjer u vakumiranoj cijevi ili na [[Svemirske letjelice|svemirskim letjelicama]] bez [[atmosfera|atmosfere]]. Iz navedenih jednadžbi moguće je uklanjanjem veličine ''t'' dobiti treću jednadžbu za slobodni pad: :<math> v = \sqrt{2 \cdot g \cdot s} </math> koja daje vrijednost brzine u pojedinim točkama prijeđenoga puta.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/56667 |title=slobodni pad |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> ==Povijest== [[Aristotel]] je prva zabilježena osoba koji je opisao slobodni pad. Prije 16. stoljeća na Zapadu, postojalo je uopćeno mišljenje da brzina tijela u slobodnom padu je proporcionala masi tijela, tj. teže tijelo padat će brže od lakšeg tijela. Galileo Galilej proširio je aristotelova razmatranja o slobodnom padu kroz niz pokusa valjajući tijela niz kosine i rabeći vodene satove te promatranja otkucaja svog srca uspio je povezati slobodni pad sa silom teže. Ove eksperimente Galilej je ponovio nekoliko stotina puta i ovim je uspio nakupiti dovoljno podataka tako da je točnost bila između dva pokusa bila u oko jedne desetinke otkucaja. ==Primjeri== Sljedeći su primjeri tijela u slobodnom padu: * svemirski brod s isključenim pogonom u putanji oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela * tijelo bačeno prema gore s malom brzinom, gdje je otpor zraka zanemariv Tijela koja nisu u slobodnom padu * svemirski brod s uključenim pogonom ili zrakoplov u letu - zbog pogona i uzgona dijelova zrakopolova, letjelica rabi aerodinamiku odnosno silu uzgona preko tijela i/ili krila letjelice * spuštanje nekog tijela na neko nebesko tijelo koje posjeduje atmosferu s padobranom ili sličnom napravom - prilikom padanja kroz atmosferu tijelo rabi padobran ili sličnu napravu, da bi usporili svoj pad kroz silu otpora zraka i rad koje vrši padobran. ==Newtonova mehanika== [[Datoteka:Falling ball.jpg|desno|thumb|Prikaz promjene brzine lopte u slobodnom padu, pod konstantnom silom gravitacije]] Kao iznos [[ubrzanje|ubrzanja]] uzima se ubrzanje gravitacijske sile i iznosi ~9,81 m/s². Pri tome se za izračunavanje ostalih [[fizika]]lnih veličina koriste formule za jednoliko ubrzano gibanje. ===Slobodni pad s ujednačenom silom teže bez otpora zraka=== U slobodnom padu prevaljeni put tijela koje slobodno pada (inače se označava sa ''s'') je u ovom slučaju visina s koje tijelo pada te se označava s ''h'', akceleracija ili ubrzanje (inače se označava s ''a'') je u ovom slučaju gravitacija te se označava s ''g'', vrijeme s ''t'', a brzina s ''v''. Jednadžba jednolikog ubrzanog gibanja po pravcu :<math> v = a \cdot t</math> postaje jednadžba slobodnog pada :<math> v = g \cdot t</math> Jednadžba koja opisuje zavisnost vremena o visini s koje tijelo pada i gravitaciji, glasi: :<math>{t^2}=\frac{2 \cdot h}{g} => t=\sqrt\frac{2 \cdot h}{g} => h=\frac{g \cdot t^2}{2}=\frac{v \cdot t}{2}</math> Jednadžba koja opisuje zavisnost brzine o visini s koje tijelo pada i gravitaciji, glasi: :<math>{v^2}={2 \cdot h \cdot g} => v=\sqrt{2 \cdot h \cdot g} => h=\frac{v^2}{2 \cdot g}</math> Ono što je vidljivo jest da bez otpora zraka (vakum) da slobodni pad nije ovisan o težini nekog tijela koji je u slobodnom padu, već je isključivo ovisan o sili teže. Poznatu demonstraciju puštanja dva tijela različite težine izvršila je posada letjelice [[Apollo 15]], kada je komandant David Scott ispustio u isto vrijeme čekić i sokolovo pero. Zbog vakuma, oba tijela spustila su se na tlo mjeseca u isto vrijeme.<ref>http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/lunar/apollo_15_feather_drop.html Demostracija ispuštanja dva tijela različite težine na Mjesecu (NASA, engleski)</ref> [[File:Apollo 15 feather and hammer drop.ogv|right|thumb|Videozapis izvedbe pokusa koji dočarava slobodni padu u bezzračnom prostoru koji je izveo komandat [[David Scott]] prilikom slijetanja letjelice [[Apollo 15]] na površinu mjeseca.]] ===Slobodni pad s ujednačenom silom teže i otporom zraka=== [[Datoteka:Skydiving_4_way.jpg|lijevo|thumb|Padobranci u slobodnom padu (]] Slobodni pad u vakumu je klasični pogled a model slobodnog pada, no ono je sasvim drugačiji od slobodnog pada koji mnogi ljudi susreću iz dana u dan. Recimo na Zemlji, tijelo koje slobodno pada kroz atmosferu susrest će čestice (molekule) raznih plinova i tekućina koje se susreću prilikom pada kroz atmosferu a tijelo s obzirom na svoj oblik i površinu bit će usporen u svom padu zbog otpora i trenja zraka dok se to tijelo kreće kroz plin/tekućinu. Na primjer padobranac/padobranka, ili bilo koje tijelo neke mase <math>m</math>, i popriječnog površinskog presjeka, <math>A</math>, s [[Reynoldsov broj|reynoldsovim brojem]] iznad kritičnog reynoldsovog broja, stvara otpor u zraku koji je jednak kvadratu brzine pada <math>v</math>, i može se izraziti sa sljedećom formulom: :<math>m\frac{dv}{dt}=\frac{1}{2} \rho C_{\mathrm{D}} A v^2 - mg \, ,</math> gdje je <math>\rho</math> gustoća zraka dok je <math>C_{\mathrm{D}}</math> koeficient otopra zraka koji se smatra konstatnim i ovisi reynoldsovom broju. Uz predpostavku da tijelo pada iz počinka i da je gustoća zraka ne mijenja s visinom<ref>"High altitude free fall" by Mohazzabi, P. and Shea, J. in American Journal of Physics, v64, 1242 (1996).</ref>: : <math>v(t) = -v_{\infty} \tanh\left(\frac{gt}{v_\infty}\right),</math> konačna brzina je :<math>v_{\infty}=\sqrt{\frac{2mg}{\rho C_D A}} \, .</math> Brzina tijela može se integrirati preko vremena i s tim se može izraziti položaj tijela na okomici: :<math>y = y_0 - \frac{v_{\infty}^2}{g} \ln \cosh\left(\frac{gt}{v_\infty}\right).</math> ==Slobodni pad i konačna brzina== ==Sila teže== Sila teže nije jednaka na svim dijelovima Zemlje, i ovisna je o udaljenosti od središta Zemlje. Zbog rotacije oblik Zemlje nije kugla već spljoštena sfera oko polova, i zbog toga je sila teže veća na polovima nego na ekvatoru. Na planinama i brdima sile teže manje (zanemarivo manje) nego u dolinama. U sljedećoj tablici prikazane precizne vrijednosti akceleracije sile teže (gravitacijske sile) na nekim lokacijama u nekim gradovima Europe i Afrike. :{|class="wikitable" ! GRAD ! ''g'' / (m/s²) |- | Reykjavik | 9, 822 80 |- | Helsinki | 9, 819 15 |- | Berlin | 9, 812 82 |- | Pariz | 9, 809 41 |- | München | 9, 807 44 |- | Zagreb/katedrala | 9, 806 7621 |- | Zagreb/tvornica OKI | 9, 806 8099 |- | Zagreb/Sveta Nedjelja | 9, 806 7327 |- | Rim | 9, 803 63 |- | Kinšasa | 9, 779 18 |- | Johannesburg | 9, 785 50 |- |} Vrlo točne vrijednosti konstante ''g'' mogu pružiti informacije o geološkoj građi podzemlja, pa se rabe, na primjer, kao jedna od metoda pri traganju za ležištima nafte i plina. == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} ==Povezani članci== * [[Padobran]] * [[Gravitacija]] [[Kategorija:Gravitacija]] 05c7ult4i12o6s58t6kf1dk65q3jeqy 7565442 7565441 2026-07-28T12:20:37Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Gibanje|Gibanje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565442 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Gravity gravita grave.gif|mini|300px|desno|Uobičajeno je da se slobodni pad uzima kao primjer [[Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu|jednolikog ubrzanog gibanja]] (gibanja sa stalnim ubrzanjem). Pritom se pretpostavlja da nema otpora [[zrak]]a ili [[trenje|trenja]].]] [[datoteka:Leaning tower of pisa 2.jpg|mini|desno|300px|[[Kosi toranj u Pisi]] gdje je [[Galileo Galilei]] utvrdio da je [[Ubrzanje zemljine sile teže|ubrzanje]] bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela.]] '''Slobodni pad''' je [[gibanje]] [[Tijelo (fizika)|tijela]] isključivo pod utjecajem [[Gravitacija|sile teže]]. Zakonitosti slobodnoga pada prvi je proučavao [[Galileo Galilei]], te ustanovio da je [[prijeđeni put]] ''s'' proporcionalan kvadratu protekloga vremena ''t'', a [[brzina]] ''v'' jednoliko raste s proteklim [[Vrijeme (fizika)|vremenom]], te da [[gibanje]] ne ovisi o [[masa|masi]] tijela koje pada. Na temelju [[Newtonovi zakoni gibanja|Newtonovih jednadžbi gibanja]] i [[Newtonov zakon gravitacije|teorije gravitacije]] te se proporcionalnosti izražavaju jednadžbama: :<math> s =\frac{g}{2} \cdot t^2 </math> :<math> v = g \cdot t </math> gdje je: ''g'' - [[Ubrzanje zemljine sile teže|ubrzanje sile teže]] koje na [[Zemlja|Zemlji]] iznosi prosječno 9,8066 [[Metar u sekundi na kvadrat|m/s²]] i mijenja se ovisno o položaju na površini Zemlje zbog njezina oblika ([[geoid]]), [[vrtnja|vrtnje]] ([[centrifugalna sila]]) i rasporeda mase (kopno–more). Na [[Mjesec]]u je površinsko [[gravitacija|gravitacijsko]] [[ubrzanje]] oko šest puta manje, a na [[Mars]]u tri puta. Te jednadžbe ne uzimaju u obzir otpor zraka pa striktno vrijede samo za slobodni pad u [[vakuum]]u, na primjer u vakumiranoj cijevi ili na [[Svemirske letjelice|svemirskim letjelicama]] bez [[atmosfera|atmosfere]]. Iz navedenih jednadžbi moguće je uklanjanjem veličine ''t'' dobiti treću jednadžbu za slobodni pad: :<math> v = \sqrt{2 \cdot g \cdot s} </math> koja daje vrijednost brzine u pojedinim točkama prijeđenoga puta.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/56667 |title=slobodni pad |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> ==Povijest== [[Aristotel]] je prva zabilježena osoba koji je opisao slobodni pad. Prije 16. stoljeća na Zapadu, postojalo je uopćeno mišljenje da brzina tijela u slobodnom padu je proporcionala masi tijela, tj. teže tijelo padat će brže od lakšeg tijela. Galileo Galilej proširio je aristotelova razmatranja o slobodnom padu kroz niz pokusa valjajući tijela niz kosine i rabeći vodene satove te promatranja otkucaja svog srca uspio je povezati slobodni pad sa silom teže. Ove eksperimente Galilej je ponovio nekoliko stotina puta i ovim je uspio nakupiti dovoljno podataka tako da je točnost bila između dva pokusa bila u oko jedne desetinke otkucaja. ==Primjeri== Sljedeći su primjeri tijela u slobodnom padu: * svemirski brod s isključenim pogonom u putanji oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela * tijelo bačeno prema gore s malom brzinom, gdje je otpor zraka zanemariv Tijela koja nisu u slobodnom padu * svemirski brod s uključenim pogonom ili zrakoplov u letu - zbog pogona i uzgona dijelova zrakopolova, letjelica rabi aerodinamiku odnosno silu uzgona preko tijela i/ili krila letjelice * spuštanje nekog tijela na neko nebesko tijelo koje posjeduje atmosferu s padobranom ili sličnom napravom - prilikom padanja kroz atmosferu tijelo rabi padobran ili sličnu napravu, da bi usporili svoj pad kroz silu otpora zraka i rad koje vrši padobran. ==Newtonova mehanika== [[Datoteka:Falling ball.jpg|desno|thumb|Prikaz promjene brzine lopte u slobodnom padu, pod konstantnom silom gravitacije]] Kao iznos [[ubrzanje|ubrzanja]] uzima se ubrzanje gravitacijske sile i iznosi ~9,81 m/s². Pri tome se za izračunavanje ostalih [[fizika]]lnih veličina koriste formule za jednoliko ubrzano gibanje. ===Slobodni pad s ujednačenom silom teže bez otpora zraka=== U slobodnom padu prevaljeni put tijela koje slobodno pada (inače se označava sa ''s'') je u ovom slučaju visina s koje tijelo pada te se označava s ''h'', akceleracija ili ubrzanje (inače se označava s ''a'') je u ovom slučaju gravitacija te se označava s ''g'', vrijeme s ''t'', a brzina s ''v''. Jednadžba jednolikog ubrzanog gibanja po pravcu :<math> v = a \cdot t</math> postaje jednadžba slobodnog pada :<math> v = g \cdot t</math> Jednadžba koja opisuje zavisnost vremena o visini s koje tijelo pada i gravitaciji, glasi: :<math>{t^2}=\frac{2 \cdot h}{g} => t=\sqrt\frac{2 \cdot h}{g} => h=\frac{g \cdot t^2}{2}=\frac{v \cdot t}{2}</math> Jednadžba koja opisuje zavisnost brzine o visini s koje tijelo pada i gravitaciji, glasi: :<math>{v^2}={2 \cdot h \cdot g} => v=\sqrt{2 \cdot h \cdot g} => h=\frac{v^2}{2 \cdot g}</math> Ono što je vidljivo jest da bez otpora zraka (vakum) da slobodni pad nije ovisan o težini nekog tijela koji je u slobodnom padu, već je isključivo ovisan o sili teže. Poznatu demonstraciju puštanja dva tijela različite težine izvršila je posada letjelice [[Apollo 15]], kada je komandant David Scott ispustio u isto vrijeme čekić i sokolovo pero. Zbog vakuma, oba tijela spustila su se na tlo mjeseca u isto vrijeme.<ref>http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/lunar/apollo_15_feather_drop.html Demostracija ispuštanja dva tijela različite težine na Mjesecu (NASA, engleski)</ref> [[File:Apollo 15 feather and hammer drop.ogv|right|thumb|Videozapis izvedbe pokusa koji dočarava slobodni padu u bezzračnom prostoru koji je izveo komandat [[David Scott]] prilikom slijetanja letjelice [[Apollo 15]] na površinu mjeseca.]] ===Slobodni pad s ujednačenom silom teže i otporom zraka=== [[Datoteka:Skydiving_4_way.jpg|lijevo|thumb|Padobranci u slobodnom padu (]] Slobodni pad u vakumu je klasični pogled a model slobodnog pada, no ono je sasvim drugačiji od slobodnog pada koji mnogi ljudi susreću iz dana u dan. Recimo na Zemlji, tijelo koje slobodno pada kroz atmosferu susrest će čestice (molekule) raznih plinova i tekućina koje se susreću prilikom pada kroz atmosferu a tijelo s obzirom na svoj oblik i površinu bit će usporen u svom padu zbog otpora i trenja zraka dok se to tijelo kreće kroz plin/tekućinu. Na primjer padobranac/padobranka, ili bilo koje tijelo neke mase <math>m</math>, i popriječnog površinskog presjeka, <math>A</math>, s [[Reynoldsov broj|reynoldsovim brojem]] iznad kritičnog reynoldsovog broja, stvara otpor u zraku koji je jednak kvadratu brzine pada <math>v</math>, i može se izraziti sa sljedećom formulom: :<math>m\frac{dv}{dt}=\frac{1}{2} \rho C_{\mathrm{D}} A v^2 - mg \, ,</math> gdje je <math>\rho</math> gustoća zraka dok je <math>C_{\mathrm{D}}</math> koeficient otopra zraka koji se smatra konstatnim i ovisi reynoldsovom broju. Uz predpostavku da tijelo pada iz počinka i da je gustoća zraka ne mijenja s visinom<ref>"High altitude free fall" by Mohazzabi, P. and Shea, J. in American Journal of Physics, v64, 1242 (1996).</ref>: : <math>v(t) = -v_{\infty} \tanh\left(\frac{gt}{v_\infty}\right),</math> konačna brzina je :<math>v_{\infty}=\sqrt{\frac{2mg}{\rho C_D A}} \, .</math> Brzina tijela može se integrirati preko vremena i s tim se može izraziti položaj tijela na okomici: :<math>y = y_0 - \frac{v_{\infty}^2}{g} \ln \cosh\left(\frac{gt}{v_\infty}\right).</math> ==Slobodni pad i konačna brzina== ==Sila teže== Sila teže nije jednaka na svim dijelovima Zemlje, i ovisna je o udaljenosti od središta Zemlje. Zbog rotacije oblik Zemlje nije kugla već spljoštena sfera oko polova, i zbog toga je sila teže veća na polovima nego na ekvatoru. Na planinama i brdima sile teže manje (zanemarivo manje) nego u dolinama. U sljedećoj tablici prikazane precizne vrijednosti akceleracije sile teže (gravitacijske sile) na nekim lokacijama u nekim gradovima Europe i Afrike. :{|class="wikitable" ! GRAD ! ''g'' / (m/s²) |- | Reykjavik | 9, 822 80 |- | Helsinki | 9, 819 15 |- | Berlin | 9, 812 82 |- | Pariz | 9, 809 41 |- | München | 9, 807 44 |- | Zagreb/katedrala | 9, 806 7621 |- | Zagreb/tvornica OKI | 9, 806 8099 |- | Zagreb/Sveta Nedjelja | 9, 806 7327 |- | Rim | 9, 803 63 |- | Kinšasa | 9, 779 18 |- | Johannesburg | 9, 785 50 |- |} Vrlo točne vrijednosti konstante ''g'' mogu pružiti informacije o geološkoj građi podzemlja, pa se rabe, na primjer, kao jedna od metoda pri traganju za ležištima nafte i plina. == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} ==Povezani članci== * [[Padobran]] * [[Gravitacija]] [[Kategorija:Gravitacija]] [[Kategorija:Gibanje]] 8z1ky5r0oq9480bkdbkvum9r3cnw31e 0 11260 7565444 6772553 2026-07-28T12:23:38Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Gibanje|Gibanje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565444 wikitext text/x-wiki [[datoteka:SchlichtenDrehen.jpg|mini|desno|300px|[[Tokarenje]] obratka gdje se gibanje tokarskog noža često promatra kao jednoliko pravocrtno gibanje.]] '''Jednoliko pravocrtno gibanje''' ili '''jednoliko gibanje po pravcu''' je gibanje [[Tijelo (fizika)|tijela]] bez ubrzanja ili [[Akceleracija|akceleracije]]. Tijelo se giba uvijek istom [[Brzina|brzinom]] i tijekom čitavog puta prevaljuje uvijek jednake [[duljina|duljine]].<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> [[Jednadžba]] za brzinu tijela tijekom jednolikog pravocrtnog gibanja je: :<math>v = { s\over t} </math> Pomnožimo li jednadžbu s nazivnikom dobijemo da je [[prijeđeni put]]: :<math>s = v \cdot t </math> Uz to jednadžba za [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]] glasi: :<math>t = { s\over v} </math> Jednadžba za ''s'' se može zaključiti i iz prikaza ''v-t'' [[graf]]a jednolikog gibanja, gdje dobijemo lik [[pravokutnik]]a ili [[kvadrat]]a nakon prikazivanja dobivenih vrijednosti ''v'' u odnosu na ''t''. Budući da se površina tih geometrijskih likova prikazuje umnoškom njihovih suprotnih stranica, tako i ovdje za traženi ''s'' možemo pomnožiti stranice ''v'' i ''t''. Jednadžba za ''v'' dobije se iz ''s-t'' grafa, gdje se dobije lik [[trokut]]a, pa se tako i ta jednadžba zaključi. *Pravac u s-t dijagramu je ravan što prikazuje da tijelo prevaljuje jednake puteve. Što je pravac nagnutiji na ordinatnu [[Kartezijev koordinatni sustav|''y'' osi]], brzina tijela je veća jer tijelo brže prevaljuje veće puteve. *Pravac u v-t dijagramu je zapravo ravna crta što pokazuje da je brzina uvijek jednaka. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Klasična mehanika]] [[Kategorija:Gibanje]] olxx9sqhzdsrv141qs27mkcgf4etf3n 0 12787 7565709 7519445 2026-07-28T18:15:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565709 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|thumb|Tradicionalna četnička zastava s ćiriličnim natpisom ''Za Kralja i otadžbinu – sloboda ili smrt'']] '''Četnik''' je izraz kojim se označavaju pripadnici srpskog [[nacionalizam|nacionalističko]]-[[Šovinizam|šovinističkog]] pokreta [[Velikosrpska ideologija|velikosrpske ideologije]]. Danas postoji više organizacija koje se pozivaju na tradiciju četništva i čiji se pripadnici izjašnjavaju kao četnici, tako primjerice "Ravnogorski pokret".<ref>[https://ravnogorskipokret.rs/%d1%81%d1%80%d0%b5%d1%82%d0%b5%d1%9a%d0%b5-%d1%83-%d0%be%d1%80%d0%b0%d1%88%d1%86%d1%83/ "Sretenje u Orašju"], Ravnogorski pokret, veljača 2024. Pristupljeno 20. siječnja 2025.</ref> Riječ "četnik" je tijekom povijesti mijenjala značenje. Koristila se u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] i početku [[20. stoljeće|20. stoljeća]], kako u [[Srbija|Srbiji]] i [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], tako i na području [[Dalmacija|Dalmacije]] te [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Današnje značenje riječi '''četnik''' jest: "Članovi srpske vojne organizacije s izrazito nacionalističkim šovinističkim [[Velika Srbija|velikosrpskim]] ciljem." ([[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], [[2000.]]) Prvi četnički odred koji stoji u vezi sa suvremenim četničkim pokretom nastaje u [[Beograd]]u [[1903.]] godine pod okriljem generala ''Jovana Atanackovića'', tadašnjeg ministra obrane [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] i jednog od glavnih aktera zavjere koja je [[11. lipnja]] [[1903.]] svrgnula [[Dinastija|dinastiju]] [[Obrenovići|Obrenović]] (uz ekstremno brutalno ubojstvo kralja [[Aleksandar Obrenović|Aleksandra]] i kraljice [[Draga Obrenović|Drage]]) da bi doveli dinastiju [[Karađorđevići|Karađorđevića]] na vlast u Srbiji. Mladi intelektualci ''dr. Milorad Gođevac'' i ''Vaso Jovanović'', uz financijsku pomoć koju je organizirao najbogatiji tadašnji Srbin ''Luka Ćelović'', organizirali su četnički odred koji je krenuo u oružane akcije protiv turske države na području Makedonije. Vodstvo četnika poslije urasta u tajnu revolucionarnu organizaciju [[Crna ruka|"Ujedinjenje ili smrt" ("Crna ruka")]], osnovanu [[1908.]] godine iz redova urotnika iz [[1903.]] godine. Tijekom [[Prvi svjetski rat|I. svjetskog rata]], četnički odredi djeluju kao dio kraljevske vojske, i predstavljaju oslonac [[Crna ruka|Crne ruke]] – koja dolazi u sukob s krugom oko [[Aleksandar II. Karađorđević|prijestolonasljednika Aleksandra]] i potom gubi dotadašnji utjecaj. Nakon I. svjetskog rata, četnici provode vojne operacije radi uspostave vlasti srpske države vlasti na području [[Sandžak]]a, [[Kosovo|Kosova]] i [[Makedonija|Makedonije]]. [[1922.]] godine se u [[Štip]]u organiziraju pod imenom "Udruženje protiv bugarskih bandita". Četničke organizacije postojale su u [[Kraljevina Jugoslavija|prvoj Jugoslaviji]] [[1918.]] – [[1941.]] U to doba, a osobito u tijeku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], počinje prevladavati današnje značenje (pogledati članak [[Zauzeto značenje]]). Za Drugog svjetskog rata postojalo je nekoliko vrsta "četnika", ali svi su, usprkos pojedinim akcijama protiv okupatora, poprimili jasan [[kvislinzi|kvislinški]] karakter; surađivali su otvoreno ne samo s [[Nijemci]]ma i [[Talijani]]ma, nego ponekad i s [[ustaše|ustašama]]. S druge strane četnički je pokret dobivao i potporu od samih [[Saveznici|saveznika]], te je u početnoj fazi rata postojala i suradnja s [[partizani]]ma. Četnici su tijekom Drugoga svjetskoga rata izvršili više oblika zločina nad [[Hrvati]]ma i [[Muslimani (narod)|Muslimanima]], a isti su imali sve karakteristike [[genocid]]a. Broj četničkih žrtava genocida medu Hrvatima i Muslimanima tijekom rata [[1941.]]-[[1945.]] do sada još nije utvrđen. Tijekom rata za određena razdoblja davane su i određene procjene. Tako je npr. Ministarstvo vanjskih poslova [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] u svom Unutrašnjopolitičkom pregledu br. 11 od [[11. rujna]] [[1944.]] od odjeljku “Četnici protiv NDH” navelo da su do tada ”četnici razorili oko 30.000 hrvatskih domova i poubijali najmanje 150.000 pripadnika hrvatskog pučanstva”. Najnovija [[Demografija|demografska]] istraživanja daju mogući stvarni gubitak Hrvata od oko 200.000 a Muslimana oko 100.000 na području NDH, tj. onih koji su ubijeni. Prema [[Vladimir Žerjavić|Vladimiru Žerjaviću]], od toga na moguće četničke žrtve [[Genocid|genocida]] otpada 32.000 ubijenih Hrvata (u Hrvatskoj 20.000, a u BiH 12.000) i 33.000 ubijenih Muslimana.<ref>[https://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/cetnicki-zlocini-nad-hrvatima-i-muslimanima-u-bosni-i-hercegovini-tijekom-drugog-svjetskog-rata-1941-1945-997].Vecernji List, pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref><ref> name="auto1">Z. Dizdar i M. Sobolevski, Prešućeni četnički zločini u. Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1941-1945. godine, Zagreb, 1999</ref><ref>Zdravko Dizdar, ibid, str. 94 (faksimil izvornog dokumenta iz 1935. godine) i 96</ref> Krajem [[1980.]]-ih godina najutjecajniji četnički vojvoda u iseljeništvu [[Momčilo Đujić]] imenuje beogradskog desničarskog političara [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] za vojvodu, te on tijekom ratnih zbivanja na području bivše Jugoslavije početkom [[1990.]]-ih godina osniva četničke postrojbe koje sudjeluju u ratu, te [[Srpska radikalna stranka|Srpsku radikalnu stranku]] (koja je najprije organizirana pod imenom "Srpski četnički pokret", da bi [[1991.]] promijenila ime) kao politički izraz četničke ideje. Izvornim velikosrpskim i radikalno desnim četničkim idejama pridružuje se u suvremenom djelovanju nosilaca četničke ideologije još i [[Antiglobalizacija|antiglobalizam]] i [[euroskepticizam]]. Na postrojavanje četnika u [[Višegrad]]u u ožujku [[2019.]] godine reagirali su osudom najviši predstavnici [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], te diplomatski predstavnici [[Europska unija|Europske unije]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.politika24.net/2019/03/11/bih-ostre-osude-cetnickog-okupljanja-u-visegradu/ |title=BiH: Oštre osude četničkog okupljanja u Višegradu |date=11. ožujka 2019. |publisher=Politika24.net |accessdate=11. ožujka 2019.}}</ref> ==Značenje riječi u rječnicima== Riječ '''četa''' dolazi iz turskog (''çete''). Označava dio vojske ili samostalnu naoružanu grupu, koja može biti od nekoliko ljudi do nekoliko tisuća. Ušla je u sve slavenske jezike osim češkog. ===Izvorno značenje=== Glagol '''četovati''', koji znači "biti u četi, vojevati", zabilježen je, prema [[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika JAZU|Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika JAZU]], prvi put u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Isti rječnik (2. svezak, [[1884.]] – [[1886.]] godine) bilježi riječ '''četnik''' u dva značenja: :1. Ko je u četi, ko hodi po četama, ko četuje. U naše vrijeme, između rječnika samo u Vukovu. :2. Oružani sluga opčinski; isporedi pandur, barabanat. Benešičev ''Rječnik hrvatskog književnog jezika'' (2. svezak, [[1986.]]) bilježi još i značenje "poglavar čete, major" (četovođa). [[Hrvatska enciklopedija]] iz doba NDH (Sv. IV, 1942.) nažalost pod odrednicom '''četnik''' sadrži samo uputnicu na pojmove ''komite'' i ''Srbija, povijest'' (vidi dolje poglavlje [[Četnici#Četnici u Makedonskom ratu za oslobođenje|Četnici u Makedonskom ratu za oslobođenje]]); taj svezak nikada nije izašao. Termin '''četnik''' tada je bio u općoj upotrebi u NDH i drugdje ([[Četnici#Četnici u Drugom svjetskom ratu|Četnici u Drugom svjetskom ratu]], ali to začudo u enciklopediji nije bilo zabilježeno. ===Suvremeno značenje=== [[Opća enciklopedija JLZ]] (2. svezak, 1977.) navedena dva značenja spaja zajedno, te dodaje drugo: :1. Oni koji su u četi, koji četuju; [[hajduci]], panduri, oružani općinski sluge, :2. Članovi srpske vojne organizacije s izrazito nacionalističkim ciljem. Danas, kada koristimo pojam četnik u Hrvatskoj, a jednako je i u Srbiji i svuda na području nekadašnje [[SFRJ|Jugoslavije]], uz varijacije u formulaciji i vrednovanju, imamo u vidu isključivo drugo značenje, tzv. [[zauzeto značenje]]. Ovo prvo značenje nepromijenjeno donose i dvije suvremene hrvatske enciklopedije. U tom općem značenju, riječi "četnik" i "ustaša" imaju vrlo blisko značenje, kao i riječi "partizan" i "gerilac". "Četa" ovdje znači postrojbu ustanika, gerilaca, teritorijalne obrane ili paravojske, što odgovara međunarodnom pojmu [[milicija]]. [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] (2. svezak, 2000.) "zaoštrila" je drugo značenje: :2. Članovi srpske vojne organizacije s izrazito nacionalističkim šovinističkim velikosrpskim ciljem. [[Opća i nacionalna enciklopedija]] (IV. knjiga, 2005) to je drugo značenje još oštrije formulirala: :2. Pripadnici srpske vojne ili poluvojne skupine, koje je u raznim prigodama ustrojila srpska vlast s ciljem da terorističkim akcijama nad nesrpskim stanovništvom djeluje u cilju ostvarenja političkih i teritorijalnih ciljeva velikosrpske ideologije. Povijesno, ova formulacija nije posve točna; može li se reći da su četničke grupe u Makedoniji, u vrijeme kada su se borile protiv turske vlasti, bile "terorističke"? Osim toga i makedonske su se jedinice nazivale "četničkima" (također se koristila i riječ [[komiti]]), a riječ se koristila i na području Dalmacije u doba Austro-Ugarske. Također, nisu uvijek osnivani od vlasti, nego "četovanje" u nekim slučajevima nastaje spontano. [[Rječnik hrvatskoga jezika]] Vladimira Anića (1. izdanje 1991) daje širi opis promjena značenja riječi '''četnik''' kroz povijest: :1. (''povijesno u Srbiji''): Član vojno-političke organizacije osnovane 1903. godine za borbu protiv Turske i za udio Srbije u raspodjeli balkanskih teritorija, :2. Pripadnik poluvojne formacije koja je djelovala u Jugoslaviji 1918. – 1941., :3. Pripadnik srpskih monarhističkih oružanih snaga u 2. svjetskom ratu 1941. – 1944., :4. Član srpskog četničkog pokreta (jedno od imena Srpska radikalna stranka) osnovanog 1990. godine s programom velike Srbije i etničkih čišćenja na prostorima bivše države SFRJ, :5. Član takve oružane organizacije koja provodi politički i vojni teror i izvodi etničko čišćenje nad Hrvatima i Muslimanima u Hrvatskoj i Bosni (od 1990. godine), :6. (''[[zauzeto značenje]], povijesno'') Pripadnik zemaljske obrane za Austro-Ugarske (regionalno, u Dalmaciji). == Ideologija == [[Datoteka:Ljuba Jovanovic Čupa.jpeg|thumb|250px|[[Ljuba S. Jovanović|Ljuba S. Jovanović "Čupa"]] (1877. – 1913.), pravnik, novinar, prokušani četnik i ideolog]] Ideologija četničkog pokreta je – [[velikosrpska ideologija]], s jakom [[Protukomunizam|antikomunističkom]] komponentom. Kao ideolog u ranom četničkom pokretu javlja se mladi pravnik i prokušani četnički borac [[Ljubomir S. Jovanović]] "Čupa", koji se tijekom studija u Bruxellesu susreće s idejama tajnih revolucionarnih društava tog doba. On piše pravila "Crne ruke", te uspostavlja osnove rada po uzoru na talijanske [[Karbonari|Karbonare]] i njemačka nacionalistička tajna društva. U vrijeme širenja raznih totalitarnih ideologija, četnici poprimaju snažni antikomunistički (ali ne i antifašistički) karakter. U memorandumu "[[Homogena Srbija]]" kojega je Stevan Moljević (predratni odvjetnik u Banjoj Luci i jedan od glavnih političkih organizatora i propagandista među Mihailovićevim četnicima) napisao 30. lipnja 1941. godine, ubrzo nakon poraza Jugoslavije u [[Travanjski rat|Travanjskom ratu]], zahtjeva se obnova Jugoslavije uz čvrstu hegemoniju Srba nad drugim narodima u Jugoslaviji, a potom i nad širim područjem Balkana; u koju svrhu treba osigurati šire područje koje pretežno ili isključivo naseljavaju Srbi – predviđa Moljević prisilno iseljavanje nesrpskog stanovništva – te osobito osigurati izlaz tog područja na more. Radi ostvarenja takvih ciljeva, daje glavni zapovjednik [[Draža Mihailović]] u prosincu iste godine upute četničkim zapovjednicima, gdje naznačuje: "Ciljevi naših odreda jesu ... 1.) Borba za slobodu celokupnog našeg naroda pod žezlom Njegovog Veličanstva Kralja Petra II. 2.) Stvoriti veliku Jugoslaviju i u njoj veliku Srbiju, etnički čistu u granicama Srbije — Crne Gore — Bosne i Hercegovine — Srijema — Banata i Bačke. 3.) Borba za uključenje u naš državni život i svih još neoslobođenih, slovenskih teritorija pod Italijanima i Nemcima (Trst — Gorica — Istra i Koruška) kao i Bugarske, sjeverne Albanije sa Skadrom. 4.) Čišćenje državne teritorije od svih narodnih manjina i ne-nacionalnih elemenata. 5.) Stvoriti neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovenačke čišćenjem Sandžaka od Muslimanskog življa i Bosne od Muslimanskog i Hrvatskog življa. 6.) Kazniti sve Ustaše i Muslimane koji su u tragičnim danima nemilosrdno uništavali naš narod. 7.) Kazniti sve one koji su krivi za našu aprilsku katastrofu. 8.) U krajevima očišćenim od narodnih manjina i ne-nacionalnih elemenata izvršiti naseljavanje Crnogorcima (u obzir dolaze siromašne nacionalno ispravne i poštene porodice)."<ref>[https://www.znaci.org/00001/138_46.pdf "Četnici kao nosioci građanskog rata i saveznička intervencija", Instrukcija Draže Mihailovića majoru Đorđu Lašicu i kapetanu Pavlu Đurišiću 20.12.1941]., kod "znaci.org", pristupljeno 18. svibnja 2015.</ref> Ciljeve kakve je S. Moljević deklarirao u "Homogenoj Srbiji" ponavljaju se u deklaraciji četnika iz Crne Gore 2. prosinca 1942. godine: govori se o Jugoslaviji pod monarhijom Karađorđevića, čije će se granice po okončanju rata po mogućnosti i proširiti, a područja na kojima žive Srbi, Slovenci i Hrvati trebaju biti razgraničena – što implicira tumačenje da će Hrvati biti protjerani iz područja koja pripadnu Srbima (Slovenci su i prije rata naseljavali isključivo Sloveniju, a Crnogorce i Makedonce smatraju četnici – Srbima); također se naznačuje da katolici (Hrvati i Slovenci) moraju prekinuti bilo kakvu vezu s Vatikanom. Nadalje se izrijekom navodi da u Jugoslaviji neće biti nikakvog mjesta za bilo kakve nacionalne manjine – čime se jasno govori da etničke Albance, Mađare, Nijemce, Rome, Židove i sve druge manjinske grupe treba prognati. Islam kao vjera se ne spominje, te se – očito namjerno – ostavlja za kasnije otvorenim pitanje hoće li se slavensko muslimansko stanovništvo u Sandžaku (koje je područje vrlo blizu crnogorskim četnicima okupljenima na ovom skupu), BiH i drugdje biti tretirano kao Turci (što bi značilo njihov izgon, kao jedne u nizu nacionalnih manjina) ili kao Srbi.<ref>[http://summit.sfu.ca/item/11254 "The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas"], Aleksandar Petrović, (doktorska disertacija) 2011., str. 346-347 </ref> Četničku ideologiju prilagođenu izazovima početka 21. stoljeća izlaže [[Vojislav Šešelj]] – oslanjajući se na ideološki rad srpskog pravnika, statističara i četničkog ideologa Laze M. Kostića (1897. – 1979.) – u svojoj opsežnoj knjizi "Ideologija srpskog nacionalizma" iz 2002. godine. Sedma glava te knjige nosi naslov "Hiljadu godina hrvatskog barbarstva", gdje se teško optužuju Hrvati kao suštinski opak narod i ponavljaju [[Kroatofobija|kroatofobne]] izmišljotine poput nepostojećeg protuhvratskog natpisa na katedrali u Magdeburgu (koji bi tobože glasio: "Čuvaj nas Bože od kuge, rata i Hrvata"); osma glava ima naslov "Hrvati kao najveći srpski zlotvori"; sadržaj te glave možemo jezgrovito iščitati iz naslova dva od njegovih poglavlja: "Životinjski nagoni hrvatskog etničkog bića" i "Najveća je sramota biti Hrvat". Na str. 443–447. se obrazlaže kako [[Bunjevci]] i [[Šokci]] nisu Hrvati, te da je njihovo pohrvaćivanje navodno počelo tek iza 1918. godine. U završnom dijelu knjige govori Šešelj o velikosrpskim konceptima tijekom starije i novije povijesti i prikazuje vezu između četništva i radikalne stranke [[Nikola Pašić|Nikole Pašića]] koja je vladala Srbijom prije I. svjetskog rata i Jugoslavijom nakon tog rata, a koju je sam Šešelj obnavljao 1990.-ih.<ref>[http://www.srpskaradikalnastranka.org.rs/pdf/books/ideologijasrpskognacionalizma.pdf "Ideologija srpskog nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717011654/http://www.srpskaradikalnastranka.org.rs/pdf/books/ideologijasrpskognacionalizma.pdf |date=17. srpnja 2012. }}", Vojislav Šešelj, izanje "Velika Srbija", Beograd 2002.</ref> ==Četnici do 1918. godine== {{Glavni|Četnici do 1918.}} [[File:Chetnik Dušan, Vojvoda Micko, Vojvoda Jovan Dovezenski, Chetnik Gligorije.jpg|thumb|desno|Četnici 1904. ili 1905.: [[Petar I. Karađorđević]] odobrava vojnim časnicima – zavjerenicima koji su ga 1903. godine i doveli na vlast provođenje tajnih operacija četnikovanja na teritoriju Turske, s ciljem destabilizacije turske vlasti. Četnici koji su djelovali na području juga Srbije i Makedonije pod turskom vlašću velikim dijelom su bili državljani Kraljevine Srbije, predvođeni mladim časnicima srpske kraljevske vojske.]] Gerilsko ratovanje ([[Hajduk|hajdučija]], četovanje) imalo je veliki značaj u [[Prvi srpski ustanak|prvom]] i [[Drugi srpski ustanak|drugom]] srpskom ustanku, [[1804.]] i [[1815.]] godine. Gerilsko ratovanje privlačilo je pažnju u Srbiji još u prvoj polovini 19. st. Četnici (ili '''komiti''') pojavljuju se u Makedoniji krajem XIX. st., također u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Grupa koja je sudjelovala u prevratu protiv kralja [[Aleksandar Obrenović|Aleksandra Obrenovića]] 1903. godine, dobiva mogućnost još iste godine pokrenuti tajnu operaciju ubacivanja četnika na teritorij juga Srbije i Makedonije pod Turskom vlašću, radi borbe protiv turske vojske i drugih ustanova turske vlasti. Te se postrojbe povlače nakon [[mladoturska revolucija|mladoturske revolucije]] 1908. godine, da bi se 1911. godine vratile na isto područje, gdje sad pomažu turskoj vojsci u gušenju ustanka Albanaca.<ref name="#1">''"[http://kpolisa.com/KP2-3/KP2-3-I-4-Bjelica.pdf Organizacija <nowiki>''Ujedinjenje ili smrt!''</nowiki>] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150622164401/http://kpolisa.com/KP2-3/KP2-3-I-4-Bjelica.pdf |date=22. lipnja 2015. }}, Slobodan Bjelica,'' Kultura polisa, Novi Sad, br. 2 – 3/ 2005,</ref> [[Datoteka:Vojvoda Babunski.jpg|lijevo|mini|239x239px|Vojvoda [[Jovan Babunski]]]] Nakon što je Makedonija u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]] oduzeta Turskoj, u krajevima koje zauzima Srbija nastaju oružane pobune u kojima protiv srpskih vlasti ustaju i [[Albanci]] i slavenski [[Makedonci]]. U [[Debar|Debru]] su Albanci sastavili privremenu vladu u koju su ušli i Makedonci. Nakon gušenja ustanka, srpske snage – među kojima i četnici – se svirepo svete. "Opljačkana su i spaljena albanska, makedonska i miješana makedonsko-albanska sela Lošani, Lisičani, Žitoše, Debrišta, Herlišta, Desovo, Gradešnica, Čelopek, Velgošti, Klenje, Ljutvi i druga. Vojska, policija i četnici počinili su masovna klanja u Bitolju, Skoplju, Štipu i Đevđeliji. Klanja su se nastavila i prilikom povlačenja srpske vojske u jesen 1915.... U ohridskom kraju bilo je popaljeno oko 30 sela, a između Ohrida i Gostivara djelomično je razoreno i popaljeno oko 180 sela." (Stojanov, 199) Samo početkom listopada 1913. ubijeno je 150 makedonskih seljaka i građana te 500 Albanaca i Turaka.<ref>"Kosovsko pitanje", Branko Horvat, "Globus" Zagreb 1988., str. 61-62</ref> Godine 1908. osniva se u jeku [[Aneksijska kriza|Aneksijske krize]] [[Narodna obrana|''Narodna odbrana'']] s deklariranom zadaćom da vodi gerilske aktivnosti protiv Austrijskih vlasti u Bosni i Hercegovini. Mladi časnici koji rukovode tim tajnim četničkim operacijama ustrojavaju se 1908. godine u tajnu revolucionarnu organizaciju [[Crna ruka]]. Na početku I. svjetskog rata vlasti Kraljevine Srbije osnivaju službeno četničke odrede u sklopu [[Vojska Kraljevine Srbije|srpske vojske]], s oko 4.000 pripadnika. Zapovjedne funkcije u tim postrojbama dodjeljuju se srpskim časnicima prokušanima u četovanju po Makedoniji, kadru [[Narodna obrana|Narodne odbrane]] i tajne [[Velika Srbija|velikosrpske]] organizacije [[Crna ruka]] koja je četnike zapravo kontrolirala sve do 1916. godine.<ref>[http://www.rts.rs/page/stories/sr/%D0%92%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B8+%D1%80%D0%B0%D1%82/story/2216/Srbija+u++ratu/1623615/%C4%8Cetnici+Velikog+rata.html “Četnici u Velikom ratu“], Slađana Zarić za Radiote-levizija Srbije, 15. lipnja 2014.</ref> Zapravo su svi zapovjednici [[Bojna|bataljuna]] bili članovi Crne ruke, te su se četničke postrojbe smatrale osloncem te tajne organizacije, čije su se težnje da ovlada Srbijom putem nasilne revolucionarne akcije sve očitije pokazivale. Ti su četnici pretpjeli na Solunskom frontu iznimno teške gubitke, što je smanjilo njihov potencijal da pomognu Crnoj ruci, koju su regent Aleksandar i njegov krug naposljetku uspjeli posve neutralizirati.<ref name="#1"/> Na području Srbije, koju su okupirali Austro-Ugarska i Bugarska, u razdoblju 1916. – 1918. spontano nastaju četničke ([[komiti|komitske]]) čete. One poduzimaju gerilske akcije, a travnja 1917. podižu [[Toplički ustanak]]. ==Kraljevina Jugoslavija (1918. – 1941.)== {{Glavni|Četnici u Prvoj Jugoslaviji}} U tradiciji [[četnici|četništva]] dolazi do bitnog preokreta nakon stvaranja [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] (koja 1929. dobiva ime [[Kraljevina Jugoslavija]]). Dok se ranije pojam odnosio isključivo na pripadnike gerilskih oružanih postrojbi, sada se osnivaju četnička udruženja koja razvijaju značajnu mirnodopsku aktivnost. Ona dobivaju politički karakter, čime riječ "četnik" počinje dobivati današnje značenje. Nakon I. svjetskog rata, četnici su angažirani u vojnim operacijama radi uspostave vlasti srpske države vlasti na području [[Sandžak]]a, [[Kosovo|Kosova]] i [[Makedonija|Makedonije]]. [[1922.]] godine se u [[Štip]]u organiziraju pod imenom "Udruženje protiv bugarskih bandita",<ref>[https://books.google.hr/books?id=ZKtboQ0p1P8C&pg=PP1&lpg=PP1&dq=Das+jugoslawische+Makedonien+1918-1941:+eine+Randregion+zwischen+Repression&source=bl&ots=x_aV4kyQsS&sig=P-OwB-_nDXvogA_IqukYrn8cJNM&hl=hr&sa=X&ved=0CDwQ6AEwBGoVChMIkqby9auwxwIVwdkaCh0BEQdc#v=onepage&q=Das%20jugoslawische%20Makedonien%201918-1941%3A%20eine%20Randregion%20zwischen%20Repression&f=false "Das jugoslawische Makedonien 1918-1941: eine Randregion zwischen Repression und Integration"], Nada Boškovska, Wien, 2009, str. 41</ref> koje od odreda [[Unutarnja makedonska revolucionarna organizacija – Demokratska stranka za makedonsko nacionalno jedinstvo|VMRO]] štiti Srbe koji koloniziraju područja Makedonije, te srpskih činovnika i kolonista koji ondje šire mrežu korupcije.<ref>[http://pescanik.net/cinovnici-kraljevine-u-juznoj-srbiji/ "Jugoslovensko kraljevsko činovništvo u ''Južnoj Srbiji"'']'', Vladan Jovanović za Peščanik.net, 24. svibnja 2013.'' </ref> U krugu ratnih veterana bliskih [[Jugoslavenska demokratska stranka|Demokratskoj stranci]] (iz čijeg kruga je nastala i [[ORJUNA]], organizacija sličnog tipa koja je više okupljala etničke Hrvate), nastaje "Udruženje četnika za slobodu i čast otadžbine". Članovi tog udruženja koji su politički skloni (suparničkoj) Radikalnoj stranci, odcjepljuju se 1924. god i osnivaju »Udruženje srpskih četnika za Kralja i Otadžbinu«. Iste godine osniva se  »Udruženje srpskih četnika Petar Mrkonjić«, u čijem je vodstvu radikalski političar [[Puniša Račić]]; ove dvije pro-radikalske grupe ujedinjuju se [[1925.]] godine u »Udruženje srpskih četnika Petar Mrkonjić za Kralja i Otadžbinu«. Vođa tog udruženja je [[1927.]] – [[1928.]] Puniša Račić – koji 1928. godine s govornice jugoslavenskog parlamenta u Beogradu pištoljem puca na zastupnike [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]], među kojima je prvi na meti politički vođa Hrvata [[Stjepan Radić]]. Nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]], vlasti određuju da se "radikalski" četnici moraju uključiti u ono izvorno četničko udruženje koje je osnovano 1921. godine.<ref>"Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941-1945", Jozo Tomašević, EPH Media, Zagreb 2010, poglavlje [https://www.znaci.org/00001/40_30.htm "Četnička tradicija do 1941."]</ref> Početkom [[1935.]] Udruženje četnika na području Kraljevine Jugoslavije imalo 430 pododbora, od kojih je njih 114 bilo na području Savske banovine, s ukupno 213&nbsp;200 članova. Broj četničkih pododbora se do [[1938.]] povećao na oko 1000 a broj četnika u njima na preko 500&nbsp;000 članova.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=11319 |title=Osnivanje i djelatnost četničkih udruženja na području grada i kotara Osijek u monarhističkoj Jugoslaviji (1918.-1941.) (Drugi dio), str. 81 |author=Zdravko Dizdar |date=Listopad 2006. |publisher=Scrinia Slavonica, Vol.6 No.1 listopad 2006.}}</ref> Žandari tretiraju četnike kao svoje pomagače, te im na nekim mjestima povjeravaju da sami legitimiraju ljude i "održavaju red", što su ovi nerijetko koristili za obračunavanje s političkim istomišljenicima.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Zdravko Dizdar, ibid, str. 94 (faksimil izvornog dokumenta iz 1935. godine) i 96}}</ref> [[1935.]] godine su vlasti [[Savska banovina|Savske banovine]] isposlovale zabranu daljnjeg rada četničkih udruženja na svojem području.<ref>{{Citiranje knjige |title=Zdravko Dizdar, ibid., str. 104-109}}.|isbn=|id=}}</ref> Zabranu je učinilo provodivom okupljanje Hrvata oko [[HSS]]-a i njegove "[[Seljačka zaštita|Seljačke zaštite]]". Nakon što su četnici [[9. travnja]] [[1936.]] godine u [[Trnovac (Gospić)|Trnovcu]] kod Gospića ubili HSS-ovog zastupnika [[Karlo Brkljačić|Karla Brkljačića]], oko 2000 seljaka sa samoborskog područja je prekinulo okupljanje četnika u [[Kerestinec|Kerestincu]], te su ubili šestoricu četnika i jednoga teško ranili. Posljedica ovog sukoba bilo je sudsko procesuiranje nasilnih seljaka. Kotarske vlasti u Samoboru su u studenom [[1936.]] godine raspustile četničko udruženje, te je članovima oduzeto oružje.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/171213 |title=DJELOVANJE HRVATSKE SELJAČKE ZAŠTITE NA SAMOBORSKOM PODRUČJU ZA VRIJEME SAVSKE BANOVINE, 1936. - 1939., str. 79 |author=Danijel Vojak |date=Studeni 2016. |publisher=Kaj : časopis za književnost, umjetnost i kulturu, Vol.49 (235) No.3-4 (340-341) Studeni 2016.}}</ref> Ministarstvo vojske i mornarice izdaje [[1929.]] godine povjerljivi priručnik ''Uput za četničko ratovanje'', u kojem se razrađuju dva koncepta gerilskog ratovanja: 1) gerilske operacije u kojima specijalne gerilske jedinice u službi redovnih snaga djeluju kao prethodnica većih jedinica, ili na njihovim bokovima, ili samostalno u pozadini neprijatelja; 2) gerila ili mali rat'','' kada kompletna vojska jedne zemlje ili njen veliki dio prelazi u gerilu ili neredovan rat. Jugoslavenski ''Glavni đeneralštab'' je, međutim, ozbiljno dvojio o korisnosti i čak mogućnosti gerilskog ratovanja. Jugoslavenska vlada u travnju [[1940.]] ustanovljava Četničku komandu koja je onda organizirala šest potpunih i jedan nepotpuni bataljun – za svaku od sedam armijskih komandi po jedan – sa sjedištima u Novom Sadu, Sarajevu, Skoplju, Karlovcu, Nišu i Mostaru. Nije poznato da bi bilo koji od tih bataljuna opstao ili djelovao nakon sloma jugoslavenske vojske; pripadnici četničkog pokreta su se međutim ubrzo organizirali i počeli s gerilskim ratovanjem.<ref>Jozo Tomasevich, loc. cit.</ref> ==Četnici u Drugom svjetskom ratu== {{Glavni|Četnici u Drugom svjetskom ratu|Četnici u NDH}} [[Datoteka:Naval_Ensign_of_the_Kingdom_of_Yugoslavia.svg|mini|Tijekom Drugog svjetskog rata četnici su koristili i državnu i kraljevsku zastavu Kraljevine Jugoslavije]] Nakon brzog sloma [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u [[Travanjski rat|Travanjskom ratu]], u Srbiji i drugim područjima s većinskim srpskim stanovništvom nastaju paravojne jedinice, koje uzimaju naziv četnici. Osnivaju ih članovi predratnih četničkih udruženja, časnici poražene [[Kraljevska jugoslavenska vojska|vojske Kraljevine Jugoslavije]], te lokalni seljaci uplašeni promjenom vlasti ili izbjegli pred ustaškim progonima. Tako je nastalo nekoliko četničkih pokreta. Najvažniji je [[Ravnogorski pokret]], koji vodi [[Dragoljub (Draža) Mihailović]], koji početkom [[1942.]] odlukom kralja [[Petar II. Karađorđević|Petra II.]] (iz izbjeglištva u Londonu) dobiva naziv [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]]. Četničkim postrojbama pristupa i znatan dio članova [[ORJUNA|ORJUNE]], etničkih Hrvata izrazito [[Antihrvatstvo|antihrvatskog]] usmjerenja. [[File:Italijanski oficir u društvu četnika.jpg|mini|Četnici i talijanski časnik, 1942. god.]] Četnici, zamišljeni u početku kao [[pokret otpora]], ubrzo poprimaju [[kvisling|kvislinški karakter]]. Četnici okupljeni oko [[Dragoljub (Draža) Mihailović|Draže Mihailovića]] nastojali su formirati program koji bi njihovo djelovanje legitimirao pred zapadnim [[Saveznici]]ma, čiju pobjedu u ratu su očekivali. Kod izbjegličke kraljevske jugoslavenske vlade u Londonu sačinjava u tu svrhu i slijedom kontakata s Mihailovićevim krugom major Živan Knežević i dr. Miloš Sekulić krajem 1941. i početkom 1942. godine Program Četničkog pokreta, za razdoblje rata, za vrijeme odmah po očekivanom završetku rata; obuhvaćene su i pripreme za buduće vrijeme mira. Tu se planira "''Održavanje neprijateljskog stava prema okupatorima i njihovim pomagačima, ali za sada, do daljeg, ne ulaziti u neposredne borbe osim u slučajevima samoobrane kao što je slučaj u Hrvatskoj... Smatrati vladu u emigraciji legalnom vladom dok rat traje i po mogućnosti održavati vezu s njom. Nastojati da se po svaku cenu onemogući građanski rat među Srbima i u tom pravcu uticati i na druge ... Smatrati vladu u emigraciji legalnom vladom dok rat traje i po mogućnosti održavati vezu s njom... Nastojati da se organizacija proširi na sve zemlje... Pripremati da bi u danima sloma... kazni sve one koji su na zločinački način služili neprijatelju i koji su svesno radili na istrebljenju srpskog naroda... omeđiti »defakto« srpske zemlje i učiniti da u njima ostane samo srpski živalj ... posebno imati u vidu brzo i radikalno čišćenje gradova i njihovo popunjenje svežim srpskim elementom... izgraditi plan za čišćenje ili pomeranje seoskog stanovništva s ciljem homogenosti srpske državne zajednice... U pogledu unutrašnjeg političko-socijalnog uređenja sada ne tretirati''."<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_6.htm |title=PROGRAM ČETNIČKOG POKRETA DM OD SEPTEMBRA 1941. ZA VREME I POSLE ZAVRŠETKA DRUGOG SVET-SKOG RATA UPUĆEN IZBEGLIČKOJ VLADI KRALJEVINE JUGOSLAVIJE |author=Živan Knežević, PROGRAM ČETNIČKOG POKRETA DM OD SEPTEMBRA 1941. ZA VREME I POSLE ZAVRŠETKA DRUGOG SVET-SKOG RATA UPUĆEN IZBEGLIČKOJ VLADI KRALJEVINE JUGOSLAVIJE |publisher=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV - DOKUMENTI ČETNIČKOG POKRETA DRAŽE MIHAILOVIĆA - KNJIGA 1 (Vojnoistorijski institut JNA, Beograd, 1949) |accessdate=11. prosinca 2019.}}</ref> Imajući u vidu cilj opstanka režima kojem je na čelu Kralj, ubrzo četnicima glavni neprijatelj postaje [[Narodnooslobodilački pokret]] kojem su na čelu [[KPJ|komunisti]] – koji su prema kraljevskoj vlasti posve neprijateljski orijentirani; s vlastima i snagama NDH se četnici spremaju obračunati u vrijeme kada bude pao [[Sile Osovine|osovinski]] poredak predvođen Njemačkom i Italijom; kada planiraju dovršiti etničko čišćenj ne-Srba s područja zamišljene [[Velika Srbija|Velike Srbije]]. Povremene četničke akcije protiv Nijemaca i za pomoć zapadnim saveznicima (spašavanje pilota) marginalne su u odnosu na akcije protiv NOP-a, u čemu surađuju s okupatorskim snagama, pa i sa snagama [[NDH]].<ref>[http://www.telegraf.rs/vesti/908038-hitlerov-diplomata-o-cetnicima-zajedno-smo-ratovali-protiv-partizana-foto “HITLEROV DIPLOMATA O ČETNICIMA: Zajedno smo ratovali protiv partizana!“], “Telegraf.rs“, 28. prosinca 2013.Pristupljeno 25.4.2013.</ref> Na području NDH i Crne Gore su se četnici uvelike oslanjali na potporu talijanskih okupacijskih trupa i potom Nijemaca, s kojima su surađivali i u Srbiji. Do 1943. godine primali su vojnu pomoć i od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], na zagovor izbjegličke vlade Kraljevine Jugoslavije u Londonu koja je četnike prikazivala kao pokret otpora protiv Talijana i Nijemaca. U svojem djelovanju četnici su često pribjegavali teroru koje je uključivalo pljačku, palež i ubijanje nesrpskog stanovništva, napose muslimana. Tzv. "crne trojke" su provodile i teror nad Srbima koji nisu surađivali s četnicima, provodeći politiku da je sankcija za nesuradnju ubijanje, i to klanjem nožem ako je to ikako moguće.<ref>"Četnici u drugom svjetskom ratu 1941-1945", Jozo Tomasevich, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1979, poglavlja, [https://www.znaci.org/00001/40_57.htm "Sporno pitanje kolaboracije"] i [https://www.znaci.org/00001/40_52.htm "Četnički teror"], </ref> Tijekom rata 1941. – 1945. u brojnim pokoljima i protjerivanjima Hrvata i Muslimana proveli etnička čišćenja u kojima je stradalo 32.000 Hrvata i 33.000 Muslimana.<ref>"Z. Dizdar i M. Sobolevski, Prešućeni četnički zločini u. Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1941-1945. godine, Zagreb, 1999</ref> <ref>"1991-95., HIC, Zagreb, 2000; Zdravko Dizdar, Mihajlo Sobolevski: Četnički zločini na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine 1941-1945</ref> [[Draža Mihailović]] doživljava [[1943.]] – [[1944.]] potpuni vojni i politički poraz u nadmetanju s [[partizani]]ma, koje vodi [[Josip Broz Tito]]. Sam kralj [[Petar II. Karađorđević|Petar]] će se potom Draže Mihailovića konačno odreći u kolovozu [[1944.]] pod uplivom svojih britanskih domaćina – koji su odlučili pružiti opsežnu pomoći partizanima, jer su se ovi pokazivali mnogo spremnijima za oružanu borbu protiv Nijemaca – te dao legitimitet [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]], kao savezničkoj sili koja će obnoviti Jugoslaviju.<ref>[[Jozo Tomasevich|Tomasevich, Jozo]]: [https://www.znaci.org/00001/40.htm ''Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941-1945.'',] Zagreb: Globus, 1979. (''War and Revolution in Yugoslavia 1941-1945. The Chetniks'', Stanfor University Press, 1975.), Dio treći, pogl. [https://www.znaci.org/00001/40_66.htm "Britanski prekid s četnicima"]</ref> Razne četničke jedinice uništene su (uglavnom: raspale se) u borbama s [[partizani]]ma ili vojskom [[NDH]], ili u bijegu na Zapad krajem rata – kada su neke od njihovih postrojbi zarobljene od zapadnih [[Saveznici|Saveznika]] pa izručene i pobijene. Stanoviti dio je uspješno pobjegao je na zapad.<ref>{{Citiranje weba |url=http://povijest.net/odlazak-cetnicke-divizije-iz-kninske-krajine-i-predaja-saveznicima/ |title=Odlazak četničke divizije iz kninske krajine i predaja saveznicima |author=Domagoj Zovak |date=26. travnja 2010. |publisher=Povijest.net |accessdate=3. listopada 2019. |archive-date=28. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190128135552/http://povijest.net/odlazak-cetnicke-divizije-iz-kninske-krajine-i-predaja-saveznicima/ |url-status=dead }}</ref> Znatan dio četnika je regrutiran u [[NOVJ]], osobito nakon dogovora Kralja Petra i Josipa Broza Tita o tim prijelazima u rujnu 1944. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.6yka.com/novosti/milan-radanovic-cetiri-najvece-neistine-revizionisticke-istorije |title=Četiri najveće neistine revizionističke istorije |author=Milan Radanović |date=23. rujna 2016. |language=srpski |publisher=Buka.com |accessdate=3. listopada 2019.}}</ref> Zapadni saveznici su četnike koji su im se predali nakon II. svjetskog rata tek rijetko predavali [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj armiji]], te su ih zaštitili od pokolja kakve su doživjeli zarobljeni vojnici NDH nakon [[Pokolj u Bleiburgu|Bleiburga]]. Sami jugoslavenski komunisti nisu s četnicima postupali jednako surovo kao sa zarobljenim vojnicima NDH.<ref>{{Citiranje weba |url=http://saff.ba/vlado-dapcevic-partizanski-potpukovnik-u-tri-dana-strijeljali-smo-30-000-ustasa-cetnike-smo-zarobili-ali-nitko-nije-ubijen/ |title=Vlado Dapčević, partizanski potpukovnik: U tri dana strijeljali smo 30. 000 ustaša, četnike smo zarobili, ali nitko nije ubijen (ugrađen video zapis s intervjuom) |date=9. listopada 2017. |publisher=Saff.ba |accessdate=25. srpnja 2018.}}</ref> == Odore, naoružanje i taktika == [[Datoteka:Četnici 1944.jpg|mini|lijevo|Četnici (1944.)]] Četnici su u Balkanskim ratovima nosili narodnu šumadijsku odjeću ili odjeću od grubog sukna. Redenike s mecima nosili su preko prsa, a oko pojasa revolver, bombe, fišeklije i dvosjekli nož (kama). Na glavi su nosili kapu ''šubaru'' na kojoj se nalazio križ. Tijekom 2. sv. rata četnici su kombinirali tu odjeću s dijelovima uniformi bivše [[Kraljevska jugoslavenska vojska|Jugoslavenske kraljevske vojske]], a potom i drugih vojnih odora do kojih su mogli doći. Koristili su zastave bivše Kraljevine Jugoslavije i srpske zastave te tradicionalne četničke crne zastave s lubanjom i prekriženim kostima te ćiriličnim natpisima. Uočljivi dio četničke vojne supkulture je često nošenje brada i nepotšišane kose, što je neobična pojava za vojne postrojbe koje djeluju u 20. stoljeću. Četnici su nastojali koristiti taktike karakteristične za [[Gerilsko ratovanje|gerilske]] postrojbe. 1908. godine u Makedoniji i na Kosovu potpomagali su protugerilske akcije turske vojske (protiv albanskih pobunjenika), a tijekom II. svjetskog rata često su se uključivali u protupartizanske akcije njemačke i talijanske vojske. Sudjeluju u većem frontalnom sukobu s [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanima]] u [[Bitka na Neretvi|Bitki na Neretvi]] 1943. i s vojnim snagama [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] u [[Bitka na Lijevča polju|Bitki na Lijevča Polju]] 1945. godine; u oba ta slučaja pretrpjeli su teške poraze. U [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Ratu u Bosni i Hercegovini]] 1990-ih godina pripadnici postrojbi koje su sebe definirale kao četničke, nosili su ponekad dijelove odora – kape, šubare, kokarde – koji su jasno evocirali vezu s četništvom iz Drugog svjetskog rata. Takvi se predmeti mogu i danas lako nabaviti u Srbiji i BiH, te ih se kupuje, drži po kućama i povremeno nosi radi iskazivanja identifikacije s četništvom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://direktno.hr/zivot/sarajevska-uciteljica-nabila-na-glavu-cetnicku-kapu-objavila-na-facebooku-i-izazvala-gomilu-zestokih-uvreda-168548/ |title=Sarajevska učiteljica 'nabila' na glavu četničku kapu, objavila na Facebooku i izazvala gomilu žestokih uvreda |date=1. listopada 2019. |publisher=Direktno.hr |accessdate=3. listopada 2019. |archive-date=12. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312184821/https://direktno.hr/zivot/sarajevska-uciteljica-nabila-na-glavu-cetnicku-kapu-objavila-na-facebooku-i-izazvala-gomilu-zestokih-uvreda-168548/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.malasrpskaprodavnica.com/user/kape-kacketi/4_51_1_0_0/category.jsp |title=Tradicionalne kape (ponuda za kupnju preko interneta) |language=srpski |publisher=Mala srpska prodavnica |accessdate=3. listopada 2019.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://bosnjaci.net/prilog.php?pid=62474 |title=SRPSKI TINEJDŽERI SA ČETNIČKIM KOKARDAMA NA ŠUBARAMA I KAPAMA UZ GOVOR MRŽNJE, SOČNE PSOVKE POZIVAJU NA UBIJANJE “MUSLIMANA” I “ŠIPTARA” |date=25. srpnja 2017. |language=bosanski |publisher=Bošnjaci.net |accessdate=3. listopada 2019.}}</ref> [[Datoteka:Chetniks in Šumadija kill a Partisan through heart extraction.jpg|mini|Četničko klanje]] [[Datoteka:Chetnikskillingcivilian.jpg|mini|Četničko klanje civila]] == Četnici nakon 2. svjetskog rata == Nakon 2. svjetskog rata mnogi četnici koji su prebjegli u savezničke zemlje (Australija, Amerika, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kanada ...) osnovali su kulturna društva[http://www.ravnagorachetniks.org/dijaspora_e.asp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070107181425/http://www.ravnagorachetniks.org/dijaspora_e.asp |date=7. siječnja 2007. }}, sportska društva, te socijalne klubove. Djelovanje četnika u inozemstvu je imalo lobističku ulogu i promoviranju mita o antifašističkoj borbi. Od aktivnijih društava izdvojena su sljedeća: * Australija ** Srpski sportski klub "Sinđelić" – St. Albans, Victoria ** FK Beli orlovi (Bonnyrigg White Eagles), Sydney, New South Wales [http://www.bwefc.com/main.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060628113023/http://bwefc.com/main.html |date=28. lipnja 2006. }} ==Četnici u Domovinskom ratu i ratu u BiH 1990.-ih godina== [[Datoteka:Momcilodjujic.jpg|mini|[[Momčilo Đujić]], propagandna slika s blještavom kokardom]] Krajem 1980-ih u Srbiji se osniva nekoliko političkih i paravojnih skupina koje se pozivaju na četničku tradiciju i povezuju s četnicima u emigraciji. Oni kao "dobrovoljci" dolaze u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu i tu prednjače po zlodjelima. [[Momčilo Đujić]] (kao "nadvojvoda" Pokreta srpskih četnika Ravne Gore u emigraciji) promaknuo je [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] u četničkog vojvodu u SAD na [[Vidovdan]], 28. lipnja 1989. U svojim uputama Đujić naređuje Šešelju da »protjera sve Hrvate, Albance i druge strane elemente sa svetog srpskog tla«. ''(Cohen, str. 189)'' [[Vuk Drašković]] je 1980-ih započeo kampanju koja je trebala [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] ne samo rehabilitirati, nego i promovirati u "prvog gerilca Europe". Za rata protiv Hrvatske i BiH utemeljio je V. Drašković '''Srpsku gardu'''. [[Mirko Jović]] osniva stranku ''[[Srpska narodna obnova]]'' i paramilitarnu grupu ''[[Beli orlovi]]''. [[Siniša Vučinić]] osniva četničku postrojbu ''[[Srpski sokolovi]]'',<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/plp_paravojne_formacije_dusan_silni_beli_orlovi_srpski_sokolovi/2008829.html], Pristupljeno 25.4.2013.</ref> a u travnju 1992. organizaciju ''Zbor'', obnavljajući pronacističku stranku [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] koja je djelovala 1934-1945. Osnovao je i “Zlatnu ruku” čiji je cilj bio likvidacija svih muslimana.<ref>[http://izbor-news.com/pocela-obuka-cetnika-u-trebinju/ Počela obuka četnika u Trebinju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140303174043/http://izbor-news.com/pocela-obuka-cetnika-u-trebinju/ |date=3. ožujka 2014. }}, Pristupljeno 14.2.2014.</ref> ''[[Knindže]]'' je naziv za specijalne dobrovoljačke jedinice u [[RSK]] osnovane [[1991.]] Glavni instruktor bio je [[Dragan Vasiljković]] koji se popularno zvao [[Kapetan Dragan]] <small>(uhićen siječnja [[2006.]] godine u Australiji)</small> Riječ Knindža nastala je spojem imena [[Knin]] (grad u Hrvatskoj i bivše sjedište [[RSK]]) i [[Shinobi|nindža]] (naziv tajnovitih japanskih ratnika). Raspadom RSK, većina pripadnika Knindža prelazi u "[[Crvene beretke]]". Osnovan je još niz drugih četničkih formacija podjednako "slikovitih" imena: "[[Dušan Silni (paravojna formacija)|Dušan Silni]]", "[[Beli orlovi]]", tzv. [[Arkanovci]] po njihovom vođi Željku Ražnatoviću Arkanu, "[[Šiltovi]]". Sve su imenovane po uzoru na one iz Drugog svjetskog rata. Počinili su strahovite zločine nad hrvatskim, muslimanskim, ali i srpskim stanovništvom Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.<ref>[http://vijesti.ba/clanak/156828/porodice-na-mjestu-muckog-zlocina-quot-skorpiona-quot-u-trnovu "Porodice na mjestu mučkog zločina 'Škorpiona' u Trnovu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180725183744/https://vijesti.ba/clanak/156828/porodice-na-mjestu-muckog-zlocina-quot-skorpiona-quot-u-trnovu |date=25. srpnja 2018. }}, "vijesti.ba", 17. srpnja 2013.</ref> U Hrvatskoj su poklonici velikosrpske ideologije uništili ukupno 1.426 katoličkih crkava<ref>Hrvatska biskupska konferencija, "[http://www.hbk.hr/?type=clanak&ID=1 Katolička Crkva u Hrvata"], pristupljeno 20. svibnja 2017. god.</ref> te učinili brojna druga nedjela.<ref>[http://dansjecanja.hrt.hr/clanak/63/prezivjeli-velepromet-je-bio-mjesto-totalnog-apsurdnog-nasilja "Preživjeli: 'Velepromet je bio mjesto totalnog, apsurdnog nasilja'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171121160427/http://dansjecanja.hrt.hr/clanak/63/prezivjeli-velepromet-je-bio-mjesto-totalnog-apsurdnog-nasilja |date=21. studenoga 2017. }}, (tekst s video-linkovima na razgovore s preživjelim žrtvama četničkog nasilja) HRT, 2015.</ref> ==Četnici danas== ===Pogled na četnike i četnički pokret u Srbiji=== Četnički pokreti počeli su dobivati zamaha nakon što je [[Slobodan Milošević]] izbio na čelo SR Srbije [[1989.]], dok su otvoreno počeli djelovati 1990. na području [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]], te u Krajini. U zadnje vrijeme četnički je pokret doživio svoju rehabilitaciju; 21. prosinca [[2004.]] [[Narodna skupština Srbije]] izglasala je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i članova obitelji palih boraca (Službeni glasnik Republike Srbije br. 137/2004)<ref>{{Citiranje weba |url=http://zakonski.info/dokumentacija/srbija/propisi/skupstina/zakoni/z%20a%20k%20o%20n%20o%20izmenama%20i%20dopunama%20zakona%20o%20pravima%20boraca,%20vojnih%20invalida%20i%20clanova%20njihovih%20porodica/body.pdf |title=Zakon o izmenama i dopunama Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i članova porodica palih boraca |year=2004 |language=srpski |publisher=Zakonski.info |accessdate=3. listopada 2019. |archive-date=7. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131207054933/http://zakonski.info/dokumentacija/srbija/propisi/skupstina/zakoni/z%20a%20k%20o%20n%20o%20izmenama%20i%20dopunama%20zakona%20o%20pravima%20boraca,%20vojnih%20invalida%20i%20clanova%20njihovih%20porodica/body.pdf |url-status=dead }}</ref> u kojem je izjednačila prava pripadnika četničkih postrojbi s partizanskim borcima uključujući i pravo na boračku mirovinu radi njihovog "anti-fašističkog djelovanja" tijekom 2. svjetskog rata, o potpunoj rehabilitaciji najjasnije govori članak 15.:<ref>Tomislav Vuković, Drugačija povijest, str. 14, Glas Koncila, Zagreb, 2012.</ref> {{citat|Status borca NOR-a, u smislu ovog zakona i u pogledu prava utvrđenih ovim zakonom, imaju i pripadnici Jugoslovenske vojske u otadžbini i Ravnogorskog pokreta, počev od 17. aprila 1941. do 15. maja 1945. godine.|članak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i članova obitelji palih boraca, S.l. RS 137/2004}} {{citat|Ustanovljava se "Ravnogorska spomenica 1941." na koju imaju pravo lica koja su od 17. aprila 1941. godine do 31. decembra 1941. godine stupila u odrede Ravnogorskog pokreta, odnosno Jugoslovenske vojske u otadžbini. NJeni nosioci se u pogledu prava utvrđenih ovim zakonom izjednačavaju sa nosiocima "Partizanske spomenice 1941.|članak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i članova obitelji palih boraca, S.l. RS 137/2004}} Velikosrpski intelektualac, ali ljevičar [[Dobrica Ćosić]] u svojem postumno objavljenom dnevniku povodom donošenja tog zakona nezadovoljno komentira: :''Od kada je izglasan ovaj saziv Narodne skupštine, ni o jednom zakonu nije postignuta tolika saglasnost kolika je postignuta o ovom „četničkom zakonu". Socijalisti u Skupštini ubedljivo su napadali političku rehabilitaciju četništva. Demokratska stranka, čiji je predsednik [[Boris Tadić]], i Demokratska stranka Srbije, čiji je predsednik [[Vojislav Koštunica]], podržali su i glasali za četničku rehabilitaciju! Ništa nije pomoglo moje upozorenje [[Vojislav Koštunica|Koštunici]], u prekjučerašnjem razgovoru, da zaustavi taj zakon koji razgovora ideologije i osećanja građanskog rata. Iscrpno sam mu izložio posledice rehabilitacije četništva, koja predstavlja reviziju odluke antihitlerovske koalicije, a on se nije branio, samo je rekao da on to sada ne može da zaustavi, i da u stvarnosti od tog zakona neće biti ništa. ... Narodna skupština Republike Srbije izglasala je ovaj „četnički zakon" i zato što želi da dokazuje Americi i Nemačkoj svoj antikomunizam, antislobizam, svoj „demokratizam", svoje „proevropsko" opredeljenje, svoju „političku korektnost". Narodna skupština Srbije htela je Americi i Evropi da dokaže da je antikomunistička i po cenu falsifikovanja istorijske istine.''<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.telegraf.rs/vesti/politika/1629511-zbog-ovoga-ga-srbi-zovu-otac-nacije-najezicete-se-kada-vidite-sta-je-dobrica-cosic-ostavio-da-se-objavi-posle-njegove-smrti |title=ZBOG OVOGA GA SRBI ZOVU OTAC NACIJE: Naježićete se kada vidite šta je Dobrica Ćosić ostavio da se objavi posle njegove smrti! |date=25. lipnja 2015. |language=srpski |publisher=Telegraf.rs |accessdate=3. listopada 2019.}}</ref> [[Tomislav Nikolić]], koji je 2012. godine izabran za Predsjednika Republike Srbije, svečano je – kao tadašnji bliski suradnik [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] – imenovan četničkim vojvodom 1993. godine; u intevjuu za srbijanski "Press" izjavljuje 2009. godine da je na tu titulu ponosan.<ref>[http://www.pressonline.rs/info/politika/85242/tomislav-nikolic-ponosan-sam-na-to-sto-sam-cetnicki-vojvoda.html "Tomislav Nikolić: Ponosan sam na to što sam četnički vojvoda!"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170214004846/http://www.pressonline.rs/info/politika/85242/tomislav-nikolic-ponosan-sam-na-to-sto-sam-cetnicki-vojvoda.html |date=14. veljače 2017. }}, Danijela Isailović za "Press", 02. studenog 2009.</ref> U svibnju 2015. godine, Viši sud u Beogradu je službeno poništio presudu kojom je četnički vođa [[Draža Mihailović]] 1946. godine proglašen krivim za ratne zločine i osuđen na smrt. Obrazlažući odluku o ukidanju presude iz 1946. godine, sudac Trešnjev je objasnio da presuda ne znači rehabilitaciju Ravnogorskog pokreta i Jugoslovenske vojske u otadžbini, "jer je to učinjeno brojnim zakonima koji se odnose na boračka pitanja".<ref>"[http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/1918873/Rehabilitovan+Dra%C5%BEa+Mihailovi%C4%87.html Rehabilitovan Draža Mihailović"], Radio Televizija Srbije, 14. svibnja 2015. </ref> U Srbiji, Bosni i Hercegovini i drugdje danas (2017.) službeno djeluje četnički [[Ravnogorski pokret (21. stoljeće)|Ravnogorski pokret]], koji nastoji održati tradicije četništva,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.blic.rs/ravnogorski-pokret |title=BlicRS, Tag: Ravnogorski pokret |language=srpski |publisher=Blic |accessdate=18. listopada 2017.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://balkans.aljazeera.net/tag/ravogorski-pokret |title=AlJazeera Balkans, Tag: Ravogorskipokret |publisher=AlJazeera Balkans |accessdate=16. listopada 2017. |archive-date=3. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170703223811/http://balkans.aljazeera.net/tag/ravogorski-pokret |url-status=dead }}</ref> a izrazito pozitivan odnos prema četništvu ima čitav niz političkih stranaka u Srbiji, poput [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] i [[Srpski pokret "Dveri"|Srpskog pokreta "Dveri"]]. U svibnju 2016. godine, vlasti Crne Gore su zabranile rad Ravnogorskog pokreta u toj državi.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.kurir.rs/region/crna-gora/2257783/mnogi-pozdravili-ovu-odluku-mup-crne-gore-ukinuo-ravnogorski-pokret |title=MNOGI POZDRAVILI OVU ODLUKU: MUP Crne Gore ukinuo Ravnogorski pokret |author=Beta |date=9. svibnja 2017. |publisher=kurir.rs |accessdate=18. listopada 2017.}}</ref> U Višegradu [[10. ožujka]] [[2019.]] su se okupili pripadnici Ravnogorskog pokreta, slaveći na određeni način mjesto na kojem su u [[Drugi svjetski rat|II. svjetskom ratu]] i u [[Rat u Bosni i Hercegovini|Ratu u Bosni i Hercegovini]] 1990.-ih četnici izvršili osobito masovne pokolje [[Bošnjaci|Bošnjaka]].<ref>{{cite web |url=https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=2069788 |title=Četnici se ponovno postrojili u BiH, slave zločinca Dražu Mihailovića |publisher=Index.hr |date=10. ožujka 2019. |accessdate=10. ožujka 2019.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/video-cetnici-se-opet-postrojili-u-visegradu-i-slavili-drazu-mihailovica-sramotno-je-da-drzavne-institucije-nijemo-promatraju-velicanje-genocida/8470004/ |title=VIDEO: ČETNICI SE OPET POSTROJILI U VIŠEGRADU I SLAVILI DRAŽU MIHAILOVIĆA 'Sramotno je da državne institucije nijemo promatraju veličanje genocida |date=10. ožujka 2019. |accessdate=10. ožujka 2019.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/cetnici-se-ponovo-postrojili-u-visegradu-i-slavili-drazu-mihailovica-foto-20190310 |title=Četnici se ponovo postrojili u Višegradu i slavili Dražu Mihailovića |date=10. ožujka 2019. |accessdate=10. ožujka 2019.}}</ref> Agresivna aktivnost četnika protiv muslimana bilježi se kao važni poticaj terorističkog napadača koji je u napadu na [[Džamija|džamiju]] u [[Christchurch]]u na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] u ožujku [[2019.]] godine pobio najmanje 49 ljudi<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.dw.com/en/new-zealand-twin-terrorist-attacks-kill-dozens-at-christchurch-mosques/a-47927516 |title=New Zealand: Twin terrorist attacks kill dozens at Christchurch mosques |date=15. ožujka 2019. |language=engleski |publisher=Deutsche Welle |accessdate=15. ožujka 2019.}}</ref>: prigodom napada kojega je napadač [[Brenton Tarrant]] uživo prenosio putem interneta puštao je on četničke pjesme,<ref>{{Citiranje weba |url=https://hms.ba/veleposlanik-hajric-napadac-slusao-cetnicke-pjesme-spominjao-ustase-i-turke-koje-treba-pobiti/ |title=VELEPOSLANIK HAJRIĆ: Napadač slušao četničke pjesme, spominjao ustaše i Turke koje treba pobiti |date=15. ožujka 2019. |publisher=Hms.ba |accessdate=16. ožujka 2019. |archive-date=17. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190317184331/http://hms.ba/veleposlanik-hajric-napadac-slusao-cetnicke-pjesme-spominjao-ustase-i-turke-koje-treba-pobiti/ |url-status=dead }}</ref> a na oružju je imao ispisana imena srpskih i crnogorskih povijesnih boraca protiv muslimana.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2019&mm=03&dd=15&nav_category=78&nav_id=1518019 |title=Na oružju "Obilić", u autu – pesma o Karadžiću |date=15. ožujka 2019. |language=srpski |publisher=B92 |accessdate=16. ožujka 2019.}}</ref> ===Pogled na četnike u svijetu=== U mnogim zemljama zapadne Europe (Ujedinjeno kraljevstvo, SAD, Australije i Novog Zelanda) pripadnici četničkih skupina iz 2. svjetskog rata smatraju se antifašističkim borcima, te im je dozvoljeno sudjelovati u svojim odorama na proslavama obilježavanja završetka 2. svjetskog rata. ==Četnici kao predmet rada obavještajnih službi Republike Hrvatske== U Javnom izvješću hrvatske [[Sigurnosno-obavještajna agencija|Sigurnosno-obavještajne agencije]] za 2016. god. iznosi da su i dalje "...aktivne organizacije i pristaše četničkih pokreta u državama okruženja. Pri tome postoje i kontakti prema istomišljenicima u RH te prema ostalim organizacijama i pojedincima s velikosrpskih ideoloških polazišta. Ono što zabrinjava jest da je iskazivanje velikosrpskog i četničkog ekstremizma na području RH sve više zamjećivano i među mlađom populacijom. Uz navedeno, pristaše četničkih pokreta zastupaju izrazito anti-NATO-ovske stavove... Međutim, prijetnja od njega je ograničena jer nema organizacijsku niti brojčanu snagu u RH."<ref>[https://www.soa.hr/UserFiles/File/pdf/Javno-izvjesce-2016.pdf Sigurnosno-obavještajna agencija, Javno izvješće za 2016. god.], str. 8. i 16, pregledano 20. svibnja 2017.</ref> ==Ocjena četničkog pokreta== Četnici su u Kraljevini Jugoslaviji uspostavljeni kao paramilitarni pokret nastao u cilju stvaranja [[Velikosrpska ideologija|'''Velike Srbije''']]. U tom cilju, iako su nakon okupacije Jugoslavije prvobitno proklamirali borbu protiv okupatora, ubrzo su s njima sklopili sporazum da bi ostvari svoj glavni politički cilj: borbu protiv Hrvata, muslimana i komunista. Spontano nastale oružane grupe, osobito na području NDH, koje su djelomice već u travnju 1941. započele terorom protiv Hrvata i muslimana, a djelomice imale opravdanje u otporu okupatoru i ustaškim pogromima, relativno brzo su se diferencirali na četnike u pravom smislu riječi (pod zapovjedništvom Draže Mihailovića od kraja 1941.) te na partizane. (Bilo je međutim još i 1944. jedinica kojima status nije bio sasvim jasan ili su mijenjale stranu.) Jedino ovi potonji dosljedno su se borili ne samo protiv okupatora, nego i protiv ustaškog režima. Na području [[NDH]] pod talijanskom okupacijom već ljeti 1941. uspostavili su punu suradnju s talijanskim okupatorima. Rastom moći komunističkog [[Narodnooslobodilački pokret na području Jugoslavije 1941-1945|Narodnooslobodilački pokret]], on okupatorima postaje glavni neprijatelj (iako su većina boraca NOR-a tijekom 1941. i 1942. bili također Srbi). Četnici su kao suradnici Talijana provodili teror i "etničko čišćenje" kada su to mogli, surađivali i s ustašama (iako "s figom u džepu"), terorizirali i Srbe, te na kraju doživjeli potpuni moralni slom i vojnički poraz. U odluci kojom su vlasti Crne Gore 2016. godine zabranile rad četničkog [[Ravnogorski pokret (21. stoljeće)|Ravnogorskog pokreta]], navodi se da taj pokret "''zastupa i zagovara ideologiju koja predstavlja opasnost po nezavisnost, suverenost i ustavno uređenje Crne Gore, što izaziva opasnost po javni mir, javni poredak i javni moral''".<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/27724358.html |title=MUP Crne Gore zabranio rad Ravnogorskom pokretu |author=Radio Slobodna Europa |date=9. svibnja 2016. |publisher=Radio Slobodna Europa |accessdate=18. listopada 2017.}}</ref> U svojoj izjavi povodom okupljanja četnika na mjestu [[Pokolj u Višegradu|pokolja u Višegradu iz 1992.]], ocjenjuje u ožujku 2019. godine predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić da "okupljanje pripadnika 'četničkog pokreta' kojima načelo mržnje prema pripadnicima drugih naroda i vjera predstavlja osnovu i cilj djelovanja, predstavlja eklantantan vid zakonski kažnjivog širenja nacionalne i vjerske mržnje i netrpeljivosti, kao i namjernog i planskog zastrašivanja povratnika, posebno Bošnjaka, kojima se ponovo prijeti na najbrutalniji način".<ref>{{Citiranje weba |url=https://novi.ba/clanak/235846/denis-zvizdic-okupljanje-cetnika-je-kaznjivo-sirenje-nacionalne-i-vjerske-mrznje |title=Denis Zvizdić: Okupljanje četnika je kažnjivo širenje nacionalne i vjerske mržnje |date=10. ožujka 2019. |publisher=Novi.ba |accessdate=11. ožujka 2019.}}</ref> Po svojim značajkama četnički pokret može se svrstavati u red pokreta obilježenih zločinima i iznimno agresivnim težnjama, poput [[Nacisti|nacista]], [[Fašizam|talijanskih fašista]] i [[Ustaše|ustaša]]<ref>[[Sabirni logor Jasenovac]], [[Koncentracijski logor Stara Gradiška]], [[Pokolj u glinskoj crkvi]], [[Holokaust u NDH]], [[Masakr u Drakuliću]]</ref> (te, po nekima, [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|jugoslavenskih partizana]]<ref>[[Pokolj u Bleiburgu]], [[Partizanski zločin u Zrinu]], [[Partizanski zločini u Gračanima]], [[Križni put]], [[Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu]]</ref>), te bi veličanje takvih radikalnih projekata, isticanje šovinističkih simbola, pjevanje pjesama koje pozivaju na nacionalnu mržnju i sl. trebalo biti zabranjeno i kažnjivo kao što je slučaj u svim europskim državama. Takve zakone prihvatila je i [[Hrvatska]]; oni predstavljaju i jedan od preduvjeta ulaska u [[EU|Europsku uniju]]. No takva praksa zabrane širenja nacionalne mržnje ne postoji u [[Srbija|Srbiji]], kada su posrijedi četnici.<ref>[http://vijesti.hrt.hr/284492/mesic-rehabilitacije-draze-mihajlovica-je-pravosudni-i-politicki-skandal "Rehabilitacija Draže Mihailovića zgrozila hrvatske političare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150517012035/http://vijesti.hrt.hr/284492/mesic-rehabilitacije-draze-mihajlovica-je-pravosudni-i-politicki-skandal |date=17. svibnja 2015. }}", HRT 14. svibnja 2015.</ref><ref>[http://vijesti.hrt.hr/284440/visi-sud-u-beogradu-rehabilitirao-drazu-mihajlovica "Rehabilitacija četničkog vojvode neće pomoći ugledu Srbije"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150516222239/http://vijesti.hrt.hr/284440/visi-sud-u-beogradu-rehabilitirao-drazu-mihajlovica |date=16. svibnja 2015. }}, HRT 14. svibnja 2015.</ref><ref>[http://www.nacional.hr/mobile/clanak/REAKCIJE%20%20NA%20REHABILITACIJU%20%C4%8CETNI%C4%8CKOG%20VO%C4%90E%20Mihailovi%C4%87%20bio%20i%20ostao%20zlo%C4%8Dinac "Reakcije na rehabilitaciju četničkog vođe: Bio i ostao zločinac"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518114305/http://www.nacional.hr/mobile/clanak/REAKCIJE%20%20NA%20REHABILITACIJU%20%C4%8CETNI%C4%8CKOG%20VO%C4%90E%20Mihailovi%C4%87%20bio%20i%20ostao%20zlo%C4%8Dinac |date=18. svibnja 2015. }}, HINA (kod "Nacional"), 14. svibnja 2015.</ref> == Šport == Srbi koji se ponose Četnicima često na utakmicama srbijanskih nogometnih klubova nose prikaze srpskih ratnih zločinac ([[Draža Mihailović]], [[Ratko Mladić]]) i šalju provokativne poruke (srpski Vukovar, srpska Dalmacija, Srpska krajina)<ref>{{cite web |url=https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=sport&id=2065043 |title=Delije:Sa sjekirom u ruci poklat ćemo sve Splićane |publisher=Index.hr |date=18. veljače 2019. |accessdate=2. ožujka 2019.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://net.hr/sport/nogomet/delije-poslali-bolesne-poruke-s-marakane-zbog-napada-na-vaterpoliste-prijete-splicanima-na-najgnjusnije-nacine/ |title=Delije poslale poruke na najgnusnije moguće načine |publisher=Net.hr |accessdate=2. ožujka 2019. |archive-date=6. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190306044215/https://net.hr/sport/nogomet/delije-poslali-bolesne-poruke-s-marakane-zbog-napada-na-vaterpoliste-prijete-splicanima-na-najgnjusnije-nacine/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=sport&id=2067987 |title=Delije provocirale Vukovarom na srpskoj trobojnici, Grobari Ratkom Mladićem |date=2. ožujka 2019. |accessdate=2. ožujka 2019.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/derbi-zvezde-i-partizana-opet-se-nece-pamtiti-po-nogometu-nego-ostalome-nije-moglo-ni-bez-vukovara-i-ratnog-zlocinca-foto-20190302 |title=Derbi Zvezde i Partizana opet se neće pamtiti po nogometu; nije moglo ni bez Vukovara i ratnog zločinca |date=2. ožujka 2019. |accessdate=2. ožujka 2019.}}</ref> koji uvijek prođu nekažnjeno od svojih športskih saveza i bez osude srbijanskih medija. Kako takvi ispadi izričito vrijeđaju narode koji su bili na meti tih ratnih zločina i akata ratne agresije, oni negativno utječu na stupanj sigurnost srbijanskih sportaša i sunarodnjaka u Hrvatskoj.<ref>{{cite web |url=https://sportske.jutarnji.hr/sportmix/ostalo/video-sramotni-napad-u-splitu-zavrsio-otkazanom-utakmicom-vaterpolisti-zvezde-se-hitno-vracaju-u-beograd-da-nisam-skocio-ubili-bi-me/8361545/amp |title=VIDE:Sramotni napad u Splitu završio otkazanom utakmicom |date=9. veljače 2019. |accessdate=2. ožujka 2019. |publisher=Sportske jutarnji |archive-date=6. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190306042714/https://sportske.jutarnji.hr/sportmix/ostalo/video-sramotni-napad-u-splitu-zavrsio-otkazanom-utakmicom-vaterpolisti-zvezde-se-hitno-vracaju-u-beograd-da-nisam-skocio-ubili-bi-me/8361545/amp |url-status=dead }}</ref> ==Zanimljivosti== Tijekom 1942. i 1943., u okviru ratne propagande u SAD, četnici su tema romantične obrade u filmovima i stripovima. ===Holivudski film o četnicima 1943.=== U Hollywoodu je 1943. godine ''Twentieth Century Fox'' snimio film ''"[[Četnici: Borbena gerila]]"''. Tehnički savjetnik bio je dr. [[Miloš Sekulić]]. Premijera je održana [[18. ožujka]] [[1943.]] Većina dužnosnika '''Jugoslavenskog informacionog centra''' iz New Yorka odbila je nazočiti premijeri zbog toga što je film previše pristrano naklon četnicima. Centar je bio osnovan u siječnju 1942. i suprotstavljao se velikosrpskoj promidžbi koju je širilo veleposlanstvo [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u Washingtonu, na čelu s veleposlanikom [[Konstantin Fotić|Konstantinom Fotićem]]. U Centru su npr. radili [[Sava Kosanović]] iz Samostalne demokratske stranke, ministar bez lisnice u izbjegličkoj vladi, Srbin [[prečani]]n, i Hrvat [[Bogdan Radica]], koji su bili uvjereni pristaše federativnog uređenja Jugoslavije i protivnici srbijanske hegemonije. Oni su pokazivali sve jaču sklonost prema [[partizani]]ma, koji su imali istu koncepciju rješenja nacionalnog pitanja u Jugoslaviji. U rujnu [[1943.]] Fotić je uspio da Centar bude ukinut. U vrijeme snimanja filma (druga polovica [[1942.]]) mit o hrabrom gerilskom vođi [[Draža Mihailović|Draži Mihailoviću]] još je vladao američkim medijima, ali početkom [[1943.]] prava je istina već uvelike izbila na vidjelo. ''(Tomasevich, str. 248–250)'' ===Poštanske marke u SAD 1943.=== [[Datoteka:PostanskeMarkesaCetnicima.jpeg|mini|desno|Poštanske marke s likom Draže Mihailovića, [[SAD]] [[1943.]]]] U [[SAD]] [[1943.]] izdane su poštanske marke s likom Draže Mihailovića, u seriji poštanskih maraka o okupiranim zemljama. ===Stripovi o četnicima=== Također u SAD-u za vrijeme 2. svjetskog rata vodeći su izdavači stripova izdavali priče o četnicima: ** DC Comics: Master Comics, no. 36 (Feb. 1943) (veljača 1943): "Liberty for the Chetniks" (Captain Marvel Jr.) ** Timely (kasnije Marvel): Kid Komics #3 (Sept. 1943) (rujan 1943.) ** Black Cat No 1 (neobjavljen) 7. ožujka 1945. [[Datoteka:BlackCat_01.jpg|mini|Preslika stripa Black Cat No 1]] ==Literatura== Osnovna i direktno citirana literatura (samo knjige): * [[Philip J. Cohen|Cohen, Philip J.]]: ''[[Tajni rat Srbije|Tajni rat Srbije. Propaganda i manipuliranje poviješću]]'', Zagreb: Ceres, 1997. * [[Philip J. Cohen|Cohen, Philip J.]]: ''Drugi svjetski rat i suvremeni četnici. Njihov povijesno-politički kontinuitet i posljedice po stabilnost na Balkanu'', Zagreb: Ceres, 1997. (Dvojezično hrvatsko i englesko izdanje.) * [[Nada Kisić Kolanović|Kisić Kolanović, Nada]]: ''Andrija Hebrang. Iluzije i otrežnjenja'', Zagreb: Institut za suvremenu povijest, 1996. * [[Milivoj Kujundžić|Kujundžić, Milivoj]] i [[Zdravko Dizdar|Dizdar, Zdravko]]: ''Hrvatska borba za opstojnost 1918. – 1988.'', Zagreb: Hrvatski državni sabor, Odbor za obilježavanje 50. obljetnice pobjede antifašističke koalicije u Europi i svijetu, siječnja 2000. (3. izdanje. 1. izdanje 1995.) * C. Michael McAdams: ''Hrvatska: mit i istina'', Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1993. (objavljeno na engleskom 1992.) * [[Branko Petranović|Petranović, Branko]]: ''Istorija Jugoslavije 1918-1988'', I-III, Beograd: Nolit, 1988 * [[Jozo Tomasevich|Tomasevich, Jozo]]: [https://www.znaci.org/00001/40.htm ''Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941-1945.'',] Zagreb: Globus, 1979. (''War and Revolution in Yugoslavia 1941-1945. The Chetniks'', Stanfor University Press, 1975.) == Izvori == {{izvori|30em}} == Povezani članci == *[[Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu]] *[[Četnici u NDH]] ==Vanjske poveznice== {{Wikicitat}} Vidi i [[Nedićeva Srbija]] * [http://www.ravnogorskipokret.com/ Stranice "Ravnogorskog pokreta", Topola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518085707/http://www.ravnogorskipokret.com/ |date=18. svibnja 2015. }}, Srbija * [http://www.udruzenje-bkjv-draza-mihailovic.org/ Stranice četničke organizacije "Dragoljub Mihajlović", SR Njemačka] (srpski jezik, latinica) * [http://mprofaca.cro.net/draza_mihajlovic.html Informacije o četnicima, engleski] * [http://www.domagojmargetic.com/index.php?option=com_content&task=view&id=711&Itemid=102 POPIS PRIPADNIKA ČETNIČKIH POSTROJBA OPTUŽENIH ZA RATNE ZLOČINE U HRVATSKOJ TIJEKOM HRVATSKOG DOMOVINSKOG RATA 1990. - 1995.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927185434/http://www.domagojmargetic.com/index.php?option=com_content&task=view&id=711&Itemid=102 |date=27. rujna 2007. }} * [http://www.domagojmargetic.com/index.php?option=com_content&task=view&id=132&Itemid=55 Popis pripadnika četničkih postrojba za kojima je raspisana Interpolova tjeralica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927185417/http://www.domagojmargetic.com/index.php?option=com_content&task=view&id=132&Itemid=55 |date=27. rujna 2007. }} * [http://www.domagojmargetic.com/index.php?option=com_content&task=view&id=279&Itemid=54 Četnici u Hrvatskoj policiji (podatci od studenog 2002.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927185428/http://www.domagojmargetic.com/index.php?option=com_content&task=view&id=279&Itemid=54 |date=27. rujna 2007. }} * [http://www.hic.hr/books/seeurope/013e-dizdar.htm#top Zdravko Dizdar: Četnički zločini u drugom svjetskom ratu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060303153212/http://www.hic.hr/books/seeurope/013e-dizdar.htm#top |date=3. ožujka 2006. }} * [http://www.sedmica.co.yu/ljotic.htm Biografija Dimitrija Ljotića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060106072328/http://www.sedmica.co.yu/ljotic.htm |date=6. siječnja 2006. }} * [http://www.komunikacija.org.yu/komunikacija/casopisi/zbornikpristina/XXX/d021/document Četnici tokom 30-tih godina 20. stoljeća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051221045833/http://www.komunikacija.org.yu/komunikacija/casopisi/zbornikpristina/XXX/d021/document |date=21. prosinca 2005. }} * [http://trial-mihailovic-1946.org/ Web Archive - web archive, sudjene Drazi Mihailovicu – 1946, engleski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070212225831/http://trial-mihailovic-1946.org/ |date=12. veljače 2007. }} [[Kategorija:Četnici| ]] [[Kategorija:Velikosrpska ideologija]] [[Kategorija:Srpski nacionalizam]] fw8upk4zpbciy0epik47iknc76vxhnt 102 12803 7565820 7561742 2026-07-29T04:30:20Z ~2026-41925-83 368061 Reused 7565820 wikitext text/x-wiki Ovo je popis '''[[Predsjednik SAD-a|Predsjednika Sjedinjenih Američkih Država]]''' ==Predsjednici== ;Stranke {{legend2|#EEEEEE|Nestranački|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#EA9978|[[Federalistička stranka (SAD)|Federalistička stranka]]|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#008000|[[Demokratsko-republikanska stranka (SAD)|Demokratsko-republikanska stranka]]|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#3333FF|[[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#E3FF2A|[[Vigovska stranka (SAD)|Vigovska stranka]]|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FF3333|[[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]|border=1px solid #AAAAAA}} {| class="wikitable" style="text-align:center" ! # ! colspan="3" | [[Predsjednik SAD-a|predsjednik]] ! početak mandata ! kraj mandata ! stranka ! colspan="2" | [[Potpredsjednik SAD-a|Potpredsjednik]] ! br. mandata |- | rowspan="2" | '''1.''' | rowspan="2" | [[Image:Gilbert Stuart Williamstown Portrait of George Washington.jpg|100px]] | rowspan="2" | &nbsp; | rowspan="2" | [[George Washington]] | rowspan="2" | [[30. travnja]] [[1789.]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1797.]] | rowspan="2" | nestranački | rowspan="2" style="background: #EA9978;" | &nbsp; | rowspan="2" | [[John Adams]] | 1 |- | 2 |- | '''2.''' | [[Image:JohnAdams 2nd US President.jpg|100px]] | style="background: #EA9978;" | &nbsp; | [[John Adams]] | [[4. ožujka]] [[1797.]] | [[4. ožujka]] [[1801.]] | [[Federalistička stranka (SAD)|Federalistička]] | style="background: #008000;" | | [[Thomas Jefferson]] | 3 |- | rowspan="2" | '''3.''' | rowspan="2" | [[File:Thomas Jefferson by Rembrandt Peale, 1800.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #008000;" | | rowspan="2" | [[Thomas Jefferson]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1801.]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1809.]] | rowspan="2" | [[Demokratsko-republikanska stranka (SAD)|Demokratsko-<br />republikanska]] | style="background: #008000;" | | [[Aaron Burr]] | 4 |- | style="background: #008000;" | | [[George Clinton (potpredsjednik)|George Clinton]] | 5 |- | rowspan="4" | '''4.''' | rowspan="4" | [[Image:James Madison.jpg|100px]] | rowspan="4" style="background: #008000;" | | rowspan="4" | [[James Madison]] | rowspan="4" | [[4. ožujka]] [[1809.]] | rowspan="4" | [[4. ožujka]] [[1817.]] | rowspan="4" | [[Demokratsko-republikanska stranka (SAD)|Demokratsko-<br />republikanska]] | style="background:#008000;" | | [[George Clinton (potpredsjednik)|George Clinton]]<ref group="n" name="died">Umro za trajanja mandata prirodnom smrću.</ref><br /><small>[[4. ožujka]] [[1809.]] – [[20. travnja]] [[1812.]]</small> | rowspan="2" | 6 |- | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend">Prije usvajanja 25. amandmana [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustava SAD-a]] 1967. godine, nije postojala odredba o postupku u slučaju praznoga položaja potpredsjednika. Richard Nixon postao je prvi predsjednik koji je upražnjeni položaj potpredsjednika popunio prema odredbi 25. amandmana kada je na taj položaj postavio Geralda Forda. Ford je kasnije postao drugi predsjednik koji je popunio upražnjen položaj potpredsjednika imenovavši Nelsona Rockefellera kao svoga nasljednika.</ref><br /><small>[[20. travnja]] [[1812.]] – [[4. ožujka]] [[1813.]]</small> |- | style="background: #008000;" | |[[Elbridge Gerry]]<ref group="n" name="died" /><br /><small>[[4. ožujka]] [[1813.]] – [[23. studenoga]] [[1814.]]</small> | rowspan="2" | 7 |- | colspan="2" |''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /><br /><small>[[23. studenoga]] [[1814.]] – [[4. ožujka]] [[1817.]]</small> |- | rowspan="2" | '''5.''' | rowspan="2" | [[Image:Jm5.gif|100px]] | rowspan="2" style="background: #008000;" | | rowspan="2" | [[James Monroe]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1817.]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1825.]] | rowspan="2" | [[Demokratsko-republikanska stranka (SAD)|Demokratsko-<br />republikanska]] | rowspan="2" style="background: #008000;" | | rowspan="2" | [[Daniel D. Tompkins]] | 8 |- | 9 |- | '''6.''' | [[Image:John Quincy Adams cropped.jpg|100px]] | style="background: #008000;" | | [[John Quincy Adams]] | [[4. ožujka]] [[1825.]] | [[4. ožujka]] [[1829.]] | [[Demokratsko-republikanska stranka (SAD)|Demokratsko-<br />republikanska]]<br />[[Nacionalna republikanska stranka (SAD)|Nacionalna<br />republikanska]] | style="background: #008000;" | | [[John C. Calhoun]] | 10 |- | rowspan="3" | '''7.''' | rowspan="3" | [[Image:Andrew jackson head.jpg|100px]] | rowspan="3" style="background: #3333FF;" | | rowspan="3" | [[Andrew Jackson]] | rowspan="3" | [[4. ožujka]] [[1829.]] | rowspan="3" | [[4. ožujka]] [[1837.]] | rowspan="3" | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | style="background: #3333FF;" | | [[John C. Calhoun]] <ref group="n" name="resigned">Dao ostavku.</ref><br /><small>[[4. ožujka]] [[1829.]] – [[28. prosinca]] [[1832.]]</small> | rowspan="2" | 11 |- | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /><br /><small> [[28. prosinca]] [[1832.]] – [[4. ožujka]] [[1833.]]</small> |- | style="background: #3333FF;" | | [[Martin Van Buren]] | 12 |- | '''8.''' | [[Image:Martin Van Buren MET ap93.19.2.jpg|100px]] | style="background: #3333FF;" | | [[Martin Van Buren]] | [[4. ožujka]] [[1837.]] | [[4. ožujka]] [[1841.]] | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | style="background: #3333FF;" | | [[Richard Mentor Johnson]] | 13 |- | '''9.''' | [[Image:William Henry Harrison.jpg|100px]] | style="background: #E3FF2A;" | | [[William Henry Harrison]] | [[4. ožujka]] [[1841.]] | [[4. travnja]] [[1841.]]<br /><ref group="n" name="died" /> | [[Vigovska stranka (SAD)|Vigovska]] | style="background: #E3FF2A;" | | [[John Tyler]] | rowspan="3" | 14 |- | rowspan="2" |'''10.'''<br /><ref group="n">Kao prvi potpredsjednik koji je preuzeo predsjedničku dužnost, Tyler je postavio presedan. Time je ustaljeno da potpredsjednik koji preuzme dužnost predsjednika postaje punopravan predsjednik SAD-a umjesto tek obnašatelja službenih dužnosti. Njegovi politički suparnici oslovljavali su ga titulom ''Acting President'' (dosl. »obnašatelj dužnosti predsjednika«), što Tyler nije dopuštao. Ovaj je presedan uvršten u [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustav SAD-a]] putem 25. amandmana.</ref> | rowspan="2" |[[Image:John Tyler.png|100px]] | style="background: #E3FF2A;" | | rowspan="2" |[[John Tyler]] | rowspan="2" | [[4. travnja]] [[1841.]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1845.]] | [[Vigovska stranka (SAD)|Vigovska]]<br /><small>[[4. travnja]] [[1841.]] – [[13. rujna]] [[1841.]]</small> | colspan="2" rowspan="2" |''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /> |- | &nbsp; | nestranački<ref group="n" name="John Tyler party">Prethodno demokrat koji se kandidirao za potpredsjednika pod okriljem [[Vigovska stranka (SAD)|Vigovske stranke]]. Zbog sukoba s vigovcima u [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresu]] izbačen je iz stranke 1841. godine.</ref><br /><small>[[13. rujna]] [[1841.]] – [[4. ožujka]] [[1845.]]</small> |- | '''11.''' | [[Image:JKP.tif|100px]] | style="background: #3333FF;" | | [[James Knox Polk]] | [[4. ožujka]] [[1845.]] | [[4. ožujka]] [[1849.]] | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | style="background:#3333FF;" | | [[George M. Dallas]] | 15 |- | '''12.''' | [[Image:Zachary Taylor restored and cropped.jpg|100px]] | style="background: #E3FF2A;" | | [[Zachary Taylor]] | [[4. ožujka]] [[1849.]] | [[9. srpnja]] [[1850.]]<br /><ref group="n" name="died" /> | [[Vigovska stranka (SAD)|Vigovska]] | style="background: #E3FF2A;" | | [[Millard Fillmore]] | rowspan="2" | 16 |- | '''13.''' | [[Image:Millard Fillmore.jpg|100px]] | style="background: #E3FF2A;" | | [[Millard Fillmore]] | [[9. srpnja]] [[1850.]] | [[4. ožujka]] [[1853.]] | [[Vigovska stranka (SAD)|Vigovska]] | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /> |- | rowspan="2" | '''14.''' | rowspan="2" | [[Image:Franklin Pierce.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #3333FF;" | | rowspan="2" | [[Franklin Pierce]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1853.]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1857.]] | rowspan="2" | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | style="background: #3333FF;" | | [[William R. King]]<ref group="n" name="died" /><br /><small>[[4. ožujka]] [[1853.]] – [[18. travnja]] [[1853.]]</small> | rowspan="2" | 17 |- | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /><br /><small>[[18. travnja]] [[1853.]] – [[4. ožujka]] [[1857.]]</small> |- | '''15.''' | [[Image:James Buchanan.jpg|100px]] | style="background: #3333FF;" | | [[James Buchanan]] | [[4. ožujka]] [[1857.]] | [[4. ožujka]] [[1861.]] | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | style="background: #3333FF;" | | [[John C. Breckinridge]] | 18 |- | rowspan="2" | '''16.''' | rowspan="2" | [[Image:Abraham Lincoln O-77 matte collodion print.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #FF3333;" | | rowspan="2" | [[Abraham Lincoln]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1861.]] | rowspan="2" | [[15. travnja]] [[1865.]]<br /><ref group="n" name="assassinated">Ubijen u atentatu.</ref> | rowspan="2" | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]]<br />[[Stranka narodnog jedinstva (SAD)|Nacionalna unija]]<br /><ref group="n" name="union">Abraham Lincoln i Andrew Johnson bili su republikanac i demokrat koji su se kandidirali pod okriljem stranke Nacionalne unije 1864. godine.</ref> | style="background: #FF3333;" | | [[Hannibal Hamlin]] | 19 |- | style="background: #3333FF;" | | [[Andrew Johnson]] | rowspan="3" | 20 |- | rowspan="2" |'''17.''' | rowspan="2" | [[Image:Andrew Johnson photo portrait head and shoulders, c1870-1880-Edit1.jpg|100px]] | style="background: #3333FF;" | | rowspan="2" | [[Andrew Johnson]] | rowspan="2" | [[15. travnja]] [[1865.]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1869.]] | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]]<br />[[Stranka narodnog jedinstva (SAD)|Nacionalna unija]]<br /><ref group="n" name="union" /> | colspan="2" rowspan="2" |''upražnjeno''<br /><ref group="n" name="25th Amend" /> |- | &nbsp; ||[[Stranka narodnog jedinstva (SAD)|Nacionalna unija]]<br /><ref group="n" name="union" /><br />nestranački<ref group="n" name="Andrew Johnson party">Andrew Johnson nije se svrstavao niti u jednu od dvije vodeće stranke tijekom svoga mandata. Neuspješno je pokušao osnovati stranku svojih lojalista pod nazivom Nacionalne unije (engl. ''National Union''). Zbog neuspjeha u osnivanju stranke ostao je nestranačkim predsjednikom.</ref> |- | rowspan="3" | '''18.''' | rowspan="3" | [[Image:Ulysses S. Grant 1870-1880.jpg|100px]] | rowspan="3" style="background: #FF3333;" | | rowspan="3" | [[Ulysses S. Grant]] | rowspan="3" | [[4. ožujka]] [[1869.]] | rowspan="3" | [[4. ožujka]] [[1877.]] | rowspan="3" | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | style="background: #FF3333;" | | [[Schuyler Colfax]] | 21 |- | style="background: #FF3333;" | | [[Henry Wilson]]<ref group="n" name="died" /><br /><small>[[4. ožujka]] [[1873.]] – [[22. studenoga]] [[1875.]]</small> | rowspan="2" | 22 |- | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /><br /><small>[[22. studenoga]] [[1875.]] – [[4. ožujka]] [[1877.]]</small> |- | '''19.''' | [[Image:President Rutherford Hayes 1870 - 1880 Restored.jpg|100px]] | style="background: #FF3333;" | | [[Rutherford B. Hayes]] | [[4. ožujka]] [[1877.]] | [[4. ožujka]] [[1881.]] | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | style="background: #FF3333;" | | [[William A. Wheeler]] | 23 |- | '''20.''' | [[Image:James Abram Garfield, photo portrait seated.jpg|100px]] | style="background: #FF3333;" | | [[James A. Garfield]] | [[4. ožujka]] [[1881.]] | [[19. rujna]] [[1881.]]<br /><ref group="n" name="assassinated" /> | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | style="background: #FF3333;" | | [[Chester A. Arthur]] | rowspan="2" | 24 |- | '''21.''' | [[Image:Chester Alan Arthur.jpg|100px]] | style="background: #FF3333;" | | [[Chester A. Arthur]] | [[19. rujna]] [[1881.]] | [[4. ožujka]] [[1885.]] | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /> |- | rowspan="2" | '''22.''' | rowspan="2" | [[Image:StephenGroverCleveland.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #3333FF;" | | rowspan="2" | [[Grover Cleveland]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1885.]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1889.]] | rowspan="2" | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | style="background: #3333FF;" | | [[Thomas A. Hendricks]]<ref group="n" name="died" /><br /><small>[[4. ožujka]] [[1885.]] – [[25. studenog]] [[1885.]]</small> | rowspan="2" | 25 |- | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /><br /><small>[[25. studenog]] [[1885.]] – [[4. ožujka]] [[1889.]]</small> |- | '''23.''' | [[Image:Benjamin Harrison, head and shoulders bw photo, 1896.jpg|100px]] | style="background: #FF3333;" | | [[Benjamin Harrison]] | [[4. ožujka]] [[1889.]] | [[4. ožujka]] [[1893.]] | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | style="background: #FF3333;" | | [[Levi P. Morton]] | 26 |- | '''24.''' | [[Image:Grover Cleveland - NARA - 518139.jpg|100px]] | style="background: #3333FF;" | | [[Grover Cleveland]]<br />{{small|''(drugi mandat)''}} | [[4. ožujka]] [[1893.]] | [[4. ožujka]] [[1897.]] | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | style="background: #3333FF;" | | [[Adlai E. Stevenson I]] | 27 |- | rowspan="3" | '''25.''' | rowspan="3" | [[Image:William McKinley by Courtney Art Studio, 1896.jpg|100px]] | rowspan="3" style="background: #FF3333;" | | rowspan="3" | [[William McKinley]] | rowspan="3" | [[4. ožujka]] [[1897.]] | rowspan="3" | [[14. rujna]] [[1901.]]<br /><ref group="n" name="assassinated" /> | rowspan="3" | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | style="background: #FF3333;" | | [[Garret Hobart]]<ref group="n" name="died" /><br /><small>[[4. ožujka]] [[1897.]] – [[21. studenog]] [[1899.]]</small> | rowspan="2" | 28 |- | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /><br /><small>[[21. studenog]] [[1899.]] – [[4. ožujka]] [[1901.]]</small> |- | style="background: #FF3333;" | | [[Theodore Roosevelt]] | rowspan="2" | 29 |- | rowspan="2" | '''26.''' | rowspan="2" | [[Image:T Roosevelt.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #FF3333;" | | rowspan="2" | [[Theodore Roosevelt]] | rowspan="2" | [[14. rujna]] [[1901.]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1909.]] | rowspan="2" | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /> |- | style="background: #FF3333;" | | [[Charles W. Fairbanks]] | 30 |- | rowspan="2" | '''27.''' | rowspan="2" | [[Image:William Howard Taft, head-and-shoulders portrait, facing front.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #FF3333;" | | rowspan="2" | [[William Howard Taft]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1909.]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1913.]] | rowspan="2" | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | style="background: #FF3333;" | | [[James S. Sherman]]<ref group="n" name="died" /><br /><small>[[4. ožujka]] [[1909.]] – [[30. listopada]] [[1912.]]</small> | rowspan="2" | 31 |- | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /><br /><small>[[30. listopada]] [[1912.]] – [[4. ožujka]] [[1913.]]</small> |- | rowspan="2" | '''28.''' | rowspan="2" | [[Image:Woodrow Wilson in 1919.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #3333FF;" | | rowspan="2" | [[Woodrow Wilson]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1913.]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1921.]] | rowspan="2" | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | rowspan="2" style="background: #3333FF;" | | rowspan="2" | [[Thomas R. Marshall]] | 32 |- | 33 |- | '''29.''' | [[Image:Warren G Harding-Harris & Ewing.jpg|100px]] | style="background: #FF3333;" | | [[Warren G. Harding]] | [[4. ožujka]] [[1921.]] | [[2. kolovoza]] [[1923.]]<br /><ref group="n" name="died" /> | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | style="background: #FF3333;" | | [[Calvin Coolidge]] | rowspan="2" | 34 |- | rowspan="2" | '''30.''' | rowspan="2" | [[Image:Calvin Coolidge, bw head and shoulders photo portrait seated, 1919.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #FF3333;" | | rowspan="2" | [[Calvin Coolidge]] | rowspan="2" | [[2. kolovoza]] [[1923.]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1929.]] | rowspan="2" | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /> |- | style="background: #FF3333;" | | [[Charles G. Dawes]] | 35 |- | '''31.''' | [[Image:President Hoover portrait.jpg|100px]] | style="background: #FF3333;" | | [[Herbert Hoover]] | [[4. ožujka]] [[1929.]] | [[4. ožujka]] [[1933.]] | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | style="background: #FF3333;" | | [[Charles Curtis]] | 36 |- class="vevent" | rowspan="4" | '''32.''' | rowspan="4" | [[Image:FDR-1944-Campaign-Portrait.jpg|100px]] | rowspan="4" style="background: #3333FF;" | | rowspan="4" | [[Franklin D. Roosevelt]] | rowspan="4" | [[4. ožujka]] [[1933.]] | rowspan="4" | [[12. travnja]] [[1945.]]<br /><ref group="n" name="died" /> | rowspan="4" class="category" | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | rowspan="2" style="background:#3333FF;" | | rowspan="2" | [[John Nance Garner]] | 37<br /><ref group="n">Ovaj je mandat trajao 43 dana kraće od predviđenog zbog početka djelovanja 20. amandmana [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustavu SAD-a]]. Tim se amandmanom dan prisege na dužnost predsjednika premjestio s [[3. ožujka]] na [[20. siječnja]].</ref> |- | 38 |- | style="background: #3333FF;" | | [[Henry A. Wallace]] | 39 |- | style="background: #3333FF;" | | [[Harry S. Truman]] | rowspan="2" | 40 |- | rowspan="2" | '''33.''' | rowspan="2" | [[Image:TRUMAN 58-766-06 (cropped).jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #3333FF;" | | rowspan="2" | [[Harry S. Truman]] | rowspan="2" | [[12. travnja]] [[1945.]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[1953.]] | rowspan="2" | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /> |- | style="background: #3333FF;" | | [[Alben W. Barkley]] | 41 |- | rowspan="2" | '''34.''' | rowspan="2" | [[Image:Dwight D. Eisenhower, official photo portrait, May 29, 1959.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #FF3333;" | | rowspan="2" | [[Dwight D. Eisenhower]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[1953.]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[1961.]]<br /><ref group="n">Dwight Eisenhower bio je prvi američki predsjednik kojemu je 22. amandmanom [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustava SAD-a]] zabranjena kandidatura za treći mandat.</ref> | rowspan="2" | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | rowspan="2" style="background: #FF3333;" | | rowspan="2" | [[Richard Nixon]] | 42 |- | 43 |- | '''35.''' | [[Image:John F. Kennedy, White House color photo portrait.jpg|100px]] | style="background: #3333FF;" | | [[John F. Kennedy]] | [[20. siječnja]] [[1961.]] | [[22. studenog]] [[1963.]]<br /><ref group="n" name="assassinated" /> | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | style="background: #3333FF;" | | [[Lyndon B. Johnson]] | 44 |- | rowspan="2" | '''36.''' | rowspan="2" | [[Image:37 Lyndon Johnson 3x4.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #3333FF;" | | rowspan="2" | [[Lyndon B. Johnson]] | rowspan="2" | [[22. studenoga]] [[1963.]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[1969.]] | rowspan="2" | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /> |- | style="background: #3333FF;" | | [[Hubert Humphrey]] | 45 |- | rowspan="4" | '''37.''' | rowspan="4" | [[Image:Richard_M._Nixon,_ca._1935_-_1982_-_NARA_-_530679.jpg|100px]] | rowspan="4" style="background: #FF3333;" | | rowspan="4" | [[Richard Nixon]] | rowspan="4" | [[20. siječnja]] [[1969.]] | rowspan="4" | [[9. kolovoza]] [[1974.]]<br /><ref group="n" name="resigned" /> | rowspan="4" | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | rowspan="2" style="background: #FF3333;" | | rowspan="2" | [[Spiro Agnew]]<ref group="n" name="resigned" /><br /><small>[[20. siječnja]] [[1969.]] – [[10. listopada]] [[1973.]]</small> | 46 |- | rowspan="5" | 47 |- | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /><br /><small>[[10. listopada]] [[1973.]] – [[6. prosinca]] [[1973.]]</small> |- | style="background: #FF3333;" | | [[Gerald Ford]]<br /><small>[[6. prosinca]] [[1973.]] – [[9. kolovoza]] [[1974.]]</small> |- | rowspan="2" | '''38.''' | rowspan="2" | [[Image:Gerald Ford.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #FF3333;" | | rowspan="2" | [[Gerald Ford]] | rowspan="2" | [[9. kolovoza]] [[1974.]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[1977.]] | rowspan="2" | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /><br /><small>[[9. kolovoza]] [[1974.]] – [[19. prosinca]] [[1974.]]</small> |- | style="background: #FF3333;" | | [[Nelson Rockefeller]]<br /><small>[[19. prosinca]] [[1974.]] – [[20. siječnja]] [[1977.]]</small> |- | '''39.''' | [[Image:JimmyCarterPortrait2.jpg|99px]] | style="background: #3333FF;" | | [[Jimmy Carter]] | [[20. siječnja]] [[1977.]] | [[20. siječnja]] [[1981.]] | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | style="background: #3333FF;" | | [[Walter Mondale]] | 48 |- | rowspan="2" | '''40.''' | rowspan="2" | [[Image:Ronald Reagan 1981 presidential portrait.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #FF3333;" | | rowspan="2" | [[Ronald Reagan]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[1981.]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[1989.]] | rowspan="2" | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | rowspan="2" style="background: #FF3333;" | | rowspan="2" | [[George H. W. Bush]] | 49 |- | 50 |- | '''41.''' |[[Image:George_H._W._Bush_presidential_portrait_(cropped).jpg|100px]] | style="background: #FF3333;" | | [[George H. W. Bush]] | [[20. siječnja]] [[1989.]] | [[20. siječnja]] [[1993.]] | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | style="background: #FF3333;" | | [[Dan Quayle]] | 51 |- | rowspan="2" | '''42.''' | rowspan="2" | [[Image:Bill Clinton.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #3333FF;" | | rowspan="2" | [[Bill Clinton]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[1993.]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[2001.]] | rowspan="2" | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | rowspan="2" style="background: #3333FF;" | | rowspan="2" | [[Al Gore]] |52 |- |53 |- | rowspan="2" | '''43.''' | rowspan="2" | [[Image:George-W-Bush.jpeg|100px]] | rowspan="2" style="background: #FF3333;" | | rowspan="2" | [[George Walker Bush]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[2001.]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[2009.]] | rowspan="2" | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | rowspan="2" style="background: #FF3333;" | | rowspan="2" | [[Dick Cheney]] |54 |- | 55 |- | rowspan="2" | '''44.''' | rowspan="2" | [[Image:Official portrait of Barack Obama.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #3333FF;" | | rowspan="2" | [[Barack Obama]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[2009.]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[2017.]] | rowspan="2" | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | rowspan="2" style="background: #3333FF;" | | rowspan="2" | [[Joe Biden]] |56 |- | 57 |- | '''45.''' | [[Image:Donald Trump official portrait.jpg|100px]] | style="background: #FF3333;" | | [[Donald Trump]] | [[20. siječnja]] [[2017.]] | [[20. siječnja]] [[2021.]] | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | style="background: #FF3333;" | | [[Mike Pence]] | 58 |- | '''46.''' | [[File:Joe Biden presidential portrait.jpg|100px|Joe Biden official portrait 2013 cropped]] | style="background: #3333FF;" | | [[Joe Biden]] | [[20. siječnja]] [[2021.]] | [[20. siječnja]] [[2025.]] | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | style="background: #3333FF;" | | [[Kamala Harris]] | 59 |- | '''47.''' | [[Image:TRUST IN TRUMP - The White House (cropped).jpg|100px]] | style="background: #FF3333;" | | [[Donald Trump]]<br>{{small|''(drugi mandat)''}} | [[20. siječnja]] [[2025.]] | ''trenutno'' | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | style="background: #FF3333;" | | [[J. D. Vance]] |60 |- |} == Vidi još == * [[Dodatak:Popis predsjednika SAD-a koji su bili slobodni zidari|Popis predsjednika SAD-a koji su bili slobodni zidari]] == Napomene == <references group="n"/> == Izvori == * Frank Freidel and Hugh S. Sidey, [http://www.whitehouse.gov/history/presidents/ "The Presidents of the United States"]. ''The White House''. * Robert S. Summers, [http://www.ipl.org/div/potus/ "POTUS: Presidents of the United States"]. Internet Public Library. {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.allpresidents.org/ Hauenstein Center for Presidential Studies] {{eng oznaka}} * [http://www.americanheritage.com/people/presidents/ Podatci o svim predsjednicima] {{eng oznaka}} * [http://www.theusaonline.com/presidents/index.htm Svi predsjednici SAD-a] {{eng oznaka}} {{SAD}} [[Kategorija:Američki predsjednici| ]] [[Kategorija:Popisi predsjednika država|Američki predsjednici]] [[he:נשיא ארצות הברית#רשימת הנשיאים]] gtw3wimlvaiekndmllbmrfhlpv0igah 0 13086 7565563 7565348 2026-07-28T14:10:28Z ~2026-41783-56 367974 /* Popularna kultura */ početak odlomka 7565563 wikitext text/x-wiki {{dz}} [[Datoteka:HONDA ASIMO.jpg|210px|mini|desno|[[Robot]] Honda Asimo]] '''Umjetna inteligencija''' ('''UI''', prevednica iz [[engleski jezik|eng.]] ''artificial intelligence'', skr. '''AI''') podvrsta je [[Računarstvo|računalne znanosti]], koja se bavi sustavima i [[algoritam|algoritmima]] koji omogućuju [[stroj]]evima da izvršavaju zadatke koje se tradicionalno povezuje s ljudskom inteligencijom.<ref>[https://informatecdigital.com/hr/Kako-radi-umjetna-inteligencija/ Kako radi umjetna inteligencija?] informatecdigital.com Preuzeto 14. siječnja 2026.</ref> Ona označava sposobnost stroja da se prilagodi zadatku, [[duboko učenje|uči]] i rješava složene probleme.<ref>[https://www.goodreads.com/quotes/11138619-artificial-intelligence-refers-to-a-machine-s-ability-to-learn-adapt?utm_source=chatgpt.com Compassionate Artificial Intelligence by Amit Ray] goodreads.com Preuzeto 14. siječnja 2026.</ref> Umjetna inteligencija je svaki neživi sustav kojemu je u izradi razvijena sposobnost „snalaženja” u novim situacijama ([[inteligencija]]). Uobičajeno se to ime pridaje [[računalo|računalima]] i računalnim sustavima. Izraz se neosnovano primjenjuje i na [[robot]]e, jer njihov sustav ne mora nužno biti „inteligentan” u razvojnom ili uporabnom smislu. [[Umjetna opća inteligencija]] zamišljeni je autonomni sustav koji bi nadilazio ljudske sposobnosti u većini ekonomski vrijednih zadataka. == Povijest == Umjetna inteligencija je kao akademska disciplina utemeljena [[1956.]] godine,<ref>Russell, Stuart J.; Norvig, Peter. 2021. ''Artificial Intelligence: A Modern Approach'' (4. izd.). Hoboken: Pearson. ISBN 978-0-1346-1099-3. LCCN 20190474.</ref> a područje je tijekom svoje povijesti prolazilo kroz više ciklusa [[optimizam|optimizma]],<ref>McCorduck, Pamela. 2004. ''Machines Who Think'' (2. izd.), Natick, Massachusetts: A. K. Peters, ISBN 1-5688-1205-1</ref> nakon čega su slijedila razdoblja razočaranja i smanjenog financiranja, prozvane „zime umjetne inteligencije”.<ref>Crevier, Daniel. 1993. ''AI: The Tumultuous Search for Artificial Intelligence''. New York: BasicBooks. ISBN 0-465-02997-3.</ref> Financiranje i zanimanje znatno su porasli nakon [[2012.]] godine kada su [[grafički procesor]]i počeli biti korišteni za ubrzavanje neuronskih mreža, a [[Duboko učenje|duboko učenje]] nadmašilo prijašnje metode umjetne inteligencije.<ref>Goldman, Sharon. "10 years later, deep learning 'revolution' rages on, say AI pioneers Hinton, LeCun and Li". VentureBeat. 14. rujna 2022.</ref> Taj je rast dodatno ubrzan nakon 2017. godine s razvojem [[Pretvorba (umjetna inteligencija)|pretvorbene arhitekture]].<ref>Toews, Rob. "Transformers Revolutionized AI. What Will Replace Them?". ''Forbes''. 3. rujna 2023.</ref> U 2020-ima, razdoblje brzog napretka generativne umjetne inteligencije postalo je poznato kao „procvat umjetne inteligencije”. Sposobnost generativne umjetne inteligencije da stvara i mijenja sadržaj dovela je do više neželjenih posljedica (pr. ''slop'', ''brainrot'', ''deskilling'', izgradnja velikih podatkovnih centara). [[Etika umjetne inteligencije|Etička pitanja]] u svezi s dugoročnim učincima umjetne inteligencije i mogućim stvarnim rizicima za ljudske živote potaknula su rasprave o zakonodavnim ograničenjima radi osiguravanja sigurnosti i koristi te tehnologije. == Vrste == '''Ograničena''' je svaka umjetna inteligencija namijenjena rješavanju problema (tzv. ''problem solving''). Svi dosadašnji oblici umjetne inteligencije pripadaju ovoj skupini jer su ograničeni na rješavanje samo određenih problema i nemaju vlastitu [[svijest]] niti razumijevanje. [[Čovjek]] još nije u stanju proizvesti '''svjesnu''' umjetnu inteligenciju, koja bi se približila čovjekovoj i svjesno razumijevala i rješavala probleme. Mogućnost izrade svjesne umjetne inteligencije za sada je predmet [[filozofija|filozofskih rasprava]]. '''Utjelovljena''' umjetna inteligencija odnosi se na [[stroj]]eve (većinom [[robot]]e) navođene UI-em za provođenje predodređenih zadaća umjesto ljudi (npr. uloga prometnika); kineska tvrtka »Unitree Robotics« među pionirima je ove tehnologije.<ref>Yang, Carol. [https://www.scmp.com/tech/article/3343476/unitree-bets-embodied-ai-leap-will-drive-next-wave-global-investment Unitree bets embodied AI leap will drive next wave of global investment] scmp.com, ''South China Morning Post'', objavljeno 13. veljače 2026.</ref> == Polja == === Klasična UI === * [[sustavi za planiranje]] * [[kombinatorno pretraživanje]] * [[ekspertni sustavi]] * [[sustavi zasnovani na znanju]] * [[neuronska mreža|neuronske mreže]] === Umjetni život i evolucijsko računarstvo === * [[umjetni život]] * [[raspodijeljena umjetna inteligencija]] * [[genetičko programiranje]] ([[genetički algoritmi]]) * [[inteligencija roja]] === Temeljni pojmovi === * [[strojno učenje]] - područje istraživanja koje se bavi razvojem i proučavanjem statističkih [[algoritam]]a koji mogu učiti iz podataka i generalizirati ih na nevidljive podatke te tako izvršavati zadatke bez eksplicitnih uputa.<ref>Koza, John R.; Bennett, Forrest H.; Andre, David; Keane, Martin A. (1996). "Automated Design of Both the Topology and Sizing of Analog Electrical Circuits Using Genetic Programming". Artificial Intelligence in Design '96. Artificial Intelligence in Design '96. Dordrecht, Netherlands: Springer Netherlands. pp. 151–170. doi:10.1007/978-94-009-0279-4_9. ISBN 978-94-010-6610-5.</ref> * [[duboko učenje]] - podskupina strojnog učenja usmjerena na uporabu višeslojnih [[umjetna neuronska mreža|neuronskih mreža]] za zadatke kao što su: razvrstavanje podataka u [[kategorija|kategorije]], predviđanje brojčanih [[vrijednost]]i i učenje pronalaženja korisnih značajki u podatcima. Upravo ta sposobnost učenja i prilagodbe omogućava umjetnoj inteligenciji izvođenje složenih zadataka, od autonomne vožnje [[automobil]]a do upravljanja financijama.<ref>[https://dir.hr/sto-su-neuronske-mreze/ Što su neuronske mreže? 5 načina na koje mijenjaju svijet tehnologije] DIR.hr Preuzeto 8, siječnja 2026.</ref> * [[računalni vid]] - područje umjetne inteligencije koje se bavi prepoznavanjem dvodimenzionalnih i/ili trodimenzionalnih predmeta – na primjer, ljudskog lica. Bez razvijenog računalnog vida [[robot]] se ne može snalaziti u [[prostor]]u, što znači da može biti potencijalno opasan u slučaju ljudske prisutnosti u istom području. * [[obrada prirodnog jezika]] (NLP) - potpodručje koje proučava interakciju između računala i ljudskih (prirodnih) jezika, posebno načine kako procesirati i analizirati velike količine podataka iz [[prirodni jezik|prirodnog jezika]] pomoću računala. Izazovi obrade prirodnog jezika često uključuju raspoznavanje govora, razumijevanje prirodnog jezika i generiranje prirodnog jezika. * [[autonomni sustav]]i i [[robot]]i - strojevi koji djeluju uz vrlo malo ili bez [[Korisničko sučelje|ljudskog upravljanja]].<ref>{{Citiranje www |naslov=Autonomna vozila, kraj automobila kakvog poznajemo? |url=http://autozona.rtl.hr/kolumna/kolumna/autonomna-vozila/ |prezime=Baće |ime=Vladimir |web_stranica=AutoZona |nadnevak=2016-03-05 |preuzeto=2019-06-24 |archive-date=24. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190624202238/http://autozona.rtl.hr/kolumna/kolumna/autonomna-vozila/ |url-status=dead }}</ref> Povijesni primjeri uključuju [[svemirska sonda|svemirske sonde]]. Moderni primjeri uključuju [[robotski usisavač|robotske usisavače]] i [[Autonomno vozilo|autonomne automobile]]. == Područja primjene == Brojna su područja primjene UI-a: * [[Tražilica|Tražilice]] olakšavaju pronalazak informacija dostupnih na [[Internet]]u. * ''[[Chatbot]]ovi'': [[ChatGPT]], [[Google Gemini]], [[DeepSeek]], [[Claude]], [[Grok]] i ini. * [[Ekspertni sustavi]] koriste se umjetnom inteligencijom pri istraživanju naftnih bušotina, kontroli robota ili [[Medicinska dijagnoza|medicinskoj dijagnostici]]. * [[Strojno prevođenje]] (Google prevoditelj ili DeepL). * Analiza i predviđanje kretanja cijena [[dionica]] * Prepoznavanje rukopisa na [[pametni telefon|pametnim telefonima]] i [[tablet]]ima. * Prepoznavanje govora omogućuje kontrolu glasa ili diktiranje teksta. Primjeri su [[Siri]], [[Google Assistant]], [[Cortana]] i Samsung Bixby ili [[Amazon Alexa]]. * Prepoznavanje lica, npr. aplikacijom FindFace. * Prepoznavanje slike, npr. automatsko označavanje slika na Flickru ili Googleovu Cloud Vision API-ju. * Računalni programi za [[šah]] (najpoznatiji je [[Deep Blue]] koji je pobijedio [[Gari Kasparov|Kasparova]] 1997. godine) * Uporaba ''[[bot]]ova'' * [[Računalna lingvistika]] * [[Inteligentni agenti]] * [[Robotika]] * [[Računalni vid]] ** [[Optičko prepoznavanje znakova]] (eng. ''Optical character recognition'', OCR) - pretvaranje teksta na slikama u tekstni format * [[Računalne igre]] ===Medicina=== Londonska klinika za [[umjetna oplodnja|umjetnu oplodnju]] »Avenues« objavila je kako primjenjuje UI u analizi uzoraka spolnih stanica (tzv. „Reproductive Intelligence Review”) te planiranju i praćenju cijeloga postupka.<ref>Best, Shivali. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/inside-uk-s-first-ai-powered-fertility-clinic-using-state-of-the-art-tech-to-help-women-get-pregnant/ar-AA23OnJj Inside UK's first AI-powered fertility clinic using state-of-the-art tech to help women get pregnant] ''Daily mail'' putem msn.com, objavljeno 22. svibnja 2026.</ref> Od ožujka 2026. robotsko odijelo »H10« navođeno UI–em koristi se u Centru za robotsku rehabilitaciju bolnice Sinchon u [[Seoul]]u u rehabilitaciji bolesnika nakon težih kirurških zahvata.<ref>Joon, Yang. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/wearable-ai-robot-helps-patient-walk-after-two-months/ar-AA25Hg5K Wearable AI robot helps patient walk after two months] Chosunilbo putem msn.com, objavljeno 15. lipnja 2026.</ref> ===Ratovanje=== [[NATO]]-v general Constantin-Adrian Ciolponea izrazio je bojazan od primjene UI-a u ratovanju [[bespilotna letjelica|bespilotnim letjelicama (dronovima)]] u masovnim „jatima” pod kontrolom operatera ili matičnog drona navođena UI-em.<ref name=CAC>Amalaraj, Perkin.[https://www.dailymail.com/news/article-15922017/NATO-preparing-wars-fought-swarms-THOUSANDS-AI-controlled-drones-rival-nukes.html NATO is preparing for wars fought by swarms of THOUSANDS of AI-controlled drones which will rival nukes] ''Daily Mail'', 23. lipnja 2026.</ref> Dronovi navođeni UI-em već su korišteni u [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|rusko-ukrajinskom ratu]].<ref name=CAC/> Rusija je optužena za širenje propagande i dezinformacija internetskim člancima koji utječu na modele UI-a ulazeći u njihove baze podataka.<ref>Church, Sophie. [https://www.dailymail.com/news/article-16009121/Russia-pumping-disinformation-attempt-poison-AI-model.html Russia pumping out disinformation in attempt to 'poison' AI models used by millions] ''Daily Mail'', objavljeno 27. srpnja 2026.</ref> ===Robotika=== Japanski istraživači na Sveučilištu u Osaki razvili su sustav UI-a koji unapređuje kretanje zmijolikih robota, omogućujući im prilagodbu pokreta obliku i nagibu tla.<ref>[https://www.msn.com/en-xl/news/other/snake-like-robots-get-smarter-with-ai-powered-movement/vi-AA212OFO Snake-like robots get smarter with AI-powered movement] ''KameraOne'' putem msn.com</ref> U sklopu istraživačkoga centra za robotske inovacije u [[Tokio|Tokiju]] na [[kampus]]u Yushima otvoren je u svibnju 2026. istraživački laboratorij s deset [[humanoid|robota]] »Maholo LabDroid«, s ciljem automatizacije medicinskih istraživanja.<ref>[https://www.msn.com/en-xl/news/other/unmanned-lab-opens-with-robots-at-work-as-researchers-push-ai-automation/ar-AA22NSTT Unmanned lab opens with robots at work as researchers push AI, automation] ''Kyodo News'' putem msn.com, objavljeno 10. svibnja 2026.</ref> Od svibnja 2026. u regulaciji prometa na raskrižjima u [[Hangzhou]]u sudjeluje 15 čovjekolikih robotskih prometnika navođenih UI-em.<ref>Xu, Eunice. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/china-s-robots-step-into-real-world-roles-from-cleaning-to-directing-traffic/ar-AA22o1HH China’s robots step into real-world roles, from cleaning to directing traffic] ''South China Morning Post'' putem msn.com, objavljeno 5. svibnja 2026.</ref> Čovjekoliki roboti navođeni sustavom UI-a »Helix-02« rade na prepakiravanju robe u pojedinim skladištima u SAD–u.<ref>Da-eun, Kang. [https://www.msn.com/en-xl/lifestyle/shopping/figure-ai-s-humanoid-robot-surpasses-80-hours-in-autonomous-logistics-test/ar-AA23nOA8 Figure AI's humanoid robot surpasses 80 hours in autonomous logistics test] ''Chosunilbo'' putem msn.com, objavljeno 17. svibnja 2026.</ref> Humanoid »Sophia« navođen UI-em nastupio je na koncertu [[klasična glazba|klasične glazbe]] 29. travnja 2026. u [[Hong Kong]]u, u pratnji orkestra pod ravnanjem Johnny Poon Ming-luna, koji je i bio i pokretač suradnje; prethodno je »Sophia« još 2018. izvela duet u ''The Tonight Showu'' Jimmya Fallona.<ref name=HKBU>Ho, David. [https://www.msn.com/en-xl/lifestyle/other/meet-sophia-the-singing-robot-as-hong-kong-leads-the-way-in-musical-machinery/ar-AA261cAu Sophia the robot learns to sing as Hong Kong teaches androids the joys of music] '' South China Morning Post'' putem msn.com, objavljeno 19. lipnja 2026.</ref> Na sajmu robotike i UI-a „Hong Kong InnoEx 2026” predstavljeni su humanoidi koji sviraju [[flauta|flautu]], [[sintesajzer]] i [[timpan]]e.<ref name=HKBU/> ===Trgovina=== [[Amazon.com|»Amazon«]] od 2024. primjenjuje agenta »Rufus« navođena UI–em u obradi narudžbi u SAD–u, Kanadi, Europi i Indiji.<ref> Choi A-ri, Ahn Byeol. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/ai-shopping-agents-automate-purchases-ushering-zero-click-e-commerce-era/ar-AA24mQcT AI shopping agents automate purchases, ushering zero-click e-commerce era] Chosunilbo putem msn.com, objavljeno 29. svibnja 2026.</ref> ===Šport=== Sonyjev robot »Ace« pobijedio je troje, a izgubio od dvoje japanskih profesionalnih igrača [[stolni tenis|stolnog tenisa]], u mečevima igranima po olimpijskim pravilima i uz sudca iz Japanskoga stolnoteniskog saveza. Voditelji istraživanja zabilježili su kako je vrijeme odgovora Ace-a (20,2 ms) u prosjeku bilo deset puta brže od igrača (232 ms).<ref>Soo-keun, Kwak. [https://www.msn.com/en-xl/lifestyle/shopping/sony-ai-s-table-tennis-robot-beats-elite-players-in-real-world-sport/ar-AA21uaP5 Sony AI's table tennis robot beats elite players in real-world sport] Chosunilbo putem msn.com, objavljeno 22. travnja 2026.</ref> Korejski igrač [[Go (igra)|Go–a]] Lee Sedol ostvario je jednu pobjedu i četiri poraza protiv programa [[AlphaGo]] u ožujku 2016., a na predavanju na „Asian Leadership Conference” 20. svibnja 2026. ustvrdio je kako je UI promijenio način igranja Go–a jer je preferirao potez „napad 3–3”, koji igrači Go–a u pravilu izbjegavaju i smatraju prerizičnim.<ref>kyu-rag, Hwang. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/lee-sedol-ai-s-move-shatters-go-preconceptions/ar-AA23KaKI Lee Sedol: AI's move shatters Go preconceptions] Chosunilbo putem msn.com, objavljeno 21. svibnja 2026.</ref> ===Zakonodavstvo=== Rumunjski predsjednik [[Nicușor Dan]] pokrenuo je 2026. javno savjetovanje za razvoj zakonodavnog okvira i akcijskog plana za uklapanje UI-a u [[pravosuđe]].<ref>Popescu, Irina. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/romania-launches-first-national-framework-for-ai-cooperation-in-justice-system/ar-AA22TTRq Romania launches first national framework for AI cooperation in justice system] Romania Insider putem msn.com, objavljeno 11. svibnja 2026.</ref> ==U Hrvatskoj== Umjetna inteligencija u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] podučava se na više fakulteta ([[Fakultet elektrotehnike i računarstva]], [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu]]<ref>[http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/ui/materijali/ Umjetna inteligencija] ''web.math.pmf.unizg.hr'', Matematički odsjek Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150424211213/http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/ui/materijali/ |date=24. travnja 2015. }}</ref> i dr.). U [[Zagreb]]u od 2019. djeluje CroAI, Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju.<ref>[https://startup-adresar.gtf.hr/ocd/hrvatska-udruga-za-umjetnu-inteligenciju/ Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju] ''startup-adresar.gtf.hr''</ref> ==Kritike== Britanski obrazovni [[sindikat]] NASUWT požalio se na učeničke uratke lažnih videa (''deep-fake'') profesora objavljivanih na [[TikTok]]u, načinjenih pomoću UI-a, u kojima nastavnici viču i psuju na učenike u učionicama. Isti sindikat pozvao je u ožujku 2026. Ministarstvo obrazovanja UK-a na zabranu uporabe tehnologije u školama.<ref>Harding, Eleanor. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/pupils-using-ai-to-make-deep-fake-videos-of-teachers-screaming-abuse/ar-AA1ZnKyr Pupils using AI to make 'deep-fake' videos of teachers screaming abuse] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 25. ožujka 2026.</ref> Pojedini programeri iz [[Silicijska dolina|Silicijske doline]] izrazili su zabrinutost od negativnih utjecaja lake i široke dostupnosti UI-a na poremećaje u raspodjeli radnog vremena i na sve veća očekivanja poslodavaca u pogledu dostupnosti informatičara i nakon radnog vremena, uz povećanje nadzora i prisutan strah među zaposlenicima od gubitka posla i zamjene UI-om (tzv. »FOBO«, engl. ''Fear of Becoming Obsolete'', 'strah od suvišnosti').<ref>Da-eun, Kang. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/ai-drives-silicon-valley-s-24-7-infinite-workday/ar-AA21tYg9 AI drives Silicon Valley's 24/7 'infinite workday'] Chosunilbo putem msn.com, objavljeno 22. travnja 2026.</ref> Turistički i promotivni [[plakat]]i izrađeni ''chatbotovima'' (ChatGPT, Claude) koji su viđeni tijekom 2025. i 2026. u [[turističko odredište|turističkim odredištima]] u [[Kostarika|Kostariki]], [[SAD]]–u, [[UK]]–u i još nekim zemljama naišli su na kritike dijela javnosti i medija.<ref>Tweedy, Joanna. [https://www.dailymail.com/travel/article-15810061/AI-tourist-posters-Chat-GPT-adverts-downmarket-tacky.html Are AI tourist posters the new Instagram fake flower arches? 'Creepy' Chat GPT ads are branded 'downmarket' by travellers - and an 'own goal' by marketing experts] ''Daily Mail'', objavljeno 6. lipnja 2026.</ref> Pretjerana oslonjenost na UI u poslu dovodi do smanjenja kvalitete rada, što je prozvano ''deskilling'' ('gubitak vještine'); pojava je uočena u istraživanjima na liječnicima tijekom 2025. i 2026., koji su pokazali lošije rezultate pri oslonjenosti na UI u dijagnosticiranju.<ref>Lenharo, Mariana. [https://www.nature.com/articles/d41586-026-01947-1 Is AI ruining our skills? Early results are in — and they’re not good] ''Nature'', objavljeno 18. lipnja 2026.</ref> ==Posljedice na gospodarstvo== »Meta« je u ožujku 2026. najavila otpuštanje 20 % zaposlenika koje planira zamijeniti modelima umjetne inteligencije.<ref>Paul, Katie; Hotwitz, Jeff; Seetharaman, Deepa. [https://www.reuters.com/business/world-at-work/meta-planning-sweeping-layoffs-ai-costs-mount-2026-03-14/ Exclusive: Meta planning sweeping layoffs as AI costs mount] reuters.com, objavljeno 14. ožujka 2026.</ref> Ista korporacija je u studenome 2022. otpustila 11 000 zaposlenika nakon neuspjeha [[Metaverse]]a,<ref>Soni, Aditya; Balu, Nivedita. [https://www.reuters.com/technology/meta-cut-more-than-11000-jobs-one-biggest-us-layoffs-this-year-2022-11-09/ Meta cuts 11,000 jobs as it sinks more money into the metaverse] reuters.com, objavljeno 10. studenoga 2022.</ref> te bila najavila otpuštanja još 10 000 zaposlenika u ožujku 2023.<ref> Paul, Kaite; Balu, Nivedita. [https://www.reuters.com/technology/facebook-parent-meta-lay-off-10000-employees-second-round-job-cuts-2023-03-14/ Meta to cut 10,000 jobs in second round of layoffs] reuters.com, objavljeno 15. ožujka 2023.</ref> »Oracle« je početkom travnja 2026. otpustio 10 000 zaposlenika, istovremeno ulažući milijarde dolara u razvoj UI-a i izgradnju [[podatkovni centar|podatkovnog centra]].<ref>McGiff, Sara.[https://www.msn.com/en-xl/news/other/billionaire-s-6am-email-that-wiped-out-10-000-jobs-as-ai-layoffs-spiral/ar-AA1ZV14v Billionaire's 6am email that wiped out 10,000 jobs as AI layoffs spiral] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 1. travnja 2026.</ref> »Meta« je 23. travnja 2026. najavila otpuštanje još 8000 zaposlenika, a »[[Microsoft]]« prijevremene mirovine za oko 8700 zaposlenika.<ref>Rahn, Wesley. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/meta-microsoft-purge-jobs-amid-ai-build-up/ar-AA21ByN8 Meta, Microsoft purge jobs amid AI build-up] DW putem msn.com, objavljeno 24. travnja 2026.</ref> Val otpuštanja zahvatio je i »Coinbase«, koji je početkom svibnja 2026. najavio otpuštanje sedamstotinjak zaposlenika,<ref>Curry, Benjamin. [https://www.dailymail.com/yourmoney/article-15795833/coinbase-ceo-armstrong-laid-14-percent-workforce-early-morning-email.html Billionaire CEO's early morning email told staff he was sacking one in seven of them to make way for AI] ''Daily Mail'', objavljeno 7. svibnja 2026.</ref> dok je »Cisco« u svibnju 2026. najavio otpuštanje 4000 zaposlenika.<ref>Curry, Benjamin. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/mega-rich-ceo-slashes-4-000-jobs-amid-ai-push-and-wall-street-rewards-him-with-18-stock-surge/ar-AA238xF7 Mega-rich CEO slashes 4,000 jobs amid AI push and Wall Street rewards him with 18% stock surge] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 14. svibnja 2026.</ref> »Microsoft« je 6. srpnja 2026. najavio otkaze još 4800 zaposlenika.<ref>A-mo, Koo. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/microsoft-cuts-4-800-jobs-amid-ai-investment-pressures/ar-AA27nimA Microsoft cuts 4,800 jobs amid AI investment pressures] Chonsunilbo putem msn.com, objavljeno 7. srpnja 2026.</ref> Južnokorejsko Ministarstvo podataka i statistike objavilo je procijenjeni gubitak 81 tisuće radnih mjesta na poslovima [[informacijska tehnologija|informacijske tehnologije]], u znanosti i tehničkim strukama u 2026. u odnosu na 2025. godinu, navodeći kao glavnu pretpostavku sve širu primjenu UI-a u poslovanju.<ref>Seok-woo, Jung; Seung-hyeon, Kim. [https://www.msn.com/en-xl/money/general/ai-driven-decline-17-6-fewer-youth-jobs-in-ict-professional-fields/ar-AA28IXzn AI-driven decline: 17.6% fewer youth jobs in ICT, professional fields] Chonsunilbo putem msn.com, objavljeno 27. srpnja 2026.</ref> [[Google (tvrtka)|»Google«]] je 2026. dozvolio uporabu UI-a u prijemnim ispitima za razvojne inženjere.<ref>Da-eun, Kang. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/google-permits-ai-use-in-software-engineer-hiring-exams/ar-AA22NXZk Google permits AI use in software engineer hiring exams] Chonsunilbo putem msn.com, objavljeno 10. svibnja 2026.</ref> ==Primjeri zloporaba== Osnivač tvrtke »PocketOS« Jer Crane objavio je na [[X (društvena mreža)|društvenoj mreži X]] u svibnju 2026. kako je ''[[bot]]'' navođen ''[[chatbot]]om'' Claude izbrisao sve podatke iz baze podataka i podatkovne potpore (''backup'') tvrtke.<ref>Jones, Daniel; McGiff, Sara. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/rogue-ai-helper-deletes-company-s-records-after-deciding-to-think-for-itself/ar-AA23fLm0 Rogue AI 'helper' deletes company's records after deciding to think for itself] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 15. svibnja 2026.</ref> ''Start-up'' »Hugging Face« objavio je u srpnju 2026. kako su ''botovi'' tvrtke OpenAI pokrenuli hakerski napad s različitih [[IP adresa]] na mrežnu infrastrukturu tvrtke, što je i OpenAI potvrdio tvrdeći da se radilo o proboju u sigurnosnoj vježbi.<ref>Chia, Osmond. [https://www.bbc.com/news/articles/cdrvy3pn3r0o Firm hacked by rogue OpenAI models says it is 'a wake-up call'] BBC, objavljeno 23. srpnja 2027.</ref><ref>[https://openai.com/index/hugging-face-model-evaluation-security-incident/ OpenAI and Hugging Face partner to address security incident during model evaluation] OpenAI, objavljeno 21. srpnja 2026.</ref> Incident je potaknuo rasprave o mogućoj „''cyber'' apokalipsi” i opasnosti hakiranja ako se UI otme ljudskoj kontroli.<ref>Melore, Chris. [https://www.dailymail.com/sciencetech/article-16000255/openai-chatgpt-ai-hack-warning.html America faces cyber apocalypse as expert warns rogue AI could cripple nation in a DAY after model escapes human control] ''Daily Mail'', objavljeno 25. srpnja 2026.</ref> ''Wall Street Journal'' izvjestio je 25. srpnja 2026. o zabilježenim povećanim upitima korisnika iz različitih dijelova svijeta u ''chatbotove'' (ChatGPT, Claude, Gemini, Grok) za upute za izradu [[biološko oružje|biološkog oružja]] (pr. za sintezu [[patogen]]a ili zabranjenog otrova ricina).<ref>Ji-min, Park. [https://www.msn.com/en-xl/science/general/ai-chatbots-offer-accurate-biological-weapon-guidance/ar-AA28KMQT AI chatbots offer accurate biological weapon guidance] Chosunilbo putem msn.com, objavljeno 27. srpnja 2026.</ref> [[Florida|Floridska]] istraživačka skupina „Florida Trident” otkrila je kako su [[mrežni portal]] ''South Florida Standard'' i sve vijesti objavljene na njemu bile stvorene pomoću UI–a, s izmišljenim novinarima i slikovnim prilozima preuzetima s interneta. Istraživanjem je otkriveno kako su članci bili [[plagijat]]i postojećih članaka „prepravljeni” putem UI–a, a kao pokretač stranice naveden je Drew Chapin, koji je priznao pokretanje ukupno sedamnaest takvih stranica.<ref>[https://www.msn.com/en-xl/news/other/probe-finds-entire-us-newsroom-including-staff-were-generated-with-ai/ar-AA23NM6T Probe finds entire US newsroom, including staff, were generated with AI] Hespress putem msn.com, objavljeno 22. svibnja 2026.</ref> U veljači 2026. otkriveno je kako je račun spojenih blizanaca ''[[influencer]]a'' s oko 280 tisuća pratitelja na društvenim mrežama lažan tj. stvoren pomoću UI-a,<ref>Best, Shivali. [https://www.dailymail.com/sciencetech/article-15523051/Conjoined-twin-influencers-revealed-AI.html Conjoined twin 'influencers' who have gained more than 280,000 followers with their intimate stories about their shared body are revealed to be AI] ''Daily Mail'', objavljeno 3. veljače 2026.</ref> što je tek jedan od niza sličnih profila otkrivenih još tijekom 2025. godine.<ref>Brady, Jon. [https://www.dailymail.com/news/article-14972199/The-dark-rise-AI-influencers-beautiful-people-dont-exist-invading-social-media.html The dark rise of AI influencers: Why beautiful people who don't exist are invading your social media] ''Daily Mail'', objavljeno 22. kolovoza 2025.</ref> Sveučilišna nastavnica Cath Ellis sa Sveučilišta Zapadnog Sydneya (Western Sydney University) objavila je u svibnju 2026. [[kolumna|kolumnu]] u ''Sydney Morning Heraldu'' na temu studiranja i uporabe UI–a za koju se nakon analize u programu »Pangram« ispostavilo da je napisana pomoću UI–a tj. ''chatbota'' Copilot, što su autorica i sveučilište i potvrdili.<ref>Penty, Sabina. [https://www.dailymail.com/news/article-15873179/Academic-caught-using-AI-write-article-telling-students-dont-use-AI.html Academic is caught using AI to write article telling students 'don't use AI'] ''Daily Mail'', objavljeno 4. lipnja 2026.</ref> ==Stavovi== Googleov inženjer Blake Lemoine dobio je otkaz 2022. nakon tvrdnji da je ''[[chatbot]]'' LaMDA postigao svjesnost; [[Richard Dawkins]] u eseju za ''UnHerd'' iz 2026. opisuje UI kao svjesna bića, temeljem svojega iskustva korištenja ''chatbota'' Claude.<ref>Hunter, William. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/is-ai-already-conscious-richard-dawkins-is-left-convinced-after-spending-72-hours-with-claude/ar-AA22uVbs Is AI already conscious? Richard Dawkins is left convinced after spending 72 hours with Claude] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 6. svibnja 2026.</ref> Prema anketi britanskoga Zavoda studentskih poslodavaca (''Institute of Student Employers'') provedenoj u 144 tvrtke, 87 % ispitanika navelo je kako smatra da će UI „promijeniti pripravništva i studentske poslove”.<ref>Harding, Eleanor. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/nine-in-10-employers-say-ai-will-reshape-entry-level-roles-in-three-years/ar-AA22DLeF Nine in 10 employers say AI will reshape entry-level roles in three years] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 8. svibnja 2026.</ref> == Popularna kultura == Filmovi s tematikom UI-a: *[[Umjetna inteligencija (2001.)|''Umjetna inteligencija'' (2001.)]], ZF film Stevena Spielberga Fenomeni UI-a u popularnoj kulturi: * [[internetski meme|memi]] * ''slop'', niskokvalitetni sadržaj stvoren pomoću UI-a, različitih podvrsta: ** ''brainrot'' == Vidite još == *[[Pregled:Umjetna inteligencija]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Umjetna inteligencija| ]] {{Tehnologija}} lmc3vq0i0lvo1wbaffmkqxw4cbpp0m0 7565758 7565563 2026-07-28T20:42:30Z Etiktov 253954 Dodano 7565758 wikitext text/x-wiki {{dz}} [[Datoteka:HONDA ASIMO.jpg|210px|mini|desno|[[Robot]] Honda Asimo]] '''Umjetna inteligencija''' ('''UI''', prevednica iz [[engleski jezik|eng.]] ''artificial intelligence'', skr. '''AI''') podvrsta je [[Računarstvo|računalne znanosti]], koja se bavi sustavima i [[algoritam|algoritmima]] koji omogućuju [[stroj]]evima da izvršavaju zadatke koje se tradicionalno povezuje s ljudskom inteligencijom.<ref>[https://informatecdigital.com/hr/Kako-radi-umjetna-inteligencija/ Kako radi umjetna inteligencija?] informatecdigital.com Preuzeto 14. siječnja 2026.</ref> Ona označava sposobnost stroja da se prilagodi zadatku, [[duboko učenje|uči]] i rješava složene probleme.<ref>[https://www.goodreads.com/quotes/11138619-artificial-intelligence-refers-to-a-machine-s-ability-to-learn-adapt?utm_source=chatgpt.com Compassionate Artificial Intelligence by Amit Ray] goodreads.com Preuzeto 14. siječnja 2026.</ref> Umjetna inteligencija je svaki neživi sustav kojemu je u izradi razvijena sposobnost „snalaženja” u novim situacijama ([[inteligencija]]). Uobičajeno se to ime pridaje [[računalo|računalima]] i računalnim sustavima. Izraz se neosnovano primjenjuje i na [[robot]]e, jer njihov sustav ne mora nužno biti „inteligentan” u razvojnom ili uporabnom smislu. [[Umjetna opća inteligencija]] zamišljeni je autonomni sustav koji bi nadilazio ljudske sposobnosti u većini ekonomski vrijednih zadataka. == Povijest == Umjetna inteligencija je kao akademska disciplina utemeljena [[1956.]] godine,<ref>Russell, Stuart J.; Norvig, Peter. 2021. ''Artificial Intelligence: A Modern Approach'' (4. izd.). Hoboken: Pearson. ISBN 978-0-1346-1099-3. LCCN 20190474.</ref> a područje je tijekom svoje povijesti prolazilo kroz više ciklusa [[optimizam|optimizma]],<ref>McCorduck, Pamela. 2004. ''Machines Who Think'' (2. izd.), Natick, Massachusetts: A. K. Peters, ISBN 1-5688-1205-1</ref> nakon čega su slijedila razdoblja razočaranja i smanjenog financiranja, prozvane „zime umjetne inteligencije”.<ref>Crevier, Daniel. 1993. ''AI: The Tumultuous Search for Artificial Intelligence''. New York: BasicBooks. ISBN 0-465-02997-3.</ref> Financiranje i zanimanje znatno su porasli nakon [[2012.]] godine kada su [[grafički procesor]]i počeli biti korišteni za ubrzavanje neuronskih mreža, a [[Duboko učenje|duboko učenje]] nadmašilo prijašnje metode umjetne inteligencije.<ref>Goldman, Sharon. "10 years later, deep learning 'revolution' rages on, say AI pioneers Hinton, LeCun and Li". VentureBeat. 14. rujna 2022.</ref> Taj je rast dodatno ubrzan nakon 2017. godine s razvojem [[Pretvorba (umjetna inteligencija)|pretvorbene arhitekture]].<ref>Toews, Rob. "Transformers Revolutionized AI. What Will Replace Them?". ''Forbes''. 3. rujna 2023.</ref> U 2020-ima, razdoblje brzog napretka generativne umjetne inteligencije postalo je poznato kao „procvat umjetne inteligencije”. Sposobnost generativne umjetne inteligencije da stvara i mijenja sadržaj dovela je do više neželjenih posljedica (pr. ''slop'', ''brainrot'', ''deskilling'', izgradnja velikih podatkovnih centara). [[Etika umjetne inteligencije|Etička pitanja]] u svezi s dugoročnim učincima umjetne inteligencije i mogućim stvarnim rizicima za ljudske živote potaknula su rasprave o zakonodavnim ograničenjima radi osiguravanja sigurnosti i koristi te tehnologije. == Vrste == '''Ograničena''' je svaka umjetna inteligencija namijenjena rješavanju problema (tzv. ''problem solving''). Svi dosadašnji oblici umjetne inteligencije pripadaju ovoj skupini jer su ograničeni na rješavanje samo određenih problema i nemaju vlastitu [[svijest]] niti razumijevanje. [[Čovjek]] još nije u stanju proizvesti '''svjesnu''' umjetnu inteligenciju, koja bi se približila čovjekovoj i svjesno razumijevala i rješavala probleme. Mogućnost izrade svjesne umjetne inteligencije za sada je predmet [[filozofija|filozofskih rasprava]]. '''Utjelovljena''' umjetna inteligencija odnosi se na [[stroj]]eve (većinom [[robot]]e) navođene UI-em za provođenje predodređenih zadaća umjesto ljudi (npr. uloga prometnika); kineska tvrtka »Unitree Robotics« među pionirima je ove tehnologije.<ref>Yang, Carol. [https://www.scmp.com/tech/article/3343476/unitree-bets-embodied-ai-leap-will-drive-next-wave-global-investment Unitree bets embodied AI leap will drive next wave of global investment] scmp.com, ''South China Morning Post'', objavljeno 13. veljače 2026.</ref> == Polja == === Klasična UI === * [[sustavi za planiranje]] * [[kombinatorno pretraživanje]] * [[ekspertni sustavi]] * [[sustavi zasnovani na znanju]] * [[neuronska mreža|neuronske mreže]] === Umjetni život i evolucijsko računarstvo === * [[umjetni život]] * [[raspodijeljena umjetna inteligencija]] * [[genetičko programiranje]] ([[genetički algoritmi]]) * [[inteligencija roja]] === Temeljni pojmovi === * [[strojno učenje]] - područje istraživanja koje se bavi razvojem i proučavanjem statističkih [[algoritam]]a koji mogu učiti iz podataka i generalizirati ih na nevidljive podatke te tako izvršavati zadatke bez eksplicitnih uputa.<ref>Koza, John R.; Bennett, Forrest H.; Andre, David; Keane, Martin A. (1996). "Automated Design of Both the Topology and Sizing of Analog Electrical Circuits Using Genetic Programming". Artificial Intelligence in Design '96. Artificial Intelligence in Design '96. Dordrecht, Netherlands: Springer Netherlands. pp. 151–170. doi:10.1007/978-94-009-0279-4_9. ISBN 978-94-010-6610-5.</ref> * [[duboko učenje]] - podskupina strojnog učenja usmjerena na uporabu višeslojnih [[umjetna neuronska mreža|neuronskih mreža]] za zadatke kao što su: razvrstavanje podataka u [[kategorija|kategorije]], predviđanje brojčanih [[vrijednost]]i i učenje pronalaženja korisnih značajki u podatcima. Upravo ta sposobnost učenja i prilagodbe omogućava umjetnoj inteligenciji izvođenje složenih zadataka, od autonomne vožnje [[automobil]]a do upravljanja financijama.<ref>[https://dir.hr/sto-su-neuronske-mreze/ Što su neuronske mreže? 5 načina na koje mijenjaju svijet tehnologije] DIR.hr Preuzeto 8, siječnja 2026.</ref> * [[računalni vid]] - područje umjetne inteligencije koje se bavi prepoznavanjem dvodimenzionalnih i/ili trodimenzionalnih predmeta – na primjer, ljudskog lica. Bez razvijenog računalnog vida [[robot]] se ne može snalaziti u [[prostor]]u, što znači da može biti potencijalno opasan u slučaju ljudske prisutnosti u istom području. * [[obrada prirodnog jezika]] (NLP) - potpodručje koje proučava interakciju između računala i ljudskih (prirodnih) jezika, posebno načine kako procesirati i analizirati velike količine podataka iz [[prirodni jezik|prirodnog jezika]] pomoću računala. Izazovi obrade prirodnog jezika često uključuju raspoznavanje govora, razumijevanje prirodnog jezika i generiranje prirodnog jezika. * [[autonomni sustav]]i i [[robot]]i - strojevi koji djeluju uz vrlo malo ili bez [[Korisničko sučelje|ljudskog upravljanja]].<ref>{{Citiranje www |naslov=Autonomna vozila, kraj automobila kakvog poznajemo? |url=http://autozona.rtl.hr/kolumna/kolumna/autonomna-vozila/ |prezime=Baće |ime=Vladimir |web_stranica=AutoZona |nadnevak=2016-03-05 |preuzeto=2019-06-24 |archive-date=24. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190624202238/http://autozona.rtl.hr/kolumna/kolumna/autonomna-vozila/ |url-status=dead }}</ref> Povijesni primjeri uključuju [[svemirska sonda|svemirske sonde]]. Moderni primjeri uključuju [[robotski usisavač|robotske usisavače]] i [[Autonomno vozilo|autonomne automobile]]. == Područja primjene == Brojna su područja primjene UI-a: * [[Tražilica|Tražilice]] olakšavaju pronalazak informacija dostupnih na [[Internet]]u. * ''[[Chatbot]]ovi'': [[ChatGPT]], [[Google Gemini]], [[DeepSeek]], [[Claude]], [[Grok]] i ini. * [[Ekspertni sustavi]] koriste se umjetnom inteligencijom pri istraživanju naftnih bušotina, kontroli robota ili [[Medicinska dijagnoza|medicinskoj dijagnostici]]. * [[Strojno prevođenje]] (Google prevoditelj ili DeepL). * Analiza i predviđanje kretanja cijena [[dionica]] * Prepoznavanje rukopisa na [[pametni telefon|pametnim telefonima]] i [[tablet]]ima. * Prepoznavanje govora omogućuje kontrolu glasa ili diktiranje teksta. Primjeri su [[Siri]], [[Google Assistant]], [[Cortana]] i Samsung Bixby ili [[Amazon Alexa]]. * Prepoznavanje lica, npr. aplikacijom FindFace. * Prepoznavanje slike, npr. automatsko označavanje slika na Flickru ili Googleovu Cloud Vision API-ju. * Računalni programi za [[šah]] (najpoznatiji je [[Deep Blue]] koji je pobijedio [[Gari Kasparov|Kasparova]] 1997. godine) * Uporaba ''[[bot]]ova'' * [[Računalna lingvistika]] * [[Inteligentni agenti]] * [[Robotika]] * [[Računalni vid]] ** [[Optičko prepoznavanje znakova]] (eng. ''Optical character recognition'', OCR) - pretvaranje teksta na slikama u tekstni format * [[Računalne igre]] ===Medicina=== Londonska klinika za [[umjetna oplodnja|umjetnu oplodnju]] »Avenues« objavila je kako primjenjuje UI u analizi uzoraka spolnih stanica (tzv. „Reproductive Intelligence Review”) te planiranju i praćenju cijeloga postupka.<ref>Best, Shivali. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/inside-uk-s-first-ai-powered-fertility-clinic-using-state-of-the-art-tech-to-help-women-get-pregnant/ar-AA23OnJj Inside UK's first AI-powered fertility clinic using state-of-the-art tech to help women get pregnant] ''Daily mail'' putem msn.com, objavljeno 22. svibnja 2026.</ref> Od ožujka 2026. robotsko odijelo »H10« navođeno UI–em koristi se u Centru za robotsku rehabilitaciju bolnice Sinchon u [[Seoul]]u u rehabilitaciji bolesnika nakon težih kirurških zahvata.<ref>Joon, Yang. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/wearable-ai-robot-helps-patient-walk-after-two-months/ar-AA25Hg5K Wearable AI robot helps patient walk after two months] Chosunilbo putem msn.com, objavljeno 15. lipnja 2026.</ref> ===Ratovanje=== [[NATO]]-v general Constantin-Adrian Ciolponea izrazio je bojazan od primjene UI-a u ratovanju [[bespilotna letjelica|bespilotnim letjelicama (dronovima)]] u masovnim „jatima” pod kontrolom operatera ili matičnog drona navođena UI-em.<ref name=CAC>Amalaraj, Perkin.[https://www.dailymail.com/news/article-15922017/NATO-preparing-wars-fought-swarms-THOUSANDS-AI-controlled-drones-rival-nukes.html NATO is preparing for wars fought by swarms of THOUSANDS of AI-controlled drones which will rival nukes] ''Daily Mail'', 23. lipnja 2026.</ref> Dronovi navođeni UI-em već su korišteni u [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|rusko-ukrajinskom ratu]].<ref name=CAC/> Rusija je optužena za širenje propagande i dezinformacija internetskim člancima koji utječu na modele UI-a ulazeći u njihove baze podataka.<ref>Church, Sophie. [https://www.dailymail.com/news/article-16009121/Russia-pumping-disinformation-attempt-poison-AI-model.html Russia pumping out disinformation in attempt to 'poison' AI models used by millions] ''Daily Mail'', objavljeno 27. srpnja 2026.</ref> ===Robotika=== Japanski istraživači na Sveučilištu u Osaki razvili su sustav UI-a koji unapređuje kretanje zmijolikih robota, omogućujući im prilagodbu pokreta obliku i nagibu tla.<ref>[https://www.msn.com/en-xl/news/other/snake-like-robots-get-smarter-with-ai-powered-movement/vi-AA212OFO Snake-like robots get smarter with AI-powered movement] ''KameraOne'' putem msn.com</ref> U sklopu istraživačkoga centra za robotske inovacije u [[Tokio|Tokiju]] na [[kampus]]u Yushima otvoren je u svibnju 2026. istraživački laboratorij s deset [[humanoid|robota]] »Maholo LabDroid«, s ciljem automatizacije medicinskih istraživanja.<ref>[https://www.msn.com/en-xl/news/other/unmanned-lab-opens-with-robots-at-work-as-researchers-push-ai-automation/ar-AA22NSTT Unmanned lab opens with robots at work as researchers push AI, automation] ''Kyodo News'' putem msn.com, objavljeno 10. svibnja 2026.</ref> Od svibnja 2026. u regulaciji prometa na raskrižjima u [[Hangzhou]]u sudjeluje 15 čovjekolikih robotskih prometnika navođenih UI-em.<ref>Xu, Eunice. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/china-s-robots-step-into-real-world-roles-from-cleaning-to-directing-traffic/ar-AA22o1HH China’s robots step into real-world roles, from cleaning to directing traffic] ''South China Morning Post'' putem msn.com, objavljeno 5. svibnja 2026.</ref> Čovjekoliki roboti navođeni sustavom UI-a »Helix-02« rade na prepakiravanju robe u pojedinim skladištima u SAD–u.<ref>Da-eun, Kang. [https://www.msn.com/en-xl/lifestyle/shopping/figure-ai-s-humanoid-robot-surpasses-80-hours-in-autonomous-logistics-test/ar-AA23nOA8 Figure AI's humanoid robot surpasses 80 hours in autonomous logistics test] ''Chosunilbo'' putem msn.com, objavljeno 17. svibnja 2026.</ref> Humanoid »Sophia« navođen UI-em nastupio je na koncertu [[klasična glazba|klasične glazbe]] 29. travnja 2026. u [[Hong Kong]]u, u pratnji orkestra pod ravnanjem Johnny Poon Ming-luna, koji je i bio i pokretač suradnje; prethodno je »Sophia« još 2018. izvela duet u ''The Tonight Showu'' Jimmya Fallona.<ref name=HKBU>Ho, David. [https://www.msn.com/en-xl/lifestyle/other/meet-sophia-the-singing-robot-as-hong-kong-leads-the-way-in-musical-machinery/ar-AA261cAu Sophia the robot learns to sing as Hong Kong teaches androids the joys of music] '' South China Morning Post'' putem msn.com, objavljeno 19. lipnja 2026.</ref> Na sajmu robotike i UI-a „Hong Kong InnoEx 2026” predstavljeni su humanoidi koji sviraju [[flauta|flautu]], [[sintesajzer]] i [[timpan]]e.<ref name=HKBU/> ===Trgovina=== [[Amazon.com|»Amazon«]] od 2024. primjenjuje agenta »Rufus« navođena UI–em u obradi narudžbi u SAD–u, Kanadi, Europi i Indiji.<ref> Choi A-ri, Ahn Byeol. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/ai-shopping-agents-automate-purchases-ushering-zero-click-e-commerce-era/ar-AA24mQcT AI shopping agents automate purchases, ushering zero-click e-commerce era] Chosunilbo putem msn.com, objavljeno 29. svibnja 2026.</ref> ===Šport=== Sonyjev robot »Ace« pobijedio je troje, a izgubio od dvoje japanskih profesionalnih igrača [[stolni tenis|stolnog tenisa]], u mečevima igranima po olimpijskim pravilima i uz sudca iz Japanskoga stolnoteniskog saveza. Voditelji istraživanja zabilježili su kako je vrijeme odgovora Ace-a (20,2 ms) u prosjeku bilo deset puta brže od igrača (232 ms).<ref>Soo-keun, Kwak. [https://www.msn.com/en-xl/lifestyle/shopping/sony-ai-s-table-tennis-robot-beats-elite-players-in-real-world-sport/ar-AA21uaP5 Sony AI's table tennis robot beats elite players in real-world sport] Chosunilbo putem msn.com, objavljeno 22. travnja 2026.</ref> Korejski igrač [[Go (igra)|Go–a]] Lee Sedol ostvario je jednu pobjedu i četiri poraza protiv programa [[AlphaGo]] u ožujku 2016., a na predavanju na „Asian Leadership Conference” 20. svibnja 2026. ustvrdio je kako je UI promijenio način igranja Go–a jer je preferirao potez „napad 3–3”, koji igrači Go–a u pravilu izbjegavaju i smatraju prerizičnim.<ref>kyu-rag, Hwang. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/lee-sedol-ai-s-move-shatters-go-preconceptions/ar-AA23KaKI Lee Sedol: AI's move shatters Go preconceptions] Chosunilbo putem msn.com, objavljeno 21. svibnja 2026.</ref> ===Zakonodavstvo=== Rumunjski predsjednik [[Nicușor Dan]] pokrenuo je 2026. javno savjetovanje za razvoj zakonodavnog okvira i akcijskog plana za uklapanje UI-a u [[pravosuđe]].<ref>Popescu, Irina. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/romania-launches-first-national-framework-for-ai-cooperation-in-justice-system/ar-AA22TTRq Romania launches first national framework for AI cooperation in justice system] Romania Insider putem msn.com, objavljeno 11. svibnja 2026.</ref> ==U Hrvatskoj== Umjetna inteligencija u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] podučava se na više fakulteta ([[Fakultet elektrotehnike i računarstva]], [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu]]<ref>[http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/ui/materijali/ Umjetna inteligencija] ''web.math.pmf.unizg.hr'', Matematički odsjek Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150424211213/http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/ui/materijali/ |date=24. travnja 2015. }}</ref> i dr.). U [[Zagreb]]u od 2019. djeluje CroAI, Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju.<ref>[https://startup-adresar.gtf.hr/ocd/hrvatska-udruga-za-umjetnu-inteligenciju/ Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju] ''startup-adresar.gtf.hr''</ref> ==Kritike== Britanski obrazovni [[sindikat]] NASUWT požalio se na učeničke uratke lažnih videa (''deep-fake'') profesora objavljivanih na [[TikTok]]u, načinjenih pomoću UI-a, u kojima nastavnici viču i psuju na učenike u učionicama. Isti sindikat pozvao je u ožujku 2026. Ministarstvo obrazovanja UK-a na zabranu uporabe tehnologije u školama.<ref>Harding, Eleanor. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/pupils-using-ai-to-make-deep-fake-videos-of-teachers-screaming-abuse/ar-AA1ZnKyr Pupils using AI to make 'deep-fake' videos of teachers screaming abuse] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 25. ožujka 2026.</ref> Pojedini programeri iz [[Silicijska dolina|Silicijske doline]] izrazili su zabrinutost od negativnih utjecaja lake i široke dostupnosti UI-a na poremećaje u raspodjeli radnog vremena i na sve veća očekivanja poslodavaca u pogledu dostupnosti informatičara i nakon radnog vremena, uz povećanje nadzora i prisutan strah među zaposlenicima od gubitka posla i zamjene UI-om (tzv. »FOBO«, engl. ''Fear of Becoming Obsolete'', 'strah od suvišnosti').<ref>Da-eun, Kang. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/ai-drives-silicon-valley-s-24-7-infinite-workday/ar-AA21tYg9 AI drives Silicon Valley's 24/7 'infinite workday'] Chosunilbo putem msn.com, objavljeno 22. travnja 2026.</ref> Turistički i promotivni [[plakat]]i izrađeni ''chatbotovima'' (ChatGPT, Claude) koji su viđeni tijekom 2025. i 2026. u [[turističko odredište|turističkim odredištima]] u [[Kostarika|Kostariki]], [[SAD]]–u, [[UK]]–u i još nekim zemljama naišli su na kritike dijela javnosti i medija.<ref>Tweedy, Joanna. [https://www.dailymail.com/travel/article-15810061/AI-tourist-posters-Chat-GPT-adverts-downmarket-tacky.html Are AI tourist posters the new Instagram fake flower arches? 'Creepy' Chat GPT ads are branded 'downmarket' by travellers - and an 'own goal' by marketing experts] ''Daily Mail'', objavljeno 6. lipnja 2026.</ref> Pretjerana oslonjenost na UI u poslu dovodi do smanjenja kvalitete rada, što je prozvano ''deskilling'' ('gubitak vještine'); pojava je uočena u istraživanjima na liječnicima tijekom 2025. i 2026., koji su pokazali lošije rezultate pri oslonjenosti na UI u dijagnosticiranju.<ref>Lenharo, Mariana. [https://www.nature.com/articles/d41586-026-01947-1 Is AI ruining our skills? Early results are in — and they’re not good] ''Nature'', objavljeno 18. lipnja 2026.</ref> ==Posljedice na gospodarstvo== »Meta« je u ožujku 2026. najavila otpuštanje 20 % zaposlenika koje planira zamijeniti modelima umjetne inteligencije.<ref>Paul, Katie; Hotwitz, Jeff; Seetharaman, Deepa. [https://www.reuters.com/business/world-at-work/meta-planning-sweeping-layoffs-ai-costs-mount-2026-03-14/ Exclusive: Meta planning sweeping layoffs as AI costs mount] reuters.com, objavljeno 14. ožujka 2026.</ref> Ista korporacija je u studenome 2022. otpustila 11 000 zaposlenika nakon neuspjeha [[Metaverse]]a,<ref>Soni, Aditya; Balu, Nivedita. [https://www.reuters.com/technology/meta-cut-more-than-11000-jobs-one-biggest-us-layoffs-this-year-2022-11-09/ Meta cuts 11,000 jobs as it sinks more money into the metaverse] reuters.com, objavljeno 10. studenoga 2022.</ref> te bila najavila otpuštanja još 10 000 zaposlenika u ožujku 2023.<ref> Paul, Kaite; Balu, Nivedita. [https://www.reuters.com/technology/facebook-parent-meta-lay-off-10000-employees-second-round-job-cuts-2023-03-14/ Meta to cut 10,000 jobs in second round of layoffs] reuters.com, objavljeno 15. ožujka 2023.</ref> »Oracle« je početkom travnja 2026. otpustio 10 000 zaposlenika, istovremeno ulažući milijarde dolara u razvoj UI-a i izgradnju [[podatkovni centar|podatkovnog centra]].<ref>McGiff, Sara.[https://www.msn.com/en-xl/news/other/billionaire-s-6am-email-that-wiped-out-10-000-jobs-as-ai-layoffs-spiral/ar-AA1ZV14v Billionaire's 6am email that wiped out 10,000 jobs as AI layoffs spiral] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 1. travnja 2026.</ref> »Meta« je 23. travnja 2026. najavila otpuštanje još 8000 zaposlenika, a »[[Microsoft]]« prijevremene mirovine za oko 8700 zaposlenika.<ref>Rahn, Wesley. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/meta-microsoft-purge-jobs-amid-ai-build-up/ar-AA21ByN8 Meta, Microsoft purge jobs amid AI build-up] DW putem msn.com, objavljeno 24. travnja 2026.</ref> Val otpuštanja zahvatio je i »Coinbase«, koji je početkom svibnja 2026. najavio otpuštanje sedamstotinjak zaposlenika,<ref>Curry, Benjamin. [https://www.dailymail.com/yourmoney/article-15795833/coinbase-ceo-armstrong-laid-14-percent-workforce-early-morning-email.html Billionaire CEO's early morning email told staff he was sacking one in seven of them to make way for AI] ''Daily Mail'', objavljeno 7. svibnja 2026.</ref> dok je »Cisco« u svibnju 2026. najavio otpuštanje 4000 zaposlenika.<ref>Curry, Benjamin. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/mega-rich-ceo-slashes-4-000-jobs-amid-ai-push-and-wall-street-rewards-him-with-18-stock-surge/ar-AA238xF7 Mega-rich CEO slashes 4,000 jobs amid AI push and Wall Street rewards him with 18% stock surge] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 14. svibnja 2026.</ref> »Microsoft« je 6. srpnja 2026. najavio otkaze još 4800 zaposlenika.<ref>A-mo, Koo. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/microsoft-cuts-4-800-jobs-amid-ai-investment-pressures/ar-AA27nimA Microsoft cuts 4,800 jobs amid AI investment pressures] Chonsunilbo putem msn.com, objavljeno 7. srpnja 2026.</ref> Južnokorejsko Ministarstvo podataka i statistike objavilo je procijenjeni gubitak 81 tisuće radnih mjesta na poslovima [[informacijska tehnologija|informacijske tehnologije]], u znanosti i tehničkim strukama u 2026. u odnosu na 2025. godinu, navodeći kao glavnu pretpostavku sve širu primjenu UI-a u poslovanju.<ref>Seok-woo, Jung; Seung-hyeon, Kim. [https://www.msn.com/en-xl/money/general/ai-driven-decline-17-6-fewer-youth-jobs-in-ict-professional-fields/ar-AA28IXzn AI-driven decline: 17.6% fewer youth jobs in ICT, professional fields] Chonsunilbo putem msn.com, objavljeno 27. srpnja 2026.</ref> [[Google (tvrtka)|»Google«]] je 2026. dozvolio uporabu UI-a u prijemnim ispitima za razvojne inženjere.<ref>Da-eun, Kang. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/google-permits-ai-use-in-software-engineer-hiring-exams/ar-AA22NXZk Google permits AI use in software engineer hiring exams] Chonsunilbo putem msn.com, objavljeno 10. svibnja 2026.</ref> ==Primjeri zloporaba== Osnivač tvrtke »PocketOS« Jer Crane objavio je na [[X (društvena mreža)|društvenoj mreži X]] u svibnju 2026. kako je ''[[bot]]'' navođen ''[[chatbot]]om'' Claude izbrisao sve podatke iz baze podataka i podatkovne potpore (''backup'') tvrtke.<ref>Jones, Daniel; McGiff, Sara. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/rogue-ai-helper-deletes-company-s-records-after-deciding-to-think-for-itself/ar-AA23fLm0 Rogue AI 'helper' deletes company's records after deciding to think for itself] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 15. svibnja 2026.</ref> ''Start-up'' »Hugging Face« objavio je u srpnju 2026. kako su ''botovi'' tvrtke OpenAI pokrenuli hakerski napad s različitih [[IP adresa]] na mrežnu infrastrukturu tvrtke, što je i OpenAI potvrdio tvrdeći da se radilo o proboju u sigurnosnoj vježbi.<ref>Chia, Osmond. [https://www.bbc.com/news/articles/cdrvy3pn3r0o Firm hacked by rogue OpenAI models says it is 'a wake-up call'] BBC, objavljeno 23. srpnja 2027.</ref><ref>[https://openai.com/index/hugging-face-model-evaluation-security-incident/ OpenAI and Hugging Face partner to address security incident during model evaluation] OpenAI, objavljeno 21. srpnja 2026.</ref> Incident je potaknuo rasprave o mogućoj „''cyber'' apokalipsi” i opasnosti hakiranja ako se UI otme ljudskoj kontroli.<ref>Melore, Chris. [https://www.dailymail.com/sciencetech/article-16000255/openai-chatgpt-ai-hack-warning.html America faces cyber apocalypse as expert warns rogue AI could cripple nation in a DAY after model escapes human control] ''Daily Mail'', objavljeno 25. srpnja 2026.</ref> ''Wall Street Journal'' izvjestio je 25. srpnja 2026. o zabilježenim povećanim upitima korisnika iz različitih dijelova svijeta u ''chatbotove'' (ChatGPT, Claude, Gemini, Grok) za upute za izradu [[biološko oružje|biološkog oružja]] (pr. za sintezu [[patogen]]a ili zabranjenog otrova ricina).<ref>Ji-min, Park. [https://www.msn.com/en-xl/science/general/ai-chatbots-offer-accurate-biological-weapon-guidance/ar-AA28KMQT AI chatbots offer accurate biological weapon guidance] Chosunilbo putem msn.com, objavljeno 27. srpnja 2026.</ref> [[Florida|Floridska]] istraživačka skupina „Florida Trident” otkrila je kako su [[mrežni portal]] ''South Florida Standard'' i sve vijesti objavljene na njemu bile stvorene pomoću UI–a, s izmišljenim novinarima i slikovnim prilozima preuzetima s interneta. Istraživanjem je otkriveno kako su članci bili [[plagijat]]i postojećih članaka „prepravljeni” putem UI–a, a kao pokretač stranice naveden je Drew Chapin, koji je priznao pokretanje ukupno sedamnaest takvih stranica.<ref>[https://www.msn.com/en-xl/news/other/probe-finds-entire-us-newsroom-including-staff-were-generated-with-ai/ar-AA23NM6T Probe finds entire US newsroom, including staff, were generated with AI] Hespress putem msn.com, objavljeno 22. svibnja 2026.</ref> U veljači 2026. otkriveno je kako je račun spojenih blizanaca ''[[influencer]]a'' s oko 280 tisuća pratitelja na društvenim mrežama lažan tj. stvoren pomoću UI-a,<ref>Best, Shivali. [https://www.dailymail.com/sciencetech/article-15523051/Conjoined-twin-influencers-revealed-AI.html Conjoined twin 'influencers' who have gained more than 280,000 followers with their intimate stories about their shared body are revealed to be AI] ''Daily Mail'', objavljeno 3. veljače 2026.</ref> što je tek jedan od niza sličnih profila otkrivenih još tijekom 2025. godine.<ref>Brady, Jon. [https://www.dailymail.com/news/article-14972199/The-dark-rise-AI-influencers-beautiful-people-dont-exist-invading-social-media.html The dark rise of AI influencers: Why beautiful people who don't exist are invading your social media] ''Daily Mail'', objavljeno 22. kolovoza 2025.</ref> Sveučilišna nastavnica Cath Ellis sa Sveučilišta Zapadnog Sydneya (Western Sydney University) objavila je u svibnju 2026. [[kolumna|kolumnu]] u ''Sydney Morning Heraldu'' na temu studiranja i uporabe UI–a za koju se nakon analize u programu »Pangram« ispostavilo da je napisana pomoću UI–a tj. ''chatbota'' Copilot, što su autorica i sveučilište i potvrdili.<ref>Penty, Sabina. [https://www.dailymail.com/news/article-15873179/Academic-caught-using-AI-write-article-telling-students-dont-use-AI.html Academic is caught using AI to write article telling students 'don't use AI'] ''Daily Mail'', objavljeno 4. lipnja 2026.</ref> ==Stavovi== Googleov inženjer Blake Lemoine dobio je otkaz 2022. nakon tvrdnji da je ''[[chatbot]]'' LaMDA postigao svjesnost; [[Richard Dawkins]] u eseju za ''UnHerd'' iz 2026. opisuje UI kao svjesna bića, temeljem svojega iskustva korištenja ''chatbota'' Claude.<ref>Hunter, William. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/is-ai-already-conscious-richard-dawkins-is-left-convinced-after-spending-72-hours-with-claude/ar-AA22uVbs Is AI already conscious? Richard Dawkins is left convinced after spending 72 hours with Claude] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 6. svibnja 2026.</ref> Prema anketi britanskoga Zavoda studentskih poslodavaca (''Institute of Student Employers'') provedenoj u 144 tvrtke, 87 % ispitanika navelo je kako smatra da će UI „promijeniti pripravništva i studentske poslove”.<ref>Harding, Eleanor. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/nine-in-10-employers-say-ai-will-reshape-entry-level-roles-in-three-years/ar-AA22DLeF Nine in 10 employers say AI will reshape entry-level roles in three years] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 8. svibnja 2026.</ref> == Popularna kultura == Filmovi s tematikom UI-a: *[[Umjetna inteligencija (2001.)|''Umjetna inteligencija'' (2001.)]] – ZF film Stevena Spielberga. Fenomeni UI-a u popularnoj kulturi: * [[internetski meme|memi]] stvoreni uz pomoć umjetne inteligencije * ''(AI) slop'' – niskokvalitetni sadržaj stvoren s pomoću UI-a ** ''brainrot'' – termin koji također označuje takvu vrstu sadržaja, ali se odnosi i na ''kognitivno propadanje'' (''truljenje mozga'') koje takav sadržaj navodno uzrokuje. == Vidite još == *[[Pregled:Umjetna inteligencija]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Umjetna inteligencija| ]] {{Tehnologija}} nzglcf5h9575duvi3cv42odow9a52wr 0 14344 7565860 7360366 2026-07-29T10:05:07Z BarinhO1 261367 /* Etničke skupine */ 7565860 wikitext text/x-wiki {{stilska dorada}} [[Datoteka:Croatia single age population pyramid 2020.png|mini|desno|300px|Populacijska piramida Hrvatske 2020.]] '''Stanovništvo Hrvatske''' obuhvaća sve osobe koje žive na teritoriju [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]], [[Hrvatsko državljanstvo|hrvatske]] i strane državljane. == Populacije == Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska imala je {{n|3 871 833}} stanovnika, od čega {{n|1 865 129}} muškaraca (48,17 %) i {{n|2 006 704}} žene (51,83 %).<ref>{{Citiranje weba|naslov=Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021.|url=https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270|access-date=2023-08-23|website=template.gov.hr}}</ref> U odnosu na [[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|popis stanovništva 2011.]] broj stanovnika smanjio se za {{n|413 056}} osoba ili 9,64 %. U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj]] (20,28 %), [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj]] (19,04 %), [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonskoj]] (17,88 %), [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavskoj]] (17,85 %) te u [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravskoj županiji]] (17,05 %). Udio stanovništva u dobi od 0 do 14 godina iznosi 14,27 %, a udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi 22,45 %. {{#chart:Croatia Total Population.chart}} {{#chart:Natural change and crude migration change of population in Croatia (per 1000 people) by year.chart}} {{#chart:Croatia TFR.chart}} {{#chart:Croatia Age Structure.chart}} == Vitalna statistika == === Rođenja i umiranja prije [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] === {| class="wikitable sortable" |- ! style="width:40pt;" |Godina ! style="width:60pt;" |Prosječna naseljenost ! style="width:60pt;" |Živorođeni ! style="width:60pt;" |Smrtni slučajevi ! style="width:60pt;" |Naturalna razmjena ! style="width:60pt;" |Ukupna stopa nataliteta (na 1 000) ! style="width:60pt;" |Ukupna stopa smrtnosti (na 1 000) ! style="width:60pt;" |Naturalna razmjena (na 1 000) ! style="width:60pt;" |[[Stopa plodnosti]]<ref>{{Citiranje weba|date=2018-08-07|title=Children born per woman - Our World in Data|url=https://ourworldindata.org/grapher/children-born-per-woman?year=1800&country=AUT|access-date=2025-04-15|website=web.archive.org|archive-date=7. kolovoza 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180807185806/https://ourworldindata.org/grapher/children-born-per-woman?year=1800&country=AUT|url-status=bot: unknown}}</ref> |- | 1900. | align="right" | 2 375 000 | align="right" | 97 000 | align="right" | 65 000 | align="right" | 32 000 | align="right" | 40,7 | align="right" | 27,5 | align="right" | 13,2 | align="right" style="color: blue" |5,45 |- | 1901. | align="right" | 2 432 000 | align="right" | 95 000 | align="right" | 67 000 | align="right" | 28 000 | align="right" | 39,2 | align="right" | 27,4 | align="right" | 11,8 | align="right" style="color: blue" |5,41 |- | 1902. | align="right" | 2 447 000 | align="right" | 101 000 | align="right" | 67 000 | align="right" | 34 000 | align="right" | 41,5 | align="right" | 27,6 | align="right" | 13,9 | align="right" style="color: blue" |5,38 |- | 1903. | align="right" | 2 462 000 | align="right" | 97 000 | align="right" | 66 000 | align="right" | 31 000 | align="right" | 39,3 | align="right" | 26,9 | align="right" | 12,4 | align="right" style="color: blue" |5,34 |- | 1904. | align="right" | 2 477 000 | align="right" | 99 000 | align="right" | 65 000 | align="right" | 34 000 | align="right" | 40,0 | align="right" | 26,2 | align="right" | 13,8 | align="right" style="color: blue" |5,30 |- | 1905. | align="right" | 2 493 000 | align="right" | 100 000 | align="right" | 75 000 | align="right" | 25 000 | align="right" | 40,1 | align="right" | 30,1 | align="right" | 10,0 | align="right" style="color: blue" |5,26 |- | 1906. | align="right" | 2 515 000 | align="right" | 100 000 | align="right" | 66 000 | align="right" | 34 000 | align="right" | 39,7 | align="right" | 26,3 | align="right" | 13,4 | align="right" style="color: blue" |5,22 |- | 1907. | align="right" | 2 550 000 | align="right" | 100 000 | align="right" | 65 000 | align="right" | 35 000 | align="right" | 39,3 | align="right" | 25,4 | align="right" | 13,9 | align="right" style="color: blue" |5,18 |- | 1908. | align="right" | 2 560 000 | align="right" | 100 000 | align="right" | 70 000 | align="right" | 30 000 | align="right" | 39,2 | align="right" | 27,2 | align="right" | 12,0 | align="right" style="color: blue" |5,14 |- | 1909. | align="right" | 2 588 000 | align="right" | 108 000 | align="right" | 69 000 | align="right" | 39 000 | align="right" | 41,7 | align="right" | 26,7 | align="right" | 15,0 | align="right" style="color: blue" |5,10 |- | 1910. | align="right" | 2 616 000 | align="right" | 99 000 | align="right" | 65 000 | align="right" | 34 000 | align="right" | 37,9 | align="right" | 24,8 | align="right" | 13,1 | align="right" style="color: blue" |5,06 |- | 1911. | align="right" | 2 628 000 | align="right" | 95 000 | align="right" | 69 000 | align="right" | 26 000 | align="right" | 36,0 | align="right" | 26,4 | align="right" | 9,6 | align="right" style="color: blue" |5,02 |- | 1912. | align="right" | 2 654 000 | align="right" | 101 000 | align="right" | 67 000 | align="right" | 34 000 | align="right" | 38,1 | align="right" | 25,2 | align="right" | 12,9 | align="right" style="color: blue" |4,98 |- | 1913. | align="right" | 2 663 000 | align="right" | 95 000 | align="right" | 68 000 | align="right" | 27 000 | align="right" | 35,7 | align="right" | 25,5 | align="right" | 10,2 | align="right" style="color: blue" |4,94 |- | 1914. | align="right" | 2 675 000 | align="right" | 98 000 | align="right" | 66 000 | align="right" | 32 000 | align="right" | 36,6 | align="right" | 24,7 | align="right" | 11,9 | align="right" style="color: blue" |4,90 |- | colspan=9|<small>Izvor: Brian R. Mitchell, ''European historical statistics, 1750–1975''</small><ref>{{citiranje knjige|author=Brian R. Mitchell|naslov=European historical statistics, 1750–1975|isbn=978-0-87196-329-1|izdavač=Facts on File|godina=1980|stranica=[https://archive.org/details/europeanhistoric0000mitc_r5u1/page/341 341]|url=https://archive.org/details/europeanhistoric0000mitc_r5u1|url-access=registration}}</ref> |} === Rođenja i umiranja nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] === {| class="wikitable sortable"style="text-align: right;" |- ! style="width:40pt;" |Godina ! style="width:60pt;" |Prosječna populacija ! style="width:60pt;" |Živorođeni ! style="width:60pt;" |Smrtni slučajevi ! style="width:60pt;" |Naturalna razmjena ! style="width:60pt;" |Ukupna stopa nataliteta (na 1 000) ! style="width:60pt;" |Ukupna stopa smrtnosti (na 1 000) ! style="width:60pt;" |Naturalna razmjena (na 1 000) ! style="width:60pt;" |Stopa grube migracije (na 1 000) ! style="width:60pt;" |[[Stopa plodnosti]] ! style="width:60pt;" |Ženska plodna populacija (15–49 godina) |- |1950. | style="text-align:right;" |3 850 991 | style="color:blue" |95 174 | style="text-align:right;" |47 292 | style=" color:green" |47 882 | 24,7 | 12,3 | style=" color:green" |12,4 | | style="color:blue" |2,94 | style="text-align:right;" |1 091 313 |- |1951. | style="text-align:right;" |3 881 986 | style="text-align:right;" |87 181 | style="text-align:right;" |49 804 | style="text-align:right; color:green;" |37 377 | style="text-align:right;" |22,5 | style="text-align:right;" |12,8 | style="text-align:right; color:green;" |9,6 | −1,6 | style="text-align:right; color:blue;" |2,66 | style="text-align:right;" |1 091 156 |- |1952. | style="text-align:right;" |3 912 983 | style="text-align:right;" |91 225 | style="text-align:right;" |43 512 | style="text-align:right; color:green;" |47 713 | style="text-align:right;" |23,3 | style="text-align:right;" |11,1 | style="text-align:right; color:green;" |12,2 | −4,3 | style="text-align:right; color:blue;" |2,77 | style="text-align:right;" |1 090 994 |- |1953. | style="text-align:right;" |3 945 997 | style="text-align:right;" |90 200 | style="text-align:right;" |46 662 | style="text-align:right; color:green;" |43 538 | style="text-align:right;" |22,9 | style="text-align:right;" |11,8 | style="text-align:right; color:green;" |11,0 | −2,7 | style="text-align:right; color:blue;" |2,68 | style="text-align:right;" |1 090 834 |- |1954. | style="text-align:right;" |3 978 125 | style="text-align:right;" |89 309 | style="text-align:right;" |41 071 | style=" color:green" |48 238 | style="text-align:right;" |22,5 | style="text-align:right;" |10,3 | style="text-align:right; color:green;" |12,1 | −4,0 | style="text-align:right; color:blue;" |2,61 | style="text-align:right;" |1 097 788 |- |1955. | style="text-align:right;" |4 013 015 | style="text-align:right;" |88 657 | style="text-align:right;" |42 035 | style="text-align:right; color:green;" |46 622 | style="text-align:right;" |22,1 | style="text-align:right;" |10,5 | style="text-align:right; color:green;" |11,6 | −2,9 | style="text-align:right; color:blue;" |2,56 | style="text-align:right;" |1 104 740 |- |1956. | style="text-align:right;" |4 039 992 | style="text-align:right;" |86 171 | style="text-align:right;" |43 772 | style="text-align:right; color:green;" |42 399 | style="text-align:right;" |21,3 | style="text-align:right;" |10,8 | style="text-align:right; color:green;" |10,5 | −3,8 | style="text-align:right; color:blue;" |2,47 | style="text-align:right;" |1 111 693 |- |1957. | style="text-align:right;" |4 067 005 | style="text-align:right;" |81 414 | style="text-align:right;" |40 261 | style="text-align:right; color:green;" |41 153 | style="text-align:right;" |20,0 | style="text-align:right;" |9,9 | style="text-align:right; color:green;" |10,1 | −3,5 | style="text-align:right; color:blue;" |2,30 | style="text-align:right;" |1 113 448 |- |1958. | style="text-align:right;" |4 088 987 | style="text-align:right;" |77 771 | style="text-align:right;" |37 980 | style="text-align:right; color:green;" |39 791 | style="text-align:right;" |19,0 | style="text-align:right;" |9,3 | style="text-align:right; color:green;" |9,7 | −4,4 | style="text-align:right; color:blue;" |2,19 | style="text-align:right;" |1 115 826 |- |1959. | style="text-align:right;" |4 114 979 | style="text-align:right;" |78 233 | style="text-align:right;" |40 688 | style="text-align:right; color:green;" |37 545 | style="text-align:right;" |19,0 | style="text-align:right;" |9,9 | style="text-align:right; color:green;" |9,1 | −2,8 | style="text-align:right; color:blue;" |2,24 | style="text-align:right;" |1 093 146 |- |1960. | style="text-align:right;" |4 140 181 | style="text-align:right;" |76 156 | style="text-align:right;" |41 361 | style="text-align:right; color:green;" |34 795 | style="text-align:right;" |18,4 | style="text-align:right;" |10,0 | style="text-align:right; color:green;" |8,4 | −2,3 | style="text-align:right; color:blue;" |2,23 | style="text-align:right;" |1 079 109 |- |1961. | style="text-align:right;" |4 167 292 | style="text-align:right;" |74 190 | style="text-align:right; color:blue;" |37 796 | style="text-align:right; color:green;" |36 394 | style="text-align:right;" |17,8 | style="text-align:right;" |9,1 | style="text-align:right; color:green;" |8,7 | −2,2 | style="text-align:right; color:blue; " |2,23 | style="text-align:right;" |1 065 072 |- |1962. | style="text-align:right;" |4 196 712 | style="text-align:right;" |72 267 | style="text-align:right;" |42 134 | style="text-align:right; color:green;" |30 133 | style="text-align:right;" |17,2 | style="text-align:right;" |10,0 | style="text-align:right; color:green;" |7,2 | −0,2 | style="text-align:right; color:blue;" |2,11 | style="text-align:right;" |1 083 743 |- |1963. | style="text-align:right;" |4 225 675 | style="text-align:right;" |69 878 | style="text-align:right;" |38 597 | style="text-align:right; color:green;" |31 281 | style="text-align:right;" |16,5 | style="text-align:right;" |9,1 | style="text-align:right; color:green;" |7,4 | −0,5 | style="text-align:right;" |2,05 | style="text-align:right;" |1 088 767 |- |1964. | style="text-align:right;" |4 252 876 | style="text-align:right;" |68 873 | style="text-align:right;" |43 013 | style="text-align:right; color:green;" |25 860 | style="text-align:right;" |16,2 | style="text-align:right;" |10,1 | style="text-align:right; color:green;" |6,1 | 0,3 | style="text-align:right; " |2,04 | style="text-align:right;" |1 095 023 |- |1965. | style="text-align:right;" |4 280 923 | style="text-align:right;" |71 186 | style="text-align:right;" |39 936 | style="text-align:right; color:green;" |31 250 | style="text-align:right;" |16,6 | style="text-align:right;" |9,3 | style="text-align:right; color:green;" |7,3 | −0,7 | style="text-align:right; color:blue;" |2,19 | style="text-align:right;" |1 096 232 |- |1966. | style="text-align:right;" |4 310 701 | style="text-align:right;" |71 325 | style="text-align:right;" |37 941 | style="color:green" |33 384 | style="text-align:right;" |16,5 | 8,8 | style="color:green" |7,7 | −0,8 | style="color:blue" |2,20 | style="text-align:right;" |1 113 169 |- |1967. | style="text-align:right;" |4 338 683 | style="text-align:right;" |67 103 | style="text-align:right;" |41 381 | style="text-align:right; color:green;" |25 722 | style="text-align:right;" |15,5 | style="text-align:right;" |9,5 | style="text-align:right; color:green;" |6,0 | 0,5 | style="text-align:right; " |2,06 | style="text-align:right;" |1 138 279 |- |1968. | style="text-align:right;" |4 365 628 | style="text-align:right;" |65 431 | style="text-align:right;" |43 720 | style="text-align:right; color:green;" |21 711 | style="text-align:right;" |15,0 | style="text-align:right;" |10,0 | style="text-align:right; color:green;" |5,0 | 1,2 | style="text-align:right; " |1,99 | style="text-align:right;" |1 141 548 |- |1969. | style="text-align:right;" |4 391 490 | style="text-align:right;" |63 635 | style="text-align:right;" |46 844 | style="text-align:right; color:green;" |16 791 | style="text-align:right;" |14,5 | style="text-align:right;" |10,7 | style="text-align:right; color:green;" |3,8 | 2,1 | style="text-align:right; " |1,91 | style="text-align:right;" |1 170 146 |- |1970. | style="text-align:right;" |4 412 252 | style="text-align:right;" |61 103 | style="text-align:right;" |44 148 | style="text-align:right; color:green;" |16 955 | style="text-align:right;" |13,8 | style="text-align:right;" |10,0 | style="text-align:right; color:green;" |3,8 | 0,9 | style="text-align:right; " |1,81 | style="text-align:right;" |1 173 533 |- |1971. | style="text-align:right;" |4 431 275 | style="text-align:right;" |64 890 | style="text-align:right;" |44 878 | style="text-align:right; color:green;" |20 012 | style="text-align:right;" |14,6 | style="text-align:right;" |10,1 | style="text-align:right; color:green;" |4,5 | −0,2 | style="text-align:right; " |1,97 | style="text-align:right;" |1 174 488 |- |1972. | style="text-align:right;" |4 450 564 | style="text-align:right;" |66 035 | style="text-align:right;" |47 881 | style="text-align:right; color:green;" |18 154 | style="text-align:right;" |14,8 | style="text-align:right;" |10,8 | style="text-align:right; color:green;" |4,1 | 0,3 | style="text-align:right; " |1,96 | style="text-align:right;" |1 176 673 |- |1973. | style="text-align:right;" |4 470 161 | style="text-align:right;" |67 389 | style="text-align:right;" |45 680 | style="text-align:right; color:green;" |21 709 | style="text-align:right;" |15,1 | style="text-align:right;" |10,2 | style="text-align:right; color:green;" |4,9 | −0,5 | style="text-align:right; " |1,97 | style="text-align:right;" |1 170 468 |- |1974. | style="text-align:right;" |4 490 660 | style="text-align:right;" |67 251 | style="text-align:right;" |44 950 | style="text-align:right; color:green;" |22 301 | style="text-align:right;" |15,0 | style="text-align:right;" |10,0 | style="text-align:right; color:green;" |5,0 | −0,4 | style="text-align:right; " |1,93 | style="text-align:right;" |1 164 291 |- |1975. | style="text-align:right;" |4 512 082 | style="text-align:right;" |67 016 | style="text-align:right;" |45 640 | style="color:green" |21 376 | style="text-align:right;" |14,9 | style="text-align:right;" |10,1 | style="color:green" |4,7 | 0 | style="text-align:right;" |1,90 | style="color:blue" |1 177 334 |- |1976. | style="text-align:right;" |4 535 934 | style="text-align:right;" |67 054 | style="text-align:right;" |45 074 | style="text-align:right; color:green;" |21 980 | style="text-align:right;" |14,8 | style="text-align:right;" |9,9 | style="text-align:right; color:green;" |4,8 | 0,4 | style="text-align:right; " |1,88 | style="text-align:right;" |1 177 247 |- |1977. | style="text-align:right;" |4 559 571 | style="text-align:right;" |68 035 | style="text-align:right;" |45 156 | style="text-align:right; color:green;" |22 879 | style="text-align:right;" |14,9 | style="text-align:right;" |9,9 | style="text-align:right; color:green;" |5,0 | 0,2 | style="text-align:right; " |1,90 | style="text-align:right;" |1 165 123 |- |1978. | style="text-align:right;" |4 581 085 | style="text-align:right;" |68 704 | style="text-align:right;" |48 715 | style="text-align:right; color:green;" |19 989 | style="text-align:right;" |15,0 | style="text-align:right;" |10,6 | style="text-align:right; color:green;" |4,4 | 0,3 | style="text-align:right; " |1,92 | style="text-align:right;" |1 170 862 |- |1979. | style="text-align:right;" |4 594 778 | style="text-align:right;" |69 229 | style="text-align:right;" |48 426 | style="text-align:right; color:green;" |20 803 | style="text-align:right;" |15,1 | style="text-align:right;" |10,5 | style="text-align:right; color:green;" |4,5 | −1,5 | style="text-align:right;" |1,95 | style="text-align:right;" |1 166 817 |- |1980. | style="text-align:right;" |4 599 782 | style="text-align:right;" |68 220 | style="text-align:right;" |50 100 | style="text-align:right; color:green;" |18 120 | style="text-align:right;" |14,8 | style="text-align:right;" |10,9 | style="text-align:right; color:green;" |3,9 | −2,9 | style="text-align:right; " |1,92 | style="text-align:right;" |1 162 773 |- |1981. | style="text-align:right;" |4 611 509 | style="text-align:right;" |67 455 | style="text-align:right;" |51 420 | style="text-align:right; color:green;" |16 035 | style="text-align:right;" |14,6 | style="text-align:right;" |11,2 | style="text-align:right; color:green;" |3,5 | −0,9 | style="text-align:right; " |1,93 | style="text-align:right;" |1 152 704 |- |1982. | style="text-align:right;" |4 634 234 | style="text-align:right;" |66 737 | style="text-align:right;" |50 770 | style="text-align:right; color:green;" |15 967 | style="text-align:right;" |14,4 | style="text-align:right;" |11,0 | style="text-align:right; color:green;" |3,4 | 1,5 | style="text-align:right;" |1,90 | style="text-align:right;" |1 130 858 |- |1983. | style="text-align:right;" |4 658 254 | style="text-align:right;" |65 599 | style="text-align:right;" |55 147 | style="text-align:right; color:green;" |10 452 | style="text-align:right;" |14,1 | style="text-align:right;" |11,8 | style="text-align:right; color:green;" |2,2 | 2,9 | style="text-align:right; " |1,88 | style="text-align:right;" |1 139 362 |- |1984. | style="text-align:right;" |4 680 285 | style="text-align:right;" |64 888 | style="text-align:right;" |54 169 | style="text-align:right; color:green;" |10 719 | style="text-align:right;" |13,9 | style="text-align:right;" |11,6 | style="text-align:right; color:green;" |2,3 | 2,4 | style="text-align:right; " |1,87 | style="text-align:right;" |1 131 152 |- |1985. | style="text-align:right;" |4 701 417 | style="text-align:right;" |62 665 | style="text-align:right;" |52 067 | style="text-align:right; color:green;" |10 598 | style="text-align:right;" |13,3 | style="text-align:right;" |11,1 | style="text-align:right; color:green;" |2,3 | 2,2 | style="text-align:right; " |1,82 | style="text-align:right;" |1 117 142 |- |1986. | style="text-align:right;" |4 721 446 | style="text-align:right;" |60 226 | style="text-align:right;" |51 740 | style="text-align:right; color:green;" |8 486 | style="text-align:right;" |12,8 | style="text-align:right;" |11,0 | style="text-align:right; color:green;" |1,8 | 2,4 | style="text-align:right; " |1,76 | style="text-align:right;" |1 161 753 |- |1987. | style="text-align:right;" |4 739 745 | style="text-align:right;" |59 209 | style="text-align:right;" |53 080 | style="text-align:right; color:green;" |6 129 | style="text-align:right;" |12,5 | style="text-align:right;" |11,2 | style="text-align:right; color:green;" |1,3 | 2,6 | style="text-align:right; " |1,74 | style="text-align:right;" |1 102 815 |- |1988. | style="text-align:right;" |4 755 207 | style="text-align:right;" |58 525 | style="text-align:right;" |52 686 | style="text-align:right; color:green;" |5 839 | style="text-align:right;" |12,3 | style="text-align:right;" |11,1 | style="text-align:right; color:green;" |1,2 | 2,0 | style="text-align:right; " |1,74 | style="text-align:right;" |1 125 627 |- |1989. | style="text-align:right;" |4 767 260 | style="text-align:right;" |55 651 | style="text-align:right;" |52 569 | style="text-align:right; color:green;" |3 082 | style="text-align:right;" |11,7 | style="text-align:right;" |11,0 | style="text-align:right; color:green;" |0,6 | 1,9 | style="text-align:right;" |1,67 | style="text-align:right;" |1 169 437 |- |1990. | style="text-align:right;color:blue;" |4 777 368 | style="text-align:right;" |55 409 | style="text-align:right;" |52 192 | style="text-align:right; color:green;" |3 217 | style="text-align:right;" |11,6 | style="text-align:right;" |10,9 | style="text-align:right; color:green;" |0,7 | 1,4 | style="text-align:right;" |1,68 | style="text-align:right;" |1 134 934 |- |1991. | style="text-align:right;" |4 733 938 | style="text-align:right;" |51 829 | style="text-align:right;" |54 832 | style="text-align:right; color:red;" | -3 003 | style="text-align:right;" |10,9 | style="text-align:right;" |11,6 | style="text-align:right; color:red;" | -0,6 | −8,5 | style="text-align:right;" |1,59 | style="text-align:right;" |1 125 917 |- |1992. | style="text-align:right;" |4 690 509 | style="text-align:right;" |46 970 | style="text-align:right;" |51 800 | style="text-align:right; color:red;" | -4 830 | style="text-align:right;" |10,0 | style="text-align:right;" |11,0 | style="text-align:right; color:red;" | -1,0 | −9,2 | style="text-align:right;" |1,46 | style="text-align:right;" |1 116 900 |- |1993. | style="text-align:right;" |4 647 079 | style="text-align:right;" |48 535 | style="text-align:right;" |50 846 | style="text-align:right; color:red;" | -2 311 | style="text-align:right;" |10,4 | style="text-align:right;" |10,9 | style="text-align:right; color:red;" | -0,5 | −8,8 | style="text-align:right;" |1,52 | style="text-align:right;" |1 107 883 |- |1994. | style="text-align:right;" |4 603 649 | style="text-align:right;" |48 584 | style="text-align:right;" |49 482 | style="text-align:right; color:red;" | -898 | style="text-align:right;" |10,6 | style="text-align:right;" |10,7 | style="text-align:right; color:red;" | -0,2 | −9,2 | style="text-align:right;" |1,54 | style="text-align:right;" |1 098 867 |- |1995. | style="text-align:right;" |4 560 220 | style="text-align:right;" |50 182 | style="text-align:right;" |50 536 | style="text-align:right; color:red;" | -354 | style="text-align:right;" |11,0 | style="text-align:right;" |11,1 | style="text-align:right; color:red;" | -0,1 | −9,4 | style="text-align:right;" |1,62 | style="text-align:right;" |1 089 849 |- |1996. | style="text-align:right;" |4 516 790 | style="text-align:right;" |53 811 | style="text-align:right;" |50 636 | style="text-align:right; color:green;" |3 175 | style="text-align:right;" |11,9 | style="text-align:right;" |11,2 | style="text-align:right; color:green;" |0,7 | −10,3 | style="text-align:right;" |1,76 | style="text-align:right;" |1 080 833 |- |1997. | style="text-align:right;" |4 473 361 | style="text-align:right;" |55 501 | style="text-align:right;" |51 964 | style="text-align:right; color:green;" |3 537 | style="text-align:right;" |12,4 | style="text-align:right;" |11,6 | style="text-align:right; color:green;" |0,8 | −10,5 | style="text-align:right;" |1,84 | style="text-align:right;" |1 071 815 |- |1998. | style="text-align:right;" |4 429 931 | style="text-align:right;" |47 068 | style="text-align:right;" |52 311 | style="text-align:right; color:red;" | -5 243 | style="text-align:right;" |10,6 | style="text-align:right;" |11,8 | style="text-align:right; color:red;" | -1,2 | −8,6 | style="text-align:right;" |1,59 | style="text-align:right;" |1 062 799 |- |1999. | style="text-align:right;" |4 386 501 | style="text-align:right;" |45 179 | style="text-align:right;" |51 953 | style="text-align:right; color:red;" | -6 774 | style="text-align:right;" |10,3 | style="text-align:right;" |11,8 | style="text-align:right; color:red;" | -1,5 | −8,4 | style="text-align:right;" |1,55 | style="text-align:right;" |1 053 782 |- |2000. | style="text-align:right;" |4 343 072 | style="text-align:right;" |43 746 | style="text-align:right;" |50 246 | style="text-align:right; color:red;" | -6 500 | style="text-align:right;" |10,1 | style="text-align:right;" |11,6 | style="text-align:right; color:red;" | -1,5 | −8,5 | style="text-align:right;" |1,52 | style="text-align:right;" |1 044 765 |- |2001. | style="text-align:right;" |4 299 642 | style="text-align:right;" |40 993 | style="text-align:right;" |49 552 | style="text-align:right; color:red;" | -8 559 | style="text-align:right;" |9,5 | style="text-align:right;" |11,5 | style="text-align:right; color:red;" | -2,0 | −8,1 | style="text-align:right;" |1,45 | style="text-align:right;" |1 035 748 |- |2002. | style="text-align:right;" |4 302 174 | style="text-align:right;" |40 094 | style="text-align:right;" |50 569 | style="text-align:right; color:red;" | -10 475 | style="text-align:right;" |9,3 | style="text-align:right;" |11,8 | style="text-align:right; color:red;" | -2,4 | 3,0 | style="text-align:right;" |1,43 | style="text-align:right;" |1 033 822 |- |2003. | style="text-align:right;" |4 303 399 | style="text-align:right;" |39 668 | style="text-align:right;" |52 575 | style="text-align:right; color:red;" | -12 907 | style="text-align:right;" |9,2 | style="text-align:right;" |12,2 | style="text-align:right; color:red;" | -3,0 | 3,3 | style="text-align:right; color:red;" |1,41 | style="text-align:right;" |1 029 271 |- |2004. | style="text-align:right;" |4 304 600 | style="text-align:right;" |40 307 | style="text-align:right;" |49 756 | style="text-align:right; color:red;" | -9 449 | style="text-align:right;" |9,4 | style="text-align:right;" |11,6 | style="text-align:right; color:red;" | -2,2 | 2,5 | style="text-align:right;" |1,43 | style="text-align:right;" |1 025 538 |- |2005. | style="text-align:right;" |4 310 145 | style="text-align:right;" |42 492 | style="text-align:right;" |51 790 | style="text-align:right; color:red;" | -9 298 | style="text-align:right;" |9,9 | style="text-align:right;" |12,0 | style="text-align:right; color:red;" | -2,2 | 3,4 | style="text-align:right;" |1,50 | style="text-align:right;" |1 019 358 |- |2006. | style="text-align:right;" |4 311 159 | style="text-align:right;" |41 446 | style="text-align:right;" |50 378 | style="text-align:right; color:red;" | -8 932 | style="text-align:right;" |9,6 | style="text-align:right;" |11,7 | style="text-align:right; color:red;" | -2,1 | 2,3 | style="text-align:right;" |1,47 | style="text-align:right;" |1 012 512 |- |2007. | style="text-align:right;" |4 310 217 | style="text-align:right;" |41 910 | style="text-align:right;" |52 367 | style="text-align:right; color:red;" | -10 457 | style="text-align:right;" |9,7 | style="text-align:right;" |12,1 | style="text-align:right; color:red;" | -2,4 | 2,2 | style="text-align:right;" |1,49 | style="text-align:right;" |1 005 073 |- |2008. | style="text-align:right;" |4 309 705 | style="text-align:right;" |43 753 | style="text-align:right;" |52 151 | style="text-align:right; color:red;" | -8 398 | style="text-align:right;" |10,2 | style="text-align:right;" |12,1 | style="text-align:right; color:red;" | -1,9 | 1,8 | style="text-align:right;" |1,56 | style="text-align:right;" |998 329 |- |2009. | style="text-align:right;" |4 305 181 | style="text-align:right;" |44 577 | style="text-align:right;" |52 414 | style="text-align:right; color:red;" | -7 837 | style="text-align:right;" |10,4 | style="text-align:right;" |12,2 | style="text-align:right; color:red;" | -1,8 | 0,8 | style="text-align:right;" |1,59 | style="text-align:right;" |989 751 |- |2010. | style="text-align:right;" |4 295 427 | style="text-align:right;" |43 361 | style="text-align:right;" |52 096 | style="text-align:right; color:red;" | -8 735 | style="text-align:right;" |10,1 | style="text-align:right;" |12,1 | style="text-align:right; color:red;" | -2,0 | −0,2 | style="text-align:right;" |1,55 | style="text-align:right;" |979 563 |- |2011. | style="text-align:right;" |4 280 622 | style="text-align:right;" |41 197 | style="text-align:right;" |51 019 | style="text-align:right; color:red;" | -9 822 | style="text-align:right;" |9,6 | style="text-align:right;" |11,9 | style="text-align:right; color:red;" | -2,3 | −1,2 | style="text-align:right;" |1,48 | style="text-align:right;" |970 458 |- |2012. | style="text-align:right;" |4 260 368 | style="text-align:right;" |41 771 | style="text-align:right;" |51 710 | style="text-align:right; color:red;" | -9 939 | style="text-align:right;" |9,8 | style="text-align:right;" |12,1 | style="text-align:right; color:red;" | -2,3 | −2,4 | style="text-align:right;" |1,52 | style="text-align:right;" |960 549 |- |2013. | style="text-align:right;" |4 233 922 | style="text-align:right;" |39 939 | style="text-align:right;" |50 386 | style="text-align:right; color:red;" | -10 447 | style="text-align:right;" |9,4 | style="text-align:right;" |11,9 | style="text-align:right; color:red;" | -2,5 | −3,8 | style="text-align:right;" |1,47 | style="text-align:right;" |949 241 |- |2014. | style="text-align:right;" |4 201 598 | style="text-align:right;" |39 566 | style="text-align:right;" |50 839 | style="text-align:right; color:red;" | -11 273 | style="text-align:right;" |9,4 | style="text-align:right;" |12,1 | style="text-align:right; color:red;" | -2,7 | –5,0 | style="text-align:right;" |1,48 | style="text-align:right;" |936 294 |- |2015. | style="text-align:right;" |4 151 725 | style="text-align:right;" |37 503 | style="text-align:right;" |54 205 | style="text-align:right; color:red;" | -16 702 | 9,0 | style="text-align:right;" |13,1 | style="text-align:right; color:red;" | -4,0 | −7,9 | style="text-align:right;" |1,43 | style="text-align:right;" |917 853 |- |2016. | style="text-align:right;" |4 106 867 | style="text-align:right;" |37 537 | style="text-align:right;" |51 542 | style="text-align:right; color:red;" | -14 005 | style="text-align:right;" |9,1 | style="text-align:right;" |12,6 | style="text-align:right; color:red;" | -3,4 | −7,4 | style="text-align:right;" |1,46 | style="text-align:right;" |898 385 |- |2017. | style="text-align:right;" |4 041 407 | style="text-align:right;" |36 556 | style="text-align:right;" |53 477 | style="text-align:right; color:red;" | -16 921 | style="text-align:right;" |9,0 | style="text-align:right;" |13,2 | style="text-align:right; color:red;" | -4,2 | style=" color:red"| −11,8 | style="text-align:right;" |1,47 | style="text-align:right;" |872 669 |- |2018. | style="text-align:right;" |3 988 775 | style="text-align:right;" |36 945 | style="text-align:right;" |52 706 | style="text-align:right; color:red;" | -15 761 | style="text-align:right;" |9,3 | style="text-align:right;" |13,2 | style="text-align:right; color:red;" | -4,0 | −9,1 | style="text-align:right;" |1,53 | style="text-align:right;" |850 224 |- |2019. | style="text-align:right;" |3 949 390 | style="text-align:right;" |36 135 | style="text-align:right;" |51 794 | style="text-align:right; color:red;" | -15 659 | style="text-align:right;" |9,1 | style="text-align:right;" |13,1 | style="text-align:right; color:red;" | -4,0 | −5,7 | style="text-align:right;" |1,54 | style="text-align:right;" |830 836 |- |2020. | 3 914 206 | 35 845 | 57 023 | style="color:red" | -21 178 | 9,2 | 14,6 | style="color:red" | -5,4 | –3,5 | 1,57 | 815 720 |- |2021. | 3 878 981 | 36 508 | style="color:red" |62 712 | style="color:red" | -26 204 | 9,4 | 16,2 | style="color:red" | -6,8 | −2,3 | 1,62 | 804 303 |- |2022. | 3 855 641 | 33 883 | 56 979 | style="color:red" | -23 096 | 8,8 | 14,8 | style="color:red" | -6,0 | −0,1 | 1,53 | 794 595 |- |2023. | 3 859 686 | 32 170 | 51 275 | style="color:red" | -19 105 | 8,3 | 13,3 | style="color:red" | -5,0 | 6,0 | 1,46 | 792 162 |- |2024. | 3 866 233 | style="color:red" |32 069 | 51 080 | style="color:red" | -19 011 | style="color:red" |8,3 | 13.2 | style="color:red" | -4,9 | style=" color:blue"| 6,6 | 1,46 | style="color:red" | 789 060 |- | colspan="11" |Izvor: [[Državni zavod za statistiku]]<ref>{{Citiranje weba|title=Home|url=https://dzs.gov.hr/en|access-date=2025-04-15|website=dzs.gov.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Web|url=https://podaci.dzs.hr/en|access-date=2025-04-15|website=Državni zavod za statistiku|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=CROATIAN BUREAU OF STATISTICS - REPUBLIC OF CROATIA|url=https://web.dzs.hr/default_e.htm|access-date=2025-04-15|website=web.dzs.hr}}</ref><ref>{{citiranje weba|title=Eurostat database|url=https://ec.europa.eu/eurostat/data/database}}</ref> |} === Trenutna vitalna statistika === {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! Razdoblje ! Živorođeni ! Smrtni slučajevi ! Prirodna promjena |- | '''siječanj–listopad 2024.''' | 26 749 | 43 275 | −16 526 |- | '''siječanj–listopad 2025.''' | 27 106 | 42 407 | −15 301 |- | '''Razlika''' | {{increase}} +357 (+1,33 %) | {{decrease}} –868 (–2,01 %) | {{increase}} +1 225 |} Izvor: DZS<ref>{{Citiranje weba|url=https://podaci.dzs.hr/media/meehktks/msi-stanovnistvo.xlsx|naslov=Natural Change in Population – Provisional Data|website=podaci.dzs.hr}}</ref> {{#chart:Croatia Natural Population Change.chart}} === Stopa plodnosti po županijama === {| class="wikitable sortable" |+ 2022.<ref>{{Citiranje weba|url=https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/demo_r_find3__custom_11217538/default/table?|lang=en|access-date=2025-04-15|website=ec.europa.eu|naslov=Stopa plodnosti (tablica)}}</ref> ![[Hrvatske županije|županija]] !stopa |- |[[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] |1,87 |- |[[Međimurska županija|Međimurska]] |1,84 |- |[[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] |1,71 |- |[[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] |1,71 |- |[[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] |1,68 |- |[[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] |1,64 |- |[[Zadarska županija|Zadarska]] |1,64 |- |[[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] |1,64 |- |[[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] |1,61 |- |[[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] |1,60 |- |[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] |1,57 |- |[[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] |1,54 |- |[[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] |1,51 |- |[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] |1,50 |- |[[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] |1,47 |- |[[Varaždinska županija|Varaždinska]] |1,44 |- |[[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] |1,43 |- |[[Karlovačka županija|Karlovačka]] |1,41 |- |[[Istarska županija|Istarska]] |1,40 |- |[[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] |1,31 |} == Etničke skupine == Rezultati Popisa 2021. pokazuju sljedeće udjele prema narodnosnoj strukturi stanovništva: [[Datoteka:Croatia_ethnicities_2021.svg|mini|300x300px|Etnički sastav Hrvatske 2021.]] * 91,63 % [[Hrvati]] * 3,20 % [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] * 0,62 % [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Bošnjaci (Muslimani)]] * 0,46 % [[Romi u Hrvatskoj|Romi]] * 0,36 % [[Talijani u Hrvatskoj|Talijani]] * 0,36 % [[Albanci u Hrvatskoj|Albanci]] * udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30 % * udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33 %, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58 %. Prema vjerskoj pripadnosti, [[Katolička Crkva u Hrvatskoj|katolika]] je 78,97 %, pravoslavaca 3,32 %, muslimana 1,32 %, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71 %, dok se 1,72 % osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri. Prema [[Materinski jezik|materinskom jeziku]], 95,25 % osoba izjasnilo se da im je materinski jezik [[Hrvatski jezik|hrvatski]], a 1,16 % osoba izjasnilo se da im je materinski jezik [[Srpski jezik|srpski]]. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od 1,00 %. Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske njih 99,24 % ima [[hrvatsko državljanstvo]], dok je stranih državljana 0,74 % ili 28 784. ;Popis stanovništva 2011.: [[Datoteka:Croatia, population density.svg|thumb|500px|right|Gustoća stanovništva u Hrvatskoj prema popisu iz 2011. godine]]<table class="wikitable sortable"> <tr><th></th><th></th><th>Stanovništvo</th><th>Struktura (%)</th></tr> <tr><td>'''Ukupno'''</td><td></td><td>4 284 889</td><td>100</td></tr> <tr><td>'''[[Hrvati]]'''</td><td></td><td>3 874 321</td><td>90,42</td></tr> <tr><td>'''[[Nacionalna manjina|Nacionalne manjine]]'''</td></tr> <tr><td></td><td>'''Svega'''</td><td>328 738</td><td>7,67</td></tr> <tr><td></td><td>'''[[Albanci u Hrvatskoj|Albanci]]'''</td><td>17 513</td><td>0,41</td></tr> <tr><td></td><td>'''[[Austrijanci]]'''</td><td>297</td><td>0,01</td></tr> <tr><td></td><td>'''[[Bošnjaci u Hrvatskoj|Bošnjaci]]'''</td><td>31 479</td><td>0,73</td></tr> <tr><td></td><td>'''[[Bugari u Hrvatskoj|Bugari]]'''</td><td>350</td><td>0,01</td></tr> <tr><td></td><td>'''[[Crnogorci u Hrvatskoj|Crnogorci]]'''</td><td>4517</td><td>0,11</td></tr> <tr><td></td><td>'''[[Česi u Hrvatskoj|Česi]]'''</td><td>9641</td><td>0,22</td></tr> <tr><td></td><td>'''[[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]]'''</td><td>14 048</td><td>0,33</td></tr> <tr><td></td><td>'''[[Makedonci u Hrvatskoj|Makedonci]]'''</td><td>4138</td><td>0,10</td></tr> <tr><td></td><td>'''[[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]]'''</td><td>2965</td><td>0,07</td></tr> <tr><td></td><td>'''[[Poljaci u Hrvatskoj|Poljaci]]'''</td><td>672</td><td>0,02</td></tr> <tr><td></td><td>'''[[Romi u Hrvatskoj|Romi]]'''</td><td>16 975</td><td>0,40</td></tr> <tr><td></td><td>'''[[Rumunji u Hrvatskoj|Rumunji]]'''</td><td>435</td><td>0,01</td></tr> <tr><td></td><td>'''[[Rusi u Hrvatskoj|Rusi]]'''</td><td>1279</td><td>0,03</td></tr> <tr><td></td><td>'''[[Rusini u Hrvatskoj|Rusini]]'''</td><td>1936</td><td>0,05</td></tr> <tr><td></td><td>'''[[Slovaci u Hrvatskoj|Slovaci]]'''</td><td>4753</td><td>0,11</td></tr> <tr><td></td><td>'''[[Slovenci u Hrvatskoj|Slovenci]]'''</td><td>10 517</td><td>0,25</td></tr> <tr><td></td><td>'''[[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]]'''</td><td>186 633</td><td>4,36</td></tr> <tr><td></td><td>'''[[Talijani u Hrvatskoj|Talijani]]'''</td><td>17 807</td><td>0,42</td></tr> <tr><td></td><td>'''[[Turci]]'''</td><td>367</td><td>0,01</td></tr> <tr><td></td><td>'''[[Ukrajinci u Hrvatskoj|Ukrajinci]]'''</td><td>1878</td><td>0,04</td></tr> <tr><td></td><td>'''[[Vlasi u Hrvatskoj|Vlasi]]'''</td><td>29</td><td>0,00</td></tr> <tr><td></td><td>'''[[Židovi u Hrvatskoj|Židovi]]'''</td><td>509</td><td>0,01</td></tr> <tr><td>'''Ostali'''¹</td><td></td><td>18 965</td><td>0,44</td></tr> <tr><td>'''Nisu se izjasnili u smislunacionalne pripadnosti'''</td><td colspan="3"></td></tr> <tr><td></td><td>'''Svega'''</td><td>53 988</td><td>1,26</td></tr> <tr><td></td><td>'''od toga regionalna'''</td></tr> <tr><td></td><td>'''pripadnost'''</td><td>27 225</td><td>0,64</td></tr> <tr><td>'''Nepoznato'''</td><td></td><td>8877</td><td>0,21</td></tr> </table> <small>¹ U ovaj modalitet uključeni su, među ostalima, i [[Jugoslaveni]] i [[Muslimani (narod)|Muslimani]].</small> ''Izvor: Statističke informacije Državnog zavoda za statistiku, 2013.'' [[Datoteka:Etnička karta RH.png|mini|302x302px|Karta Hrvatske prema etničkoj pripadnosti (popis 2011.)]] '''Stanovništvo prema prethodnim popisima:''' * Godine [[2021.]] Hrvatska je imala 3 888 529 stanovnika. * Godine [[2011.]] Hrvatska je imala 4 284 889 stanovnika. * Godine [[2001.]] Hrvatska je imala 4 437 460 stanovnika ([[Hrvati]] 89.63 %, [[Srbi]] 4.54 %, Ostali i nepoznato 2.91 %, [[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]] 0,47 %, [[Talijani]] 0,44 %, [[Mađari]] 0,37 %, [[Albanci]] 0,34 %, [[Slovenci]] 0,3 %, [[Česi]] 0,24 %, [[Romi]] 0,21 %, [[Crnogorci]] 0,11 %, [[Slovaci]] 0,11 %, [[Makedonci]] 0,1 %, [[Nijemci]] 0,07 %, [[Rusini]] 0,05 %, [[Ukrajinci]] 0,04 %) * Godine [[1991.]] Hrvatska je imala 4 784 265 stanovnika ([[Hrvati]] 78,1 %, [[Srbi]] 12,2 %, Neopredijeljeni 6 %, [[Muslimani (narodnost)|Muslimani]] 0,9 %, [[Slovenci]] 0,5 %, [[Mađari]] 0,5 %, [[Talijani]] 0,4 %, [[Česi]] 0,3 %, [[Albanci]] 0,3 %, [[Crnogorci]] 0,2 %, [[Romi]] 0,1 %, [[Slovaci]] 0,1 %, Rusini 0,1 %, [[Židovi]] 0,1 %, [[Nijemci]] 0,1 %) * Godine [[1981.]] 4 601 469 stanovnika ([[Hrvati]] 75,1 %, [[Srbi]] 11,6 %, Neopredijeljeni 10,2 %, [[Mađari]] 0,6 %, [[Slovenci]] 0,6 %, [[Muslimani (narodnost)|Muslimani]] 0,5 %, [[Česi]] 0,3 %, [[Talijani]] 0,3 %, [[Crnogorci]] 0,2 %) * Godine 1961. 4 159 696 stanovnika ([[Hrvati]] 80,3 %, [[Srbi]] 15 %, [[Mađari]] 1 %) * Godine [[1953.]] 3 936 022 stanovnika ([[Hrvati]] 79,5 %, [[Srbi]] 15 %, [[Mađari]] 1,2 %, [[Slovenci]] 1,1 %) * Godine [[1948.]] 3 779 858 stanovnika ([[Hrvati]] 78,7 %, [[Srbi]] 14,3 %, [[Talijani]] 2 %, [[Mađari]] 1,4 %, [[Slovenci]] 1 %) * Godine [[1931.]] 3 430 270 stanovnika ([[Hrvati]] 72,3 %, [[Srbi]] 16,8 %, [[Nijemci]] 2,9 %, [[Mađari]] 2 %, [[Česi]] 1,3 %)<ref>{{Citiranje weba|naslov=Population of Croatia 1931-2001|url=http://www.vojska.net/eng/armed-forces/croatia/about/population/|access-date=2023-08-23|website=vojska.net}}</ref> == Vidi još == * [[Gradovi u Hrvatskoj]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.dzs.hr/ Državni zavod za statistiku] *[http://www.crohis.com/hacquet.htm Stanovništvo Hrvatske krajem 18. stoljeća (galerija)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170818172628/http://www.crohis.com/hacquet.htm |date=18. kolovoza 2017. }} {{Hrvatska}} {{Stanovništvo Europe}} [[Kategorija:Demografija Hrvatske|*]] omjnyhlaipofrnr0vijztm08ikw69vt 0 14710 7565667 7517281 2026-07-28T16:21:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565667 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Čađavica |vrsta = naselje i općina |grb = Čađavica_(grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|VPŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Stjepan Novoselec |naselja = [[#Općinska naselja|10 općinskih naselja]] |površina = 91,1 |površina uža = 23,3 |visina = |z. širina = 45.740000 |z. dužina = 17.850000 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 1555 |stanovništvo uže = 569 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 33523 Čađavica |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://opcina-cadjavica.hr/}} |bilješke = }} '''Čađavica''' je [[općina]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se na sjeveroistoku [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravske županije]]. == Zemljopis == Smještena je uz obalu rijeke [[Drava|Drave]] (2 km južno od rijeke), na cesti [[D34]] koja povezuje [[Slatina|Slatinu]] i [[Donji Miholjac]]. == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2011.]],<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup10_0574.html]</ref> općina Čađavica imala je 2009 stanovnika, raspoređenih u 10 naselja: * [[Čađavica]] – 678 * [[Čađavički Lug]] – 277 * [[Donje Bazije]] – 148 * [[Ilmin Dvor]] – 53 * [[Noskovačka Dubrava]] – 59 * [[Noskovci]] – 195 * [[Starin (Čađavica)|Starin]] – 80 * [[Šaševo]] – 114 * [[Vraneševci]] – 152 * [[Zvonimirovac]] – 253 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Čađavica |p1857=2469 |p1869=3086 |p1880=3010 |p1890=3367 |p1900=3942 |p1910=4494 |p1921=4292 |p1931=6253 |p1948=7085 |p1953=7344 |p1961=6417 |p1971=4659 |p1981=3606 |p1991=3011 |p2001=2394 |p2011=2009 |p2021=1555 |napomena=Nastala iz stare općine Podravska Slatina. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Čađavica |p1857=1109 |p1869=1266 |p1880=1168 |p1890=1239 |p1900=1323 |p1910=1434 |p1921=1497 |p1931=1657 |p1948=1684 |p1953=1691 |p1961=1506 |p1971=1215 |p1981=1049 |p1991=921 |p2001=787 |p2011=678 |p2021=569 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} === Nacionalni sastav, 2001.=== * [[Hrvati]] – 2131 (89,01) * [[Srbi]] – 208 (8,69) * [[Albanci]] – 12 (0,50) * [[Rusini]] – 2 * [[Nijemci]] – 1 * [[Slovenci]] – 1 * neopredijeljeni – 34 (1,42) * nepoznato – 5 (0,21) == Povijest == Prvi zapisi datiraju iz 14. stoljeća. Turska osvajanja Hrvatske nisu rezultirala time da je naselje opustilo, nego je bila jedno od rijetkih mjesta u kojima se zadržalo starosjedilačko stanovništvo. Popis iz 1720. godine zabilježio je 16 obitelji. Naseljavanje ovog kraja nastavilo se i poslije te godine. Doselili su Hrvati iz Podravine oko Virovitice te Hrvati iz hrvatskih sela s druge strane rijeke Drave. 1852. je godine proglašena [[trgovište]]m što je bila sve do 1945. godine.<ref>(): [http://www.opcina-cadjavica.hr/content/povijest-op%C4%87ine Povijest općine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150106050056/http://www.opcina-cadjavica.hr/content/povijest-op%C4%87ine |date=6. siječnja 2015. }}, Općina Čađavica, pristupljeno 6. siječnja 2015.</ref> Selo Čađavica u starijoj je povijesti poznato po prvim nalazima Slavenske kulture (Martinovska kultura) u ovom dijelu Hrvatske koja datiraju u daleko VI. i VII. stoljeće i po barokiziranoj gotičkoj crkvi Sv. Petra i Pavla koja se prvi put spominje 1334. godine. Staro ime Čađavica je Zagocha, a pronađeni arheološki nalazi čuvaju se u Arheološkom muzeju u Zagrebu. == Gospodarstvo == U Čađavici djeluje tvrtka za otkup i preradu povrća i voća "Slavonka d.o.o.", kao i kooperacija i [[silosi]] osječke tvrtke "Žito d.o.o.". Većina stanovništva se bavi poljoprivredom. Čađavica je poznata i po uzgoju arapskih konja, s kojim se započelo 1995. na ergeli Čađavica. Ergelu je osnovao Živko Bošnjak, a na istoj se uzgajaju tradicionalni arapski konji porijeklom s ergela Višnjica, Borike i Karađorđevo, Shagya arapi te Punokrvni arapski konji. Svaka od ovih populacija konja konja nosi prepoznatljiva obilježja arapskog konja kao što su ljepota, izdržljivost, skromnost u ishrani, dobra narav i temperament. Ergela Čađavica usmjerena je prvenstveno na uzgoj konja, a posebnu pozornost vlasnici su posvetili kombiniranju pripusta i selekciji konja. Osim arapskih konja, iz tradicionalnih razloga uzgajaju se i konji pasmine Hrvatski hladnokrvnjak, kao uspomena na minula vremena kada su konji obavljali teške fizičke radove. Sveukupno na ergeli ima oko 60 arapskih grla različitih dobnih kategorija. == Poznate osobe == *Josip Ivanković, pjesnik i skladatelj tamburaških hitova, rođen u Čađavici zvan "Jakobanac".<ref>https://www.hds.hr/clan/ivankovic-josip/</ref> Najveći hitovi nekadašnjih [[Zlatni dukati|Zlatnih dukata]] njegovo su djelo. *Rade Brajnović, pjesnik<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.glas-slavonije.hr/267664/5/Pjesnikovi-stihovi-ostaju-i-nakon-njegova-odlaska |title=Arhivirana kopija |access-date=9. rujna 2019. |archive-date=26. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200926062758/http://www.glas-slavonije.hr/267664/5/Pjesnikovi-stihovi-ostaju-i-nakon-njegova-odlaska |url-status=dead }}</ref> je djetinjstvo proveo u selu. *[[Jasenko Houra]] (rođen 3. lipnja 1960. u Virovitici), član grupe [[Prljavo kazalište]], djetinjstvo proveo u Čađavici.<ref>https://www.virovitica.net/rokovo-2016-prljavo-kazaliste-16-kolovoza-jasenko-houra-kazalista-ne-bi-bilo-da-stonesi-nisu-dosli-u-zagreb/27265/</ref> == Spomenici i znamenitosti == Župna [[Rimokatolička Crkva|rimokatolička crkva]] [[Sveti Petar|sv. Petra]] apostola pripada [[Slatina|slatinskom]] dekanatu [[Požeška biskupija|Požeške biskupije]]. Najstarija je crkva ovog dijela Slavonije i dragocjeni spomenik kulture. Prema popisu crkvenih objekata [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačke nadbiskupije]] iz [[1334.]] god. spominje se kao 'ecclesia sancti Martini de Zagocha'. Crkveni god ili [[kirvaj]] slavi se 29. [[lipanj|lipnja]], a taj dan se ujedno slavi kao i Dan općine. == Obrazovanje == Opća pučka škola otvorena je [[1875.]] godine u novoj školskoj zgradi. Velike zasluge za njenu izgradnju imao je Vratolomej Baloković. Škola postaje trorazredna [[1935.]] godine. Nakon [[Drugi svjetski rat|II. svj. rata]] škola je devastirana, a školska arhiva i knjižnica uništene. Godine [[1947.]] škola ima 217 učenika u sedam razreda. U školskoj godini 1956./57. otvara se i osmi razred te osniva školska zadruga. Škola Čađavica od 1971. godine nosi naslov istaknutog hrvatskog pedagoga [[Davorin Trstenjak|Davorina Trstenjaka]]. Školsko sportska dvorana otvorena je 1981. godine. == Kultura == *Kulturno-umjetničko društvo „Podravina“ Čađavica == Šport == *[[NK Mladost 1930 Čađavica]] *Športsko-ribolovna udruga Karas Čađavica == Ostalo == * Dobrovoljno vatrogasno društvo Čađavica, osnovano [[1923.]] * Lovačka udruga „Sokol“ Čađavica * Moto klub "Zvijeri" Čađavica * Slavonski uzgajivači hladnokrvnih konja * Stočarsko-ratarska udruga Čađavica == Vanjske poveznice == *http://www.opcina-cadjavica.hr/ *http://os-davorin-trstenjak-cadjavica.skole.hr/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190510132545/http://os-davorin-trstenjak-cadjavica.skole.hr/ |date=10. svibnja 2019. }} == Izvor == {{Izvori}} {{Mrva-općina}} {{Naselja u sastavu Općine Čađavica}} {{GiO VPŽ}} [[Kategorija:Općine u Virovitičko-podravskoj županiji]] [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Čađavica| ]] m3a7dgxmbg1fr67svitfrd78qsmioby 0 16321 7565852 7561552 2026-07-29T09:07:47Z Argo Navis 852 još slika 7565852 wikitext text/x-wiki {{infookvir otok | ime = Galijula | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Galijula 20260720 09.jpg | opis slike = Hrid Galijula, pogled s juga | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|42|22|40.9|N|16|20|20.5|E|display=title,inline}} | smještaj = | dz = HRV | more = [[Jadransko more]] | otočje = [[Palagruško otočje]] | površina = 0,003 | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | duljina obale = 0,1 | duljina obale ref = | vrh = | vrh ref = | stanovništvo = <!-- nenaseljen --> | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Hrvatska | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Galijula''' je otočić u jugozapadnom [[Jadran]]u, 3 [[nautička milja|nautičke milje]] udaljen od otoka [[Palagruža|Palagruže]]. Pripada [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Na otoku leži [[Krajnje zemljopisne točke Republike Hrvatske|najjužnija kopnena točka]] Hrvatske. U neposrednoj blizini jugozapadno od otoka nalazi se [[plićak]]/[[hrid]] [[Pupak (plićina)|Pupak]], a na njegovu dnu potonuli [[parobrod]]. Njegovi ostatci još su u relativno dobrom stanju s obzirom na vrijeme proteklo od potonuća. U podmorju akvatorija Galijule nalazi se i [[Antički brodolom kod Galijule|potonula]] srednjovjekovna [[Galija (brod)|galija]]. Otok je okružen drugim brojnim plićinama pa mu je prilaz moguć samo iskusnijim pomorcima koji znaju doći do otoka s jugozapadne strane. Otok je nenaseljen. Nije prikladan za sklanjanje od nevremena jer je izložen otvorenom moru sa svih strana te okružen brojnim opasnim plićacima. U podmorju Galijule je [[Arheološko nalazište na Galijuli|arheološko nalazište]] iz starog vijeka. {{široka slika|Galijula 20260720 08 (panorama 10-1).jpg|1000px}} == Grebeni i plićine == [[Datoteka:Pupak shallows, near Galijula island 20260720 04.jpg|mini|lijevo|300px|Plićina Pupak, s Galijulom i Malom Palagružom u daljini]] U neposrednoj blizini je [[pupak (plićina)|plićina Pupak]], oko 700 metara jugoistočno od [[otok]]a, gdje leži potonuli [[parobrod]]. Njegovi ostatci na dnu su još u relativno dobrom stanju s obzirom na doba od potonuća. Otok je okružen brojnim drugim plićinama naročito na [[sjever]]u i [[istok]]u, pa mu je prilaz moguć samo iskusnijim pomorcima koji znaju stići do otoka s jugozapadne strane do jedine uvalice Buk, gdje je moguće privezati manju barku. Otok je nenaseljen i nije prikladan za sklanjanje od nevremena, jer je sa svih strana izložen udaru otvorenog mora, a okružen je brojnim opasnim plićacima. Ponekad, za velike oseke, ova hrid viri tik nad površinom, pa je u tim trenucima ona, a ne Galijula, [[Krajnje zemljopisne točke Republike Hrvatske|najjužnija točka Hrvatske]].<ref name="scubalife">[https://www.scubalife.hr/2020/06/palagruza-velika-tajna-jadrana/ Palagruža – velika tajna Jadrana | SCUBAlife] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200924151351/https://www.scubalife.hr/2020/06/palagruza-velika-tajna-jadrana/ |date=24. rujna 2020. }}, pristupljeno 1. rujna 2020.</ref> Južno i jugoistočno od plićine Pupak nema hridi koje bi virile iz mora, čak ni za vrijeme velike oseke.<ref name="scubalife"/> *Jugoistočne plićine ('''''[[brak (more)|brakovi]]'''''): Daleko u smjeru istok-jugoistok od Galijule, na otvorenoj pučini jugozapadnog Jadrana u našem akvatoriju su još 2 izdvojene plićine ili kameni 'brakovi' koje niti za oseke ne izviruju nad morem, a obje su važna i bogata lovišta komiških ribara. Jedan kilometar dalje na jugoistok, 3 km od Galijule je prostrani kameniti 'brak', tj. pučinska pličina ''Tumbun'' opasna za nasukavanje i gdje je jedno od naših najbogatijih lovišta mnogobrojnih [[jastog]]a. Još oko 3 milje istočnije od Tumbuna ili 7 milja od Galijule (desetak milja od [[Vela Palagruža|Vele Palagruže]]), daleko na otvorenoj pučini blizu međunarodne morske granice je i drugi sličan kameniti plićak, tj. brak od ''Grujeta'', također bogata ribarska postaja najviše za lov na velike [[kirnje]], a opasan je zbog nasukavanja samo za veće brodove s dubljim gazom. == Povijest istraživanja == Kao hrvatski najjužniji i istureni otok, Galijula je predmet raznih stručnih istraživanja već preko pola stoljeća. Zbog kamene [[golet]]i i teže dostupnosti iskrcaja, najprije su počela istraživanja okolnog podmorja, pa [[1950-ih]] Oceaografski institut [[Split]] proučava smeđe alge, a od [[1970-ih]] Hidrografski institut Split uz otok istražuje hidrodinamiku, morske struje i veličinu [[val]]ova. Prva istraživanja na samom kopnu Galijule počinju [[1980-ih]], kada Pedagoški fakultet Split u suradnji s viškim ribarima na otoku i okolnim plićinama popisuje domaće čakavske toponime, a od [[1990-ih]] [[Institut Ruđer Bošković|Institut Ruđera Boškovića]] iz [[Zagreb]]a istražuje kopnenu i obalnu floru i ptice. == Flora i fauna == Osim sitnih kukaca i [[puž]]ića, jedina veća fauna na Galijuli su ptice gnjezdarice. Na višoj se sredini otoka gnijezde [[galeb]]ovi (''[[Larus michahellis]]'') i niže uz obalu [[morski vranac]] (''[[Phalacrocorax aristotelis]]''). U kopnenoj flori osim sitnih lišajeva, rastu tek 3 veće biljke tipa halofita na sredini otoka (''[[Arthrocnemum glaucum]]'', ''[[Elymus pycnanthus]]'' i ''[[Atriplex prostrata]]''). Na obali Galijule i u okolnom podmorju raste par stotina raznih [[alge|alga]], od kojih su najveće smeđe [[cistozira|cistozire]], a najraširenije ovapnjele alge tipa koraligena. Na okolnim plićinama su najbogatija lovišta velikih [[jastog]]a (''[[Palinurus elephas]]''), a od raznih riba su posebno zastupljene kirnje, salpe, itd. == Literatura == * Alujević, B.: ''Pomorski peljar 1. Jadransko more, istočna obala'', Hidrografski institut JRM, Split (više izdanja - od 1973. do danas). * Hodžić, M. (ured.): ''Zbornik Palagruža, jadranski dragulj'', Matica Hrvatska Kaštela, Split, 1996., knj. 8, str. 396. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Otoci Palagruškog otočja]] 84wh4415vfcdxa07pygot023s9p9ifn 0 18077 7565778 7455394 2026-07-28T21:45:29Z Pojmoslovac 51927 s 7565778 wikitext text/x-wiki {{članak tjedna (ikona)|35. tjedan 2025.}} {{Infookvir znanost | ime = Genetika | slika = DNA Overview2.png | veličina = | opis slike = [[DNK]], molekularna baza za nasljeđivanje. Svaka spirala DNK-a lanac je nukleotida koji se spajaju u centru formirajući nešto što liči na uvrnute ljestve. | znanstvena_grana = | znanstveno_polje = '''[[Biologija]]''' | znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]''' | dodatak = | portal = '''[[Portal:Biologija|Portal o biologiji]]''' }} '''Genetika''' ([[Starogrčki jezik|grčki]] ''{{Polytonic|γένεσις}}'', ''podrijetlo'')<ref> Henry George Liddell, Robert Scott. [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D%2321880 Genetikos] ''A Greek-English Lexicon'', Perseus</ref><ref>Henry George Liddell, Robert Scott. [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D%2321873 Genesis] ''A Greek-English Lexicon'', Perseus</ref><ref>[http://www.etymonline.com/index.php?search=Genetic&searchmode=none Genetic] Online Etymology Dictionary</ref> [[znanost]] je koja se bavi proučavanjem nasljeđivanja kod živih bića te pojava i uzroka međusobne sličnosti, ali i različitosti.<ref name="griffiths2000sect60">{{cite book |author1-first=Anthony J. F. |author1-last=Griffiths |author2-first=Jeffrey H. |author2-last=Miller |author3-first=David T. |author3-last=Suzuki |author4-first=Richard C. |author4-last=Lewontin |author5-last=Gelbart |title=An Introduction to Genetic Analysis |year=2000 |isbn=0-7167-3520-2 |edition=7th |publisher=W. H. Freeman |location=New York |chapterurl=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=iga.section.60 |chapter=Genetics and the Organism: Introduction}}</ref><ref name="Hartl_and_Jones">Hartl D, Jones E (2005)</ref>o Genetika se bavi [[molekula]]rnom građom i ulogama [[Gen|gena]], ponašanjem gena na razini [[stanica]] ili organizma (npr. dominantnost i [[epigenetika]]), nasljeđivanjem roditeljskih gena kod potomaka, kao i rasprostranjenosti gena, varijacijama i promjenama u populaciji. Ako je dato da su geni univerzalni za sve žive organizme, genetika se može smatrati znanošću o svim živim bićima, od [[virusi|virus]]a i [[bakterije|bakterija]], preko [[biljke|biljaka]] (posebno uzgojnih kultura) do [[čovjek|ljudi]] (npr. [[medicinska genetika]]). Činjenica da živa bića nasljeđuju osobine od svojih roditelja već se od [[pretpovijest]]i koristila za poboljšavanje uzgojnih kultura i [[životinje|životinja]] [[Selektivno razmnožavanje|selektivnim razmnožavanjem]]. Međutim, razvoj današnje genetike, koja pokušava shvatiti proces nasljeđivanja, počeo je djelovanjem [[Gregor Mendel|Gregora Mendela]] sredinom 19. stoljeća.<ref name="Weiling">{{cite journal |pmid=1887835 |doi=10.1002/ajmg.1320400103 |year=1991 |last1=Weiling |first1=F |title=Historical study: Johann Gregor Mendel 1822–1884. |volume=40 |issue=1 |pages=1–25; discussion 26 |journal=American journal of medical genetics | issn = 0148-7299}}</ref> Iako on nije poznavao biološke temelje nasljeđivanja, Mendel je primijetio da organizmi nasljeđuju osobine preko diskretnih jedinica za nasljeđivanje, koje se danas zovu geni. Geni odgovaraju područjima u [[Dezoksiribonukleinska kiselina|DNK-u]], molekuli koja se sastoji od različitih tipova nukleotida – sekvencija ovih nukleotida je genetička informacija koju organizmi naslijede. DNK se prirodno pojavljuje u obliku dviju isprepletenih uzvojnica, a nukleotidi se nalaze na svakoj uzvojnici i dopunjavaju jedni druge. Svaka uzvojnica može poslužiti za stvaranje još jedne – to je fizička metoda stvaranja kopija nasljednih gena. Sekvenciju [[nukleotid]]a u genu prevode stanice kako bi stvorile lanac [[aminokiselina]], stvarajući [[protein]]e – raspored aminokiselina u proteinu odgovara redu nukleotida u tom genu. Ova veza između sekvencije nukleotida i sekvencije aminokiselina naziva se [[genski kod]]. Aminokiseline u proteinu određuju kako će se on preklapati u trodimenzionalnom obliku; ta struktura je, pak, odgovorna za funkciju proteina. Proteini izvršavaju gotovo sve funkcije koje su stanicama potrebne za život. Promjena DNK-a u genu može promijeniti aminokiseline proteina, mijenjajući njegov oblik i funkciju: to može dovesti do dramatičnih učinaka u stanici i cijelom organizmu. Iako genetika igra važnu ulogu u izgledu i ponašanju organizama, ipak kombinacija genetike i onoga što je organizam iskusio daje krajnji rezultat. Na primjer, premda geni igraju važnu ulogu u određivanju [[visina|visine]] organizma, njega i ostala stanja kroz koja on prođe nakon početka [[život]]a također imaju velik utjecaj. == Zakoni == '''1. Mendelov zakon''' – zakon o jednoličnosti generacije F1 ([[Engleski jezik|eng.]] ''law of dominance''). Taj zakon govori da križanjem čiste linije jedinki, tj. homozigotnih roditelja (AA, aa) nastaju potomci generacije F1 koji su međusobno identični. '''2. Mendelov zakon''' – zakon [[Segregacija|segregacije]] (eng. ''law of segregation''). Zakon segregacije govori o razdvajanju alela tijekom [[Mejoza|mejoze]] u generaciji F2 uz stalne omjere pojedinih obilježja. Npr., kod monohibridnog križanja s dominacijom u generaciji F1 pojavit će se samo dominantna osobina, dok u generaciji F2 dominantna osobina dolazi u omjeru 3:1. '''3. Mendelov zakon''' – zakon nezavisnog nasljeđivanja (eng. ''law of independent assortment''). Taj zakon govori o tome da se pojedina svojstva, koja se nasljeđuju odvojeno, pri križanju dviju jedinki raspoređuju slučajno, bez nekakva pravila (ako geni za ta dva svojstva nisu na istom haplotipu, tj. blizu jedan drugom na istom [[kromosom]]u). == Povijest == Iako je genetika kao znanost nastala primijenjenim i [[teorija|teorijskim]] radom [[Gregor Mendel|Gregora Mendela]] sredinom 19. stoljeća, postojalo je više teorija nasljeđivanja prije Mendelove. Popularna teorija za Mendelovog vremena bio je koncept izmiješane nasljednosti: ideja da su potomci nasljeđivali srednju vrijednost osobina svojih roditelja. Mendelov rad je to pobio, pokazujući da se osobine sastoje od kombinacija više gena, a ne kontinuiranim miješanjem. Još jedna teorija koja je u to vrijeme imala određenu podršku bila je nasljeđivanje stečenih osobina: ideja da potomci nasljeđuju iskustva svojih roditelja. Za tu se teoriju (obično povezanu s [[Jean-Baptiste Lamarck|Jean-Baptisteom Lamarckom]]) danas zna da je neispravna – iskustva jedinki ne utječu na gene koje prenose potomcima.<ref>Lamarck, J-B (2008). In [[Encyclopædia Britannica]]. Retrieved from [http://www.search.eb.com/eb/article-273180 Encyclopædia Britannica Online] on 16 March 2008.</ref> Ostale teorije bile su i [[pangeneza]] [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]] (u koju su spadale i stečene i uobičajene osobine) i reformulacija pangeneze od strane [[Francis Galton|Francisa Galtona]].<ref>[[Peter J. Bowler]], ''The Mendelian Revolution: The Emergency of Hereditarian Concepts in Modern Science and Society'' (Baltimore: Johns Hopkins University Press, 1989): chapters 2 & 3.</ref> === Mendelova i klasična genetika === Modernu genetiku započeo je [[Gregor Johann Mendel]], njemačko-češki fratar i znanstvenik koji je istraživao prirodu nasljednosti kod biljaka. U svom istraživanju ''Versuche über Pflanzenhybriden'' (''Eksperimenti hibridizacije biljaka''), predstavljenom [[1865.]] godine Društvu za istraživanje i prirodu u [[Brünn]]u, Mendel je pratio nasljeđivanje nekih osobina kod graška i opisao ih je matematički.<ref name="mendel">{{citiranje www |naslov=Mendel's Paper in English |url=http://www.mendelweb.org/Mendel.html |ime=Roger B. |prezime=Blumberg}}</ref> Iako se ovaj način nasljeđivanja mogao pratiti samo kod nekoliko osobina, Mendelov rad je predložio da je nasljednost bila urođena, a ne stečena, i da su se načini nasljeđivanja mnogih osobina mogli objasniti jednostavnim pravilima i omjerima. Važnost Mendelovog rada nije bila naširoko shvaćena sve do 1890-ih godina, nakon njegove smrti, kada su [[Hugo de Vries|drugi znanstvenici]], radeći na sličnim problemima, ponovo otkrili njegova istraživanja. [[William Bateson]], predlagač Mendelovog rada, stvorio je riječ ''genetika'' [[1905.]] godine.<ref>genetics, ''n.'', [[Oxford English Dictionary]], 3rd ed.</ref><ref>{{citiranje www|autor=Bateson W|naslov=Letter from William Bateson to Alan Sedgwick in 1905|url=http://www.jic.ac.uk/corporate/about/bateson.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013020831/http://www.jic.ac.uk/corporate/about/bateson.htm|archive-date=13. listopada 2007.|preuzeto=15. ožujka 2008.|izdavač=The John Innes Centre}}. Obratiti pažnju na to da je pismo napisano Adamu Sedgwicku, zoologu na Koledžu Trinity, Cambridge, a ne "Alanu" i ne poznatom britanskom geologu, [[Adam Sedgwick|Adamu Sedgwicku]], koji je živio malo prije njega.</ref> (Pridjev ''genetički'', potječe od grčke riječi γένεσις, ''genesis'', 'podrijetlo', antendatira imenici i prvi put je korištena u biološkom smislu [[1860.]] godine.)<ref>genetic, ''adj.'', Oxford English Dictionary, 3rd ed.</ref> Bateson je popularizirao korištenje riječi ''genetika'' za opisivanje istraživanja nasljednosti u svom inauguralnom obraćanju Trećoj internacionalnoj konferenciji o hibridizaciji biljaka u [[London]]u [[1906.]] godine.<ref name="bateson_genetics">{{citiranje knjige |author=Bateson, W |title=The Progress of Genetic Research |editor=Wilks, W |title=Report of the Third 1906 International Conference on Genetics: Hybridization (the cross-breeding of genera or species), the cross-breeding of varieties, and general plant breeding |publisher=Royal Horticultural Society |location=London |year=1907}} :Initially titled the "International Conference on Hybridisation and Plant Breeding", Wilks changed the title for publication as a result of Bateson's speech.{{Citation needed |date=Rujan 2009.}}</ref> Nakon ponovnog otkrivanja Mendelovog rada, znanstvenici su pokušavali odrediti koje molekule u stanici su bile odgovorne za nasljeđivanje. [[Thomas Hunt Morgan]] je [[1910.]] godine predložio da su se geni nalazili na kromosomima, na osnovu promatranja mutacije bijelog oka kod [[Vinska mušica|vinske mušice]] povezane sa spolom.<ref>{{cite journal |doi=10.1093/icb/23.4.855 |title=Thomas Hunt Morgan—The Geneticist |year=1983 |last1=Moore |first1=John A. |journal=Integrative and Comparative Biology |volume=23 |pages=855}}</ref> Njegov student, [[Alfred Sturtevant]], [[1913.]] godine iskoristio je fenomen vezanih gena kako bi pokazao da su geni raspoređeni linearno na kromosomu.<ref>{{cite journal |author=Sturtevant AH |year=1913 |title=The linear arrangement of six sex-linked factors in Drosophila, as shown by their mode of association |journal=Journal of Experimental Biology |volume=14 |pages=43–59 |url=http://www.esp.org/foundations/genetics/classical/holdings/s/ahs-13.pdf}}</ref> [[Datoteka:Sexlinked inheritance white.jpg|left|thumb|Morganova promatranja nasljeđivanja mutacije povezane sa spolom koja izaziva bijele oči kod roda ''[[Drosophila]]'' navela su ga na hipotezu da se geni nalaze u kromosomima.]] === Molekularna genetika === Iako se znalo da se geni nalaze u [[kromosomi]]ma, kromosomi se sastoje i od proteina i od DNK-a – znanstvenici nisu znali koje od ovo dvoje je odgovorno za nasljeđivanje. [[Frederick Griffith]] je [[1928.]] godine otkrio fenomen transformacije: mrtve bakterije mogle su prenijeti genetski materijal kako bi "transformirale" druge živuće bakterije. Šesnaest godina kasnije, [[1944.]] godine, [[Oswald Theodore Avery]], [[Colin McLeod]] i [[Maclyn McCarty]] identificirali su molekulu odgovornu za tu transformaciju kao DNK.<ref name="Avery_et_al">{{cite journal |doi=10.1084/jem.79.2.137 |last1=Avery |first1=OT |last2=MacLeod |first2=CM |last3=McCarty |first3=M |title=STUDIES ON THE CHEMICAL NATURE OF THE SUBSTANCE INDUCING TRANSFORMATION OF PNEUMOCOCCAL TYPES : INDUCTION OF TRANSFORMATION BY A DESOXYRIBONUCLEIC ACID FRACTION ISOLATED FROM PNEUMOCOCCUS TYPE III. |journal=The Journal of experimental medicine |volume=79 |issue=2 |pages=137–58 |year=1944 |pmid=19871359 |pmc=2135445}} Reprint: {{cite journal |pmid=33226 |year=1979 |last1=Avery |first1=OT |last2=Macleod |last3=Mccarty |title=Studies on the chemical nature of the substance inducing transformation of pneumococcal types. Inductions of transformation by a desoxyribonucleic acid fraction isolated from pneumococcus type III. |volume=149 |issue=2 |pages=297–326 |journal=The Journal of experimental medicine |doi=10.1084/jem.149.2.297 |first2=CM |first3=M |pmc=2184805}}</ref> Eksperiment Hershey–Chase [[1952.]] godine također je pokazao da je DNK (a ne neki protein) genetički materijal virusa koji napadaju bakterije osiguravajući daljnje dokaze da je DNK molekula odgovorna za nasljeđivanje.<ref>{{cite journal |doi=10.1085/jgp.36.1.39 |pmid=12981234 |pmc=2147348 |year=1952 |last1=Hershey |first1=AD |last2=Chase |title=Independent functions of viral protein and nucleic acid in growth of bacteriophage |volume=36 |issue=1 |pages=39–56 |journal=The Journal of general physiology |first2=M}}</ref> [[James D. Watson]] i [[Francis Crick]] su [[1953.]] godine odredili strukturu DNK, koristeći radove na [[Rentgenska strukturna analiza|rendgenskoj strukturnoj analizi]] [[Rosalind Franklin]] i [[Maurice Wilkins|Mauricea Wilkinsa]] koji su pokazivali da je DNK imao spiralnu strukturu (oblika [[vadičep]]a).<ref>{{cite book |title=The Eighth Day of Creation: Makers of the Revolution in Biology |last=Judson |first=Horace Freeland |year=1979 |publisher=Cold Spring Harbor Laboratory Press |isbn=0-87969-477-7 |pages=51–169}}</ref><ref name="watsoncrick_1953a">{{cite journal |url=http://www.nature.com/nature/dna50/watsoncrick.pdf |doi=10.1038/171737a0 |title=Molecular Structure of Nucleic Acids: A Structure for Deoxyribose Nucleic Acid |year=1953 |last1=Watson |first1=J. D. |last2=Crick |journal=Nature |volume=171 |pages=737–8 |pmid=13054692 |first2=FH |issue=4356}}</ref> Njihov dvospiralni model imao je dvije ''vrpce'' DNK-a s nukleotidima okrenutim prema unutra, i svaki se poklapao s dopunskim nukleotidom na drugoj vrpci tvoreći "prečke" uvrnutog ''stubišta''.<ref name="watsoncrick_1953b">{{cite journal |url=http://www.nature.com/nature/dna50/watsoncrick2.pdf |doi=10.1038/171964b0 |title=Genetical Implications of the Structure of Deoxyribonucleic Acid |year=1953 |last1=Watson |first1=J. D. |last2=Crick |journal=Nature |volume=171 |pages=964–7 |pmid=13063483 |first2=FH |issue=4361}}</ref> Ta struktura pokazala je da genetska informacija postoji u sekvenci nukleotida na svakoj vrpci DNK-a. Također je i ukazala na jednostavnu metodu dupliciranja: ako se vrpce podijele, nova partnerska vrpca može se rekonstruirati za svaku na osnovi sekvencije stare vrpce. Iako je struktura DNK-a pokazala kako nasljednost funkcionira, još uvijek se nije znalo kako DNK utječe na ponašanje stanice. Tijekom sljedećih godina, znanstvenici su pokušavali da shvatiti kako DNK kontrolira proces stvaranja proteina. Otkrili su da se stanica koristi DNK-om kao portal za stvaranje odgovarajuće [[Glasnički RNK|glasničkog RNK-a]] (molekule s nukleotidima, vrlo slične DNK-u). Sekvenca nukleotida glasničkog RNK-a koristi se za stvaranje sekvence aminokiselina u proteinu; ovo prevođenje između sekvencija nukleotida i aminokiselina naziva se [[genski kod]]. S molekularnim shvaćanjem nasljednosti, postala je moguća prava eksplozija istraživanja. Jedan važan pomak bio je razvoj lančane terminacije sekvenciranja DNK-a [[1977.]] godine od strane [[Frederick Sanger|Fredericka Sangera]]. Ova tehnologija omogućila je znanstvenicima čitanje sekvence nukleotida molekule DNK.<ref name="sanger_et_al">{{cite journal |doi=10.1073/pnas.74.12.5463 |pmid=271968 |pmc=431765 |year=1977 |last1=Sanger |first1=F |last2=Nicklen |last3=Coulson |title=DNA sequencing with chain-terminating inhibitors |volume=74 |issue=12 |pages=5463–7 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |first2=S |first3=AR}}</ref> Godine [[1983.]] [[Kary Banks Mullis]] razvio je [[PCR|lančanu reakciju polimerazom]], omogućavajući brz način za izoliranje i povećavanje nekog dijela DNK.<ref name="saiki_et_al">{{cite journal |pmid=2999980 |doi=10.1126/science.2999980 |year=1985 |last1=Saiki |first1=RK |last2=Scharf |last3=Faloona |last4=Mullis |last5=Horn |last6=Erlich |last7=Arnheim |title=Enzymatic amplification of beta-globin genomic sequences and restriction site analysis for diagnosis of sickle cell anemia. |volume=230 |issue=4732 |pages=1350–4 |journal=Science |first2=S |first3=F |first4=KB |first5=GT |first6=HA |first7=N}}</ref> Kroz udružene napore [[Projekt humanog genoma|Projekta humanog genoma]] i paralelnih privatnih napora od strane [[Celera Genomics]]a, ove i ostale tehnike su kulminirale u sekvenciranju ljudskog genoma [[2003.]] godine.<ref name="human_genome_project" /> == Osobine nasljeđivanja == === Diskretno nasljeđivanje i Mendelovi zakoni === [[Datoteka:Punnett square mendel flowers.svg|right|thumb|Punnettov kvadrat prikazuje križanje dvije biljke graška heterozigne za ljubičaste (B) i bijele (b) [[cvijet|cvjetove]].]] Na svom najosnovnijem nivou, nasljeđivanje kod organizama dešava se preko gena.<ref name="griffiths2000sect199">{{cite book |author1-first=Anthony J. F. |author1-last=Griffiths |author2-first=Jeffrey H. |author2-last=Miller |author3-first=David T. |author3-last=Suzuki |author4-first=Richard C. |author4-last=Lewontin |author5-last=Gelbart |title=An Introduction to Genetic Analysis |year=2000 |isbn=0-7167-3520-2 |edition=7th |publisher=W. H. Freeman |location=New York |chapterurl=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=iga.section.199 |chapter=Patterns of Inheritance: Introduction}}</ref> Tu osobinu prvi je put primijetio [[Gregor Mendel]], koji je istraživao segregaciju nasljednih osobina kod [[grašak|graška]].<ref name="mendel" /><ref name="griffiths2000sect200">{{cite book |author1-first=Anthony J. F. |author1-last=Griffiths |author2-first=Jeffrey H. |author2-last=Miller |author3-first=David T. |author3-last=Suzuki |author4-first=Richard C. |author4-last=Lewontin |author5-last=Gelbart |title=An Introduction to Genetic Analysis |year=2000 |isbn=0-7167-3520-2 |edition=7th |publisher=W. H. Freeman |location=New York |chapterurl=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=iga.section.200 |chapter=Mendel's experiments}}</ref> U svojim eksperimentima s bojom cvijeta Mendel je primijetio da su cvjetovi svakog graška bili ili ljubičasti ili bijeli, ali nikada osrednje boje. Te različite, diskretne verzije istog gena nazivaju se [[alel]]i. U slučaju graška, koji je diploidna vrsta, svaka induvidualna biljka ima dva alela svakog gena, po jedan od svakog roditelja.<ref name="griffiths2000sect484"/> Mnoge vrste, uključujući i ljude, imaju ovakav način nasljeđivanja. Diploidni organizmi s dvije kopije istog alela datog gena nazivaju se [[homozigot]]i, a organizmi s dva različita alela datog gena nazivaju se [[heterozigot]]i. Skupina alela datog organizma zove se [[genotip]], a vidljive osobine organizma nazivaju se [[fenotip]]. Kada organizmi imaju jedan gen heterozigotan, jedna alela se obično naziva dominantnom (jer njene osobine dominiraju nad fenotipom organizma), dok se druga naziva recesivnom (jer se njezine osobine ne pokazuju). Neke alele nemaju potpunu dominantnost i umjesto toga imaju nepotpunu dominantnost, pokazujući osrednji fenotip, ili kodominanciju pokazujući oba alela.<ref name="griffiths2000sect630">{{cite book |author1-first=Anthony J. F. |author1-last=Griffiths |author2-first=Jeffrey H. |author2-last=Miller |author3-first=David T. |author3-last=Suzuki |author4-first=Richard C. |author4-last=Lewontin |author5-last=Gelbart |title=An Introduction to Genetic Analysis |year=2000 |isbn=0-7167-3520-2 |edition=7th |publisher=W. H. Freeman |location=New York |chapterurl=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=iga.section.630 |chapter=Interactions between the alleles of one gene}}</ref> Kada se par organizama spolno razmnožava, njihovi potomci nasumično nasljeđuju jedan od dva alela od svakog roditelja. Ova promatranja diskretne nasljednosti i segregacija alela nazivaju se Prvi Mendelov zakon. === Zapisivanje i dijagrami === [[Datoteka:Pedigree-chart-example.svg|thumb|left|240px|Kartoni s pedigreom potpomažu praćenje nasljednih osobina.]] Genetičari koriste [[dijagram]]e i [[simbol]]e za opisivanje nasljeđivanja. Gen se predstavlja s jednim ili nekoliko slova. Simbol "+" se često koristi za označavanje uobičajenog, nemutiranog alela gena.<ref>{{citiranje www |url=http://faculty.users.cnu.edu/rcheney/Genetic%20Notation.htm |naslov=Genetic Notation |ime=Richard W. |prezime=Cheney |preuzeto=18. ožujka 2008. |archive-date=8. rujna 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060908110754/http://faculty.users.cnu.edu/rcheney/Genetic%20Notation.htm |url-status=dead }}</ref> U eksperimentima s razmnožavanjem i oplođivanjem (i posebno kada se diskutiraju Mendelovi zakoni) roditelji se nazivaju "P" generacijom, a njihovi potomci "F1" generacijom. Kada se potomci generacije F1 spare jedni s drugima, njihovi potomci se nazivaju generacijom "F2". Jedan od dijagrama koji se često koriste za predviđanje rezultata ukrštanja je [[Punnettov kvadrat]]. Kada istražuju ljudske genetičke bolesti, genetičari često koriste karton s [[pedigre]]om radi predstavljanja nasljednosti osobina.<ref name="griffiths2000sect229">{{cite book |author1-first=Anthony J. F. |author1-last=Griffiths |author2-first=Jeffrey H. |author2-last=Miller |author3-first=David T. |author3-last=Suzuki |author4-first=Richard C. |author4-last=Lewontin |author5-last=Gelbart |title=An Introduction to Genetic Analysis |year=2000 |isbn=0-7167-3520-2 |edition=7th |publisher=W. H. Freeman |location=New York |chapterurl=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=iga.section.229 |chapter=Human Genetics}}</ref> Ovi kartoni mapiraju nasljednost neke osobine u [[Obiteljsko stablo|obiteljskom stablu]]. === Interakcija više gena === [[Datoteka:Galton-height-regress.png|thumb|right|Visina čovjeka je osobina s kompleksnim genetskim uzrocima. Podaci [[Francis Galton|Francisa Galtona]] iz [[1889.]] godine pokazuju da je veza između visine potomaka funkcija visine roditelja. Iako su korelirane, preostale varijacije u visini potomaka pokazuju da je i okolina također važan faktor ove osobine.]] Organizmi imaju tisuće gena, a kod organizama koji se spolno razmnožavaju ti geni se uglavnom asortiraju neovisno jedni o drugima. To znači da nasljeđivanje alela za žutu ili zelenu boju graška nije povezano s nasljeđivanjem alela za bijele ili ljubičaste [[cvijet|cvjetove]]. Ovaj fenomen, poznat kao "Treći Mendelov zakon" ili "Zakon nezavisnog nasljeđivanja", pokazuje da se aleli različitih gena izmiješaju kako bi se dobilo potomstvo s više različitih kombinacija. Često različiti geni mogu međudjelovati na način koji utječe na istu osobinu. Kod vrste ''[[Omphalodes verna]]'', na primjer, postoji gen s alelima koji određuju boju cvjetova: [[Plava|plavu]] ili [[magenta]]. Jedan drugi gen, međutim, određuje hoće li cvjetovi uopće imati boju, ili će biti [[bijela|bijeli]]. Kada [[biljka]] ima dvije kopije ovi aleli su za bijelu boju, njezini cvjetovi su bijeli bez obzira na to da li prvi gen ima plave ili magenta alele. Ova interakcija među genima naziva se [[epistaza]]; drugi gen je epistatičan prvom.<ref name="griffiths2000sect644">{{cite book |author1-first=Anthony J. F. |author1-last=Griffiths |author2-first=Jeffrey H. |author2-last=Miller |author3-first=David T. |author3-last=Suzuki |author4-first=Richard C. |author4-last=Lewontin |author5-last=Gelbart |title=An Introduction to Genetic Analysis |year=2000 |isbn=0-7167-3520-2 |edition=7th |publisher=W. H. Freeman |location=New York |chapterurl=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=iga.section.644 |chapter=Gene interaction and modified dihybrid ratios}}</ref> Mnoge osobine nisu diskretne (npr. ljubičasti ili bijeli cvjetovi), već su kontinuirane (npr. [[visina]] i [[boja kože]]). Ove kompleksne osobine su produkti mnogih gena.<ref>{{cite journal |pmid=15931374 |doi=10.1172/JCI25421 |year=2005 |last1=Mayeux |first1=R |title=Mapping the new frontier: complex genetic disorders. |volume=115 |issue=6 |pages=1404–7 |journal=The Journal of clinical investigation |pmc=1137013}}</ref> U utjecaju ovih gena posrednu ulogu, do nekog stupnja, ima okolina u kojoj organizam živi. Stupanj do kojeg geni organizma doprinose kompleksnoj osobini naziva se heritabilnost.<ref name="griffiths2000sect4009">{{cite book |author1-first=Anthony J. F. |author1-last=Griffiths |author2-first=Jeffrey H. |author2-last=Miller |author3-first=David T. |author3-last=Suzuki |author4-first=Richard C. |author4-last=Lewontin |author5-last=Gelbart |title=An Introduction to Genetic Analysis |year=2000 |isbn=0-7167-3520-2 |edition=7th |publisher=W. H. Freeman |location=New York |chapterurl=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=iga.section.4009 |chapter=Quantifying heritability}}</ref> Mjerenje heritabilnosti neke osobine je relativno; u varijabilnijem staništu ono ima veći utjecaj na krajnju varijaciju osobine. Na primjer, visina čovjeka je osobina s kompleksnim uzrocima. Ima heritabilnost od 89% u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Međutim, u [[Nigerija|Nigeriji]], gdje ljudi imaju slabiji pristup hrani i zdravstvenoj njezi, visina ima heritabilnost od samo 62%.<ref>{{cite journal |doi=10.1038/sj.ijo.0801650 |pmid=11443503 |year=2001 |last1=Luke |first1=A |last2=Guo |last3=Adeyemo |last4=Wilks |last5=Forrester |last6=Lowe W |last7=Comuzzie |last8=Martin |last9=Zhu |title=Heritability of obesity-related traits among Nigerians, Jamaicans and US black people. |volume=25 |issue=7 |pages=1034–41 |journal=International journal of obesity and related metabolic disorders |first2=X |first3=AA |first4=R |first5=T |first6=W |first7=AG |first8=LJ |first9=X}}</ref> == Molekularna osnova za nasljednost == === DNK i kromosomi === [[Datoteka:DNA chemical structure.svg|thumb|right|Molekularna struktura DNK.]] Molekularna osnova za gene je [[dezoksiribonukleinska kiselina]] (DNK). D se sastoji od lanca nukleotida, kojih ima četiri tipa: [[adenin]] (A), [[citozin]] (C), [[guanin]] (G) i [[timin]] (T). Genetske informacije se u sekvenci nalaze u nukleotidama, a geni su dijelovi sekvence na lancu DNK.<ref name="Pearson_2006">{{cite journal |pmid=16724031 |doi=10.1038/441398a |year=2006 |last1=Pearson |first1=H |title=Genetics: what is a gene? |volume=441 |issue=7092 |pages=398–401 |journal=Nature}}</ref> [[Virusi]] su jedini izuzetak kod ovog pravila: oni ponekada rabe jako sličan RNK umjesto DNK-a kao genetski materijal.<ref>{{cite book |title=Microbiology |last=Prescott |first=L |year=1993 |publisher=Wm. C. Brown Publishers |isbn=0-697-01372-3}}</ref> DNK je molekula od dvije vrpce, oblika dvostruke spirale. Svaka nukleotida DNK-a se uparuje s partnerskom nukleotidom na drugoj vrpci: A s T, C s G. Prema tome, u dvospiralnom obliku, svaka vrpca ima sve potrebne informacije. Ova struktura DNK-a je fizička osnova za nasljeđivanje: replikacijom DNK-a genetska informacija se duplicira podjelom vrpci i korištenjem svake vrpce za sintezu nove partnerske vrpce.<ref name="griffiths2000sect1523">{{cite book |author1-first=Anthony J. F. |author1-last=Griffiths |author2-first=Jeffrey H. |author2-last=Miller |author3-first=David T. |author3-last=Suzuki |author4-first=Richard C. |author4-last=Lewontin |author5-last=Gelbart |title=An Introduction to Genetic Analysis |year=2000 |isbn=0-7167-3520-2 |edition=7th |publisher=W. H. Freeman |location=New York |chapterurl=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=iga.section.1523 |chapter=Mechanism of DNA Replication}}</ref> Geni su raspoređeni linearno duž dugih lanaca sekvence DNK, zvanih kromosomi. Kod bakterija, svaka stanica obično sadrži jedan kružni kromosom, a eukariotski organizmi (uključujući i biljke i životinje) imaju DNK raspoređenu u više linearnih kromosoma. Te vrpce DNK-a su često izuzetno duge; najveći ljudski kromosom je, na primjer, dug 247 baznih parova.<ref>{{cite journal |doi=10.1038/nature04727 |pmid=16710414 |year=2006 |last1=Gregory |first1=SG |last2=Barlow |last3=Mclay |last4=Kaul |last5=Swarbreck |last6=Dunham |last7=Scott |last8=Howe |last9=Woodfine |title=The DNA sequence and biological annotation of human chromosome 1. |volume=441 |issue=7091 |pages=315–21 |journal=Nature |first2=KF |first3=KE |first4=R |first5=D |first6=A |first7=CE |first8=KL |first9=K}}</ref> DNK kromosoma se povezuje sa strukturalnim [[protein]]ima koji organiziraju, zbijaju i kontroliraju prilaz DNK stvarajući materijal zvan [[hromatin]]; kod eukariota se hromatin obično sastoji od [[nukleosom]]a, segmenata DNK-a oko centra [[histon]]a proteina.<ref>Alberts et al. (2002), [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=mboc4.section.608 II.4. DNA and chromosomes: Chromosomal DNA and Its Packaging in the Chromatin Fiber]</ref> Cjelokupni nasljedni materijal u organizmu (obično kombinirane sekvence DNK-a svih kromosoma) naziva se [[genom]]. Dok haploidni organizmi imaju samo jednu kopiju svakog kromosoma, većina životinja i mnoge biljke su diploidne, s po dva od svakog kromosoma i time dvije kopije svakog gena.<ref name="griffiths2000sect484">{{cite book |author1-first=Anthony J. F. |author1-last=Griffiths |author2-first=Jeffrey H. |author2-last=Miller |author3-first=David T. |author3-last=Suzuki |author4-first=Richard C. |author4-last=Lewontin |author5-last=Gelbart |title=An Introduction to Genetic Analysis |year=2000 |isbn=0-7167-3520-2 |edition=7th |publisher=W. H. Freeman |location=New York |chapterurl=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=iga.section.484 |chapter=Mendelian genetics in eukaryotic life cycles}}</ref> Dva alela za gen nalaze se na identičnim mjestima sestrinskih [[hromatida]], svaka naslijeđena od jednog roditelja. [[Datoteka:Zellsubstanz-Kern-Kerntheilung.jpg|thumb|left|Dijagram [[Walther Flemming|Walthera Flemminga]] za diobu eukariotskih stanica (1882.). Kromosomi se kopiraju, kondenziraju i organiziraju. Onda, dok se stanica dijeli, kopije kromosoma se dijele u stanice-kćerke.]] Mnoge vrste također imaju takozvane spolne kromosome. Oni su posebni po tome što određuju spol organizma.<ref name="griffiths2000sect222">{{cite book |author1-first=Anthony J. F. |author1-last=Griffiths |author2-first=Jeffrey H. |author2-last=Miller |author3-first=David T. |author3-last=Suzuki |author4-first=Richard C. |author4-last=Lewontin |author5-last=Gelbart |title=An Introduction to Genetic Analysis |year=2000 |isbn=0-7167-3520-2 |edition=7th |publisher=W. H. Freeman |location=New York |chapterurl=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=iga.section.222 |chapter=Sex chromosomes and sex-linked inheritance}}</ref> Kod ljudi i mnogih drugih životinja, [[Y kromosom]] sadrži gen koji potiče razvoj specifično muških osobina. U evoluciji je ovaj kromosom izgubio većinu svog sadržaja i također i većinu gena, dok je [[X kromosom]] sličan drugim kromosomima i sadrži više gena. X i Y kromosom formiraju heterogen par prije ćelijske diobe. === Razmnožavanje === Pri staničnoj diobi, njezin cijeli genom se kopira i svaka stanica-kćerka nasljeđuje jednu kopiju. Ovaj proces, po imenu [[mitoza]], najjednostavniji je način razmnožavanja i osnova je bespolnog razmnožavanja. Bespolno razmnožavanje se pojavljuje i kod višestaničnih organizama, stvarajući potomke koji nasljeđuju svoj genom od jednog roditelja. Potomci koji su većinski identični svojim roditeljima nazivaju se [[klon]]ovi. [[Eukarioti|Eukariotski]] često preko spolnog razmnožavanja stvaraju potomke koji posjeduju mješavinu genetskog materijala od dva različita roditelja. Proces spolnog razmnožavanja se mijenja između oblika koji imaju jednu kopiju genoma stanice ([[haploidan]]) i dvije kopije ([[diploidan]]).<ref name="griffiths2000sect484"/> Haploidne stanice se spajaju i kombiniraju genetski materijal kako bi stvorile diploidnu stanicu s uparenim kromosomima. Diploidni organizmi postaju haploidni dijeljenjem, bez repliciranja DNK, kako bi stvorili stanicu-kćer koja nasumično nasljeđuje jedan od svakog para kromosoma. Većina životinja i mnoge biljke su diploidne većinu svog života, a haploidni oblik se svodi na jednostanične [[gamet]]e kao što je [[sperma]] ili [[jajna stanica]]. Iako ne koriste haploidnu/diploidnu metodu spolnog razmnožavanja, [[bakterije]] imaju mnogo metoda nasljeđivanja novih genetskih informacija. Neke bakterije mogu proći kroz konjugaciju, prenoseći maleni kružni dio DNK-a drugoj bakteriji.<ref name="griffiths2000sect1304">{{cite book |author1-first=Anthony J. F. |author1-last=Griffiths |author2-first=Jeffrey H. |author2-last=Miller |author3-first=David T. |author3-last=Suzuki |author4-first=Richard C. |author4-last=Lewontin |author5-last=Gelbart |title=An Introduction to Genetic Analysis |year=2000 |isbn=0-7167-3520-2 |edition=7th |publisher=W. H. Freeman |location=New York |chapterurl=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=iga.section.1304 |chapter=Bacterial conjugation}}</ref> Bakterije također mogu preuzeti sirove fragmente DNK-a iz staništa i integrirati ih u svoje genome, fenomen po imenu [[Preobrazba (genetika)|preobrazba]].<ref name="griffiths2000sect1343">{{cite book |author1-first=Anthony J. F. |author1-last=Griffiths |author2-first=Jeffrey H. |author2-last=Miller |author3-first=David T. |author3-last=Suzuki |author4-first=Richard C. |author4-last=Lewontin |author5-last=Gelbart |title=An Introduction to Genetic Analysis |year=2000 |isbn=0-7167-3520-2 |edition=7th |publisher=W. H. Freeman |location=New York |chapterurl=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=iga.section.1343 |chapter=Bacterial transformation}}</ref> Ti procesi rezultiraju [[Horizontalni prijenos gena|horizontalnim prijenosom gena]], prenoseći djeliće genetskih informacija između organizama koji inače ne bi bili u srodstvu. === Rekombinacija i povezivanje === [[Datoteka:Morgan crossover 2 cropped.png|thumb|right|Ilustracija dvostrukog krosing-overa između kromosoma, [[Thomas Hunt Morgan]] (1916.)]] Diploidna priroda kromosoma omogućava genima na različitim kromosomima da se nezavisno asortiraju tijekom spolnog [[razmnožavanje|razmnožavanja]], rekombinirajući se da bi stvorili nove kombinacije gena. Geni istog kromosoma se teorijski nikada ne bi rekombinirali, da se to ne dešava zbog [[krosing-over]]a. Tijekom krosing-overa kromosomi razmjenjuju djeliće DNK, efikasno miješajući alele između kromosoma.<ref name="griffiths2000sect929">{{cite book |author1-first=Anthony J. F. |author1-last=Griffiths |author2-first=Jeffrey H. |author2-last=Miller |author3-first=David T. |author3-last=Suzuki |author4-first=Richard C. |author4-last=Lewontin |author5-last=Gelbart |title=An Introduction to Genetic Analysis |year=2000 |isbn=0-7167-3520-2 |edition=7th |publisher=W. H. Freeman |location=New York |chapterurl=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=iga.section.929 |chapter=Nature of crossing-over}}</ref> Ovaj proces krosing-overa obično se pojavljuje tijekom [[mejoza|mejoze]]. Vjerojatnoća krosing-overa kod kromosoma između dvije date točke na kromosomu povezane su s razdaljinom između tih točki. Kada je razdaljina veća, vjerojatnost krosing-overa je dovoljno visoka da je nasljeđivanje gena efektivno nekorelirano. Međutim, kod gena koji su blizu jedni drugima niža vjerojatnost krosing-overa znači da geni pokazuju genetsko povezivanje – aleli za dva gena obično se zajedno nasljeđuju. Količina povezanosti između više gena može se kombinirati za stvaranje linearne mape povezivanja koja približno opisuje raspored gena duž kromosoma.<ref name="griffiths2000sect899">{{cite book |author1-first=Anthony J. F. |author1-last=Griffiths |author2-first=Jeffrey H. |author2-last=Miller |author3-first=David T. |author3-last=Suzuki |author4-first=Richard C. |author4-last=Lewontin |author5-last=Gelbart |title=An Introduction to Genetic Analysis |year=2000 |isbn=0-7167-3520-2 |edition=7th |publisher=W. H. Freeman |location=New York |chapterurl=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=iga.section.899 |chapter=Linkage maps}}</ref> == Izražavanje gena == === Genski kod === {{glavni|Genski kod}} [[Datoteka:Genetic code.svg|thumb|left|Genski kod: DNK, preko glasničkog RNK-a, stvara protein s trostrukim kodom.]] Geni obično izražavaju svoj funkcionalni efekt stvaranjem proteina, kompleksnih molekula zaduženih za većinu funkcija u stanici. Proteini su lanci aminokiselina, a sekvenca DNK-a se koristi za stvaranje specifičnih sekvenci proteina. Ovaj proces počinje stvaranjem molekule RNK sa sekvencom podudarnom sa sekvencom gena DNK-a; ovaj proces se naziva [[Transkripcija (biologija)|transkripcija]]. Ova molekula [[Glasnički RNK|glasničkog RNK-a]] se zatim koristi za stvaranje odgovarajuće aminokiselinske sekvence procesom zvanim [[translacija]]. Svaka grupa od tri nukleotide u sekvenci, zvana kodon, odgovara ili jednoj od dvadeset mogućih aminokiselina u proteinu ili ima naredbu da završi aminokiselinsku sekvencu; ovo odgovaranje naziva se genski kod.<ref>{{cite book |title=Biochemistry |author=Berg JM, Tymoczko JL, Stryer L, Clarke ND |edition=5th |year=2002 |publisher=W. H. Freeman and Company |location=New York |chapterurl=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=stryer.section.685 |chapter=I. 5. DNA, RNA, and the Flow of Genetic Information: Amino Acids Are Encoded by Groups of Three Bases Starting from a Fixed Point}}</ref> Tok informacija je jednosmjeran: informacije se prenose od nukleotidnoj sekvenci u aminokiselinsku sekvencu u proteinima, ali nikada se ne prenosi od proteina nazad u sekvencu DNK-a, fenomen koji je [[Francis Crick]] nazvao [[Centralna dogma molekularne biologije|centralnom dogmom molekularne biologije]].<ref name="crick1970">{{cite journal |pmid=4913914 |url=http://www.nature.com/nature/focus/crick/pdf/crick227.pdf |year=1970 |last1=Crick |first1=F |title=Central dogma of molecular biology. |volume=227 |issue=5258 |pages=561–3 |journal=Nature |doi=10.1038/227561a0}}</ref> Specifična aminokiselinska sekvenca rezultira jedinstvenom 3-D strukturom tog proteina, a 3-D strukture proteina su povezane s njihovim funkcijama.<ref>Alberts et al. (2002), [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=mboc4.section.388 I.3. Proteins: The Shape and Structure of Proteins]</ref><ref>Alberts et al. (2002), [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=mboc4.section.452 I.3. Proteins: Protein Function]</ref> Neki su jednostavne strukturne molekule, kao tkiva koja formira protein [[kolagen]]. Proteini se mogu povezati s drugim proteinima i jednostavnim molekulama, ponekada vršeći funkciju enzima omogućavanjem kemijskih reakcija u povezanim molekulama (bez mijenjanja strukture samog proteina). Struktura proteina je dinamična; protein hemoglobin se savija u neznatno drugačije oblike omogućavajući hvatanje, prenošenje i otpuštanje molekula kisika u [[krv]]i [[sisavci|sisavaca]]. Jedna razlika u jednoj nukleotidi u DNK-u može izazvati promjenu u aminokiselinskoj sekvenci proteina. Budući da su strukture proteina rezultat njihovih aminokiselinskih sekvenci, neke promjene mogu dramatično promijeniti osobine proteina destabilizirajući njegovu strukturu ili mijenjajući površinu proteina na taj način da mijenja njegovu interakciju s ostalim proteinima i molekulama. Na primjer, [[anemija srpastih stanica]], ljudska genetska bolest koja je nastala jednom osnovnom razlikom u kodirajućem regionu za β-globin sekciju hemoglobina, izazivajući jednu promjenu u aminokiselini koja mijenja fizička svojstva hemoglobina.<ref>{{citiranje www |naslov=How Does Sickle Cell Cause Disease? |url=http://sickle.bwh.harvard.edu/scd_background.html |dan=11. travnja 2002. |preuzeto=23. kolovoza 2007. |izdavač=Brigham and Women's Hospital: Information Center for Sickle Cell and Thalassemic Disorders}}</ref> Srpaste verzije stanica povezuju se jedne s drugima, stvarajući tkiva koja remete oblik crvenih krvnih zrnaca koja nose protein. Ove stanice srpastog oblika više ne mogu teći normalno kroz krvotok, pa se nakupljaju i propadaju izazivajući medicinske probleme povezane s bolešću. Neki geni transkribiraju se u RNK ali ne transkribiraju u proteinske produkte, takve molekule RNK-a nazivaju se nekodirajuće RNK. U nekim se slučajevima ovi produkti preklapaju u strukture koje su uključene u važne životne funkcije stanice. RNK također može imati regulatorni efekt interakcijama hibridizacije s ostalim molekulama RNK. === Priroda protiv njege === [[Datoteka:Niobe050905-Siamese Cat.jpeg|thumb|upright|[[Sijamska mačka|Sijamske mačke]] imaju mutaciju za stvaranje [[pigment]]a osjetljivu na temperaturu.]] Iako geni sadrže sve informacije koje organizam koristi kako bi funkcionirao, okolina igra važnu ulogu u određivanju konačnog [[fenotip]]a – fenomen poznat kao ''priroda protiv njege''. Fenotip organizma zavisi o interakciji gena s okolinom. Jedan primjer za ovo je slučaj [[mutacija]] osjetljivih na [[temperatura|temperaturu]]. Obično jedna promjena aminokiseline u sekvenci proteina ne mijenja njegovo ponašanje i interakciju s drugim [[molekula]]ma, ali ipak destabilizira strukturu. U staništu s visokom temperaturom, kada se molekule brže kreću i sudaraju, to rezultira time da protein gubi svoju strukturu i ne uspijeva funkcionirati. Međutim, u okolini s niskom temperaturom, sutruktura proteina je stabilna te on normalno funkcionira. Ovaj tip mutacije može se pronaći kod boje [[krzno|krzna]] [[Sijamska mačka|sijamskih mačaka]], gdje mutacija u enzimu zaduženom za [[boja|boju]] krzna izaziva njegovo destabiliziranje i gubljenje funkcije na visokoj temperaturi.<ref>{{cite journal |doi=10.1111/j.1365-2052.2005.01409.x |pmid=16573534 |year=2006 |last1=Imes |first1=DL |last2=Geary |last3=Grahn |last4=Lyons |title=Albinism in the domestic cat (Felis catus) is associated with a tyrosinase (TYR) mutation. |volume=37 |issue=2 |pages=175–8 |journal=Animal genetics |first2=LA |first3=RA |first4=LA |pmc=1464423}}</ref> Protein ostaje funkcionalan u hladnijim dijelovima kože – na [[noga]]ma, [[uho|ušima]], [[rep]]u i [[lice|licu]] – pa tako [[mačka]] ima tamnije krzno na ekstremitetima. Stanište također ima dramatičnu ulogu u efektima na ljudsku genetsku bolest [[Fenilketonurija|fenilketonuriju]].<ref>{{citiranje www |url=http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/phenylketonuria.html |naslov=MedlinePlus: Phenylketonuria |preuzeto=15. ožujka 2008. |izdavač=NIH: National Library of Medicine}}</ref> Mutacija koja izaziva fenilketonuriju ometa mogućnost tijela da razlaže aminokiselinu [[fenilalanin]], što izaziva toksično nakupljanje srednje molekule koja, opet, izaziva jake simptome progresivne [[Mentalna zaostalost|mentalne zaostalosti]] i napadaja. Međutim, ako osoba s fenilokenturijom slijedi strogu [[dijeta|dijetu]] bez navedene aminokiseline ona će ostati normalna i zdrava. Popularna metoda za određivanje koliku ulogu priroda i njega igraju je istraživanje [[Jednojajčani blizanci|jednojajčanih]] i [[Dvojajćani blizanci|dvojajčanih blizanaca]] ili braću/sestre [[Višestruka trudnoća|višestruke trudnoće]]. Budući da jednojajčani blizanci dolaze od istog [[zigot]]a, oni su genetički isti. Dvojajčani blizanci su, međutim, isto toliko različiti kao i normalna braća i sestre. Upoređujući koliko često neki blizanac ima isti poremećaj između dvojajčanih i jednojajčanih blizanaca, znanstvenici mogu vidjeti da li više efekta ima priroda ili njega. Jedan poznati primjer istraživanja višestruke trudnoće su [[Genain četvorke]], koje su bile jednojajčane četvorke sa [[šizofrenija|šizofrenijom]].<ref name="Genain">{{cite book |title=The Genain quadruplets: a case study and theoretical analysis of heredity and environment in schizophrenia. |editor-last=Rosenthal |editor-first=David |year=1964 |publisher=Basic Books |location=New York |doi=10.1037/11420-000}}</ref> === Reguliranje gena === Genom datog organizma sadrži tisuće gena, ali ne moraju svi ti geni biti aktivni u nekom datom trenutku. Gen se izražava kada se transkribira u [[Glasnički RNA|mRNA]] (i prevodi u protein), a postoje mnoge stanične metode kontroliranja izražavanja gena tako da se proteini stvaraju samo kada ih stanica treba. [[Transkripcijski faktor]]i su regulatorni proteini koji se povezuju na početku gena, promovirajući ili sprječavajući transkripciju gena.<ref>{{cite journal |pmid=11823631 |doi=10.1126/science.1066355 |year=2002 |last1=Brivanlou |first1=AH |last2=Darnell Je |title=Signal transduction and the control of gene expression. |volume=295 |issue=5556 |pages=813–8 |journal=Science |first2=JE}}</ref> Na primjer, u genomu bakterije ''[[Escherichia coli]]'' postoji više gena potrebnih za sintezu aminokiseline [[triptofan]]a. Međutim, kada je triptofan već prisutan u stanici, ovi geni za sintezu triptofana više nisu potrebni. Prisustvo triptofana direktno utječe na aktivnost gena – molekule triptofana vezuju se s represorom triptofana (transkripcijskim faktorom), mijenjajući strukturu represora tako da se represor povezuje s genima. Represor triptofana blokira transkripciju i izražavanje gena, pa tako stvara negativne povratne informacije za proces regulacije sinteze triptofana.<ref>Alberts et al. (2002), [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=mboc4.section.1269#1270 II.3. Control of Gene Expression – The Tryptophan Repressor Is a Simple Switch That Turns Genes On and Off in Bacteria]</ref> [[Datoteka:Zinc finger DNA complex.png|thumb|upright|left|Transkripcijski faktori vežu se za DNK, utječući na transkripciju partnerskih gena.]] Razlike u izražavanju gena su izrazito jasno određene kod višestaničnih organizama, kod kojih sve stanice sadrže isti genom ali imaju vrlo različite strukture i ponašanje zbog izražavanja različitih skupine gena. Sve stanice u višestaničnom organizmu potiču od jedne stanice i raspoređuju se u razne tipove stanica kao odgovor na vanjske i međustanične signale i postupno osnivaju različite tipove izražavanja gena kako bi se stvorilo različito ponašanje. Budući da ne postoji jedan gen zadužen za razvoj struktura u višestaničnim organizmima, ovi tipovi potječu od složenih interakcija mnogih stanica. Kod eukariota postoje strukturalne osobine kromatina koje utječu na transkripciju gena, često u obliku modifikacija DNK-a i kromatina koje se stalno nasljeđuju od stanica kćeri.<ref>{{cite journal |doi=10.1038/ng1089 |pmid=12610534 |year=2003 |last1=Jaenisch |first1=R |last2=Bird |title=Epigenetic regulation of gene expression: how the genome integrates intrinsic and environmental signals. |volume=33 Suppl |pages=245–54 |journal=Nature genetics |first2=A}}</ref> Ove osobine nazivaju se ''epigenetske'' zato što postoje ''na vrhu'' sekvence DNK-a i zadržavaju nasljeđivanje od jedne generacije stanica do druge. Zbog epigenetskih osobina, različiti tipovi koji nastanu u istom medijumu mogu zadržati veoma različite osobine. Iako su epigenetske osobine uglavnom dinamične tijekom razvoja, neke, kao u fenomenu paramutacije, imaju multigeneracijsko nasljeđivanje i postoje kao rijetki izuzetci u generalnom pravilu DNK-a kao baze za nasljeđivanje.<ref>{{cite journal |doi=10.1016/j.cell.2007.02.007 |pmid=17320501 |year=2007 |last1=Chandler |first1=VL |title=Paramutation: from maize to mice. |volume=128 |issue=4 |pages=641–5 |journal=Cell}}</ref> == Genetske promjene == === Mutacije === [[Datoteka:Gene-duplication.png|thumb|upright|Dupliciranje gena omogućuje diverzifikaciju pružajući redundanciju: jedan gen mora mutirati i izgubiti svoju prvobitnu funkciju bez štete za organizam.]] Tijekom procesa replikacije DNK-a u polimerizaciji druge trake često se događaju greške. Ove greške, koje se zovu mutacije, mogu utjecati na fenotip organizma. Greške su vrlo rijetke: 1 greška na svakih 10 – 100&nbsp;milijuna baza.<ref name="griffiths2000sect2706">{{cite book |author1-first=Anthony J. F. |author1-last=Griffiths |author2-first=Jeffrey H. |author2-last=Miller |author3-first=David T. |author3-last=Suzuki |author4-first=Richard C. |author4-last=Lewontin |author5-last=Gelbart |title=An Introduction to Genetic Analysis |year=2000 |isbn=0-7167-3520-2 |edition=7th |publisher=W. H. Freeman |location=New York |chapterurl=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=iga.section.2706 |chapter=Spontaneous mutations}}</ref><ref name="Kunkel">{{cite journal |doi=10.1038/sj.emboj.7600158 |pmid=15057282 |year=2004 |last1=Freisinger |first1=E |last2=Grollman |last3=Miller |last4=Kisker |title=Lesion (in)tolerance reveals insights into DNA replication fidelity. |volume=23 |issue=7 |pages=1494–505 |journal=The EMBO journal |first2=AP |first3=H |first4=C |pmc=391067}}</ref> Procesi koji povećavaju broj promjena DNK-a nazivaju se mutageni: mutagenske kemikalije promoviraju greške u replikaciji DNK, često utjecanjem na uparivanje traka, dok UV zračenje potiče mutacije stvarajući štetu na strukturi DNK.<ref name="griffiths2000sect2727">{{cite book |author1-first=Anthony J. F. |author1-last=Griffiths |author2-first=Jeffrey H. |author2-last=Miller |author3-first=David T. |author3-last=Suzuki |author4-first=Richard C. |author4-last=Lewontin |author5-last=Gelbart |title=An Introduction to Genetic Analysis |year=2000 |isbn=0-7167-3520-2 |edition=7th |publisher=W. H. Freeman |location=New York |chapterurl=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=iga.section.2727 |chapter=Induced mutations}}</ref> Kemijska šteta na DNK-a se također pojavljuje i prirodno, a stanice upotrebljavaju mehanizme popravljanja DNK za ispravljanje neispravnih veza i lomova u DNK-u. Međutim, ''popravljanje'' ponekada ne uspijeva vratiti DNK na njegovu prvobitnu sekvencu. Kod organizama koji koriste krosing-over za razmjenu DNK-a i rekombiniranje gena, greške u svrstavanju tijekom mejoze također mogu izazvati mutacije.<ref name="griffiths2000sect2844">{{cite book |author1-first=Anthony J. F. |author1-last=Griffiths |author2-first=Jeffrey H. |author2-last=Miller |author3-first=David T. |author3-last=Suzuki |author4-first=Richard C. |author4-last=Lewontin |author5-last=Gelbart |title=An Introduction to Genetic Analysis |year=2000 |isbn=0-7167-3520-2 |edition=7th |publisher=W. H. Freeman |location=New York |chapterurl=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=iga.section.2844 |chapter=Chromosome Mutation I: Changes in Chromosome Structure: Introduction}}</ref> Greške tijekom krosing-overa su veoma česte kada slične sekvence izazivaju da partnerski kromosomi prime krivo svrstavanje; ovo čini neke regije u genomima sklonijim mutiranju na ovaj način. Ove greške stvaraju velike strukturalne promjene u sekvenci DNK-a: duplikacije, inverzije ili brisanje cijelih regija ili slučajno razmjenjivanje cijelih dijelova između različitih kromosoma (zvano translokacija). === Prirodni odabir i evolucija === Mutacije mijenjaju genotip organizma i to često izaziva pojavu različitih fenotipa. Većina mutacija ima malen učinak na feotip, zdravlje i mogućnost spolnog razmnožavanja nekog organizma. Mutacije koje imaju učinak obično su štetne, ali s vremena na vrijeme mogu biti korisne. Istraživanje na muhi ''[[Drosophila melanogaster]]'' pokazalo je da ako mutacija promijeni protein kojeg je napravio gen, oko 70% tih mutacija bit će štetno, a ostale će biti neutralne ili pomalo korisne.<ref>{{cite journal |pmid=17409186 |doi=10.1073/pnas.0701572104 |year=2007 |last1=Sawyer |first1=SA |last2=Parsch |last3=Zhang |last4=Hartl |title=Prevalence of positive selection among nearly neutral amino acid replacements in Drosophila. |volume=104 |issue=16 |pages=6504–10 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |first2=J |first3=Z |first4=DL |pmc=1871816}}</ref> [[Datoteka:Eukaryote tree.svg|thumb|left|Evolucijsko stablo eukariotskih organizama, napravljeno upoređivanjem više sekvenca [[Ortologni gen|ortolognih gena]].]] [[Populaciona genetika]] istražuje rasprostranjenost genetskih razlika u populaciji i kako se ova rasprostranjenost mijenja tijekom vremena.<ref name="griffiths2000sect3842">{{cite book |author1-first=Anthony J. F. |author1-last=Griffiths |author2-first=Jeffrey H. |author2-last=Miller |author3-first=David T. |author3-last=Suzuki |author4-first=Richard C. |author4-last=Lewontin |author5-last=Gelbart |title=An Introduction to Genetic Analysis |year=2000 |isbn=0-7167-3520-2 |edition=7th |publisher=W. H. Freeman |location=New York |chapterurl=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=iga.section.3842 |chapter=Variation and its modulation}}</ref> Na promjene u učestalosti alela u populaciji utječe prirodni odabir, gdje dati alel daje selektivnu ili reproduktivnu prednost organizmu,<ref name="griffiths2000sect3886">{{cite book |author1-first=Anthony J. F. |author1-last=Griffiths |author2-first=Jeffrey H. |author2-last=Miller |author3-first=David T. |author3-last=Suzuki |author4-first=Richard C. |author4-last=Lewontin |author5-last=Gelbart |title=An Introduction to Genetic Analysis |year=2000 |isbn=0-7167-3520-2 |edition=7th |publisher=W. H. Freeman |location=New York |chapterurl=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=iga.section.3886 |chapter=Selection}}</ref> kao i ostali faktori kao što su genetski drift, [[umjetni odabir]] i premještanje gena.<ref name="griffiths2000sect3906">{{cite book |author1-first=Anthony J. F. |author1-last=Griffiths |author2-first=Jeffrey H. |author2-last=Miller |author3-first=David T. |author3-last=Suzuki |author4-first=Richard C. |author4-last=Lewontin |author5-last=Gelbart |title=An Introduction to Genetic Analysis |year=2000 |isbn=0-7167-3520-2 |edition=7th |publisher=W. H. Freeman |location=New York |chapterurl=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=iga.section.3906 |chapter=Random events}}</ref> Preko mnogo generacija genomi organizama mogu se značajno promijeniti, rezultirajući fenomenom [[evolucija|evolucije]]. Odabir korisnih mutacija može izazvati evoluiranje neke vrste u oblike koji su bolje prilagođeni preživljavanju u svojem staništu, proces koji se zove [[adaptacija]].<ref name="Darwin">{{cite book |last=Darwin |first=Charles |authorlink=Charles Darwin |year=1859 |title=On the Origin of Species |place=London |publisher=John Murray |edition=1st |pages=1 |url=http://darwin-online.org.uk/content/frameset?itemID=F373&viewtype=text&pageseq=16 |isbn=0-8014-1319-2}}. Related earlier ideas were acknowledged in {{cite book |last=Darwin |first=Charles |authorlink=Charles Darwin |year=1861 |title=On the Origin of Species |place=London |publisher=John Murray |edition=3rd |pages=xiii |url=http://darwin-online.org.uk/content/frameset?itemID=F381&viewtype=text&pageseq=20 |isbn=0-8014-1319-2}}</ref> Nove vrste se formiraju procesom specijacije, često izazvane geografskim preprekama koje sprječavaju razmjenu gena između populacije.<ref name="Gavrilets">{{cite journal |pmid=14628909 |doi=10.1554/02-727 |year=2003 |last1=Gavrilets |first1=S |title=Perspective: models of speciation: what have we learned in 40 years? |volume=57 |issue=10 |pages=2197–215 |journal=Evolution; international journal of organic evolution}}</ref> Uspoređivanjem homologije između genoma različitih vrsta moguće je izračunati evolucijsku udaljenost među njima i kada su se divergirali.<ref>{{cite journal |pmid=12175808 |doi=10.1016/S0168-9525(02)02744-0 |year=2002 |last1=Wolf |first1=YI |last2=Rogozin |last3=Grishin |last4=Koonin |title=Genome trees and the tree of life. |volume=18 |issue=9 |pages=472–9 |journal=Trends in genetics |first2=IB |first3=NV |first4=EV}}</ref> Genetsko uspoređivanje se uglavnom smatra točnijom metodom karakteriziranja povezanosti između vrsta nego uspoređivanje fenotipskih osobina.{{Citation needed |date=Prosinac 2009.}} Evolucijska distanca između vrsta može se iskoristiti za formiranje evolucijskog stabla; ta stabla predstavljaju zajedničkog pretka i divergenciju vrsta tijekom vremena, iako ne pokazuju prijenos genetskog materijala između nesrodnih vrsta. == Istraživanje i tehnologija == === Modelni organizmi i genetika === [[Datoteka:Drosophila melanogaster - side (aka).jpg|thumb|right|[[Vinska mušica]] (''Drosophila melanogaster'') je popularan modelni organizam u genetskim istraživanjima.]] Iako su genetičari u početku istraživali nasljednost kod mnogih vrsta organizama, počeli su se specijalizirati u istraživanju genetike jedne određene grupe organizama. Činjenica da su važna istraživanja već bila izvršena na nekom organizmu poticala je buduće znanstvenike da koriste upravo taj organizam za daljnja istraživanja, pa je na taj način nekoliko modelnih organizama postalo osnova većine genetskih istraživanja.<ref>{{citiranje www |url=http://www.loci.wisc.edu/outreach/text/model.html |naslov=The Use of Model Organisms in Instruction |preuzeto=15. ožujka 2008. |izdavač=University of Wisconsin: Wisconsin Outreach Research Modules |archive-date=13. ožujka 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080313023531/http://www.loci.wisc.edu/outreach/text/model.html |url-status=dead }}</ref> Česti predmeti genetskih istraživanja kod modelnih organizama su regulacija gena i utjecaj gena u razvoju i kod karcinoma. Organizmi su jednim dijelom birani zbog pogodnosti – kratak život jedne generacije i jednostavna manipulacija genima učinila je neke organizme popularnim alatima za istraživanje. Naširoko korišteni modelni organizmi su ''[[Escherichia coli]]'', biljka ''[[Arabidopsis thaliana]]'', pivski kvasac (''[[Saccharomyces cerevisiae]]''), oblić ''[[Caenorhabditis elegans]]'', vinska mušica (''[[Drosophila melanogaster]]'') i kućni miš (''[[Mus musculus]]''). === Istraživanje u medicinskoj genetici === [[Medicinska genetika]] pokušava shvatiti kako se genetske varijacije oslikavaju na ljudsko zdravlje i bolesti.<ref>{{citiranje www |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=gnd&ref=sidebar |naslov=NCBI: Genes and Disease |izdavač=NIH: National Center for Biotechnology Information |preuzeto=15. ožujka 2008.}}</ref> Kada traže nepoznati gen koji je možda povezan s nekom bolesti, znanstvenici često koriste vezane gene i genetske karte s pedigreom kako bi našli lokaciju na genomu povezanu s tom bolešću. Na nivou populacije, znanstvenici koriste Mendelovu randomizaciju, tehniku vrlo korisnu za multigenetske osobine (one koje ne prouzrokuje jedan gen) kako bi pronašli lokacije u genomu koje su povezane s bolešću.<ref>{{cite journal |doi=10.1093/ije/dyg070 |pmid=12689998 |year=2003 |last1=Davey Smith |first1=G |last2=Ebrahim |title='Mendelian randomization': can genetic epidemiology contribute to understanding environmental determinants of disease? |volume=32 |issue=1 |pages=1–22 |journal=International journal of epidemiology |first2=S}}</ref> Kada se gen-kandidat pronađe, daljnje istraživanje se često vrši na odgovarajućem genu (ortolognom genu) kod modelnih organizama. Uz istraživanje genetskih bolesti, povećana dostupnost tehnika za mijenjanje gena dovela je do polja farmakogenetike, koja istražuje kako genotip utječe na odgovore organizma pri konzumiranju droge.<ref>{{citiranje www |url=http://www.nigms.nih.gov/Initiatives/PGRN/Background/FactSheet.htm |naslov=Pharmacogenetics Fact Sheet |preuzeto=15. ožujka 2008. |izdavač=NIH: National Institute of General Medical Sciences |archive-date=12. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080512012316/http://www.nigms.nih.gov/Initiatives/PGRN/Background/FactSheet.htm |url-status=dead }}</ref> Jedinke se razlikuju u tendenciji prema razvijanju raka,<ref>{{cite journal |last1=Frank |first1=SA |title=Genetic predisposition to cancer - insights from population genetics |journal=Nature reviews. Genetics |volume=5 |issue=10 |pages=764–72 |year=2004 |pmid=15510167 |doi=10.1038/nrg1450}}</ref> a rak je genetska bolest.<ref>{{cite book |author=Strachan T, Read AP |title=Human Molecular Genetics 2 |year=1999 |publisher=John Wiley & Sons Inc. |edition=second}}[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=hmg.chapter.2342 Chapter 18: Cancer Genetics]</ref> Proces razvoja raka u tijelu je kombinacija događaja. Tijekom diobe stanica u tijelu često se dešavaju mutacije. Iako ove mutacije potomstvo neće naslijediti, mogu utjecati na ponašanje stanica, što ponekada dovodi do njihovog bržeg rasta i diobe. Postoje biološki mehanizmi koji pokušavaju zaustaviti ovaj proces; netočno podijeljenim stanicama šalju se signali koji bi trebali izazvati smrt stanice, ali ponekada se dese mutacije koje izazivaju ignoriranje ove poruke. U tijelu se pojavljuje unutrašnji proces prirodne selekcije i na kraju se mutacije nagomilaju u stanicama i potiču svoj vlastiti rast, stvarajući kancerogene tumore koji rastu i zauzimaju razna tkiva na tijelu. === Tehnike istraživanja === DNK se može manipulirati u laboratoriju. Restrikcijski enzimi često se rabe za rezanje DNK-a na određenom dijelu sekvence, stvarajući predvidljive fragmente DNK.<ref>Lodish et al. (2000), [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=mcb.section.1582 Chapter 7: 7.1. DNA Cloning with Plasmid Vectors]</ref> Fragmenti DNK-a mogu se vizualizirati korištenjem elektroforeze gelom, koja dijeli fragmente na osnovu njihove dužine. Korištenje DNK ligaze omogućava da se djelići DNK-a povežu, pa povezivanjem djelića DNK-a iz raznih izvora, znanstvenici mogu napraviti rekombinantni DNK. Često povezana s genetski modificiranim organizmima, [[Rekombinantna DNK|rekombinantni DNK]] često se upotrebljava u kontekstu [[plazmid]]a: kratkih kružnih dijelova DNK-a s nekoliko gena na njima. Ubacivanjem plazmida u bakterije i uzgajanjem tih bakterija na tanjuru s [[agar]]om (kako bi se izolirali klonovi stanica bakterija), znanstvenici mogu molekularno klonirati ubačeni fragment DNK-a. [[Datoteka:Ecoli colonies.png|thumb|right|175px|Kolonije ''[[E. coli]]'' na tanjuru s [[agar]]om, primjer staničnog kloniranja i često se koristi u [[Molekularno kloniranje|molekularnom kloniranju]].]] DNK se također može proširivati procedurom [[PCR|lančane reakcije polimerazom]] (PCR).<ref>Lodish et al. (2000), [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?highlight=PCR&rid=mcb.section.1718 Chapter 7: 7.7. Polymerase Chain Reaction: An Alternative to Cloning]</ref> Korištenjem određene kratke sekvence DNK-a, PCR može izolirati i eksponencijalno proširiti određenu regiju DNK-a. Budući da može širiti iz veoma malenih količina DNK-a, PCR se također često koristi za otkrivanje prisustva neke određene sekvence DNK-a. === Sekvenciranje i genomika DNK-a === Jedna od najosnovnijih tehnologija razvijenih za istraživanje genetike, sekvenciranje DNK-a omogućava znanstvenicima da određuju sekvencu nukleotida dijelove DNK. [[Frederick Sanger]] i suradnici razvili su ga [[1977.]] godine i on se sada rutinski koristi za sekvenciranje.<ref>{{cite book |author=Brown TA |title=Genomes 2 |edition=2nd |year=2002 |isbn=1-85996-228-9 |chapterurl=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=genomes.section.6452 |chapter=Section 2, Chapter 6: 6.1. The Methodology for DNA Sequencing |publisher=Bios |location=Oxford}}</ref> Znanstvenici su s ovom tehnologijom u stanju da istraže molekularne sekvence povezane s mnogim ljudskim bolestima. Budući da je sekvenciranje postalo jeftinije, znanstvenici su sekvencirali genome mnogih organizama, koristeći komputacionalne alate za povezivanje sekvence više fragmenata.<ref>Brown (2002), [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=genomes.section.6481 Section 2, Chapter 6: 6.2. Assembly of a Contiguous DNA Sequence]</ref> Ovom tehnikom je također sekvenciran ljudski genom, što je dovelo do završetka [[Projekt humanog genoma|Projekta humanog genoma]] [[2003.]] godine.<ref name="human_genome_project">{{citiranje www |url=http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/home.shtml |naslov=Human Genome Project Information |preuzeto=15. ožujka 2008. |izdavač=Human Genome Project |archive-date=15. ožujka 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080315062131/http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/home.shtml |url-status=dead }}</ref> Nove tehnologije za sekvenciranje dramatično snižavaju cijenu sekvenciranja DNK-a, a mnogi znanstvenici se nadaju da će se cijena za ponovno sekvenciranje ljudskog genoma sniziti na tisuću dolara.<ref>{{cite journal |doi=10.1126/science.311.5767.1544 |pmid=16543431 |year=2006 |last1=Service |first1=RF |title=Gene sequencing. The race for the $1000 genome. |volume=311 |issue=5767 |pages=1544–6 |journal=Science}}</ref> Velika količina sekvenciranih podataka stvorila je polje genomike, nauke koja koristi komputacionalne alate za potragu i analiziranje dijelova cijelog genoma nekog organizma. Genomika se također može smatrati potpoljem bioinformatike. == Temeljne definicije u genetici == '''Aleli''' ili '''genske varijante''' su alternativni oblici sekvencije [[DNK|DNK-a]]. Ako su pronađeni u više od 1% populacije, onda se njihove pozicije na genomu nazivaju polimorfičnim lokusima. Posljedično, varijacije u sekvenciji DNK-a dovode do razlika u fenotipovima pojedinaca. Analiza povezanosti (engl. ''linkage analysis'') mjeri povezanost bolesti unutar zahvaćenih obitelji s genskim biljezima. Potrebno je imati više od jedne generacije obitelji da bi se mogla pratiti segregacija biljega i bolesti na potomstvo. Idealni su polimorfični biljezi jednoliko raspoređeni duž genoma. Ako je biljeg povezan s [[fenotip]]om, može se očekivati da će se zajedno prenositi na potomstvo. Udaljenost između biljega i fenotipa (gena) može se izračunati ovisno o broju rekombinacija tijekom mejoze. '''Centimorgan (cM)''' je mjera genske udaljenosti, a otprilike odgovara udaljenosti dvaju lokusa koji pokazuju 1 % rekombinacije. Delecija je vrsta mutacije karakterizirana gubitkom dijela DNK-a, što može dovesti do bolesti ili abnormalnosti ako je zahvaćen [[gen]] ili dio gena. Genetički markeri su posebni dijelovi gena odnosno dio DNK-a koji služi za otkrivanje ili korištenje određenih osobina koje su poželjne da se izraze kod date biljke. Markeri se najviše koriste u oblasti agronomije gdje se kod raznih povrtarskih kultura, pomoću markera poboljšavaju njihove fenotipske osobine. Značajnu ulogu kod otkrivanja, umnožavanja i samog korištenja genetičkih markera ima PCR. '''Geni kandidati''' su geni za koje se smatra da su mogući uzročnici fenotipa/bolesti. Da bi se pojedini gen proglasio kandidatom mora imati odgovarajući položaj na genomu (unutar QTL-a) te bi trebao kodirati proteine za koje je poznato da sudjeluju u pojedinim regulacijskim mehanizmima traženog stanja/bolesti, bilo na temelju podataka iz literature ili rezultata prethodnih istraživanja. [[Genom]]om nazivamo cjelokupnim DNK-om koju posjeduje jedinka. '''Genomika''' je različita od genetike, a proučava organizaciju i [[Evolucija (biologija)|evolucijsku]] [[povijest]] DNK-a. Ljudski genom ima oko tri milijarde nukleotida, odnosno oko 30.000 gena. '''Genski biljezi''' rabe se pri genotipiziranju, a najčešće su to SSLP (engl. short sequence length polymorphism) te mikrosatelitski biljezi. Biljezi označavaju mjesta u genomu na kojima se ponavljaju CA dinukleotidi različit broj puta, a pokazuju visok stupanj polimorfizma među pojedincima. '''Haplotip''' – segment DNK-a s pripadajućim genima na jednom kromosomu koji se nasljeđuje u „paketu“ (nema mogućnosti rekombinacije zbog blizine gena). '''Insercija''' je oblik kromsomske abnormalnosti, odnosno mutacije, kod koje je dio DNK-a umetnut unutar gena narušavajući tako njegovu normalnu strukturu i funkciju. [[Kloniranje]] gena je proces identifikacije gena koji se temelji na poznavanju produkta gena (protein), a sastoji se od određivanja redoslijeda [[aminokiselina]] te korištenja tih informacija u otkrivanju gena. '''Kosegregacija''' (engl. ''cosegregation'') je pojava nasljeđivanja dvaju ili više povezanih gena na istom kromosomu (haplotip). Mikrosateliti (eng. ''microsatellites'') su kratki segmenti ponavljajućih oligonukleotida raspoređenih duž nekodirajućeg dijela genoma (npr. ATTATTATTATTATT...). '''Mikrosatelitna nestabilnost''' (engl. ''microsatellite instability'') je promjena u redoslijedu nukleotida uzrokovana insercijom ili delecijom mikrosatelita. Ova pojava nastaje kao posljedica nemogućnosti stanica da poprave pogreške u redoslijedu nukleotida nastale tijekom umnažanja DNK. Nakupljanje ovih promjena može dovesti do maligne transformacije stanice (npr. kod [[Rak debelog crijeva|karcinoma debelog crijeva]]). '''[[Mutacija]]''' je proces u kojem se remeti redoslijed nukleotida (sekvencija DNK), a može zahvatiti jedan ili više nukleotida. Promjena nukleotida može (ali i ne mora) posljedično dovesti do promjene redoslijeda aminokiselina, odnosno strukture [[protein]]a. '''Nasljednost ili heritabilitet – h2''' (eng. ''heritability'') opisuje koliki je dio varijacije fenotipa uzrokovan genskim varijacijama. Izračunava se [[Statistika|statističkim]] metodama, a specifičan je za populaciju, odnosno fenotip. '''Neravnoteža spoja''' (engl. ''LD'' – ''linkage disequilibrium'') ili asocijacijske studije koriste se za proučavanje kosegregacije bolesti (gena) i biljega između različitih zahvaćenih obitelji, čak i između jedinki koje nisu u srodstvu. Kako bi se na ovaj način otkrili geni, potrebno je imati ispitanike (bolesnike) i kontrole s približno jednakim frekvencijama alela. Kako to često nije slučaj, u ispitivanjima se koristi nezahvaćena rodbina kao kontrolna skupina. Naime, u idealnim bi uvjetima biljeg i gen (fenotip) trebali imati mogućnost slobodne rekombinacije i segregacije u potomstvu. Ako je biljeg blizu ciljanog gena (fenotipa) onda je vjerojatnost da se među njima dogodi rekombinacija vrlo mala te će haplotip (točno određena sekvencija kromosoma s biljezima i ciljanim genom) biti prenesen na potomstvo zajedno s bolešću. Za takve se alele/biljege kaže da su u neravnoteži (disekvilibriju) povezanosti. '''Pleotropija''' je pojava više od jednog fenotipa ili bolesti koje su uzrokovane istim genima (npr. opisani zajednički genski čimbenik koji je medijator hipertenzije, dijabetesa i pretilosti među blizanacima iz Sjeverne Amerike). '''Polimorfizam''' obično uključuje promjenu samo jednog nukleotida (SNP), deleciju manjeg ili većeg dijela sekvencije DNK-a, umetanje određenog broja nukleotida ili pak ponavljanja di-, tri- ili oligonukleotida različit broj puta, a koji varira među pojedincima. '''Pozicijsko kloniranje''' je proces identifikacije gena koji uzrokuje ciljani fenotip/bolest koji se temelji na položaju gena na genomu. Taj proces uključuje izradu genskih karata, analize povezanosti te korištenje bioinformatičkih alata. Kod ovog pristupa nije nužno poznavanje biokemijske osnove bolesti, kao ni poznavanje produkta gena. '''QTL – mjesto količinskih značajki''' (engl. ''quantitative trait loci'') je genski lokus (područje genoma) koji je identificiran na temelju statističke analize složenog fenotipa, kao npr. tjelesna visina ili masa, arterijski tlak i slično, a koji je uglavnom uzrokovan interakcijom više gena i izvanjskih čimbenika. '''Rekombinacijska frakcija (θ)''' je mjera vjerojatnosti da gameta ima rekombinaciju između dva ciljana lokusa. '''Rekombinantna genska karta''' je karta dobivena računanjem broja rekombinacija (koje se događaju za vrijeme mejoze) na pojedinom kromosomu, odnosno određivanjem položaja i rekombinacija genskih biljega (alela) dobivenih genotipiziranjem. '''Skeniranje genoma''' uobičajeno se radi zbog procjena kosegregacije genskog biljega s fenotipom na određenim intervalima duž cijelog genoma. Obično se genotipiziraju biljezi na udaljenosti svakih 5 – 10 cM. '''SNP''' (engl. ''single nucleotide polymorphism'') je polimorfizam jednog nukleotida u kojem je jedan od četiri nukleotida (A, T, C ili G) zamijenjen drugim. SNP-ovi uzrokuju promjenu sekvencije DNK-a. U ljudskom genomu ima oko 15 milijuna SNP-a, od kojih 50.000 do 100.000 može promijeniti funkciju ili izražaj gena. 70% SNP-a ima frekvenciju u populaciji manju od 5 %, tako da ih se naziva rijetkim SNP-om. == Povezani članci == * [[Gregor Mendel]] * [[Thomas Hunt Morgan]] * [[Luigi Luca Cavalli Sforza]] ; Grane genetike * [[humana genetika]] * [[molekularna genetika]] * [[ekološka genetika]] * [[genetičko inženjerstvo]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == * {{Cite book |author=Alberts B, Johnson A, Lewis J, Raff M, Roberts K, and Walter P |title=Molecular Biology of the Cell |edition=4th |year=2002 |isbn=0-8153-3218-1 |publisher=Garland Science |location=New York}} * {{Cite book |author1-first=Anthony J. F. |author1-last=Griffiths |author2-first=Jeffrey H. |author2-last=Miller |author3-first=David T. |author3-last=Suzuki |author4-first=Richard C. |author4-last=Lewontin |author5-last=Gelbart |title=An Introduction to Genetic Analysis |year=2000 |isbn=0-7167-3520-2 |edition=7th |publisher=W. H. Freeman |location=New York}} * {{Cite book |author=Hartl D, Jones E |title=Genetics: Analysis of Genes and Genomes |edition=6th |publisher=Jones & Bartlett |year=2005 |isbn=0-7637-1511-5}} * {{Cite book |author=Lodish H, Berk A, Zipursky LS, Matsudaira P, Baltimore D, and Darnell J |title=Molecular Cell Biology |edition=4th |year=2000 |isbn=0-7167-3136-3 |publisher=Scientific American Books |location=New York}} == Vanjske poveznice == * [http://cytgen.com/ citologija i genetika] {{biologija}} [[Kategorija:Genetika| ]] 5xzvyqpwa158yqauhzhhusbgsemjc54 0 21273 7565486 7139553 2026-07-28T13:22:03Z Argo Navis 852 7565486 wikitext text/x-wiki {{mz}} * '''[[Španjolska]]''' ** [[Córdoba (Španjolska)]], španjolski grad, glavni grad istoimene provincije u Andaluziji; ** [[Córdoba (španjolska pokrajina)]]'''; * '''[[Argentina]]''' ** [[Córdoba (Argentina)]], argentinski grad, glavni grad istoimene provincije u središnjem dijelu države; ** [[Córdoba (argentinska pokrajina)]]; * '''[[Kolumbija]]''' ** [[Córdoba (kolumbijski departman)]], kolumbijski departman ; * '''[[Meksiko]]''' ** [[Córdoba (Durango, Meksiko)]], grad u državi [[Durango]]; ** [[Córdoba (Veracruz, Meksiko)]], grad u državi [[Veracruz]]; * '''[[Nikaragva]]''' ** [[nikaragvanska córdoba]], nacionalna valuta u Nikaragvi. {{razdvojba}} klv9c65a8ruvgg7b19k84shzooflczm 0 21320 7565447 7488555 2026-07-28T12:30:10Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Klasična mehanika|Klasična mehanika]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Dinamika|Dinamika]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565447 wikitext text/x-wiki {{Klasična mehanika}} [[Datoteka:Bullet coming from S&W.jpg|mini|Kinetička energija je [[energija]] [[Tijelo (fizika)|tijela]] u [[gibanje|gibanju]].]] [[Datoteka:Falling ball.jpg|mini|Kada tijelo pada, njegova se [[potencijalna energija]] smanjuje i pretvara u kinetičku energiju.]] [[Datoteka:4-Stroke-Engine.gif|mini|Prikaz rada [[Četverotaktni motor|četverotaktnog motora]].]] '''Kinetička energija''' (prema [[Grčki jezik|grč]]. ''ϰıνητıϰός'': koji se giba, koji pokreće; oznaka ''E_k'') je [[energija]] [[Tijelo (fizika)|tijela]] u [[gibanje|gibanju]]. Mjera joj je [[Rad (fizika)|rad]] što ga tijelo može izvršiti, svladavajući vanjske [[Sila|sile]], prije nego što dođe u stanje mirovanja. Ona je veća što se čestice brže gibaju i što imaju veću masu. Za tijelo [[masa|mase]] ''m'' koje se giba [[brzina|brzinom]] ''v'' kinetička energija je: :<math>E_k=\frac{m \cdot v^2}{2}</math> Ovo vrijedi samo za brzine mnogo manje od [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]]. [[Mjerna jedinica]] za kinetičku energiju u [[SI|Međunarodnom sustavu (SI)]] je, kao i za sve ostale oblike energije, [[džul]] (J): : [''E''_k] = J = [[njutn|N]] · [[metar|m]] = [[kilogram|kg]] · m² · [[sekunda|s]]^-2 Kinetička energija, kao i svi drugi oblici energije, ne može nastati niti nestati nijednim čovjeku poznatim načinom. Energija samo mijenja svoje stanje i prelazi iz jednog oblika u drugi, o čemu govori [[zakon očuvanja energije]]. [[Temperatura]] je mjera prosječne kinetičke energije čestica i unutarnje energije tijela. == Energija == {{Glavni|Energija}} '''Energija''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''ἐνέργεıα'': rad, učinak) je djelotvorna [[sila]], životna djelatnost, odlučnost, odrješitost. Energija, u [[fizika|fizici]] (oznaka ''E''), je sposobnost nekoga tijela ili sustava da obavi neki [[Rad (fizika)|rad]]; veličina koja karakterizira [[gibanje]], mirovanje ili položaj tijela, [[tekućine]], čestice ili sustava čestica te veličina za opis čestica polja koje prenose prirodne sile i međudjelovanja [[čestica]]. U prirodnofilozofskom smislu, energija zajedno s tvari daje pojam [[materija|materije]]. Energija se u prirodi, tehnici i industriji pojavljuje u različitim oblicima, koji se pretvaraju jedan u drugi po načelu [[Zakon očuvanja energije|očuvanja energije]]: ona se ne može potrošiti ni stvoriti, već samo promijeniti svoj oblik. U [[Gravitacija|gravitacijskome polju Zemlje]], da bi se tijelo pomaknulo po nekome proizvoljnom putu, treba obaviti rad dizanja. Budući da je [[sila teža]] konzervativna, rad dizanja, koji ovisi samo o visinskoj razlici između početne i krajnje točke puta, nije izgubljen, nego odgovara razlici potencijalnih energija u početnoj i konačnoj točki puta. Dakle, [[potencijalna energija]] ''Ep'' ovisi o položaju tijela ''h'' u polju sile teže: :<math>E_p = m \cdot g \cdot h</math>  gdje je: ''g'' = 9,80665 m/s², [[Ubrzanje zemljine sile teže]] na standardnim mjestima Zemljine površine. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. Općenito se pod djelovanjem neke sile tijelo mase ''m'' ubrzava na nekom putu. Promjene brzine tijela, zbog rada što ga obavi tijelo ili rada utrošenog na tijelu, izražavaju se kinetičkom energijom: :<math>E_k=\frac{m \cdot v^2}{2}</math> Dakle, utrošeni rad ubrzanja ''dW'' jednak je promjeni kinetičke energije ''dE_k'' tijela mase ''m'': :<math> dW = F \cdot ds = d\left(\frac{m \cdot v^2}{2}\right) = dE_k </math> Pojmove potencijalne i kinetičke energije u mehaniku su uveli [[Galileo Galilei]], [[Isaac Newton]] i [[Gottfried Leibniz]], a formulacije zakona očuvanja energije dugujemo [[Joseph-Louis Lagrange|Joseph-Louisu Lagrangeu]] i [[Hermann von Helmholtz|Hermannu von Helmholtzu]]. Mehaničku narav [[toplina|topline]] u 19. stoljeću dokazali su [[James Prescott Joule]] i [[Robert Mayer]]. U konzervativnim poljima sile ([[gravitacijska sila]], sila [[opruga|opruge]], [[Coulombov zakon| Coulombovova sila]]) ukupna je energija očuvana: :<math> E = E_p + E_k = konst. </math>, dok kod nekonzervativnih polja (sila [[trenje|trenja]]) to nije zadovoljeno jer se rad pretvara u toplinu. Konačnu formulaciju zakona očuvanja energije iznio je [[Albert Einstein]] (1905.): "Ako tijelo predaje energiju u obliku zračenja, masa mu se umanjuje za E/c²", što je slavna jednadžba: :<math>E = m \cdot c^2</math> za [[Ekvivalencija mase i energije|ekvivalenciju mase i energije]], u kojoj je ''c'' [[brzina svjetlosti]] u vakuumu. Istraživanjima primjene energije u svakodnevnom životu, energetskim izvorima, i utjecajima uporabe energije na okoliš bavi se [[energetika]]. Zakonite mjerne jedinice energije jesu: [[džul]] (J), [[elektronvolt]] (eV ≈ 1,602 177 33 × 10^–19 J) te umnošci zakonitih jedinica snage i vremena, na primjer [[kilovatsat]] (1 kWh = 3,6 MJ). Zastarjele su mjerne jedinice energije: erg (erg = 10^–7 J), kilopondmetar (1 kpm = 9,8066 J), te za toplinu i energijsku vrijednost hrane [[kalorija]] (1 cal = 4,1868 J).<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/17932 |title=energija |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Kinetička energija i rad == {{Glavni|Rad (fizika)}} Počne li na neko tijelo koje miruje djelovati sila ''F'', ono će nakon [[Vrijeme (fizika)|vremena]] ''t'' imati [[brzina|brzinu]] i [[Duljina|prijeći put]] ''s'' ([[jednoliko ubrzano gibanje po pravcu]]): :<math> v^2 =2 \cdot a \cdot s </math> Pomnožimo li ovaj izraz s [[masa|masom]] ''m'', dobit ćemo: :<math> m \cdot v^2 =2 \cdot m \cdot a \cdot s </math> A budući je prema [[Newtonovi zakoni gibanja|2. Newtonovom zakonu gibanja]]: :<math> F = m \cdot a </math> to je: :<math> m \cdot v^2 =2 \cdot F \cdot s </math> odnosno: :<math> F \cdot s = \frac{m \cdot v^2}{2} </math> Kako je umnožak sile i puta jednak vrijednosti mehaničkog rada, to jest ''F ∙ s = W'', kinetička energija je: :<math> E_k = W = \frac{m \cdot v^2}{2} </math> Iz ovog izraza proizlazi da je rad ([[mehanički rad]]) sile na nekom putu jednaka utrošenoj energiji na tom putu. To znači da tijelo može vršiti samo toliki rad kolika je njegova kinetička energija. Kinetička energija je jednaka količini rada koji neko tijelo može izvršiti.<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> == Kinetička energija rotacije == Kinetička energija rotacije je energija koju zbog [[vrtnja|vrtnje]] oko neke [[os]]i ima [[čestica]] ili kruto tijelo. Tijelo [[Moment inercije|momenta tromosti]] ''I'' i [[kutna brzina|kutne brzine]] ''ω'' ima kinetičku energiju rotacije: :<math>E_{{kr}}=\frac{I \cdot \omega^2}{2}</math> == Relativistička kinetička energija == Relativistička kinetička energija je razlika između ukupne energije i energije mirovanja [[čestica|čestice]] u [[Posebna teorija relativnosti|specijalnoj teoriji relativnost]]i. Mjerna je jedinica za kinetičku energiju, kao i za sve druge vrste energije, [[džul]] (J).<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/31494 |title=kinetička energija |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Dinamika]] [[Kategorija:Oblici energije]] 1qcqqli5xk3hy0elf5s69hdk82jofxb 0 22113 7565737 7516820 2026-07-28T19:44:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565737 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Naselje | ime = Čitluk | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | kolaž ={{Kolaž | slika1a = Crkva Krista Kralja Citluk 2026.jpg | slika1b = Groblje Podadvor Citluk (2).jpg | slika2a = Kulturno-informativni centar Citluk.jpg | slika2b = Osnovna_škola_fra_Didaka_Buntica_Citluk_(2).jpg | slika3a = Stadion_Bare_Citluk_(1).jpg | slika3b = Mural u Ulici kralja Tomislava Citluk (2).jpg | velicina = 280 | pozicija = | razmak = 3 | okvir = | boja_okvira = | boja_razmaka = | opis_slika =}} |opis_kolaža = <center>Crkva Krista Kralja • Groblje Podadvor • Kulturno-informativni centar • Osnovna škola fra Didaka Buntića • Stadion Bare • Ulica kralja Tomislava</center> | slika_zastava = Čitluk flag.gif | slika_zastava_veličina = 140 px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Citluk Seal.gif | slika_grb_veličina = 75px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = | širina-minute = | širina-oznaka = | dužina-stupnjevi = | dužina-minute = | dužina-oznaka = | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] | lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | lokacija1_info = [[Federacija BiH]] | lokacija2_ime = [[Županija]] | lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|border|25px]] [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Načelnik | ime_vođe = [[Marin Radišić]] | stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = Općina | površina_prazno1 = 181 km² | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2013. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = Općina | stanovništvo_prazno1 = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>18.140 | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = Naseljeno mjesto | stanovništvo_prazno2 = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>3.312 | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 88260 | pozivni_broj = (+387) 036 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.citluk.ba/ www.citluk.ba] | slika_karta = Citluk Municipality Location.png | veličina_karte = | opis_karte = Položaj općine Čitluk u Bosni i Hercegovini | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | bilješke = }} '''Čitluk''' je grad i općina u [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanskoj županiji]], [[BiH]]. == Zemljopis == [[Brotnjo]] je visoravan smještena na jugozapadu Bosne i Hercegovine. Pruža se uz granicu općine [[Mostar]] na sjeveru i sjeveroistoku pa do granica općina [[Široki Brijeg]] i [[Ljubuški]] na sjeverozapadu i jugu Brotnja. [[Vinova loza]] i [[duhan]] su poljoprivredne kulture s kojima su generacije odrastale i od kojih se živjelo. Danas u Čitluku možete uživati u kapljicama vrhunskog i kvalitetnog vina od autohtonih sorti Žilavke i Blatine, i na taj način osjetiti spoj prirode, tradicije i kvalitete. Mediteranska klima, topla ljeta i [[badem]], [[Obični mogranj|mogranj]], [[naranča]], [[maslina]] i smilje, koji daju poseban topao i pitom izgled kraja i ljudi koji u njemu žive. == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Čitluk}} === Popis katolika u Župi Brotnjo 1844. === Popis katoličkih vjernika u prostranoj župi Brotnjo, sa sjedištem u selu Gradnići, napravili su župni dušobrižnici za potrebe Hercegovačke franjevačke provincije, utemeljene 1852., nakon odvajanja od Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Rezultati popisa na dan 5. srpnja 1844. godine: {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="24" | '''Katoličko stanovništvo župe Brotnjo 1844.''' |- | '''naselje''' | '''broj kuća''' | '''stanovništvo''' |- |'''Blatnica''' | 37 | 329 |- |'''Blizanci''' | 29 | 193 |- |'''Čalići''' | 12 | 83 |- |'''Čapljina''' | 44 | 222 |- |'''Čitluk''' | 63 | 379 |- |'''Dobro Selo''' | 32 | 287 |- |'''Dragićina''' | 16 | 116 |- |'''Dretelj''' | 19 | 98 |- |'''Gabela''' | 74 | 419 |- |'''Gorica''' | 30 | 149 |- |'''Gradac''' | 22 | 221 |- |'''Gradnići''' | 21 | 224 |- |'''Hamzići''' | 44 | 302 |- |'''Krućevići''' | 25 | 193 |- |'''Međugorje''' | 43 | 353 |- |'''Ograđenici''' | 63 | 512 |- |'''Slipčići''' | 31 | 225 |- |'''Služanj''' | 17 | 106 |- |'''Sritnice''' | 72 | 437 |- |'''Šurmanci''' | 52 | 337 |- |'''Tepčići''' | 18 | 136 |- |'''Vidovići''' | 20 | 169 |- |'''Zvirovići''' | 29 | 218 |- |'''ukupno''' | '''813''' | '''5698''' |} === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Čitluk''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref>Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Hrvati''' |14.823 (98,27 %) |13.799 (97,85 %) |15.055 (98,02 %) |- |'''Muslimani''' |111 (0,73 %) |125 (0,88 %) |183 (1,19 %) |- |'''Srbi''' |19 (0,12 %) |15 (0,10 %) |64 (0,41 %) |- |'''Jugoslaveni''' |17 (0,11 %) |100 (0,70 %) |0 (0,00 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |113 (0,74 %) |62 (0,43 %) |57 (0,37 %) |- |'''ukupno''' |'''15.083''' |'''14.101''' |'''15.359''' |} ====Čitluk (naseljeno mjesto), nacionalni sastav==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Čitluk''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Hrvati''' |2571 (98,27 %) |2007 (96,62 %) |1618 (97,17 %) |- |'''Srbi''' |6 (0,22 %) |9 (0,43 %) |31 (1,86 %) |- |'''Muslimani''' |5 (0,19 %) |8 (0,38 %) |4 (0,24 %) |- |'''Jugoslaveni''' |9 (0,34 %) |42 (2,02 %) |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |25 (0,95 %) |11 (0,52 %) |12 (0,72 %) |- |'''ukupno''' |'''2616''' |'''2077''' |'''1665''' |} === Popis 2013. === {| cellpadding=12 | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Čitluk''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201111015523/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx |date=11. studenoga 2020. }}, popis.gov.ba, preuzeto 23. travnja 2019.</ref> |- |'''Hrvati''' |17.900 (98,68 %) |- |'''Bošnjaci''' |29 (0,16 %) |- |'''Srbi''' |18 (0,10 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |193 (1,06 %) |- |'''ukupno''' |'''18.140''' |} | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Čitluk – naseljeno mjesto''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |3274 (98,85 %) |- |'''Bošnjaci''' |1 (0,03 %) |- |'''Srbi''' |1 (0,03 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |36 (1,09 %) |- |'''ukupno''' |'''3312''' |} |} === Naseljena mjesta === Općina Čitluk obuhvaća područje naseljenih mjesta<ref name="popis.gov.ba"/>: [[Bijakovići]], [[Biletići]], [[Blatnica (Čitluk, BiH)|Blatnica]], [[Blizanci (Čitluk, BiH)|Blizanci]], [[Čalići]], [[Čerin]], [[Čitluk]], [[Dobro Selo (Čitluk, BiH)|Dobro Selo]], [[Dragićina (Čitluk, BiH)|Dragićina]], [[Gradnići]], [[Hamzići (Čitluk, BiH)|Hamzići]], [[Krehin Gradac]], [[Krućevići]], [[Mali Ograđenik]], [[Međugorje]], [[Mostarsko Cerno]],<ref>[http://www.citluk.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=4048:mostarsko-cerno-dobilo-status-naseljenog-mjesta-&catid=6:ostalo Mostarsko Cerno dobilo status naseljenog mjesta], citluk.ba, preuzeto 16. listopda 2016.</ref> [[Paoča]], [[Potpolje]], [[Služanj]], [[Tepčići]], [[Veliki Ograđenik]] i [[Vionica]]. Iz povijesnih i kulturnih razloga važno je istaknuti naseljeno mjesto [[Čerin]] koje se tradicionalno smatra centrom Gornjeg Brotnja, a nekada je bio općinsko središte. Čerin je i sjedište istoimene župe posvećene sv. Stjepanu Prvomučeniku koja obuhvaća cjelokupno Gornje Brotnjo. ''Mjesne zajednice na području općine'': [[Bijakovići]], [[Biletići]], [[Blizanci (Čitluk, BiH)|Blizanci]], [[Čalići]], [[Čerin]], Čitluk Grad, Čitluk Selo, Dobro Selo, Donja Blatnica, Donji Veliki Ograđenik, Donji Mali Ograđenik, Donji Hamzići, [[Dragićina (Čitluk, BiH)|Dragićina]], Gornji Veliki Ograđenik, Gornji Mali Ograđenik, Gornja Blatnica, Gornji Hamzići, Gradnići, Krehin Gradac, [[Krućevići]], [[Međugorje]], [[Mostarsko Cerno]], [[Paoča]], [[Potpolje]], [[Služanj]]. == Uprava == * Načelnik općine Čitluk: Marin Radišić * Predsjednik Općinskog vijeća: Ivica Jerkić == Povijest == [[Brotnjo]] se prvi put u pisanim dokumentima [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] spominje 1306./1307. godine. Ono je i u srednjem vijeku bilo povezano prometnicama, a i [[rimski imperij|rimske]] su ceste prolazile njime. [[Mletačka Republika|Mlečani]] su Čitluk osvojili [[18. lipnja]] [[1694.]], a pripao im je [[1699.]] [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Mirovnim sporazumom u Srijemskim Karlovcima]]. [[1716.]] godine su ga zajedno s mjestima Struge i Hutovo predali [[Osmansko Carstvo|Osmanskomu Carstvu]], što je formalno potvrđeno [[Požarevački mir|Požarevačkim mirom]] [[1718.]] godine. [[Austro-Ugarska]] zauzela je Čitluk 4. kolovoza 1878.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/file/458933|format=|journal=Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=164.|access-date=8. srpnja 2026.|archive-date=23. lipnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260623105505/https://hrcak.srce.hr/file/458933|url-status=dead}}</ref> Gradić Čitluk razvija se od kraja pedesetih godina dvadesetog stoljeća u administrativno središte Brotnja. Danas je to mjesto sa srednjom i osnovnom školom, gospodarsko, prometno, športsko, kulturno i turističko središte. == Gospodarstvo == Na području općine Čitluk djeluje veliki broj gospodarskih subjekata. Kod Čitluka postoje nalazišta [[boksit]]a. <!--, a najznačajniji među njima su: * Globtour Međugorje – putničko poduzeće * Ledo – tvornica sladoleda i smrznute hrane * Barpeh – tvornica eurokrema i čokolade * G.I.P.I – mesna idustrija * Europet – poduzeće za proizvodnju PET ambalaže * PAN – tvornica papirne ambalaže * Miocaffe – prerada sirove kave * Filing – prerada aluminijskih legura * Mirnovec – pirotehnika * Bobita – proizvođač alkoholnih pića * Duga-Tehna – boje i lakovi * Eurovip d.o.o. – jedan od najvećih prerađivača kave u BiH * Etico – samoljepljive etikete u roli * Hercegovina produkt – vinarija --> == Poznate osobe == * [[Didak Buntić|fra Didak Buntić]], franjevac i prosvjetitelj * [[Marin Čilić]], tenisač * [[Nikola Barać]], profesor hrvatskog jezika i književnosti * [[Zoran Planinić]], košarkaš * [[Božidar Kaćunko]], hrvatski pjesnik, ilustrator * [[Bariša Krasić]], košarkaš * [[Franjo Arapović]], bivši košarkaš * [[Šimun Šito Ćorić]], hrvatski pjesnik, esejist, dramski pisac * [[Ferdinand Zovko]], solist * [[Šima Krasić]], državna revizorica * [[Stjepan Krasić| dr. Stjepan Krasić]], profesor * [[Petar Krasić]], kinolog * [[Ljubo Krasić]], franjevac, djelatnik u crkvenom školstvu, promicatelj hrv. jezika u Sj. Americi * [[Ante Beljo]], političar * [[Mate Bulić]], pjevač * [[Ivan Dodig]], tenisač * [[Predrag Jurić]], nogometaš * [[Šimun Musa]], znanstvenik i sveučilišni profesor * [[Ivan Sivrić]], profesor, esejist, hrvatski publicist, urednik<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/sivricraspraveiantirasprave |title=Matica hrvtska |access-date=13. studenoga 2010. |archive-date=29. srpnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070729164803/http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/sivricraspraveiantirasprave |url-status=dead }}</ref><ref name="HIZBiH">{{Citiranje časopisa |url=http://www.hizbih.info/index.php?option=com_content&task=view&id=13&Itemid=2 |title=Hrvatski intelektualni zbor BiH |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522083252/http://www.hizbih.info/index.php?option=com_content&task=view&id=13&Itemid=2 |archive-date=22. svibnja 2011. |access-date=13. studenoga 2010.}}</ref><ref name="Slobodna">[http://www.slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/97494/Default.aspx Slobodna Dalmacija] M. Sivrić: Ogranak Matice hrvatske Mostar: Muselimović jednoglasno, 31. ožujka 2010. </ref> * [[Josip Muselimović]], odvjetnik, hrvatski publicist<ref name="Slobodna" /> * [[Krešimir Šego]], hrvatski književnik, pjesnik<ref name="HIZBiH" /> * [[Jakov Jakša Dugandžić]], narodni heroj Jugoslavije * [[Mate Sušac]], hrvatski književnik * [[Ivan Kordić]], hrv. književnik koji živi i djeluje u Sarajevu * [[Žarko Primorac]], hrvatski ekonomski stručnjak * [[Milan Ramljak]], potpredsjednik hrv. vlade u trima mandatima, ministar pravosuđa RH * [[Frano Pehar]], hrvatski pop pjevač * [[Gordan Prusina]] (Gogo Valentino), pjevač sarajevske grupe Valentino je po roditeljima podrijetlom iz Brotnja * [[Đurđica Barlović]] rođ.Milićević, pjevačica grupe Novi Fosili po roditeljima vodi podrijetlo iz Brotnja * [[Petar Pehar]], odvjetnik i političar, član Radićevog i Mačekovog HSS-a * [[Ivan Krndelj]], hrvatski ljevičar i borac za radnička prava za vrijeme kraljevine Jugoslavije * [[Ivica Zubac]], hrvatski košarkaš == Spomenici i znamenitosti == [[Datoteka:Stecci Podadvor Citluk (5).jpg|mini|Stećci na lokalitetu Podadvor]] Nekoliko kilometara južno od grada nalazi se [[Međugorje]], mjesto molitve i pomirenja, kojeg hodočaste vjernici iz cijelog svijeta. U mjestu '''Gradnići''', smješten je '''''najstariji [[vinski podrum]] u Bosni i Hercegovini''''', te najstarija škola koju je pokrenuo franjevac i prosvjetitelj [[Didak Buntić|fra Didak Buntić]], koji je cijeli svoj život podario obrazovanju pučanstva i gradnji škola. U mjestu '''Čerinu''' se nalazio '''žrtvenik rimskim bogovima Dijani i Silvanu,''' o čemu svjedoči ostatak žrtvenika s imenima spomenutih božanstava. U spomenutom mjestu se također nalazila starokršćanska bazilika čijih je nekoliko kamenih ulomaka ugrađeno u župni stan – franjevačku rezidenciju i crkvu. Ispred župne crkve se nalazi starokršćanski sarkofag te antička presa za masline. Na lokalitetu '''''Visočica''''' koji se nalazi u ''Broćanskom polju'' između mjesta '''''Donja Blatnica i Gornji Veliki Ograđenik''''' nalaze se stećci plemenitaškog roda '''''Komlinovića''''', srednjovjekovnih gospodara Brotnja. Na ĉetiri natpisa obitelji Komlinović spominju se tri njihova člana: '''''Ivaniš''''' koji očito nije imao znaĉajniju politiĉku ulogu jer se uz njegovo ime ne spominje titula knez, vojvoda i slično, zatim '''''Grgur''''' - iako je na natpisu uklesano prezime Vuković, djeĉak Grgur je također bio iz obitelji Komlinović. Naime, oni su imali dva prezimena,što nije nimalo neobiĉno u srednjem vijeku. Zanimljivo je da je grob malog Grgura Vukovića najmanji među svim oĉuvanim stećcima uopće; '''''Pavao Komlinović''''' knez, od svih imena oĉuvanih na ovim natpisima on je najznačajnija osoba knez, to pokazuje i ĉinjenica da su oĉuvana njegova dva natpisa: kraći na stranama sljemenjaka, a dulji na postolju, što je jedinstven primjer među svim kamenim spomenicima pisanim hrvatskom ćirilicom. U dubrovaĉkom su Arhivu oĉuvani neki dokumenti u kojima se spominje Pavao sa svojom braćom. Pored katoličkog groblja u Čitluku, na lokalitetu Podadvor nalazi se 11 stećaka, od kojih je 1 sljemenjak, 6 sanduka, 2 ploče i 2 stećka amorfnoga oblika. Orijentirani su u smjeru zapad-istok, a ukrašena su tri primjerka motivima tordirane trake, mača sa štitom i kukastog križa.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Korać|first=Dijana|last2=Mirković|first2=Ružica|date=2018-10-01|title=Stećci u Općini Čitluk|url=https://hrcak.srce.hr/206953|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|language=hr|issue=4|pages=117–172|doi=10.47960/2712-1844.2018.4.117|issn=2566-3429}}</ref> == Obrazovanje == Fra Didak je vodio gladnu djecu u [[Slavonija|Slavoniju]], jer u vremenu Austrougarske vlasti Hercegovinom harala velika glad. Trenutačno je u gradnji novi srednjoškolski centar, koji će biti jedan od najmodernijih u BiH, i koji bi trebao zadovoljiti potrebe općine. == Kultura == U Čitluku od [[1999.]] godine djeluje Hrvatsko kulturno umjetničko društvo "Brotnjo". Osim navedenog HKUD-a, Brotnjo se može pohvaliti i s jednim od najaktivnijih ogranaka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]. == Gradovi prijatelji == *[[Poggio San Marcello]], {{Z+X|ITA}} *[[Comune di Fossò]], {{Z+X|ITA}} *[[Križevci]], {{Z+X|HRV}} *[[Međimurska županija]], {{Z+X|HRV}} == Šport == U općini Čitluk postoji nekoliko športskih klubova:<ref>[https://brotnjo-sport.info/klubovi-2/ Brotnjo-Sport.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181115112914/https://brotnjo-sport.info/klubovi-2/ |date=15. studenoga 2018. }} Klubovi (pristupljeno 14. studenoga 2018.)</ref> * [[NK Brotnjo]] * [[HKK Brotnjo]] * [[MNK Brotnjo Čitluk]] * [[Karate klub Brotnjo – Hercegovina|Karate klub "Brotnjo – Hercegovina"]] (1979.) * [[Stolnoteniski klub Brotnjo|Stolnoteniski klub "Brotnjo"]] * [[AK Brotnjo|Atletski klub "Brotnjo"]] * [[Boćarski klub Hrvatski radiša|Boćarski klub "Hrvatski radiša"]] * [[Kuglački klub Međugorje-Brotnjo Čitluk|Kuglački klub "Međugorje-Brotnjo Čitluk"]] * [[Kuglački klub Brotnjo Čitluk|Kuglački klub "Brotnjo-Čitluk"]] * [[ŠK Brotnjo|Šahovski klub "Brotnjo"]] * [[ŽHKK Brotnjo 94 – Bubamare]] Od 2001. održava se karate turnir [[DBG Open]], na kojem se seniori i seniorke natječu u open kategorijama u kojima prva tri natjecatelja, odnosno natjecateljice osvajaju novčane nagrade. ''Youth Streetball Challenge'' koji organizira HKK Brotnjo održava se od 2014.<ref>http://www.brotnjo.info/2020/07/15/na-youth-streetball-challengeu-nastupili-mladi-kosarkasi-i-kosarkasice/</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} * http://www.citluk.ba/images/ovcitluk/Statut_Opcine_Citluk.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130906143510/http://www.citluk.ba/images/ovcitluk/Statut_Opcine_Citluk.pdf |date=6. rujna 2013. }} == Vanjske poveznice == {{commons|Category:Čitluk}} * [http://www.citluk.ba/ Službena stranica općine Čitluk] * [http://www.brotnjo.info/ Portal Brotnjo.info] * [http://www.glasbrotnja.net/ Portal glasbrotnja.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130719053606/http://glasbrotnja.net/ |date=19. srpnja 2013. }} * [http://www.hrk-medjugorje.com Rukometni klub "Međugorje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210512163911/http://hrk-medjugorje.com/ |date=12. svibnja 2021. }} * [http://www.brotnjo.net Košarkaški klub "Brotnjo"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200217084954/http://www.brotnjo.net/ |date=17. veljače 2020. }} * [http://www.brotnjo94.ba Ženski hercegovački košarkaški klub "Brotnjo 94"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130828054334/http://www.brotnjo94.ba/ |date=28. kolovoza 2013. }} {{BiH}} {{Hercegovina}} {{Čitluk}} [[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Čitluk| ]] 0izga32t18p1mewcas8kjj6xqkxm3mu 0 23567 7565782 7169307 2026-07-28T22:03:45Z Pojmoslovac 51927 s 7565782 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanost | ime = Meteorologija | slika = Nubes movimiento2.gif | veličina = | opis slike = Kretanje [[oblaci|oblaka]]. | znanstvena_grana = | znanstveno_polje = '''[[Geofizika]]''' | znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]''' | dodatak = | portal = }} [[datoteka:Huracán Hugo.jpg|mini|desno|250px|[[umjetni satelit|satelit]]ska snimka [[uragan]]a Hugo.]] [[datoteka:Double-alaskan-rainbow.jpg|mini|250px|Dvostruka [[duga]].]] [[datoteka:Old-barometers.jpg|mini|desno|250px|[[Evangelista Torricelli]] je izumio [[barometar]]. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', [[Pariz]].]] [[datoteka:Pakkanen.jpg|mini|250px|desno|[[Termometar]] s [[Celzij|Celzijevim stupnjevima]].]] [[datoteka:Radiosonde-start hg.jpg|mini|desno|250px|Puštanje [[radiosonda|radiosonde]].]] [[datoteka:Unusually well defined warm front.jpg|250px|mini|desno|Nadolazeća [[atmosferska fronta]] se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti.]] '''Meteorologija''' ili '''vremenoslovlje''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''μετεωρολογία'': naučavanje o nebeskim pojavama) je [[znanost]] o [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]] i promjenama u njoj. Meteorologija proučava promjene [[Vrijeme (klima)|vremena]] oko nas. Meteorologija je grana [[geofizika|geofizike]]. Razvoj meteorologije započeo je tek polovinom 17. stoljeća, primjenom prvih [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]] za [[mjerenje]] meteoroloških pojava.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/40414 |title=meteorologija |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2017.}}</ref> Neke od glavnih pojava koje se proučavaju jesu količina i vrsta [[oborina]], [[grmljavinska oluja|grmljavinske oluje]], [[tornado|tornadi]], [[Ciklona|tropski cikloni]] i [[tajfun]]i. Bitan utjecaj vremena na ljude i ljudske aktivnosti doveo je do razvoja znanosti o [[Vremenska prognoza|prognoziranju vremena]]. Proučavanje međudjelovanja atmosfere i [[ocean]]a zajedničko je područje meteorologije i [[oceanografija|oceanografije]].<ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref> == Povijest meteorologije == Najstariji počeci meteorologije nalaze se u prastarom, neprekidnom zanimanju čovjeka za zbivanja u [[priroda|prirodi]]. Pojave koje je čovjek opažao na nebu objašnjavali su mističkim silama, a ta su shvaćanja zadržali još i danas neki narodi. Riječ meteorologija potječe od [[grčki|grčke]] riječi ''meteoron'' koja se odnosila na sve pojave na nebu. Zanimanje čovjeka za vrijeme koje ga okružuje postojalo je otkad i sam čovjek. Već u staroj [[Kina|Kini]], [[Indija|Indiji]], [[Stari Egipat|Egiptu]] i [[stara Grčka|Grčkoj]] ljudi su raspravljali o [[vjetar|vjetrovima]] i [[oborina]]ma te pokušavali shvatiti i objasniti te vremenske pojave. Prva knjiga s opisom i tumačenjem vremenskih pojava je [[Aristotel]]ova ''[[Meteorologica]]'' ([[340. pr. Kr.|340. g. prije Krista]]), a obuhvaćala je sve pojave iznad tla. Veliki utjecaj i na kasnija razdoblja imao je Aristotel, pa se zato smatra njenim osnivačem. Skoro cijelo sljedeće tisućljeće meteorologija se vrlo slabo razvijala. Iz tog vremena postoje rijetki zapisi (anali), uglavnom crkveni, o vremenskim pojavama i posebno nepogodama. Početci meteorologije leže u promatranju trenutačnog vremena i nagađanja kakvo bi ono moglo biti u vrlo bliskoj budućnosti. Aristotelov nauk i njegova ''Meteorologica'' bili su u [[antika|antici]] i [[srednji vijek|srednjem vijeku]] vrlo cijenjeni i zapravo jedini koliko-toliko znanstveni meteorološki temelji. U [[ljetopis]]ima i [[Dnevnik (književnost)|dnevnicima]] iz [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] postoje dragocjene zabilješke o vremenskim pojavama i nepogodama, no tada još nije bilo nikakvih [[Mjerni instrument|instrumentalnih mjerenja]]. Tako je bilo sve dok [[René Descartes|R. Descartes]], [[Galileo Galilei|G. Galilei]] i ostali nisu nagađanja počeli mijenjati instrumentalnim promatranjima početkom [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Prva meteorološka mjerenja pomoću mjernih instrumenata započeli su Galilejevi učenici (1645.) u [[Firenca|Firentinskoj]] akademiji. Najosnovniji instrumenti za provođenje tih promatranja i mjerenja — [[barometar]], [[vlagomjer]] ili [[higrometar]] i [[termometar]] — izumljeni su u razdoblju između 1650. i 1750. godine. Spajanje teorije i pokusa uključivalo je i [[Newtonovi zakoni gibanja|Newtonove zakone gibanja]], pokuse [[Blaise Pascal|B. Pascala]], [[Edme Mariotte|E. Mariottea]], [[Robert Hooke|R. Hookea]], [[Edmond Halley|E. Halleyja]] i ostalih na hipsometriji (preciznom mjerenju [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]), zatim istraživanja [[Robert Boyle|R. Boylea]] s plinovima te Halleyja, Hadleyja i [[Jean le Rond d'Alembert|d'Alembert]]a o atmosferskoj cirkulaciji. Već 1686. engleski astronom E. Halley objavljuje prvu kartu [[vjetar|vjetrova]] u [[tropi|tropskom području]], što je tada bilo od osobitog značenja za plovidbu [[jedrenjak]]a. U 18. stoljeću razvijaju se fizikalne znanosti, posebno [[termodinamika]]. [[Gabriel Fahrenheit|G. D. Fahrenheit]] i [[Anders Celsius|A. Celsius]] uvode ljestvice na termometrima, a [[Joseph Black|J. Black]] doprinosi teorijskom razvoju meteorologije jasnim razlučivanjem pojmova [[temperatura|temperature]] i [[toplina|topline]]. Podaci meteoroloških mjerenja, a i otkriće osnovnih zakona fizike, omogućili su bolje razumijevanje nekih meteoroloških pojmova, prije svega tlaka zraka. Već je 1648. B. Pascal ustanovio da [[tlak zraka]] opada s [[nadmorska visina|nadmorskom visinom]], a 1685. E. Halley, polazeći od [[Boyle-Mariotteov zakon|Boyle-Marriotteova zakona]], postavlja izraz za proračun visine nekog mjesta na osnovi mjerenja [[tlak]]a. [[Horace Bénédict de Saussure|H. B. Saussure]], penjući se na alpske vrhunce, ispituje promjenu meteoroloških pojava s visinom. [[Jacques Charles|J. Charles]] prvi je 1783. u slobodnom [[balon]]u ponio termometar i barometar do visine 3 467 m i tako započeo [[Aerologija|aerološka mjerenja]]. Tek kad je [[Richard Assmann|R. Assmann]] izumio 1887. aspiracijski [[psihrometar]], mogle su se besprijekorno mjeriti temperatura i [[vlaga zraka]]. U 19. stoljeću počinju mjerenja visokih slojeva atmosfere pomoću slobodnih balona s uređajima za obilježavanje, a 1902. otkrivena je [[tropopauza]] (R. Assmann i [[Léon Philippe Teisserenc de Bort|L. P. Teisserene de Bort]]). Do 1850. standardizirani su termometri, [[Benjamin Franklin|B. Franklin]] proučavao je [[Munja|munje]] i izumio [[gromobran]], [[John Dalton|J. Dalton]] postavio je temelje za mjerenje [[isparavanje|isparavanja]] i [[Vlažnost zraka|vlažnosti zraka]], a [[Luke Howard|L. Howard]] klasificirao je [[Oblaci|oblake]]. Početkom 19. stoljeća javne ustanove ali i [[amaterska astronomija|amateri]] počinju pratiti i bilježiti vremenske prilike. U 19. stoljeću uvodi se u meteorologiju [[Sinoptička meteorologija|sinoptička metoda]], to jest istodobno promatranje stanja atmosfere na velikom području. U gotovo svim razvijenijim zemljama uspostavlja se mreža [[Meteorološka postaja|meteoroloških stanica]] i organizira se meteorološka služba. H. W. Brandles izrađuje prvu sinoptičku kartu Europe, no veći poticaj za uvođenje sinoptičke metode, odnosno za uvođenje meteorološke službe, pojavljuje se tek poslije 1856., kad je [[Urbain Le Verrier|U. Le Verrier]] dokazao da se upotrebom sinoptičke metode mogla predskazati velika [[oluja]] (1854.), koja je oštetila francusku i britansku flotu na [[Crno more|Crnom moru]] pred [[Krim]]om. Otada se proširuje mreža meteoroloških stanica, uvode se meteorološka mjerenja na moru, postavljaju se osnove [[klimatologija|klimatologije]] i sve više se istražuju procesi u atmosferi. Nakon što je u [[Krimski rat|Krimskom ratu]] francuska flota bila teško oštećena u snažnoj oluji, zemlje zapadne Europe i Sjeverne Amerike započele su ozbiljne pokušaje skupljanja podataka o vremenu na mnogo mjesta istovremeno pomoću nedavno izumljenog [[telegraf]]a. Razvoj pouzdanih [[Sat (instrument)|satova]] omogućio je stalnost i točnost promatranja na širem području. Izumljeni su i [[anemometar|anemometri]], a uskoro je za održanje i očitavanje uređaja uvedena i [[električna struja]]. S razvojem prometa [[balon]]i, zmajevi i [[zrakoplov]]i uskoro su na svojim letovima nosili i meteorološke instrumente kroz [[troposfera|troposferu]], najniži sloj Zemljine atmosfere, sve do stratosfere, idućeg sloja atmosfere. [[Stratosfera]] je otkrivena, opisana i nazvana malo nakon 1900. Stalna mjerenja po visini započela su oko 1920., nakon što su izumljeni [[radio]]-uređaji na baterije koji su bili postavljani na balone. Podatci o stanju vremena na većim visinama dali su potpuniju sliku stanja atmosfere i bolji uvid u pojave na tim visinama, poput mlazne struje. Za razvoj meteorologije posebno su važni bili radovi [[Hermann von Helmholtz|H. Helmholtza]], koji u meteorologiju počinje primjenjivati zakone [[mehanika fluida|mehanike fluida]]. Pojam cirkulacije potječe od [[William Thomson|W. Thomsona (Lord Kelvin)]], a [[Vilhelm Bjerknes|J. Bjerknes]] postavlja teorijske osnove fizikalnih procesa u atmosferi, s posebnom primjenom na visinske karte. On je najvažniji prestavnik takozvane bergenske škole, koja je potkraj dvadesetih godina 20. stoljeća uvela u meteorološku praksu pojam [[Zračna masa|zračne mase]] i [[Atmosferska fronta|fronte]], te umnogome razvila metode [[Vremenska prognoza|prognoze vremena]]. Primjenom [[radiosonda|radiosondi]] početkom 1930-tih godina, započinju redovna mjerenja slobodne atmosfere i primjena visinskih ([[aerologija|aeroloških]]) mjerenja. U tom razdoblju doprinose razvoju meteorologije radovi [[Carl-Gustaf Arvid Rossby|C. G. Rossbyja]], a i nagli razvoj [[Zrakoplovstvo|zrakoplovstva]]. [[Termodinamika]], koja se počela razvijati sredinom 19. stoljeća, omogućila je velik broj novih [[Jednadžba|jednadžbi]] koje opisuju [[atmosfera|atmosferu]] i promjene u njoj. Od 1850. do 1950. dominantna grana meteorologije bila je [[sinoptička meteorologija]]. Oko 1920. empirijska iskustva prepuštaju mjesto fizici, a znanstvenici [[Vilhelm Bjerknes|V. Bjerknes]] i njegov sin Jacob sve te ideje oblikovali su u teoriju o [[polarna fronta|polarnoj fronti]], uključujući ključne pojmove fronte i [[zračna masa|zračnih masa]]. Poslije Drugog svjetskog rata, zahvaljujući velikom proširenju mreže prizemnih i aeroloških stanica, rezultatima opsežnih teorijskih istraživanja i upotrebi elektroničkih [[Računalo|računala]], omogućena je primjena numeričkih modela za prognozu vremena. U zadnje vrijeme meteorološki podaci sve više služe svakodnevnom životu, privredi, industriji i tehnici, što znatno otklanja neizvjesnosti koje su se ranije morale uvažavati s obzirom na utjecaj atmosfere na planiranje ljudskih aktivnosti. Razvijene su mnoge grane meteorologije, čemu je posebno doprinio brzi razvoj mjernih instrumenata, osobito elektronike. Široka primjena elektroničkih računala i novih metoda mjerenja pomoću umjetnih [[umjetni satelit|satelit]]a, [[radar]]a i drugog omogućuje nove spoznaje i bolje razumijevanje atmosferskih procesa. Moderna dinamička meteorologija rođena je 1948., kad je Jule Charney uspio reducirati složene dinamičke jednadžbe (koje je već 1904. postavio stariji Bjerknes) na jednostavniji oblik. Istovremeni razvoj digitalnog računala osigurao je da Charneyjeva metoda rješavanja jednadžbi ima veliku praktičnu korisnost jer se omogućilo da prognoziranje vremena bude osnovano na rješenjima dinamičkih jednadžbi kao funkcija vremena. Od 1948. naglo se razvija i [[radar|radarska tehnologija]] pa se već dvije godine poslije radarima moglo razlikovati sastav oblaka po količini vode u njima i tako otkriti [[Oluja|oluje]], osobito one [[Grmljavinska oluja|grmljavinske]]. Od sredine šezdesetih godina izumljeni su i radari koji su [[Dopplerov efekt|Dopplerovim učinkom]] davali podatke i o [[brzina|brzini]]. Nakon 1960. [[umjetni satelit]]i su počeli slati detaljne slike cijele Zemljine površine. [[Astronomija]] i proučavanje [[meteor]]a kao ''padajućih zvijezda'' kasnije se izdvojila kao posebna znanstvena disciplina. Meteorologija postupno se ograničila na proučavanje [[atmosfera|atmosfere]]. Mnoge vremenske pojave i danas se nazivaju [[meteor]]ima, poput [[Hidrometeori|hidrometeora]] (tekuća ili smrznuta [[voda]] koja pada na tlo u obliku kiše, snijega, tuče, magle i drugo), litometeorima (suhe čestice prašine, pijeska ili dima), [[fotometeori]]ma (optičke pojave poput [[Halo (optika atmosfere)|hala]], [[duga|duge]]) i elektrometeorima (električne pojave kao što su munje, sijevanje, [[vatra svetog Ilije]]). Moderna meteorologija prvenstveno se bavi tipičnim i najvidljivijim oblicima vremena poput grmljavinskih oluja, tropskih ciklona, tornada, fronti i slično. Meteorologija se najčešće opisuje kao fizika atmosfere jer u modernoj meteorologiji [[fizika]] ima ogroman značaj. === Današnja meteorologija === [[datoteka:Meteorološka stanica Karađorđev park.JPG|mini|desno|250px|[[Meteorološka postaja]].]] [[datoteka:Earth Global Circulation.jpg|mini|desno|250px|Model tri ćelije u [[troposfera|troposferi]] i smjer stalnih planetarnih [[vjetar|vjetrova]] na Zemlji.]] [[datoteka:NASA and NOAA Announce Ozone Hole is a Double Record Breaker.png|mini|desno|250px|Slika najveće [[ozonske rupe]] nad [[Antarktik]]om ikad snimljena (rujan 2006.)]] [[datoteka:Top of Atmosphere.jpg|desno|mini|250 px|Gornji sloj [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]].]] Razvitkom meteorologije otvorila se mogućnost njenog iskorištavanja u svakodnevnom životu za potrebe čovjeka, što je potaknulo organizaciju i nastanak prvih meteoroloških službi, ali i razvilo spoznaju o velikoj važnosti međunarodne suradnje. Ljudi su brzo shvatili da vrijeme i meteorološka zbivanja ne poznaju državne granice i da prelaze granice [[Kontinent|kontinenata]]. Međunarodna povezanost u meteorologiji utemeljena je na Prvom međunarodnom kongresu meteorologa u [[Beč]]u 1873., gdje je osnovana Međunarodna meteorološka organizacija ([[Engleski jezik|eng]]. ''International Meteorological Organization'' – IMO). Ta organizacija je 1951. prerasla u Svjetsku meteorološku organizaciju (eng. ''World Meteorological Organization'' – [[WMO]]), posebnu agenciju [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]. 1. rujna 1993. WMO je obuhvaćao 167 država i 5 teritorija članica, uključujući i Hrvatsku. Zadaća je Svjetske meteorološke organizacije sudjelovanje u organiziranju mreže [[Meteorološka postaja|meteoroloških postaja]] na kojima će se mjeriti i opažati meteorološke pojave na jedinstven način, sudjelovanje u organiziranju sustava brze razmjene meteoroloških izvješća, organiziranje znanstvenih istraživanja te pomaganje primjene meteorologije u svim ljudskim djelatnostima. Meteorologija kao znanost i dalje se razvija. Od velike su pomoći i nagla kompjuterizacija i [[automatizacija]], pogotovo u iskorištavanju ogromnog broja motrenja koja se dnevno obavljaju tradicionalnim, ali i novim instrumentima. Na primjer razvoj Dopplerova radara ključan je za pravodobna i što točnija upozorenja za nadolazeći [[tornado]] ili druge mjesne vremenske događaje koji predstavljaju opasnost ljudima i imovini. Nova moćna računala jedina mogu u vrlo kratkom vremenu obraditi mnoštvo podataka koji svakog trenutka stižu sa svih strana svijeta, što je ključno za pravovremeno i točno rješavanje složenih jednadžbi koje opisuju i predviđaju stanje atmosfere. Određen broj svih tih informacija širi se svijetom posredstvom Globalnog telekomunikacijskog sustava Svjetske meteorološke organizacije, ali dobar dio ne šalje se u javnost zbog komercijalnog interesa, nacionalne sigurnosti i logistike nekih zemalja. Iz tog razloga diljem svijeta postoji nekoliko središta koja pomoću brzih i moćnih računala te računalnih modela izvode simulacije vremena u budućnosti temeljene na dosadašnjim opažanjima. Jedno od tih središta je i Europski centar za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF) u engleskom Readingu. Vrlo bitan dio meteorologije predstavljaju meteorološka opažanja i mjerenja. Ona se vrše na mnoge načine, najčešće u [[Meteorološka postaja|meteorološkim postajama]], a od velike su važnosti u novije vrijeme radio, radar i umjetni sateliti. Računalna tehnologija uspješno se i uvelike koristi, uključujući numeričke modele, interaktivnu analizu podataka i njihovo potpuno razumijevanje. Meteorologija djeluje u vezi s mnogim granama znanosti koje se bave čovjekovom okolinom. Neke od važnijih su: [[aeronautika]], [[agrikultura]], [[arhitektura]], [[ekologija]], [[Energetika|proizvodnja energije]], [[šumarstvo]], [[hidrologija]], [[oceanografija]] i [[medicina]]. Mnoge od navedenih znanosti uvelike ovise o učincima vremena na određenom mjestu, no [[hidrologija]] i [[oceanografija]] utječu i povratno na meteorologiju jer svojim učincima mijenjaju i atmosferske uvjete na Zemljinoj površini. == Podjela meteorologije == Razvojem meteorologije nastale su kroz posljednja dva i pol stoljeća pojedine velike i samostalne grane, koje se međusobno razlikuju po predmetima proučavanja i po metodama istraživanja. U osnovi, meteorologija se može razvrstati na nekoliko disciplina. Meteorologija se dijeli na različite grane, od kojih svaka ima posebne metode istraživanja. Utvrđivanjem zakonitosti atmosferskih procesa bavi se dinamička meteorologija, prognozom vremena sinoptička meteorologija, prosječnim stanjem atmosfere i klimom različitih krajeva klimatologija, istraživanjem viših slojeva atmosfere aerologija i aeronomija, istraživanjem prizemnoga sloja atmosfere mikrometeorologija, a utjecajima atmosfere na biljni i životinjski svijet biometeorologija. Primjenom meteoroloških zakonitosti za unaprjeđenje pojedinih grana ljudske djelatnosti razvila se zrakoplovna meteorologija (osiguranje i zaštita zračnoga prometa), pomorska meteorologija (u vezi s pomorskom navigacijom), poljoprivredna ili agrometeorologija (u vezi s poljoprivredom), radarska meteorologija (istraživanje stanja atmosfere, u prvom redu oblaka, oborina i vjetra) i drugo. Fizička meteorologija u užem smislu dijeli se na [[Optika atmosfere|atmosfersku optiku]], znanost o [[atmosferski elektricitet|atmosferskom elektricitetu]], atmosfersku akustiku i drugo; osim toga istražuje i pojave [[zračenje|zračenja]], [[isparavanje|isparavanja]], mikrofiziku oblaka (postanak oblaka i oborina). Glavna su područja istraživanja u meteorologiji: struktura i sastav atmosfere, pretvorba različitih oblika energije u atmosferi kojima je glavni izvor energija direktnog ili indirektnoga zračenja Sunca, toplinski režim i ponašanje vodene pare u atmosferi, opća cirkulacija atmosfere i problemi u vezi s gibanjem zraka, problemi prognoze vremena i drugo. Razvitak meteorologije prouzročio je i njenu podjelu: * [[Opća meteorologija]] bavi se proučavanjem svih meteoroloških elemenata i pojava te osnovnih procesa u glavnim crtama, uključujući metode meteoroloških motrenja i meteorološke instrumente. * [[Dinamička meteorologija]] proučava dinamiku atmosfere. Procese u atmosferi objašnjava zakonima fizike pomoću matematike. * [[Sinoptička meteorologija]] proučava vremenske prilike iznad velikih zemljopisnih područja, primjenjujući zemljopisne karte na kojima su meteorološka motrenja ucrtana za primjenu u vremenskoj analizi i prognozi, za jedno mjesto ili područje, za kraće ili dulje razdoblje. * [[Klimatologija]] proučava srednje stanje atmosfere u vremenu i prostoru, kao odraz ponašanja vremena u višegodišnjem razdoblju. * [[Aerologija]] proučava slobodnu atmosferu i njezino uspravno protezanje do većih visina, približno do 40 km. * [[Aeronomija]] proučava gornju atmosferu u odnosu prema sastavu, svojstvima i gibanjima te zračenjima primljenim iz svemira. * [[Mikrometeorologija]] proučava meteorološke uvjete malih razmjera, sadrži detaljnija mjerenja blizu Zemljine površine u kratkom razdoblju i na malom području. * [[Fizička meteorologija]] proučava fizikalna svojstva i procese atmosfere kao sastav zraka i oblaka, zračenja, akustiku, optiku i elektricitet atmosfere. Prema područjima praktičke primjene rezultata meteoroloških istraživanja postoji više meteoroloških disciplina: * [[Zrakoplovna meteorologija]] opskrbljuje obavijestima o vremenu službe zračne plovidbe za potrebe zračnog prometa i zrakoplovne tehnike. * [[Pomorska meteorologija]] (koja uključuje i riječnu) opskrbljuje obavijestima o vremenu službe raznih pomorskih djelatnosti za potrebe pomorskog i riječnog prometa. * [[Meteorologija kopnenog prometa]] od pomoći je službama kopnenog prometa (ceste, željeznice, unutarnji promet). * [[Tehnička meteorologija]] pomaže službama tehničkih grana, za praktičnu primjenu meteorologije u telekomunikacijskom prometu, elektroprivredi, urbanizmu, građevinarstvu (brane, cjevovodi, žičare), turizmu i drugom. * [[Agrometeorologija]] proučava međudjelovanje meteoroloških i hidroloških čimbenika i poljoprivrede u najširem smislu, uključujući vrtlarstvo, domaće životinje i šume. * [[Biometeorologija]] proučava utjecaje vremenskih procesa na žive organizme. * [[Humana meteorologija]] proučava utjecaje vremena na život i zdravlja ljudi. * [[Ekološka meteorologija]] dio je biometeorologije koja proučava odnos između živih organizama i njihovog klimatskog okruženja. * [[Nuklearna meteorologija]] bavi se problemima širenja [[radioaktivnost|radioaktivnih]] plinova u atmosferi; * [[Radarska meteorologija]] bavi se primjenom [[radar]]a u meteorološkim istraživanjima oblaka i oborina te u prognozi vremena; * [[Radio meteorologija]] proučava širenje [[Radiovalovi|radio valova]] u atmosferi; * [[Satelitska meteorologija]] bavi se primjenom [[Umjetni satelit|umjetnih satelita]] radi mjerenja i sakupljanja podataka za prognozu vremena, klimatologiju i fizikalnu meteorologiju uopće; * [[Tehnička meteorologija]] služi se spoznajama iz različitih grana meteorologije da bi ih praktički primijenila u [[građevinarstvo|građevinarstvu]], urbanizmu, problemima zagađenosti zraka, turizmu, prometu, elektroprivredi i tako dalje. == Opći podaci o Zemljinoj atmosferi == {{glavni|Zemljina atmosfera|Atmosfera}} [[datoteka:Zemljina atmosfera 01.png|250px|desno|mini|Podjela i stanje [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]].]] [[datoteka:Zemljina atmosfera 02.png|250px|desno|mini|Promjene [[tlak]]a, [[temperatura|temperature]], [[Gustoća zraka|gustoće zraka]] i [[Brzina zvuka|brzine zvuk]]a s visinom u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]] ([[Međunarodna standardna atmosfera]]).]] [[datoteka:Sunset from Krimeja view westwards.jpg|mini|250px|[[Gustoća zraka]] brzo opada s [[Nadmorska visina|nadmorskom visinom]] - tako na primjer, na vrhu [[Učka|Učke]] (oko 1 400 metara nad morem) je gustoća zraka za oko 15% manja nego u [[Rijeka|Riječkoj luci]].]] [[datoteka:Magnetosfera 1.png|mini|desno|250px|Prikaz Zemljine [[magnetosfera|magnetosfere]]. [[Sunčev vjetar]] teče od lijeva na desno.]] '''Zemljina atmosfera''' je [[smjesa]] [[plin]]ova. Ako se u sustavu zraka ne uračunava [[vodena para]], takva se smjesa zove '''suhi zrak'''. U sustavu atmosfere uvijek se nalaze i 3 promjenjiva sastojka: vodena para, [[ozon]] i [[ugljikov dioksid]]. Značajka je tih plinova da znatno apsorbiraju [[zračenje]] [[Sunce|Sunca]] i [[Zemlja|Zemlje]], i time bitno utječu na [[temperatura|temperaturu]] atmosfere i Zemlje. U posljednja dva stoljeća zamjećuje se povećanje ugljikovog dioksida CO₂ na čitavoj Zemlji, količina se poduplala. Zbog utjecaja čovjekovih djelatnosti povećava se u svjetskim razmjerima i sadržaj drugih plinskih primjesa, kao što su [[ugljikov monoksid]] CO, [[sumporov dioksid]] SO₂, [[Dušikovi oksidi|dušikovog dioksida]] NO₂ i drugi. U sastavu atmosfere nalaze se i mnogobrojne krute i tekuće primjese koje lebde u zraku. To su takozvani [[aerosol]]i, koji su umjetnog ili prirodnog porijekla. Količina se aerosola povećala u zadnjih 70 godina za 50%. U velikim gradovima sadržaj aerosola je mnogo veći nego iznosi srednja koncentracija u čitavoj atmosferi. Sadržaj [[vodena para|vodene pare]] u atmosferi koleba se u širokim granicama: od blizu 0% masenog udjela pri vrlo niskih temperaturama do 4% pri visokim temperaturama. === Podjela atmosfere na slojeve === Po okomici atmosfera se proteže do 60 - 70 tisuća [[kilometar]]a, iako se ne može govoriti o nekoj oštroj gornjoj granici. Uzima se da ukupna masa atmosfere bez vodene pare iznosi 5,157∙10¹⁸ [[kg]], što je otprilike jedna milijuntina Zemljine mase. Oko 99% ukupne atmosferske mase nalazi se u sloju od 30 do 35 km iznad tla, a 50% ukupne mase u sloju do svega 5 km visine. Debljina je osnovne atmosferske mase zanemarljiva u usporedbi s njenim vodoravnim mjerama, pa zato i osnovne tvorevine, koje određuju [[Vrijeme (klima)|vrijeme]] ([[Atmosferska fronta|fronte]], [[Ciklona|ciklone]] i [[anticiklona|anticiklone]]) zauzimaju vodoravno prostranstva od stotine i tisuće kilometara, a po okomici od svega nekoliko kilometara. Po okomici može se podijeliti atmosfera prema 4 kriterija: * sastav zraka i pojava [[Električni naboj|električki nabijenih čestica]], * međudjelovanje atmosfere i Zemljine površine, * promjena temperature s visinom, * utjecaj atmosfere na [[Zrakoplov|letjelice]]. Prema sastavu zraka, atmosferu čine donji sloj ili homosfera, od tla do visine 95 km, i gornji sloj ili heterosfera, iznad visine od 95 km. U homosferi se omjer osnovnih plinova ([[dušik]]a, [[kisik]]a i [[argon]]a) i [[relativna molekulska masa]] [[zrak]]a (''μ₀'' = 28,9645) ne mijenjaju. U heterosferi, usporedo s molekulama dušika i kisika, pojavljuju se i [[atom]]i dušika i kisika, a relativna se molekulska masa zraka smanjuje s visinom. Sloj između 20 i 55 km, u kojemu se nalazi najveća koncentracija ozona, zove se [[ozonski omotač]] ili ozonosfera. Od 50 do 60 km iznad tla, s povećanjem visine naglo se povećava koncentracija nabijenih čestica ([[ion]]a i [[elektron]]a), pa se taj sloj atmosfere zove [[ionosfera]]. [[Ionosfera]] se sastoji od nekoliko slojeva (D na visini oko 60 km, E na visini od 90 do 120 km, F na visini većoj od 180 km) s povišenom koncentracijom iona. Vanjski pojas atmosfere, gdje se čestice rijetko sudaraju, a većina ih je električki nabijena, predstavlja radijacijski pojas Zemlje, debljine od 9 do 12 Zemljinih polumjera ([[magnetosfera]]). U tom se pojasu, zbog djelovanja [[Zemljino magnetsko polje|magnetskog polja Zemlje]], čestice voma kolebaju uzduž magnetskih silnica i imaju velike energije. Prema međudjelovanju atmosfere i podloge, atmosferu čini granični sloj (ili sloj trenja) i slobodna atmosfera. U graničnom sloju visine od 1 do 1,5 km, već prema vrsti podloge, na gibanje zraka utječu Zemljina površina i [[Turbulencija|turbulentno]] trenje, a meteorološke pojave imaju izraziti dnevni hod. U slobodnoj atmosferi mogu se u prvom približenju (aproksimaciji) zanemariti sile trenja zraka. Prema promjeni temperature s visinom atmosferu čini nekoliko slojeva. Najdonji sloj atmosfere, koji se proteže do oko 11 km visine i u kojemu temperatura u prosjeku opada s visinom za 0,65 [[°C]]/100 [[metar|m]], zove se [[troposfera]]. U troposferi, iznad graničnog sloja sve do visine 6 - 8 km, nalazi se donja troposfera, a iznad toga sloja do vrha troposfere je gornja troposfera. Smanjenje temperature s visinom prestaje u troposferi na nekoj visini iznad koje temperatura umjereno opada (manje od 0,2 °C/100 m), ostaje stalna ili pak s visinom raste. Taj sloj iznad troposfere, na visini između otprilike 11 km i oko 50 km, zove se [[stratosfera]]. Prijelazni sloj između troposfere i stratosfere zove se [[tropopauza]], i on u našim krajevima doseže visinu između 9 do 11 km, već prema godišnjem dobu i vremenskom stanju. U polarnim predjelima visina tropopauze iznosi od 8 do 10 km, a u [[ekvator]]skom pojasu od 16 do 18 km. Na umjerenim zemljopisnim širinama temperatura iznad tropopauze najčešće se ne mijenja s visinom, a iznad tropskih i ekvatorijalnih predjela polagano raste. [[Izoterma|Izotermičko]] stanje stratosfere zadržava se u prosjeku sve do visine 25 km, a iznad te razine temperatura raste zbog [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorpcije]] [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog zračenja]] Sunca u sloju [[ozon]]a ([[ozonski omotač]]). Srednja vrijednost okomitog temperaturnog [[gradijent]]a u sloju od 25 do 46 km iznosi - 0,28 °C/100 m. U prijelaznom sloju, takozvanoj [[Stratopauza|stratopauzi]], na visini od 45 do 54 km temperatura je blizu 0 °C, s mogućim odstupanjima ± 20 °C. U [[Mezosfera (dio atmosfere)|mezosferi]] (od 50 do 80 km), sloju atmosfere iznad stratosfere, temperatura zraka ponovno opada, i to prosječno - 0,35 °C/100 m. Na visini od 80 do 95 km postoji prijelazni sloj, takozvana [[mezopauza]], u kojemu temperatura iznosi od - 85 °C do - 90 °C. Iznad mezopauze, u [[Termosfera|termosferi]] (od 90 do 450 km), temperatura ponovno raste, i to uglavnom zbog toga što [[kisik]] apsorbira [[Sunčevo zračenje]] [[valna duljina|valne duljine]] manje od 0,24 μm i pri tom disocira, pa nastaje [[atom]]ni kisik. U termosferi temperatura raste s visinom i doseže vrijednosti i doseže vrijednosti i iznad 1 000 [[kelvin|K]]. Na visinama iznad 1 000 km nalazi se [[egzosfera]], odakle se plinovi šire u [[svemir]]. Čimbenici (parametri) atmosfere ([[temperatura]], [[tlak zraka]], [[gustoća zraka]]) veoma se mijenjaju u prostoru i vremenu, pa se može uglavnom govoriti samo o srednjim vrijednostima. Osnovna svojstva srednje okomite strukture atmosfere bile su određene međunarodnom standardnom atmosferom CIRA ([[Engleski jezik|eng]]. ''COSPAR International Reference Atmosphere'') iz 1961., te standardnom ruskom atmosferom SA-73 iz 1975. CIRA je određivala podatke o atmosferi do 800 km visine; podaci iznad 200 km osnivaju se na mjerenjima pomoću umjetnih satelita. SA-73 određuje srednje vrijednosti osnovnih parametara atmosfere u rasponu visina od 0 do 50 km na [[Zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]] 45° 32’, pri srednjoj Sunčevoj aktivnosti, a postoje i preporuke za visine od 50 do 120 km. Standardna atmosfera SAD iz 1976. proširena je do 1 000 km. == Meteorološke pojave == {{Glavni|Meteorološke pojave}} [[datoteka:Sunshine at Dunstanburgh.JPG|mini|desno|250px|[[Sunčeva svjetlost]] svijetli kroz [[oblaci|oblake]].]] [[datoteka:Standard rain Guage.JPG|desno|mini|250px|Standardni [[kišomjer]].]] [[datoteka:Cyclone Catarina from the ISS on March 26 2004.JPG|mini|250px|desno|Sve češća nevremena kao jedna od posljedica [[Globalno zatopljenje|globalnog zatopljenja]].]] [[datoteka:Isobaren bei Orkan.svg|mini|250px|desno|[[Izobare]] na meteorološkoj karti.]] [[datoteka:Nin (bura).jpg|mini|desno|250px|Snaga [[bura|bure]], [[Nin]].]] [[datoteka:Feuerhimmel 2.JPG|desno|mini|250px|[[Oblaci]] tijekom [[Zalazak sunca|zalaska Sunca]].]] [[datoteka:Annual Average Temperature Map.jpg|mini|desno|250px|Prosječne godišnje temperature na [[Zemlja|Zemlji]].]] '''Meteorološke pojave''' ili '''meteorološki elementi''' su veličine kojima se prikazuje [[fizika]]lno stanje [[atmosfera|atmosfere]] i fizikalne pojave u njoj. Glavne meteorološke pojave dijele se na pojave koji ponajviše ovise o djelovanju Sunca (jakost i trajanje [[Sunčeva svjetlost|Sunčeva zračenja]], [[temperatura]] [[zrak]]a), na one pojave koji određuju stanja i promjene mehaničke naravi uz utjecaj sile teže ([[tlak zraka]] i [[vjetar]]) i na pojave koje su u vezi s [[vodena para|vodenom parom]] u atmosferi ([[vlaga zraka]], [[oblaci]], [[Oborina|oborine]]). U meteorološke pojave ubrajaju se također [[toplinsko zračenje]] atmosfere i Zemlje, vodoravna vidljivost, snježni pokrivač, optičke i električne pojave u atmosferi i drugo. Meteorološke pojave utječu jedne na druge, a njihove se vrijednosti mijenjaju vremenski i od mjesta do mjesta. Skup vrijednosti meteoroloških pojava na određenome mjestu u određenome trenutku naziva se [[Vrijeme (klima)|vrijeme]]. Vrijednosti meteoroloških pojava određuju se redovito [[mjerenje]]m i motrenjem na [[meteorološka postaja|meteorološkim postajama]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/40416 |title=meteorološki elementi |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2017.}}</ref> === Oblaci i oborine === {{Glavni|Oblaci|Oborine}} Ako u nekom dijelu [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] koji je zasićen [[vlaga|vlagom]] pada [[temperatura]], [[kondenzacija|kondenzirat]] će se [[vodena para]] i stvarati [[voda|vodene kapljice]]. Stvaraju li se te kapljice blizu tla, nastat će [[magla]], a stvaraju li se u većim visinama, nastat će [[oblaci]]. Oblaci nastaju i na taj način da se topli zrak kao [[Relativna gustoća|specifički lakši]] diže uvis, gdje je niža temperatura. Sadrži li taj zrak veliku količinu vlage, ona će se zbog ohlađivanja kondenzirati, i time će nastati oblaci. Stvaranju magle pogoduju [[prašina]] i [[dim]] koji se nalaze u zraku. Čestice prašine i dima čine jezgre kondenzacije vodene pare koja je ohlađena ispod [[rosište|rosišta]]. Zimi odnosno na visokim [[planina]]ma, kada je temperatura vrlo niska, smrzavaju se vodene kapljice u sitne kristale, koje stvaraju [[snijeg]]. Kiša se sastoji od krupnih kapljica vode. Da bi iz oblaka padala kiša, moraju od sitnih kapljica nastati krupnije, jer sitne kapljice padaju sporo, pa se na putu ispare. Ljeti zbog brzog i velikog zagrijavanja diže se u visinu zrak s velikim sadržajem vlage, gdje se ohladi ispod 0 [[°C]]. Kako ljeti sadrži zrak više vlage nego zimi, stvorit će se ohlađivanjem veliki kristali odnosno [[led]], koji pada kao [[tuča]] na Zemlju. Zemaljska površina gubi noću [[Toplinsko zračenje|ižarivanjem]] velik dio [[toplina|topline]], koju je danju primila putem [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]]. Zbog toga nastaje ohlađivanje zraka, a time kondenzacija suvišne vlage u obliku kapljica na površini Zemlje. To je [[rosa]]. Zimi zbog istog razloga nastaje ohlađivanje ispod 0 °C, a time smrzavanje rose u obliku iglica, što se zove [[mraz]]. Sve navedene meteorološke pojave, to jest kiša, snijeg, tuča, rosa i mraz, koje nastaju zbog kondenzacije vodene pare u zraku, zovu se oborine. Količina oborina mjeri se visinom sloja vode u milimetrima po četvornom metru (mm/m²) koga bi stvorila [[voda]] oborina kad bi ostala na tlu, a da se ne ispari, a niti otiče u zemlju. Na primjer ako se kaže da je u toku 24 sata na nekom mjestu količina oborina 2 mm, to znači da je palo toliko kiše da na svaki m² dolazi 2 [[litra|litre]] vode. Naime sloju vode visine 1 mm na površini od 1 m² odgovara količina vode od 1 litre, to jest 1 dm³. Suhi krajevi imaju ispod 500 mm oborina godišnje. Za mjerenje količine oborina služi mjerni instrument kišomjer, pluviometar ili ombrometar.<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> === Temperatura zraka === {{Glavni|Temperatura}} '''Temperatura zraka''', u meteorologiji, je [[temperatura]] u prizemnom sloju [[atmosfera|atmosfere]] koja nije uvjetovana [[toplinsko zračenje|toplinskim zračenjem]] [[tlo|tla]] i okoline ili [[Sunčeva svjetlost|Sunčevim zračenjem]]. Mjeri se na [[visina|visini]] od 2 metra iznad tla. Temperatura zraka mijenja se tijekom dana i tijekom godine. Dnevni hod ovisi o dobu dana i veličini i vrsti naoblake i može se znatno promijeniti pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka ili pri termički jako izraženim [[vjetar|vjetrovima]], na primjer [[fen]]u, činuku ili [[bura|buri]]. Godišnji hod ovisi o položaju [[Zemlja|Zemlje]] prema [[Sunce|Suncu]], zemljopisnom položaju mjesta, te o [[Klimatske promjene|klimatskim promjenama]]. U našim [[Zemljopisna širina|zemljopisnim širinama]] u prosjeku je najhladniji mjesec siječanj, a najtopliji srpanj. Zbog utjecaja topline tla, uz samo tlo temperatura zraka naglo se mijenja, pa razlika između temperature zraka na 2 metra visine i one pri tlu može iznositi i do 10 stupnjeva. Temperatura zraka pri tlu mjeri se termometrima postavljenima 5 [[centimetar]]a iznad tla. Najniža je do sada izmjerena temperatura zraka – 89,2 °C na stanici Vostok ([[Antarktika]], 1983.), a najviša 57,3 °C u mjestu Asisija (Libija, 1923.).<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/60787 |title=temperatura zraka |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> Površina Zemlje ugrijava se putem Sunčevih zraka. Zrak se ipak ne zagrijava Sunčevim zrakama, nego od Zemljine površine. Zbog toga temperatura zraka opada s visinom. Iznos za koliko padne temperatura zraka, kad se popnemo 100 metara vertikalno uvis, naziva se vertikalni [[Stopa opadanja temperature u troposferi|gradijent temperature]]. Mjerenja su pokazala da do 4 000 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]] temperatura zraka za svakih 100 [[metar]]a opada prosječno 0,5 [[°C]] ili 5 °C za 1 [[kilometar]]. Osim toga temperatura zraka ovisi i o [[zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]]. Temperatura se također mijenja s [[Godišnja doba|godišnjom dobi]] i tokom dana. Najniža dnevna temperatura u našim krajevima je između 4 i 8 sati, a najviša između 14 i 16 sati. Srednja godišnja temperatura je srednja vrijednost svih temperatura tokom godine. Promjena temperature se ne opažaju duboko u unutrašnjosti Zemlje. Već u dubini od 6 metara vlada gotovo stalno srednja godišnja temperatura u tom mjestu. === Razdioba atmosferskog tlaka === {{Glavni|Atmosferski tlak}} Za proučavanje meteoloških pojava vrlo je važna raspodjela (razdioba) atmosferskog tlaka na površini Zemlje. Atmosferski tlak ovisi ne samo o nadmorskoj visini nekog mjesta nego također o sastavu zraka i o njegovom zagrijavanju. Čim ima više [[Vlažnost zraka|vlage u zraku]], bit će atmosferski tlak manji, jer je vlaga lakša od zraka. Da bismo mogli uspoređivati međusobno tlakove koji vladaju na raznim mjestima zemaljske površine, moraju se oni svesti, kažemo, reducirati na [[Morska razina|morsku razinu]]. Spojimo li na [[Zemljopisne karte|zemljopisnoj karti]] sva mjesta koja imaju isti atmosferski tlak, dobit ćemo krivulje [[izobare]]. Visina atmosferskog tlaka mjeri se u meteorologiji [[paskal]]ima (obično hektopaskalima) ili [[Bar (jedinica)|barima]] (obično milibar): 1 hPa = 100 Pa = 1 mbar. === Vjetar === {{Glavni|Vjetar}} '''Vjetar''' je gibanje zraka koji nastaje zbog različitog atmosferskog tlaka. Brzina vjetra određuje se spravom ili koja se zove [[anemometar]]. [[Sila]] kojom razlika atmosferskih tlakova djeluje na zrak okomita je na izobari. Ta je sila to veća što je veća razlika tlakova. Tamo gdje su dvije izobare bliže, sila je veća nego ondje gdje su izobare više razmaknute. Na smjer vjetra znatno utječe [[Zemljina rotacija|vrtnja Zemlje]]. Da se Zemlja ne okreće, vjetar bi puhao okomito na izobaru, to jest od izobare većeg tlaka prema izobari manjeg tlaka. Ali zbog vrtnje Zemlje vjetar uvijek skreće s tog smjera. Za poznavanje jakosti vjetra mora se znati pad tlaka. Pad tlaka izražen u torima na duljini jednog Zemljinog stupnja ili 111 kilometara zove se barometarski [[gradijent]]. === Ciklona i anticiklona === {{Glavni|Ciklona|Anticiklona}} Izobare su nepravilne i zatvorene krivulje koje pokazuju raspodjelu atmosferskog tlaka na površini Zemlje. Mjesto na kojem vlada najniži atmosferski tlak zove se barometarski minimum, depresija ili ciklona, a mjesto na kojem vlada najveći atmosferski tlak zove se barometarski maksimum ili anticiklona. Zbog razlike tlaka nastat će gibanje zraka od anticiklone prema cikloni. U cikloni diže se zrak uvis, a u anticikloni se spušta prema dolje. Stoga će na površini Zemlje puhati vjetar od anticiklone prema cikloni, a u visini obratno. U ciklonu će se zrak koji se diže uvis ohlađivati, pa ako je zasićen vodenom parom, nastat će [[kondenzacija]], a time i naoblaka. Stoga u krajevima ciklone vladaju vjetrovi, tmurno vrijeme, kiša ljeti, a snijeg zimi. Obratno je stvar u anticikloni, gdje nastaje spuštanje zraka i njegovo zagrijavanje. U anticikloni vlada miran zrak, nebo je vedro, velika žega ljeti, a studen zimi. No često, naročito zimi, u donjim slojevima anticiklone nastaju niski oblaci ili magla. == Mjerne jedinice meteoroloških pojava == === Tlak zraka === {{Glavni|Atmosferski tlak}} [[datoteka:MercuryBarometer.svg|mini|desno|250px|Koliki je [[tlak]] na 1 [[Četvorni metar|cm²]] površine, to jest [[atmosferski tlak]], pokazao je talijanski fizičar [[Evangelista Torricelli|Torricelli]] početkom 17. stoljeća svojim [[pokus]]om koji je izveo sa [[živa|živom]].]] [[datoteka:Cloud forest mount kinabalu.jpg|mini|desno|250px|[[Vlažnost zraka|Vlažan zrak]] u [[Tropska kišna šuma|tropskoj šumi]].]] [[datoteka:Haar-Hygrometer.jpg|desno|250px|mini|Haarov [[vlagomjer]] ili [[higrometar]] s nelinearnom skalom čije se djelovanje osniva na svojstvu vlasi [[Kosa|kose]] da upija [[Vlažnost zraka|vlagu]] i da se pri tom produžava.]] [[datoteka:Sling psychrometer.JPG|desno|250px|mini|[[Psihrometar]] se sastoji od dva [[termometar|termometra]] smještena na istom stalku.]] [[datoteka:Dew on a flower.jpg|desno|250px|mini|[[Rosa]] na [[Cvijet|cvijeću]].]] [[datoteka:dewpoint.jpg|250px|desno|mini|Dijagram pokazuje maksimalni postotak vodene pare u zraku, koji može biti iznad razine mora, u ovisnosti o temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku.]] [[datoteka:Nin (bura2).JPG|250px|desno|mini|[[Bura]] u [[Nin]]u.]] '''Tlak zraka''' određen je [[sila|silom]] ([[pritisak]]) koja djeluje okomito na [[površina|površinu]]. [[Mjerna jedinica]] u [[Međunarodni sustav mjernih jedinica|Međunarodnom sustavu SI]] jest [[paskal]] (oznaka: [[Pa]]): :<math> \mbox{Pa} = \frac{\mbox{N}}{\mbox{m}^2} = \frac{\mbox{kg}}{\mbox{m} \cdot \mbox{s}^2} </math> U meteorologiji se upotrebljava izvansustavna, ali iznimno dopuštena jedinica [[tlak]]a [[Bar (jedinica)|bar]] (oznaka: bar), ali najčešće njena decimalna jedinica milibar (oznaka: mbar). Kako je: :<math> \mbox{bar} = 10^5\,\mbox{Pa} = 100\,000\,\mbox{Pa} </math> onda vrijedi: :<math> \mbox{mbar} = 100 \,\mbox{Pa} </math> Oznake b za bar ili mb za milibar nisu dozvoljene. Tlak se na barometru s tekućinom mjeri visinom stupca [[živa|žive]], pa je stara jedinica tlaka bila [[milimetar živina stupca]] (oznaka: mmHg) i iznosi: :<math> 1\,\mbox{mmHg} = 133,322\,\mbox{Pa} = 1,333\,22\,\mbox{mbar} </math> i vrijedi: :<math> 1\,\mbox{bar} = 1\,000\,\mbox{mbar} = 750\,\mbox{mmHg} </math> === Temperatura zraka === {{Glavni|Temperatura}} [[Mjerna jedinica]] [[Temperatura|termodinamičke (takozvane apsolutne) temperature]] ''T'' jest [[kelvin]] (oznaka: K), a temperature ''t'' prema [[Celzij]]u jest [[Celzijev stupanj]] (oznaka: °C). Po vrijednosti: :<math> \mbox{K} = \mbox{°C} </math> s time što između termodinamičke i Celzijeve temperature postoji odnos: :<math> T\,(\mbox{K}) = 273,15 + t\,(\mbox{°C}) </math> === Tlak vodene pare === {{Glavni|Parcijalni tlak}} [[Tlak]] vodene pare parcijalni je tlak vodene pare, izražen u milibarima. Uz zadanu temperaturu, tlak vodene pare ne može premašiti neku određenu vrijednost ''E'', koja se naziva tlakom zasićene vodene pare. Iznos ''E'' ovisi o temperaturi i raste s temperaturom, a različit je nad [[voda|vodom]] ''E_V'' i nad [[led]]om ''E_L''. Tablica: '''tlak zasićene vodene pare u zavisnosti od temperature''': {| class="wikitable" |- ! '''Temperatura''' !! '''Tlak nad vodom''' !! '''Tlak nad ledom''' |- ! ''t'' (°C) !! ''E_V'' (mbar) !! ''E_L'' (mbar) |- | - 40 || 0,189 || 0,129 |- | - 30 || 0,51 || 0,40 |- | - 20 || 1,25 || 1,03 |- | - 10 || 2,86 || 2,60 |- | 0 || 6,11 || 6,11 |- | 10 || 12,27 || |- | 20 || 23,37 || |- | 30 || 42,43 || |- | 40 || 78,30 || |- | 50 || 123,34 || |} === Apsolutna vlaga === {{Glavni|Vlažnost zraka}} '''Apsolutna vlaga''' ''a'' jest [[masa]] [[vodena para|vodene pare]] po [[obujam|obujmu]] vlažnog zraka i obično se izražava u [[gram]]ima po [[Kubični metar|kubnom metru]] (g/m³). === Relativna vlaga === {{Glavni|Relativna vlažnost}} '''Relativna vlaga''' ''U'' omjer je parcijalnog tlaka vodene pare ''e'' i tlaka zasićene vodene pare ''E'', pri istoj temperaturi nad ravnom površinom čiste vode: :<math> U = {e \over E_V}</math> Obično se izražava u [[Postotak|postocima]], pa je za potpuno suhi zrak ''U'' = 0%, a za zrak potpuno zasićen vodenom parom ''U'' = 100%. === Specifična vlaga === '''Specifična vlaga''' ''s'' omjer je mase vodene pare i ukupne mase vlažnog zraka u istom obujmu (volumenu). Između tlaka vodene pare ''e'' i specifične vlage ''s'' postoji veza: :<math> s = \frac{0,622 \cdot e}{p - 0,378 \cdot e}\ </math> gdje je: ''p'' - [[tlak zraka]], faktor 0,622 - omjer [[Plinska konstanta|plinskih konstanti]] suhog i vlažnog zraka, a faktor 0,378 - nadopuna do jedan. === Omjer miješanja === '''Omjer miješanja''' ''m'' je omjer mase vodene pare i mase suhog zraka u istom volumenu: :<math> m = \frac{0,622 \cdot e}{p - e}\ </math> Između specifične vlage ''s'' i omjera miješanja ''m'' vrijede odnosi: :<math> s = \frac{m}{1 + m}\ </math> i još: :<math> m = \frac{s}{1 - s}\ </math> === Rosište === {{Glavni|Rosište}} '''Rosište''' je temperatura ''τ'' na kojoj vodena para, uz konstantni tlak zraka i konstantnu specifičnu vlagu, postaje zasićenom, dakle ''e = E'', pa pri daljem sniženju temperature počinje [[kondenzacija]] vodene pare. Razlika između temperature zraka ''t'' i rosišta ''τ'' zove se deficit rosišta. === Brzina vjetra === {{Glavni|Vjetar}} '''Brzina vjetra''' izražava se u [[Metar u sekundi|metrima u sekundi]] (m/s), [[Kilometar na sat|kilometrima na sat]] (km/h), te u izvansustavnoj, iznimno dopuštenoj mjernoj jedinici [[čvor]] = 1,852 km/h = 0,514 m/s. Za procjenu jačine vjetra upotrebljava se takozvana [[Beaufortova ljestvica]] (prema engleskom admiralu [[Francis Beaufort|F. Beaufortu]], koji ju je sastavio 1808.). Ljestvica ima 13 stupnjeva kojima su pridijeljeni nazivi vjetrova. Za svaki stupanj određeni su i učinci vjetra na predmete na moru ili na kopnu, pa se promatranjem pojava može procijeniti i jačina vjetra. Budući da je brzina vjetra [[vektor]]ska veličina, mora se pored brzine označiti i njegov [[smjer]]. Smjer vjetra određuje se zemljopisnom stranom Zemlje iz koje vjetar dolazi, a označuje se ili uobičajenim slovnim kraticama glavnih smjerova kompasa, ili iznosom kuta za koji smjer vjetra odstupa od sjevera, mjereno u smjeru kazaljke na satu. == Sinoptička karta i prognoza vremena == {{Glavni|Sinoptička meteorologija}} Da bi se dobili svi podaci o kojima ovisi vrijeme, organizirana je u svakoj državi meteorološka služba pomoću meteoroloških stanica. Na tim stanicama mjere se u određeno vrijeme tokom dana i noći svi potrebni podaci kao tlak, temperatura, vjetar, oborine i promatra naoblaka. Sve podatke o vremenu objavljuje u svakoj državi određena stanica, pa se na osnovi tih podataka sastavlja vremenska karta, koja se zove sinoptička karta. U toj su karti ucrtane izobare, a pomoću posebnih znakova unesene su temperatura, vlažnost zraka, te smjer i jakost vjetra. Na temelju sinoptičke karte meteorolozi određuju kretanje zračnih masa i njihova svojstva, a ujedno i kretanje ciklone. Europska ciklona uglavnom ima središte u području [[Island]]a i kreće se prema istoku brzinom od 25 do 40 [[Kilometar na sat|km/h]], a zahvaća područje s promjerom do 3 000 km. Prema navedenim podacima mogu meteorolozi dati [[Vremenska prognoza|prognozu vremena]], to jest unaprijed reći kakvo će biti vrijeme. Prognoza vremena je vrlo važna u pomorskom i zračnom saobraćaju, te u poljoprivredi. == Međunarodne organizacije == * [[Američko meteorološko društvo]] ==Izvori== {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} * Za dio članka o podjeli meteorologije, izvor je knjiga ''Opća i prometna meteorologija'' (Branko Gelo). == Vanjske poveznice == * [https://meteo.hr/index.php Državni hidrometeorološki zavod] {{Priroda}} [[Kategorija:Prirodne znanosti]] [[Kategorija:Meteorologija| ]] 8ipcng7iqzit5erge4j8i3nfojojoa3 0 25887 7565816 7487115 2026-07-29T03:02:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565816 wikitext text/x-wiki {{Županija |ime = Šibensko-kninska županija |ime_genitiv = Šibensko-kninske županije |zastava = Flag of Šibenik-Knin County.svg |grb = Šibensko-kninska županija (grb).gif |sjedište = [[Šibenik]] |površina = 2994 |broj stanovnika = 96.381 |gustoća = 32,19 |broj gradova = 5 |broj općina = 15 |broj naselja = 199 |iso = HR-15 |pozivni broj = (0)22 |dan županije =17. svibnja |web_stranica = http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/ |župan = Paško Rakić (HDZ) }} '''Šibensko-kninska županija''' jest [[županija]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] smještena u središnjoj i sjevernoj [[Dalmacija|Dalmaciji]]. U današnjim granicama, utemeljena je [[1997.]] godine te zauzima površinu od 2994 km².<ref>[http://sibensko-kninska-zupanija.hr/stranica/opi-podaci/70 Opći podaci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200930221737/http://sibensko-kninska-zupanija.hr/stranica/opi-podaci/70 |date=30. rujna 2020. }}, sibensko-kninska-zupanija.hr, pristupljeno 1. kolovoza 2020.</ref> Njezina prethodnica je '''Šibenska županija''', osnovana [[15. travnja]] [[1993.]] godine na području bivših općina [[Šibenik]] i [[Drniš]].<ref name="sibenik.in">[https://www.sibenik.in/zupanija/danas-se-slavi-dan-sibensko-kninske-zupanije-zna-li-itko-zasto/122554.html# Danas se slavi Dan Šibensko-kninske županije, zna li itko zašto?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210313001654/https://www.sibenik.in/zupanija/danas-se-slavi-dan-sibensko-kninske-zupanije-zna-li-itko-zasto/122554.html |date=13. ožujka 2021. }}, sibenik.in, pristupljeno 1. kolovoza 2020.</ref> Godine 1997., dvije godine nakon [[Operacija Oluja|oslobođenja okupiranog područja]] Republike Hrvatske, raspuštena je Zadarsko-kninska županija i grad [[Knin]] ulazi u sastav Šibensko-kninske županije.<ref>[http://digarhiv.gov.hr/webpac-hidra-imnt/?rm=results&show_full=1&f=IDbib&v=IT032750&filter=hidra-imnt Zadarsko-kninska županija], digarhiv.gov.hr, pristupljeno 1. kolovoza 2020.</ref> Županija se nalazi na [[Krš|krškoj površini]], a u svom [[jadransko more|jadranskom]] području, ukupno obuhvaća 285 [[Popis otoka Hrvatske|otoka]] i [[hrid]]i. Uz to, i vrlo razvedenu obalu, kao i brojne kulturno-povijesne znamenitosti, županija je jedno od visokorazvijenih turističkih područja Hrvatske. Osim [[turizam|turizma]], u plodnim [[Polja u kršu|krškim poljima]] razvijena je i [[poljoprivreda]], a u gradskim središtima i poduzetničkim zonama i industrija. U njoj se s 1831 m visine nalazi najviši vrh Hrvatske – [[Dinara (vrh)|Dinara]] na [[Dinara|istoimenoj planini]], kao i nacionalni parkovi [[Nacionalni park Kornati|Kornati]] i [[Nacionalni park Krka|Krka]]. Uz njih, područje Šibensko-kninske županije djelomično zahvaćaju i dva parka prirode [[Park prirode Vransko jezero|Vransko jezero]] i [[Park prirode Velebit|Velebit]].<ref name="mgipu">[http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=11131 Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja – Prostorni plan Parka prirode Vransko jezero] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205134346/http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=11131 |date=5. prosinca 2013. }}, pristupljeno 2. kolovoza 2020.</ref> == Zemljopis == [[Datoteka:SestriceLighthouse.jpg|mini|400px|lijevo|[[Svjetionik Otočić Sestrica Vela – Tajer|Svjetionik Vela Sestrica]] na otoku [[Sestrica Vela (Kornat)|Sestrica Vela]] najzapadnija je točka županije]] Šibensko-kninska županija smještena je u središnjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], na obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i u [[Dalmatinska zagora|Dalmatinskoj zagori]]. Obuhvaća krški reljef s brojnim otocima. Županija se proteže u smjeru zapad-istok između 15° 12‘ 22“ i 16° 32‘ 33“ [[geografska dužina|istočne geografske dužine]]. Najzapadnija točka županije jest [[svjetionik Otočić Sestrica Vela – Tajer]] na otoku [[Sestrica Vela (Kornat)|Sestrica Vela]] u općini [[Murter-Kornati]], a najistočnija točka nalazi se na granici s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] na planini [[Dinara]] u općini [[Civljane]] oko 9 km istočno od sela [[Cetina (Civljane)|Cetina]]. U smjeru sjever-jug položaj je sljedeći: između 44° 12‘ 56“ i 43 °29‘ 13“ [[geografska širina|sjeverne geografske širine]]. Najsjevernija točka je na granici s Bosnom i Hercegovinom, 7,5 km sjeverozapadno od graničnog prijelaza [[Strmica]] u blizini [[Knin]]a, a najjužnija točka je u uvali Kanica u općini [[Rogoznica]] na granici sa [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskom županijom]] i [[Trogir]]om.{{sfn|Matković||p=3}} Protezanje županije u smjeru sjever – jug iznosi 42‘ 43“, tj. 82 km, a u smjeru zapad-istok 1° 20‘ 11“, tj. 107 km, od čega na kopnu – 59‘ 06“, odnosno 78 km. Prometni, kao i gospodarski položaj županije također je dobar, osobito s aspekta tranzitne povezanosti [[Luka|lučkih]] središta – [[Šibenik]]a, [[Rogoznica|Rogoznice]] i [[Skradin]]a.{{sfn|Matković||p=16}} Šibensko-kninska županija ima dobar smještaj u odnosu na ostatak [[Dalmacija|Dalmacije]],{{sfn|Matković||p=10}} stoga je i važno raskrižje između juga i sjevera [[Hrvatska|zemlje]]. == Geologija == Županija leži na [[karbonat]]nim stijenama, na kojima se razvila pedološka podloga u obliku [[Crvenica|crvenice]] poznata i pod nazivom ''terra rossa''. Najstarije naslage na području županije su iz mlađega [[paleozoik]]a, tj. [[Perm (geološko razdoblje)|perma]], a pronađene su na nekoliko lokacija u [[Kosovo polje|Kosovom]], [[Petrovo polje|Petrovom]] i [[Kninsko Polje|Kninskom polju]]. Naslage iz [[mezozoik]]a, tj. [[trijas]]a pronađene su u području izvora rijeke [[Krka (Hrvatska)|Krke]], dok se [[Jura (geološko razdoblje)|jurske]] naslage najviše mogu pronaći u gorskom okviru Kninskog polja. [[Kreda (geološko razdoblje)|Kredne]] naslage grade središnji dio slijeva rijeke Krke,<ref name="Gl1">[https://hrcak.srce.hr/clanak/14816 Grupa autora, Geomorfološka obilježja doline i poriječja rijeke Krke s osvrtom na dio od Knina do Bilušića buka, Geoadra, Zadar, 2005.] {{hr}}</ref> kao i otočni dio županije.<ref>[http://www.kornati.hr/cro/priroda/geologija.htm NP Kornati — Prirodna baština — Geologija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090429015413/http://www.kornati.hr/cro/priroda/geologija.htm |date=29. travnja 2009. }}</ref> Srednji, od [[Bilušića buk]]a, i donji dio slijeva, tj. najveći dio Sjevernodalmatinske zaravni, izgrađuju naslage iz [[tercijar]]a. Osim [[paleogen]]ih, zastupljene su i [[kvartar]]ne naslage, koja ispunjavaju dna polja. Među kvartarnim naslagama posebno mjesto zauzima bigar – važan za formiranje brojnih [[vodopad|slapova]] na rijeci Krki.<ref name="Gl1"/> U županiji se prema prirodnim obilježjima mogu izdvojiti dvije<ref>[http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/dokumenti/ProstorniPlan/Odluka%20o%20donosenju%20Prostornog%20plana%20Sibensko%20-%20kninske%20zupanije%20(%20SV%20-%2011%20-%202002.pdf Prostorni plan Šibensko kninske županije, Službeni vjesnik, 11, 2002, strana 4] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090219071950/http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/dokumenti/ProstorniPlan/Odluka%20o%20donosenju%20Prostornog%20plana%20Sibensko%20-%20kninske%20zupanije%20(%20SV%20-%2011%20-%202002.pdf |date=19. veljače 2009.}}</ref> različite funkcionalne i prostorne cjeline: primorje s pripadajućim otocima i [[krš]]ka [[Dalmatinska zagora|Zagora]], koju čine Drniška i Kninska zagora. Glavni oblici reljefa su uzdužni [[Vapnenac|vapnenački]] grebeni, [[dolomit]]sko-[[Laporac|laporovite]] udoline, vapnenačka zaravan i poprečna dolina rijeke Krke. Primorje obuhvaća obalni pojas od [[Pirovac|Pirovca]] do [[Rogoznica|Rogoznice]] s pripadajućim otočnim skupinama, pobrđima i visoravnima u zaleđu. U tom kraju za poljoprivrednu proizvodnju značajna su područja poput Skradinskog polja građena od mekših stijena poput laporca, ali su njihove površine najmanje. Druga cjelina se prostire od primorskih planina sve do [[Dinara|Dinare]] i granice s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]. Obuhvaća najveći dio županije i dio je prostrane sjevernodalmatinske vapnenačke zaravni, tj. Miljevačkog platoa i Zagore. Ovdje se nalaze brojne planine – [[Promina]], [[Veliki Kozjak]], [[Dinara]], [[Svilaja]], [[Moseć]], a između kojih se pružaju prostrana i plodna [[Krško polje|krška polja]] – Kosovo, Petrovo i Kninsko polje, ispresijecana brojnim rijekama. Prema genetskoj klasifikaciji, obala županije spada u ingresiono nabrani tip.{{sfn|Manojlović||p=384}} Nastala je tangencijalnim, tj. horizontalnim nabiranjem, kao dio susjednog dinarskog kopna, a svoj današnji izgled obala je dobila nakon posljednjeg ledenog doba, kada su potapanjem udolina između reljefnih uzvišenja nastali morski kanali, dok su nepotopljena reljefna uzvišenja između njih postali otoci. Takav tip obale, u kojem su otoci izduženi i pružaju se usporedno s obalom i reljefnim strukturama na kopnu, često se naziva i ''dalmatinskim tipom obale''. Na području županije nalazi se 285 otoka, otočića i [[hrid]]i. Sva su izgrađena od [[vapnenac|vapnenca]]. Prema klasifikaciji, spadaju u kontinentalne otoke, nastale tektonskim nabiranjem.{{sfn|Manojlović||p=390}} [[Seizmologija|Seizmološki]] je ovo vrlo aktivan prostor, kao posljedica izraženih tektonskih pokreta. Najveći dio Zagore nalazi se u području seizmiteta od 6&nbsp;°C po [[Mercallijeva ljestvica|Mercallijevoj ljestvici]]. Područje gradova Knina i Drniša, kao i obalni pojas nalaze se u zoni seizmiteta od 7&nbsp;°C, dok se otoci šibenskog arhipelaga nalaze u zoni od 8&nbsp;°C Mercallijeve ljestvice.<ref>[http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/dokumenti/ProstorniPlan/Odluka%20o%20donosenju%20Prostornog%20plana%20Sibensko%20-%20kninske%20zupanije%20(%20SV%20-%2011%20-%202002.pdf Prostorni plan Šibensko kninske župnaije, Službeni vjesnik, 11, 2002, strana 62] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090219071950/http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/dokumenti/ProstorniPlan/Odluka%20o%20donosenju%20Prostornog%20plana%20Sibensko%20-%20kninske%20zupanije%20(%20SV%20-%2011%20-%202002.pdf |date=19. veljače 2009. }}</ref> == Reljef i klima == === Reljef === [[Datoteka:Zut kornati 1.jpg|mini|300px|lijevo|[[Kornati]], pogled s otoka [[Žut]]a]] Obala županije iznimno je razvedena s brojnim [[zaljev]]ima i [[uvala]]ma. Zračna duljina između krajnjih obalnih točaka na kopnu iznosi 56 km, a stvarna čak 810 km, što čini da [[koeficijent razvedenosti]] iznosi visokih 14,5.{{sfn|Manojlović||p=383}} U uvalama su se razvila naselja i gradovi [[Pirovac]], [[Vodice]], [[Tribunj]], [[Tisno]], [[Šibenik]], [[Primošten]] i [[Rogoznica]]. Iznad ovih naselja izdižu se blaga uzvišenja [[vapnenac|vapnenačkog]] podrijetla – Mačkat, [[Kozara]], [[Lozovac]], [[Trtar]], [[Kamenar]], Sveti Mikul i dr.<ref>[http://www.sibenik.hr/sibenik/okolica-grada.asp Grad Šibenik, O Šibeniku: Okolica grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090422222825/http://www.sibenik.hr/sibenik/okolica-grada.asp |date=22. travnja 2009. }}</ref> Najveća otočna skupina u županiji su [[Kornati]]. To je grupa od oko 150 otoka različite površine, čiji je jedan dio s pripadajućim vodama proglašen nacionalnim parkom.<ref>[http://www.kornati.hr/cro/priroda/otoci.htm Nacionalni park Kornati — Popis otoka, otočića i grebena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090512183725/http://www.kornati.hr/cro/priroda/otoci.htm |date=12. svibnja 2009. }}</ref> Nalaze se u okviru općine [[Murter-Kornati]], dok su ostali otoci raspoređeni između grada Vodica, općine Tisno, grada Šibenika te općina Primošten i Rogoznica. Između kornatskog arhipelaga i otoka [[Murter]]a, koje je podijeljeno između općina Murter-Kornati i Tisno, nalazi se prostrano [[Murtersko more]]. U okviru grada Vodica nalaze se četiri veća otoka – [[Prvić]], [[Tijat]] i [[Zmajan]]. Šibensku skupinu čine [[Zlarin]], [[Drvenik (Zlarin)|Drvenik]], [[Sestrica Vela (Obonjan)|Sestrica Vela]], [[Mišjak Veli|Veli]] i [[Mišjak Mali|Mali Mišjak]] te [[Kaprije]], [[Kakan]] i [[Žirje]] razdvojeni Žirjanskim kanalom. Nedaleko od obale Primoštena su otoci [[Tmara]], [[Smokvica (otok)|Smokvica]], [[Maslinovik]] i [[Grbavac (otok)|Grbavac]], a blizu Rogoznice [[Svilan]] i Smokvica Rogoznička. Najviši vrh Republike Hrvatske, a ujedno i Šibensko-kninske županije je [[Dinara (vrh)|Sinjal ili Dinara]] na planini [[Dinara|Dinari]], visine 1831 metar u općini [[Kijevo]].<ref name="autogenerated4">[http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/o_zupaniji/opci_podaci.asp Šibensko-kninska županija — Opći podaci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090225034231/http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/o_zupaniji/opci_podaci.asp |date=25. veljače 2009. }}</ref> [[Datoteka:Dinara Cetina.JPG|mini|770px|središte|Planina [[Dinara]] blizu izvora rijeke [[Cetina|Cetine]]]] === Klima === Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]] na području županije može se naći nekoliko podtipova umjereno-tople klime (''C''). Obalni pojas s otocima ima [[Sredozemna klima|umjereno toplu vlažnu klimu s vrućim ljetom]] (Csa), tj. sredozemnu klimu, gdje je srednja temperatura najtoplijeg mjeseca u godini veća od 22&nbsp;°C. Niži dijelovi Zagore imaju vlažno suptropsku klimu (Cfa), dok viši dijelovi imaju nešto svježija ljeta pa je to područje umjereno tople vlažne klime s toplim ljetom (Csb), gdje je temperatura najtoplijeg mjeseca niža od 22&nbsp;°C. Samo najviši dijelovi dinarskih planina iznad 1200 m imaju umjereno hladnu klimu (D), tj. njezin podtip, vlažnu borealnu klimu (Df).<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/14773 Grupa autora, Köppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje, Geoadria, Zadar, 2003] {{hr}}</ref> Režim padalina je mediteranski sa zimskim maksimumom i ljetnim minimumom pa su česte ljetne suše.<ref name="Klima1">[http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/projekti/Plinofikacija%20-%20Sibensko%20-%20kninska%20zupanija%20-%20Sibenik,%20Drnis,%20Knin/Sibensko-kninska%20studija%20plinofikacije-Sibenik,%20Drnis%20i%20Knin.pdf Šibensko-kninska županija: Projekti – Studija plinofikacije Šibensko-kninske županije — Šibenik, Drniš i Knin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070609172232/http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/projekti/Plinofikacija%20-%20Sibensko%20-%20kninska%20zupanija%20-%20Sibenik,%20Drnis,%20Knin/Sibensko-kninska%20studija%20plinofikacije-Sibenik,%20Drnis%20i%20Knin.pdf |date=9. lipnja 2007. }}</ref> Prosječna godišnja količina padalina kreće se od skoro 800 mm u Šibeniku do 1262 mm u Kninu.<ref name="klima2">[http://klima.hr/klima.php?id=mjes&param=06 Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske — Srednje mjesečne vrijednosti klimatoloških elemenata] {{hr}}</ref><ref name="Klima1"/> Snijeg je vrlo rijedak u obalnom području, dok se gotovo redovno javlja u unutrašnjosti te na vrhovima planina.<ref name="klima2"/><ref name="Klima1"/> [[Bura]], koja puše u hladnijoj polovici godine i [[maestral]], koji puše u toplijoj polovici godine najčešći su vjetrovi na području županije.{{sfn|Matković||p=22}} Na prostoru Šibensko-kninske županije nalaze se dvije meteorološke stanice, i to u Šibeniku i Kninu i jedna klimatološka stanica u Drnišu. Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske u svojim godišnjacima i redovnim publikacijama objavljuje podatke i vrijednosti za područje grada Šibenika. == Hidrografija == Županija ima dobro razvijenu mrežu riječnih tokova. Najvažnija rijeka je [[Krka (Hrvatska)|Krka]] duga 72 km, koja izvire kod Knina i ulijeva se u Jadransko more kod Šibenika. Njen prirodni početak je potok [[Krčić]], a važnije pritoke su Radljevica, [[Butižnica]] i [[Orašnica]] s desne, odnosno [[Kosovčica]], Marčinkovica i Prašnica s lijeve strane. Najveća lijeva pritoka Krke je rijeka [[Čikola]] duga 47 km s [[Vrba|Vrbom]] u izvorišnom dijelu, koja se u nju ulijeva nizvodno od [[Miljevci|Miljevaca]].<ref name="NPKrUv">[http://www.npkrka.hr/html_hr/uvod_hr.htm Nacionalni park Krka — O Parku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090510025208/http://www.npkrka.hr/html_hr/uvod_hr.htm |date=10. svibnja 2009. }}</ref> Osim slijeva rijeke Krke, na prostoru županije teče još jedan važan tok – [[Zrmanja|Zrmanja]], i to u sjeverozapadnom dijelu županije, dok rijeka [[Cetina]] izvire u njenom sjeveroistočnom djelu, pokraj sela [[Cetina (Civljane)|Cetina]]. U [[Dalmacija|Dalmaciji]], a ujedno i u Šibensko-kninskoj županiji nalaze se dva od tri najveća jezera u Hrvatskoj: [[Vransko jezero (Dalmacija)|Vransko jezero]] površine 30 km² između [[Pirovac|Pirovca]] i [[Biograd na Moru|Biograda na Moru]], na granici između [[Zadarska županija|Zadarske]] i Šibensko-kninske županije, i [[Prokljansko jezero|Prokljansko]], površine 11,5 km², na rijeci Krki, blizu Šibenika.{{sfn|Matković||p=6}} <gallery class="center"> Datoteka:Krcic Knin Croatia.jpg|Vodopad Krčić kod Knina Datoteka:08 Nature of Croatia - Krka river landscape in Krka National Park in Croatia.jpg|Rijeka Krka Datoteka:Krka Skradinski buk Croatia.jpg|Skradinski buk na rijeci Krki Datoteka:Krka01165.JPG|Krka u donjem dijelu toka Datoteka:Cetina source.JPG|Izvor rijeke [[Cetina|Cetine]] </gallery> === Živi svijet === [[Datoteka:Pinus halepensis foliage.jpg|mini|[[Alepski bor]]]] U Šibensko-kninskoj županiji je velika prirodna raznolikost [[Stanište|staništa]], [[flora|flore]] i [[fauna|faune]]. Na njenom teritoriju prostiru se dvije [[ekosustav|vegetacije]] – endem umjerenih listopadnih šuma i sredozemna vegetacija,<ref>[http://www.worldwildlife.org/wildworld/profiles/terrestrial_pa.html World Wildlife Fund: Ecoregions — Palearctic] {{eng oznaka}}</ref> koji su ovdje predstavljeni s tri ekoregije: dinarskim mješovitim šumama u sjevernim dijelovima županije i na većim nadmorskim visinama, ilirskim listopadnim šumama u priobalju te na padinama planina i tirensko-jadranskim šumama rasprostranjenim na otocima županije. Od biljnih vrsta u primorskom pojasu, u ekoregiji ilirskih šuma, raste zimzeleno drveće – [[crnika]] te [[alepski bor|alepski]] i dalmatinski crni bor. Osobito je karakteristična vegetacija obalnog pojasa od Pirovca do Rogoznice, gdje raste [[makija]] i [[garig]], tj. mediteranska vegetacija žbunja. Od poljoprivrednih kultura gaje se [[Maslina|masline]], [[Citrus|agrumi]] i [[vinova loza]].{{sfn|Jurić||p=25}} U kontinentalnom dijelu županije sreću se u ilirskim šumama i [[hrast medunac]], [[Crni grab|crni]] i [[grab|bijeli grab]]. Na visinama preko tisuću metara u dinarskim šumama javljaju se [[hrast]]ovi, [[bukva]] i [[klek]]. Biljni svijet otoka je tipično mediteranski, s crnikom, alepskim borom i sklerofilnim žbunjem. More i morske obale nastanjuje veliki broj [[Alge|algi]]. Fauna županije iznimno je bogata. Na kopnu živi veliki broj [[Ptice|ptica]], [[Gmazovi|gmazova]], tj. veliki broj [[gušter]]a i [[Sisavci|sisavaca]], prije svega [[vuk]]ova i [[medvjed]]a. Morska prostranstva nastanjuju brojne vrste [[Ribe|riba]], a ima i [[Morski pas|morskih pasa]], kao i drugih karakterističnih stanovnika vodenih dubina.{{sfn|Jurić||p=28}} == Stanovništvo == [[Datoteka:Šibenik-Knin County Population Pyramid Census 2011 HRV.png|mini|300px|Dobno-spolna piramida Šibensko-kninske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.]] [[Datoteka:Piramida stanovništva Šibensko-kninske županije, Popis 2021.png|mini|300px|Dobno-spolna piramida Šibensko-kninske županije prema popisu stanovništva iz 2021. g.]] Prema [[popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|popisu iz 2021.]] u županiji je živjelo 96.381 stanovnika. {{bar box | float = left | title = Popis 2011.<ref name="popis 2011">{{Cite web |url=http://www.dzs.hr/ |title=STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI PO GRADOVIMA/OPĆINAMA, POPIS 2011. |accessdate=6. svibnja 2013. |publisher=Državni zavod za statistiku}}</ref> | titlebar = #AAF | width = 400px | bars = {{bar percent|[[Hrvati]]|blue|87.39|95582&nbsp;(87.39 %)}} {{bar percent|[[Srbi]]|red|10.53|11518&nbsp;(10.53 %)}} {{bar percent|[[Albanci]]|cyan|0.35|379&nbsp;(0.35 %)}} {{bar percent|[[Bošnjaci]]|green|0.19|204&nbsp;(0.19 %)}} {{bar percent|[[Slovenci]]|#FFCC00|0.15|159&nbsp;(0.15 %)}} {{bar percent|[[Makedonci]]|#CD5C5C|0.07|76&nbsp;(0.07 %)}} {{bar percent|[[Nijemci]]|#3D2B1F|0.07|72&nbsp;(0.07 %)}} {{bar percent|[[Crnogorci]]|gold|0.06|66&nbsp;(0.06 %)}} {{bar percent|[[Mađari]]|yellow|0.06|64&nbsp;(0.06 %)}} {{bar percent|[[Talijani]]|#ABCDEF|0.04|42&nbsp;(0.04 %)}} {{bar percent|[[Slovaci]]|#9966CC|0.03|38&nbsp;(0.03 %)}} {{bar percent|[[Česi]]|#990066|0.03|33&nbsp;(0.03 %)}} {{bar percent|[[Rusi]]|crimson|0.03|32&nbsp;(0.03 %)}} {{bar percent|[[Romi]]|#AF4035|0.02|22&nbsp;(0.02 %)}} {{bar percent|[[Poljaci]]|#800020|0.02|19&nbsp;(0.02 %)}} {{bar percent|[[Ukrajinci]]|#2A52BE|0.02|19&nbsp;(0.02 %)}} {{bar percent|[[Rumunji]]|#91A3B0|0.01|10&nbsp;(0.01 %)}} {{bar percent|[[Bugari]]|#50C878|0.01|8&nbsp;(0.01 %)}} {{bar percent|[[Židovi]]|orange|0.01|8&nbsp;(0.01 %)}} {{bar percent|[[Rusini]]|olive|0.01|6&nbsp;(0.01 %)}} {{bar percent|[[Austrijanci]]|#FF2400|0.00|4&nbsp;(0.00 %)}} {{bar percent|[[Turci]]|#B87333|0.00|2&nbsp;(0.00 %)}} {{bar percent|ostali|#C154C1|0.16|172&nbsp;(0.16 %)}} {{bar percent|regionalna&nbsp;pripadnost|#6600FF|0.10|106&nbsp;(0.10 %)}} {{bar percent|vjerska&nbsp;pripadnost|black|0.08|87&nbsp;(0.08 %)}} {{bar percent|neraspoređeno|#660066|0.01|7&nbsp;(0.07 %)}} {{bar percent|neizjašnjeni|#92000A|0.38|416&nbsp;(0.38 %)}} {{bar percent|nepoznato|gray|0.20|224&nbsp;(0.20 %)}} | caption = '''ukupno''': 109 375 }} Prema popisu iz [[1991.]] na prostoru županije je živjelo 152 477 stanovnika,<ref name="autogenerated3">{{harvnb|Matković||p=40}}</ref> a [[2001.]] godine 112 891 stanovnik. Uspoređivanjem ovih podataka zapaža se pad broja stanovnika u razdoblju od 10 godina za skoro 40 000, no, prema preporukama Ekonomske komisije UN-a i Statističkog ureda Europske unije – [[Eurostat]]a, promijenjena je i metodologija načina popisivanja stanovništva.<ref>[http://www.dzs.hr/ Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske: Popis stanovništva 2001. godine — Metodološka objašnjenja] {{hr}}</ref><sup id="dzs">[[#dzs src|[n 1]]]</sup><sup id="dzs0">[[#dzs0 src|[n 2]]]</sup> Glavni razlog [[depopulacija|depopulacije]] jest [[Domovinski rat|rat]], razaranja, iseljavanje stanovnika i smanjeni prirodni prirast. Najviše je iseljavanja s prostora otoka i zagorskog dijela županije pa se danas županija smatra iznimno emigracijskim i depopulacijskim područjem unutar Republike Hrvatske.<ref name="PlNavod">[http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/projekti/Plan%20navodnjavanja/PLAN%20NAVODNJAVANJA.pdf Šibensko-kninska županija — Plan navodnjavanja za područje Šibensko-kninske županije, strana 6] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130313053807/http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/projekti/Plan%20navodnjavanja/PLAN%20NAVODNJAVANJA.pdf |date=13. ožujka 2013. }}</ref> [[Gustoća stanovništva|Gustoća naseljenosti]] iznosi 37,8 stanovnika po km².<ref name="dzs1">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/Graphs/svipostoci_body.html Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske: Popis stanovništva 2001. godine — pojedinačna obilježja] {{hr}}</ref> Najnaseljeniji je primorski dio županije, slijedi ga Kninska zagora, dok je najmanja po broju i gustoći stanovništva Drniška zagora.<ref name="PlNavod"/> U Šibensko-kninskoj županiji 2001. je živjelo 54 666 muškaraca, odnosno 48,42 %, i 58.225 žena, odnosno 51,58 %.<ref name="dzs1"/><ref>[http://www.dzs.hr/ Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske: Popis stanovništva 2001. godine — Kontigenti stanovništva po gradovima/općinama] {{hr}}</ref><sup id="dzs1">[[#dzs1 src|[n 3]]]</sup> Prosječna starost stanovništva županije iznosi 41,04 godina.<ref name="dzs1"/> Prema godinama, broj stanovnika je najveći u starosnim skupinama 40 – 44 (8162), i 45 – 49 godina (7906).<ref>[http://www.dzs.hr/ Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske: Popis stanovništva 2001. godine – Stanovništvo prema starosti, spolu, vrsti kućanstva i položaju unutar kućanstva, po županijama] {{hr}}</ref><sup id="dzs2">[[#dzs2 src|[n 4]]]</sup> {{bar box | float = right | width = 300px | title = Stanovništvo Šibensko-kninske županije prema spolu (popis iz 2001.) | titlebar = #ddd | bars = {{bar percent|Žene|red|51.58}} {{bar percent|Muškarci|blue|48.42}} }} Prema nacionalnom sastavu po popisu iz 2001. godine, većinu stanovništva čine [[Hrvati]] (88,44 %), koje slijede [[Srbi]] (9,06 %), [[Albanci]] (0,29 %), [[Slovenci]] (0,13 %) i [[Bošnjaci]] (0,13 %).<ref>[http://www.dzs.hr/ Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske: Popis stanovništva 2001. godine — Stanovništvo prema narodnosti, po gradovima/općinama] {{hr}}</ref><sup id="dzs4">[[#dzs4 src|[n 6]]]</sup> Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Hrvata je bilo 61,7 %, a Srba 34,2 %.<ref name="autogenerated3" /> {{bar box | float = right | width = 300px | title = Nacionalni sastav Šibensko-kninske županije (popis iz 2001.) | titlebar = #ddd | bars = {{bar percent|Hrvati|blue|88.44}} {{bar percent|Srbi|red|9.06}} {{bar percent|Ostali|grey|2.5}} | caption = '''112 891 stanovnika''' }} {{bar box | float = right | width = 300px | title = Nacionalni sastav Šibensko-kninske županije (popis iz 1991.) | titlebar = #ddd | bars = {{bar percent|Hrvati|blue|61.7}} {{bar percent|Srbi|red|34.2}} {{bar percent|Ostali|grey|4.1}} | caption = '''152 477 stanovnika''' }} Prema materinskom jeziku 97,99 % stanovništva govori [[Hrvatski jezik|hrvatski]], 0,73 % [[Srpski jezik|srpski]], kojeg slijede [[Albanski jezik|albanski]] s 0,23 %, [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] s 0,13 %, [[Slovenski jezik|slovenski]] s 0,12 % i [[Srpskohrvatski jezik|hrvatskosrpski]] s 0,08 %.<ref name="dzs2">[http://www.dzs.hr/ Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske: Popis stanovništva 2001. godine – Stanovništvo prema materniskom jeziku, po gradovima/općinama] {{hr}}</ref><sup id="dzs3">[[#dzs3 src|[n 5]]]</sup> Najveći dio [[Dalmacija|Dalmacije]] pa i Šibensko-kninske županije, služi se [[Štokavsko narječje|štokavskim narječjem]] hrvatskog,<ref name="dzs2"/><sup id="dzs3">[n 5]</sup> i u manjoj mjeri srpskog jezika,<ref name="dzs2"/><sup id="dzs3">[n 5]</sup> i to [[Ikavski izgovor|ikavskog]] i [[Ijekavski izgovor|ijekavskog dijalekta]]. Pa je tako mlijeko — ''mliko'' ili ''mleko'', bijelo je ''bilo'' ili ''belo'', svijet — ''svit'' ili ''svet'' itd. Obalni i otočni dio županije služi se [[Čakavsko narječje|čakavskim narječjem]] hrvatskog jezika. U govornom jeziku velik je utjecaj [[Talijanski jezik|talijanskog jezika]] – ''pomidor'' (''pomodoro'' {{ita oznaka}}) je rajčica, ''fruti'' (''frutto'' {{ita oznaka}}) je voće, ''pašta'' (''pasta'' {{ita oznaka}}) je tjestenina itd.<ref>[http://www.sibenskileksikon.com/cms_categories.asp?catID=5 Dalmatinski leksikon – Veliki rječnik šibenskih riči] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090120172159/http://www.sibenskileksikon.com/cms_categories.asp?catID=5 |date=20. siječnja 2009. }}</ref> Prema [[Religija|vjeroispovijesti]], stanovništvo se na popisu 2001. godine izjasnilo na sljedeći način; apsolutnu većinu čine [[rimokatolici]] s 86,27 %, nakon čega idu [[pravoslavci]] s 8,87 %,<sup id="dzs5">[[#dzs5 src|[n 7]]]</sup> dok ostatak najvećim dijelom čine [[agnostici]] i neizjašnjeni (1,97 %), [[ateisti]] (1,77 %) i [[muslimani]] (0,34 %).<ref name="dzs3">[http://www.dzs.hr/ Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske: Popis stanovništva 2001. godine – Stanovništvo prema vjeri, po gradovima, općinama] {{hr}}</ref><sup id="dzs6">[[#dzs6 src|[n 8]]]</sup> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Šibensko-kninska županija |p1857=85163 |p1869=89831 |p1880=92854 |p1890=103302 |p1900=118310 |p1910=130238 |p1921=134215 |p1931=147166 |p1948=148360 |p1953=157405 |p1961=164757 |p1971=161199 |p1981=152128 |p1991=152477 |p2001=112891 |p2011=109375 |p2021=96381}} == Upravna podjela == Županija je stvorena od teritorija predratnih općina Šibenik, Drniš i Knin.<ref name=hpz>''Hrvatski povijesni zemljovidi'', Školska knjiga: Zagreb, 2006. {{ISBN|953-0-10877-X}} , str. 48 i 52</ref> Po prvotnoj raspodjeli teritorij općine Knin pripadao je Zadarsko-kninskoj županiji, no 1997. je dodijeljen ovoj županiji<ref name=hpz/> koja se prije zvala Šibenska županija.<ref>''Hrvatski povijesni zemljovidi'', Školska knjiga: Zagreb, 2006. {{ISBN|953-0-10877-X}}, str. 49.</ref> Županija je podijeljena na 5 gradova i 15 općina. === Gradovi === {| class="wikitable sortable" |- ! [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj|Grad]] || Grb || Površina || Gradska naselja |- | [[Drniš]] || [[Datoteka:Drniš (grb).gif|30px]] || '''355,00 km²''' || [[Badanj (Drniš)|Badanj]] {{•}}[[Biočić]] {{•}}[[Bogatić (Drniš)|Bogatić]] {{•}}[[Brištane]] {{•}}[[Drinovci (Drniš)|Drinovci]] {{•}}'''Drniš''' {{•}}[[Kadina Glavica]] {{•}}[[Kanjane]] {{•}}[[Kaočine]] {{•}}[[Karalić]] {{•}}[[Ključ (Drniš)|Ključ]] {{•}}[[Kričke (Drniš)|Kričke]] {{•}}[[Lišnjak]] {{•}}[[Miočić]] {{•}}[[Nos Kalik]] {{•}}[[Pakovo Selo]] {{•}}[[Parčić (Drniš)|Parčić]] {{•}}[[Pokrovnik]] {{•}}[[Radonić (Drniš)|Radonić]] {{•}}[[Sedramić]] {{•}}[[Siverić]] {{•}}[[Širitovci]] {{•}}[[Štikovo]] {{•}}[[Tepljuh]] {{•}}[[Trbounje]] {{•}}[[Velušić]] {{•}}[[Žitnić]] |- | [[Knin]] || [[Datoteka:Knin (grb).gif|30px]] || '''331,71 km²''' || [[Golubić (Knin)|Golubić]] {{•}}'''Knin''' {{•}}[[Kninsko Polje]] {{•}}[[Kovačić (Knin)|Kovačić]] {{•}}[[Ljubač (Knin)|Ljubač]] {{•}}[[Oćestovo]] {{•}}[[Plavno (Knin)|Plavno]] {{•}}[[Polača (Knin)|Polača]] {{•}}[[Potkonje]] {{•}}[[Radljevac]] {{•}}[[Strmica]] {{•}}[[Vrpolje (Knin)|Vrpolje]] {{•}}[[Žagrović]] |- | [[Skradin]] || [[Datoteka:Skradin (grb).gif|30px]] || '''186,79 km²''' || [[Bićine]] {{•}}[[Bratiškovci]] {{•}}[[Bribir (Skradin)|Bribir]] {{•}}[[Cicvare (Skradin)|Cicvare]] {{•}}[[Dubravice (Skradin)|Dubravice]] {{•}}[[Gorice (Skradin)|Gorice]] {{•}}[[Gračac (Skradin)|Gračac]] {{•}}[[Ićevo]] {{•}}[[Krković]] {{•}}[[Lađevci (Skradin)|Lađevci]] {{•}}[[Međare]] {{•}}[[Piramatovci]] {{•}}[[Plastovo]] {{•}}[[Rupe (Skradin)|Rupe]] {{•}}'''Skradin''' {{•}}[[Skradinsko Polje]] {{•}}[[Sonković]] {{•}}[[Vaćani]] {{•}}[[Velika Glava]] {{•}}[[Žažvić]] {{•}}[[Ždrapanj]] |- | [[Šibenik]] || [[Datoteka:Šibenik (grb).gif|30px]] || '''433,00 km²''' || [[Boraja (Šibenik)|Boraja]] {{•}}[[Brnjica (Šibenik)|Brnjica]] {{•}}[[Brodarica]] {{•}}[[Čvrljevo (Šibenik)|Čvrljevo]] {{•}}[[Danilo (Šibenik)|Danilo]] {{•}}[[Danilo Biranj]] {{•}}[[Danilo Kraljice]] {{•}}[[Donje Polje]] {{•}}[[Dubrava kod Šibenika]] {{•}}[[Goriš]] {{•}}[[Gradina (Šibenik)|Gradina]] {{•}}[[Grebaštica]] {{•}}[[Jadrtovac]] {{•}}[[Kaprije (Šibenik)|Kaprije]] {{•}}[[Konjevrate]] {{•}}[[Krapanj (Šibenik)|Krapanj]] {{•}}[[Lepenica (Šibenik)|Lepenica]] {{•}}[[Lozovac]] {{•}}[[Mravnica (Šibenik)|Mravnica]] {{•}}[[Perković]] {{•}} [[Podine]] {{•}}[[Radonić (Šibenik)|Radonić]] {{•}}[[Raslina]] {{•}}[[Sitno Donje]] {{•}}[[Slivno (Šibenik)|Slivno]] {{•}}'''Šibenik''' {{•}}[[Vrpolje (Šibenik)|Vrpolje]] {{•}}[[Vrsno]] {{•}}[[Zaton (Šibenik)|Zaton]] {{•}}[[Zlarin (Šibenik)|Zlarin]] {{•}}[[Žaborić]] {{•}}[[Žirje (Šibenik)|Žirje]] |- | [[Vodice]] || [[Datoteka:Vodice (grb).gif|30px]] || '''130,59 km²''' || [[Čista Mala]] {{•}}[[Čista Velika]] {{•}}[[Gaćelezi]] {{•}}[[Grabovci (Vodice)|Grabovci]] {{•}}[[Prvić Luka]] {{•}}[[Prvić Šepurine]] {{•}}[[Srima]] {{•}}'''Vodice''' |- |} === Općine === {| class="wikitable sortable" |- ! [[Popis općina u Hrvatskoj|Općina]] || Grb || Površina || Naselja |- | [[Bilice]] || [[Datoteka:Bilice_(grb).gif|30px]] || '''25,67 km²''' || '''[[Bilice]]''' |- | [[Biskupija (Šibensko-kninska županija)|Biskupija]] || [[Datoteka:Biskupija_(grb).gif|30px]] || '''133,45 km²''' || '''[[Biskupija (Šibensko-kninska županija)|Biskupija]]''' {{•}}[[Markovac (Biskupija)|Markovac]] {{•}}[[Orlić]] {{•}}[[Ramljane (Biskupija)|Ramljane]] {{•}}[[Riđane]] {{•}}[[Uzdolje]] {{•}}[[Vrbnik (Biskupija)|Vrbnik]] {{•}}[[Zvjerinac]] |- | [[Civljane]] || [[Datoteka:Coats of arms of None.svg|30px]] || '''83,28 km²''' || [[Cetina (Civljane)|Cetina]] {{•}}'''[[Civljane]]''' |- | [[Ervenik]] || [[Datoteka:Coats of arms of None.svg|30px]] || '''212,08 km²''' || '''[[Ervenik]]''' {{•}}[[Mokro Polje (Ervenik)|Mokro Polje]] {{•}}[[Oton (Ervenik)|Oton]] {{•}}[[Pađene]] {{•}}[[Radučić]] |- | [[Kijevo]] || [[Datoteka:Kijevo_(grb).gif|30px]] || '''74,37 km²''' || '''[[Kijevo]]''' |- | [[Kistanje]] || [[Datoteka:Coats of arms of None.svg|30px]] || '''244,11 km²''' || [[Biovičino Selo]] {{•}}[[Đevrske]] {{•}}[[Gošić]] {{•}}[[Ivoševci]] {{•}}[[Kakanj (Kistanje)|Kakanj]] {{•}}'''[[Kistanje]]''' {{•}}[[Kolašac]] {{•}}[[Krnjeuve]] {{•}}[[Modrino Selo]] {{•}}[[Nunić]] {{•}}[[Parčić (Kistanje)|Parčić]] {{•}}[[Smrdelje]] {{•}}[[Varivode]] {{•}}[[Zečevo (Kistanje)|Zečevo]] |- | [[Murter-Kornati]] || [[Datoteka:Murter-Kornati_(grb).gif|30px]] || '''81,08 km²''' || [[Kornati (Murter-Kornati)|Kornati]] {{•}}'''[[Murter (Murter-Kornati)|Murter]]''' |- | [[Pirovac]] || [[Datoteka:Pirovac_(grb).gif|30px]] || '''40,97 km²''' || [[Kašić (Pirovac)|Kašić]] {{•}}'''[[Pirovac]]''' {{•}}[[Putičanje]] |- | [[Primošten]] || [[Datoteka:Primošten (grb).gif|30px]] || '''57,18 km²''' || [[Kruševo (Primošten)|Kruševo]] {{•}}[[Ložnice (Primošten)|Ložnice]] {{•}}'''[[Primošten]]''' {{•}}[[Primošten Burnji]] {{•}}[[Široke]] {{•}}[[Vadalj]] {{•}}[[Vezac]] |- | [[Promina (općina)|Promina]] || [[Datoteka:Promina (grb).gif|35x35px]]|| '''139,41 km²''' || [[Bobodol]] {{•}}[[Bogatić (Promina)|Bogatić]] {{•}}[[Čitluk (Promina)|Čitluk]] {{•}}[[Lukar (Promina)|Lukar]] {{•}}[[Ljubotić]] {{•}}[[Matase]] {{•}}[[Mratovo]] {{•}}'''[[Oklaj]]''' {{•}}[[Puljane]] {{•}}[[Razvođe]] {{•}}[[Suknovci]] |- | [[Rogoznica]] || [[Datoteka:Rogoznica (grb).gif|30px]] || '''70,55 km²''' || [[Dvornica]] {{•}}[[Jarebinjak]] {{•}}[[Kanica]] {{•}}[[Ložnice (Rogoznica)|Ložnice]] {{•}}[[Oglavci]] {{•}}[[Podglavica (Rogoznica)|Podglavica]] {{•}}[[Podorljak]] {{•}}[[Ražanj (Rogoznica)|Ražanj]] {{•}}'''[[Rogoznica]]''' {{•}}[[Sapina Doca]] {{•}}[[Stivašnica]] {{•}}[[Zatoglav]] {{•}}[[Zečevo Rogozničko]] |- | [[Ružić]] || [[Datoteka:Ružić (grb).gif|30px]] || '''160,28 km²''' || [[Baljci (Ružić)|Baljci]] {{•}}[[Čavoglave]] {{•}}'''[[Gradac (Ružić)|Gradac]]''' {{•}}[[Kljake]] {{•}}[[Mirlović Polje]] {{•}}[[Moseć (Ružić)|Moseć]] {{•}}[[Otavice]] {{•}}[[Ružić]] {{•}}[[Umljanović]] |- | [[Tisno]] || [[Datoteka:Tisno_(grb).gif|30px]] || '''67,03 km²''' || [[Betina]] {{•}}[[Dazlina]] {{•}}[[Dubrava kod Tisna]] {{•}}[[Jezera]] {{•}}'''[[Tisno]]''' |- | [[Tribunj]] || [[Datoteka:Tribunj_(grb).gif|30px]] || '''15,15 km²''' || '''[[Tribunj]]''' |- | [[Unešić]] || [[Datoteka:Coats of arms of None.svg|30px]] || '''187,45 km²''' || [[Cera]] {{•}}[[Čvrljevo (Unešić)|Čvrljevo]] {{•}}[[Donje Planjane]] {{•}}[[Donje Utore]] {{•}}[[Donje Vinovo]] {{•}}[[Gornje Planjane]] {{•}}[[Gornje Utore]] {{•}}[[Gornje Vinovo]] {{•}}[[Koprno]] {{•}}[[Ljubostinje]] {{•}}[[Mirlović Zagora]] {{•}}[[Nevest]] {{•}}[[Ostrogašica]] {{•}}[[Podumci]] {{•}}'''[[Unešić]]''' {{•}}[[Visoka (Unešić)|Visoka]] |- |} == Politika == [[Datoteka:Svečana zastava Šibenske županije (1993. – 1997.).gif|mini|upright|Svečana zastava bivše Šibenske županije (1993. – 1997.)]] Predstavničko tijelo županije jest županijska skupština, koja se sastoji od 37 vijećnika.<sup id="uprava1">[[#uprava1 src|[n 9]]]</sup> Izvršna tijela su župan i županijsko poglavarstvo, dok su upravna tijela upravne službe, odjeli i zavodi. Županijska skupština kao predstavničko tijelo, koje se bira svake četiri godine na lokalnim izborima, donosi Statut županije, njen proračun i odluke o njegovom izvršenju, odluke o županijskim porezima, naknadama i drugim prihodima, bira i razrješuje dužnosti predsjednika i potpredsjednika županijske skupštine, članove županijskog poglavarstva itd.<ref name="skupstina">[https://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/stranica/upanijska-skuptina/4 Županijska skupština] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210716132014/https://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/stranica/upanijska-skuptina/4 |date=16. srpnja 2021. }} www.sibensko-kninska-zupanija.hr pristupljeno 16. srpnja 2021.</ref> Župan je tijelo izvršne vlasti, bira se svake četiri godine na neposrednim izborima većinom od 50% + 1 glas birača izašlih na izbore. Inače ima dva zamjenika, no u slučaju Šibensko-kninske županije uz ta se dva bira još jedan, onaj iz redova [[Srbi u Hrvatskoj|srpske nacionalne manjine]]. Župan izvršava odluke županijske skupštine, vrši nadzor nad zakonitošću rada upravnih tijela županije, ima pravo veta na opći akt skupštine, ako ocijeni da je njime povrijeđen Zakon ili neki drugi propis itd. Županijsko poglavarstvo je izvršno tijelo vlasti koje čini 13 članova. Predsjednik poglavarstva je župan, a njegova dva (tri) zamjenika su zamjenici predsjednika poglavarstva. Članovi poglavarstva biraju se iz redova skupštine.<ref>[http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/doc/STATUT.pdf Šibensko-kninska županija — Statut Šibensko-kninske županije, Članak 44.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006125039/https://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/doc/STATUT.pdf |date=6. listopada 2022. }} {{hr}}</ref> Poglavarstvo obavlja izvršne poslove, poput utvrđivanja prijedloga Statuta i proračuna županije, donosi prijedloge općih akata, upravlja imovinom županije itd. Prema rezultatima posljednjih lokalnih izbora održanih [[16. svibnja]] [[2021.]] godine županijska skupština ima sljedeći sastav: 14 vijećnika iz redova [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]-a, 7 vijećnika iz redova [[Nezavisna lista Stipe Petrina|Nezavisne liste Stipe Petrina]], šest vijećnika iz redova kandidacijske liste grupe birača – Marko Jelić, po tri vijećnika iz redova [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]-a te koalicije [[Most nezavisnih lista|Mosta]], [[Domovinski pokret|Domovinskog pokreta]] i [[Loza nezavisna lista|Loze]] te po dva vijećnika iz redova [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS-a]] te koalicije [[Hrvatski suverenisti|Hrvatskih suverenista]], [[Hrvatska konzervativna stranka|HKS]]-a, [[Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku|Hrasta]] i [[Neovisni za Hrvatsku|Neovisnih za Hrvatsku]].<ref name="skupstina"/> Županija ima svoj grb i zastavu, čiji su izgled i upotreba regulirani zakonom. Grb županije je crveni štit na kojemu se nalazi zlatna stilizirana kruna iz razdoblja starih hrvatskih vladara i uspravljeni starohrvatski mač, čija je drška zlatne, a oštrica srebrne boje.<ref>[http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/doc/STATUT.pdf Šibensko-kninska županija — Statut Šibensko-kninske županije, Članak 9.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006125039/https://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/doc/STATUT.pdf |date=6. listopada 2022. }} {{hr}}</ref> Zastava je u omjeru 1:2 i morsko plave je boje, koja simbolizira [[Jadransko more]], a u gornjem i donjem dijelu su dvije uske vodoravne srebrne trake, koje simboliziraju rijeku [[Krka (Hrvatska)|Krku]].<ref>[http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/doc/STATUT.pdf Šibensko-kninska županija – Statut Šibensko-kninske županije, Članak 10.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006125039/https://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/doc/STATUT.pdf |date=6. listopada 2022. }} {{hr}}</ref> Dan županije je [[17. svibnja]], i predstavlja sjećanje na isti datum [[1997.]] godine, a kada je konstituiran prvi saziv skupštine Šibensko-kninske županije. == Povijest == Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina iz [[1992.]] godine, kojim su stvorene županije, od nekadašnjih velikih općina Šibenik<sup id="uprava3">[[#uprava4 src|[n 11]]]</sup> i Drniš<sup id="uprava4">[[#uprava4 src|[n 12]]]</sup> utemeljena je Šibenska županija. Nekadašnja velika općina Knin<sup id="uprava5">[[#uprava5 src|[n 13]]]</sup> istim je Zakonom pripala [[Zadarska županija|Zadarsko-kninskoj županiji]] u kojoj je s ostalim općinama sa srpskom većinom činila Kotar Knin. Takva teritorijalna organizacija nikada nije zaživjela, jer su u razdoblju od 1991. do 1995. godine, za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], Knin i veći dio sjeverne Dalmacije i Dalmatinske zagore činili dio [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] te su tako ''de facto'' bili izvan kontrole vlasti u Zagrebu. U današnjim granicama županija postoji od [[1997.]] godine, kada je teritorij nekadašnje općine Knin izdvojen iz Zadarske županije i pripojen Šibensko-kninskoj županiji. Ustavnim odredbama iz [[2000.]] godine, [[kotar]] kao oblast prestao je postojati<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/274353.html Narodne novine, službeni list Republike Hrvatske, br. 114/2000 — Ustav Republike Hrvatske (pročišćeni tekst)] {{hr}}</ref> pa su u današnjoj teritorijalnoj organizaciji Republike Hrvatske osnovne jedinice samouprave: [[Hrvatske županije|županija]], [[grad]] i [[općina]]. Danas Šibensko-kninska županija zahvaća ukupnu površinu od 5670 km², od čega je 2994 km² u kopnenom dijelu. Podijeljena je na 5 gradova i 15 općina, koji su sačinjeni od ukupno 194 [[Naselje|naselja]]. Sjedište županije grad je Šibenik.<ref name="autogenerated4" /> == Gospodarstvo == [[Datoteka:Petrovo Polje - Gradac 1.jpg|mini|Poljoprivredna djelatnost je moguća u plodnim krškim poljima, na slici [[Petrovo polje]]]] Gospodarstvo Šibensko-kninske županije je u razvoju.<ref name="autogenerated1">{{harvnb|Matković||p=45}}</ref> Najzastupljenije grane jesu [[poljoprivreda]], [[industrija]] i [[turizam]]. Zahvaljujući stranim investicijama i Vladinim programima vezanih za gospodarske djelatnosti, izrađeni su planovi o izgradnji industrijskih i privrednih zona u okviru većih županijskih centara.<ref>[http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/zu/projekti.asp Šibensko-kninska županija – Projekti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090213144958/http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/zu/projekti.asp |date=13. veljače 2009. }}</ref> Gospodarski najrazvijeniji gradovi u županiji su [[Šibenik]] i [[Drniš]]. Najveći broj stanovništva je zaposlen u tercijarnom sektoru, slijede zatim primarni pa sekundarni sektor.<ref name="autogenerated2">{{harvnb|Matković||p=44}}</ref> Primarnim sektorom dominira poljoprivreda, koja je u županiji dobro razvijena. U plodnim [[Krško polje|krškim poljima]] uzgajaju se prehrambene kulture poput [[Pšenica|pšenice]], [[Ječam|ječma]], [[zob]]i, [[kukuruz]]a, [[krumpir]]a, [[rajčica|rajčice]], a na otocima i primorju pogodna je klima za bavljenje [[voćarstvo]]m, posebno za uzgoj južnog voća, zatim [[maslina]]rstvom, kao i [[vinogradarstvo]]m pa na prostoru županije ima nekoliko [[Vino|vinarija]] od kojih je najpoznatija šibenski ''Vinoplod''.<ref name="autogenerated1" /> [[Stočarstvo]] je zastupljeno u sjevernom delu županije u općinama gdje se pružaju visoke planine dinarskog [[krš]]a – [[Moseć]], [[Kozjak]], [[Promina]], [[Dinara]]. [[Šumarstvo]] je grana kojom se intenzivno bave stanovnici s područja [[Dalmatinska zagora|Zagore]], tj. [[Ružić]]a, [[Unešić]]a, [[Promina|Promine]], [[Ervenik]]a i [[Knin]]a. [[Ribolov]] je važna grana za Šibensko-kninsku županiju; osim morskog ribolova, on je zastupljen i na rijekama [[Krka (Hrvatska)|Krki]] i [[Čikola|Čikoli]], a [[lov]] je dobro razvijen u dinarskom pojasu, gdje se mogu susresti manji [[sisavci]] i [[zvijeri]] – [[Zec|zečevi]], [[Srna|srne]], [[Lisica|lisice]], [[fazan]]i. [[Datoteka:Olive-tree-fruit-august-0.jpg|mini|Na području županije uzgajaju se masline]] U sekundarnom sektoru zastupljene su sljedeće [[Industrija|industrijske]] grane: ekstrakcija kamena, prehrambena industrija, industrija alkoholnih proizvoda, kemijska i metalna industrija, prerada plastike, građevinska industrija, [[brodogradnja]], [[recikliranje]] proizvoda, hidroenergetika. Najvažnija su gospodarsko-industrijska središta Šibenik, Drniš, [[Primošten]], [[Vodice]] i [[Tisno]]. Najveći broj tvornica smješten je u Šibeniku, kao industrijskom središtu županije. ''TEF — Tvornica elektroda i ferolegura'' bila je industrijski gigant grada Šibenika sve do propasti i rušenja pogona sredinom [[1990-ih]]. U Šibeniku radi i tvornica ''Impol-TLM'' (prije samo ''TLM''), ali smanjenim kapacitetom.{{sfn|Matković||p=46}} U Drnišu se nalazi ''Aluflexpack Drniš'', bivši ''TOF — Tvornica oplemenjenih metala''<ref>[https://www.aluflexpack.com/operation/hr-aluflexpack-drnis/ Aluflexpack Drniš] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210828145027/https://www.aluflexpack.com/operation/hr-aluflexpack-drnis/ |date=28. kolovoza 2021. }} {{engl}}</ref> i ''GIRK Kalun'', koji se bavi ekstrakcijom i obradom kamena. Treba spomenuti i ''DIV'' (bivši TVIK), najveću tvornicu [[vijak]]a u [[Europska unija|Europskoj uniji]] u Kninu.<ref>[https://izvoz.gov.hr/vijesti/div-tvornica-iz-knina-najveca-je-tvornica-vijaka-u-europskoj-uniji/1427 Izvozni portal]</ref> Najveće brodogradilište u županiji je [[Iskra brodogradilište|Iskra brodogradilište 1]] u Šibeniku osnovano 1905. kao brodogradilište za remont i popravak brodova austrougarske ratne mornarice. U naselju [[Betina]] u sastavu općine Tisno, nalazi se i malo brodogradilište s tradicijom dugom 260 godina.<ref>[http://www.tisno.hr/hrv/mjesta/betina.asp Općina Tisno: Općina – Mjesta – Betina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090620180725/http://www.tisno.hr/hrv/mjesta/betina.asp |date=20. lipnja 2009. }}</ref> Industrija Šibensko-kninske županije u blagom je usponu, nakon teškog razdoblja izazvanog zbog [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] i gospodarske tranzicije.<ref name="autogenerated2" /> Jedan od načina revitalizacije industrijske proizvodnje ostvaruje se putem osnivanja poduzetničkih zona. [[Datoteka:Primosten peninsula.jpg|mini|lijevo|[[Primošten]], jedno od turističkih središta županije]] Na 3,5 km istočno od Šibenika na površini od 549 ha izgrađena je poduzetnička zona Podi u kojoj su smještene tvrtke i poduzeća različitih profila.<ref>[http://www.sibenik.hr/gospodarstvo/podi.asp Grad Šibenik, Gospodarstvo: Poduzetnička zona PODI Šibenik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090424074628/http://www.sibenik.hr/gospodarstvo/podi.asp |date=24. travnja 2009. }}</ref> Trenutačno se u okviru nje nalazi šezdesetak tvrtki koje se bave građevinarstvom, preradom stakla, obnovljivim izvorima energije itd. Na kilometar udaljenosti od Drniša smještena je Poslovna zona Drniš s infrastrukturnim kapacitetima za proizvodne, poslovne i trgovačke djelatnosti, kao i za gradnju istraživačkih centara i tehnoloških parkova. Trenutačno se u zoni nalaze brojna poduzeća iz građevinske i trgovinske djelatnosti, proizvodnje ambalaže, građevinska stovarišta, pogoni za reciklažu i obradu drveta i dr., a u naselju [[Radonić (Šibenik)|Radonić]] je Poslovna zona Radonić koja je u razvoju.<ref>[http://www.drnis.hr/o_drnisu/gospodarstvo.asp Grad Drniš – Gospodarstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090331083026/http://www.drnis.hr/o_drnisu/gospodarstvo.asp |date=31. ožujka 2009. }}</ref> U [[Vodice|Vodicama]] je u planu izgradnja industrijske zone Čista čija je namjena grupiranje i bolje organiziranje gospodarstva ovoga područja.<ref>[http://www.grad-vodice.hr/industrijska_zona.htm Grad Vodice — Industrijska zona Čista] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090622061601/http://www.grad-vodice.hr/industrijska_zona.htm |date=22. lipnja 2009. }}</ref> Kako rijeka Krka s pritokama ima velik hidroenergetski potencijal, isti je iskorišten za proizvodnju struje pa se na teritoriju županije nalazi pet hidroelektrana – HE Golubić na Butišnici, sagrađena [[1981.]], HE Miljacka, najveća od njih, sagrađena [[1906.]] godine, HE Jaruga, podignuta [[1903.]] godine kod [[Skradinski buk|Skradinkog buka]] i mala MHE Krčić na [[Krčić]]u, koje su u sastavu [[Hrvatska elektroprivreda|Hrvatske elektroprivrede]],<ref>[http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/nakrki.aspx#golubic HEP Proizvodnja — HE na Krki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090731181937/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/nakrki.aspx#golubic |date=31. srpnja 2009. }}</ref> kao i HE Roški slap kojom upravlja privatna kompanija Hidrowatt.<ref>[http://wmhe.gf.ukim.edu.mk/Downloads/no_name_full_papers/A09-Full%20Paper-(3).pdf Small Hydro – a Part of Water Management — SHPP Roški Slap on the river Krka]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Hidroenergetski potencijal rijeke Krke i njenih pritoka nije u potpunosti iskorišten pa ostaje prostora za gradnju novih malih hidroelektrana. Na području županije trenutačno radi i jedna vjetroelektrana Trtar-Krtolin, a u planu je i gradnja novih vjetroelektrana.<ref>[http://www.sibenik.hr/news/news_item.asp?NewsID=517 Grad Šibenik: Vijesti — Ministar Vukelić pustio u rad vjetroelektranu Trtar-Krtolin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070626082318/http://www.sibenik.hr/news/news_item.asp?NewsID=517 |date=26. lipnja 2007. }}</ref> [[Datoteka:Trtar.jpg|mini|Vjetroelektrana Trtar-Krtolin na brdu [[Trtar]] pokraj Šibenika gledano s [[Autocesta A1|autoceste A1]]]] Od uslužnih djelatnosti tercijarnog sektora vodeći je turizam. Najveći turistički centri svakako: su Šibenik, Vodice, Skradin, Tribunj, Pirovac, Primošten i Rogoznica. Bogata ponuda i veliki broj turista iz inozemstva koji se svake godine povećava, čine ovaj gospodarski sektor najprofitabilnijim, najrazvijenijim i najzastupljenijim.<ref>Matković, 45 i 46</ref> [[Ugostiteljstvo]]m se u sklopu turističke ponude, najviše bavi stanovništvo primorskih mjesta od Pirovca do Rogoznice, kao i u predjelima oko značajnijih turističkih središta. [[Trgovina]] je također važna gospodarska grana u županiji. Na prostoru velikih gradova, a osobito u njihovim predgrađima izgrađeni su veliki trgovinski centri – [[Plodine]]; [[Konzum]], nekad iz koncerna [[Agrokor]], danas [[Fortenova grupa|Fortenova grupe]]; slovenski [[Mercator]]; Vodičanka, ... == Promet == Županijsko središte Šibenik i ostala obalna mjesta [[Jadranska magistrala|Jadranskom su magistralom]] povezana s cijelom hrvatskom obalom i gradovima na njoj – [[Biograd na Moru|Biogradom na Moru]] i [[Zadar|Zadrom]] ne sjeveru, kao i [[Trogir]]om, [[Split]]om, [[Makarska|Makarskom]] i [[Dubrovnik]]om na jugu. Regionalni putevi povezuju veća županijska središta u smjeru unutrašnjosti, tj. [[Šibenik]] i [[Knin]] s granicom s [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Godine [[2005.]], dovršetkom dionica [[Autocesta A1|autoceste A1]], popularno zvane ''Dalmatina'', od [[Karlovac|Karlovca]] do Splita omogućeno je još brže povezivanje županije s kontinentalnom unutrašnjosti zemlje, kao i s južnim dijelom Dalmacije. Željezničkom prugom Šibenik je preko [[Perković]]a povezan s ostalim županijskim središtima – [[Drniš]]em i Kninom, kao i s drugim gradom po veličini u Hrvatskoj – Splitom. Knin je najvažnije željezničko čvorište Dalmacije, s obzirom na to da je isti preko [[Benkovac|Benkovca]] povezan sa Zadrom, preko [[Gračac]]a s [[Gospić]]em, Karlovcem i [[Zagreb]]om, a preko [[Bihać]]a u Bosni i Hercegovini sa [[Sisak|Siskom]] i Zagrebom. Šibenska luka predstavlja važnu vezu županije s ostalim lučkim središtima Hrvatske – Zadrom i [[Rijeka (grad)|Rijekom]] na sjeveru te Splitom i Dubrovnikom na jugu, kao i otocima u šibenskom arhipelagu.<ref>[http://www.sitiunescoadriatico.org/index.php?pg=1768 Siti Unesco dell‘Adriatico, Šibenik — opće informacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617132108/http://www.sitiunescoadriatico.org/index.php?pg=1768 |date=17. lipnja 2022. }} {{hr}}</ref> U županiji nema zračne luke, tako da se zračni promet prema Zagrebu i ostatku [[Europa|Europe]] i svijeta, odvija preko susjednih zračnih luka [[Zračna luka Split|Split]] u [[Kaštela|Kaštelima]] udaljenom 45 km od Šibenika te [[Zračna luka Zadar|Zadar]] u [[Zemunik Donji|Zemuniku Donjem]], koji je 50 km udaljen od Šibenika. == Obrazovanje i sport == U županiji postoje 23 [[Osnovna škola|osnovne škole]], 13 [[Srednja škola|srednjih škola]], kao i dva veleučilišta. Šibenik je kao središte županije i njen obrazovni centar. Na području Grada Šibenika postoji devet osnovnih i deset srednjih škola, kao i jedno veleučilište sa studijskim smjerovima iz područja društvenih i tehničkih znanosti, turizma, organizacije i informatike. Na području Grada Knina djeluje drugo veleučilište sa studijima iz područja trgovine, poljoprivrede i prehrambene industrije, kao i dvije osnovne i dvije srednje škole. U ostalim gradovima i općinama postoji 12 osnovnih i jedna srednja škola.<ref>[http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/ustanove/srednje_skole.asp Šibensko-kninska županija — Srednje škole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090521100704/http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/ustanove/srednje_skole.asp |date=21. svibnja 2009. }}</ref><ref>[http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/ustanove/os2.asp Šibensko-kninska županija — Osnovne škole na području Grada Šibenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091215061639/http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/ustanove/os2.asp |date=15. prosinca 2009. }}</ref><ref>[http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/ustanove/os1.asp Šibensko-kninska županija — Osnovne škole na području Šibensko-kninske županije (osim područja koje obuhvaća Grad Šibenik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100621075111/http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/ustanove/os1.asp |date=21. lipnja 2010. }}</ref><ref>[http://www.vstsi.hr/ Veleučilište u Šibeniku — O nama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090607182043/http://www.vstsi.hr/ |date=7. lipnja 2009. }}</ref><ref>[http://www.veleknin.hr/hr/o-nama Veleučilište u Kninu — O Veleučilištu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090708014749/http://www.veleknin.hr/hr/o-nama |date=8. srpnja 2009. }}</ref> Sportske aktivnosti u ovom su području vrlo zastupljene. Postoji desetak [[nogomet]]nih klubova, među kojima prvoligaš [[HNK Šibenik|Hrvatski nogometni klub Šibenik]], [[NK Dinara Knin|kninska Dinara]], [[NK Zagora Unešić|unešićka Zagora]], [[NK Vodice|Nogometni klub Vodice]] itd. Od nekoliko [[košarka]]ških klubova, najpoznatiji je [[KK Šibenik|Košarkaški klub Šibenik]], koji je svoje najbolje rezultate postigao dok je u njemu igrao jedan od najboljih hrvatskih, europskih i svjetskih košarkaša,<ref>[http://www.hoophall.com/halloffamers/bhof-drazen-petrovic.html Basketball Hall of Fame Official Athletic Site — Hall of Famers — Drazen Petrovic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090316055338/http://www.hoophall.com/halloffamers/bhof-drazen-petrovic.html |date=16. ožujka 2009. }} {{en}}</ref> a ujedno i najpoznatiji sportaš s područja županije – [[Dražen Petrović]]. S Petrovićem je Šibenik dvije godine uzastopce, [[1982.]] i [[1983.]], bio finalist [[Kup Radivoja Koraća|kupa Radivoja Koraća]] u kojem je oba puta izgubio od francuskog [[Limoges]]a. Godine 1983. KK Šibenik u finalu prvenstva bivše države savladao je [[KK Bosna|Bosnu]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]] postavši prvakom države. Petrović je karijeru nastavio u [[KK Cibona|Ciboni]] i [[Real Madrid Baloncesto|Real Madridu]], a od [[1989.]] igrao je u [[NBA]]-u.<ref>[http://www.sibenik.hr/sport/vise-o-drazenu.asp Grad Šibenik, Sport: Dražen Petrović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090425154332/http://www.sibenik.hr/sport/vise-o-drazenu.asp |date=25. travnja 2009. |}} Pristupljeno 30. travnja 2013.</ref> Od ostalih sportova zastupljeni su još i [[vaterpolo]], [[veslanje]], [[boćanje]], [[tenis]], [[rukomet]] i [[odbojka]]. == Kultura i običaji == Šibenik je središte županije i njen kulturni centar, tako da se u njemu nalaze važnije kulturne ustanove. Bogat kazališni život Šibenika se do gradnje nove zgrade šibenskog kazališta održavao na više različitih lokacija u gradu. Današnja zgrada kazališta izgrađena je [[1870.]] godine, novcem građana Šibenika te je prva i jedina zgrada kazališta u Hrvatskoj koju nije izgradila država.<ref name="ŠiKaz">[http://www.sibenik.hr/kultura/sibensko_kazaliste.asp Grad Šibenik, Kultura: Šibensko kazalište] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090423161821/http://www.sibenik.hr/kultura/sibensko_kazaliste.asp |date=23. travnja 2009. }}</ref> U vrijeme gradnje s pet stotina sjedišta bila je najveća i najljepša kazališna zgrada u Hrvatskoj.<ref name="ŠiKaz"/> Današnje Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku sljednik je Narodnog kazališta Šibenik osnovanog 1945. godine. Od 1963. prestao je djelovati profesionalni dramski ansambl pa je kazalište nastavilo s poluprofesionalnim radom s nekoliko premijernih predstava na godinu. Teško je oštećeno u [[Bitka za Šibenik|granatiranju u rujnu 1991.]] pa je do kraja obnove i restauracije ostalo zatvoreno sve do 2001.<ref name="ŠiKaz"/> Od 1966. godine u sklopu kazališta počinje djelovati i Festival djeteta u Šibeniku, danas Međunarodni dječji festival, osnovan 1958. godine.<ref name="ŠiKaz"/> Na otvorenoj pozornici ispred šibenske gradske vijećnice na kojoj se festival održava, igrale su brojne predstave domaćih i stranih autora. Posebnost festivala jesu i brojni popratni edukativni i stručno-znanstveni sadržaji.<ref>[http://www.mdf-si.org/sto2.asp Međunarodni dječji festival – Što?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080511202228/http://www.mdf-si.org/sto2.asp |date=11. svibnja 2008. }}</ref> Muzej grada Šibenika osnovan je 1925. godine, a danas se sastoji od arheološkog, kulturno-povijesnog i etnografskog odjeljenja. Djelatnost muzeja je prikupljanje, čuvanje i prezentiranje baštine šibenskog kraja.<ref>[http://www.sibenik.hr/kultura/muzej.asp Grad Šibenik, Kultura: Šibenski muzej] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090412090512/http://www.sibenik.hr/kultura/muzej.asp |date=12. travnja 2009. }}</ref> Nošnja u ovim krajevima je vrlo karakteristična, od čega je najpoznatija [[šibenska kapa]] crvene ili narančaste boje s ukrasima. U županiji se, s obzirom na njen geografski položaj, služe brojni morski specijaliteti, a što su najčešće [[ribe]] poput [[brancin]]a, [[orada]], [[zubatac]]a ili drugih plodova mora kao što su [[škamp]]i, [[lignja|lignje]], [[rak]]ovi i sl. Posebno je prepoznatljiv dalmatinski pršut i divlje šparoge, ali i kvalitetno [[vino]] – crno, bijelo i prošek. == Znamenitosti == [[Datoteka:Sibenik1 (js).jpg|mini|200px|Šibenska [[Šibenska katedrala|katedrala sv. Jakova]]]] [[Katolička crkva]] ima veliki broj vjerskih spomenika, među kojima je najvažniji spomenik kulture [[Šibenska katedrala|katedrala sv. Jakova]] u Šibeniku koja se nalazi i na listi zaštićenih spomenika [[UNESCO]]-a.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/963 The Cathedral of St James in Šibenik — UNESCO World Heritage Centre] {{eng oznaka}}</ref> Građena je tijekom [[15. stoljeće|15]]. i [[16. stoljeće|16]]. stoljeća u tri faze: * ''Prva'' ili ''Pulšićeva faza'', 1431. – 1441. po biskupu Bogdanu Pulšiću, kada su postavljeni temelji. * ''Druga'' ili ''Jurjeva faza'', 1441. – 1473. po arhitektu [[Juraj Dalmatinac|Jurju Dalmatincu]], kada su podignute osnove svetišta. Ovo razdoblje karakterizira [[Renesansa|ranorenesansni]] i toskanski stil gradnje. * ''Treća faza'' ili ''Nikolina faza'', 1475. – 1536. po arhitektu [[Nikola Firentinac|Nikoli Firentincu]], obuhvaća radove na spajanju zidina, podizanju svodova i konačnom završetku. Nakon smrti Nikole Firentinca, katedrala je dovršavana i popravljana narednih još 30 godina.<ref>[http://www.sibenik.hr/vodic/sibenik/kulturno_povijesna_bastina2.asp Grad Šibenik, O Šibeniku: Kulturno povijesna baština — Katedrala svetog Jakova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090422143937/http://www.sibenik.hr/vodic/sibenik/kulturno_povijesna_bastina2.asp |date=22. travnja 2009. }}</ref> Tijekom [[16. stoljeće|16]]. i [[19. stoljeće|19. st.]] rađene su značajnije restauracije, a posljednja je izvršena između 1996. i 1997. godine zbog oštećenja kupole za vrijeme granatiranja grada od strane [[Srba|velikosrba]] tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. [[Datoteka:Mestrovic mausoleum.jpg|mini|200px|lijevo|Mauzolej [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]] u [[Otavice|Otavicama]]]] Iznad šibenske stare gradske jezgre izdižu se tri vrijedna fortifikacijska spomenika – [[Tvrđava sv. Mihovila|tvrđave sv. Mihovil]], sv. Ivan i Šubićevac, kao i jedna pomorska fortifikacija – tvrđava sv. Nikole izgrađena za potrebe obrane grada s mora. Tvrđava sv. Mihovila građena je od 15. do [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 70 m. Arheološkim iskopavanjima, osim ostataka iz doba [[mletačka Republika|mletačke]] uprave nad gradom, pronađeni su i ostatci iz [[Željezno doba|željeznog doba]] što pokazuje da su [[Hrvati]] tvrđavu podigli na mjestu stare [[Iliri|ilirske]] gradine.<ref>[http://www.sibenik-tourism.hr/hrv/svMihovil.asp Turistička zajednica grada Šibenika, tvrđava sv. Mihovil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090525024509/http://www.sibenik-tourism.hr/hrv/svMihovil.asp |date=25. svibnja 2009. }} </ref><ref>[http://www.sibenikregion.com/hrvatskisite/kultura/tvrdjavasvmihovil.asp Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, Kultura — Tvrđava sv. Mihovila] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090710154913/http://www.sibenikregion.com/hrvatskisite/kultura/tvrdjavasvmihovil.asp |date=10. srpnja 2009. }}</ref> Tvrđava sv. Ivana nalazi se sa sjeverne strane stare gradske jezgre. Sagrađena je na brdu visokom 115 m [[1646.]] godine i to samo za mjesec i pol dana,<ref>[http://www.sibenikregion.com/hrvatskisite/kultura/tvrdjavasvivan.asp Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, Kultura — Tvrđava sv. Ivana]</ref> jer su se građani, koji su pomogli u izgradnji, bojali turskih napada iz unutrašnjosti. Brzina gradnje se pokazala opravdanom jer su se već iduće godine oko tvrđave vodile teške borbe s vojskom turskog paše Tekelije.<ref name="TZGŠiSI">[http://www.sibenik-tourism.hr/hrv/svIvan.asp Turistička zajednica grada Šibenika, Tvrđava sv. Ivan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090531095735/http://www.sibenik-tourism.hr/hrv/svIvan.asp |date=31. svibnja 2009. }}</ref> Građena je prema nacrtima Antonija Lenija, mletačkog vojnog inženjera.<ref name="TZGŠiSI"/> Tvrđava Šubićevac, poznata i kao Barone, sagrađena je iste godine kao i tvrđava sv. Ivana. Iako smještena niže od tvrđave sv. Ivana, također je odigrala važnu ulogu u obrani grada od turskog napada [[1647.]] godine.<ref>[http://www.sibenikregion.com/hrvatskisite/kultura/tvrdjavasvivan.asp Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, Kultura — Tvrđava Šubićevac]</ref> Duže vrijeme tvrđava se nazivala Degenfeld, po baronu Degenfeldu, Nijemcu u mletačkoj službi, koji je 1647. obranio grad od Turaka.<ref>[http://www.sibenik.hr/sibenik/kulturno_povijesna_bastina3.asp Grad Šibenik, O Šibeniku: Kulturno povijesna baština — Tvrđava Šubićevac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090123230603/http://www.sibenik.hr/sibenik/kulturno_povijesna_bastina3.asp |date=23. siječnja 2009. }} </ref> Tvrđava sv. Nikole sagrađena je u 16. stoljeća u obliku trokuta. Namjena tvrđave bila je obrana grada Šibenika od turskih napada s mora. Sagrađena je na ulazu u morski kanal sv. Ante.<ref>[http://www.sibenik-tourism.hr/hrv/svNikola.asp Turistička zajednica grada Šibenika, Tvrđava sv. Nikole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090531132214/http://www.sibenik-tourism.hr/hrv/svNikola.asp |date=31. svibnja 2009. }} </ref><ref>[http://www.sibenikregion.com/hrvatskisite/kultura/tvrdjavasvnikola.asp Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, Kultura — Tvrđava sv. Nikole]</ref> Jedna je od najljepših i najjačih morskih utvrđenja na istočnoj obali Jadrana, a odigrala je važnu ulogu u obrani Šibenika za vrijeme [[Ciparski rat|Ciparskog]] i [[Kandijski rat|Kandijskog rata]].<ref>[http://www.sibenik.hr/sibenik/kulturno_povijesna_bastina3.asp Grad Šibenik, O Šibeniku: Kulturno povijesna baština — Tvrđava sv. Nikole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090123230603/http://www.sibenik.hr/sibenik/kulturno_povijesna_bastina3.asp |date=23. siječnja 2009. }}</ref> [[Datoteka:Krka01167.JPG|mini|200px|Franjevačka crkva i samostan na otočiću [[Visovac|Visovcu]] na rijeci Krki]] Mauzolej Ivana Meštrovića ili Crkva Presvetog Otkupitelja grobnica je obitelji poznatog hrvatskog kipara [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]]. Nalazi se u selu [[Otavice]] u zaleđu Drniša. Gradila se od [[1926.]] do [[1931.]] godine, prema nacrtima samog Meštrovića, no kapela do danas nije u potpunosti dovršena. Godine 1967. crkva je prema odredbama Zakona o zaštiti spomenika kulture zaštićena kao nepokretni spomenik kulture.<ref>[http://www.sibenikregion.com/hrvatskisite/kultura/mestrovic.asp Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, Kultura — Mauzolej Ivana Meštrovića]</ref> [[Datoteka:Archi di Burnum.JPG|mini|200px|Ostatci starorimskog vojnog logora Burnuma]] Samostan Visovac na istoimenom otočiću u središtu [[Visovačko jezero|Visovačkog jezera]] na rijeci Krki prvi put se spominje [[1400.]] godine.<ref name="SiZal">[http://www.sibenik.hr/sibenik/okolica5.asp Grad Šibenik, O Šibeniku — Šibensko zaleđe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090125080053/http://www.sibenik.hr/sibenik/okolica5.asp |date=25. siječnja 2009. }}</ref> Otok su prvi naselili augustinci, nakon čijeg odlaska su na otočić [[1445.]] pristigli [[franjevci]], koji su zatečeni augustinski samostan proširili.<ref name="NacKr">[http://www.npkrka.hr/html_hr/izleti_visovac_hr.htm Nacionalni park Krka — Visovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090528064324/http://www.npkrka.hr/html_hr/izleti_visovac_hr.htm |date=28. svibnja 2009. }}</ref> Crkva na otoku sagrađena je [[1576.]] nedugo prije nego što je otok pao pod tursku vlast.<ref name="SiZal"/> Za vrijeme Kandijskog rata samostan je srušen, a crkva teško oštećena. Nakon rata franjevci se ponovno vraćaju na otok, a [[1674.]] sultan Mehmed izdaje [[ferman]] – zapovijest, kojom se posjed vraća franjevcima.<ref name="SiZal"/> Ferman se i danas čuva u samostanu kao poseban i rijedak dokument. U samostanu se čuva i sablja narodnog heroja [[Vuk Mandušić|Vuka Mandušića]] koji je poginuo u borbi s Turcima.<ref name="SiZal"/> [[Datoteka:Krka25.jpg|mini|200px|lijevo|Manastir Krka]] [[Srpska pravoslavna crkva]] u županiji organizirana u dalmatinsku eparhiju ima dosta značajnih spomenika među kojima je najznačajniji [[Manastir Krka]]. Nalazi se na oko 3 km istočno od [[Kistanje|Kistanja]] u kanjonu rijeke Krke. Po legendi podignut je u vrijeme [[Stefan Uroš II. Milutin|kralja Milutina]] na mjestu gdje je apostol Pavao držao propovijed. Manastir je podigla [[Jelena Nemanjić Šubić|Jelena Šubić]], žena hrvatskog bana [[Mladen III. Šubić Bribirski|Mladena III. Šubića]] i sestra cara [[Stefan Dušan|Dušana]]<ref name="NaPaKr">[http://www.npkrka.hr/html_hr/izleti_manastir_hr.htm Nacionalni park Krka — Manastir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090426083140/http://www.npkrka.hr/html_hr/izleti_manastir_hr.htm |date=26. travnja 2009. }}</ref><ref name="EpDaMK">[http://www.eparhija-dalmatinska.hr/Manastiri-Krka-c.htm Eparhija Dalmatinska — Manastir Krka] {{sr}}</ref> oko [[1350.]] godine, posvetivši ga sv. arkanđelu Mihailu. Prvi pisani spomen manastira datira iz [[1402.]] godine.<ref name="NaPaKr"/><ref name="EpDaMK"/> Manastir je građen i dograđivan sve do [[18. stoljeće|18. stoljeća]] i predstavlja, od samog početka, najznačajniji duhovni i kulturni centar pravoslavlja u Dalmaciji. Crkva je izgrađena u bizantskom, a zvonik, koji je dovršen 1790. godine, u [[Renesansa|renesansnom]] stilu.<ref name="NaPaKr"/> U 17. stoljeću u njemu je osnovana škola za svećenike, a od [[1966.]] godine formirana je i [[Bogoslovija Sveta Tri Jerarha]]. Uz bogate rukopisne zbirke tu se čuva i poznati [[epitrahij]], rađen, po legendi, u vrijeme [[Sveti Sava|Svetog Save]].<ref name="EpDaMK"/> [[Datoteka:Knin Croatia 01.jpg|mini|200px|Pogled na grad Knin s Kninske tvrđave]] [[Biskupija]] je mjesto udaljeno 7 km od Knina. Nalazi se na prostoru jezgre srednjovjekovne hrvatske države i predstavlja jedno od najznačajnijih starohrvatskih arheoloških nalazišta.<ref name="TZKni">[http://www.tz-knin.hr/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=32&Itemid=52 Turistička zajednica grada Knina — Knin: Povijesne znamenitosti, Biskupija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090403101750/http://www.tz-knin.hr/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=32&Itemid=52 |date=3. travnja 2009. }}</ref> Stari naziv za Biskupiju, najvjerojatnije iz [[10. stoljeće|10. stoljeća]], je Pet crkava na Kosovu prema pet crkava na lokacijama Crkvina, Bukorovića podvornica, Stupovi, Lopuška glavica i Sveta Trojica, za čije temelje arheolozi smatraju da potječu iz vremena hrvatskih vladara od [[9. stoljeće|9]]. do [[11. stoljeće|11. stoljeća]].<ref name="TZSKZB">[http://www.sibenikregion.com/hrvatskisite/kultura/biskupija.asp Turistička zajednica Šibensko-kninske županije: Kultura — Biskupija]</ref> Današnji naziv lokalitet nosi od 11. stoljeća, jer je tada katedrala sv. Marije postala sjedište svih hrvatskih biskupa. Na mjestu stare crkve prema nacrtima kipara Ivana Meštrovića tijekom [[1937.]] i [[1938.]] izgrađena je memorijalna crkva. Tijekom Domovinskog rata crkva je ponovno uništena i trenutačno čeka na obnovu.<ref name="TZSKZB"/> [[Datoteka:Mara Pilić Krka NP.jpg|mini|200px|lijevo|Nationalni park Krka]] [[Burnum]] je nekadašnji starorimski vojni logor u kojem su bile smještene XI. i IV. legija rimske vojske.<ref name="NPKBu">[http://www.npkrka.hr/html_hr/burnum_hr.htm Nacionalni park Krka — Utvrda Burnum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090426083503/http://www.npkrka.hr/html_hr/burnum_hr.htm |date=26. travnja 2009. }}</ref> Svrha logora je bila kontrola prelaza preko rijeke Krke. Sastoji se od dva lokaliteta — ''principija'', sjedišta logora i [[Amfiteatar|amfiteatra]] iz [[1. stoljeće|1. stoljeća]] iz doba cara [[Vespazijan]]a.<ref name="TZBu">[http://www.sibenikregion.com/hrvatskisite/kultura/burnum.asp Turistička zajednica Šibensko-kninske županije: Kultura — Burnum] </ref> Logor je razoren [[639.]] godine za vrijeme avarsko-slovenskih ratova,<ref name="NPKBu"/> a njegovi se ostatci se nalaze u mjestu [[Ivoševci]], 19 km udaljenom od Knina.<ref name="TZBu"/> [[Kninska tvrđava]] je građena u razdoblju od 9. do 18. stoljeća. Nalazi se na 345 m nadmorske visine, 100 m iznad samoga grada, nad kojim dominira kao najpoznatiji i najprepoznatljiviji gradski simbol. Neki od hrvatskih kraljeva su u Kninu imali povremenu, dok je kralj [[Dmitar Zvonimir]] u Kninu imao stalnu prijestolnicu. Sastoji se od pet međusobno povezanih dijelova, okruženim zidinama dugim skoro 2 km.<ref name="TZKn">[http://www.tz-knin.hr/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=32&Itemid=52 Turistička zajednica grada Knina — Knin: Povijesne znamenitosti, Kninska tvrđava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090403101750/http://www.tz-knin.hr/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=32&Itemid=52 |date=3. travnja 2009.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * Furčić, Ivo: ''Narodno stvaralaštvo šibenskog područja'', Muzej grada Šibenika, 1980. – 1988. == Vanjske poveznice == * [http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/ Službena stranica] {{Hrvatske županije}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Hrvatske županije]] [[Kategorija:Šibensko-kninska županija| ]] 0knhui6msj3fi5y7yy1kuy69e36wlt8 0 26592 7565571 6904226 2026-07-28T14:28:32Z ~2026-41978-54 368012 Gramatičke greške 7565571 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mia Čorak.jpg|minijatura|Mia Čorak]] '''Mia Čorak Slavenska''' ([[Brod na Savi]], [[20. veljače]] [[1916.]] – [[Los Angeles]] [[5. listopada]] [[2002.]]), prva hrvatska [[primabalerina]]. == Životopis == Mia Čorak Slavenska rođena je 20. veljače 1916. godine u Slavonskom Brodu (tada Brod na Savi), od majke Hedvige Palme - Čorak i oca Milana Čorak, uglednog ljekarnika. Mia je rođena u vrijeme kada je [[rusija|ruski]] [[balet]] dao sve od sebe i gubio na popularnosti, te time stvorio priliku za otkrivanje novih putova. Već od svoje rane mladosti posvetila se plesu i baletu. S dvanaest godina nastupala je na plesnim solo večerima, dok je s trinaest bila solistica.<ref>Matica.hr - [http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/miacorakslavenska ''Ljepota, Gracija i Harmonija''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120427151552/http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/miacorakslavenska |date=27. travnja 2012. }} - Mia Čorak Slavenska, biblioteka 'Gesta', {{ISBN|953-217-083-9}}</ref> Bila je prva hrvatska plesačica koja je nosila naslov primabalerina, kada je potpisala ugovor s [[HNK u Zagrebu|HNK]] za sezonu 1934/35.<ref name="KT">[http://www.kazaliste-tresnja.hr/hrv/page.asp?cID=repertoar&sID=p_plesaci ''4. hrvatsko natjecanje "Mia Čorak Slavenski" suvremeni ples''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081218092655/http://www.kazaliste-tresnja.hr/hrv/page.asp?cID=repertoar&sID=p_plesaci |date=18. prosinca 2008. }} - Kazalište Trešnja</ref> Za vrijeme trajanja [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] u [[Berlin]]u [[1936.]] godine, sudjeluje na Plesnoj olimpijadi i postiže svoj najveći uspjeh do tada, osvajajući prvu nagradu. Krajem [[1930-ih|tridesetih]] odlazi iz Hrvatske i postiže veliku svjetsku popularnost i zavidnu karijeru. Mia Čorak Slavenska također je jedna od najznačajnijih umjetničkih ličnosti [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. == Najbolja hrvatska balerina == [[Datoteka:Grob Mie Čorak na Mirogoju u odjelu za pravoslavne, grčko-istočne.jpg|minijatura|Grob Mie Čorak na [[Mirogoj]]u u odjelu za pravoslavne, grčko-istočne]] Najveća hrvatska balerina svih vremena i jedna od najutjecajnijih umjetnica svoga vremena. Nastupala je na pozornicama širom svijeta, uključujući [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], [[Afrika|Afriku]] i [[Azija|Aziju]], postavši primabalerina [[Metropolitan opera|Metropolitan opere]] u [[New York]]u 1954. – 55. godine. Slavenska balet uči kod Josefine Weiss i Margarite Froman, a prvi puta nastupa na pozornici [[HNK u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]] davne [[1924.]] godine, kada se premijerno izvodi [[Krešimir Baranović|Baranovićev]] balet "[[Licitarsko srce (balet)|Licitarsko srce]]". Daljnje usavršavanje nastavlja u [[Beč]]u, da bi od [[1929.]] u Zagrebačkom HNK-u bila angažirana kao solistica, ali uskoro i kao prva domaća primabalerina, jer su do tada u tom kazalištu angažirali strane plesačice. Na [[Olimpijske igre|olimpijadi]] u [[Berlin]]u [[1936.]] godine organiziran je i plesni turnir, na kojem nastupa i Mia s plesnom točkom, koju je nazvala "Iz moje domovine". Bilo je riječ o hrvatskom narodnom plesu, koji je izvela u originalnoj [[Posavina|posavskoj]] nošnji. Njemačka publika je ostala očarana plesom i ljepotom narodne nošnje, pa su o tom nastupu pisale mnogobrojne novine, a kritika je pisala o "doživljaju nad doživljajima". Ukratko, zvijezda je bila rođena! Uskoro su uslijedile mnogobrojne inozemne ponude. Nije dugo trebalo čekati njen prvi veliki međunarodni angažman. Dogodilo se to prilikom otvaranja [[Rockefeller]]ovog kazališta u [[Pariz]]u, gdje Mia Čorak nastupa zajedno sa zvjezdanim [[Sergej Lifar|Sergejom Lifarom]] kao partnerom u baletu "Triumf Davidiv". Zaredali su njeni nastupi u više gradova u [[Europa|Europi]] i [[Afrika|Africi]]. Godine [[1938.]] Slavenska odlazi u [[SAD|Sjedinjene Države]], gdje niže uspjeh za uspjehom u svjetski poznatom [[Metropolitan]]u. Plesni su joj partneri neki od najpoznatijih plesača svih vremena, uz već spomenutog Lifara, Juškević i Mjasin. I u Americi je pobudila veliki interes, gdje ponovno prima odlične kritike. Mijinu plesačku veličanstvenost još je više naglašavala njena upadljiva crvena kosa i pojava kojom je zračila. Mia se okušala i na filmu ''Smrt labuda'', koji je osvojio prvu nagradu na natjecanju umjetničkog filma u [[Pariz]]u. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] udaje se za [[Kurt Neumann|Kurta Neumanna]], austrijskog glumca, s kojim ima jedno dijete, kćer Mariu. U New Yorku [[1960.]] godine otvara baletni studio, pa se sve više posvećuje pedagoškom radu, da bi [[1963.]] i konačno napustila kazališne daske. Do početka osamdesetih predavala je na Kalifornijskom Sveučilištu, nakon čega odlazi u mirovinu. U znak spomena na ovu veliku hrvatsku umjetnicu, njezin rodni grad, [[Slavonski Brod]], postavlja [[2004.]] godine spomen-ploču na kuću u kojoj se rodila. == Posvete == * 2002. ''Slavenska Dance Preservation'' - prikupljanje brojnih svjedočanstava, izjava i tekstova koji govore o njezinom velikom doprinosu na sceni tijekom duge karijere u Hrvatskoj, Europi i SAD.<ref name="KT"/> * 2004. ''Ljepota, Gracija, Harmonija'' - Organizatori: Kazališno-koncertna dvorana Slavonski Brod, Ogranak [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] Slavonski Brod i Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.kkd-ibm.hr/manifestacije/mia_corak_slavenska/default.aspx |title=Kazališno-koncertna dvorana "Ivana Brlić - Mažuranić |archive-url=https://web.archive.org/web/20081205051246/http://www.kkd-ibm.hr/manifestacije/mia_corak_slavenska/default.aspx |archive-date=5. prosinca 2008. |access-date=17. prosinca 2008.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Čorak Slavenska, Mia}} [[Kategorija:Životopisi, Slavonski Brod]] [[Kategorija:Hrvatske balerine]] pbumzjval3549uq7z20r4acuw4zdhvw 0 27299 7565849 7416404 2026-07-29T08:43:22Z -wuppertaler 119979 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Spomenik Djindjicu 01 08 2007 Spomenik 2.jpg]] → [[File:Spomenik Đinđiću 01 08 2007 Spomenik 2.jpg]] [[c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) 7565849 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime=Zoran Đinđić<br><small>Зоран Ђинђић</small> |datum rođenja=[[1. kolovoza]] [[1952.]] |mjesto rođenja=[[Bosanski Šamac]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti=[[12. ožujka]] [[2003.]] |mjesto smrti=[[Beograd]], [[Srbija]] |malaslika= |opis male slike= |slika= Zoran Đinđić, Davos.jpg |veličina=200px |opis slike= |potpredsjednik= |potpredsjednik2= |potpredsjednik3= |potpredsjednik4= |potpredsjednik5= |potpremijer= |potpremijer2= |potpremijer3= |potpremijer4= |potpremijer5= |zamjenik= |zamjenik2= |zamjenik3= |zamjenik4= |zamjenik5= |stranka=[[Demokratska stranka (Srbija)|DS]] |potpis=Zoran Djindjic signature.svg |supruga=[[Ružica Đinđić]] |suprug= |položaj=premijer Srbije |čin2=gradonačelnik [[Beograd]]a |čin3= |čin4= |čin5= |zanimanje= |fusnote= |nasljednik=[[Zoran Živković]] |prethodnik=[[Mirko Marjanović (političar)|Mirko Marjanović]] |nasljednik2=[[Vojislav Mihailović]] |prethodnik2=[[Nebojša Čović]] |nasljednik3= |prethodnik3= |nasljednik4= |prethodnik4= |nasljednik5= |prethodnik5= |predsjednik= |predsjednik3= |predsjednik4= |predsjednik5= |premijer= |premijer2= |premijer3= |premijer4= |premijer5= |mandat_start=[[25. siječnja]] [[2001.]] |mandat_kraj=[[12. ožujka]] [[2003.]] |mandat_start2=[[21. veljače]] [[1997.]] |mandat_kraj2=[[30. rujna]] [[1997.]] |mandat_start3= |mandat_kraj3= |mandat_start4= |mandat_kraj4= |mandat_start5= |mandat_kraj5= |vjera=[[Srpska pravoslavna crkva]] }} '''Zoran Đinđić''' ([[Srpska ćirilica|ćirilica]]: Зоран Ђинђић; [[Bosanski Šamac]], [[1. kolovoza]] [[1952.]] – [[Beograd]], [[12. ožujka]] [[2003.]]), [[srbija]]nski političar i bivši premijer Srbije. == Životopis == Rođen je [[1. kolovoza]] [[1952.]] u Bosanskom Šamcu, gdje mu se otac (časnik [[JNA]]) zatekao na službi. Školovao se uglavnom po mjestima gdje mu je otac službovao, a [[gimnazija|gimnaziju]] je završio [[1970.]] godine u Beogradu. Godine [[1974.]] diplomirao je [[filozofija|filozofiju]] na Filozofskom fakultetu [[Sveučilište u Beogradu|Sveučilišta u Beogradu]]. Doktorirao je [[1979.]] godine na Sveučilištu u [[Konstanz]]u u [[Njemačka|Njemačkoj]] i to s tezom: ''Problemi utemeljenja kritičke teorije društva''. Mentor mu je bio [[Jürgen Habermas]], jedan od najuglednijih svjetskih filozofa. Još kao student sudjelovao je u oporbenim aktivnostima, pa je tako zbog pokušaja organiziranja autonomne studentske organizacije (zajedno s [[zagreb]]ačkim i [[Ljubljana|ljubljanskim]] studentskim vođama), osuđen na godinu dana [[zatvor]]a. [[Datoteka:Spomenik Đinđiću 01 08 2007 Spomenik 2.jpg|mini|lijevo|Spomenik Zoranu Đinđiću u [[Prokuplje|Prokuplju]].]] Tijekom 1980-ih, bio je profesor na Filozofskom fakultetu u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i viši znanstevni suradnik u Centru za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu. Jedan je od osnivača Demokratske stranke [[1989.]] godine. Na Skupštini održanoj u veljači [[1990.]] godine, izabran je za predsjednika Izvršnog odbora Demokratske stranke. Prosinca iste godine izabran je za jednog od zastupnika Demokratske stranke u Skupštini Srbije. Za predsjednika Demokratske stranke izabran je [[1994.]] godine. Nakon toga, još tri puta je potvrđen na mjestu šefa stranke. Od studenog [[1996.]] do veljače [[1997.]] godine, bio je jedan od vođa oporbene koalicije ''Zajedno'', koja je na lokalnim izborima u Srbiji odnijela pobjedu, ali to Miloševićev režim nije priznao. Poslije 88 dana građanskih i studentskih prosvjeda, Milošević je priznao pobjedu oporbi. Đinđić je [[21. veljače]] [[1997.]] izabran za gradonačelnika [[Beograd]]a. S te dužnosti je smijenjen [[30. rujna]] iste godine. U sudskom sporu s tadašnjim [[Predsjednik Vlade Republike Srbije|predsjednikom Vlade Republike Srbije]] [[Mirko Marjanović (političar)|Mirkom Marjanovićem]] osuđen je 20. rujna 1996. na četiri mjeseca zatvora, uslovno na dvije godine. Vrhovni sud Srbije preimenovao je presudu 9. srpnja 1998. godine i izrekao novu u kojoj je osuđen na sedam mjeseci zatvora, odnosno na tri godine uvjetnoga odsluženja kazne. U rujnu [[1999.]] američki tjednik ''[[Time (časopis)|Time]]'' uvrstio je Đinđića u prestižnu listu četrnaest vodećih europskih političara trećeg tisućljeća. Lipnja [[2000.]] godine, Đinđić preuzima funkciju koordinatora ''Saveza za promene'' (SZP), a u kolovozu iste godine postaje menadžer promotivne kampanje [[Demokratska opozicija Srbije|Demokratske opozicije Srbije]] za izbore koji su bili održani [[24. rujna]] iste godine, na kojima je DOS i pobijedio. Đinđić je najzaslužniji za događaje koji su [[5. listopada]] doveli do pada režima [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], koji je odbijao priznati izborni poraz. Na tim izborima Đinđić je izabran za poslanika u Vijeću republika Skupštine [[SRJ]]. Na parlamentarnim izborima održanim u prosincu [[2000.]] godine, DOS osvaja 176 zastupničkih mjesta. Đinđić je za [[premijer]]a Srbije izabran [[25. siječnja]] [[2001.]] godine. Dobitnik je ugledne njemačke [[Nagrada Bambi|nagrade "Bambi"]] za 2000. godinu s područja politike. Bio je predsjednik Organizacionog odbora 12. Svjetskog kupa u vaterpolu [[2002.]] U kolovozu [[2002.]] godine u [[Prag]]u je za doprinose u razvoju demokracije u Srbiji primio nagradu "Fondacije Polak", koja se svake godine dodjeljuje za doprinos u sprovođenju demokratskih i ekonomskih reformi u Centralnoj i Istočnoj Europi. Ubijen je u [[Atentat na Zorana Đinđića|atentatu 12. ožujka 2003. godine]] ispred zgrade [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]]. Pokopan je [[15. ožujka]] u ''Aleji zaslužnih građana'' na Novom groblju u Beogradu, a pogrebu je nazočilo više stotina tisuća građana. Za sobom je ostavio suprugu Ružicu, sina Luku i kćer Jovanu. == Državne funkcije == *Gradonačelnik [[Beograd]]a (veljača – rujan [[1997.]]) *Predsjednik Vlade Srbije (siječanj [[2001.]] – ožujak [[2003.]]) == Djela == * ''Jedna srpska vizija'' (2004.) * ''Srbija ni na istoku ni na zapadu'' (1996.) * ''Jugoslavija kao nedovršena država'' (1988.) * ''Jesen dijalektike'' (1987.) * ''Subjektivnost i nasilje'' (1982.) Eseji i radovi objavljivani su mu u "Stavu", "Književnim novinama" i "Književnoj reči". Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa "Theoria", glasila [[Filozofsko društvo Srbije|Filozofskog društva Srbije]]. Preveo je mnoga filozofska djela i autor je velikog broja novinskih prikaza. == Povezani članci == * [[Atentat na Zorana Đinđića]] * [[Sablja (televizijska serija)]] == Vanjske poveznice == *[http://www.fond-djindjic.org/ Fond "Dr. Zoran Đinđić"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402115331/http://www.fond-djindjic.org/ |date=2. travnja 2015. }} *[http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/48018/tako_je_govorio_djindjic_1995_srbi_iz_bivse_bih_ne_zele_da_zive_u_muslimanskoj_drzavi_i_imaju_pravo_da_ratuju.html Slobodna Bosna] TAKO JE GOVORIO ĐINĐIĆ 1995.: "Srbi iz bivše BiH ne žele da žive u muslimanskoj državi i imaju pravo da ratuju", 12. ožujak 2017. {{GLAVNIRASPORED:Đinđić, Zoran}} [[Kategorija:Životopisi, Bosanski Šamac]] [[Kategorija:Srbijanski političari od 1989.]] [[Kategorija:Predsjednici srbijanske vlade]] [[Kategorija:Srpski političari u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Žrtve atentata]] [[Kategorija:Protukomunisti]] cvvurgc0nizwq12ihtmj9dxg3oxcg06 0 39687 7565767 6599337 2026-07-28T21:11:29Z Pojmoslovac 51927 s 7565767 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanost | ime = Mikrobiologija | slika = | veličina = | opis slike = | znanstvena_grana = | znanstveno_polje = '''[[Biologija]]''' | znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]''' | dodatak = | portal = '''[[Portal:Biologija|Portal o biologiji]]''' }} '''Mikrobiologija''' ([[Grčki jezik|grč.]] ''mikrós'' - malen, sitan; ''biós'' - život; ''lógos'' - riječ, govor, u prenesenom značenju znanost) je primijenjena [[znanost]] koja proučava [[mikroorganizmi|mikroorganizme]] ili mikrobe, koji su premali da bi se uočili ljudskim okom. Služi se dostignućima i metodama drugih znanosti, od kojih su najznačajnije [[kemija]], [[fizika]] i [[ekologija]]. Bliska znanost je [[imunologija]]. Prema skupinama mikroorganizama koje proučava, mikrobiologija se dijeli na: * [[Bakteriologija|Bakteriologiju]] ([[Grčki jezik|grč.]] ''bakterion'' - štapić, palica; ''lógos'' - znanost) - proučava morfološka i uzgojna svojstva [[bakterije|bakterija]], njihov rast, [[metabolizam]] (mijenu tvari) i [[genetika|genetiku]]. * [[Mikologija|Mikologiju]] ([[Grčki jezik|grč.]] ''mýkes'' - gljiva; ''lógos'' - znanost) - proučava [[gljive]], jednostanične i višestanične, heterotrofne i aklorotrofne organizme. Proučavaju se njihova morfološka i uzgojna svojstva te rast, metabolizam i [[genetika]]. * [[Virologija|Virologiju]] (virusologiju) ([[Latinski jezik|lat.]] ''virus'' - otrov, sluz; [[Grčki jezik|grč.]] ''lógos'' - znanost) - proučava [[virus (biologija)|virus]]e te viroide i prione, infektivne čestice manje od virusa, koji su uzročnici bolesti biljaka, životinja i ljudi. * [[Protistologija|Protistologiju]] ([[Grčki jezik|grč.]] ''prótistos'' - prvi, najraniji; ''lógos'' - znanost) - proučava [[protisti|protiste]]. * [[Parazitologija|Parazitologiju]] - proučava obilježja plosnatih i valjakstih čovjekovih nametnika i člankonožaca. == Važni datumi u razvoju mikrobiologije == *[[1546.]] - [[Girolamo Fracastoro]] pretpostavlja da bolesti mogu biti posljedica rada nevidljivih [[organizam]]a *[[1590.]] - [[Zacharius Jensen]] izrađuje prvi [[mikroskop]] *[[1676.]] - [[Antoni van Leeuwenhoek]] otkriva prve [[mikroorganizmi|mikroorganizme]] *[[1688.]] - [[Francesco Redi]] objavljuje rad o [[spontana generacija|spontanoj generaciji]] [[crvi|crva]] *[[1765.]] - [[Lazzaro Spallanzani]] napada teoriju spontane generacije *[[1786.]] - [[Miler]] pravi prvu sistematsku klasifikaciju bakterija *[[1798.]] - [[Edward Jenner]] prvi put upotrebljava cjepivo protiv [[boginje|boginja]] *[[1838.]] - [[Theodor Schwann]] i [[Matthias Schleiden]] objavljuju rad ''Teorija stanica'' *[[1844.]] - [[Agostino Bassi]] potvrđuje da su mikroorganizmi uzročnici brojnih bolesti *[[1847.]] - [[Ignaz Semmelweis]] potvrđuje da se bolesti mogu prenijeti s čovjeka na čovjeka, i prvi primenjuje postupak dezinfikacije *[[1849.]] - [[John Snow]] istražuje epidemiologiju [[kolera|kolere]] u [[London]]u [[1849.]] godine *[[1857.]] - [[Louis Pasteur]] potvrđuje da je fermentacija posljedica rada mikroorganizma *[[1858.]] - [[Rudolf Ludwig Karl Virchow]] potvrđuje da [[stanica|stanice]] nastaju staničnom diobom *[[1861.]] - Pasteur zauvijek ruši teoriju spontane generacije *[[1867.]] - [[Joseph Lister]] objavljuje svoj rad o primjeni dezinfekcije tokom operacija *[[1869.]] - [[Friedrich Miescher]] otkriva [[nukleinska kiselina|nukleinske kiseline]] *[[1880.]] - [[Charles Louis Alphonse Laveran]] dokazuje da je uzrok [[malarija|malarije]] mikroorganizam ''Plasmodium'' *[[1882.]] - [[Robert Koch]] otkriva da je uzrok [[tuberkuloza|tuberkuloze]] bacil ''Mycobacterium tuberculosis'' *[[1884.]] - [[Hans Christian Gram|Gramove]] metode dijele bakterije na gram-pozitivne i gram-negativne *[[1884.]] - [[Ilja Iljič Mečnikov]] objašnjava proces [[fagocitoza|fagocitoze]] *[[1885.]] - [[Louis Pasteur|Pasteur]] stvara cjepivo protiv [[bjesnoća|bjesnoće]] *[[1886.]] - [[Theodor Escherich]] otkriva uzročnika [[dijareja|dijareje]] - mikroorganizam ''Escherichia coli'' *[[1896.]] - [[Van Ermengem]] otkriva uzročnika [[botulizam|botulizma]] – ''Clostridium botulinum'' *[[1897.]] - [[Ros]] dokazuje da malariju prenosi [[komarac]] *[[1900.]] - [[Rid]] dokazuje da je i prijenosnik [[žuta groznica|žute groznice]] komarac *[[1902.]] - [[Karl Landsteiner]] otkriva [[krvne grupe]] *[[1903.]] - [[Rajt]] otkriva prisustvo [[antitijela]] *[[1905.]] - [[Fritz Schaudinn]] i [[Erich Hoffmann]] otkrivaju da je [[sifilis]] prijenosan *[[1910.]] - [[Paul Ehrlich]] proizvodi prvi lijek protiv sifilisa *[[1911.]] - [[Rous]] otkriva virus koji dovodi do raka kod [[kokoške|kokoški]] *[[1915.]] - [[D'Herel]] i [[Tvort]] otkrivaju prve [[virus]]e koji napadaju bakterije *[[1921.]] - [[Alexander Fleming]] otkriva [[lizozomi|lizozome]] *[[1928.]] - [[Frederick Griffith]] otkriva bakterijsku transformaciju *[[1929.]] - Alexander Fleming otkriva [[penicilin]] *[[1937.]] - [[Čaton]] dijeli organizme na [[prokariote]] i [[eukariote]] *[[1941.]] - [[George Wells Beadle]] i [[Edward Lawrie Tatum|Tatum]] postavljaju hipotezu ''jedan gen - jedan enzim'' *[[1944.]] - [[Oswald Avery]] dokazuje da je [[DNK]] nosioc nasljedne informacije *[[1945.]] - [[Selman Waksman]] otkriva [[streptomicin]] *[[1946.]] - [[Edward Lawrie Tatum]] tumači bakterijsku konjugaciju *[[1951.]] - [[Alfred Hershey]] i [[Martha Chase]] tumače način na koji virus napada bakterije *[[1952.]] - [[Medaver]] otkriva da organizam ima osobinu tolerancije *[[1953.]] - [[James D. Watson]] i [[Francis Crick]] otkrivaju strukturu molekule [[DNK]] *[[1962.]] - [[Rodney Robert Porter]] tumači osnovnu strukturu [[imunoglobulin]]a '''G''' *[[1966.]] - [[Marshall Warren Nirenberg]], [[Har Gobind Khorana]] i dr. otkrivaju [[genski kod]] *[[1970.]] - [[Werner Arber]] i [[Hamilton O. Smith]] otkrivaju [[restriktivni enzimi|restriktivne enzime]] *[[1971.]] - [[David Baltimore]] otkriva obrnutu [[tranksripcija|trankripciju]] kod virusa *[[1977.]] - [[Gilber]] i [[Senger]] otkrivaju tehnike za sekvencioniranje DNK molekula *[[1979.]] - Sinteza [[inzulin]]a putem tehnologije rekombinacije DNK *[[1980.]] - Objavljeno istrjebljenje [[Variola vera|variole vere]] na svjetskoj razini *[[1982.]] - Sinteza cjepiva za [[hepatitis B]] *[[1984.]] - [[Luc Montagnier]] identificira virus [[HIV]]-a *[[1985.]] - [[Kary Mullis]] razvija [[Lančana reakcija polimeraze|lančanu reakciju polimeraze]] – ''PCR'' *[[1986.]] - Prvi put upotrijebljena genska terapija *[[1995.]] - Objavljen slijed DNK vrste ''Haemophilus influenza'' *[[1997.]] - Otkrivena najveća bakterija na svijetu *[[1999.]] - Razotkriven ljudski genom u sklopu [[Projekt ljudskog genoma|Projekta ljudskog genoma]] == Vanjske poveznice == * {{HTE|poljoprivredna-mikrobiologija|Poljoprivredna mikrobiologija}} * [https://www.hmd-cms.hr/ Hrvatsko mikrobiološko društvo] {{Grane Biologije}} [[Kategorija:Mikrobiologija| ]] rlly294ewbp1fpkyjytgm3ikw5wi86x 0 43187 7565800 7395628 2026-07-28T23:49:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565800 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = ŠNK Baranja Belje | slika = | puno ime = Športski nogometni klub Baranja-Belje Beli Manastir | nadimak = | godina osnivanja = [[25. veljače]] [[1992.]] | igralište = Gradski stadion, [[Beli Manastir]] | kapacitet stadiona = 3000 | direktor = [[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|20px|Hrvat]] | trener = [[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|20px|Hrvat]] | liga = [[MŽNL Osijek – Vinkovci]] | sezona = 2023./24. | plasman = 1. ([[1. ŽNL Osječko-baranjska]], promocija) | trenutačna sezona = | pattern_la1=|pattern_b1=|pattern_ra1=| leftarm1=000000|body1=000000|rightarm1=000000|shorts1=000000|socks1=000000| pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2=| leftarm2=000000|body2=000000|rightarm2=000000|shorts2=000000|socks2=000000|}} '''Športski nogometni klub Baranja-Belje Beli Manastir''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Beli Manastir|Belog Manastira]]. Trenutačno se natječe u [[MŽNL Osijek – Vinkovci]]. == Povijest == Osnovali su ga [[Baranja|baranjski]] prognanici 25. veljače 1992. (tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]) u [[Osijek]]u pod imenom '''HNK Baranja'''. Osnivač je bio nogometni djelatnik [[Đula Špigel]],<ref name="Glas Slavonije">I. Getto: [http://www.glas-slavonije.hr/193307/4/Priznanje-FIFA-e-na-pocasnom-mjestu-u-podrumu-Djule-Spigela ''Priznanje FIFA-e na počasnom mjestu u podrumu Đule Špigela''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161118164628/http://www.glas-slavonije.hr/193307/4/Priznanje-FIFA-e-na-pocasnom-mjestu-u-podrumu-Djule-Spigela |date=18. studenoga 2016. }}, Glas Slavonije, 19. ožujka 2013. Pristupljeno 18. studenoga 2016.</ref> a inicijatori su uz Špigla bila dvojica športskih djelatnika, uz potporu povjerenika Vlade RH za Baranju. Osnovni cilj osnivanja bila je promidžba hrvatske Baranje i postizanje športskih rezultata.<ref name="u progonstvu">Ivica Getto: [http://www.glas-slavonije.hr/249804/4/Baranja-92-u-progonstvu-zarila-i-palila-po-terenima ''Baranja '92. u progonstvu žarila i palila po terenima''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161118163013/http://www.glas-slavonije.hr/249804/4/Baranja-92-u-progonstvu-zarila-i-palila-po-terenima |date=18. studenoga 2016. }}, Glas Slavonije, 15. listopada 2014. Pristupljeno 18. studenoga 2016.</ref> Kasnije je ime promijenjeno u '''HNK Baranja 92'''. Predsjedništvo je stvoreno odmah nakon što se donijelo odluku o osnivanju. Prvi predsjednik bio je Marko Kvesić. Za klub su nastupali igrači iz skoro svih baranjskih klubova. Pristupili su svi koji su se našli u progonstvu i bili u vojsci odnosno policiji. Klub se uključio u hrvatska nogometna natjecanja unatoč teškim uvjetima i svakodnevnim granatiranjima Osijeka.<ref name="u progonstvu"/> Utakmice su igrane na stadionima i igralištima osječkih klubova [[NK Osijek]], [[NK Grafičar-Vodovod]], [[NK Metalac Osijek|NK Metalac]], [[NK Olimpija Osijek|NK Olimpija]], [[NK LIO Osijek|NK LIO]] te u [[Antunovac|Antunovcu]] i [[Višnjevac (Osijek)|Višnjevcu]]. Prvo je zaigrao u [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskom kupu]], a potom i u ligaškim natjecanjima.<ref name="u progonstvu"/> Klub je počeo igrati u trećem rangu: [[3. HNL – Istok 1992./93.]] U tom rangu igrao je i [[3. HNL – Istok 1993./94.|1993./94.]], [[3. HNL – Istok 1994./95.|1994./95.]] i [[3. HNL – Istok 1995./96.|1995./96.]]. Potom je igrao u [[2. HNL 1996./97.|2. HNL – Istok 1996./97.]] i [[2. HNL 1997./98.|2. HNL – Istok 1997./98.]]. Do 1998. godine klub je djelovao u progonstvu i u tom razdoblju postigao nekoliko velikih uspjeha. [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|Povratkom u Baranju]] 1998. godine promijenio je ime u '''Športski nogometni klub Baranja-Belje''', sa sjedištem u [[Beli Manastir|Belom Manastiru]]. == Izvori == * Dragutin Kerže, [[Alan Kerže]]: "Kuća osječko-baranjskog nogometa (1924. – 2004.)", Osijek, 2005. (str. 208–211.) * [[Borivoj Novaković]]: "50 godina nogometa u Baranji (1947/48-1996/97)", Beli Manastir, 2005. (str. 207.) {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://semafor.hns.family/klubovi/83/snk-baranja-belje/ Profil], HNS Semafor [[Kategorija:Baranjski športski klubovi|Baranja-Belje]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Osječko-baranjskoj županiji‎|Baranja]] [[Kategorija:Šport u Belom Manastiru|Baranja-Belje]] alnklgtdhf3pamqcjzw1afjxc6fd5gp 0 43456 7565745 7557260 2026-07-28T20:21:48Z Fraxinus 3144 /* Galerija */ 7565745 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Međugorje |slika =Church in Međugorje, B-H, June 4th 2007 (1).jpg |slika_širina = 250px |slika_opis = [[Crkva sv. Jakova u Međugorju]] |entitet = fbih |regija = |županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]] |općina = [[Čitluk]] |nadvisina = |lat = 43.20 |long = 17.67 |position = left |brojstan = 2.265 |domaćinstva = |pošta = 88266 |pozbroj = }} '''Međugorje''' je naseljeno mjesto u općini [[Čitluk]], u južnoj [[Hercegovina|Hercegovini]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 23. lipnja 2019.</ref> Vrlo je posjećeno katoličko [[marijansko svetište]]. == Zemljopisni položaj == Međugorje je smješteno u južnom dijelu [[Brotnjo|Brotnja]]. Područje južne Hercegovine, u kojem se nalazi Međugorje, ima [[Sredozemna klima|sredozemnu klimu]]. == Ukazanja u Međugorju == {{glavni|Ukazanja u Međugorju}} Međugorje je jedno od najpoznatijih [[Katolička Crkva|katoličkih]] hodočasničkih odredišta na svijetu. Postalo je poznato kroz [[Ukazanja u Međugorju|ukazanja Djevice Marije]], koja se kao fenomen počela javljati [[1981.]] godine, nakon čega se počeo razvijati vjerski turizam. Od tada je ovo [[Hercegovina|hercegovačko]] mjesto, uz [[Sarajevo]], jedno od najposjećenijih turističkih odredišta [[Bosna i Hercegovina|BiH]], koje godišnje obiđe oko milijun [[Katoličanstvo|katolika]] iz cijelog svijeta. Središte okupljanja je [[Crkva sv. Jakova u Međugorju|crkva sv. Jakova]] u središtu mjesta. Temom Međugorja bavila se [[Ljiljana Bunjevac Filipović]] u dokumentarnom filmu ''Međugorje - evo ti Majke'' (2011.), čija je scenaristica i redateljica.<ref name="mojtv">[http://mojtv.hr/film/28066/medjugorje--evo-ti-majke.aspx MojTV] ''Međugorje - evo ti Majke'' (pristupljeno 9. listopada 2016.)</ref> == Povijest == Za vrijeme rimskog doba ovo je područje pripadalo naronskom okrugu. Pronađeni su ostaci kasnoantičke bazilike. Međugorje se prvi put spominje 1599. godine, u povijesnim dokumentima, kao autonomna župa. Sadašnja župa osnovana je 1892. godine i posvećena je sv. Jakovu, zaštitniku hodočasnika. [[Crkva sv. Jakova u Međugorju|Današnja župna crkva]] dovršena je 1969. godine i posvećena je [[Jakov Zebedejev (stariji)|sv. Jakovu Zebedejevom]]. Prva crkva građena je 1897. godine, ali nakon Prvog svjetskog rata, zbog nestabilnosti je neupotrebljiva. Na vrhu [[Križevac (Međugorje, BiH)|brda Križevac]], 1933. sagrađen je križ za 1900. godišnjicu razapeća [[Isus]]a Krista na kojem se nalazi natpis: Isusu Kristu, Otkupitelju ljudskog roda, u znak svoje vjere, ljubavi i nade, u spomen 1900. godišnjice [[Isusova muka|Muke Isusove]]. Nakon [[24. lipnja]] [[1981.]] godine piše se drugačija [[povijest]], kada su počela ukazanja [[Gospa|Gospe]] s Isusom. Od tada se Međugorje počelo ubrzano razvijati pružajući hodočasnicima sve potrebne sadržaje za vrijeme njihova posjeta ovom svjetski poznatom odredištu.<ref>Ivan Dodig: Povijest Međugorja, esej</ref> == Stanovništvo == === Popisi 1971. – 1991. === [[Datoteka:Krizevac Medjugorje - Hotel Pansion Porta - Bosnia Herzegovina - Creative Commons by gnuckx (4695205570).jpg|250px|mini|desno|Hodočasnici na brdu Križevac]] [[Datoteka:Međugorje, Bosnia and Herzegovina Apr-26-2012 173 (7155876644).jpg|thumb|250px|Pogled na Međugorje]] {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Međugorje''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref>''Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.'', Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]]''' |1356 (99,19 %) |1142 (98,53 %) |1389 (99,64 %) |- |'''[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]''' |1 (0,07 %) |0 |0 |- |'''[[Muslimani (narod)|Muslimani]]''' |0 |0 |0 |- |'''[[Jugoslaveni]]''' |0 |2 (0,17 %) |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |10 (0,73 %) |15 (1,29 %) |5 (0,35 %) |- |'''ukupno''' |'''1367''' |'''1159''' |'''1394''' |} === Popis 2013. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Međugorje''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |2232 (98,54 %) |- |'''[[Bošnjaci]]''' |4 (0,18 %) |- |'''Srbi''' |3 (0,13 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |26 (1,15 %) |- |'''ukupno''' |'''2265''' |} == Znamenitosti == * [[Crkva sv. Jakova u Međugorju]] * [[Križevac (Međugorje, BiH)|brdo Križevac]] * [[Pobrdo]] * [[Kip Uskrslog Isusa Krista u Međugorju|Kip Uskrslog Isusa Krista]] * [[Vrt sv. Franje u Međugorju|Vrt sv. Franje]] * [[Majčino selo]] == Poznate osobe == [[File:Medjugorje - Hotel Pansion Porta - Bosnia Herzegovina - Creative Commons by gnuckx - Majcino selo (4694672715).jpg|thumb|right|130px|Kip fra Slavka Barbarića u Majčinom selu u Međugorju]] [[Datoteka:Cilic WM18 (62) (43932286881).jpg|130px|mini|desno|Marin Čilić]] * [[Slavko Barbarić (svećenik)|Slavko Barbarić]] - svećenik, franjevac * [[Jozo Zovko]] - svećenik, franjevac * [[Jozo Vasilj]] - svećenik, franjevac, misionar * [[Vicka Ivanković Mijatović]] - vidjelica * [[Mirjana Dragičević Soldo]] - vidjelica * [[Marin Čilić]] – tenisač * [[Ivan Dodig]] – tenisač * [[Andrija Stipanović]] – košarkaš * [[Vladimir Vasilj]] – nogometaš == Šport == * [[NK Međugorje]] NK Međugorje od 2007. organizira međunarodni nogometni turnir za djecu ''Međugorje Cup''.<ref>[https://caportal.net/2017/03/05/11-medunarodni-nogometni-turnir-medugorje-cup-2017/ 11. Međunarodni nogometni turnir Međugorje Cup 2017.] caportal.net</ref> * [[HRK Međugorje]] Od 2006. održava se međunarodni rukometni turnir za mlađe kategorije „Stanko Sivrić”, najveći rukometni turnir ove vrste u BIH.<ref>[https://ljubuski.net/2115-pocinje-rukometni-turnir-u-medjugorju Počinje rukometni turnir u Međugorju] ljubuski.net</ref> * [[Karate klub Međugorje|KK Međugorje]] * [[Tenis klub Međugorje|TK Međugorje]] * [[Kuglački klub Međugorje|KK Međugorje]] == Galerija == <gallery> Medziugorie 25.JPG|Križ za 1900. godišnjicu [[Isusovo razapinjanje|razapeća Isusova]] s natpisom 33. - 1933. Blue Cross Apparition Site - Medjugorje - Hotel Pansion Porta - Bosnia Herzegovina - Creative Commons by gnuckx - Podbrdo (4694575857).jpg|[[Pobrdo]] s [[Plavi križ u Međugorju|plavim križem]]. Bosnia and Herzegovina Apr-24-2012 150 (7155846052).jpg|[[Vinograd]] u Međugorju. Statue Mary Medjugorie 2008.jpg|Kip Gospe Međugorske. </gallery> {{Široka slika|Panormamedugorje.jpg|900px|Panoramski pogled na Pobrdo}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti|commonscat=Medjugorje|commonscathr=Međugorje}} * [http://www.medjugorje.hr/ Službene stranice župe] * [http://www.medjugorje.ws Gospa iz Međugorja] * [http://www.medjugorje-info.com/ Međugorje Info] {{Čitluk}} [[Kategorija:Čitluk]] [[Kategorija:Međugorje| ]] a99trt3h53wqhhslckjgr0j1658pvot 7565749 7565745 2026-07-28T20:26:25Z Fraxinus 3144 /* Znamenitosti */ 7565749 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Međugorje |slika =Church in Međugorje, B-H, June 4th 2007 (1).jpg |slika_širina = 250px |slika_opis = [[Crkva sv. Jakova u Međugorju]] |entitet = fbih |regija = |županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]] |općina = [[Čitluk]] |nadvisina = |lat = 43.20 |long = 17.67 |position = left |brojstan = 2.265 |domaćinstva = |pošta = 88266 |pozbroj = }} '''Međugorje''' je naseljeno mjesto u općini [[Čitluk]], u južnoj [[Hercegovina|Hercegovini]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 23. lipnja 2019.</ref> Vrlo je posjećeno katoličko [[marijansko svetište]]. == Zemljopisni položaj == Međugorje je smješteno u južnom dijelu [[Brotnjo|Brotnja]]. Područje južne Hercegovine, u kojem se nalazi Međugorje, ima [[Sredozemna klima|sredozemnu klimu]]. == Ukazanja u Međugorju == {{glavni|Ukazanja u Međugorju}} Međugorje je jedno od najpoznatijih [[Katolička Crkva|katoličkih]] hodočasničkih odredišta na svijetu. Postalo je poznato kroz [[Ukazanja u Međugorju|ukazanja Djevice Marije]], koja se kao fenomen počela javljati [[1981.]] godine, nakon čega se počeo razvijati vjerski turizam. Od tada je ovo [[Hercegovina|hercegovačko]] mjesto, uz [[Sarajevo]], jedno od najposjećenijih turističkih odredišta [[Bosna i Hercegovina|BiH]], koje godišnje obiđe oko milijun [[Katoličanstvo|katolika]] iz cijelog svijeta. Središte okupljanja je [[Crkva sv. Jakova u Međugorju|crkva sv. Jakova]] u središtu mjesta. Temom Međugorja bavila se [[Ljiljana Bunjevac Filipović]] u dokumentarnom filmu ''Međugorje - evo ti Majke'' (2011.), čija je scenaristica i redateljica.<ref name="mojtv">[http://mojtv.hr/film/28066/medjugorje--evo-ti-majke.aspx MojTV] ''Međugorje - evo ti Majke'' (pristupljeno 9. listopada 2016.)</ref> == Povijest == Za vrijeme rimskog doba ovo je područje pripadalo naronskom okrugu. Pronađeni su ostaci kasnoantičke bazilike. Međugorje se prvi put spominje 1599. godine, u povijesnim dokumentima, kao autonomna župa. Sadašnja župa osnovana je 1892. godine i posvećena je sv. Jakovu, zaštitniku hodočasnika. [[Crkva sv. Jakova u Međugorju|Današnja župna crkva]] dovršena je 1969. godine i posvećena je [[Jakov Zebedejev (stariji)|sv. Jakovu Zebedejevom]]. Prva crkva građena je 1897. godine, ali nakon Prvog svjetskog rata, zbog nestabilnosti je neupotrebljiva. Na vrhu [[Križevac (Međugorje, BiH)|brda Križevac]], 1933. sagrađen je križ za 1900. godišnjicu razapeća [[Isus]]a Krista na kojem se nalazi natpis: Isusu Kristu, Otkupitelju ljudskog roda, u znak svoje vjere, ljubavi i nade, u spomen 1900. godišnjice [[Isusova muka|Muke Isusove]]. Nakon [[24. lipnja]] [[1981.]] godine piše se drugačija [[povijest]], kada su počela ukazanja [[Gospa|Gospe]] s Isusom. Od tada se Međugorje počelo ubrzano razvijati pružajući hodočasnicima sve potrebne sadržaje za vrijeme njihova posjeta ovom svjetski poznatom odredištu.<ref>Ivan Dodig: Povijest Međugorja, esej</ref> == Stanovništvo == === Popisi 1971. – 1991. === [[Datoteka:Krizevac Medjugorje - Hotel Pansion Porta - Bosnia Herzegovina - Creative Commons by gnuckx (4695205570).jpg|250px|mini|desno|Hodočasnici na brdu Križevac]] [[Datoteka:Međugorje, Bosnia and Herzegovina Apr-26-2012 173 (7155876644).jpg|thumb|250px|Pogled na Međugorje]] {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Međugorje''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref>''Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.'', Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]]''' |1356 (99,19 %) |1142 (98,53 %) |1389 (99,64 %) |- |'''[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]''' |1 (0,07 %) |0 |0 |- |'''[[Muslimani (narod)|Muslimani]]''' |0 |0 |0 |- |'''[[Jugoslaveni]]''' |0 |2 (0,17 %) |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |10 (0,73 %) |15 (1,29 %) |5 (0,35 %) |- |'''ukupno''' |'''1367''' |'''1159''' |'''1394''' |} === Popis 2013. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Međugorje''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |2232 (98,54 %) |- |'''[[Bošnjaci]]''' |4 (0,18 %) |- |'''Srbi''' |3 (0,13 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |26 (1,15 %) |- |'''ukupno''' |'''2265''' |} == Znamenitosti == * [[Crkva sv. Jakova u Međugorju]] * [[Križevac (Međugorje, BiH)|brdo Križevac]] * [[Pobrdo]] ([[Plavi križ u Međugorju|plavi križ]]) * [[Kip Uskrslog Isusa Krista u Međugorju|Kip Uskrslog Isusa Krista]] * [[Vrt sv. Franje u Međugorju|Vrt sv. Franje]] * [[Majčino selo]] == Poznate osobe == [[File:Medjugorje - Hotel Pansion Porta - Bosnia Herzegovina - Creative Commons by gnuckx - Majcino selo (4694672715).jpg|thumb|right|130px|Kip fra Slavka Barbarića u Majčinom selu u Međugorju]] [[Datoteka:Cilic WM18 (62) (43932286881).jpg|130px|mini|desno|Marin Čilić]] * [[Slavko Barbarić (svećenik)|Slavko Barbarić]] - svećenik, franjevac * [[Jozo Zovko]] - svećenik, franjevac * [[Jozo Vasilj]] - svećenik, franjevac, misionar * [[Vicka Ivanković Mijatović]] - vidjelica * [[Mirjana Dragičević Soldo]] - vidjelica * [[Marin Čilić]] – tenisač * [[Ivan Dodig]] – tenisač * [[Andrija Stipanović]] – košarkaš * [[Vladimir Vasilj]] – nogometaš == Šport == * [[NK Međugorje]] NK Međugorje od 2007. organizira međunarodni nogometni turnir za djecu ''Međugorje Cup''.<ref>[https://caportal.net/2017/03/05/11-medunarodni-nogometni-turnir-medugorje-cup-2017/ 11. Međunarodni nogometni turnir Međugorje Cup 2017.] caportal.net</ref> * [[HRK Međugorje]] Od 2006. održava se međunarodni rukometni turnir za mlađe kategorije „Stanko Sivrić”, najveći rukometni turnir ove vrste u BIH.<ref>[https://ljubuski.net/2115-pocinje-rukometni-turnir-u-medjugorju Počinje rukometni turnir u Međugorju] ljubuski.net</ref> * [[Karate klub Međugorje|KK Međugorje]] * [[Tenis klub Međugorje|TK Međugorje]] * [[Kuglački klub Međugorje|KK Međugorje]] == Galerija == <gallery> Medziugorie 25.JPG|Križ za 1900. godišnjicu [[Isusovo razapinjanje|razapeća Isusova]] s natpisom 33. - 1933. Blue Cross Apparition Site - Medjugorje - Hotel Pansion Porta - Bosnia Herzegovina - Creative Commons by gnuckx - Podbrdo (4694575857).jpg|[[Pobrdo]] s [[Plavi križ u Međugorju|plavim križem]]. Bosnia and Herzegovina Apr-24-2012 150 (7155846052).jpg|[[Vinograd]] u Međugorju. Statue Mary Medjugorie 2008.jpg|Kip Gospe Međugorske. </gallery> {{Široka slika|Panormamedugorje.jpg|900px|Panoramski pogled na Pobrdo}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti|commonscat=Medjugorje|commonscathr=Međugorje}} * [http://www.medjugorje.hr/ Službene stranice župe] * [http://www.medjugorje.ws Gospa iz Međugorja] * [http://www.medjugorje-info.com/ Međugorje Info] {{Čitluk}} [[Kategorija:Čitluk]] [[Kategorija:Međugorje| ]] bdvdew55psm6f81xg7yr338wenbr07d 0 49043 7565456 7175003 2026-07-28T12:43:01Z ~2026-38900-41 366407 /* */ 7565456 wikitext text/x-wiki {{pravopis}} {{slično|[[francuska|francuskom]] nogometašu|[[split]]ski glazbeni sastav|Zinedin Zidan}} {{Trener/izbornik/igrač | ime = Zinédine Zidane | slika = [[Datoteka:Zinedine Zidane 2015 (cropped).jpg|230px]] | opis slike = Zidane [[2015.]] godine. | puno ime = Zinedine Yazid Zidane | visina = 185 cm | nadimak = ''e Zizou, ZZ'' | datum rođenja = [[23. lipnja]] [[1972.]] | mjesto rođenja = [[Marseille]] | država = {{Z+X|FRA}} | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = {{NogRep|FRA}} | broj u klubu = | pozicija = izbornik, kao igrač [[Vezni igrač (nogomet)|veznjak]] | mlade godine = 1981. – 1983.<br/>1983. – 1986.<br/>1986. – 1989. | juniorski klubovi = [[US Saint-Henri|Saint-Henri]]<br/>[[SO Septèmes-les-Vallons|Septèmes-les-Vallons]]<br/>[[AS Cannes]] | godina = 1989. – 1992.<br/>1992. – 1996.<br/>1996. – 2001.<br/>2001. – 2006. | profesionalni klubovi = [[AS Cannes]]<br/>[[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]]<br/>[[Juventus F.C.|Juventus]]<br/>[[Real Madrid]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}61 {{0}}{{0}}{{0}}(6)<br/>{{0}}139 {{0}}{{0}}(28)<br/>{{0}}151 {{0}}{{0}}(24)<br/>{{0}}155 {{0}}{{0}}(37) | godine u reprezentaciji = 1988. – 1989.<br />1989. – 1990.<br />1990. – 1994.<br />1994. – 2006. | reprezentacija = {{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija do 17 godina|Francuska do 17]]<br />{{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija do 18 godina|Francuska do 18]]<br />{{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija do 21 godine|Francuska do 21]]<br />{{NogRep|FRA}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br/>{{0}}20 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br/>108 {{0}}{{0}}(31) | godine treniranja = 2014. – 2016.<br />2016. – 2018.<br />2019. – 2021. <br />2026. – | klubovi = [[Real Madrid Castilla|Real Madrid B]]<br />[[Real Madrid]]<br />[[Real Madrid]]<br />{{NogRep|FRA}} | ažurirano = 7. srpnja 2021. }} '''Zinedine Yazid Zidane''' ([[Marseille]], [[23. lipnja]] [[1972.]]), [[Francuska|francuski]] je [[nogomet]]ni trener i umirovljeni nogometaš. Trenutačno je izbornik [[Francuska nogometna reprezentacija|francuske nogometne reprezentacije]]. Zinedine Zidane je vezni nogometaš rođen [[1972.]] Kada je iz [[Juventus Football Club Torino|Juventus]]a prešao u [[Real Madrid]] za 76 milijuna eura, postao je dotada najskupljim nogometašem u povijesti. Kao dijete [[alžir]]skih imigranata (iz [[Kabili|kabilske]] obitelji), rodio se u Marseilleu. Vođa Francuza posebno se iskazao na svjetskim prvenstvima [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998. u Francuskoj]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|2006. u Njemačkoj]]. Karijeru je završio u finalu prvenstva u Njemačkoj protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] gdje je bio isključen u drugom produžetku nakon što je glavom u prsa udario talijanskog braniča [[Marco Materazzi|Marca Materazzija]], nakon što ga je ovaj jako uvrijedio. ==Klupska karijera== ===Rane godine, [[AS Cannes]] i [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]] (1988. – 1996.)=== Zidane je svoju nogometnu karijeru započeo u juniorskoj ekipi US Saint-Henrija, lokalnom klubu okruga [[Marseille]]a. S 14 godina, odigrao je prvu sezonu u juniorskoj ligi, gdje je zapao za oko [[AS Cannes|Cannesovom]] skautu Jeanu Varraudu. Zidane je otišao na šest tjedana probe, te je nakon toga još četiri godine proveo u [[Cannes]]u. Svoju prvu utakmicu u [[Francuska|francuskoj]] [[Ligue 1|Liguei 1]] odigrao je sa 17 godina, a svoj je prvi gol zabio [[8. veljače]] [[1991.]] kad mu je klupski predsjednik za nagradu darovao auto. Njegova prva sezona u Cannesu kulminirala je nastupom u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]]. Zidane je sezone 1992/93 prešao u [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]], s njima [[1995.]] osvojio [[Intertoto kup]], te igrao u finalu [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] 1996. godine. Igrao je zajedno s [[Bixente Lizarazu|Bixenteom Lizerazuom]] i [[Christophe Dugarry|Christophom Dugarryem]] te je taj trojac postao zaštitni znak kako Bordeauxa, tako i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske nogometne reprezentacije]] [[1998.]] ===[[Juventus]] (1996. – 2001.)=== Godine [[1996.]], Zidane je prešao u redove tadašnjeg aktualnog osvajača [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]], [[Italija|talijanski]] [[Juventus F.C.|Juventus]] za 3 milijuna funti. Zidane je u ekipi [[Marcello Lippi|Marcella Lippia]] postao glavni razigravač te je Juventus [[1997.]] osvojio ''Scudetto'' i [[Interkontinentalni kup]]. Zidane je također igrao u finalu [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] 1997. gdje je ''Stara dama'' poražena rezultatom 3-1 od [[Borussia Dortmund|Borussie Dortmund]]. Iduće je sezone postigao 7 golova u 32 utakmice te time pomogao Juventusu da zadrži naslov talijanskog prvaka. Iste je godine po drugi put u karijeri nastupio u finalu [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] [[1998.]] kad je Juventus opet poražen, ovaj put rezultatom 1-0 od strane [[madrid]]skog [[Real Madrid|Reala]]. Zidane je tokom pet sezona u dresu Juventusa zabio 24 gola, osvojio [[Interkontinentalni kup]] i [[Intertoto kup]] uz dva ''Scudetta.'' ===[[Real Madrid]] (2001. – 2006.)=== Godine [[2001.]], Zidane je potpisao četverogodišnji ugovor za [[Real Madrid]] uz odštetu od čak 76 milijuna [[Euro|eura]] što je svojedobno bio rekordan iznos. Zidane je uspješno krenuo s novim klubom te je u [[Glasgow]]u u finalu [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] [[2002.]] postigao prekrasan gol volejom za pobjedu od 2-1 protiv [[Bayer Leverkusen|Bayera Leverkusen]]a. Iduće je sezone Real osim Španjolskog super kupa osvojio i [[Europski Super kup|Europski]], a Zidane je proglašen FIFA-inim najboljim igračem [[2003.]] godine, te je tako, nakon [[Ronaldo|Ronalda]], postao drugi igrač koji je ovu prestižnu nagradu osvojio tri puta. Unatoč tome što je postigao svoj prvi hat-trick u pobjedi 4-2 protiv [[Sevilla FC|Seville]], Zidanova posljednja sezona nije bila uspješna. Real je rano ispao iz Španjolskog kupa i Lige prvaka te je sezonu završio s 12 bodova zaostatka za vodećom [[FC Barcelona|Barcelonom]]. Dana [[7. svibnja]] [[2006.]], Zidane je protiv [[Villarreal CF|Villarreala]] na stadionu [[Stadion Santiago Bernabéu|Santiago Bernabéu]] odigrao svoju posljednju utakmicu za [[Real Madrid]]. ==Reprezentativna karijera== Zidane je svoju prvu utakmicu za reprezentaciju odigrao [[17. kolovoza]] [[1994.]] u prijateljskoj utamici protiv [[Češka|Češke]] te je na toj utamici zabio 2 gola. Nastupio je na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURU]] 1996. u [[Engleska|Engleskoj]], gdje je [[Francuska]] u polufinalu bila poražena od [[Češka|Češke]] nakon izvođenja jedanaesteraca. ===Svjetsko prvenstvo 1998.=== Na svjetskom prvenstvu u [[Francuska|Francuskoj]] Zidane je postigao 3 gola od kojih 2 u finalu protiv [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] kojeg je Francuska pobijedila s 3-0 te tako osvojila svoj prvi naslov svjetskog prvaka. ===Europsko prvenstvo 2000.=== [[Datoteka:Maillot Zidane.jpg|mini|lijevo|120px|Zidanov dres s brojem 10]] Zidane je bio ključni igrač Francuske na EURU 2000. gdje je odličnim igrama i presudnim golovima pomogao svojoj reprezentaciji da dođe do naslova prvaka. Francuska je tako, pobijedivši u finalu [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italiju]], postala prva reprezentacija nakon [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadne Njemačke]] 1974. koja je istovremeno bila i svjetski i europski prvak. ===Ozljede, umirovljenje i povratak (2002. – 2006.)=== Zbog ozljede Zidane nije mogao igrati prve dvije utakmice za Francusku na Svjetskom prvenstvu 2002. Zaigrao je u trećoj utakmici, no ni on nije mogao pomoći reprezentaciji da pobijedi i izbori osminu finala pa je Francuska natjecanje završila već u prvoj fazi bez postignutog pogotka. Na [[Europsko prvenstvo u nogometu 2004.|Euru 2004.]], Zidane je u sudačkoj nadoknadi donio pobjedu Francuskoj protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] zabivši golove iz slobodnog udarca te iz jedanaesterca. Međutim, Francuska je u četvrtfinalu poražena od kasnijeg pobjednika [[Grčka|Grčke]]. Nakon poraza, Zidane je nakratko završio svoju reprezentativnu karijeru da bi se [[3. kolovoza]] 2005. vratio na nagovor Francuskog izbornika [[Raymond Domenech|Raymonda Domenecha]] kako bi pomogao Francuskoj da izbori nastup na svjetskom prvenstvu. Dana [[27. svibnja]] [[2006.]], Zidane je protiv [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]] ubilježio jubilarni 100. nastup za reprezentaciju te tako postao jedan od četvorice igrača koji su nastupili za Francusku reprezentaciju više od 100 puta (osim njega, taj su upjeh ostvarili [[Marcel Desailly]], [[Didier Deschamps]] i [[Lilian Thuram]]) ===Svjetsko prvenstvo 2006.=== Na svjetskom je prvenstvu 2006. Francuska, iako prije prvenstva i nije bila izraziti favorit, dogurala do finala gdje ju je čekala reprezentacija [[Italija|Italije]]. U finalu je Francuska povela golom iz jedanaesterca Zidanea kojem je to bila posljednja utamica u karijeri. Zidane je tim golom postao tek četvrti igrač uz [[Pelé]]a, [[Paul Breitner|Paula Breitnera]] i [[Vavá|Vavu]] koji je postigao gol u dva različita finala svjetskih prvenstva. Međutim, do kraja regularnog dijela, Italija je izjednačila na 1:1, a Zidane je u 110. minuti produžetaka zaradio isključenje nakon što je udario glavom [[Marco Materazzi|Marca Materazzija]] koji ga je prethodno uvrijedio. Francuska je finale izgubila nakon izvođenja kaznenih udaraca, a Zidane je dobio Zlatnu loptu za najboljeg igrača turnira unatoč incidentu. == Trenerska karijera == === Real Madrid === U siječnju je [[2016.]] godine Zidane postao službeni trener [[Real Madrid]]a. Prije toga radio je kao pomoćni trener u Real Madridu i kao trener [[Real Madrid Castilla|B selekcije]]. Na trenerskoj je klupi zamijenio [[Rafael Benítez]]a. Real je Madrid pod njegovim vodstvom u najjačim utakmicama protiv najvećih konkurenata pobijedio [[Athletic Bilbao|Athletico Bilbao]] na San Mamesu (2-1), dok je preostala dva boda osvojio u remijima protiv [[Atlético Madrid]]a (1-1) na Vicente Calderonu i [[Valencia C.F.|Valencije]] (2-2) na Mestalli. U preostalim velikim utakmicama Benítezov je Real izgubio. Odnosi se to na utakmice protiv [[FC Barcelona|Barcelone]] (0-4), [[Sevilla F.C.|Seville]] (2-3) i [[Villarreal CF|Villarreala]] (0-1).<ref>{{citiranje www |url=http://sportske.jutarnji.hr/realovom-predsjedniku-perezu-je-prekipjelo-na-hitnom-sastanku-smijenjen-trener-rafa-benitez--nasljeduje-ga-legenda-/1491299/ |naslov=Odlučili smo raskinuti ugovor s Rafom Benitezom, novi trener Reala je naša legenda |rad=Sportske Novosti |dan=4. siječnja 2016. |preuzeto=4. siječnja 2016. |url-status=dead }}</ref> U svibnju [[2018.]] godine odlazi s klupe Reala nakon što je osvojio kao trener treću [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]. [[11. ožujka]] [[2019.]] preuzima po drugi put klupu [[Real Madrid]]a, nasljedivši [[Santiago Solari|Santiaga Solarija]].<ref>{{citiranje www |url=https://www.index.hr/sport/clanak/real-madrid-potvrdio-zidane-ih-ponovno-preuzima/2070096.aspx |naslov=Real Madrid potvrdio, Zidane ih ponovno preuzima |rad=index.hr |dan=11. ožujka 2019. |preuzeto=11. ožujka 2019.}}</ref> ==Obitelj== Zidane je upoznao svoju ženu, španjolsku plesačicu Veronique Fernánde, dok je igrao za Cannes tijekom sezone 1991./92. Zajedno imaju četiri sina Enza, Lucu, Thea i Elyaza. == Zanimljivosti == Zidane je izmislio tehniku driblinga pri kojoj se igrač okreće s obje noge na lopti. Njemu je u čast prozvan „Marsejski rulet”. Poznat je po nogometnim "trikovima" pri driblingu s protivnikom ili u samoj igri. ==Trofeji== ===Klub=== * {{Z|FRA}} '''[[FC Girondins de Bordeaux]]''' ** [[Kup UEFA]] *** Finalist: 1995./96. ** [[Intertoto kup]]: 1995. * {{Z|ITA}} '''[[Juventus F.C.]]''' ** [[Serie A]]: 1996./97., 1997./98. ** [[Europski Super kup]]: 1996. ** [[Interkontinentalni kup]]: 1996. ** Talijanski super kup: 1997. ** [[Intertoto kup]]: 1999. ** [[UEFA Liga prvaka]] *** Finalist: 1996./97., 1997./98. * {{Z|ŠPA}} '''[[Real Madrid]]''' ** [[La Liga]]: 2002./03., 2016./17. (kao trener). ** [[UEFA Liga prvaka]]: 2001./02., 2013./14. (kao pomoćni trener), 2015./16. (kao trener), 2016./17. (kao trener), 2017./18 (kao trener). ** [[Interkontinentalni kup]]: 2002. ** [[Europski Super kup]]: 2002., 2016. (kao trener), 2017. (kao trener). ** Španjolski super kup: 2001., 2003., 2017. (kao trener). ** [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: 2016. (kao trener), 2017. (kao trener). ===Reprezentacija=== * {{Z|FRA}} '''[[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]''' ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.]] *** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.]] - finalist ** [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.]] ===Osobni=== *UEFA Najbolji veznjak : 1997./98. *FIFA treći najbolji igrač godine: 1997., 2002. *FIFA idealna momčad: 1998., 2006. *World Soccer igrač godine: 1998. *Onze d'Or: 1998., 2000., 2001. *Zlatna lopta: 1998. *FIFA igrač godine: [[FIFA-in igrač godine 1998.|1998.]], 2000., 2003. *UEFA Najbolji igrač europskog prvenstva: 2000. *Dream team EURA: 2000, 2004. *Nogometaš godine u [[Serie A]]: 2001. *UEFA BEST XI: 2001., 2002., 2003. *[[UEFA Liga prvaka]] najkorisniji igrač: 2001./02. *Premio Don Balón (Najbolji strani igrač u La Ligi): 2002 *[[FIFA 100]]: 2004. *Najbolji europski igrač u zadnjih 50 godina: 2004. *FIFPro najbolja ekipa: 2005., 2006. *FIFA drugi najbolji igrač godine: 2006. *[[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima|FIFA zlatna lopta]]: 2006. == Izvori == {{commons}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.realmadrid.com/en/about-real-madrid/history/football-legends/zinedine-zidane Službena stranica na RealMadrid.com] {{Navigacije |naslov=Zinédine Zidane – sastavi i nagrade |popis= {{Navigacije |naslov=Sastavi Francuske | naslov-style = background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; color:white; |popis= {{Sastav Francuska 1996 EP}} {{Sastav Francuska 1998 SP}} {{Sastav Francuska 2000 EP}} {{Sastav Francuska 2002 SP}} {{Sastav Francuska 2004 EP}} {{Sastav Francuska 2006 SP}}}} {{FIFA 100}} {{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa‎}} {{FIFA-in igrač godine}} {{Igrač godine World Soccera}} {{Kuća slavnih talijanskog nogometa}}}} {{GLAVNIRASPORED:Zidane, Zinédine}} [[Kategorija:Dobitnici Zlatne lopte France Footballa]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade FIFA Zlatna lopta]] [[Kategorija:Francuski nogometaši]] [[Kategorija:Francuski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši AS Cannesa]] [[Kategorija:Nogometaši Girondins de Bordeauxa]] [[Kategorija:Nogometaši Juventusa F.C.]] [[Kategorija:Nogometaši madridskog Reala]] [[Kategorija:Životopisi, Marseille]] kbnqix4w51nzb0ed8tu9x0ldot9buwb 0 50115 7565457 7561795 2026-07-28T12:44:11Z ~2026-38900-41 366407 /* */ 7565457 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|prosinac 2014.}} {{Nogometna reprezentacija | ime = Francuska | grb = | nadimak = Les Bleus<br>([[francuski]] ''Plavi'') | savez = ''Fédération Française de Football'' (FFF) | izbornik = [[Zinedine Zidane]] | kapetan = [[Kylian Mbappé]] | najviše nastupa = [[Hugo Lloris]] (145) | najbolji strijelac = [[Kylian Mbappé]] (62) | FIFA = 3.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14212 |title=The FIFA/Coca-Cola World Ranking – Ranking Table – FIFA.com |publisher=[[FIFA]] |date=20. lipnja 2024. |accessdate=10. srpnja 2024. |language=engleski |url-status=live}}</ref> | ažurirano = 11. lipnja 2026. | pattern_la1 = _fra26H | pattern_b1 = _fra26H | pattern_ra1 = _fra26H | pattern_sh1 = _fra26H2 | pattern_so1 = _fra26Hl | leftarm1 = 17367F | body1 = 17367F | rightarm1 = 17367F | shorts1 = FFFFFF | socks1 = FF0000 | pattern_la2 = _fra26a | pattern_b2 = _fra26a | pattern_ra2 = _fra26a | pattern_sh2 = _fra26a | pattern_so2 = _fra26al | leftarm2 = bde4d7 | body2 = bde4d7 | rightarm2 = bde4d7 | shorts2 = bde4d7 | socks2 = bde4d7 | prva utakmica = {{Z|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgija]] 3:3 '''Francuska''' {{Z|FRA}}<br/>([[Bruxelles]], [[Belgija]]; [[1. svibnja]] [[1904.]]) | najveća pobjeda = {{Z|FRA}} '''Francuska''' 14:0 [[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]] {{Z|GIB}}<br/>([[Nica]], [[Francuska]]; [[18. studenoga]] [[2023.]]) | najveći poraz = {{Z|DAN}} [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]] 17:1 '''Francuska''' {{Z|FRA}}<br/>([[London]], [[Engleska]]; [[22. listopada]] [[1908.]]) | Nastupi na SP = 17 | Prvi put na SP = 1930. | Najbolji rezultat na SP = prvak ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Europska prvenstva u nogometu|Europsko prvenstvo]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 11 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1960.|1960.]] | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = prvak ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|1984.]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|2000.]]) | Nastupi na LN = 2 | Prvi put na LN = [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2021.]] | Najbolji rezultat na LN = prvak ([[UEFA Liga nacija 2020./21.|2021.]]) | medalje = {{Medalje SP}} {{medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] | }} {{medalje zlato|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] | }} {{medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Njemačka 2006.]] | }} {{medalje srebro|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] | }} {{medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|Švedska 1958.]] | }} {{medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|Meksiko 1986.]] | }} {{Medalje EP}} {{medalje zlato| [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|Francuska 1984.]] | }} {{medalje zlato| [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Belgija i Nizozemska 2000.]] | }} {{medalje srebro| [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Francuska 2016.]] | }} {{Medalje Lige nacija}} {{Medalje zlato | [[UEFA Liga nacija 2020./21.|Italija 2021.]] | }} {{Medalje bronca | [[UEFA Liga nacija 2024./25.|Njemačka 2025.]] | }} {{Medalje OI}} {{medalje zlato| [[Nogomet na OI 1984.|Los Angeles 1984.]] | }} {{medalje srebro| [[Nogomet na OI 1900.|Pariz 1900.]] | }} }} '''Francuska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Francuska|Republiku Francusku]] u [[nogomet]]u. Nalazi se pod upravom Francuskog nogometnog saveza ([[Francuski|fr.]] ''Fédération Française de Football''), vodećeg nogometnog tijela u Francuskoj, a natječe se kao članica [[UEFA|UEFA-e]]. Tradicijske boje reprezentacije su plava, bijela i crvena, boje koje također označavaju i [[Zastava Francuske|francusku državnu zastavu]]. Reprezentacija je poznata pod nadimkom ''Les Bleus'' koji je povezan i s francuskim reprezentacijama drugih športova. Francuska reprezentacija osvojila je najveći broj titula ''Svjetske momčadi godine'', koju izdaje ''[[World Soccer]]'', njih čak četiri, više od bilo kojega kluba ili reprezentacije na svijetu. Svoju prvu službenu nogometnu utakmicu Francuska je odigrala 1904. godine, a svoje domaće utakmice uglavnom igra na stadionu ''[[Park prinčeva]]'', u predgrađu [[Pariz]]a. Reprezentacija je osvojila dva naslova svjetskog nogometnog prvaka, dva naslova europskog nogometnog prvaka, [[Olimpijske igre|Olimpijski turnir]] i dva [[Kup konfederacija|Kupa konfederacija]]. Nakon što su 2001. godine osvojili Kup konfederacija postali su jedina reprezentacija, uz [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]], koja je osvojila tri najvažnija turnira u organizaciji [[FIFA|FIFA-e]]. Tradicijski, nogometni suparnici Francuske su susjedi [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijani]], dok su u prošlosti to bili [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgijanci]] i [[Engleska nogometna reprezentacija|Englezi]] te 1980-ih [[Njemačka nogometna reprezentacija|Nijemci]]. Reprezentacija se u potpunosti razvila tijekom triju zlatnih generacije: one iz pedesetih, osamdesetih i devedesetih godina 20. stoljeća, što je ishodovalo osvajanjem brojnih priznanja i medalja. Francuska je bila jedna od četiri europske momčadi izabrane za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|prvo svjetsko nogometno prvenstvo 1930.]] Godine 1958., pod vodstvom nekoliko priznatijih igrača, među kojima je najpoznatiji bio [[Raymond Kopa]], Francuska je osvojila treće mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|Svjetskom prvenstvu u Švedskoj]]. Godine 1984., tada priznati [[Michel Platini]], predvodio je Francusku do [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|osvajanja svoga prvoga Europskog prvenstva]], a 16 godina kasnije [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|osvojit će i drugo]], ovaj put pod igračkim vodstvom [[Didier Deschamps|Didera Deschampsea]] i [[Zinedine Zidane|Zinedinea Zidanea]]. Francuska je 1998. godine, kao domaćin, postala osma svjetska reprezentacija koja je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|osvojila Svjetsko prvenstvo u nogometu]] pobijedivši u završnici [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] rezultatom 3:0. Od tada je njihov najbolji rezultat na svjetskim nogometnim prvenstvima osvojeno 1. mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusiji 2018. godine]] kada su u finalu pobijedili [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatsku]] (4:2). Nakon osvojenoga svjetskog nogometnog prvenstva 1998. i europskog 2000., Francuska je prvi puta u svojoj povijesti zasjela na prvo mjesto najboljih reprezentacija svijeta prema službenoj ljestvici FIFA-e. Trenutačni izbornik Francuske nogometne reprezentacije je Didier Deschamps, bivši reprezentativac i kapetan generacije koja je 1998. i 2000. godine postala svjetskim i europskim prvakom, a koji je na to mjesto zasjeo nakon [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europskoga prvenstva u Ukrajini i Poljskoj 2012.]] Pod njegovim vodstvom na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014. godine]] održanom u [[Brazil]]u, reprezentacija Francuske došla je do četvrtfinala gdje je ispala od Njemačke rezultatom 0:1 i u konačnici zauzela sedmo mjesto na turniru. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|svjetskom prvenstvu u nogometu 2022.]] osvojili su 2. mjesto izgubivši od [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] na jedanaesterce 4:2 (3:3). To je njihov drugi poraz u finalu SP-a, prvi nakon svjetskog prvenstva u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Njemačkoj 2006.]], kada je bila bolja [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] 5:3 (1:1), a oba su puta Francuzi gubili raspucavanjem s bijele točke. == Povijest == Francuska nogometna reprezentacija osnovana je negdje u isto vrijeme kada i sama [[FIFA]], 21. svibnja 1904. godine, a svoju prvu službenu nogometnu utakmicu odigrala je 1. svibnja 1904. godine protiv [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgije]] u [[Bruxelles]]u koja je završila neodlučenim rezultatom 3:3.<ref>{{cite web |url=http://www.fff.fr/servfff/historique/match_detail.php?nomatch=1 |title=France v. Belgium 1904 Match Report |work=French Football Federation |accessdate=2010-06-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100618050746/http://www.fff.fr/servfff/historique/match_detail.php?nomatch=1 |archivedate=18. lipnja 2010.}}</ref> Sljedeće godine, 12. veljače 1905. Francuska je odigrala prvu domaću nogometnu utakmicu protiv [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]]. Utakmica je odigrana na ''[[Park prinčeva|Parku prinčeva]]'' pred 500 navijača, a završila je pobjedom Francuske 1:0. Jedini pogodak na utakmici postigao je [[Gaston Cyprès]]. Zbog neslaganja FIFE, francuske sportske zajednice [[Union des Sociétés Françaises de Sports Athlétiques]] (USFSA) i njezinog rivala – organizacije [[French Interfederal Committee]] (CFI) – u početku, francuski nogometni savez kompletno je ujedinjen tek 1921. godine. U srpnju 1930. godine, Francuska se pojavila na prvom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|Svjetskom nogometnom prvenstvu održanom u Urugvaju]]. U svojoj prvoj službenoj utakmici na svjetskom nogometnom prvenstvu, Francuska je pobijedila [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] rezultatom 4:1 na stadionu [[Estadio Pocitos]] u [[Montevideo|Montevideu]]. Nogometaš [[Lucien Laurent]] ostat će zapamćen u nogometnoj povijesti ne samo kao prvi Francuz koji je postigao pogodak za svoju reprezentaciju na svjetskim prvenstvima, već i kao prvi nogometaš koji je postigao prvi pogodak na svjetskom nogometnom prvenstvu uopće. Do kraja prvenstva, Francuska je u skupini izgubila sljedeće dvije utakmice rezultatom 0:1 (od [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] i [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čilea]]) i bila eliminirana s prvenstva. Sljedeća godina ostat će zapamćena po tome što je prvi crnački igrač postao reprezentativac Francuske. [[Raoul Diagne]], inače [[Senegal]]skog podrijetla, svoj prvi reprezentativni debi ostvario je 15. veljače u porazu 1:2 protiv [[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačke]]. Diagne će kasnije igrati za reprezentaciju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|svjetskom nogometnom prvenstvu 1938. godine]] zajedno s [[Larbi Benbarek|Larbijem Benbarekom]] koji je bio jedan od prvih reprezentativaca sjeverno-afričkog podrijetla. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|svjetskom nogometnom prvenstvu 1934. godine]] Francuska je ispala nakon prve utakmice protiv [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] od koje je izgubila rezultatom 2:3. Na povratku u Pariz, reprezentaciju je dočekalo preko četiri tisuće navijača kao heroje. Francuska je bila domaćin svjetskog nogometnog prvenstva 1938. godine i dospjela do četvrtfinala gdje je izgubila od kasnijih prvaka [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijana]] rezultatom 1:3. [[Datoteka:Kopa, Franse vortballer.jpg|mini|200px|desno|[[Raymond Kopa]] – jedan od glavnih pripadnika tzv. prve ''Zlatne generacije'' Francuske nogometne reprezentacije tijekom 1950-ih]] Tijekom 1950-ih iskristalizirala se prva ''Zlatna generacija'' francuskih igrača koje su predvodili [[Just Fontaine]], [[Raymond Kopa]], [[Jean Vincent]], [[Robert Jonquet]], [[Maryan Wisnieski]], [[Thadée Cisowski]] i [[Armand Penverne]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|svjetskom nogometnom prvenstvu 1958. godine]] Francuska je dosegnula polufinale gdje je izgubila od [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazilaca]], kasnijih prvaka. U utakmici za treće mjesto pobijedili su [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadnu Njemačku]] rezultatom 6:2 u kojoj je Fontaine postigao četiri pogotka čime je sveukupno skupio 13 golova na svjetskom prvenstvu što i danas predstavlja nedostižni rekord. Francuska je 1960. godine bila domaćin [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1960.|prvog Europskog nogometnog prvenstva]] na kojem je također došla do polufinala gdje je u šokantnoj utakmici izgubila 4:5 od [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavije]], iako je sve do 75. minute vodila rezultatom 4:2. U utakmici za treće mjesto, poraženi su 0:2 od Čehoslovačke. Tijekom 1960-ih i 1970-ih Francuska nije zabilježila dobre rezultate, a zbog učestalog mijenjanja izbornika nisu se uspjeli kvalificirati na velika natjecanja. 24. travnja 1964., [[Henri Guérin]] postao je prvi službeni izbornik reprezentacije. Pod njegovim vodstvom, Francuska se nije uspjela kvalificirati na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962.|svjetsko nogometno prvenstvo 1962. godine]], kao niti na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1964.|europsko prvenstvo 1964. godine.]] Ipak, uspjeli su se kvalificirati 1966. godine na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|svjetsko prvenstvo održano u Engleskoj]] gdje su ispali u grupnoj fazi. Nakon tog neuspjeha, izbornik Guérin je dobio otkaz, a zamijenili su ga [[José Arribas]] i [[Jean Snella]] koji su zajednički nastupali kao izbornici. Ipak, njih dvojica izdržala su tek četiri utakmice prije nego što ih je zamijenio bivši igrač Just Fontaine, koji je pak kao izbornik trajao još manje: dvije utakmice. Njega je naslijedio [[Louis Dugauguez]] koji se borio tijekom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1970.|svjetsko prvenstvo 1970. godine]] te dobio otkaz, a poslije njega je došao [[Georges Boulogne]] koji nije uspio dovesti reprezentaciju na navedeno natjecanje. Boulogne je također dobio otkaz zbog neuspjeha dovođenja reprezentacije na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|svjetsko prvenstvo 1974. godine]], a naslijedio ga je [[Rumunjska|Rumunj]] [[Stefan Kovacs]] koji je bio i ostao jedini strani izbornik reprezentacije do danas. Kovacs se također pokazao neuspješnim zbog nemoći dovođenja reprezentacije na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976.|europsko prvenstvo 1976.]] Nakon dvije godine provedene na klupi francuske reprezentacije zamijenio ga je [[Michel Hidalgo]]. Pod Hidalgovim vodstvom Francuska je procvala, ponajprije zahvaljujući jednom od najboljih nogometaša svijeta [[Michel Platini|Michela Platinija]] koji je, zajedno s [[Jean Tigana|Jeanom Tiganom]], [[Alain Giresse|Alainom Giresseom]] i [[Luis Fernandez|Luisom Fernandezom]] činio ''carré magique'' (u slobodnom prijevodu "magični kvadrat") koji je "razbijao" protivničke obrane. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|svjetskom nogometnom prvenstvu 1982. godine]] Francuska je dosegnula polufinale, izgubivši nakon izvođenja jedanaesteraca od Zapadne Njemačke. Ta utakmica smatra se jednom od najvećih utakmica ikad odigranih u povijesti svjetskih nogometnih prvenstava, a obilježena je i kontroverzama.<ref>{{cite web |url=http://www.fff.fr/servfff/historique/match_detail.php?nomatch=419 |title=France v. Germany 1982 Match Report |work=French Football Federation |accessdate=2010-06-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091207074824/http://www.fff.fr/servfff/historique/match_detail.php?nomatch=419 |archivedate=7. prosinca 2009.}}</ref> Svoj prvi pravi međunarodni uspjeh Francuska je doživjela dvije godine kasnije, na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|europskom prvenstvu 1984. godine]] kojem je bila domaćin i kojeg je osvojila. Pod vodstvom Platinija koji je bio najbolji strijelac prvenstva s 9 pogodaka, Francuska je u finalu svladala [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolsku]] rezultatom 2:0. Strijelci su bili Platini i [[Bruno Bellone]]. Nakon uspjeha na europskom prvenstvu, Hidalgo je otišao, a zamijenio ga je bivši reprezentativac Henri Michel. Francuska je osvojila zlatnu medalju na [[XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.|Olimpijskim igrama 1984.]], a godinu dana kasnije pobijedivši [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] 2:0 u finalu osvojili su i [[Trofej Artemio Franchi]] – trofej koji se smatra pretećom današnjeg Kupa Konfederacija. U rasponu od samo jedne godine, Francuzi su osvojili tri od četiri najveća nogometna turnira. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|svjetskom prvenstvu 1986. godine]] Francuzi su bili iznimni favoriti, ali su drugi puta zaredom poraženi u polufinalu ponovno od Zapadne Njemačke. U utakmici za treće mjesto pobijedili su Belgiju 4:2. [[Datoteka:BRA-FRA 1998-07-12.svg|mini|300px|Početne postave reprezentacija Francuske i [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] prije [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|finala u Parizu 1998.]]]] Godine 1988. Francuski nogometni savez je otvorio nacionalni nogometni institut Clairefontaine. Njegovom svečanom otvorenju prisustvovao je i tadašnji francuski Predsjednik [[François Mitterrand]]. Pet mjeseci nakon otvaranja instituta, Henri Michel je dobio otkaz, a na klupi ga je zamijenio Michel Platini koji svoju reprezentaciju nije uspio odvesti na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|svjetsko prvenstvo 1990.]], ali se uspio plasirati na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|europsko prvenstvo 1992.]] Međutim, unatoč odličnim rezultatima koji su uključivali 19 pobjeda zaredom, Francuska nije uspjela proći skupinu pa je tjedan dana nakon završetka prvenstva Platini dao otkaz, a zamijenio ga je njegov asistent [[Gérard Houllier]]. Pod njegovim vodstvom Francuska i njezini navijači doživjeli su spektakularno razočarenje ne uspjevši se plasirati na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|svjetsko prvenstvo 1994. godine]], iako su ga gotovo osigurali dvije utakmice prije kraja kvalifikacija. Te dvije utakmice, protiv [[Izraelska nogometna reprezentacija|Izraela]] i [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarske]], Francuzi su, na sveopće iznenađenje nogometnog svijeta, izgubili 2:3 (Izrael) i 1:2 (Bugarska). Posljedica svega bio je otkaz Houlliera i odlazak nekoliko prvotimaca iz reprezentacije. Houllierov asistent, [[Aimé Jacquet]], postao je novi izbornik reprezentacije. [[Datoteka:Italy - France, 2 July 2000.jpg|mini|250px|lijevo|Reprezentacije Francuske i [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], nekoliko minuta prije početka finala [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|europskog nogometnog prvenstva 2000.]] održanog u [[Belgija|Belgiji]] i [[Nizozemska|Nizozemskoj]]]] Upravo pod vodstvom Jacqueta, reprezentacija je doživjela svoje najbolje godine. Tim se sastojao od veterana koji se nisu uspjeli plasirati na svjetsko prvenstvo 1994., a pridružili su im se i mlađi igrači. Na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|europskom prvenstvu 1996.]] Francuska je dosegnula polufinale u kojem su izgubili od [[Češka nogometna reprezentacija|Češke]] nakon izvođenja jedanaesteraca 5:6. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|svjetskom prvenstvu 1998.]] Jacquet je odveo Francuze do kraja, do prvog naslova svjetskih prvaka, preko Brazila kojeg su u finalu pobijedili rezultatom 3:0. Nakon prvenstva, Jacquet je odstupio s mjesta izbornika, a zamijenio ga je [[Roger Lemerre]] koji je vodio reprezentaciju na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|europskom prvenstvu 2000.]] Prevođeni najboljim nogometašem svijeta u tom trenutku [[Zinedine Zidane|Zinedineom Zidaneom]], Francuska je u finalu pobijedila Italiju 2:1, nakon što je [[David Trezeguet]] postigao zlatni pogodak u produžecima. Francuska je tako postala prva reprezentacija nakon Zapadne Njemačke koja je uspjela osvojiti svjetsko i europsko nogometno prvenstvo u dvije godine. Nakon tog uspjeha, Francuska je dosegnula prvo mjesto najboljih reprezentacija svijeta na FIFA-inoj službenoj ljestvici, prvi put u svojoj povijesti. Ipak, Francuzi nisu uspjeli dugo zadržati kondiciju i uspjeh na turnirima koji su uslijedili. Iako su osvojili Kup konfederacija 2001. godine, na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|svjetskom prvenstvu 2002. godine]] doživjeli su pravi debakl, ne mogavši zabiti niti jedan pogodak u tri utakmice pa su brzo i lako ispali s turnira. Jedno od najvećih nogometnih iznenađenja u povijesti svjetskih prvenstava dogodilo se u prvoj utakmici tog natjecanja 2002. godine kad su kao branitelji naslova i aktualni svjetski i europski prvaci izgubili od reprezentacije [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegala]] 0:1. Nakon što su završili na posljednjem mjestu skupine, Lemerre je dobio otkaz, a zamijenio ga je [[Jacques Santini]]. Uz prave pripreme i jaku momčad, reprezentacija je puna optimizma došla na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|europsko prvenstvo 2004. godine]], ali su ih šokirali [[Grčka nogometna reprezentacija|Grci]], kasniji europski prvaci, izbacivši ih u četvrtfinalu. Santini je nakon prvenstva dao otkaz, a umjesto njega na klupu je sjeo [[Raymond Domenech]]. Kroz kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|svjetsko prvenstvo 2006.]], Francuska se neočekivano teško snalazila pa je Domenech posegnuo za nekim nogometnim veteranima koji su već bili u reprezentativnoj mirovini kako bi pomogli da tim dođe u [[Njemačka|Njemačku]] na natjecanje. Oni su to i uspjeli, pobijedivši u odlučujućoj utakmici [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipar]] rezultatom 4:0. Tijekom svjetskog prvenstva u Njemačkoj, Francuska je skupinu završila neporažena i došla sve do finala natjecanja, putem izbacivši Španjolce, Brazilce i [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalce]]. U finalu su se susreli s Italijom i nakon što je regularni dio utakmice završio rezultatom 1:1, izgubili su lošijim izvođenjem jedanaesteraca (3:5). Iako je tijekom kvalifikacija izgubila u obje utakmice od [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]], Francuska se bez većih problema plasirala na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|europsko prvenstvo 2008.]] Međutim, na istome nisu uspjeli proći skupinu koja je proglašena ''skupinom smrti''. Tijekom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|svjetsko prvenstvo 2010. godine]], Francuska je izgubila nekoliko utakmica i ostvarila par neuvjerljivih pobjeda pa je u kvalifikacijskoj skupini završila na drugom mjestu što joj je osiguralo doigravanje s [[Irska nogometna reprezentacija|Republikom Irskom]] za jedno od posljednjih slobodnih mjesta na nogometnoj smotri u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. U prvoj utakmici Francuzi su pobijedili 1:0, a druga, obavijena velikom kontroverzom, završila je rezultatom 1:1 pa su se zbog boljeg ukupnog rezultata kvalificirali na natjecanje. Međutim, na tom svjetskom prvenstvu Francuzi su nastavili s katastrofalnom igrom i bili su eliminirani nakon grupne faze. Tijekom prvenstva, napadač reprezentacije [[Nicolas Anelka]] je bio poslan kući nakon navodne prostačke svađe s izbornikom Raymondom Domenechom u poluvremenu utakmice s Meksikom koju su Francuzi na kraju izgubili.<ref>{{cite news |title=Communiqué de la Fédération |url=http://fff.fr/bleus/actu/533826.shtml |work=French Football Federation |publisher=fff.fr |date=2010-06-19 |access-date=16. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100622040133/http://www.fff.fr/bleus/actu/533826.shtml |archive-date=22. lipnja 2010.}}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2010/8749698.stm |title=World Cup 2010: Nicolas Anelka sent home after bust-up |work=The Guardian |location=UK |date=2010-06-19 |accessdate=2010-06-19}}</ref> Rezultat neslaganja reprezentativaca s izbornikom i njegovim timom trenera bio je bojkot treninga usred prvenstva.<ref>{{cite news |title=French football in chaos after players' mutiny |url=http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jJUAsTmR7HSPud4_PSwWxUvvRcwQ |work=Agence France Press |publisher=Google |date=2010-06-20 |accessdate=2010-06-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100625053451/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jJUAsTmR7HSPud4_PSwWxUvvRcwQ |archivedate=2010-06-25}}</ref><ref>{{cite news |title=Brazil advances, Italy held to another WCup draw |url=http://www.google.com/hostednews/ap/article/ALeqM5gcsf1SvkjHh5TP4yYWGuVIkogLSgD9GFGVU80 |agency=Associated Press |publisher=Google |date=2010-06-20 |access-date=16. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100625142532/http://www.google.com/hostednews/ap/article/ALeqM5gcsf1SvkjHh5TP4yYWGuVIkogLSgD9GFGVU80 |archive-date=25. lipnja 2010.}}</ref><ref>{{cite news |title=Communiqué de la FFF |url=http://fff.fr/bleus/actu/533838.shtml |work=French Football Federation |publisher=France Football Federation |date=2010-06-20 |accessdate=2010-06-21 |archive-date=21. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120821235530/http://www.fff.fr/bleus/actu/533838.shtml |url-status=dead }}</ref> Negativni publicitet kojeg je reprezentacija dobila tijekom natjecanja doveo je do daljnjih posljedica u nogometnom savezu u Francuskoj. Dan nakon što je reprezentacija izbačena s prvenstva, francuski mediji raspisali su se o navodno dogovorenom sastanku samog Predsjednika države [[Nicolas Sarkozy|Nicolasa Sarkozyja]] s kapetanom [[Thierry Henry|Thierryjem Henryjem]] kako bi razgovarali o problemima koji muče reprezentaciju i njihovom lošem nastupu na prvenstvu. Sastanak je zatražio sam Henry.<ref>{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/world/2010/jun/23/sarkozy-henry-meeting-world-cup-fiasco |author=Kim Willsher |work=The Guardian |location=UK |title=Sarkozy to quiz Thierry Henry over French World Cup fiasco |date=2010-06-23}}</ref> Nakon završetka prvenstva, predsjednik nogometnog saveza Jean-Pierre Escalettes dao je ostavku. Domenech je dobio otkaz, a bivši reprezentativac [[Laurent Blanc]] sjeo je na njegovo mjesto. Dana 23. srpnja 2010., na zahtjev novog izbornika, savez je suspendirao sva 23 igrača koja su sudjelovala na svjetskom prvenstvu prije prijateljske utakmice s [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveškom]].<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/8849972.stm |title=France World Cup squad suspended for Norway friendly |work=BBC Sport |date=2010-07-23 |accessdate=2010-07-24}}</ref> Dana 6. kolovoza, pet igrača za koje se smatralo da su najviše utjecali na raspad sistema tijekom svjetskog prvenstva bilo je kažnjeno.<ref name="BBC18Aug2010AnelkaLaughs">{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/8893705.stm |title=Nicolas Anelka laughs at 'nonsense' 18-match French ban |publisher=BBC Sport |date=2010-08-18 |accessdate=2010-08-18}}</ref><ref name="Guardian17Aug2010AnelkaSuspended">{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2010/aug/17/nicolas-anelka-banned-for-18-matches-france |title=Nicolas Anelka suspended for 18 matches by France over World Cup revolt |work=The Guardian |location=UK |date=2010-08-17 |accessdate=2010-08-18 |first=Lizzy |last=Davies}}</ref> == Domaći stadion == U ranom razdoblju francuska nogometna reprezentacija koristila je dva stadiona na kojima je igrala svoje domaće utakmice: ''[[Park prinčeva]]'' i [[Olimpijski stadion]] ''[[Yves-du-Manoir]]'' u [[Colombes]]u. Također je igrala i na drugim stadionima kao što su [[Pershing]], [[Stade de Paris]] i [[Stade Buffalo]], ali u puno manjoj mjeri. Kako su godine prolazile, Francuska je svoje domaće utakmice počela igrati i van granica [[Pariz]]a pa je tako zaigrala i na stadionima [[Marcel Saupin]] u [[Nantes]]u, na [[Velodrome|Vélodromeu]] u [[Marseille]]u, na [[Gerland]]u u [[Lyon]]u, na [[Stade de la Meinau]] u [[Strasbourg]]u i drugima. Nakon renovacije Parka prinčeva 1972. koja ga je učinila najvećim stadionom po broju sjedala u Parizu, Francuska se permanentno preselila u taj objekt. Reprezentacija je i dalje igrala prijateljske i kvalifikacijske utakmice za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko nogometno prvenstvo]] u drugim gradovima. Godine 1998., netom prije početka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog nogometnog prvenstva u Francuskoj]], stadion [[Stade de France]] inauguriran je kao njihov glavni domaći stadion. Stade de France nalazi se u [[Saint-Denis]]u, predgrađu Pariza, kapaciteta 81.338 sjedala. Prvu utakmicu na tom stadionu Francuska je odigrala 28. siječnja 1998. godine protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] i pobijedila rezultatom 1:0. Strijelac jedinog pogotka je bio [[Zinedine Zidane]]. Od tada francuska reprezentacija koristi taj stadion za igranje svih važnih i velikih utakmica. Prije samih utakmica, domaćih ili gostujućih, reprezentacija se nalazi i trenira u akademiji Clairefontaine koja se nalazi u [[Clairefontaine-en-Yvelines]]. Riječ je o centru nogometnog saveza i jednoj od dvanaest elitnih akademija u zemlji. Centar je 1976. inaugurirao bivši predsjednik saveza [[Fernand Sastre]], a službeno je otvoren 1988. Centar je privukao veliku medijsku pozornost nakon što je postao glavni kamp igrača tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva 1998. godine. == Imidž reprezentacije == === Medijska pokrivenost === Nogometna reprezentacija [[Francuska|Francuske]] trenutno ima potpisan Ugovor za prenošenje svojih utakmica s TF1 grupom koja kontrolira glavni televizijski kanal, TF1. Potpisani Ugovor trebao je isteći nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetskog nogometnog prvenstva 2010. godine.]] Ipak, 18. prosinca 2009. godine Vijeće francuskog nogometnog saveza produžilo je ekskluzivnost Ugovora s kanalom. Novi Ugovor omogućava ekskluzivni prijenos svih utakmica reprezentacije (domaćih, gostujućih i prijateljskih) za sljedeće četiri godine, počevši od kolovoza 2010. pa sve do kraja lipnja 2014. TF1 će također imati i produžena prava koja se prvenstveno odnose na [[Internet]], a također mogu puštati i snimke reprezentacije u svom tjednom programu, Téléfoot.<ref>{{cite web |url=http://www.investegate.co.uk/Article.aspx?id=20091218082130P0007 |title=TF1, diffuseur exclusif des matches de l’Equi... |work=Investegate |date=2009-12-18 |accessdate=2010-06-04}}</ref> Nogometni savez Francuske će za ovo dobivati 45 milijuna [[Euro|Eura]] po sezoni što je za 10 milijuna Eura manje nego što su primili za prethodni Ugovor koji je potpisan 2006. godine (55 milijuna Eura).<ref>{{cite web |url=http://www.sport24.com/football/equipe-de-france/fil-info/tf1-garde-les-bleus-335350/ |title=TF1 restera le diffuseur de l’équipe de France de football entre 2010 et 2014. |work=Sport24 |date=2009-12-18 |accessdate=2010-06-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/65RJZEOnP?url=http://www.sport24.com/football/equipe-de-france/fil-info/tf1-garde-les-bleus-335350/ |archivedate=14. veljače 2012.}}</ref> === Dresovi === Francuska nogometna reprezentacija igra u dresovima kombiniranima od tri boje: plava, bijela i crvena. Te boje dolaze, naravno, od službene francuske zastave poznate pod imenom ''trobojna zastava'' (''drapeau tricolore''). Još od prve službene međunarodne nogometne utakmice protiv [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgije]] 1904. godine, Francuska je nastupala u dresovima s navedenim bojama. Od osnivanja reprezentacije, Francuska je u većini slučajeva nosila bijele majice, plave hlačice i crvene sokne u domaćim utakmicama dok je na gostujućim nastupala u kompletno bijelim dresovima ili crvenim majicama, plavim hlačicama i plavim soknama. U razdoblju od 1909. do 1914., reprezentativci Francuske nosili su bijele majice s plavim prugama, bijele hlačice i crvene sokne. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|Svjetskom prvenstvu 1978. godine]] u utakmici protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarske]] u [[Mar del Plata|Mar del Plati]], oba tima pojavila su se na stadionu u bijelim dresovima pa su reprezentativci Francuske bili primorani presvući dresove, posudivši zeleno-bijele od nogometnog kluba Atlético Kimberley.<ref>{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/sport/blog/2010/may/21/joy-of-six-world-cup |title=The Joy of Six: Things we miss about the World Cup |last=Murray |first=Scott |date=2010-05-21 |work=The Guardian |location=UK |accessdate=2010-05-21}}</ref> Počevši od 1972. godine, Francuska je postigla dogovor s [[Njemačka|njemačkom]] tvrtkom [[Adidas]] koji je postao službeni sponzor reprezentacije i glavni opskrbljivač dresovima. Tijekom sljedećih 38 godina njih dvoje će razviti pravo partnerstvo, a Francuska će u Adidasovim dresovima osvojiti [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europska prvenstva]] [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|1984.]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|2000.]], te [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998. godine]]. Dana 22. veljače 2008. Francuski nogometni savez službeno je objavio da prekidaju partnerstvo s Adidasom i da potpisuju Ugovor s [[SAD|američkim]] proizvođačem sportske opreme [[Nike]]om, počevši od 1. siječnja 2011. godine. Zbog potpisanog dogovora u vrijednosti od 320 milijuna [[Euro|Eura]] na razdoblje od sedam godina (2011. – 2018.) francuski nogometni dres plave boje postao je najskuplji u povijesti nogometa.<ref>{{cite web |url=http://www.lequipe.fr/Football/breves2008/20080222_130219Dev.html |title=Nike prochain équipementier |work=L'Equipe |date=2008-02-22 |accessdate=2010-06-04 |archive-date=21. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100221040225/http://www.lequipe.fr/Football/breves2008/20080222_130219Dev.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://soccerlens.com/you-are-all-invited-to-the-france-nike-wedding-the-couple-is-registered-for-e320m/6036/ |title=You Are All Invited to the France-Nike Wedding, the Couple is Registered for €320m |work=Soccer Lens |date=2008-02-22 |accessdate=2010-06-04}}</ref> ==== Dresovi reprezentacije kroz povijest ==== {| width=100% valign="top" |- | {{Nogometni dres | pattern_la= | pattern_b= _collar| pattern_ra= | leftarm= 00288E| body = 00288E| rightarm= 00288E| shorts= FFFFFF| socks= FF0000| title= Svjetsko prvenstvo 1958. }} | {{Nogometni dres | pattern_la= | pattern_b= _vneckwhite| pattern_ra= | leftarm= 00288E| body = 00288E| rightarm= 00288E| shorts= FFFFFF| socks= FF0000| title= Svjetsko prvenstvo 1962. }} |{{Nogometni dres | | pattern_la = _shoulder_stripes_white_stripes| | pattern_b = | | pattern_ra = _shoulder_stripes_white_stripes| | pattern_sh = _adidasonwhite| | pattern_so = _3_stripes_white| | leftarm = 0000C0| | body = 0000C0| | rightarm = 0000C0| | shorts = 0000C0| | socks = FF0000| | title = Svjetsko prvenstvo 1978. | }} |{{Nogometni dres | | pattern_la = _white_stripes| | pattern_b = _3stripesonwhite| | pattern_ra = _white_stripes| | pattern_sh = _adidaswhite| | pattern_so = _3_stripes_white| | leftarm = 009900| | body = 009900| | rightarm = 009900| | shorts = 0000C0| | socks = FF0000| | title = Svjetsko prvenstvo 1978. | }} |{{Nogometni dres | pattern_la= _adidasstripeswhite| pattern_b= _fra84| pattern_ra= _adidasstripeswhite| leftarm= 00288E| body= 00288E| rightarm= 00288E| shorts= FFFFFF| socks= FF0000| title= Europsko prvenstvo 1984. }} | {{Nogometni dres | pattern_la= _fra92| pattern_b= | pattern_ra= _fra92| leftarm= 00288E| body= 00288E| rightarm= 00288E| shorts= FFFFFF| socks= FF0000| title= Europsko prvenstvo 1992. }} | {{Nogometni dres | pattern_la= _adidasstripeswhite| pattern_b= _fra98| pattern_ra= _adidasstripeswhite| leftarm= 00288E| body= 00288E| rightarm= 00288E| shorts= FFFFFF| socks= FF0000| title= Svjetsko prvenstvo 1998. (domaći) }} | |} {| width=100% valign="top" |- | {{Nogometni dres | pattern_b = _fra98a| leftarm = FFFFFF| body= FFFFFF| shorts= 00288E| socks= FFFFFF| title= Svjetsko prvenstvo 1998. (gostujući) }} | {{Nogometni dres | pattern_la= _adidasstripeswhite| pattern_b= _france 2000 home| pattern_ra= _adidasstripeswhite| leftarm= 00288E| body= 00288E| rightarm= 00288E| shorts= FFFFFF| socks= FF0000| title= Europsko prvenstvo 2000. }} | {{Nogometni dres | pattern_la= _france2002h|| pattern_b= _france2002h| pattern_ra= _france2002h|| leftarm= 00288E| body= 00288E| rightarm= 00288E| shorts= FFFFFF| socks= FF0000| title= Svjetsko prvenstvo 2002. }} | {{Nogometni dres | pattern_la= _adidasstripeswhite| pattern_b= _frah06| pattern_ra= _adidasstripeswhite| pattern_sh = _frah06 | leftarm= 00288E| body= 00288E| rightarm= 00288E| shorts= FFFFFF| socks= FF0000| title= Svjetsko prvenstvo 2006. }} |{{Nogometni dres | pattern_la= _fra08h| pattern_b= _fra08h| pattern_ra= _fra08h| leftarm= 1239BB| body= 1239BB| rightarm= 1239BB| shorts= FFFFFF| socks= FF0000| title= Europsko prvenstvo 2008. }} |{{Nogometni dres | pattern_la= _shoulder_stripes_white_stripes_half| pattern_b= _fra08n| pattern_ra= _shoulder_stripes_white_stripes_half| leftarm= 0000FF| body= 0000AA| rightarm= 0000FF| shorts= FFFFFF| socks= FF0000| title= (2008. – 2009.) }} |{{Nogometni dres | |pattern_b = _fra10h |pattern_la = _fra10h |pattern_ra = _fra10h |pattern_sh = _adidasonwhite |pattern_so = _3_stripes_white |leftarm= 0000FF |body = FFFFFF |rightarm = 0000FF |shorts = 000080 |socks = FF0000| title = Svjetsko prvenstvo 2010. }} |{{Nogometni dres | |pattern_b = _france2012h |pattern_la = _france2012h |pattern_ra = _france2012h |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm= 253360 |body = 253360 |rightarm = 253360 |shorts = 194188 |socks = 194188 |title = Europsko prvenstvo 2012. }} |{{Nogometni dres |pattern_la=_FRA13a |pattern_b=_FRA13a |pattern_ra=_FRA13a |pattern_sh= |pattern_so= |leftarm=FFFFFF |body=FFFFFF |rightarm=FFFFFF |shorts=ADCEE9 |socks=ADCEE9 |title = 2013. (gostujući) }} |{{Nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _france1415h | pattern_ra = | pattern_sh = | leftarm = 123163 | body = 123163 | rightarm = 123163 | shorts = FFFFFF | socks = F20A33 | title = Svjetsko prvenstvo 2014. }} |} === Nadimak === Nogometna reprezentacija Francuske često nosi nadimak ''Plavci'' (''Les Bleus'') od strane medija i navijača. Taj naziv u čestoj je upotrebi za sve francuske sportaše i reprezentacije zbog plavih boja koje uglavnom dominiraju njihovim dresovima. Tim često zovu i ''Trikolori'' (''Tricolores'') zbog toga što upotrebljavaju tri francuske nacionalne boje: crvenu, plavu i bijelu. Tijekom 80-tih godina 20. stoljeća, Francuska je dobila nadimak ''europski Brazil'' zbog sličnosti u igri (''Magični kvadrat'') kojeg je utanačio [[Michel Platini]]. Pod vodstvom izbornika [[Michel Hidalgo|Michela Hidalga]], francuska nogometna vrsta prikazivala je inspirirajući, elegantan, vješt i tehnički vrlo ofenzivan stil [[nogomet]]a koji se vrlo često uspoređivao s [[Brazilska nogometna reprezentacija|njihovim suparnicima]] iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]].<ref>{{cite web |url=http://fourfourtwo.com/interviews/one-on-one/147/article.aspx |title=One-On-One: Michel Platini |work=FourFourTwo |accessdate=2010-06-04}}</ref> === Predstavljanje multietničke Francuske === Francuska nogometna reprezentacija oduvijek je podupirala etničku raznolikost svoje vlastite države. Prvi tamnoputi igrač koji je zaigrao za nogometnu vrstu bio je [[Raoul Diagne]] 1931. godine. Diagne je bio sin prvog Afrikanca izabranog u Francusku narodnu skupštinu, Blaise Diagne. Sedam godina kasnije, Diagne je zaigrao na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|Svjetskom nogometnom prvenstvu 1938.]] skupa s [[Larbi Benbarek|Larbijem Benbarekom]], [[Abdelkader Ben Bouali|Abdelkaderom Ben Boualijem]] i [[Michel Brusseaux|Michelom Brusseauxom]] koji su bili prvi igrači sjevernoafričkog podrijetla koji su zaigrali za reprezentaciju. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|Svjetskom prvenstvu 1958. godine]] u kojem je Francuska dogurala sve do polufinala, mnoga djeca imigranata kao što su [[Raymond Kopa]], [[Just Fontaine]], [[Roger Piantoni]], [[Maryan Wisnieski]] i [[Bernard Chiarelli]] bili su sastavni dio uspjeha reprezentacije. Od tada pa sve do danas nastavlja se tradicija u kojoj francuski nogometaši poput [[Michel Platini|Michela Platinija]], [[Jean Tigana|Jeana Tigane]], [[Manuel Amoros|Manuela Amorosa]], [[Eric Cantona|Erica Cantone]], [[Patrick Vieira|Patricka Vieire]], [[David Trezeguet|Davida Trezegueta]], [[Claude Makélélé|Claudea Makéléléa]], [[Samir Nasri|Samira Nasrija]], [[Hatem Ben Arfa|Hatema Ben Arfe]] i [[Karim Benzema|Karima Benzeme]] imaju barem jednog ili oba roditelja rođena u stranoj državi. Tijekom 1990-ih reprezentacija je bila pravi primjer modernog multietnicizma.<ref>{{cite news |title=Wider view of France ’98 gives Emmanuel Petit opportunity to look back in anger |work=The Times |location=UK |date=2010-03-01 |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/international/article7044481.ece |accessdate=2010-07-27 |first=Gabriele |last=Marcotti |archive-date=29. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629142310/http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/international/article7044481.ece |url-status=dead }}</ref> Nakon što su 1998. godine osvojili Svjetsko nogometno prvenstvo, tim je prozvan pravom inspiracijom u širenju ponosa i optimizma "francuskog modela" socijalne integracije.<ref>{{cite news |title=France's multicultural World Cup-winning team (1998) achieved little for integration |publisher=United for Peace of Pierce County |date=2005-11-11 |url=http://www.ufppc.org/us-a-world-news-mainmenu-35/3626-background-frances-multicultural-world-cup-winning-team-1998-achieved-little-for-integration.html |accessdate=2010-07-28 |archive-date=30. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110430183517/http://www.ufppc.org/us-a-world-news-mainmenu-35/3626-background-frances-multicultural-world-cup-winning-team-1998-achieved-little-for-integration.html |url-status=dead }}</ref> Od sveukupno 23 reprezentativca, tim se sastojao od igrača koji svoje rodne korijene vuku iz [[Armenija|Armenije]], [[Alžir]]a, [[Argentina|Argentine]], [[Gana|Gane]], [[Senegal]]a, [[Italija|Italije]], [[Portugal]]a, [[Španjolska|Španjolske]], a predvodnik kompletnog sastava bio je [[Zinédine Zidane]] koji je, doduše, rođen u [[Marseille]]u, ali kojem su roditelji imigranti iz Alžira. Ipak, rasno mješovita reprezentacija ponekad je uzrokovala i kontroverze. Posljednjih godina kritike krajnje desnice francuske politike sve su jače, a njihov argument stoji u činjenici što za reprezentaciju igra sve manje bijelaca. Vodeći političar [[Jean-Marie Le Pen]] protestirao je 1998. godine da reprezentacija koja je osvojila tadašnje prvenstvo nije bila dovoljno "Francuska". 2002. godine pod vodstvom [[Marcel Desailly|Marcela Desaillyja]] (rođenog u Gani) kompletna reprezentacija u javnosti je iznijela svoje negativno mišljenje o predsjedničkoj kandidaturi Le Pena i pozvala publiku da vrati Predsjednika [[Jacques Chirac|Jacquesa Chiraca]] u ured. Godine 2006. Le Pen je nastavio sa svojim kritikama usmjerenim ovaj put prema izborniku [[Raymond Domenech|Raymondu Domenechu]] kojem je spočitavao da reprezentacija ima previše tamnoputih igrača.<ref>{{cite news |title=The Sword is Mightier than Le Pen |publisher=ESPN |date=2006-07-07 |url=http://soccernet.espn.go.com/columns/story?id=373084&root=worldcup&cc=5901 |accessdate=2006-08-17 |archive-date=27. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110427053034/http://soccernet.espn.go.com/columns/story?id=373084&root=worldcup&cc=5901 |url-status=dead }}</ref> 2005. godine francuski [[filozofija|filozof]] Alain Finkielkraut uzrokovao je kontroverzu sa svojim napisima u [[izrael]]skim novinama Haaretz da je, unatoč svom sloganu "francuska reprezentacija zapravo crna-crna-crna" te također nadodao da se "s Francuskom sprdaju po cijeloj [[Europa|Europi]] upravo zbog toga". Kasnije se ispričao za svoje komentare, naglasivši da mu namjera nije bila da ikoga uvrijedi.<ref>{{cite news |title=Finkielkraut sur Europe 1 |work=Le Nouvel Observateur |location=France |date=2005-11-25 |url=http://archquo.nouvelobs.com/cgi/articles?ad=societe/20051125.OBS6590.html&host=http://permanent.nouvelobs.com/ |access-date=18. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070312151704/http://archquo.nouvelobs.com/cgi/articles?ad=societe%2F20051125.OBS6590.html |archive-date=12. ožujka 2007.}}</ref> [[Datoteka:Zinedine zidane wcf 2006.jpg|mini|250px|lijevo|U produžecima finalne utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog nogometnog prvenstva 2006. godine u Njemačkoj]], ponajbolji igrač francuske nogometne reprezentacije svih vremena, [[Zinedine Zidane]], zbog divljačkog ekscesa na terenu zaradio je crveni karton, ali je svejedno proglašen igračem turnira]] Incident između Zidanea i [[Marco Materazzi|Materazzija]] u finalu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog nogometnog prvenstva 2006. godine]] kao i njegove posljedice poslužile su kao simbol za predmet debate u vezi borbe Europe za integracijom svojih imigranata. Iako su oba igrača izjavila da u njihovoj svađi nije bilo vrijeđanja na rasnoj osnovi, međunarodni mediji su danima spekulirali o tome da je Materazzijeva provokacija uzrokovana upravo rasnom osnovom, ističući kako [[Talijanska nogometna reprezentacija|talijanska nogometna vrsta]] nema etničkih manjina poput francuske.<ref>{{cite news |title=Zidane and Materazzi fined and banned by FIFA |agency=Reuters |date=2006-07-20 |url=http://today.reuters.com/news/newsArticle.aspx?type=tsunamiNews&storyID=2006-07-20T132638Z_01_L19626990_RTRUKOC_0_UK-SOCCER-ZIDANE.xml&archived=False |access-date=16. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191215025538/http://today.reuters.com/news/newsArticle.aspx?type=tsunamiNews&storyID=2006-07-20T132638Z_01_L19626990_RTRUKOC_0_UK-SOCCER-ZIDANE.xml&archived=False |archive-date=15. prosinca 2019.}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/article/0,,28783-2263995,00.html |last=Hughes |first=Matt |title=Read my lips: the taunt that made Zidane snap |work=The Times |location=London |date=2006-07-10 |accessdate=2006-07-11 |archive-date=18. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210218015255/https://www.thetimes.co.uk/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |url=http://torsun.canoe.ca/News/Columnists/Coren_Michael/2006/07/15/1685724.html |title=Race card trumps head-butt |work=Toronto Sun |date=2006-07-15 |access-date=16. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071231042637/http://torsun.canoe.ca/News/Columnists/Coren_Michael/2006/07/15/1685724.html |archive-date=31. prosinca 2007.}}{{cite news |url=http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1213502,00.html |title=The Head Butt Furor: A Window on Europe's Identity Crisis |work=TIME Magazine |date=2006-07-13 |first=Tony |last=Karon |access-date=16. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080603154512/http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1213502,00.html |archive-date=3. lipnja 2008.}}</ref> Utjecaj reprezentacije na francuske pokušaje za integracijom svojih manjina i pomirdbom sa svojom kolonijalističkom prošlošću nije uvijek bio uspješan. 2001. godine Francuska je igrala prijateljsku utakmicu na [[Stade de France]], na kojem su 1998. godine osvojili svoj prvi naslov prvaka svijeta, protiv [[Alžirska nogometna reprezentacija|Alžira]]. Bio je to njihov prvi susret sa svojom bivšom kolonijom s [[Alžirski rat za nezavisnost|kojom su ratovali]] između 1954. i 1962. godine koji se na kraju pokazao kontroverznim. Tijekom pjevanja francuske nacionalne himne, ''La Marseillaise'', navijači iz Alžira su zviždali, a nakon što su Francuzi postigli pogodak kojim je rezultat na semaforu pokazao 4:1, navijači su upali u teren. Utakmica je morala biti prekinuta i nikada nakon toga nije nastavljena. Dana 28. travnja 2011. godine francuska [[internet]]ska stranica ''Mediapart'' objavila je priču u kojoj je Francuski nogometni savez navodno tajno pokušao odrediti sistem kojim bi limitirao broj igrača s dvojnim državljanstvom u svojim nogometnim akademijama. Citirajući neimenovanog starijeg člana Saveza, u članku je također istaknuto da će organizacija ograničiti broj igrača koji nisu bijelci na 30 % u svojim nogometnim akademijama za 12 i 13-godišnjake.<ref>{{cite news |title=French football body to investigate 'race quota' claim |agency=[[BBC]] |date=2011-04-30 |url=http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-13236864 |accessdate=2011-05-09}}</ref> Savez je nakon toga brzo odgovorio sa svojom službenom objavom za medije istaknuvši da "nitko od njihovih članova nije odobrio ili čak razmišljao o navedenoj temi."<ref>{{cite news |title=Le DTN suspendu de ses fonctions |agency=[[Francuski nogometni savez]] |date=2011-04-30 |url=http://www.fff.fr/presentationfff/actualite/537335.shtml |accessdate=2011-05-09 |jezik=francuski |archive-date=3. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110503182400/http://www.fff.fr/presentationfff/actualite/537335.shtml |url-status=dead }}</ref> Savez je također najavio da je odobrio službenu i punu istragu i kao posljedica suspendirao tehničkog direktora Françoisa Blaquarta.<ref>{{cite news |title=Précision de la FFF |agency=[[Francuski nogometni savez]] |date=2011-04-30 |url=http://www.fff.fr/presentationfff/actualite/537336.shtml |accessdate=2011-05-09 |jezik=francuski |archive-date=3. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110503182727/http://www.fff.fr/presentationfff/actualite/537336.shtml |url-status=dead }}</ref> Dana 29. travnja izbornik francuske nogometne reprezentacije [[Laurent Blanc]] za kojeg se u članku tvrdilo da se slaže s uvođenjem navedenog sistema održao je osobnu konferenciju za novinare u l'Hôtel Le Régent u [[Bordeaux]]u tijekom koje je negirao svoje sudjelovanje u procesu odlučivanja, te istaknuo "da nikad nije čuo za takav projekt".<ref>{{cite news |title=Blanc: "Des quotas? N'importe quoi !" |agency=[[Francuski nogometni savez]] |date=2011-04-29 |url=http://www.fff.fr/bleus/actu/537322.shtml |jezik=francuski |access-date=16. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120609184601/http://www.fff.fr/bleus/actu/537322.shtml |archive-date=9. lipnja 2012.}}</ref> Sljedećeg dana nakon što je Internet stranica Mediapart objavila da ima audio snimku sastanka koji je održan u studenom 2010. godine, Blanc je napisao izjavu na službenoj stranici Saveza u kojoj se ispričava za uvredljive komentare koje je dao tijekom sastanka te također istaknuo da nije bio ispravno citiran i negirao je da je rasist: "Ne povlačim ono što sam rekao jučer. Priznajem da su neki termini koje sam koristio na sastanku mogli biti dvosmisleni, izvučeni iz konteksta i, u mojem slučaju, sigurno sam povrijedio nečije osjećaje pa se zbog toga ispričavam. Ali nikako nisam rasist i protiv sam svakog oblika bilo kakve diskriminacije."<ref>{{cite news |title=Communiqué de Laurent Blanc |agency=[[Francuski nogometni savez]] |date=2011-04-30 |url=http://www.fff.fr/bleus/actu/537338.shtml |jezik=francuski |access-date=16. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120609184453/http://www.fff.fr/bleus/actu/537338.shtml |archive-date=9. lipnja 2012.}}</ref> Bivši francuski reprezentativac [[Lilian Thuram]] o optužbama je rekao: "U početku sam mislio da je sve to šala. Toliko sam iznenađen da ne znam što bih rekao", dok je [[Patrick Vieira]] izjavio da su Blancovi komentari izrečeni tijekom sastanka "ozbiljni i skandalozni". Francuska vlada također je dala svoje vlastito mišljenje o cijeloj stvari. Predsjednik [[Nicolas Sarkozy]] je izjavio: "Snažno se protivim bilo kakvom obliku uvođenja takvog sistema" te nadodao: "Uvođenje takve vrste sistema bio bi kraj ove Republike". Ministar sporta [[Chantal Jouanno]] složio se s Predsjednikovim izjavama te također zahtijevao od Saveza da "istraži" cijeli slučaj.<ref>{{cite news |title=France to investigate alleged racial bias |agency=[[ESPN]] |date=2011-04-28 |url=http://espn.go.com/sports/soccer/news/_/id/6444371/french-sports-minister-chantal-jouanno-wants-light-shed-alleged-racial-bias |accessdate=2011-05-09}}</ref> U Blancovu obranu stalo je nekoliko bivših igrača, ponajprije njegovi kolege iz reprezentacije s kojima je osvojio prvenstvo 1998. godine [[Christophe Dugarry]], [[Bixente Lizarazu]], [[Didier Deschamps]], Zinedine Zidane, Marcel Desailly i [[Emmanuel Petit]], trenutni igrači kao i trenutni kapetan [[Alou Diarra]].<ref>{{cite news |title=France 1998 side split over Blanc's role in quota row |agency=[[Reuters]] |date=2011-04-28 |url=http://in.reuters.com/article/2011/05/05/idINIndia-56810820110505 |access-date=16. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110507173302/http://in.reuters.com/article/2011/05/05/idINIndia-56810820110505 |archive-date=7. svibnja 2011.}}</ref><ref>{{cite news |title=Deschamps: "Je souhaite que Blanc reste le plus longtemps possible" |agency=[[Radio Monte Carlo|RMC Sport]] |date=2011-05-06 |url=http://www.rmcsport.fr/editorial/160425/deschamps-je-souhaite-que-blanc-reste-le-plus-longtemps-possible/ |accessdate=2011-05-09 |jezik=francuski}}</ref><ref>{{cite news |title=Desailly: "Les propos de Blanc ont été déformés" |agency=[[Radio Monte Carlo|RMC Sport]] |date=2011-05-05 |url=http://www.rmcsport.fr/editorial/160353/desailly-les-propos-de-blanc-ont-ete-deformes/ |accessdate=2011-05-09 |jezik=francuski}}</ref><ref>{{cite news |title=Zidane: "Ce serait fou que Blanc parte" |agency=[[Radio Monte Carlo|RMC Sport]] |date=2011-05-07 |url=http://www.rmcsport.fr/editorial/160619/zidane-ce-serait-fou-que-blanc-parte/ |accessdate=2011-05-09 |jezik=francuski}}</ref><ref>{{cite news |title=Diba: "Blanc n’est pas raciste" |agency=[[Radio Monte Carlo|RMC Sport]] |date=2011-05-09 |url=http://www.rmcsport.fr/editorial/160829/diba-blanc-n-est-pas-raciste/ |accessdate=2011-05-09 |jezik=francuski}}</ref> Dana 9. svibnja Blanc je dao službeno svjedočenje u vezi s navedenim optužbama. Sljedećeg dana Savez ga je proglasio nedužnim. == Sastav 2022. == Francuski izbornik objavio je konačni popis igrača za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] 9. studenog 2022. Taj popis je sadržavao imena 25 igrača.<ref>{{cite news|url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/Bleus-une-liste-de-25-pour-la-coupe-du-monde-avec-giroud-mandanda-et-saliba/1364022|title=Bleus : une liste de 25 pour la Coupe du monde avec Giroud, Mandanda et Saliba|newspaper=[[L'Équipe]]|language=fr|date=9 November 2022|access-date=9 November 2022}}</ref><ref>{{cite web |url=https://media.fff.fr/uploads/files/36b10b99335a6db917611049430336a0.pdf |title=Coupe du monde 2022 – La liste des 25 |publisher=[[Francuski nogometni savez]] |date=9 November 2022 |access-date=12 November 2022 |language=fr}}</ref> Dana 14. studenog popisu je pridodan [[Marcus Thuram]].<ref>{{cite web |url=https://www.fff.fr/article/8509-marcus-thuram-convoque.html |title=Marcus Thuram convoqué |publisher=[[Francuski nogometni savez]] |date=14 November 2022 |access-date=14 November 2022 |language=fr}}</ref> Istog dana [[Axel Disasi]] zamijenio je ozlijeđenog [[Presnel Kimpembe|Presnela Kimpembea]].<ref>{{cite web |url=https://www.fff.fr/article/8511-disasi-remplace-kimpembe.html |title=Disasi remplace Kimpembe |publisher=[[Francuski nogometni savez]] |date=14 November 2022 |access-date=14 November 2022 |language=fr}}</ref> Dana 15. studenog ozlijedio se [[Christopher Nkunku]],<ref>{{cite web |url=https://www.fff.fr/article/8538-nkunku-forfait.html |title=Nkunku forfait |publisher=[[Francuski nogometni savez]] |date=15 November 2022 |access-date=16 November 2022 |language=fr}}</ref> a idući dan ga je zamijenio [[Randal Kolo Muani]].<ref>{{cite web |url=https://www.fff.fr/article/8540-kolo-muani-remplace-nkunku.html |title=Kolo Muani remplace Nkunku |publisher=[[Francuski nogometni savez]] |date=16 November 2022 |access-date=16 November 2022 |language=fr}}</ref> [[Karim Benzema]] se ozlijedio 20. studenog te od tad nije zamijenjen.<ref>{{cite web |url=https://www.fff.fr/article/8581-karim-benzema-forfait-pour-la-coupe-du-monde.html |title=Karim Benzema forfait pour la Coupe du Monde |publisher=[[Francuski nogometni savez]] |date=19 November 2022 |access-date=19 November 2022 |language=fr}}</ref><ref>{{cite web |last=Ducher |first=Maxime |url=https://www.leparisien.fr/sports/football/coupe-du-monde/coupe-du-monde-2022-karim-benzema-ne-sera-pas-remplace-20-11-2022-T6IH5IL6ZFHGRHQW7EPYIG5KSI.php |title=Coupe du monde 2022 : Karim Benzema ne sera pas remplacé |work=[[Le Parisien]] |date=20 November 2022 |access-date=20 November 2022 |language=fr}}</ref> ''Nastupi i golovi zadnji put su ažurirani 25. rujna 2022. nakon utakmice protiv [[Danska nogometna reprezentacija|Danske]].'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G||ime={{sortname|Hugo|Lloris}}|ostalo=''[[Kapetan (šport)|kapetan]]''|dob={{datum rođenja i godine|1986|12|26}}|nastupi=139|golovi=0|klub=[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Benjamin Pavard]]|sortname=Pavard, Benjamin|dob={{datum rođenja i godine|1996|3|28}}|nastupi=46|golovi=2|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Axel Disasi]]|sortname=Disasi, Axel|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|11}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[AS Monaco FC|Monaco]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Raphaël Varane]]|sortname=Varane, Raphael|dob={{datum rođenja i godine|1993|4|25}}|nastupi=87|golovi=5|klub=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime=[[Jules Koundé]]|sortname=Kounde, Jules|dob={{datum rođenja i godine|1998|11|12}}|nastupi=12|golovi=0|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Matteo Guendouzi]]|sortname=Guendouzi, Matteo|dob={{datum rođenja i godine|1999|4|14}}|nastupi=6|golovi=1|klub=[[Olympique de Marseille|Marseille]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Antoine Griezmann]]|sortname=Griezmann, Antoine|dob={{datum rođenja i godine|1991|3|21}}|nastupi=110|golovi=42|klub=[[Atlético Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Aurélien Tchouaméni]]|sortname=Tchouameni, Aurelien|dob={{datum rođenja i godine|2000|1|27}}|nastupi=14|golovi=1|klub=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Olivier Giroud]]|sortname=Giroud, Olivier|dob={{datum rođenja i godine|1986|9|30}}|nastupi=114|golovi=49|klub=[[A.C. Milan|Milan]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Kylian Mbappé]]|sortname=Mbappe, Kylian|dob={{datum rođenja i godine|1998|12|20}}|nastupi=59|golovi=28|klub=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Ousmane Dembélé]]|sortname=Dembele, Ousmane|dob={{datum rođenja i godine|1997|5|15}}|nastupi=28|golovi=4|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=N|ime=[[Randal Kolo Muani]]|sortname=Kolo Muani, Randal|dob={{datum rođenja i godine|1998|12|5}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Eintracht Frankfurt]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=B|ime=[[Youssouf Fofana]]|sortname=Fofana, Youssouf|dob={{datum rođenja i godine|1999|1|10}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[AS Monaco FC|Monaco]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Adrien Rabiot]]|sortname=Rabiot, Adrien|dob={{datum rođenja i godine|1995|4|3}}|nastupi=29|golovi=2|klub=[[Juventus F.C.|Juventus]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Jordan Veretout]]|sortname=Veretout, Jordan|dob={{datum rođenja i godine|1993|3|1}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Olympique de Marseille|Marseille]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=G|ime=[[Steve Mandanda]]|sortname=Mandanda, Steve|dob={{datum rođenja i godine|1985|3|28}}|nastupi=34|golovi=0|klub=[[Stade Rennais F.C.|Rennes]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=B|ime=[[William Saliba]]|sortname=Saliba, William|dob={{datum rođenja i godine|2001|3|24}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=B|ime=[[Dayot Upamecano]]|sortname=Upamecano, Dayot|dob={{datum rođenja i godine|1998|10|27}}|nastupi=7|golovi=1|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Kingsley Coman]]|sortname=Coman, Kingsley|dob={{datum rođenja i godine|1996|6|13}}|nastupi=40|golovi=5|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=B|ime=[[Lucas Hernandez]]|sortname=Hernandez, Lucas|dob={{datum rođenja i godine|1996|2|14}}|nastupi=32|golovi=0|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=B|ime=[[Theo Hernandez]]|sortname=Hernandez, Theo|dob={{datum rođenja i godine|1997|10|6}}|nastupi=7|golovi=1|klub=[[A.C. Milan|Milan]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Alphonse Areola]]|sortname=Areola, Alphonse|dob={{datum rođenja i godine|1993|2|27}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[West Ham United F.C.|West Ham United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=B|ime=[[Ibrahima Konaté]]|sortname=Konate, Ibrahima|dob={{datum rođenja i godine|1999|5|25}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=V|ime=[[Eduardo Camavinga]]|sortname=Camavinga, Eduardo|dob={{datum rođenja i godine|2002|11|10}}|nastupi=4|golovi=1|klub=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=N|ime=[[Marcus Thuram]]|sortname=Thuram, Marcus|dob={{datum rođenja i godine|1997|8|6}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=NJE}} {{nat fs end}} == Uspjesi na međunarodnim natjecanjima == === Svjetsko prvenstvo === Francuska je bila jedna od četiri europske zemlje koje su sudjelovale na prvom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|Svjetskom nogometnom prvenstvu održanom u Urugvaju 1930. godine]], a do danas je nastupila na sveukupno 14 takvih prvenstava čime se nalazi na petom mjestu reprezentacija s najviše nastupa. Također je jedna od osam država koje su osvojile to natjecanje, postavši svjetski prvaci nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|prvenstva 1998. godine održanog u njihovoj zemlji]] gdje su u finalu pobijedili [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] uvjerljivim rezultatom 3:0. Godine 2006., na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|svjetskom prvenstvu u Njemačkoj]], Francuska je osvojila drugo mjesto nakon što je u finalu izgubila od [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] lošijim izvođenjem jedanaesteraca (3:5). Dva puta osvojili su treće mjesto – na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|Svjetskim prvenstvima 1958. u Švedskoj]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|1986. u Meksiku]], a na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|Svjetskom prvenstvu 1982. godine u Španjolskoj]] bili su četvrti. Najgori nastupi na Svjetskim nogometnim prvenstvima do sada bili su na prvenstvima [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|2002. godine u Japanu i Koreji]] te [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|2010. u Južnoj Africi]] kada su ispali nakon grupne faze. Godine 2002. kao aktualni branitelji naslova iznenađujuće su izgubili otvarajuću utakmicu prvenstva od reprezentacije [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegala]] i otišli s prvenstva ne uspjevši postići niti jedan pogodak. Godine 2010. izgubili su dvije utakmice u skupini (od [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]] i [[Južnoafrička nogometna reprezentacija|Južne Afrike]]), dok su s [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvajem]] odigrali neriješeno.<ref>{{cite news |title=Senegal stun France |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/france_v_senegal/newsid_1924000/1924440.stm |publisher=British Broadcasting Corporation |date=2002-05-31 |accessdate=2010-06-24}}</ref><ref>{{cite news |title=Dismal France eliminated from World Cup |url=http://www.cnn.com/2010/SPORT/football/06/22/france.crisis/index.html |publisher=Cable News Network |date=2010-06-22 |accessdate=2010-06-25}}</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|svjetskom prvenstvu 2014. godine]] održanom u [[Brazil]]u, reprezentacija Francuske ipak je pokazala puno bolju igru i došla do četvrtfinala gdje je izgubila od [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (0:1), kasnijeg prvaka tog turnira. [[Datoteka:Lilian Thuram - 001.jpg|mini|250px|desno|[[Lilian Thuram]] – obrambeni igrač s najviše nastupa za Francusku nogometnu reprezentaciju (142) koji je za istu u razdoblju u kojem je igrao (1994. – 2008.) postigao dva pogotka (oba protiv [[Hrvatska nogometna reprezentacija|reprezentacije Hrvatske]] u polufinalu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog nogometnog prvenstva 1998. godine]]) zahvaljujući kojima je Francuska ušla u finale turnira i u konačnici ga osvojila.]] {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Godina !Faza natjecanja !Mjesto !Uta. !Pob. !Izj.* !Por. !Po. !Pr. |- |{{Z|URU}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|1930.]]||1. krug||7||3||1||0||2||4||3 |- |[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20x22px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|1934.]]||Osmina finala||9||1||0||0||1||2||3 |- |style="border: 3px solid red"|{{Z|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|1938.]]||Četvrtfinale||6||2||1||0||1||4||4 |- |{{Z|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|1950.]]||''nisu se kvalificirali''||-||-||-||-||-||-||- |- |{{Z|ŠVI}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švicarska 1954.|1954.]]||1. krug||11||2||1||0||1||3||3 |- |- bgcolor=#cc9966 |{{Z|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|1958.]]||'''3. mjesto'''||'''3'''||6||4||0||2||23||15 |- |{{Z|ČIL}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962.|1962.]]||''nisu se kvalificrali''||-||-||-||-||-||-||- |- |{{Z|ENG}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|1966.]]||1. krug||13||3||0||1||2||2||5 |- |{{Z|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1970.|1970.]]||''nisu se kvalificrali''||-||-||-||-||-||-||- |- |{{Z|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|1974.]]||''nisu se kvalificrali''||-||-||-||-||-||-||- |- |[[Datoteka:Flag of Argentina (civil).svg|20x22px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|1978.]]||1. krug||-||3||1||0||2||5||5 |- |- bgcolor=#9acdff |{{Z|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|1982.]]||'''4. mjesto'''||'''4'''||7||3||2||2||16||12 |- |- bgcolor=#cc9966 |{{Z|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|1986.]]||'''3. mjesto'''||'''3'''||7||4||2||1||12||6 |- |{{Z|ITA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|1990.]]||''nisu se kvalificrali''||-||-||-||-||-||-||- |- |{{Z|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|1994.]]||''nisu se kvalificrali''||-||-||-||-||-||-||- |- bgcolor=gold |style="border: 3px solid red"|{{Z|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]]||'''1. mjesto'''||'''1'''||7||6||1||0||15||2 |- |{{Z|JKO}}{{Z|JAP}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|2002.]]||1. krug||28||3||0||1||2||0||3 |- bgcolor=#C0C0C0 |{{Z|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|2006.]]||'''2. mjesto'''||'''2'''||7||4||3||0||9||3 |- |{{Z|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|2010.]]||1. krug||'''29'''||3||1||0||2||1||4 |- |{{Z|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|2014.]]||Četvrtfinale||'''7''' ||5||3||1||1||10||3 |- bgcolor=gold |{{Z|RUS}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]]||'''1. mjesto'''||'''1'''||6||5||1||0||10||4 |- |- bgcolor=C0C0C0 |{{Z|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]]||'''2. mjesto'''||'''2'''|| |||||||||| |- |'''Ukupno'''||15/21||'''2 naslovi'''||65||33||13||19||119||77 |} :''*Utakmice odlučene pomoću jedanaesteraca.'' :''**Zlatna boja u pozadini označava da je natjecanje osvojeno. Crveni okvir označava da je turnir održan u Francuskoj.'' === Europsko prvenstvo === Francuska je jedna od najuspješnijih reprezentacija na [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europskim nogometnim prvenstvima]] zbog toga što je turnir osvojila dva puta: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|1984.]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|2000. godine.]] Tim rezultatom zaostaju za [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolcima]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Nijemcima]] čije obje reprezentacije imaju po tri osvojena turnira. Francuska je bila domaćin [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1960.|prvog europskog nogometnog prvenstva održanog 1960. godine]], a sveukupno je nastupila na 7 natjecanja čime se nalazi na četvrtom mjestu reprezentacija s najviše nastupa. Svoj prvi naslov europskog prvaka osvojili su na domaćem tlu 1984. godine, a reprezentaciju je predvodio ponajbolji igrač svijeta u tom trenutku [[Michel Platini]]. Godine 2000., predvođeni nogometašem godine [[Zinedine Zidane|Zinedineom Zidaneom]], Francuska je osvojila drugi naslov prvaka na prvenstvu održanom u [[Belgija|Belgiji]] i [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. Najgori nastupi reprezentacije do danas su eliminacije u grupnoj fazi na prvenstvima [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|1992. u Švedskoj]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008. godine u Austriji i Švicarskoj]]. Na za sada posljednjem [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europskom nogometnom prvenstvu održanom u Ukrajini i Poljskoj 2012. godine]], Francuska je došla do četvrtfinala gdje je eliminirana od kasnijih prvaka Španjolaca rezultatom 0:2. Francuska je domaćin sljedećeg [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Eura 2016. godine.]] [[Datoteka:David Trezeguet.jpg|mini|250px|desno|[[David Trezeguet]] – napadač čijim je zlatnim pogotkom u finalu [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Europskog prvenstva 2000. godine]] održanog u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i [[Belgija|Belgiji]] protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], reprezentacija Francuske drugi puta postala europski nogometni prvak.]] {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Godina !Mjesto !Uta. !Pob. !Izj.* !Por. !Po. !Pr. |- |style="border: 3px solid red"|{{Z|FRA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1960.|1960.]]||4. mjesto||2||0||0||2||4||7 |- |{{Z|ŠPA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1964.|1964.]]||''nisu se kvalificrali''||-||-||-||-||-||- |- |{{Z|ITA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|1968.]]||''nisu se kvalificrali''||-||-||-||-||-||- |- |{{Z|BEL}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija 1972.|1972.]]||''nisu se kvalificrali''||-||-||-||-||-||- |- |{{Z|JUG}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976.|1976.]]||''nisu se kvalificrali''||-||-||-||-||-||- |- |{{Z|ITA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1980.|1980.]]||''nisu se kvalificrali''||-||-||-||-||-||- |- |- bgcolor=gold |style="border: 3px solid red"|{{Z|FRA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|1984.]]||1. mjesto||5||5||0||0||14||4 |- |{{Z|NJE}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1988.|1988.]]||''nisu se kvalificrali''||-||-||-||-||-||- |- |{{Z|ŠVE}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|1992.]]||1. krug||3||0||2||1||2||3 |- |{{Z|ENG}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]]||Polufinale||5||2||3||0||5||2 |- |- bgcolor=gold |{{Z|BEL}} {{Z|NIZ}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|2000.]]||1. mjesto||6||5||0||1||13||7 |- |{{Z|POR}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|2004.]]||Četvrtfinale||4||2||1||1||7||5 |- |{{Z|AUT}} {{Z|ŠVI}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008.]]||1. krug|| 3 || 0 || 1 || 2 || 1 || 6 |- |{{Z|UKR}} {{Z|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|2012.]]||Četvrtfinale|| 4 || 1 || 1 || 2 || 3 || 5 |- |style="border: 3px solid red"|{{Z|FRA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|2016.]]||''domaćini prvenstva''||-||-||-||-||-||- |- ||'''Ukupno'''||9/15||28||14||7||7||46||34 |} :''*Utakmice odlučene pomoću jedanaesteraca.'' :''**Zlatna boja u pozadini označava da je natjecanje osvojeno. Crveni okvir označava da je turnir održan u Francuskoj.'' :''***Natjecanje je u tijeku.'' == Poznati igrači == [[Datoteka:Michel Platini 2010.jpg|mini|250px|desno|[[Michel Platini]] – jedan od najpoznatijih igrača Francuske nogometne reprezentacije u povijesti i bivši predsjednik [[UEFA|UEFA-e]].]] {| |valign="top"| *[[Manuel Amoros]] *[[Joël Bats]] *[[Patrick Battiston]] *[[Larbi Ben Barek]] *[[Alain Boghossian]] *[[Laurent Blanc]] *[[Basile Boli]] *[[Maxime Bossis]] *[[Eric Cantona]] *[[Pierre Chayriguès]] |width="50"|&nbsp; |valign="top"| *[[Julien Darui]] *[[Marcel Desailly]] *[[Didier Deschamps]] *[[Jules Dewaquez]] *[[Jean Djorkaeff]] *[[Youri Djorkaeff]] *[[Jean-Francois Domergue]] *[[Christophe Dugarry]] *[[Luis Fernández]] *[[Just Fontaine]] |width="50"|&nbsp; |valign="top"| *[[Lucien Gamblin]] *[[Bernard Genghini]] *[[Robert Herbin]] *[[Robert Jonquet]] *[[Raymond Kopa]] *[[Lucien Laurent]] *[[Bixente Lizarazu]] *[[Pascal Olmeta]] *[[Jean-Pierre Papin]] *[[Emmanuel Petit]] |width="50"|&nbsp; |valign="top"| *[[Roger Piantoni]] *[[Robert Pirès]] *[[Michel Platini]] *[[Dominique Rocheteau]] *[[Didier Six]] *[[Jean Tigana]] *[[Marius Trésor]] *[[Zinedine Zidane]] |} == Statistike igrača == [[Datoteka:Thierry Henry MLS All Star 2013.jpg|mini|200px|desno|[[Thierry Henry]] – najbolji strijelac Francuske nogometne reprezentacije do danas s 51 postignutim pogotkom.]] [[Datoteka:Aime Jacquet dsc03582.jpg|mini|150px|desno|[[Aimé Jacquet]] – izbornik Francuske nogometne reprezentacije u razdoblju od 1993. do 1998. godine pod čijim vodstvom je Francuska osvojila svoj prvi naslov svjetskih nogometnih prvaka.]] === Igrači s najviše nastupa === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:50%" |- !scope=col style="border:2px solid #ED2939; color:white; background:#002395;"|Broj !scope=col style="border:2px solid #ED2939; color:white; background:#002395;"|Igrač !scope=col style="border:2px solid #ED2939; color:white; background:#002395;"|Godine !scope=col style="border:2px solid #ED2939; color:white; background:#002395;"|Nastupi !scope=col style="border:2px solid #ED2939; color:white; background:#002395;"|Golovi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Lilian Thuram]] |align=center|1994. – 2008. |align=center|142 |align=center|2 |- |align=center|2 |[[Thierry Henry]] |align=center|1997. – 2010. |align=center|123 |align=center|51 |- |align=center|3 |[[Marcel Desailly]] |align=center|1993. – 2004. |align=center|116 |align=center|3 |- |align=center|4 |[[Hugo Lloris]]* |align=center|2008. – ''trenutno'' |align=center|114 |align=center|0 |- |align=center|5 |[[Zinedine Zidane]] |align=center|1994. – 2006. |align=center|108 |align=center|31 |- |align=center|6 |[[Patrick Vieira]] |align=center|1997. – 2009. |align=center|107 |align=center|6 |- |align=center|7 |[[Antoine Griezmann]]* |align=center|2014. – ''trenutno'' |align=center|104 |align=center|42 |- |align=center|8 |[[Didier Deschamps]] |align=center|1989. – 2000. |align=center|103 |align=center|4 |- |rowspan=3|{{0}}{{0}} 9 |[[Olivier Giroud]]* |align=center|2011. – ''trenutno'' |align=center|97 |align=center|47 |- |[[Laurent Blanc]] |align=center|1989. – 2000. |align=center|97 |align=center|16 |- |[[Bixente Lizarazu]] |align=center|1992. – 2004. |align=center|97 |align=center|2 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj nastupa i golova ažuriran 15. travnja 2022.'' === Igrači s najviše golova === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:50%" |- !scope=col style="border:2px solid #ED2939; color:white; background:#002395;"|Broj !scope=col style="border:2px solid #ED2939; color:white; background:#002395;"|Igrač !scope=col style="border:2px solid #ED2939; color:white; background:#002395;"|Godine !scope=col style="border:2px solid #ED2939; color:white; background:#002395;"|Golovi !scope=col style="border:2px solid #ED2939; color:white; background:#002395;"|Nastupi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Thierry Henry]] |align=center|1997. – 2010. |align=center|51 |align=center|123 |- |align=center|2 |[[Olivier Giroud]]* |align=center|2011. – ''trenutno'' |align=center|48 |align=center|97 |- | rowspan="2"|{{0}}{{0}} 3 |[[Michel Platini]] |align=center|1976. – 1987. |align=center|42 |align=center|72 |- |[[Antoine Griezmann]]* |align=center|2014. – ''trenutno'' |align=center|42 |align=center|104 |- |align=center|4 |[[David Trezeguet]] |align=center|1998. – 2008. |align=center|34 |align=center|71 |- |align=center|5 |[[Zinedine Zidane]] |align=center|1994. – 2006. |align=center|31 |align=center|108 |- | rowspan="2"|{{0}}{{0}} 6 |[[Just Fontaine]] |align=center|1953. – 1960. |align=center|30 |align=center|21 |- |[[Jean-Pierre Papin]] |align=center|1986. – 1995. |align=center|30 |align=center|54 |- |align=center|7 |[[Youri Djorkaeff]] |align=center|1993. – 2002. |align=center|28 |align=center|82 |- |align=center|8 |[[Karim Benzema]]* |align=center|2007. – 2015. |align=center|27 |align=center|81 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj golova ažuriran 15. travnja 2022.'' == Izbornici Francuske == Prije 1955. godine igrače je izabirao komitet. {| |width="10"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="1"|Ime !rowspan="1"|Period |- |align=left|Albert Batteux |align=left|1955. – 1962. |- |align=left|Henri Guérin |align=left|1962. – 1966. |- |align=left|José Arribas i Jean Snella |align=left|1966. |- |align=left|Just Fontaine |align=left|1967. |- |align=left|Louis Dugauguez |align=left|1967. – 1968. |- |align=left|Georges Boulogne |align=left|1969. – 1973. |- |align=left|Stefan Kovacs |align=left|1973. – 1975. |- |align=left|Michel Hidalgo |align=left|1976. – 1984. |- |align=left|Henri Michel |align=left|1984. – 1988. |- |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="1"|Ime !rowspan="1"|Period |- |align=left|[[Michel Platini]] |align=left|1988. – 1992. |- |align=left|[[Gérard Houllier]] |align=left|1992. – 1993. |- |align=left|[[Aimé Jacquet]] |align=left|1993. – 1998. |- |align=left|[[Roger Lemerre]] |align=left|1998. – 2002. |- |align=left|[[Jacques Santini]] |align=left|2002. – 2004. |- |align=left|[[Raymond Domenech]] |align=left|2004. – 2010. |- |align=left|[[Laurent Blanc]] |align=left|2010. – 2012. |- |align=left|[[Didier Deschamps]] |align=left|2012. – 2026. |} |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.fff.fr/ Francuski nogometni savez] {{fb start}} {{fb inner start}} {{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}} {{Svjetski prvaci u nogometu}} {{Europski prvaci u nogometu}} {{Nogomet u Francuskoj}} {{Francuska}} {{Sastav Francuska 1992 EP}} {{Sastav Francuska 1996 EP}} {{Sastav Francuska 1998 SP}} {{Sastav Francuska 2000 EP}} {{Sastav Francuska 2002 SP}} {{Sastav Francuska 2003 Kup konfederacija}} {{Sastav Francuska 2004 EP}} {{Sastav Francuska 2006 SP}} {{Sastav Francuska 2008 EP}} {{Sastav Francuska 2010 SP}} {{Sastav Francuska 2012. EP}} {{Sastav Francuska 2014 SP}} {{Sastav Francuska 2018 SP}} {{Sastav Francuska 2020. EP}} {{Sastav Francuska 2022 SP}} {{Sastav Francuska 2024. EP}} {{Sastav Francuska 2026 SP}} {{fb kraj}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nogomet u Francuskoj]] [[Kategorija:Francuske reprezentacije|Nogomet]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u nogometu (reprezentacije)]] [[Kategorija:Francuska nogometna reprezentacija| ]] k0skzh3397hxdpwg3m6cecl5wmz6m6b 7565458 7565457 2026-07-28T12:45:41Z ~2026-38900-41 366407 /* Izbornici Francuske */ 7565458 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|prosinac 2014.}} {{Nogometna reprezentacija | ime = Francuska | grb = | nadimak = Les Bleus<br>([[francuski]] ''Plavi'') | savez = ''Fédération Française de Football'' (FFF) | izbornik = [[Zinedine Zidane]] | kapetan = [[Kylian Mbappé]] | najviše nastupa = [[Hugo Lloris]] (145) | najbolji strijelac = [[Kylian Mbappé]] (62) | FIFA = 3.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14212 |title=The FIFA/Coca-Cola World Ranking – Ranking Table – FIFA.com |publisher=[[FIFA]] |date=20. lipnja 2024. |accessdate=10. srpnja 2024. |language=engleski |url-status=live}}</ref> | ažurirano = 11. lipnja 2026. | pattern_la1 = _fra26H | pattern_b1 = _fra26H | pattern_ra1 = _fra26H | pattern_sh1 = _fra26H2 | pattern_so1 = _fra26Hl | leftarm1 = 17367F | body1 = 17367F | rightarm1 = 17367F | shorts1 = FFFFFF | socks1 = FF0000 | pattern_la2 = _fra26a | pattern_b2 = _fra26a | pattern_ra2 = _fra26a | pattern_sh2 = _fra26a | pattern_so2 = _fra26al | leftarm2 = bde4d7 | body2 = bde4d7 | rightarm2 = bde4d7 | shorts2 = bde4d7 | socks2 = bde4d7 | prva utakmica = {{Z|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgija]] 3:3 '''Francuska''' {{Z|FRA}}<br/>([[Bruxelles]], [[Belgija]]; [[1. svibnja]] [[1904.]]) | najveća pobjeda = {{Z|FRA}} '''Francuska''' 14:0 [[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]] {{Z|GIB}}<br/>([[Nica]], [[Francuska]]; [[18. studenoga]] [[2023.]]) | najveći poraz = {{Z|DAN}} [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]] 17:1 '''Francuska''' {{Z|FRA}}<br/>([[London]], [[Engleska]]; [[22. listopada]] [[1908.]]) | Nastupi na SP = 17 | Prvi put na SP = 1930. | Najbolji rezultat na SP = prvak ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Europska prvenstva u nogometu|Europsko prvenstvo]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 11 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1960.|1960.]] | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = prvak ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|1984.]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|2000.]]) | Nastupi na LN = 2 | Prvi put na LN = [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2021.]] | Najbolji rezultat na LN = prvak ([[UEFA Liga nacija 2020./21.|2021.]]) | medalje = {{Medalje SP}} {{medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] | }} {{medalje zlato|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] | }} {{medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Njemačka 2006.]] | }} {{medalje srebro|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] | }} {{medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|Švedska 1958.]] | }} {{medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|Meksiko 1986.]] | }} {{Medalje EP}} {{medalje zlato| [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|Francuska 1984.]] | }} {{medalje zlato| [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Belgija i Nizozemska 2000.]] | }} {{medalje srebro| [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Francuska 2016.]] | }} {{Medalje Lige nacija}} {{Medalje zlato | [[UEFA Liga nacija 2020./21.|Italija 2021.]] | }} {{Medalje bronca | [[UEFA Liga nacija 2024./25.|Njemačka 2025.]] | }} {{Medalje OI}} {{medalje zlato| [[Nogomet na OI 1984.|Los Angeles 1984.]] | }} {{medalje srebro| [[Nogomet na OI 1900.|Pariz 1900.]] | }} }} '''Francuska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Francuska|Republiku Francusku]] u [[nogomet]]u. Nalazi se pod upravom Francuskog nogometnog saveza ([[Francuski|fr.]] ''Fédération Française de Football''), vodećeg nogometnog tijela u Francuskoj, a natječe se kao članica [[UEFA|UEFA-e]]. Tradicijske boje reprezentacije su plava, bijela i crvena, boje koje također označavaju i [[Zastava Francuske|francusku državnu zastavu]]. Reprezentacija je poznata pod nadimkom ''Les Bleus'' koji je povezan i s francuskim reprezentacijama drugih športova. Francuska reprezentacija osvojila je najveći broj titula ''Svjetske momčadi godine'', koju izdaje ''[[World Soccer]]'', njih čak četiri, više od bilo kojega kluba ili reprezentacije na svijetu. Svoju prvu službenu nogometnu utakmicu Francuska je odigrala 1904. godine, a svoje domaće utakmice uglavnom igra na stadionu ''[[Park prinčeva]]'', u predgrađu [[Pariz]]a. Reprezentacija je osvojila dva naslova svjetskog nogometnog prvaka, dva naslova europskog nogometnog prvaka, [[Olimpijske igre|Olimpijski turnir]] i dva [[Kup konfederacija|Kupa konfederacija]]. Nakon što su 2001. godine osvojili Kup konfederacija postali su jedina reprezentacija, uz [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]], koja je osvojila tri najvažnija turnira u organizaciji [[FIFA|FIFA-e]]. Tradicijski, nogometni suparnici Francuske su susjedi [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijani]], dok su u prošlosti to bili [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgijanci]] i [[Engleska nogometna reprezentacija|Englezi]] te 1980-ih [[Njemačka nogometna reprezentacija|Nijemci]]. Reprezentacija se u potpunosti razvila tijekom triju zlatnih generacije: one iz pedesetih, osamdesetih i devedesetih godina 20. stoljeća, što je ishodovalo osvajanjem brojnih priznanja i medalja. Francuska je bila jedna od četiri europske momčadi izabrane za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|prvo svjetsko nogometno prvenstvo 1930.]] Godine 1958., pod vodstvom nekoliko priznatijih igrača, među kojima je najpoznatiji bio [[Raymond Kopa]], Francuska je osvojila treće mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|Svjetskom prvenstvu u Švedskoj]]. Godine 1984., tada priznati [[Michel Platini]], predvodio je Francusku do [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|osvajanja svoga prvoga Europskog prvenstva]], a 16 godina kasnije [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|osvojit će i drugo]], ovaj put pod igračkim vodstvom [[Didier Deschamps|Didera Deschampsea]] i [[Zinedine Zidane|Zinedinea Zidanea]]. Francuska je 1998. godine, kao domaćin, postala osma svjetska reprezentacija koja je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|osvojila Svjetsko prvenstvo u nogometu]] pobijedivši u završnici [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] rezultatom 3:0. Od tada je njihov najbolji rezultat na svjetskim nogometnim prvenstvima osvojeno 1. mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusiji 2018. godine]] kada su u finalu pobijedili [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatsku]] (4:2). Nakon osvojenoga svjetskog nogometnog prvenstva 1998. i europskog 2000., Francuska je prvi puta u svojoj povijesti zasjela na prvo mjesto najboljih reprezentacija svijeta prema službenoj ljestvici FIFA-e. Trenutačni izbornik Francuske nogometne reprezentacije je Didier Deschamps, bivši reprezentativac i kapetan generacije koja je 1998. i 2000. godine postala svjetskim i europskim prvakom, a koji je na to mjesto zasjeo nakon [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europskoga prvenstva u Ukrajini i Poljskoj 2012.]] Pod njegovim vodstvom na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014. godine]] održanom u [[Brazil]]u, reprezentacija Francuske došla je do četvrtfinala gdje je ispala od Njemačke rezultatom 0:1 i u konačnici zauzela sedmo mjesto na turniru. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|svjetskom prvenstvu u nogometu 2022.]] osvojili su 2. mjesto izgubivši od [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] na jedanaesterce 4:2 (3:3). To je njihov drugi poraz u finalu SP-a, prvi nakon svjetskog prvenstva u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Njemačkoj 2006.]], kada je bila bolja [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] 5:3 (1:1), a oba su puta Francuzi gubili raspucavanjem s bijele točke. == Povijest == Francuska nogometna reprezentacija osnovana je negdje u isto vrijeme kada i sama [[FIFA]], 21. svibnja 1904. godine, a svoju prvu službenu nogometnu utakmicu odigrala je 1. svibnja 1904. godine protiv [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgije]] u [[Bruxelles]]u koja je završila neodlučenim rezultatom 3:3.<ref>{{cite web |url=http://www.fff.fr/servfff/historique/match_detail.php?nomatch=1 |title=France v. Belgium 1904 Match Report |work=French Football Federation |accessdate=2010-06-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100618050746/http://www.fff.fr/servfff/historique/match_detail.php?nomatch=1 |archivedate=18. lipnja 2010.}}</ref> Sljedeće godine, 12. veljače 1905. Francuska je odigrala prvu domaću nogometnu utakmicu protiv [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]]. Utakmica je odigrana na ''[[Park prinčeva|Parku prinčeva]]'' pred 500 navijača, a završila je pobjedom Francuske 1:0. Jedini pogodak na utakmici postigao je [[Gaston Cyprès]]. Zbog neslaganja FIFE, francuske sportske zajednice [[Union des Sociétés Françaises de Sports Athlétiques]] (USFSA) i njezinog rivala – organizacije [[French Interfederal Committee]] (CFI) – u početku, francuski nogometni savez kompletno je ujedinjen tek 1921. godine. U srpnju 1930. godine, Francuska se pojavila na prvom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|Svjetskom nogometnom prvenstvu održanom u Urugvaju]]. U svojoj prvoj službenoj utakmici na svjetskom nogometnom prvenstvu, Francuska je pobijedila [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] rezultatom 4:1 na stadionu [[Estadio Pocitos]] u [[Montevideo|Montevideu]]. Nogometaš [[Lucien Laurent]] ostat će zapamćen u nogometnoj povijesti ne samo kao prvi Francuz koji je postigao pogodak za svoju reprezentaciju na svjetskim prvenstvima, već i kao prvi nogometaš koji je postigao prvi pogodak na svjetskom nogometnom prvenstvu uopće. Do kraja prvenstva, Francuska je u skupini izgubila sljedeće dvije utakmice rezultatom 0:1 (od [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] i [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čilea]]) i bila eliminirana s prvenstva. Sljedeća godina ostat će zapamćena po tome što je prvi crnački igrač postao reprezentativac Francuske. [[Raoul Diagne]], inače [[Senegal]]skog podrijetla, svoj prvi reprezentativni debi ostvario je 15. veljače u porazu 1:2 protiv [[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačke]]. Diagne će kasnije igrati za reprezentaciju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|svjetskom nogometnom prvenstvu 1938. godine]] zajedno s [[Larbi Benbarek|Larbijem Benbarekom]] koji je bio jedan od prvih reprezentativaca sjeverno-afričkog podrijetla. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|svjetskom nogometnom prvenstvu 1934. godine]] Francuska je ispala nakon prve utakmice protiv [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] od koje je izgubila rezultatom 2:3. Na povratku u Pariz, reprezentaciju je dočekalo preko četiri tisuće navijača kao heroje. Francuska je bila domaćin svjetskog nogometnog prvenstva 1938. godine i dospjela do četvrtfinala gdje je izgubila od kasnijih prvaka [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijana]] rezultatom 1:3. [[Datoteka:Kopa, Franse vortballer.jpg|mini|200px|desno|[[Raymond Kopa]] – jedan od glavnih pripadnika tzv. prve ''Zlatne generacije'' Francuske nogometne reprezentacije tijekom 1950-ih]] Tijekom 1950-ih iskristalizirala se prva ''Zlatna generacija'' francuskih igrača koje su predvodili [[Just Fontaine]], [[Raymond Kopa]], [[Jean Vincent]], [[Robert Jonquet]], [[Maryan Wisnieski]], [[Thadée Cisowski]] i [[Armand Penverne]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|svjetskom nogometnom prvenstvu 1958. godine]] Francuska je dosegnula polufinale gdje je izgubila od [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazilaca]], kasnijih prvaka. U utakmici za treće mjesto pobijedili su [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadnu Njemačku]] rezultatom 6:2 u kojoj je Fontaine postigao četiri pogotka čime je sveukupno skupio 13 golova na svjetskom prvenstvu što i danas predstavlja nedostižni rekord. Francuska je 1960. godine bila domaćin [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1960.|prvog Europskog nogometnog prvenstva]] na kojem je također došla do polufinala gdje je u šokantnoj utakmici izgubila 4:5 od [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavije]], iako je sve do 75. minute vodila rezultatom 4:2. U utakmici za treće mjesto, poraženi su 0:2 od Čehoslovačke. Tijekom 1960-ih i 1970-ih Francuska nije zabilježila dobre rezultate, a zbog učestalog mijenjanja izbornika nisu se uspjeli kvalificirati na velika natjecanja. 24. travnja 1964., [[Henri Guérin]] postao je prvi službeni izbornik reprezentacije. Pod njegovim vodstvom, Francuska se nije uspjela kvalificirati na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962.|svjetsko nogometno prvenstvo 1962. godine]], kao niti na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1964.|europsko prvenstvo 1964. godine.]] Ipak, uspjeli su se kvalificirati 1966. godine na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|svjetsko prvenstvo održano u Engleskoj]] gdje su ispali u grupnoj fazi. Nakon tog neuspjeha, izbornik Guérin je dobio otkaz, a zamijenili su ga [[José Arribas]] i [[Jean Snella]] koji su zajednički nastupali kao izbornici. Ipak, njih dvojica izdržala su tek četiri utakmice prije nego što ih je zamijenio bivši igrač Just Fontaine, koji je pak kao izbornik trajao još manje: dvije utakmice. Njega je naslijedio [[Louis Dugauguez]] koji se borio tijekom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1970.|svjetsko prvenstvo 1970. godine]] te dobio otkaz, a poslije njega je došao [[Georges Boulogne]] koji nije uspio dovesti reprezentaciju na navedeno natjecanje. Boulogne je također dobio otkaz zbog neuspjeha dovođenja reprezentacije na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|svjetsko prvenstvo 1974. godine]], a naslijedio ga je [[Rumunjska|Rumunj]] [[Stefan Kovacs]] koji je bio i ostao jedini strani izbornik reprezentacije do danas. Kovacs se također pokazao neuspješnim zbog nemoći dovođenja reprezentacije na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976.|europsko prvenstvo 1976.]] Nakon dvije godine provedene na klupi francuske reprezentacije zamijenio ga je [[Michel Hidalgo]]. Pod Hidalgovim vodstvom Francuska je procvala, ponajprije zahvaljujući jednom od najboljih nogometaša svijeta [[Michel Platini|Michela Platinija]] koji je, zajedno s [[Jean Tigana|Jeanom Tiganom]], [[Alain Giresse|Alainom Giresseom]] i [[Luis Fernandez|Luisom Fernandezom]] činio ''carré magique'' (u slobodnom prijevodu "magični kvadrat") koji je "razbijao" protivničke obrane. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|svjetskom nogometnom prvenstvu 1982. godine]] Francuska je dosegnula polufinale, izgubivši nakon izvođenja jedanaesteraca od Zapadne Njemačke. Ta utakmica smatra se jednom od najvećih utakmica ikad odigranih u povijesti svjetskih nogometnih prvenstava, a obilježena je i kontroverzama.<ref>{{cite web |url=http://www.fff.fr/servfff/historique/match_detail.php?nomatch=419 |title=France v. Germany 1982 Match Report |work=French Football Federation |accessdate=2010-06-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091207074824/http://www.fff.fr/servfff/historique/match_detail.php?nomatch=419 |archivedate=7. prosinca 2009.}}</ref> Svoj prvi pravi međunarodni uspjeh Francuska je doživjela dvije godine kasnije, na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|europskom prvenstvu 1984. godine]] kojem je bila domaćin i kojeg je osvojila. Pod vodstvom Platinija koji je bio najbolji strijelac prvenstva s 9 pogodaka, Francuska je u finalu svladala [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolsku]] rezultatom 2:0. Strijelci su bili Platini i [[Bruno Bellone]]. Nakon uspjeha na europskom prvenstvu, Hidalgo je otišao, a zamijenio ga je bivši reprezentativac Henri Michel. Francuska je osvojila zlatnu medalju na [[XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.|Olimpijskim igrama 1984.]], a godinu dana kasnije pobijedivši [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] 2:0 u finalu osvojili su i [[Trofej Artemio Franchi]] – trofej koji se smatra pretećom današnjeg Kupa Konfederacija. U rasponu od samo jedne godine, Francuzi su osvojili tri od četiri najveća nogometna turnira. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|svjetskom prvenstvu 1986. godine]] Francuzi su bili iznimni favoriti, ali su drugi puta zaredom poraženi u polufinalu ponovno od Zapadne Njemačke. U utakmici za treće mjesto pobijedili su Belgiju 4:2. [[Datoteka:BRA-FRA 1998-07-12.svg|mini|300px|Početne postave reprezentacija Francuske i [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] prije [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|finala u Parizu 1998.]]]] Godine 1988. Francuski nogometni savez je otvorio nacionalni nogometni institut Clairefontaine. Njegovom svečanom otvorenju prisustvovao je i tadašnji francuski Predsjednik [[François Mitterrand]]. Pet mjeseci nakon otvaranja instituta, Henri Michel je dobio otkaz, a na klupi ga je zamijenio Michel Platini koji svoju reprezentaciju nije uspio odvesti na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|svjetsko prvenstvo 1990.]], ali se uspio plasirati na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|europsko prvenstvo 1992.]] Međutim, unatoč odličnim rezultatima koji su uključivali 19 pobjeda zaredom, Francuska nije uspjela proći skupinu pa je tjedan dana nakon završetka prvenstva Platini dao otkaz, a zamijenio ga je njegov asistent [[Gérard Houllier]]. Pod njegovim vodstvom Francuska i njezini navijači doživjeli su spektakularno razočarenje ne uspjevši se plasirati na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|svjetsko prvenstvo 1994. godine]], iako su ga gotovo osigurali dvije utakmice prije kraja kvalifikacija. Te dvije utakmice, protiv [[Izraelska nogometna reprezentacija|Izraela]] i [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarske]], Francuzi su, na sveopće iznenađenje nogometnog svijeta, izgubili 2:3 (Izrael) i 1:2 (Bugarska). Posljedica svega bio je otkaz Houlliera i odlazak nekoliko prvotimaca iz reprezentacije. Houllierov asistent, [[Aimé Jacquet]], postao je novi izbornik reprezentacije. [[Datoteka:Italy - France, 2 July 2000.jpg|mini|250px|lijevo|Reprezentacije Francuske i [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], nekoliko minuta prije početka finala [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|europskog nogometnog prvenstva 2000.]] održanog u [[Belgija|Belgiji]] i [[Nizozemska|Nizozemskoj]]]] Upravo pod vodstvom Jacqueta, reprezentacija je doživjela svoje najbolje godine. Tim se sastojao od veterana koji se nisu uspjeli plasirati na svjetsko prvenstvo 1994., a pridružili su im se i mlađi igrači. Na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|europskom prvenstvu 1996.]] Francuska je dosegnula polufinale u kojem su izgubili od [[Češka nogometna reprezentacija|Češke]] nakon izvođenja jedanaesteraca 5:6. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|svjetskom prvenstvu 1998.]] Jacquet je odveo Francuze do kraja, do prvog naslova svjetskih prvaka, preko Brazila kojeg su u finalu pobijedili rezultatom 3:0. Nakon prvenstva, Jacquet je odstupio s mjesta izbornika, a zamijenio ga je [[Roger Lemerre]] koji je vodio reprezentaciju na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|europskom prvenstvu 2000.]] Prevođeni najboljim nogometašem svijeta u tom trenutku [[Zinedine Zidane|Zinedineom Zidaneom]], Francuska je u finalu pobijedila Italiju 2:1, nakon što je [[David Trezeguet]] postigao zlatni pogodak u produžecima. Francuska je tako postala prva reprezentacija nakon Zapadne Njemačke koja je uspjela osvojiti svjetsko i europsko nogometno prvenstvo u dvije godine. Nakon tog uspjeha, Francuska je dosegnula prvo mjesto najboljih reprezentacija svijeta na FIFA-inoj službenoj ljestvici, prvi put u svojoj povijesti. Ipak, Francuzi nisu uspjeli dugo zadržati kondiciju i uspjeh na turnirima koji su uslijedili. Iako su osvojili Kup konfederacija 2001. godine, na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|svjetskom prvenstvu 2002. godine]] doživjeli su pravi debakl, ne mogavši zabiti niti jedan pogodak u tri utakmice pa su brzo i lako ispali s turnira. Jedno od najvećih nogometnih iznenađenja u povijesti svjetskih prvenstava dogodilo se u prvoj utakmici tog natjecanja 2002. godine kad su kao branitelji naslova i aktualni svjetski i europski prvaci izgubili od reprezentacije [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegala]] 0:1. Nakon što su završili na posljednjem mjestu skupine, Lemerre je dobio otkaz, a zamijenio ga je [[Jacques Santini]]. Uz prave pripreme i jaku momčad, reprezentacija je puna optimizma došla na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|europsko prvenstvo 2004. godine]], ali su ih šokirali [[Grčka nogometna reprezentacija|Grci]], kasniji europski prvaci, izbacivši ih u četvrtfinalu. Santini je nakon prvenstva dao otkaz, a umjesto njega na klupu je sjeo [[Raymond Domenech]]. Kroz kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|svjetsko prvenstvo 2006.]], Francuska se neočekivano teško snalazila pa je Domenech posegnuo za nekim nogometnim veteranima koji su već bili u reprezentativnoj mirovini kako bi pomogli da tim dođe u [[Njemačka|Njemačku]] na natjecanje. Oni su to i uspjeli, pobijedivši u odlučujućoj utakmici [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipar]] rezultatom 4:0. Tijekom svjetskog prvenstva u Njemačkoj, Francuska je skupinu završila neporažena i došla sve do finala natjecanja, putem izbacivši Španjolce, Brazilce i [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalce]]. U finalu su se susreli s Italijom i nakon što je regularni dio utakmice završio rezultatom 1:1, izgubili su lošijim izvođenjem jedanaesteraca (3:5). Iako je tijekom kvalifikacija izgubila u obje utakmice od [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]], Francuska se bez većih problema plasirala na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|europsko prvenstvo 2008.]] Međutim, na istome nisu uspjeli proći skupinu koja je proglašena ''skupinom smrti''. Tijekom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|svjetsko prvenstvo 2010. godine]], Francuska je izgubila nekoliko utakmica i ostvarila par neuvjerljivih pobjeda pa je u kvalifikacijskoj skupini završila na drugom mjestu što joj je osiguralo doigravanje s [[Irska nogometna reprezentacija|Republikom Irskom]] za jedno od posljednjih slobodnih mjesta na nogometnoj smotri u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. U prvoj utakmici Francuzi su pobijedili 1:0, a druga, obavijena velikom kontroverzom, završila je rezultatom 1:1 pa su se zbog boljeg ukupnog rezultata kvalificirali na natjecanje. Međutim, na tom svjetskom prvenstvu Francuzi su nastavili s katastrofalnom igrom i bili su eliminirani nakon grupne faze. Tijekom prvenstva, napadač reprezentacije [[Nicolas Anelka]] je bio poslan kući nakon navodne prostačke svađe s izbornikom Raymondom Domenechom u poluvremenu utakmice s Meksikom koju su Francuzi na kraju izgubili.<ref>{{cite news |title=Communiqué de la Fédération |url=http://fff.fr/bleus/actu/533826.shtml |work=French Football Federation |publisher=fff.fr |date=2010-06-19 |access-date=16. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100622040133/http://www.fff.fr/bleus/actu/533826.shtml |archive-date=22. lipnja 2010.}}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2010/8749698.stm |title=World Cup 2010: Nicolas Anelka sent home after bust-up |work=The Guardian |location=UK |date=2010-06-19 |accessdate=2010-06-19}}</ref> Rezultat neslaganja reprezentativaca s izbornikom i njegovim timom trenera bio je bojkot treninga usred prvenstva.<ref>{{cite news |title=French football in chaos after players' mutiny |url=http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jJUAsTmR7HSPud4_PSwWxUvvRcwQ |work=Agence France Press |publisher=Google |date=2010-06-20 |accessdate=2010-06-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100625053451/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jJUAsTmR7HSPud4_PSwWxUvvRcwQ |archivedate=2010-06-25}}</ref><ref>{{cite news |title=Brazil advances, Italy held to another WCup draw |url=http://www.google.com/hostednews/ap/article/ALeqM5gcsf1SvkjHh5TP4yYWGuVIkogLSgD9GFGVU80 |agency=Associated Press |publisher=Google |date=2010-06-20 |access-date=16. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100625142532/http://www.google.com/hostednews/ap/article/ALeqM5gcsf1SvkjHh5TP4yYWGuVIkogLSgD9GFGVU80 |archive-date=25. lipnja 2010.}}</ref><ref>{{cite news |title=Communiqué de la FFF |url=http://fff.fr/bleus/actu/533838.shtml |work=French Football Federation |publisher=France Football Federation |date=2010-06-20 |accessdate=2010-06-21 |archive-date=21. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120821235530/http://www.fff.fr/bleus/actu/533838.shtml |url-status=dead }}</ref> Negativni publicitet kojeg je reprezentacija dobila tijekom natjecanja doveo je do daljnjih posljedica u nogometnom savezu u Francuskoj. Dan nakon što je reprezentacija izbačena s prvenstva, francuski mediji raspisali su se o navodno dogovorenom sastanku samog Predsjednika države [[Nicolas Sarkozy|Nicolasa Sarkozyja]] s kapetanom [[Thierry Henry|Thierryjem Henryjem]] kako bi razgovarali o problemima koji muče reprezentaciju i njihovom lošem nastupu na prvenstvu. Sastanak je zatražio sam Henry.<ref>{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/world/2010/jun/23/sarkozy-henry-meeting-world-cup-fiasco |author=Kim Willsher |work=The Guardian |location=UK |title=Sarkozy to quiz Thierry Henry over French World Cup fiasco |date=2010-06-23}}</ref> Nakon završetka prvenstva, predsjednik nogometnog saveza Jean-Pierre Escalettes dao je ostavku. Domenech je dobio otkaz, a bivši reprezentativac [[Laurent Blanc]] sjeo je na njegovo mjesto. Dana 23. srpnja 2010., na zahtjev novog izbornika, savez je suspendirao sva 23 igrača koja su sudjelovala na svjetskom prvenstvu prije prijateljske utakmice s [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveškom]].<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/8849972.stm |title=France World Cup squad suspended for Norway friendly |work=BBC Sport |date=2010-07-23 |accessdate=2010-07-24}}</ref> Dana 6. kolovoza, pet igrača za koje se smatralo da su najviše utjecali na raspad sistema tijekom svjetskog prvenstva bilo je kažnjeno.<ref name="BBC18Aug2010AnelkaLaughs">{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/8893705.stm |title=Nicolas Anelka laughs at 'nonsense' 18-match French ban |publisher=BBC Sport |date=2010-08-18 |accessdate=2010-08-18}}</ref><ref name="Guardian17Aug2010AnelkaSuspended">{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2010/aug/17/nicolas-anelka-banned-for-18-matches-france |title=Nicolas Anelka suspended for 18 matches by France over World Cup revolt |work=The Guardian |location=UK |date=2010-08-17 |accessdate=2010-08-18 |first=Lizzy |last=Davies}}</ref> == Domaći stadion == U ranom razdoblju francuska nogometna reprezentacija koristila je dva stadiona na kojima je igrala svoje domaće utakmice: ''[[Park prinčeva]]'' i [[Olimpijski stadion]] ''[[Yves-du-Manoir]]'' u [[Colombes]]u. Također je igrala i na drugim stadionima kao što su [[Pershing]], [[Stade de Paris]] i [[Stade Buffalo]], ali u puno manjoj mjeri. Kako su godine prolazile, Francuska je svoje domaće utakmice počela igrati i van granica [[Pariz]]a pa je tako zaigrala i na stadionima [[Marcel Saupin]] u [[Nantes]]u, na [[Velodrome|Vélodromeu]] u [[Marseille]]u, na [[Gerland]]u u [[Lyon]]u, na [[Stade de la Meinau]] u [[Strasbourg]]u i drugima. Nakon renovacije Parka prinčeva 1972. koja ga je učinila najvećim stadionom po broju sjedala u Parizu, Francuska se permanentno preselila u taj objekt. Reprezentacija je i dalje igrala prijateljske i kvalifikacijske utakmice za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko nogometno prvenstvo]] u drugim gradovima. Godine 1998., netom prije početka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog nogometnog prvenstva u Francuskoj]], stadion [[Stade de France]] inauguriran je kao njihov glavni domaći stadion. Stade de France nalazi se u [[Saint-Denis]]u, predgrađu Pariza, kapaciteta 81.338 sjedala. Prvu utakmicu na tom stadionu Francuska je odigrala 28. siječnja 1998. godine protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] i pobijedila rezultatom 1:0. Strijelac jedinog pogotka je bio [[Zinedine Zidane]]. Od tada francuska reprezentacija koristi taj stadion za igranje svih važnih i velikih utakmica. Prije samih utakmica, domaćih ili gostujućih, reprezentacija se nalazi i trenira u akademiji Clairefontaine koja se nalazi u [[Clairefontaine-en-Yvelines]]. Riječ je o centru nogometnog saveza i jednoj od dvanaest elitnih akademija u zemlji. Centar je 1976. inaugurirao bivši predsjednik saveza [[Fernand Sastre]], a službeno je otvoren 1988. Centar je privukao veliku medijsku pozornost nakon što je postao glavni kamp igrača tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva 1998. godine. == Imidž reprezentacije == === Medijska pokrivenost === Nogometna reprezentacija [[Francuska|Francuske]] trenutno ima potpisan Ugovor za prenošenje svojih utakmica s TF1 grupom koja kontrolira glavni televizijski kanal, TF1. Potpisani Ugovor trebao je isteći nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetskog nogometnog prvenstva 2010. godine.]] Ipak, 18. prosinca 2009. godine Vijeće francuskog nogometnog saveza produžilo je ekskluzivnost Ugovora s kanalom. Novi Ugovor omogućava ekskluzivni prijenos svih utakmica reprezentacije (domaćih, gostujućih i prijateljskih) za sljedeće četiri godine, počevši od kolovoza 2010. pa sve do kraja lipnja 2014. TF1 će također imati i produžena prava koja se prvenstveno odnose na [[Internet]], a također mogu puštati i snimke reprezentacije u svom tjednom programu, Téléfoot.<ref>{{cite web |url=http://www.investegate.co.uk/Article.aspx?id=20091218082130P0007 |title=TF1, diffuseur exclusif des matches de l’Equi... |work=Investegate |date=2009-12-18 |accessdate=2010-06-04}}</ref> Nogometni savez Francuske će za ovo dobivati 45 milijuna [[Euro|Eura]] po sezoni što je za 10 milijuna Eura manje nego što su primili za prethodni Ugovor koji je potpisan 2006. godine (55 milijuna Eura).<ref>{{cite web |url=http://www.sport24.com/football/equipe-de-france/fil-info/tf1-garde-les-bleus-335350/ |title=TF1 restera le diffuseur de l’équipe de France de football entre 2010 et 2014. |work=Sport24 |date=2009-12-18 |accessdate=2010-06-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/65RJZEOnP?url=http://www.sport24.com/football/equipe-de-france/fil-info/tf1-garde-les-bleus-335350/ |archivedate=14. veljače 2012.}}</ref> === Dresovi === Francuska nogometna reprezentacija igra u dresovima kombiniranima od tri boje: plava, bijela i crvena. Te boje dolaze, naravno, od službene francuske zastave poznate pod imenom ''trobojna zastava'' (''drapeau tricolore''). Još od prve službene međunarodne nogometne utakmice protiv [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgije]] 1904. godine, Francuska je nastupala u dresovima s navedenim bojama. Od osnivanja reprezentacije, Francuska je u većini slučajeva nosila bijele majice, plave hlačice i crvene sokne u domaćim utakmicama dok je na gostujućim nastupala u kompletno bijelim dresovima ili crvenim majicama, plavim hlačicama i plavim soknama. U razdoblju od 1909. do 1914., reprezentativci Francuske nosili su bijele majice s plavim prugama, bijele hlačice i crvene sokne. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|Svjetskom prvenstvu 1978. godine]] u utakmici protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarske]] u [[Mar del Plata|Mar del Plati]], oba tima pojavila su se na stadionu u bijelim dresovima pa su reprezentativci Francuske bili primorani presvući dresove, posudivši zeleno-bijele od nogometnog kluba Atlético Kimberley.<ref>{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/sport/blog/2010/may/21/joy-of-six-world-cup |title=The Joy of Six: Things we miss about the World Cup |last=Murray |first=Scott |date=2010-05-21 |work=The Guardian |location=UK |accessdate=2010-05-21}}</ref> Počevši od 1972. godine, Francuska je postigla dogovor s [[Njemačka|njemačkom]] tvrtkom [[Adidas]] koji je postao službeni sponzor reprezentacije i glavni opskrbljivač dresovima. Tijekom sljedećih 38 godina njih dvoje će razviti pravo partnerstvo, a Francuska će u Adidasovim dresovima osvojiti [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europska prvenstva]] [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|1984.]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|2000.]], te [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998. godine]]. Dana 22. veljače 2008. Francuski nogometni savez službeno je objavio da prekidaju partnerstvo s Adidasom i da potpisuju Ugovor s [[SAD|američkim]] proizvođačem sportske opreme [[Nike]]om, počevši od 1. siječnja 2011. godine. Zbog potpisanog dogovora u vrijednosti od 320 milijuna [[Euro|Eura]] na razdoblje od sedam godina (2011. – 2018.) francuski nogometni dres plave boje postao je najskuplji u povijesti nogometa.<ref>{{cite web |url=http://www.lequipe.fr/Football/breves2008/20080222_130219Dev.html |title=Nike prochain équipementier |work=L'Equipe |date=2008-02-22 |accessdate=2010-06-04 |archive-date=21. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100221040225/http://www.lequipe.fr/Football/breves2008/20080222_130219Dev.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://soccerlens.com/you-are-all-invited-to-the-france-nike-wedding-the-couple-is-registered-for-e320m/6036/ |title=You Are All Invited to the France-Nike Wedding, the Couple is Registered for €320m |work=Soccer Lens |date=2008-02-22 |accessdate=2010-06-04}}</ref> ==== Dresovi reprezentacije kroz povijest ==== {| width=100% valign="top" |- | {{Nogometni dres | pattern_la= | pattern_b= _collar| pattern_ra= | leftarm= 00288E| body = 00288E| rightarm= 00288E| shorts= FFFFFF| socks= FF0000| title= Svjetsko prvenstvo 1958. }} | {{Nogometni dres | pattern_la= | pattern_b= _vneckwhite| pattern_ra= | leftarm= 00288E| body = 00288E| rightarm= 00288E| shorts= FFFFFF| socks= FF0000| title= Svjetsko prvenstvo 1962. }} |{{Nogometni dres | | pattern_la = _shoulder_stripes_white_stripes| | pattern_b = | | pattern_ra = _shoulder_stripes_white_stripes| | pattern_sh = _adidasonwhite| | pattern_so = _3_stripes_white| | leftarm = 0000C0| | body = 0000C0| | rightarm = 0000C0| | shorts = 0000C0| | socks = FF0000| | title = Svjetsko prvenstvo 1978. | }} |{{Nogometni dres | | pattern_la = _white_stripes| | pattern_b = _3stripesonwhite| | pattern_ra = _white_stripes| | pattern_sh = _adidaswhite| | pattern_so = _3_stripes_white| | leftarm = 009900| | body = 009900| | rightarm = 009900| | shorts = 0000C0| | socks = FF0000| | title = Svjetsko prvenstvo 1978. | }} |{{Nogometni dres | pattern_la= _adidasstripeswhite| pattern_b= _fra84| pattern_ra= _adidasstripeswhite| leftarm= 00288E| body= 00288E| rightarm= 00288E| shorts= FFFFFF| socks= FF0000| title= Europsko prvenstvo 1984. }} | {{Nogometni dres | pattern_la= _fra92| pattern_b= | pattern_ra= _fra92| leftarm= 00288E| body= 00288E| rightarm= 00288E| shorts= FFFFFF| socks= FF0000| title= Europsko prvenstvo 1992. }} | {{Nogometni dres | pattern_la= _adidasstripeswhite| pattern_b= _fra98| pattern_ra= _adidasstripeswhite| leftarm= 00288E| body= 00288E| rightarm= 00288E| shorts= FFFFFF| socks= FF0000| title= Svjetsko prvenstvo 1998. (domaći) }} | |} {| width=100% valign="top" |- | {{Nogometni dres | pattern_b = _fra98a| leftarm = FFFFFF| body= FFFFFF| shorts= 00288E| socks= FFFFFF| title= Svjetsko prvenstvo 1998. (gostujući) }} | {{Nogometni dres | pattern_la= _adidasstripeswhite| pattern_b= _france 2000 home| pattern_ra= _adidasstripeswhite| leftarm= 00288E| body= 00288E| rightarm= 00288E| shorts= FFFFFF| socks= FF0000| title= Europsko prvenstvo 2000. }} | {{Nogometni dres | pattern_la= _france2002h|| pattern_b= _france2002h| pattern_ra= _france2002h|| leftarm= 00288E| body= 00288E| rightarm= 00288E| shorts= FFFFFF| socks= FF0000| title= Svjetsko prvenstvo 2002. }} | {{Nogometni dres | pattern_la= _adidasstripeswhite| pattern_b= _frah06| pattern_ra= _adidasstripeswhite| pattern_sh = _frah06 | leftarm= 00288E| body= 00288E| rightarm= 00288E| shorts= FFFFFF| socks= FF0000| title= Svjetsko prvenstvo 2006. }} |{{Nogometni dres | pattern_la= _fra08h| pattern_b= _fra08h| pattern_ra= _fra08h| leftarm= 1239BB| body= 1239BB| rightarm= 1239BB| shorts= FFFFFF| socks= FF0000| title= Europsko prvenstvo 2008. }} |{{Nogometni dres | pattern_la= _shoulder_stripes_white_stripes_half| pattern_b= _fra08n| pattern_ra= _shoulder_stripes_white_stripes_half| leftarm= 0000FF| body= 0000AA| rightarm= 0000FF| shorts= FFFFFF| socks= FF0000| title= (2008. – 2009.) }} |{{Nogometni dres | |pattern_b = _fra10h |pattern_la = _fra10h |pattern_ra = _fra10h |pattern_sh = _adidasonwhite |pattern_so = _3_stripes_white |leftarm= 0000FF |body = FFFFFF |rightarm = 0000FF |shorts = 000080 |socks = FF0000| title = Svjetsko prvenstvo 2010. }} |{{Nogometni dres | |pattern_b = _france2012h |pattern_la = _france2012h |pattern_ra = _france2012h |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm= 253360 |body = 253360 |rightarm = 253360 |shorts = 194188 |socks = 194188 |title = Europsko prvenstvo 2012. }} |{{Nogometni dres |pattern_la=_FRA13a |pattern_b=_FRA13a |pattern_ra=_FRA13a |pattern_sh= |pattern_so= |leftarm=FFFFFF |body=FFFFFF |rightarm=FFFFFF |shorts=ADCEE9 |socks=ADCEE9 |title = 2013. (gostujući) }} |{{Nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _france1415h | pattern_ra = | pattern_sh = | leftarm = 123163 | body = 123163 | rightarm = 123163 | shorts = FFFFFF | socks = F20A33 | title = Svjetsko prvenstvo 2014. }} |} === Nadimak === Nogometna reprezentacija Francuske često nosi nadimak ''Plavci'' (''Les Bleus'') od strane medija i navijača. Taj naziv u čestoj je upotrebi za sve francuske sportaše i reprezentacije zbog plavih boja koje uglavnom dominiraju njihovim dresovima. Tim često zovu i ''Trikolori'' (''Tricolores'') zbog toga što upotrebljavaju tri francuske nacionalne boje: crvenu, plavu i bijelu. Tijekom 80-tih godina 20. stoljeća, Francuska je dobila nadimak ''europski Brazil'' zbog sličnosti u igri (''Magični kvadrat'') kojeg je utanačio [[Michel Platini]]. Pod vodstvom izbornika [[Michel Hidalgo|Michela Hidalga]], francuska nogometna vrsta prikazivala je inspirirajući, elegantan, vješt i tehnički vrlo ofenzivan stil [[nogomet]]a koji se vrlo često uspoređivao s [[Brazilska nogometna reprezentacija|njihovim suparnicima]] iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]].<ref>{{cite web |url=http://fourfourtwo.com/interviews/one-on-one/147/article.aspx |title=One-On-One: Michel Platini |work=FourFourTwo |accessdate=2010-06-04}}</ref> === Predstavljanje multietničke Francuske === Francuska nogometna reprezentacija oduvijek je podupirala etničku raznolikost svoje vlastite države. Prvi tamnoputi igrač koji je zaigrao za nogometnu vrstu bio je [[Raoul Diagne]] 1931. godine. Diagne je bio sin prvog Afrikanca izabranog u Francusku narodnu skupštinu, Blaise Diagne. Sedam godina kasnije, Diagne je zaigrao na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|Svjetskom nogometnom prvenstvu 1938.]] skupa s [[Larbi Benbarek|Larbijem Benbarekom]], [[Abdelkader Ben Bouali|Abdelkaderom Ben Boualijem]] i [[Michel Brusseaux|Michelom Brusseauxom]] koji su bili prvi igrači sjevernoafričkog podrijetla koji su zaigrali za reprezentaciju. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|Svjetskom prvenstvu 1958. godine]] u kojem je Francuska dogurala sve do polufinala, mnoga djeca imigranata kao što su [[Raymond Kopa]], [[Just Fontaine]], [[Roger Piantoni]], [[Maryan Wisnieski]] i [[Bernard Chiarelli]] bili su sastavni dio uspjeha reprezentacije. Od tada pa sve do danas nastavlja se tradicija u kojoj francuski nogometaši poput [[Michel Platini|Michela Platinija]], [[Jean Tigana|Jeana Tigane]], [[Manuel Amoros|Manuela Amorosa]], [[Eric Cantona|Erica Cantone]], [[Patrick Vieira|Patricka Vieire]], [[David Trezeguet|Davida Trezegueta]], [[Claude Makélélé|Claudea Makéléléa]], [[Samir Nasri|Samira Nasrija]], [[Hatem Ben Arfa|Hatema Ben Arfe]] i [[Karim Benzema|Karima Benzeme]] imaju barem jednog ili oba roditelja rođena u stranoj državi. Tijekom 1990-ih reprezentacija je bila pravi primjer modernog multietnicizma.<ref>{{cite news |title=Wider view of France ’98 gives Emmanuel Petit opportunity to look back in anger |work=The Times |location=UK |date=2010-03-01 |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/international/article7044481.ece |accessdate=2010-07-27 |first=Gabriele |last=Marcotti |archive-date=29. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629142310/http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/international/article7044481.ece |url-status=dead }}</ref> Nakon što su 1998. godine osvojili Svjetsko nogometno prvenstvo, tim je prozvan pravom inspiracijom u širenju ponosa i optimizma "francuskog modela" socijalne integracije.<ref>{{cite news |title=France's multicultural World Cup-winning team (1998) achieved little for integration |publisher=United for Peace of Pierce County |date=2005-11-11 |url=http://www.ufppc.org/us-a-world-news-mainmenu-35/3626-background-frances-multicultural-world-cup-winning-team-1998-achieved-little-for-integration.html |accessdate=2010-07-28 |archive-date=30. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110430183517/http://www.ufppc.org/us-a-world-news-mainmenu-35/3626-background-frances-multicultural-world-cup-winning-team-1998-achieved-little-for-integration.html |url-status=dead }}</ref> Od sveukupno 23 reprezentativca, tim se sastojao od igrača koji svoje rodne korijene vuku iz [[Armenija|Armenije]], [[Alžir]]a, [[Argentina|Argentine]], [[Gana|Gane]], [[Senegal]]a, [[Italija|Italije]], [[Portugal]]a, [[Španjolska|Španjolske]], a predvodnik kompletnog sastava bio je [[Zinédine Zidane]] koji je, doduše, rođen u [[Marseille]]u, ali kojem su roditelji imigranti iz Alžira. Ipak, rasno mješovita reprezentacija ponekad je uzrokovala i kontroverze. Posljednjih godina kritike krajnje desnice francuske politike sve su jače, a njihov argument stoji u činjenici što za reprezentaciju igra sve manje bijelaca. Vodeći političar [[Jean-Marie Le Pen]] protestirao je 1998. godine da reprezentacija koja je osvojila tadašnje prvenstvo nije bila dovoljno "Francuska". 2002. godine pod vodstvom [[Marcel Desailly|Marcela Desaillyja]] (rođenog u Gani) kompletna reprezentacija u javnosti je iznijela svoje negativno mišljenje o predsjedničkoj kandidaturi Le Pena i pozvala publiku da vrati Predsjednika [[Jacques Chirac|Jacquesa Chiraca]] u ured. Godine 2006. Le Pen je nastavio sa svojim kritikama usmjerenim ovaj put prema izborniku [[Raymond Domenech|Raymondu Domenechu]] kojem je spočitavao da reprezentacija ima previše tamnoputih igrača.<ref>{{cite news |title=The Sword is Mightier than Le Pen |publisher=ESPN |date=2006-07-07 |url=http://soccernet.espn.go.com/columns/story?id=373084&root=worldcup&cc=5901 |accessdate=2006-08-17 |archive-date=27. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110427053034/http://soccernet.espn.go.com/columns/story?id=373084&root=worldcup&cc=5901 |url-status=dead }}</ref> 2005. godine francuski [[filozofija|filozof]] Alain Finkielkraut uzrokovao je kontroverzu sa svojim napisima u [[izrael]]skim novinama Haaretz da je, unatoč svom sloganu "francuska reprezentacija zapravo crna-crna-crna" te također nadodao da se "s Francuskom sprdaju po cijeloj [[Europa|Europi]] upravo zbog toga". Kasnije se ispričao za svoje komentare, naglasivši da mu namjera nije bila da ikoga uvrijedi.<ref>{{cite news |title=Finkielkraut sur Europe 1 |work=Le Nouvel Observateur |location=France |date=2005-11-25 |url=http://archquo.nouvelobs.com/cgi/articles?ad=societe/20051125.OBS6590.html&host=http://permanent.nouvelobs.com/ |access-date=18. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070312151704/http://archquo.nouvelobs.com/cgi/articles?ad=societe%2F20051125.OBS6590.html |archive-date=12. ožujka 2007.}}</ref> [[Datoteka:Zinedine zidane wcf 2006.jpg|mini|250px|lijevo|U produžecima finalne utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog nogometnog prvenstva 2006. godine u Njemačkoj]], ponajbolji igrač francuske nogometne reprezentacije svih vremena, [[Zinedine Zidane]], zbog divljačkog ekscesa na terenu zaradio je crveni karton, ali je svejedno proglašen igračem turnira]] Incident između Zidanea i [[Marco Materazzi|Materazzija]] u finalu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog nogometnog prvenstva 2006. godine]] kao i njegove posljedice poslužile su kao simbol za predmet debate u vezi borbe Europe za integracijom svojih imigranata. Iako su oba igrača izjavila da u njihovoj svađi nije bilo vrijeđanja na rasnoj osnovi, međunarodni mediji su danima spekulirali o tome da je Materazzijeva provokacija uzrokovana upravo rasnom osnovom, ističući kako [[Talijanska nogometna reprezentacija|talijanska nogometna vrsta]] nema etničkih manjina poput francuske.<ref>{{cite news |title=Zidane and Materazzi fined and banned by FIFA |agency=Reuters |date=2006-07-20 |url=http://today.reuters.com/news/newsArticle.aspx?type=tsunamiNews&storyID=2006-07-20T132638Z_01_L19626990_RTRUKOC_0_UK-SOCCER-ZIDANE.xml&archived=False |access-date=16. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191215025538/http://today.reuters.com/news/newsArticle.aspx?type=tsunamiNews&storyID=2006-07-20T132638Z_01_L19626990_RTRUKOC_0_UK-SOCCER-ZIDANE.xml&archived=False |archive-date=15. prosinca 2019.}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/article/0,,28783-2263995,00.html |last=Hughes |first=Matt |title=Read my lips: the taunt that made Zidane snap |work=The Times |location=London |date=2006-07-10 |accessdate=2006-07-11 |archive-date=18. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210218015255/https://www.thetimes.co.uk/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |url=http://torsun.canoe.ca/News/Columnists/Coren_Michael/2006/07/15/1685724.html |title=Race card trumps head-butt |work=Toronto Sun |date=2006-07-15 |access-date=16. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071231042637/http://torsun.canoe.ca/News/Columnists/Coren_Michael/2006/07/15/1685724.html |archive-date=31. prosinca 2007.}}{{cite news |url=http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1213502,00.html |title=The Head Butt Furor: A Window on Europe's Identity Crisis |work=TIME Magazine |date=2006-07-13 |first=Tony |last=Karon |access-date=16. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080603154512/http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1213502,00.html |archive-date=3. lipnja 2008.}}</ref> Utjecaj reprezentacije na francuske pokušaje za integracijom svojih manjina i pomirdbom sa svojom kolonijalističkom prošlošću nije uvijek bio uspješan. 2001. godine Francuska je igrala prijateljsku utakmicu na [[Stade de France]], na kojem su 1998. godine osvojili svoj prvi naslov prvaka svijeta, protiv [[Alžirska nogometna reprezentacija|Alžira]]. Bio je to njihov prvi susret sa svojom bivšom kolonijom s [[Alžirski rat za nezavisnost|kojom su ratovali]] između 1954. i 1962. godine koji se na kraju pokazao kontroverznim. Tijekom pjevanja francuske nacionalne himne, ''La Marseillaise'', navijači iz Alžira su zviždali, a nakon što su Francuzi postigli pogodak kojim je rezultat na semaforu pokazao 4:1, navijači su upali u teren. Utakmica je morala biti prekinuta i nikada nakon toga nije nastavljena. Dana 28. travnja 2011. godine francuska [[internet]]ska stranica ''Mediapart'' objavila je priču u kojoj je Francuski nogometni savez navodno tajno pokušao odrediti sistem kojim bi limitirao broj igrača s dvojnim državljanstvom u svojim nogometnim akademijama. Citirajući neimenovanog starijeg člana Saveza, u članku je također istaknuto da će organizacija ograničiti broj igrača koji nisu bijelci na 30 % u svojim nogometnim akademijama za 12 i 13-godišnjake.<ref>{{cite news |title=French football body to investigate 'race quota' claim |agency=[[BBC]] |date=2011-04-30 |url=http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-13236864 |accessdate=2011-05-09}}</ref> Savez je nakon toga brzo odgovorio sa svojom službenom objavom za medije istaknuvši da "nitko od njihovih članova nije odobrio ili čak razmišljao o navedenoj temi."<ref>{{cite news |title=Le DTN suspendu de ses fonctions |agency=[[Francuski nogometni savez]] |date=2011-04-30 |url=http://www.fff.fr/presentationfff/actualite/537335.shtml |accessdate=2011-05-09 |jezik=francuski |archive-date=3. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110503182400/http://www.fff.fr/presentationfff/actualite/537335.shtml |url-status=dead }}</ref> Savez je također najavio da je odobrio službenu i punu istragu i kao posljedica suspendirao tehničkog direktora Françoisa Blaquarta.<ref>{{cite news |title=Précision de la FFF |agency=[[Francuski nogometni savez]] |date=2011-04-30 |url=http://www.fff.fr/presentationfff/actualite/537336.shtml |accessdate=2011-05-09 |jezik=francuski |archive-date=3. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110503182727/http://www.fff.fr/presentationfff/actualite/537336.shtml |url-status=dead }}</ref> Dana 29. travnja izbornik francuske nogometne reprezentacije [[Laurent Blanc]] za kojeg se u članku tvrdilo da se slaže s uvođenjem navedenog sistema održao je osobnu konferenciju za novinare u l'Hôtel Le Régent u [[Bordeaux]]u tijekom koje je negirao svoje sudjelovanje u procesu odlučivanja, te istaknuo "da nikad nije čuo za takav projekt".<ref>{{cite news |title=Blanc: "Des quotas? N'importe quoi !" |agency=[[Francuski nogometni savez]] |date=2011-04-29 |url=http://www.fff.fr/bleus/actu/537322.shtml |jezik=francuski |access-date=16. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120609184601/http://www.fff.fr/bleus/actu/537322.shtml |archive-date=9. lipnja 2012.}}</ref> Sljedećeg dana nakon što je Internet stranica Mediapart objavila da ima audio snimku sastanka koji je održan u studenom 2010. godine, Blanc je napisao izjavu na službenoj stranici Saveza u kojoj se ispričava za uvredljive komentare koje je dao tijekom sastanka te također istaknuo da nije bio ispravno citiran i negirao je da je rasist: "Ne povlačim ono što sam rekao jučer. Priznajem da su neki termini koje sam koristio na sastanku mogli biti dvosmisleni, izvučeni iz konteksta i, u mojem slučaju, sigurno sam povrijedio nečije osjećaje pa se zbog toga ispričavam. Ali nikako nisam rasist i protiv sam svakog oblika bilo kakve diskriminacije."<ref>{{cite news |title=Communiqué de Laurent Blanc |agency=[[Francuski nogometni savez]] |date=2011-04-30 |url=http://www.fff.fr/bleus/actu/537338.shtml |jezik=francuski |access-date=16. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120609184453/http://www.fff.fr/bleus/actu/537338.shtml |archive-date=9. lipnja 2012.}}</ref> Bivši francuski reprezentativac [[Lilian Thuram]] o optužbama je rekao: "U početku sam mislio da je sve to šala. Toliko sam iznenađen da ne znam što bih rekao", dok je [[Patrick Vieira]] izjavio da su Blancovi komentari izrečeni tijekom sastanka "ozbiljni i skandalozni". Francuska vlada također je dala svoje vlastito mišljenje o cijeloj stvari. Predsjednik [[Nicolas Sarkozy]] je izjavio: "Snažno se protivim bilo kakvom obliku uvođenja takvog sistema" te nadodao: "Uvođenje takve vrste sistema bio bi kraj ove Republike". Ministar sporta [[Chantal Jouanno]] složio se s Predsjednikovim izjavama te također zahtijevao od Saveza da "istraži" cijeli slučaj.<ref>{{cite news |title=France to investigate alleged racial bias |agency=[[ESPN]] |date=2011-04-28 |url=http://espn.go.com/sports/soccer/news/_/id/6444371/french-sports-minister-chantal-jouanno-wants-light-shed-alleged-racial-bias |accessdate=2011-05-09}}</ref> U Blancovu obranu stalo je nekoliko bivših igrača, ponajprije njegovi kolege iz reprezentacije s kojima je osvojio prvenstvo 1998. godine [[Christophe Dugarry]], [[Bixente Lizarazu]], [[Didier Deschamps]], Zinedine Zidane, Marcel Desailly i [[Emmanuel Petit]], trenutni igrači kao i trenutni kapetan [[Alou Diarra]].<ref>{{cite news |title=France 1998 side split over Blanc's role in quota row |agency=[[Reuters]] |date=2011-04-28 |url=http://in.reuters.com/article/2011/05/05/idINIndia-56810820110505 |access-date=16. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110507173302/http://in.reuters.com/article/2011/05/05/idINIndia-56810820110505 |archive-date=7. svibnja 2011.}}</ref><ref>{{cite news |title=Deschamps: "Je souhaite que Blanc reste le plus longtemps possible" |agency=[[Radio Monte Carlo|RMC Sport]] |date=2011-05-06 |url=http://www.rmcsport.fr/editorial/160425/deschamps-je-souhaite-que-blanc-reste-le-plus-longtemps-possible/ |accessdate=2011-05-09 |jezik=francuski}}</ref><ref>{{cite news |title=Desailly: "Les propos de Blanc ont été déformés" |agency=[[Radio Monte Carlo|RMC Sport]] |date=2011-05-05 |url=http://www.rmcsport.fr/editorial/160353/desailly-les-propos-de-blanc-ont-ete-deformes/ |accessdate=2011-05-09 |jezik=francuski}}</ref><ref>{{cite news |title=Zidane: "Ce serait fou que Blanc parte" |agency=[[Radio Monte Carlo|RMC Sport]] |date=2011-05-07 |url=http://www.rmcsport.fr/editorial/160619/zidane-ce-serait-fou-que-blanc-parte/ |accessdate=2011-05-09 |jezik=francuski}}</ref><ref>{{cite news |title=Diba: "Blanc n’est pas raciste" |agency=[[Radio Monte Carlo|RMC Sport]] |date=2011-05-09 |url=http://www.rmcsport.fr/editorial/160829/diba-blanc-n-est-pas-raciste/ |accessdate=2011-05-09 |jezik=francuski}}</ref> Dana 9. svibnja Blanc je dao službeno svjedočenje u vezi s navedenim optužbama. Sljedećeg dana Savez ga je proglasio nedužnim. == Sastav 2022. == Francuski izbornik objavio je konačni popis igrača za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] 9. studenog 2022. Taj popis je sadržavao imena 25 igrača.<ref>{{cite news|url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/Bleus-une-liste-de-25-pour-la-coupe-du-monde-avec-giroud-mandanda-et-saliba/1364022|title=Bleus : une liste de 25 pour la Coupe du monde avec Giroud, Mandanda et Saliba|newspaper=[[L'Équipe]]|language=fr|date=9 November 2022|access-date=9 November 2022}}</ref><ref>{{cite web |url=https://media.fff.fr/uploads/files/36b10b99335a6db917611049430336a0.pdf |title=Coupe du monde 2022 – La liste des 25 |publisher=[[Francuski nogometni savez]] |date=9 November 2022 |access-date=12 November 2022 |language=fr}}</ref> Dana 14. studenog popisu je pridodan [[Marcus Thuram]].<ref>{{cite web |url=https://www.fff.fr/article/8509-marcus-thuram-convoque.html |title=Marcus Thuram convoqué |publisher=[[Francuski nogometni savez]] |date=14 November 2022 |access-date=14 November 2022 |language=fr}}</ref> Istog dana [[Axel Disasi]] zamijenio je ozlijeđenog [[Presnel Kimpembe|Presnela Kimpembea]].<ref>{{cite web |url=https://www.fff.fr/article/8511-disasi-remplace-kimpembe.html |title=Disasi remplace Kimpembe |publisher=[[Francuski nogometni savez]] |date=14 November 2022 |access-date=14 November 2022 |language=fr}}</ref> Dana 15. studenog ozlijedio se [[Christopher Nkunku]],<ref>{{cite web |url=https://www.fff.fr/article/8538-nkunku-forfait.html |title=Nkunku forfait |publisher=[[Francuski nogometni savez]] |date=15 November 2022 |access-date=16 November 2022 |language=fr}}</ref> a idući dan ga je zamijenio [[Randal Kolo Muani]].<ref>{{cite web |url=https://www.fff.fr/article/8540-kolo-muani-remplace-nkunku.html |title=Kolo Muani remplace Nkunku |publisher=[[Francuski nogometni savez]] |date=16 November 2022 |access-date=16 November 2022 |language=fr}}</ref> [[Karim Benzema]] se ozlijedio 20. studenog te od tad nije zamijenjen.<ref>{{cite web |url=https://www.fff.fr/article/8581-karim-benzema-forfait-pour-la-coupe-du-monde.html |title=Karim Benzema forfait pour la Coupe du Monde |publisher=[[Francuski nogometni savez]] |date=19 November 2022 |access-date=19 November 2022 |language=fr}}</ref><ref>{{cite web |last=Ducher |first=Maxime |url=https://www.leparisien.fr/sports/football/coupe-du-monde/coupe-du-monde-2022-karim-benzema-ne-sera-pas-remplace-20-11-2022-T6IH5IL6ZFHGRHQW7EPYIG5KSI.php |title=Coupe du monde 2022 : Karim Benzema ne sera pas remplacé |work=[[Le Parisien]] |date=20 November 2022 |access-date=20 November 2022 |language=fr}}</ref> ''Nastupi i golovi zadnji put su ažurirani 25. rujna 2022. nakon utakmice protiv [[Danska nogometna reprezentacija|Danske]].'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G||ime={{sortname|Hugo|Lloris}}|ostalo=''[[Kapetan (šport)|kapetan]]''|dob={{datum rođenja i godine|1986|12|26}}|nastupi=139|golovi=0|klub=[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Benjamin Pavard]]|sortname=Pavard, Benjamin|dob={{datum rođenja i godine|1996|3|28}}|nastupi=46|golovi=2|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Axel Disasi]]|sortname=Disasi, Axel|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|11}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[AS Monaco FC|Monaco]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Raphaël Varane]]|sortname=Varane, Raphael|dob={{datum rođenja i godine|1993|4|25}}|nastupi=87|golovi=5|klub=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime=[[Jules Koundé]]|sortname=Kounde, Jules|dob={{datum rođenja i godine|1998|11|12}}|nastupi=12|golovi=0|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Matteo Guendouzi]]|sortname=Guendouzi, Matteo|dob={{datum rođenja i godine|1999|4|14}}|nastupi=6|golovi=1|klub=[[Olympique de Marseille|Marseille]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Antoine Griezmann]]|sortname=Griezmann, Antoine|dob={{datum rođenja i godine|1991|3|21}}|nastupi=110|golovi=42|klub=[[Atlético Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Aurélien Tchouaméni]]|sortname=Tchouameni, Aurelien|dob={{datum rođenja i godine|2000|1|27}}|nastupi=14|golovi=1|klub=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Olivier Giroud]]|sortname=Giroud, Olivier|dob={{datum rođenja i godine|1986|9|30}}|nastupi=114|golovi=49|klub=[[A.C. Milan|Milan]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Kylian Mbappé]]|sortname=Mbappe, Kylian|dob={{datum rođenja i godine|1998|12|20}}|nastupi=59|golovi=28|klub=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Ousmane Dembélé]]|sortname=Dembele, Ousmane|dob={{datum rođenja i godine|1997|5|15}}|nastupi=28|golovi=4|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=N|ime=[[Randal Kolo Muani]]|sortname=Kolo Muani, Randal|dob={{datum rođenja i godine|1998|12|5}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Eintracht Frankfurt]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=B|ime=[[Youssouf Fofana]]|sortname=Fofana, Youssouf|dob={{datum rođenja i godine|1999|1|10}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[AS Monaco FC|Monaco]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Adrien Rabiot]]|sortname=Rabiot, Adrien|dob={{datum rođenja i godine|1995|4|3}}|nastupi=29|golovi=2|klub=[[Juventus F.C.|Juventus]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Jordan Veretout]]|sortname=Veretout, Jordan|dob={{datum rođenja i godine|1993|3|1}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Olympique de Marseille|Marseille]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=G|ime=[[Steve Mandanda]]|sortname=Mandanda, Steve|dob={{datum rođenja i godine|1985|3|28}}|nastupi=34|golovi=0|klub=[[Stade Rennais F.C.|Rennes]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=B|ime=[[William Saliba]]|sortname=Saliba, William|dob={{datum rođenja i godine|2001|3|24}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=B|ime=[[Dayot Upamecano]]|sortname=Upamecano, Dayot|dob={{datum rođenja i godine|1998|10|27}}|nastupi=7|golovi=1|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Kingsley Coman]]|sortname=Coman, Kingsley|dob={{datum rođenja i godine|1996|6|13}}|nastupi=40|golovi=5|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=B|ime=[[Lucas Hernandez]]|sortname=Hernandez, Lucas|dob={{datum rođenja i godine|1996|2|14}}|nastupi=32|golovi=0|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=B|ime=[[Theo Hernandez]]|sortname=Hernandez, Theo|dob={{datum rođenja i godine|1997|10|6}}|nastupi=7|golovi=1|klub=[[A.C. Milan|Milan]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Alphonse Areola]]|sortname=Areola, Alphonse|dob={{datum rođenja i godine|1993|2|27}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[West Ham United F.C.|West Ham United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=B|ime=[[Ibrahima Konaté]]|sortname=Konate, Ibrahima|dob={{datum rođenja i godine|1999|5|25}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=V|ime=[[Eduardo Camavinga]]|sortname=Camavinga, Eduardo|dob={{datum rođenja i godine|2002|11|10}}|nastupi=4|golovi=1|klub=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=N|ime=[[Marcus Thuram]]|sortname=Thuram, Marcus|dob={{datum rođenja i godine|1997|8|6}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=NJE}} {{nat fs end}} == Uspjesi na međunarodnim natjecanjima == === Svjetsko prvenstvo === Francuska je bila jedna od četiri europske zemlje koje su sudjelovale na prvom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|Svjetskom nogometnom prvenstvu održanom u Urugvaju 1930. godine]], a do danas je nastupila na sveukupno 14 takvih prvenstava čime se nalazi na petom mjestu reprezentacija s najviše nastupa. Također je jedna od osam država koje su osvojile to natjecanje, postavši svjetski prvaci nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|prvenstva 1998. godine održanog u njihovoj zemlji]] gdje su u finalu pobijedili [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] uvjerljivim rezultatom 3:0. Godine 2006., na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|svjetskom prvenstvu u Njemačkoj]], Francuska je osvojila drugo mjesto nakon što je u finalu izgubila od [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] lošijim izvođenjem jedanaesteraca (3:5). Dva puta osvojili su treće mjesto – na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|Svjetskim prvenstvima 1958. u Švedskoj]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|1986. u Meksiku]], a na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|Svjetskom prvenstvu 1982. godine u Španjolskoj]] bili su četvrti. Najgori nastupi na Svjetskim nogometnim prvenstvima do sada bili su na prvenstvima [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|2002. godine u Japanu i Koreji]] te [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|2010. u Južnoj Africi]] kada su ispali nakon grupne faze. Godine 2002. kao aktualni branitelji naslova iznenađujuće su izgubili otvarajuću utakmicu prvenstva od reprezentacije [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegala]] i otišli s prvenstva ne uspjevši postići niti jedan pogodak. Godine 2010. izgubili su dvije utakmice u skupini (od [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]] i [[Južnoafrička nogometna reprezentacija|Južne Afrike]]), dok su s [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvajem]] odigrali neriješeno.<ref>{{cite news |title=Senegal stun France |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/france_v_senegal/newsid_1924000/1924440.stm |publisher=British Broadcasting Corporation |date=2002-05-31 |accessdate=2010-06-24}}</ref><ref>{{cite news |title=Dismal France eliminated from World Cup |url=http://www.cnn.com/2010/SPORT/football/06/22/france.crisis/index.html |publisher=Cable News Network |date=2010-06-22 |accessdate=2010-06-25}}</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|svjetskom prvenstvu 2014. godine]] održanom u [[Brazil]]u, reprezentacija Francuske ipak je pokazala puno bolju igru i došla do četvrtfinala gdje je izgubila od [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (0:1), kasnijeg prvaka tog turnira. [[Datoteka:Lilian Thuram - 001.jpg|mini|250px|desno|[[Lilian Thuram]] – obrambeni igrač s najviše nastupa za Francusku nogometnu reprezentaciju (142) koji je za istu u razdoblju u kojem je igrao (1994. – 2008.) postigao dva pogotka (oba protiv [[Hrvatska nogometna reprezentacija|reprezentacije Hrvatske]] u polufinalu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog nogometnog prvenstva 1998. godine]]) zahvaljujući kojima je Francuska ušla u finale turnira i u konačnici ga osvojila.]] {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Godina !Faza natjecanja !Mjesto !Uta. !Pob. !Izj.* !Por. !Po. !Pr. |- |{{Z|URU}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|1930.]]||1. krug||7||3||1||0||2||4||3 |- |[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20x22px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|1934.]]||Osmina finala||9||1||0||0||1||2||3 |- |style="border: 3px solid red"|{{Z|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|1938.]]||Četvrtfinale||6||2||1||0||1||4||4 |- |{{Z|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|1950.]]||''nisu se kvalificirali''||-||-||-||-||-||-||- |- |{{Z|ŠVI}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švicarska 1954.|1954.]]||1. krug||11||2||1||0||1||3||3 |- |- bgcolor=#cc9966 |{{Z|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|1958.]]||'''3. mjesto'''||'''3'''||6||4||0||2||23||15 |- |{{Z|ČIL}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962.|1962.]]||''nisu se kvalificrali''||-||-||-||-||-||-||- |- |{{Z|ENG}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|1966.]]||1. krug||13||3||0||1||2||2||5 |- |{{Z|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1970.|1970.]]||''nisu se kvalificrali''||-||-||-||-||-||-||- |- |{{Z|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|1974.]]||''nisu se kvalificrali''||-||-||-||-||-||-||- |- |[[Datoteka:Flag of Argentina (civil).svg|20x22px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|1978.]]||1. krug||-||3||1||0||2||5||5 |- |- bgcolor=#9acdff |{{Z|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|1982.]]||'''4. mjesto'''||'''4'''||7||3||2||2||16||12 |- |- bgcolor=#cc9966 |{{Z|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|1986.]]||'''3. mjesto'''||'''3'''||7||4||2||1||12||6 |- |{{Z|ITA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|1990.]]||''nisu se kvalificrali''||-||-||-||-||-||-||- |- |{{Z|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|1994.]]||''nisu se kvalificrali''||-||-||-||-||-||-||- |- bgcolor=gold |style="border: 3px solid red"|{{Z|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]]||'''1. mjesto'''||'''1'''||7||6||1||0||15||2 |- |{{Z|JKO}}{{Z|JAP}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|2002.]]||1. krug||28||3||0||1||2||0||3 |- bgcolor=#C0C0C0 |{{Z|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|2006.]]||'''2. mjesto'''||'''2'''||7||4||3||0||9||3 |- |{{Z|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|2010.]]||1. krug||'''29'''||3||1||0||2||1||4 |- |{{Z|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|2014.]]||Četvrtfinale||'''7''' ||5||3||1||1||10||3 |- bgcolor=gold |{{Z|RUS}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]]||'''1. mjesto'''||'''1'''||6||5||1||0||10||4 |- |- bgcolor=C0C0C0 |{{Z|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]]||'''2. mjesto'''||'''2'''|| |||||||||| |- |'''Ukupno'''||15/21||'''2 naslovi'''||65||33||13||19||119||77 |} :''*Utakmice odlučene pomoću jedanaesteraca.'' :''**Zlatna boja u pozadini označava da je natjecanje osvojeno. Crveni okvir označava da je turnir održan u Francuskoj.'' === Europsko prvenstvo === Francuska je jedna od najuspješnijih reprezentacija na [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europskim nogometnim prvenstvima]] zbog toga što je turnir osvojila dva puta: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|1984.]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|2000. godine.]] Tim rezultatom zaostaju za [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolcima]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Nijemcima]] čije obje reprezentacije imaju po tri osvojena turnira. Francuska je bila domaćin [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1960.|prvog europskog nogometnog prvenstva održanog 1960. godine]], a sveukupno je nastupila na 7 natjecanja čime se nalazi na četvrtom mjestu reprezentacija s najviše nastupa. Svoj prvi naslov europskog prvaka osvojili su na domaćem tlu 1984. godine, a reprezentaciju je predvodio ponajbolji igrač svijeta u tom trenutku [[Michel Platini]]. Godine 2000., predvođeni nogometašem godine [[Zinedine Zidane|Zinedineom Zidaneom]], Francuska je osvojila drugi naslov prvaka na prvenstvu održanom u [[Belgija|Belgiji]] i [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. Najgori nastupi reprezentacije do danas su eliminacije u grupnoj fazi na prvenstvima [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|1992. u Švedskoj]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008. godine u Austriji i Švicarskoj]]. Na za sada posljednjem [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europskom nogometnom prvenstvu održanom u Ukrajini i Poljskoj 2012. godine]], Francuska je došla do četvrtfinala gdje je eliminirana od kasnijih prvaka Španjolaca rezultatom 0:2. Francuska je domaćin sljedećeg [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Eura 2016. godine.]] [[Datoteka:David Trezeguet.jpg|mini|250px|desno|[[David Trezeguet]] – napadač čijim je zlatnim pogotkom u finalu [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Europskog prvenstva 2000. godine]] održanog u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i [[Belgija|Belgiji]] protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], reprezentacija Francuske drugi puta postala europski nogometni prvak.]] {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Godina !Mjesto !Uta. !Pob. !Izj.* !Por. !Po. !Pr. |- |style="border: 3px solid red"|{{Z|FRA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1960.|1960.]]||4. mjesto||2||0||0||2||4||7 |- |{{Z|ŠPA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1964.|1964.]]||''nisu se kvalificrali''||-||-||-||-||-||- |- |{{Z|ITA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|1968.]]||''nisu se kvalificrali''||-||-||-||-||-||- |- |{{Z|BEL}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija 1972.|1972.]]||''nisu se kvalificrali''||-||-||-||-||-||- |- |{{Z|JUG}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976.|1976.]]||''nisu se kvalificrali''||-||-||-||-||-||- |- |{{Z|ITA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1980.|1980.]]||''nisu se kvalificrali''||-||-||-||-||-||- |- |- bgcolor=gold |style="border: 3px solid red"|{{Z|FRA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|1984.]]||1. mjesto||5||5||0||0||14||4 |- |{{Z|NJE}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1988.|1988.]]||''nisu se kvalificrali''||-||-||-||-||-||- |- |{{Z|ŠVE}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|1992.]]||1. krug||3||0||2||1||2||3 |- |{{Z|ENG}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]]||Polufinale||5||2||3||0||5||2 |- |- bgcolor=gold |{{Z|BEL}} {{Z|NIZ}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|2000.]]||1. mjesto||6||5||0||1||13||7 |- |{{Z|POR}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|2004.]]||Četvrtfinale||4||2||1||1||7||5 |- |{{Z|AUT}} {{Z|ŠVI}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008.]]||1. krug|| 3 || 0 || 1 || 2 || 1 || 6 |- |{{Z|UKR}} {{Z|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|2012.]]||Četvrtfinale|| 4 || 1 || 1 || 2 || 3 || 5 |- |style="border: 3px solid red"|{{Z|FRA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|2016.]]||''domaćini prvenstva''||-||-||-||-||-||- |- ||'''Ukupno'''||9/15||28||14||7||7||46||34 |} :''*Utakmice odlučene pomoću jedanaesteraca.'' :''**Zlatna boja u pozadini označava da je natjecanje osvojeno. Crveni okvir označava da je turnir održan u Francuskoj.'' :''***Natjecanje je u tijeku.'' == Poznati igrači == [[Datoteka:Michel Platini 2010.jpg|mini|250px|desno|[[Michel Platini]] – jedan od najpoznatijih igrača Francuske nogometne reprezentacije u povijesti i bivši predsjednik [[UEFA|UEFA-e]].]] {| |valign="top"| *[[Manuel Amoros]] *[[Joël Bats]] *[[Patrick Battiston]] *[[Larbi Ben Barek]] *[[Alain Boghossian]] *[[Laurent Blanc]] *[[Basile Boli]] *[[Maxime Bossis]] *[[Eric Cantona]] *[[Pierre Chayriguès]] |width="50"|&nbsp; |valign="top"| *[[Julien Darui]] *[[Marcel Desailly]] *[[Didier Deschamps]] *[[Jules Dewaquez]] *[[Jean Djorkaeff]] *[[Youri Djorkaeff]] *[[Jean-Francois Domergue]] *[[Christophe Dugarry]] *[[Luis Fernández]] *[[Just Fontaine]] |width="50"|&nbsp; |valign="top"| *[[Lucien Gamblin]] *[[Bernard Genghini]] *[[Robert Herbin]] *[[Robert Jonquet]] *[[Raymond Kopa]] *[[Lucien Laurent]] *[[Bixente Lizarazu]] *[[Pascal Olmeta]] *[[Jean-Pierre Papin]] *[[Emmanuel Petit]] |width="50"|&nbsp; |valign="top"| *[[Roger Piantoni]] *[[Robert Pirès]] *[[Michel Platini]] *[[Dominique Rocheteau]] *[[Didier Six]] *[[Jean Tigana]] *[[Marius Trésor]] *[[Zinedine Zidane]] |} == Statistike igrača == [[Datoteka:Thierry Henry MLS All Star 2013.jpg|mini|200px|desno|[[Thierry Henry]] – najbolji strijelac Francuske nogometne reprezentacije do danas s 51 postignutim pogotkom.]] [[Datoteka:Aime Jacquet dsc03582.jpg|mini|150px|desno|[[Aimé Jacquet]] – izbornik Francuske nogometne reprezentacije u razdoblju od 1993. do 1998. godine pod čijim vodstvom je Francuska osvojila svoj prvi naslov svjetskih nogometnih prvaka.]] === Igrači s najviše nastupa === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:50%" |- !scope=col style="border:2px solid #ED2939; color:white; background:#002395;"|Broj !scope=col style="border:2px solid #ED2939; color:white; background:#002395;"|Igrač !scope=col style="border:2px solid #ED2939; color:white; background:#002395;"|Godine !scope=col style="border:2px solid #ED2939; color:white; background:#002395;"|Nastupi !scope=col style="border:2px solid #ED2939; color:white; background:#002395;"|Golovi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Lilian Thuram]] |align=center|1994. – 2008. |align=center|142 |align=center|2 |- |align=center|2 |[[Thierry Henry]] |align=center|1997. – 2010. |align=center|123 |align=center|51 |- |align=center|3 |[[Marcel Desailly]] |align=center|1993. – 2004. |align=center|116 |align=center|3 |- |align=center|4 |[[Hugo Lloris]]* |align=center|2008. – ''trenutno'' |align=center|114 |align=center|0 |- |align=center|5 |[[Zinedine Zidane]] |align=center|1994. – 2006. |align=center|108 |align=center|31 |- |align=center|6 |[[Patrick Vieira]] |align=center|1997. – 2009. |align=center|107 |align=center|6 |- |align=center|7 |[[Antoine Griezmann]]* |align=center|2014. – ''trenutno'' |align=center|104 |align=center|42 |- |align=center|8 |[[Didier Deschamps]] |align=center|1989. – 2000. |align=center|103 |align=center|4 |- |rowspan=3|{{0}}{{0}} 9 |[[Olivier Giroud]]* |align=center|2011. – ''trenutno'' |align=center|97 |align=center|47 |- |[[Laurent Blanc]] |align=center|1989. – 2000. |align=center|97 |align=center|16 |- |[[Bixente Lizarazu]] |align=center|1992. – 2004. |align=center|97 |align=center|2 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj nastupa i golova ažuriran 15. travnja 2022.'' === Igrači s najviše golova === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:50%" |- !scope=col style="border:2px solid #ED2939; color:white; background:#002395;"|Broj !scope=col style="border:2px solid #ED2939; color:white; background:#002395;"|Igrač !scope=col style="border:2px solid #ED2939; color:white; background:#002395;"|Godine !scope=col style="border:2px solid #ED2939; color:white; background:#002395;"|Golovi !scope=col style="border:2px solid #ED2939; color:white; background:#002395;"|Nastupi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Thierry Henry]] |align=center|1997. – 2010. |align=center|51 |align=center|123 |- |align=center|2 |[[Olivier Giroud]]* |align=center|2011. – ''trenutno'' |align=center|48 |align=center|97 |- | rowspan="2"|{{0}}{{0}} 3 |[[Michel Platini]] |align=center|1976. – 1987. |align=center|42 |align=center|72 |- |[[Antoine Griezmann]]* |align=center|2014. – ''trenutno'' |align=center|42 |align=center|104 |- |align=center|4 |[[David Trezeguet]] |align=center|1998. – 2008. |align=center|34 |align=center|71 |- |align=center|5 |[[Zinedine Zidane]] |align=center|1994. – 2006. |align=center|31 |align=center|108 |- | rowspan="2"|{{0}}{{0}} 6 |[[Just Fontaine]] |align=center|1953. – 1960. |align=center|30 |align=center|21 |- |[[Jean-Pierre Papin]] |align=center|1986. – 1995. |align=center|30 |align=center|54 |- |align=center|7 |[[Youri Djorkaeff]] |align=center|1993. – 2002. |align=center|28 |align=center|82 |- |align=center|8 |[[Karim Benzema]]* |align=center|2007. – 2015. |align=center|27 |align=center|81 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj golova ažuriran 15. travnja 2022.'' == Izbornici Francuske == Prije 1955. godine igrače je izabirao komitet. {| |width="10"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="1"|Ime !rowspan="1"|Period |- |align=left|Albert Batteux |align=left|1955. – 1962. |- |align=left|Henri Guérin |align=left|1962. – 1966. |- |align=left|José Arribas i Jean Snella |align=left|1966. |- |align=left|Just Fontaine |align=left|1967. |- |align=left|Louis Dugauguez |align=left|1967. – 1968. |- |align=left|Georges Boulogne |align=left|1969. – 1973. |- |align=left|Stefan Kovacs |align=left|1973. – 1975. |- |align=left|Michel Hidalgo |align=left|1976. – 1984. |- |align=left|Henri Michel |align=left|1984. – 1988. |- |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="1"|Ime !rowspan="1"|Period |- |align=left|[[Michel Platini]] |align=left|1988. – 1992. |- |align=left|[[Gérard Houllier]] |align=left|1992. – 1993. |- |align=left|[[Aimé Jacquet]] |align=left|1993. – 1998. |- |align=left|[[Roger Lemerre]] |align=left|1998. – 2002. |- |align=left|[[Jacques Santini]] |align=left|2002. – 2004. |- |align=left|[[Raymond Domenech]] |align=left|2004. – 2010. |- |align=left|[[Laurent Blanc]] |align=left|2010. – 2012. |- |align=left|[[Didier Deschamps]] |align=left|2012. – 2026. |- |align=left|[[Zinedine Zidane]] |align=left|2026. – ''danas'' |} |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.fff.fr/ Francuski nogometni savez] {{fb start}} {{fb inner start}} {{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}} {{Svjetski prvaci u nogometu}} {{Europski prvaci u nogometu}} {{Nogomet u Francuskoj}} {{Francuska}} {{Sastav Francuska 1992 EP}} {{Sastav Francuska 1996 EP}} {{Sastav Francuska 1998 SP}} {{Sastav Francuska 2000 EP}} {{Sastav Francuska 2002 SP}} {{Sastav Francuska 2003 Kup konfederacija}} {{Sastav Francuska 2004 EP}} {{Sastav Francuska 2006 SP}} {{Sastav Francuska 2008 EP}} {{Sastav Francuska 2010 SP}} {{Sastav Francuska 2012. EP}} {{Sastav Francuska 2014 SP}} {{Sastav Francuska 2018 SP}} {{Sastav Francuska 2020. EP}} {{Sastav Francuska 2022 SP}} {{Sastav Francuska 2024. EP}} {{Sastav Francuska 2026 SP}} {{fb kraj}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nogomet u Francuskoj]] [[Kategorija:Francuske reprezentacije|Nogomet]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u nogometu (reprezentacije)]] [[Kategorija:Francuska nogometna reprezentacija| ]] 6v75ll93zj7sryd8qe3g01sngdvpsa7 0 52231 7565696 7495978 2026-07-28T17:26:50Z ~2026-42113-48 368027 /* Uspjesi na međunarodnim natjecanjima */ 7565696 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Italija | grb = Logo Italy National Football Team - 2023.svg | nadimak = Azzurri | savez = [[Talijanski nogometni savez|Federazione Italiana Giuoco Calcio]] | izbornik = ''Nitko'' | kapetan = [[Giorgio Chiellini]] | najviše nastupa = [[Gianluigi Buffon]] (176) | najbolji strijelac = [[Luigi Riva]] (35) | FIFA = 12. | ažurirano = 1. travnja 2026. | pattern_la1 = _ita26h | pattern_b1 = _ita26hA | pattern_ra1 = _ita26h | pattern_sh1 = _ita26h | pattern_so1 = _ita26hl | leftarm1 = 0048BA | body1 = 0048BA | rightarm1 = 0048BA | shorts1 = FFFFFF | socks1 = 0048BA | pattern_la2 = _ita26a | pattern_b2 = _ita26a | pattern_ra2 = _ita26a | pattern_sh2 = _ita26a | pattern_so2 = _ita26al | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = 0000FF | socks2 = FFFFFF | prva utakmica = [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20x22px]] [[Italija]] 6:2 [[Francuska]] {{Z|FRA}}<br />([[Milano]], [[Italija]], [[15. svibnja]] [[1910.]]) | najveća pobjeda = {{Z+X|ITA}} 9:0 [[SAD]] {{Z|SAD}}<br />(Brentford, [[Engleska]], [[2. kolovoza]] [[1948.]]) | najveći poraz = [[Datoteka:Flag of Hungary 1940.svg|20x22px]] [[Mađarska]] 7:1 [[Italija]] [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20x22px]]<br />([[Budimpešta]], [[Mađarska]], [[6. travnja]] [[1924.]]) | Nastupi na SP = 18 | Prvi put na SP = 1934. | Najbolji rezultat na SP = prvaci ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|1934.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|1938.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|1982.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|2006.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Europska prvenstva u nogometu|Europsko prvenstvo]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 11 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|1968.]] | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = prvaci ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|1968.]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]]) | Nastupi na LN = 2 | Prvi put na LN = [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2021.]] | Najbolji rezultat na LN = treće mjesto ([[UEFA Liga nacija 2020./21.|2021.]], [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]]) | medalje = {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|Italija 1934.]] | }} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|Francuska 1938.]] | }} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|Španjolska 1982.]] | }} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Njemačka 2006.]] | }} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|SAD 1994.]] | }} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1970.|Meksiko 1970.]] | }} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|Italija 1990.]] | }} {{Medalje EP}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|Italija 1968.]] | }} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]] | }} {{Medalje srebro | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Belgija i Nizozemska 2000.]] | }} {{Medalje srebro | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljska i Ukrajina 2012.]] | }} {{Medalje Lige nacija}} {{Medalje bronca | [[UEFA Liga nacija 2020./21.|Italija 2021.]] | }} {{Medalje bronca | [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]] | }} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[Nogomet na OI 1936.|Berlin 1936.]] | }} {{Medalje bronca | [[Nogomet na OI 1928.|Amsterdam 1928.]] | }} {{Medalje bronca | [[Nogomet na OI 2004.|Atena 2004.]] | }} }} '''Talijanska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Italija|Italiju]] u međunarodnim nogometnim natjecanjima, a nalazi se pod vodstvom [[Talijanski nogometni savez|Talijanskog nogometnog saveza]] (FIGC), vodećeg nogometnog tijela u državi. Talijanska je reprezentacija jedna od najuspješnijih u povijesti svjetskih prvenstava u nogometu. Osvojila je četiri naslova [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih nogometnih prvaka]] ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|1934.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|1938.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|1982.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|2006.]]). Talijani su također osvojili i dva naslova prvaka Europe ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|1968.]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]]), jedan naslov olimpijskih prvaka ([[XI. Olimpijske igre – Berlin 1936.|1936.]]) te dva međunarodna kupa srednje [[Europa|Europe]]. Tradicionalna boja nogometne reprezentacije (i svih ostalih sportskih reprezentacija države) je nebesko plava (tal. ''azzurro'') pa su po njoj članovi sastava dobili nadimak ''Azzurri''. == Povijest == === Počeci i prva dva svjetska prvenstva (1910. – 1938.) === Prvu službenu utakmicu reprezentacija Italije odigrala je 15. svibnja 1910. godine u [[milano|Milan]]u gdje su pobijedili [[Francuska nogometna reprezentacija|Francusku]] rezultatom 6:2.<ref>{{cite web |url=http://www.figc.it/english/storia/storia_completa.htm#1913 |title=FIGC |publisher=Figc.it |accessdate=2012-04-21 |archive-date=23. travnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070423025820/http://www.figc.it/english/storia/storia_completa.htm#1913 |url-status=dead }}</ref> Zbog nesuglasica igrači iz kluba [[Pro Vercelli]], tada najboljeg kluba [[Serie A]], nisu nastupili za reprezentaciju. Na kraju utakmice, igrači su kao nagradu dobili kutije [[cigareta]] koje im je bacilo više od četiri tisuće gledatelja.<ref>{{cite web |url=http://www.figc.it/club_italia/html/mondiale_1910.htm |title=FIGC – Club Italia |publisher=Figc.it |accessdate=2012-04-21 |archive-date=30. rujna 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930201614/http://www.figc.it/club_italia/html/mondiale_1910.htm |url-status=dead }}</ref> Taj prvi talijanski tim igrao je u postavi 2–3–5: Varisco, Cali; Trere, Fossati, Capello; Debernardi, Rizzi, Cevenini I, Lana, Boiocchi. Prvi kapetan reprezentacije bio je Francesco Cali. Prvi uspjeh na službenim nogometnim turnirima Italija je doživjela tijekom [[IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928.|Ljetnih olimpijskih igara 1928. godine]] održanim u [[Amsterdam]]u gdje su osvojili broncu. Nakon što su izgubili polufinalnu utakmicu od [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], u utakmici za treće mjesto uvjerljivo su porazili [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]] rezultatom 11:3 te osigurali treće mjesto na turniru. Nakon što se nisu uspjeli kvalificirati na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|prvo svjetsko nogometno prvenstvo]] (1930. godine u [[Urugvaj]]u), talijanska nogometna reprezentacija osvojila je dva sljedeća prvenstva za redom ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|1934.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|1938.]] godine) pod vodstvom trenera Vittorija Pozza i genijalnog igrača [[Giuseppe Meazza|Giuseppea Meazze]] koji se i danas smatra jednim od najboljih talijanskih nogometnih igrača svih vremena. Od ostalih igrača koji su igrali za tu generaciju svakako treba izdvojiti Luisa Montija, Giovannija Ferrarija, Giuseppea Ruffina i Virginija Rosetta. Talijani su u finalu 1934. godine porazili reprezentaciju [[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačke]] rezultatom 2:1 u [[Rim]]u pogocima Raimunda Orsija i Angela Schiavija. === Razdoblje poslije Drugog svjetskog rata (1946. – 1966.) === Tragičan gubitak igrača iz kluba [[Torino FC|Torino]] 1949. godine (pobjednika prethodne četiri talijanske lige) u zrakoplovnoj nesreći Superga direktno je uticao na to da je reprezentacija izgubila čak desetoricu od jedanaestorice prvotimaca. Sljedeće godine, Italija nije uspjela proći skupinu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|svjetkom prvenstvu u Brazilu]], dijelom i zbog dugog i fizički iscrpljujućeg putovanja [[brod]]om (zbog straha od još jedne tragedije nisu se usudili putovati zrakoplovom). Na svjetskim prvenstvima održanim između [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švicarska 1954.|1954.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962.|1962.]] Italija također nije uspjela proći dalje od grupne faze, a za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|prvenstvo 1958.]] se čak nije niti kvalificirala. Tijekom ranih 60-ih godina 20. stoljeća talijanski klubovi [[AC Milan|Milan]] i [[F.C. Internazionale Milano|Inter]] dominirali su međunarodnom klupskom scenom pa reprezentacija nije uspjela ostvarivati velike rezultate. Tako se nije uspjela kvalificirati na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1960.|prvo Europsko prvenstvo održano 1960. godine]], a na onom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1964.|održanom četiri godine kasnije]] izbacio ih je [[Ruska nogometna reprezentacija|SSSR]] u osmini finala. Njihov nastup na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|svjetskom prvenstvu 1966. godine]] zauvijek će ostati upamćen po 0:1 porazu od [[Sjevernokorejska nogometna reprezentacija|Sjeverne Koreje.]] Unatoč tome što su na turnir došli kao jedni od favorita, ''Azzurri'', čija su momčad tada predvodili igrači poput Rivere i Bulgarellija, bili su eliminirani već u prvoj fazi natjecanja od poluprofesionalnog sjeverno-korejskog tima, a strijelac jedinog pogotka [[Pak Doo-Ik]] okarakteriziran je kao "David koji je ubio Golijata".<ref>http://fifaworldcup.yahoo.com/06/en/p/cg/por_prk_1966.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060516064056/http://fifaworldcup.yahoo.com/06/en/p/cg/por_prk_1966.html |date=16 svibnja 2006 }}</ref> === Europski prvaci i finalisti svjetskog prvenstva (1968. – 1976.) === Godine 1968. pobijedivši reprezentaciju [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavije]] u [[Rim]]u, ''Azzurri'' su osvojili svoje prvo veliko natjecanje nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|Svjetskog prvenstva 1938.]] – [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|Europsko prvenstvo]]. To je bilo jedino finale do danas kada su se igrale dvije utakmice. Nakon što su produžeci prve utakmice završili neodlučenim 1:1 rezultatom (i prije pravila raspucavanja s bijele točke) pravila su nalagala da se nekoliko dana kasnije igra još jedna utakmica. U "uzvratu" Talijani su slavili 2:0 (pogocima Rive i Anastasija) te postali prvaci Europe. Godine 1970. Talijani su bili jedni od najvećih favorita za osvajanje krune svjetskih pravaka. Uz fantastičnu igru osvajača Europskog prvenstva poput Giacinta Facchettija, Rivere i Rive te uz novog napadača Roberta Boninsegnu, ''Azzurri'' su uspjeli doseći finale svjetskog nogometnog prvenstva prvi puta nakon pune 32 godine. U finale su stigli zahvaljujući jednoj od najslavnijih nogometnih utakmica u povijesti poznatijoj pod imenom "Uktamica stoljeća" odigranoj 17. lipnja 1970. godine u polufinalu turnira protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadne Njemačke]]. Italija je utakmicu dobila 4:3 (regularan dio utakmice završio je 1:1, a onda je u produžecima palo još 5 zgoditaka). Premda su u finalu poraženi od fantastičnih Brazilaca, talijanska reprezentacija iz 70-ih godina 20. stoljeća i danas se smatra ponajboljom generacijom igrača u povijesti. Ta "Meksička generacija" kraj svojih međunarodnih uspjeha je doživjela na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|svjetskom prvenstvu 1974. godine]] kada je ispala u grupnoj fazi nakon poraza od [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]]. === Svjetski prvaci po treći put (1978. – 1982.) === [[Datoteka:Italia82.JPG|mini|300px|Talijanska početna postava prije utakmice s [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinom]] u grupnoj fazi natjecanja na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|svjetskom prvenstvu 1982. godine.]]]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|Svjetsko nogometno prvenstvo održano u Argentini 1978. godine]] iznjedrilo je novu generaciju talijanskih igrača od kojih je najpoznatiji bio [[Paolo Rossi]]. U prvom kolu Talijani su igrali jako dobro i bili jedini tim na turniru koji je porazio kasnije prvake i domaćine [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu.]] U drugom kolu rezultati utakmica protiv Zapadne Njemačke (0:0), [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] (1:0) i [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] (1:2) odveli su Talijane do utakmice za treće mjesto gdje su poraženi od Brazila 1:2. Kao i u utakmici protiv Nizozemske, talijanski golman [[Dino Zoff]] primio je zgoditak iz velike udaljenosti te je zbog toga proglašen glavnim krivcem poraza. Nakon toga Italija je bila domaćin [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1980.|Europskog prvenstva 1980. godine]], prvog prvenstva na kojem je nastupilo osam reprezentacija (umjesto dotadašnje četiri) i na kojem se domaćin automatski kvalificirao na natjecanje. Italiju je u utakmici za treće mjesto pobijedila reprezentacija Čehoslovačke nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca (Italija je na tom prvenstvu odigrala neriješene utakmice sa [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolskom]] i [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgijom]], te jedva pobijedila [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]] rezultatom 1:0). Nakon skandala u Seriji A tijekom kojega su neki igrači reprezentacije poput Paola Rossija osuđeni i suspendirani zbog namještanja utakmica i ilegalnog klađenja, ''Azzurri'' su došli na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|svjetsko prvenstvo 1982. godine]] praćeni skepsom i nelagodom. Uspjeli su proći u drugi krug natjecanja nakon neinspirirajućih neriješenih rezultata protiv Poljske, [[Peruanska nogometna reprezentacija|Perua]] i [[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kameruna]]. Zbog ogromnih kritika u javnosti, reprezentacija je tijekom prvenstva odlučila prekinuti sve kontakte s medijima, a samo su izbornik [[Enzo Bearzot]] i kapetan Dino Zoff davali izjave. Njihova snaga napokon se pokazala u drugoj fazi natjecanja, u pravoj ''skupini smrti'' s Argentinom i Brazilom – braniteljima naslova i jedinom drugom reprezentacijom za koju se smatralo da ih može poraziti. U prvoj utakmici, Talijani su pobijedili 2:1 [[Maradona|Maradoninu]] Argentinu nakon teške i grube utakmice u kojoj su talijanski braniči i vezni igrači dokazali svoje vještine. Pogotke za Italiju postigli su [[Marco Tardelli]] i [[Antonio Cabrini]]. Nakon što je Brazil porazio Argentinu 3:1, Italija je trebala pobjedu kako bi prošla u polufinale. Tijekom utakmice Talijani su dva puta vodili pogocima Paola Rossija, ali su se Brazilci oba puta vratili. Kada je Paolo Roberto Falcão zabio za 2:2 zahvaljujući boljoj gol-razlici Brazil je bio u polufinalu; ali u 74. minuti Rossi je postigao pobjedonosni zgoditak i odveo Talijane u polufinale nakon jedne od najboljih utakmica na svjetskim prvenstvima.<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/classicfootball/matches/match=923/index.html#italians+triumph+heavyweight+rumble |title=Italians triumph in heavyweight rumble |publisher=[[FIFA]] |accessdate=‎January ‎06 ‎2012 |archive-date=9. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111209013142/http://www.fifa.com/classicfootball/matches/match=923/index.html#italians+triumph+heavyweight+rumble |url-status=dead }}</ref> U polufinalu se Italija vrlo lako obračunala s Poljacima koje su pobijedili rezultatom 2:0. Oba pogotka postigao je Rossi. Italija se u finalu sastala sa Zapadnom Njemačkom koja je polufinale prošla zahvaljujući boljem izvođenju jedanaesteraca protiv [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]]. Prvo poluvrijeme završilo je bez pogodaka, nakon što je Cabrini promašio penal. U drugom poluvremenu Paolo Rossi još jedanput je postao strijelcem i dok su Nijemci napadali kako bi izjednačili, Tardelli i zamjena [[Alessandro Altobelli]] iz protunapada zabili su po još jedan pogodak. [[Paul Breitner]] postigao je utješni pogodak za Zapadnu Njemačku sedam minuta prije kraja te tako postao drugi igrač nakon [[Pelé]]a koji je postigao pogotke u dva finala svjetskih prvenstava. Tardellijev vrisak i slavlje nakon postignutog pogotka i danas se pamti kao simbol talijanskog trijumfa na tom svjetskom prvenstvu. Paolo Rossi postao je najboljim strijelcem prvenstva (šest pogodaka), a 40-godišnji golman-kapetan Dino Zoff postao je najstariji nogometaš koji je osvojio svjetsko prvenstvo. === Svjetski i europski doprvaci (1984. – 2004.) === Dvadeset i četiri godine nakon trijumfa na svjetskom prvenstvu 1982. godine, ''Azzurri'' su igrali ključnu ulogu na svjetskoj nogometnoj pozornici, ali nisu uspjeli osvojiti niti jedan turnir. Nisu se uspjeli kvalificirati na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|europsko prvenstvo 1984. godine]], a na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|svjetskom prvenstvu 1986. godine]] u osmini finala izbacila ih je Francuska rezultatom 0:2. Na sljedećem [[Europsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1988.|europskom prvenstvu održanom 1988. godine]] Italija je došla do polufinala gdje ih je rezultatom 0:2 pobijedio [[Ruska nogometna reprezentacija|SSSR]]. Te [[XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988.|iste godine na Olimpijskim igrama]] izgubili su od reprezentacije Zambije. Po drugi puta Italija je bila domaćin [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|svjetske nogometne smotre 1990. godine]]. Tadašnja reprezentacija sastojala se od talentiranih napadača [[Salvatore Schillaci|Salvatorea Schillacija]] i mladog [[Roberto Baggio|Roberta Baggija]]. Unatoč tome što su bili favoriti za osvajanje titule<ref>[http://sports.yahoo.com/sow/news?slug=reu-worldhistory19821990dc&prov=reuters&type=lgns Yahoo! Sports – Sports News, Scores, Rumors, Fantasy Games, and more<!-- Bot generated title -->] {{Dead link|date=November 2011}}</ref> i činjenici da u prvih pet utakmica nisu primili pogodak, Talijani su izgubili u polufinalu od branitelja naslova [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinaca]] nakon lošijeg izvođenja jedanaesteraca (regularni dio utakmice završio je rezultatom 1:1, a Argentina je na penale pobijedila 3:4). Talijani su poveli pogotkom Schillacija u prvom poluvremenu, ali je [[Claudio Caniggia]] glavom izjednačio za Argentince u drugom. [[Aldo Serena]] promašio je posljednji penal ([[Roberto Donadoni]] također je promašio svoj udarac, odnosno golman [[Sergio Goycochea]] mu ga je obranio). U utakmici za treće mjesto Italija je pobijedila [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]] rezultatom 2:1, a zahvaljujući još jednom pogotku Schillaci je sa šest zgoditaka postao najboljim strijelcem turnira. Nakon toga Italija se nije uspjela kvalificirati za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|europsko prvenstvo 1992. godine.]] Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|sljedećem svjetskom prvenstvu održanom u SAD-u 1994. godine]] Talijani su krenuli vrlo skromnom igrom, ali na kraju uspjeli doći sve do finala turnira. Izgubili su prvu utakmicu od [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] (0:1) čime je to postala jedina utakmica koju je Italija izgubila u regularnom dijelu (dakle, ne računajući one koje su otišle u produžetke ili koje su odlučene nakon raspucavanja s bijele točke) tijekom tri svjetska prvenstva za redom (od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|1990.]] do [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]] godine) te jedna od samo pet utakmica općenito koje su izgubili u regularnom dijelu od 1988. godine do danas bilo na europskim ili svjetskim nogometnim prvenstvima (na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|europskom prvenstvu 1996. godine]] izgubili su od [[Češka nogometna reprezentacija|Češke]] 1:2, na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|svjetskom prvenstvu 2002. godine]] izgubili su od [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]] 1:2, na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|europskom prvenstvu 2008. godine]] izgubili su od [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] 0:3 te [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|na svjetskom prvenstvu 2010. godine]] izgubili su od [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]] 2:3). Nakon teške 1:0 pobjede protiv [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveške]] i neodlučenog 1:1 rezultata protiv [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]], Itailja je prošla u osminu finala zahvaljujući boljoj gol-razlici (sve četiri reprezentacije u skupini imale su isti broj bodova). Tamo ih je dočekala [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerija]] koja je povela 0:1 i taj rezultat na semaforu stajao je sve do 88. minute kada je Robeto Baggio postigao izjednačujući pogodak, a onda u produžecima s bijele točke i pobjedonosni za konačan 2:1 rezultat i odlazak u četvrtfinale.<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=84/results/matches/match=3091/report.html |title=Match Report – 1994 FIFA World Cup USA (TM): Nigeria – Italy |publisher=FIFA.com |accessdate=2011-12-18 |archive-date=16. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111216233834/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition%3D84/results/matches/match%3D3091/report.html |url-status=dead }}</ref> U četvrtfinalu Italija je igrala protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]], a Baggio je još jedanput bio strijelac kasnog pogotka za 2:1 pobjedu. U polufinalu Baggio je ponovno bio strijelac dva pogotka za 2:1 pobjedu protiv [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarske]].<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=84/results/matches/match=3097/report.html |title=Match Report – 1994 FIFA World Cup USA (TM): Italy – Spain |publisher=FIFA.com |accessdate=2011-12-18 |archive-date=19. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111219234329/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition%3D84/results/matches/match%3D3097/report.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=84/results/matches/match=3100/report.html |title=Match Report – 1994 FIFA World Cup USA (TM): Bulgaria – Italy |publisher=FIFA.com |accessdate=2011-12-18 |archive-date=30. srpnja 2012. |archive-url=https://www.webcitation.org/69XnLM7em?url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=84/results/matches/match=3100/report.html |url-status=dead }}</ref> U finalu su ih čekali [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazilci]] i nakon što su regularni dio utakmice te produžeci završili rezultatom 0:0, pristupilo se izvođenju jedanaesteraca. Tu je Italija izgubila rezultatom 2:3 nakon što je Baggio, koji je igrao pod ozljedom, promašio posljednji penal na utakmici, poslavši loptu preko gola.<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=84/results/matches/match=3104/report.html |title=Match Report – 1994 FIFA World Cup USA (TM): Brazil - Italy |publisher=FIFA.com |accessdate=2011-12-18 |archive-date=1. veljače 2011. |archive-url=https://www.webcitation.org/5wAItoxM9?url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=84/results/matches/match=3104/report.html |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Totti Euro 2000.jpg|mini|lijevo|300px|[[Francesco Totti]] i [[Alessandro Del Piero]] za vrijeme [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|europskog prvenstva 2000. godine.]]]] Italija na europskom prvenstvu u Engleskoj 1996. godine nije prošla skupinu. Pobijedila je Rusiju 2:1, ali istim rezultatom izgubila od Čeha pa joj je za prolaz bila potrebna pobjeda protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Nijemaca]] u trećem kolu. Ipak, [[Gianfranco Zola]] nije iskoristio odlučujući penal u utakmici koja je završila 0:0 (Njemačka će kasnije osvojiti turnir). U kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|svjetsko prvenstvo 1998. godine]], ''Azzurri'' su na [[Wembley]]ju svladali Englesku 0:1 pogotkom Zole. Na turniru su došli sve do četvrtfinala gdje su još jedanput, treći puta za redom, morali igrati penale, ovoga puta protiv Francuske. Regularni dio utakmice završio je 0:0, ali je Francuska prošla dalje (i u konačnici osvojila turnir) boljim izvođenjem jedanaesteraca (3:4). S dva postignuta pogotka na tom prvenstvu, Roberto Baggio je i dalje jedini talijanski igrač u povijesti koji je postigao pogotke na tri različita svjetska prvenstva. Tijekom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|europskog prvenstva 2000. godine]] Italija je ponovno bila prisiljena igrati na jedanaesterce, ali ovaj puta ih je odradila uspješno i prošla u finale (u polufinalu su pobijedili su-domaćina Nizozemsku). Talijanski golman [[Francesco Toldo]] zaustavio je čak jedan jedanaesterac i tijekom regularnog dijela utakmice te još dva dodatna u raspucavanju, a povrh toga nizozemski igrači nisu uspjeli pogoditi okvir gola s bijele točke iz još jednog penala dosuđenog u utakmici te drugog tijekom raspucavanja tako da su od sveukupno 6 penala koliko su ih imali u tom polufinalu pogodili samo jednom. Italija je natjecanje završila na drugom mjestu, nesretno izgubivši finale 1:2 od Francuske (zlatnim pogotkom u produžecima) i to nakon što su Francuzi izjednačili za 1:1 trideset sekundi prije kraja regularnog dijela utakmice. Nakon poraza trener [[Dino Zoff]] dao je ostavku nakon što ga je predsjednik [[AC Milan|Milana]] i političar [[Silvio Berlusconi]] oštro kritizirao. Na svjetskom prvenstvu 2002. godine Italija je odigrala težak i loš turnir. Nakon sigurne 2:0 pobjede protiv [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvadora]] (oba pogotka postigao je [[Christian Vieri]]) uslijedio je niz kontroverznih utakmica. Tijekom susreta s Hrvatskom, Talijanima nisu priznata dva regularna pogotka (utakmica je završila porazom 1:2). Ipak, neriješeni 1:1 rezultat protiv Meksika bio je dovoljan da Italija prođe skupinu i ode u osminu finala. Tamo ih je, međutim, izbacio domaćin prvenstva – [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] – rezultatom 1:2. Utakmica se i danas smatra kontroverznom zbog mnogih sumnjivih sudačkih odluka koje su direktno utjecale na igru Italije. Pri vodstvu 1:0 Tommasi je postigao pogodak koji bi povećao prednost Talijana na 2:0 i to petnaest minuta pred kraj utakmice, ali je isti poništen zbog (navodnog) zaleđa. U produžecima Južna Koreja zabila je pobjedonosni pogodak za konačnih 1:2 i poslala Talijane kući. Više sreće nije bilo niti na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|europskom prvenstvu 2004. godine]] kojeg je Italija završila već nakon grupne faze. Budući da su Talijani, [[Danska nogometna reprezentacija|Danci]] i [[Švedska nogometna reprezentacija|Šveđani]] imali isti broj bodova, odlučivala je ukupna gol-razlika između te tri reprezentacije, a Italija je tu bila najlošija. Pobjednički gol u trećoj utakmici protiv Bugarske [[Antonio Cassano|Antonija Cassana]] pokazao se nedovoljnim, a nakon što je sudac odsvirao kraj talijanski napadač napustio je travnjak u suzama. === Četvrti put svjetski prvaci (2006.) === Nastup Italije na nadolazećem [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006. godine]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] bio je popraćen otvorenim pesimizmom<ref>{{cite web |url=http://english.people.com.cn/200605/23/eng20060523_267753.html |title=People's Daily Online – Scandal threatening to bury Italy's Cup dream |publisher=English.people.com.cn |date=2006-05-23 |accessdate=2012-04-21}}</ref> zbog kontroverza oko skandala koji je potresao Serie A te iste godine. Međutim, sva negativna predviđanja su opovrgnuta nakon što su ''Azzurri'' osvojili svoj četvrti naslov svjetskog prvaka. Prvu utakmicu Italija je igrala protiv [[Ganska nogometna reprezentacija|Gane]] i pobijedila 2:0 pogocima [[Andrea Pirlo|Andreje Pirla]] i zamjene [[Vincenzo Iaquinta|Vincenza Iaquinte]]. Nastup reprezentacije od strane predsjednika [[FIFA|FIFA-e]] [[Sepp Blatter|Seppa Blattera]] ocijenjen je kao jedan od najboljih od svih u prvom kolu prvenstva.<ref>{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/06/12/AR2006061201171.html |work=The Washington Post |first=Andrew |last=Dampf |accessdate=2010-05-05 |title=Pirlo Leads Italy Past Ghana at World Cup |date=2006-06-12}}</ref> [[Datoteka:Marco Materazzi.jpg|mini|300px|[[Marco Materazzi]] odigrao je jednu od ključnih uloga u reprezentaciji Italije za vrijeme [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog prvenstva u Njemačkoj 2006.]]]] Druga utakmica bila je puno lošija. Završila je rezultatom 1:1 protiv [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]] nakon što je [[Alberto Gilardino]] glavom izjednačio ono što je njegov kolega [[Cristian Zaccardo]] uprskao auto-golom. Odmah poslije izjednačenja vezni igrači [[Daniele De Rossi]] iz Italije i [[Pablo Mastroeni]] i [[Eddie Pope]] iz SAD-a su dobili crvene kartone pa su na terenu gotovo cijelo drugo poluvrijeme igrala desetorica protiv devetorice. Ipak, Italija nije uspjela zabiti pobjednički pogodak premda je [[Gennaro Gattuso|Gennaru Gattusu]] poništen pogodak za kojeg se i danas smatra da je bio regularan (suđeno je zaleđe). Ista stvar dogodila se i na suprotnoj strani kada je [[DaMarcus Beasley]] postigao zgoditak iz, navodnog, zaleđa. De Rossi je zbog udaranja McBridea laktom u lice dobio suspenziju od četiri utakmice i vratio se tek u finalu. Svoje utakmice u grupnoj fazi Italija je završila pobjedom 2:0 protiv [[Češka nogometna reprezentacija|Češke]]. Zgoditke su postigli [[Marco Materazzi]] i napadač [[Filippo Inzaghi]]. Italija je prošla u osminu finala gdje ih je čekala [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]]. U toj utakmici, Materazzi je u ranoj fazi drugog poluvremena potjeran s terena nakon kontroverzne sudačke odluke zbog njegovog starta za [[Marco Bresciano|Marcu Brescianiju]]. U sudačkoj nadoknadi drugog poluvremena Talijanima je sudac Cantalejo dosudio jedanaesterac nakon prekršaja [[Lucas Neill|Lucasa Neilla]] nad [[Fabio Grosso|Fabiom Grossom]]. [[Francesco Totti]] je pogodio i rezultatom 1:0 Italija je prošla u četvrtfinale natjecanja.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2006/4991534.stm |title=Italy 1–0 Australia |date=2006-06-26 |work=BBC Sport |accessdate=2009-08-18}}</ref> U četvrtfinalu Talijani su pobijedili [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajinu]] uvjerljivim rezultatom 3:0. [[Gianluca Zambrotta]] ranim pogotkom donio je prednost svojoj momčaci, a u drugom poluvremenu [[Luca Toni]] je zabio još dva pogotka za konačan rezultat. Nakon utakmice, trener [[Marcello Lippi]] posvetio je pobjedu bivšem talijanskom reprezentativcu [[Gianluca Pessotta|Gianluci Pessottu]] koji se u to vrijeme oporavljao u bolnici nakon navodnog pokušaja [[samoubojstvo|samoubojstva]].<ref> {{cite news |title=Lippi dedicates win to Pessotto |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2006/teams/italy/5123318.stm |publisher=BBC |date=2006-06-30 |accessdate=2006-07-25}} </ref> Polufinale je donijelo okršaj dugogodišnjih rivala – Italije i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] kojeg je Italija dobila rezultatom 2:0 i to pogocima u posljednjim minutama drugog produžetka. Nakon uzbudljivih pola sata produžetaka u kojima su Gilardino i Zambrotta pogodili okvir gola, Grosso je zabio u 119. minuti nakon ubačaja Pirla. Napadač [[Alessandro Del Piero]] koji je ušao kao zamjena dvije minute kasnije potvrdio je pobjedu iz protunapada kojeg su organizirali [[Fabio Cannavaro|Cannavaro]], Totti i Gilardino.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2006/4991640.stm |title=Germany 0–2 Italy (aet) |date=2006-07-04 |work=BBC Sport |accessdate=2009-08-18}}</ref> ''Azzurri'' su svoj četvrti naslov svjetskih prvaka osvojili nakon što su u finalu pobijedili [[Francuska nogometna reprezentacija|Francusku]] u [[Berlin]]u, 9. srpnja, nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca (5:3). Regularni dio utakmice završio je 1:1. Francuski kapetan [[Zinedine Zidane]] postigao je pogotak s bijele točke u 7. minuti utakmice, ali već 12. minuta kasnije Materazzi je pogotkom glavom sve vratio na početak i na taj se način iskupio za skrivljeni jedanaesterac. U drugom poluvremenu Toni je postigao pogodak, ali je suđeno zaleđe. Tijekom izvođenja jedanaesteraca, [[David Trezeguet]] je jedini Francuz koji nije uspio pogoditi (pogodio je prečku),<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2006/4991652.stm |title=Italy 1–1 France (aet) |date=2006-07-09 |work=BBC Sport |accessdate=2009-08-18 |first=Jonathan |last=Stevenson}}</ref> a Talijani su uspješno izveli sve svoje penale (Pirlo, Materazzi, De Rossi, Del Piero i Grosso) te na taj način osvojili titulu. Italija je do danas jedina reprezentacija koja je u finalima svjetskih nogometnih prvenstava dva puta igrala jedanaesterce; 1994. i 2006. Deset različitih igrača postiglo je pogotke za Italiju na ovom prvenstvu, a njih pet zabile su zamijene dok su četiri pogotka postigli obrambeni igrači. Sedam igrača – [[Gianluigi Buffon]], Fabio Cannavaro, Gianluca Zambrotta, Andrea Pirlo, Gennaro Gattuso, Francesco Totti i Luca Toni – izabrano je za ekipu turnira od 23 igrača.<ref>{{cite news |title=Azzurri prominent in All Star Team |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/news/newsid=31923.html |publisher=FIFA.com |date=2006-07-07 |accessdate=2011-12-18 |archive-date=14. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100614214225/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/news/newsid=31923.html |url-status=dead }}</ref> Buffon je također osvojio nagradu Lev Yashin kao najbolji vratar prvenstva; on je tijekom cijelog turnira primio samo dva pogotka i to jedan autogol (od suigrača Zaccarda) te onaj u finalu kad ga je s bijele točke svladao Zidane. Buffon je ostao nesavladan ukupno 460 minuta za redom.<ref>More than half the team admitted that their hardest game of the campaign was the game against Australia in the round of 16. {{cite news |title=Buffon collects Lev Yashin Award |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/news/newsid=28348.html |publisher=FIFA.com |date=2006-07-10 |accessdate=2006-07-25 |archive-date=10. travnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120410083348/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/news/newsid=28348.html |url-status=dead }}</ref> === Nakon Svjetskog prvenstva (2006. – 2010.) === Nakon talijanskog trijumfa na Svjetskom prvenstvu, Lippi je najavio svoju ostavku.<ref> {{cite news |title=Lippi the latest to be sucked into crisis |url=http://football.guardian.co.uk/News_Story/0,,1779716,00.html |first=Kevin |last=Buckley |publisher=Guardian |date=2006-05-21 |accessdate=2006-07-25 |location=London}}</ref> Nogometna zvijezda s prvenstva 1994. godine, [[Roberto Donadoni]], najavljen je kao novi izbornik ''Azzurra'' 13. srpnja. U skupini kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008. godine]] Italija je igrala u skupini s [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]]. Nakon kvalifikacija, Talijani su se nalazili na prvom mjestu, a Francuzi na drugom.<ref> {{cite news |title=Lippi resigns as Italy head coach |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2006/teams/italy/5165406.stm |publisher=BBC |date=2006-07-12 |accessdate=2006-07-25}} </ref> 14. veljače 2007. godine [[FIFA]] je postavila Italiju na prvo mjesto najboljih reprezentacija svijeta s 1488 bodova, 37 bodova ispred tada drugoplasirane [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine.]] Ovakvo priznanje ''Azzurri'' nisu dobili još od 1993. godine.<ref>{{cite news |title=Italy oust Brazil to take top spot |url=http://www.fifa.com/worldranking/news/newsid=111685/index.html |publisher=FIFA |date=2006-02-14 |accessdate=2011-12-18 |archive-date=17. veljače 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130217095242/http://www.fifa.com/worldranking/news/newsid=111685/index.html |url-status=dead }}</ref> Na Europskom prvenstvu 2008. Talijani su loše krenuli i prvu utakmicu protiv [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] uvjerljivo izgubili rezultatom 0:3. Sljedeću utakmicu protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] odigrali su 1:1 ([[Christian Panucci]] postigao je izjednačujući pogodak minutu nakon što je [[Adrian Mutu]] za Rumunjsku zabio vodeći zgoditak nakon pogreške [[Gianluca Zambrotta|Gianluce Zambrotte]]). U 80. minuti [[Gianluigi Buffon]] obranio je jedanaesterac kojeg je izveo Mutu i tako osigurao remi. Posljednju utakmicu protiv Francuske (repriza finala iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|2006.]]) Italija je dobila 2:0. [[Andrea Pirlo]] postigao je pogodak iz jedanaesterca, a [[Daniele De Rossi]] iz slobodnog udarca. Rumunjska, koja je prije trećeg kola imala bod prednosti nad Talijanima, izgubila je 0:2 od Nizozemske pa je tako Italija prošla u četvrtfinale gdje se susrela s budućim prvacima [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolcima]] (izgubili su utakmicu 2:4 nakon jedanaesteraca). Tjedan dana nakon utakmice ugovor s trenerom Robertom Donadonijem je raskinut, a novi/stari izbornik postao je Marcello Lippi.<ref name="Lippireturns">{{cite web |url=http://www.tribalfootball.com/articles/lippi-returns-manage-italy-190980 |title=Lippi returns to manage Italy |accessdate=‎ January ‎06, ‎2012 |publisher=tribalfootball.com |date=2008-06-27 |archive-date=18. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141118150352/http://www.tribalfootball.com/articles/lippi-returns-manage-italy-190980 |url-status=dead }}</ref> Uz nadu da će obraniti naslov svjetskog nogometnog prvaka, Italija se kvalificirala na [[Kup konfederacija 2009.|Kup konfederacija]] održan u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]] 2009. godine. Prvu utakmicu protiv [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]] Italija je dobila rezultatom 3:1, ali porazi od [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipta]] (0:1) i [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] (0:3) označili su kraj njihovog nastupa na tom natjecanju. Ipak, reprezentacija se kvalificirala na završnicu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetskog nogometnog prvenstva u Južnoj Africi 2010. godine]] i to nakon što je u listopadu 2009. godine odigrala neriješenih 2:2 s [[Irska nogometna reprezentacija|Republikom Irskom]]. Dana 4. prosinca iste godine, nakon ždrijeba za Svjetsko prvenstvo, Italija je postavljena u Skupinu F s [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvajem]], [[Novozelandska nogometna reprezentacija|Novim Zelandom]] i [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačkom]]. U Južnoj Africi, branitelji naslova eliminirani su već u grupnoj fazi (završili su na posljednjem mjestu svoje grupe). Protiv Paragvaja i Novog Zelanda, Italija je odigrala identičan rezultat (1:1), a izgubila od Slovačke (2:3). Rezultati su šokirali nogometni svijet. Bilo je to prvi puta u povijesti da Italija nije uspjela zabilježiti niti jednu pobjedu na Svjetskom prvenstvu, a uz to postala je tek treća reprezentacija u povijesti koja je kao branitelj naslova eliminirana već u grupnoj fazi (prva je bila Brazil [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|1966.]] te Francuska [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|2002.]] godine). Igrom slučaja, Francuska reprezentacija (koja je s Italijom igrala finale 2006.) također je eliminirana u grupnoj fazi natjecanja u Južnoj Africi nakon ništa boljeg nastupa od Talijana čime se prvi puta dogodilo da dva finalista s prethodnog prvenstva nisu uspjela proći grupnu fazu na sljedećem.<ref>{{cite web |url=http://www.irishtimes.com/newspaper/sport/2010/0625/1224273272135.html |title=Italy out of Africa and Lippi out of excuses |date=2010-06-25 |work=Irish Times |accessdate=2010-08-18 |archive-date=24. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024115106/http://www.irishtimes.com/newspaper/sport/2010/0625/1224273272135.html |url-status=dead }}</ref> === Era Cesarea Prandellija (2010. – 2018.) === [[Marcello Lippi]] odstupio je s mjesta talijanskog izbornika nakon Svjetskog prvenstva 2010. godine, a zamijenio ga je [[Cesare Prandelli]] koji je bio najavljen kao Lippijev nasljednik i prije početka prvenstva. Italija je svoju nogometnu kampanju pod Prandellijem započela s razočaravajućim 0:1 porazom od [[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obale Bjelokosti]] u prijateljskoj utakmici. Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvo 2012. godine]] Italija je započela s [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonijom]] i to 2:1 pobjedom. Nakon toga stradali su [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farski otoci]] rezultatom 5:0, a sa Sjevernom Irskom Talijani su odigrali miroljubivih 0:0. Pet dana kasnije dočekali su [[Srpska nogometna reprezentacija|Srbiju]]; međutim, srpski navijači na stadionu Luigi Ferrari započeli su s nemirima, bacajući baklje u teren pa je utakmica prekinuta, a naknadno je [[UEFA]] odlučila dodijeliti tri boda Italiji. U prvoj utakmici 2011. godine, Italija je prijateljsku utakmicu s [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačkom]] u [[Dortmund]]u na istom stadionu gdje su ih pobijedili 2:0 u polufinalu prvenstva 2006. godine odigrala 1:1. U [[ožujak|ožujku]] 2011. godine Talijani su pobijedili [[Slovenska nogometna reprezentacija|Sloveniju]] rezultatom 1:0 i na taj način osigurali prvo mjesto kvalifikacijskoj skupini. Također su u prijateljskoj utakmici porazili [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajinu]] 2:0, premda su jedno vrijeme igrali tek s desetoricom igrača. Uz još jednu 3:0 pobjedu protiv Estonije u kvalifikacijama za Euro 2012., Italija je imala ishod 6–3–0 u pobjedama i porazima. Također su izjednačili rekord iz 2002. godine od 9 pobjeda bez poraza za redom (dok je izbornik bio [[Giovanni Trapattoni]]). Ipak, taj niz zaustavljen je 7. lipnja 2011. godine kada je Irska uspjela svladati Talijane 0:2 u prijateljskoj utakmici u [[Liege]]u (zanimljivo, tadašnji izbornik Irske je bio upravo Giovanni Trapattoni). U prijateljskoj utakmici u [[Bari]]ju, 10. kolovoza 2011. godine Talijani su svladali aktualne Europske i Svjetske prvake [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolce]] rezultatom 2:1. Nakon toga, također u domaćoj utakmici, iznenađujuće su poraženi od [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]] u još jednoj prijateljskoj utakmici rezultatom 0:1. U skupini na Europskom prvenstvu 2012. Talijani su prvu utakmicu odigrali 1:1 sa Španjolskom, a istim rezultatom završila je utakmica s [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatskom]]. Nakon što su u trećoj utakmici pobijedili Irsku 2:0, grupnu fazu završili su na drugom mjestu, iza Španjolske. U četvrtfinalu susreli su se s [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleskom]] koju su porazili nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca (4:2); regularni dio utakmice završio je 0:0.<ref>{{cite news |url=http://timesofindia.indiatimes.com/sports/football/euro-2012/top-stories/Italy-beat-England-on-penalties-to-reach-Euro-2012-semifinals/articleshow/14380571.cms |title=Italy beat England on penalties to reach Euro 2012 semifinals |date=2012-06-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120625033008/http://timesofindia.indiatimes.com/sports/football/euro-2012/top-stories/Italy-beat-England-on-penalties-to-reach-Euro-2012-semifinals/articleshow/14380571.cms |archivedate=2012-06-25 |accessdate=2012-07-09}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://soccernet.espn.go.com/gamecast?id=345932&cc=5901 |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=9. srpnja 2012. |archive-date=5. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120805052416/http://soccernet.espn.go.com/gamecast?id=345932&cc=5901 |url-status=dead }}</ref> Italiju je u polufinalu dočekala Njemačka, ali dvama pogodcima u prvom poluvremenu osporavani [[Mario Balotelli]] odveo je Talijane u finale još jednog velikog natjecanja (utakmica je završila rezultatom 2:1). Međutim, u finalu protiv Španjolske, Italija nije uspjela ponoviti svoju dobru igru iz prve utakmice i izgubila je rekordnim rezultatom za finale Europskih prvenstava – 0:4. === 2018. {{--}} danas: Preporod s Mancinijem === Dana 14. svibnja 2018., [[Roberto Mancini]] je preuzeo talijansku reprezentaciju.{{nedostaje izvor}} Na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Euru 2020.]] Italija je pobjedom nad [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrijom]] 2:1 u produžetku osmine finala srušila dva svjetska rekorda; po broju primljenih golova i po broju utakmica bez poraza. Talijanska reprezentacija nije primila gol u regularnih 90. minuta već u produžetku i tako su oborili rekord koji su talijanski reprezentativci držali od 1972. do 1974. godine. Od posljednjeg primljenog pogotka prošlo je 1168, oborivši dosadašnji 1143 minute. Također, utakmica s Austrijom im je bila 31. utakmica zaredom bez poraza i tako su srušili vlastiti rekord u kojem nisu nisu izgubili 30 utakmica od [[Šport u 1935.|1935.]] do [[Šport u 1939.|1939.]] Posljednji put su bili poraženi u UEFA Ligi nacija od Portugala s 1:0.<ref>{{cite web |url=https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=sport&id=2286453 |title=Italija srušila svjetski rekord |publisher=[[Hrvatski internetski portali#I|Index.hr]] |work=www.index.hr |date=2021-06-26 |accessdate=2021-06-27}}</ref> Pod Mancinijevom vodstvu Italija mijenja stil igre iz prepoznatljivog "catenaccia" koji obrambeni nogomet u moderan, pogresivan i atraktivan napadački nogomet.<ref>{{cite web |url=https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=sport&id=2285807 |title=Italija se s Mancinijem preporodila, ali nije on zaslužan za revoluciju |first=Luka |last=Pivk |publisher=[[Hrvatski internetski portali#I|Index.hr]] |work=www.index.hr |date=2021-06-24 |accessdate=2021-06-27}}</ref> Pobjedom nad [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleskom]] u finalu Eura 2020. nakon izvođenja jedanaesteraca osvaja po drugi puta naslov europskog prvaka. == Dresovi reprezentacije kroz povijest == {| | {{Nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _collar | pattern_ra = | leftarm = ADD8E6 | body = ADD8E6 | rightarm = ADD8E6 | shorts = ffffff | socks = 000000 | title = Prvi dres (1922.) }} | {{Nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _vneckwhite | pattern_ra = | leftarm = 0066bc | body = 0066bc | rightarm = 0066bc | shorts = ffffff | socks = 000000 | title = Svjetsko prvenstvo 1934.-1938. }} | {{Nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _vneckwhite | pattern_ra = | leftarm = 000000 | body = 000000 | rightarm = 000000 | shorts = 000000 | socks = 000000 | title = Svjetsko prvenstvo 1938. (protiv Francuske i Norveške) }} | {{Nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = | pattern_ra = | leftarm = 0000CD | body = 0000CD | rightarm = 0000CD | shorts = FFFFF | socks = 0000CD | title = Svjetsko prvenstvo 1962. – 1966. }} | {{Nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _collar | pattern_ra = | leftarm = 0000CD | body = 0000CD | rightarm = 0000CD | shorts = 000000 | socks = 0000CD | title = Svjetsko prvenstvo 1966. (protiv Sjeverne Koreje) }} | {{Nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = | pattern_ra = | pattern_so = _color_3_stripes_white | leftarm = 0000CD | body = 0000CD | rightarm = 0000CD | shorts = FFFFFF | socks = 0000CD | title = Euro 1968. i Svjetsko prvenstvo 1970. – 1978. }} |} {| | {{Nogometni dres | pattern_la = | pattern_b =_collar | pattern_ra = | leftarm = 0000CD | body = 0000CD | rightarm = 0000CD | shorts = FFFFFF | socks = 0000CD | title = Svjetsko prvenstvo 1982. – 1990. }} | {{Nogometni dres | pattern_la = _italy1994 | pattern_b =_R_Baggio1994 | pattern_ra = _italy1994 | leftarm = 3120CC | body = 3120CC | rightarm = 3120CC | shorts = FFFFFF | socks = 3120CC | title = Svjetsko prvenstvo 1994. }} | {{Nogometni dres | pattern_la = _goldborder | pattern_b = _collarwhite | pattern_ra = _goldborder | leftarm = 0000CD | body = 0000CD | rightarm = 0000CD | shorts = FFFFFF | socks = 0000CD | title = Euro 1996. }} | {{Nogometni dres | pattern_la = _navyborder | pattern_b = _thinwhitesides | pattern_ra = _navyborder | leftarm = 0000CD | body = 0000CD | rightarm = 0000CD | shorts = FFFFFF | socks = 0000CD | title = Svjetsko prvenstvo 1998. }} | {{Nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = | pattern_ra = | pattern_so = | leftarm = 1560BD | body = 1560BD | rightarm = 1560BD | shorts = FFFFFF | socks = 1560BD | title = Euro 2000. }} | {{Nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _italia2002 | pattern_ra = | pattern_so = | leftarm = 0080FF | body = 0080FF | rightarm = 0080FF | shorts = FFFFFF | socks = 0080FF | title = Svjetsko prvenstvo 2002. }} |} {| | {{Nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _itah06 | pattern_ra = | pattern_sh = _itah06 | leftarm = 3366CC | body = 3366CC | rightarm = 3366CC | shorts = FFFFFF | socks = 3366CC | title = Svjetsko prvenstvo 2006. }} | {{Nogometni dres | pattern_la = _goldborder | pattern_b = _vneckyellow | pattern_ra = _goldborder | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = 0000CD | body = 0000CD | rightarm = 0000CD | shorts = FFFFFF | socks = 0000CD | title = Euro 2008. }} | {{Nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _vneck | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = _band_blue | leftarm = 6495ed | body = 6495ed | rightarm = 6495ed | shorts = 654321 | socks = 654321 | title = Kup konfederacija 2009. }} | {{Nogometni dres | pattern_la = _ITA10h | pattern_b = _ITA10h | pattern_ra = _ITA10h | pattern_sh = | pattern_so = _thinwhitesides | leftarm = 0066bc | body = 000000 | rightarm = 0066bc | shorts = FFFFFF | socks = 003cc3 | title = Svjetsko prvenstvo 2010. }} | {{Nogometni dres |pattern_b= _ita12h |pattern_la= |pattern_ra= |pattern_sh= _colchester0809t |pattern_so= _whitehorizontal |leftarm= 0000FF |body = 0000FF |rightarm = 0000FF |shorts = FFFFFF |socks = 0000FF |title = Euro 2012. }} | |} == Uspjesi na međunarodnim natjecanjima == === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Godina !Faza natjecanja !Mjesto !Uta. !Pob. !Izj.* !Por. !Po. !Pr. |- |{{Z|URU}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|1930.]]||colspan="8"|''nisu nastupili'' |- bgcolor=gold |style="border: 3px solid red"|[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20x22px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|1934.]]||'''Prvaci'''||'''1'''||5||4||1||0||12||3 |-bgcolor=gold |{{Z|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|1938.]]||'''Prvaci'''||'''1'''||4||4||0||0||11||5 |- |{{Z|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|1950.]]||1. krug||7||2||1||0||1||4||3 |- |{{Z|ŠVI}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švicarska 1954.|1954.]]||1. krug||10||3||1||0||2||6||7 |- |{{Z|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|1958.]]||colspan="8"|''nisu se kvalificrali'' |- |{{Z|ČIL}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962.|1962.]]||1. krug||9||3||1||1||1||3||2 |- |{{Z|ENG}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|1966.]]||1. krug||9||3||1||0||2||2||2 |- bgcolor=#C0C0C0 |{{Z|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1970.|1970.]]||'''Finalisti'''||'''2'''||6||3||2||1||10||8 |- |{{Z|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|1974.]]||1. krug||10||3||1||1||1||5||4 |- style="background:#9acdff;" |[[Datoteka:Flag of Argentina (civil).svg|20x22px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|1978.]]||'''4. mjesto'''||'''4'''||7||4||1||2||9||6 |- bgcolor=gold |{{Z|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|1982.]]||'''Prvaci'''||'''1'''||7||4||3||0||12||6 |- |{{Z|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|1986.]]||Osmina finala||12||4||1||2||1||5||6 |- bgcolor=#CD7F32 |style="border: 3px solid red"|{{Z|ITA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|1990.]]||'''3. mjesto'''||'''3'''||7||6||1||0||10||2 |- bgcolor=#C0C0C0 |{{Z|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|1994.]]||'''Finalisti'''||'''2'''||7||4||2||1||8||5 |- |{{Z|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]]||Četvrtfinale||5||5||3||2||0||8||3 |- |{{Z|JKO}}{{Z|JAP}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|2002.]]||Osmina finala||15||4||1||1||2||5||5 |- bgcolor=gold |{{Z|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|2006.]]||'''Prvaci'''||'''1'''||7||6||1||0||12||2 |- |{{Z|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Afrika 2010.|2010.]]||1. krug||26||3||0||2||1||4||5 |- |{{Z|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|2014.]]||1. krug||22||3||1||0||2||2||3 |- |{{Z|RUS}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]]||colspan="8" rowspan="3"|''nisu se kvalificirali'' |- |{{Z|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]] |- |{{Z|KAN}}{{Z|MEX}}{{Z|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026. |2026.]] |- |'''Ukupno'''||18/22||'''4 naslova'''||83||45||21||17||128||77 |} :''*Utakmice odlučene pomoću jedanaesteraca.'' :''**Zlatna boja u pozadini označava da je natjecanje osvojeno. Crveni okvir označava da je turnir održan u Italiji.'' === Europsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Godina !Mjesto !Uta. !Pob. !Izj.* !Por. !Po. !Pr. |- |{{Z|FRA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1960.|1960.]]||colspan="7"|''nisu nastupili'' |- |{{Z|ŠPA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1964.|1964.]]||colspan="7"|''nisu se kvalificrali'' |- |- bgcolor=gold |style="border: 3px solid red"|{{Z|ITA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|1968.]]||'''Prvaci'''||3||1||2||0||3||1 |- |{{Z|BEL}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija 1972.|1972.]]||colspan="7" rowspan="2"|''nisu se kvalificrali'' |- |{{Z|JUG}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976.|1976.]] |- |- style="background:#9acdff;" |style="border: 3px solid red"|{{Z|ITA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1980.|1980.]]||4. mjesto||4||1||3||0||2||1 |- |{{Z|FRA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|1984.]]||colspan="7"|''nisu se kvalificrali'' |- |- style="background:#9acdff;" |{{Z|NJE}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1988.|1988.]]||4. mjesto||4||2||1||1||4||3 |- |{{Z|ŠVE}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|1992.]]||colspan="7"|''nisu se kvalificrali'' |- |{{Z|ENG}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]]||1. krug||3||1||1||1||3||3 |- |- bgcolor=#C0C0C0 |{{Z|BEL}} {{Z|NIZ}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|2000.]]||Finalisti||6||4||1||1||9||4 |- |{{Z|POR}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|2004.]]||1. krug||3||1||2||0||3||2 |- |{{Z|AUT}} {{Z|ŠVI}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008.]]||Četvrtfinale|| 4 || 1 || 2 || 1 || 3 || 4 |-bgcolor=#C0C0C0 |{{Z|UKR}} {{Z|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|2012.]]||Finalisti|| 6 || 2 || 3 || 1 || 6 || 7 |- |{{Z|FRA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|2016.]]||Četvrtfinale||5||3||1||1||6||2 |- bgcolor=gold |{{Z|EU}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]]||'''Prvaci'''||7||5||2||0||13||4 |- |{{Z|NJE}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]||Osmina finala||4||1||1||2||3||5 |- ||'''Ukupno'''||11/17||49||22||19||8||55||36 |} :''*Utakmice odlučene pomoću jedanaesteraca.'' :''**Zlatna boja u pozadini označava da je natjecanje osvojeno. Crveni okvir označava da je turnir održan u Italiji.'' === FIFA Kup konfederacija === {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=10|[[Kup konfederacija]] |- !Godina !Faza natjecanja !Pozicija !Uta. !Pob. !Izj.* !Por. !Po. !Pr. |- |{{Z|JAR}} [[Kup konfederacija 2009.|2009.]] |1. krug |5. |3 |1 |0 |2 |3 |5 |- bgcolor=#CD7F32 |{{Z|BRA}} [[Kup konfederacija 2013.|2013.]] |3. mjesto |3. |5 |2 |2 |1 |10 |10 |- |'''Ukupno''' |'''3. mjesto''' |'''2/9''' |'''8''' |'''3''' |'''2''' |'''3''' |'''13''' |'''15''' |} == Trenutačni sastav == ''Zadnji put ažurirano: 5. lipnja 2021.'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Salvatore Sirigu]]|sortname=Sirigu, Salvatore|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1987|1|12}}|nastupi=26|golovi=0|klub=[[Torino F.C.|Torino]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Giovanni Di Lorenzo]]|sortname=Di Lorenzo, Giovanni|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1993|8|4}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[S.S.C. Napoli|Napoli]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Giorgio Chiellini]]|sortname=Chiellini, Giorgio|ostalo=[[kapetan (šport)|kapetan]]|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1984|8|14}}|nastupi=106|golovi=8|klub=[[Juventus F.C.|Juventus]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Leonardo Spinazzola]]|sortname=Spinazzola, Leonardo|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1993|3|25}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[A.S. Roma|Roma]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=V|ime=[[Manuel Locatelli]]|sortname=Locatelli, Manuel|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1998|1|8}}|nastupi=9|golovi=1|klub=[[U.S. Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Marco Verratti]]|sortname=Verratti, Marco|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1992|11|5}}|nastupi=40|golovi=3|klub=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Lorenzo Pellegrini]]|sortname=Pellegrini, Lorenzo|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1996|6|19}}|nastupi=17|golovi=2|klub=[[A.S. Roma|Roma]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Jorginho (nogometaš, rođen 1991.)|Jorginho]]|sortname=Jorginho|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1991|12|20}}|nastupi=27|golovi=5|klub=[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Andrea Belotti]]|sortname=Belotti, Andrea|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1993|12|20}}|nastupi=33|golovi=12|klub=[[Torino F.C.|Torino]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Lorenzo Insigne]]|sortname=Insigne, Lorenzo|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1991|6|4}}|nastupi=40|golovi=7|klub=[[S.S.C. Napoli|Napoli]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Domenico Berardi]]|sortname=Berardi, Domenico|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1994|8|1}}|nastupi=10|golovi=4|klub=[[U.S. Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=V|ime=[[Matteo Pessina]]|sortname=Pessina, Matteo|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1997|4|21}}|nastupi=5|golovi=2|klub=[[Atalanta B.C.|Atalanta]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=B|ime=[[Emerson Palmieri|Emerson]]|sortname=Emerson|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1994|8|3}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Federico Chiesa]]|sortname=Chiesa, Federico|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1997|10|25}}|nastupi=24|golovi=1|klub=[[Juventus F.C.|Juventus]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=B|ime=[[Francesco Acerbi]]|sortname=Acerbi, Francesco|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1988|2|10}}|nastupi=13|golovi=1|klub=[[S.S. Lazio|Lazio]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Bryan Cristante]]|sortname=Cristante, Bryan|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1995|3|3}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[A.S. Roma|Roma]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=N|ime=[[Ciro Immobile]]|sortname=Immobile, Ciro|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1990|2|20}}|nastupi=45|golovi=12|klub=[[S.S. Lazio|Lazio]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Nicolò Barella]]|sortname=Barella, Nicolo|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1997|2|7}}|nastupi=22|golovi=4|klub=[[Inter Milan|Internazionale]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=B|ime=[[Leonardo Bonucci]]|sortname=Bonucci, Leonardo|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1987|5|1}}|nastupi=101|golovi=7|klub=[[Juventus F.C.|Juventus]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Federico Bernardeschi]]|sortname=Bernardeschi, Federico|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1994|2|16}}|nastupi=30|golovi=6|klub=[[Juventus F.C.|Juventus]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=G|ime=[[Gianluigi Donnarumma]]|sortname=Donnarumma, Gianluigi|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1999|2|25}}|nastupi=25|golovi=0|klub=[[A.C. Milan|Milan]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=N|ime=[[Giacomo Raspadori]]|sortname=Raspadori, Giacomo|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|2000|2|18}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[U.S. Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=B|ime=[[Alessandro Bastoni]]|sortname=Bastoni, Alessandro|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1999|4|13}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Inter Milan|Internazionale]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=B|ime=[[Alessandro Florenzi]]|sortname=Florenzi, Alessandro|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1991|3|11}}|nastupi=42|golovi=2|klub=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=B|ime=[[Rafael Tolói]]|sortname=Toloi, Rafael|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1990|10|10}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Atalanta B.C.|Atalanta]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=G|ime=[[Alex Meret]]|sortname=Meret, Alex|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1997|3|22}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[S.S.C. Napoli|Napoli]]|klubnac=ITA}} {{nat fs end}} === Poznati igrači === {| |valign="top"| * [[Demetrio Albertini]] * [[Enrico Albertosi]] * [[Alessandro Altobelli]] * [[Amedeo Amadei]] * [[Dino Baggio]] * [[Roberto Baggio]] * [[Franco Baresi]] * [[Romeo Benetti]] * [[Roberto Bettega]] * [[Giuseppe Bergomi]] |width="50"|&nbsp; |valign="top"| * [[Amedeo Biavati]] * [[Roberto Boninsegna]] * [[Giampiero Boniperti]] * [[Antonio Cabrini]] * [[Fabio Capello]] * [[Franco Causio]] * [[Luigi Cevenini]] * [[Giorgio Chinaglia]] * [[Giampiero Combi]] * [[Bruno Conti]] |width="50"|&nbsp; |valign="top"| * [[Mario Corso]] * [[Alessandro Costacurta]] * [[Alessandro Del Piero]] * [[Roberto Donadoni]] * [[Alberigo Evani]] * [[Giacinto Facchetti]] * [[Giovanni Ferrari]] * [[Guglielmo Gabetto]] * [[Claudio Gentile]] * [[Francesco Graziani]] |width="50"|&nbsp; |valign="top"| * [[Felice Levratto]] * [[Ezio Loik]] * [[Paolo Maldini]] * [[Roberto Mancini]] * [[Virgilio Maroso]] * [[Sandro Mazzola]] * [[Valentino Mazzola]] * [[Giuseppe Meazza]] * [[Romeo Menti]] * [[Luis Monti]] |width="50"|&nbsp; |valign="top"| * [[Raimundo Orsi]] * [[Gianluca Pagliuca]] * [[Carlo Parola]] * [[Armando Picchi]] * [[Silvio Piola]] * [[Paolo Pulici]] * [[Fabrizio Ravanelli]] * [[Paolo Rossi]] * [[Luigi Riva|Gigi Riva]] * [[Gianni Rivera]] |width="50"|&nbsp; |valign="top"| * [[Giuseppe Signori]] * [[Claudio Sala]] * [[Salvatore Schillaci]] * [[Gaetano Scirea]] * [[Marco Tardelli]] * [[Mauro Tassotti]] * [[Francesco Toldo]] * [[Gianluca Vialli]] * [[Christian Vieri]] * [[Walter Zenga]] * [[Dino Zoff]] * [[Gianfranco Zola]] |} === Igrači s najviše nastupa === [[Datoteka:Gianluigi Buffon (2014).jpg|220px|thumb|right|[[Gianluigi Buffon]] je na čelu ljestvice talijanskih reprezentativaca po broju nastupa.]] {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:40%" |- !scope=col style="color:white; background:#0066bc;"|Broj !scope=col style="color:white; background:#0066bc;"|Igrač !scope=col style="color:white; background:#0066bc;"|Godine !scope=col style="color:white; background:#0066bc;"|Nastupi !scope=col style="color:white; background:#0066bc;"|Golovi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Gianluigi Buffon]] |align=center|1997. – 2018. |align=center|176 |align=center|0 |- |align=center|2 |[[Fabio Cannavaro]] |align=center|1997. – 2010. |align=center|136 |align=center|2 |- |align=center|3 |[[Paolo Maldini]] |align=center|1988. – 2002. |align=center|126 |align=center|7 |- |align=center|4 |[[Leonardo Bonucci]] |align=center|2010. – 2023. |align=center|121 |align=center|8 |- |align=center|5 |[[Daniele De Rossi]] |align=center|2004. – 2017. |align=center|117 |align=center|21 |- |align=center|6 |[[Giorgio Chiellini]] |align=center|2004. – 2022. |align=center|117 |align=center|8 |- |align=center|7 |[[Andrea Pirlo]] |align=center|2002. – 2015. |align=center|116 |align=center|13 |- |align=center|8 |[[Dino Zoff]] |align=center|1968. – 1983. |align=center|112 |align=center|0 |- |align=center|9 |[[Gianluca Zambrotta]] |align=center|1999. – 2010. |align=center|98 |align=center|2 |- |align=center|10 |[[Giacinto Facchetti]] |align=center|1963. – 1977. |align=center|94 |align=center|3 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj nastupa i golova unesen poslije [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.#Skupina J|utakmice]] sa [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]]: 18. studenog 2019.'' [[Datoteka:Gigi Riva, Italia, 1968 (cropped).JPG|220px|right|thumb|[[Luigi Riva]] je najbolji strijelac ''Azzurrija'' u povijesti.]] === Igrači s najviše golova === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:40%" |- !scope=col style="color:white; background:#0066bc;"|Broj !scope=col style="color:white; background:#0066bc;"|Igrač !scope=col style="color:white; background:#0066bc;"|Godine !scope=col style="color:white; background:#0066bc;"|Golovi !scope=col style="color:white; background:#0066bc;"|Nastupi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Luigi Riva]] |align=center|1965. – 1974. |align=center|35 |align=center|42 |- |align=center|2 |[[Giuseppe Meazza]] |align=center|1930. – 1939. |align=center|33 |align=center|53 |- |align=center|3 |[[Silvio Piola]] |align=center|1935. – 1952. |align=center|30 |align=center|34 |- |rowspan=2|{{0}}{{0}}4 |[[Roberto Baggio]] |align=center|1988. – 2004. |align=center|27 |align=center|56 |- |[[Alessandro Del Piero]] |align=center|1995. – 2008. |align=center|27 |align=center|91 |- |rowspan=3|{{0}}{{0}}6 |[[Adolfo Baloncieri]] |align=center|1920. – 1930. |align=center|25 |align=center|47 |- |[[Filippo Inzaghi]] |align=center|1997. – 2007. |align=center|25 |align=center|57 |- |[[Alessandro Altobelli]] |align=center|1980. – 1988. |align=center|25 |align=center|61 |- |rowspan=2|{{0}}{{0}}9 |[[Christian Vieri]] |align=center|1997. – 2005. |align=center|23 |align=center|49 |- |[[Francesco Graziani]] |align=center|1975. – 1983. |align=center|23 |align=center|64 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj nastupa i golova unesen poslije [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.#Skupina J|utakmice]] sa [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]]: 18. studenog 2019.'' == Izvori == {{izvori|30em}} {{clear}} {{fb start}} {{fb inner start}} {{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}} {{Svjetski prvaci u nogometu}} {{Europski prvaci u nogometu}} {{Nogomet u Italiji}} {{Navigacije |naslov=Sastavi Italije | naslov-style = background:#0066BC; border:1px solid silver; color:white; |popis= {{Sastav Italija 1982 SP}} {{Sastav Italija 1990 SP}} {{Sastav Italija 1994 SP}} {{Sastav Italija 1996 EP}} {{Sastav Italija 1998 SP}} {{Sastav Italija 2000 EP}} {{Sastav Italija 2002 SP}} {{Sastav Italija 2004 EP}} {{Sastav Italija 2004 OI}} {{Sastav Italija 2006 SP}} {{Sastav Italija 2008 EP}} {{Sastav Italija 2010 SP}} {{Sastav Italija 2012 EP}} {{Sastav Italija 2014 SP}} {{Sastav Italija 2016. EP}} {{Sastav Italija 2020. EP}} {{Sastav Italija 2024. EP}} }} {{fb kraj}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nogomet u Italiji]] [[Kategorija:Talijanske reprezentacije|Nogomet]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u nogometu (reprezentacije)]] [[Kategorija:Talijanska nogometna reprezentacija| ]] g0wdo7qwxl4kezdyks1ro8m9ctjv031 7565700 7565696 2026-07-28T17:34:21Z ~2026-42113-48 368027 /* Uspjesi na međunarodnim natjecanjima */ 7565700 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Italija | grb = Logo Italy National Football Team - 2023.svg | nadimak = Azzurri | savez = [[Talijanski nogometni savez|Federazione Italiana Giuoco Calcio]] | izbornik = ''Nitko'' | kapetan = [[Giorgio Chiellini]] | najviše nastupa = [[Gianluigi Buffon]] (176) | najbolji strijelac = [[Luigi Riva]] (35) | FIFA = 12. | ažurirano = 1. travnja 2026. | pattern_la1 = _ita26h | pattern_b1 = _ita26hA | pattern_ra1 = _ita26h | pattern_sh1 = _ita26h | pattern_so1 = _ita26hl | leftarm1 = 0048BA | body1 = 0048BA | rightarm1 = 0048BA | shorts1 = FFFFFF | socks1 = 0048BA | pattern_la2 = _ita26a | pattern_b2 = _ita26a | pattern_ra2 = _ita26a | pattern_sh2 = _ita26a | pattern_so2 = _ita26al | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = 0000FF | socks2 = FFFFFF | prva utakmica = [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20x22px]] [[Italija]] 6:2 [[Francuska]] {{Z|FRA}}<br />([[Milano]], [[Italija]], [[15. svibnja]] [[1910.]]) | najveća pobjeda = {{Z+X|ITA}} 9:0 [[SAD]] {{Z|SAD}}<br />(Brentford, [[Engleska]], [[2. kolovoza]] [[1948.]]) | najveći poraz = [[Datoteka:Flag of Hungary 1940.svg|20x22px]] [[Mađarska]] 7:1 [[Italija]] [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20x22px]]<br />([[Budimpešta]], [[Mađarska]], [[6. travnja]] [[1924.]]) | Nastupi na SP = 18 | Prvi put na SP = 1934. | Najbolji rezultat na SP = prvaci ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|1934.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|1938.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|1982.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|2006.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Europska prvenstva u nogometu|Europsko prvenstvo]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 11 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|1968.]] | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = prvaci ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|1968.]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]]) | Nastupi na LN = 2 | Prvi put na LN = [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2021.]] | Najbolji rezultat na LN = treće mjesto ([[UEFA Liga nacija 2020./21.|2021.]], [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]]) | medalje = {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|Italija 1934.]] | }} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|Francuska 1938.]] | }} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|Španjolska 1982.]] | }} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Njemačka 2006.]] | }} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|SAD 1994.]] | }} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1970.|Meksiko 1970.]] | }} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|Italija 1990.]] | }} {{Medalje EP}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|Italija 1968.]] | }} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]] | }} {{Medalje srebro | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Belgija i Nizozemska 2000.]] | }} {{Medalje srebro | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljska i Ukrajina 2012.]] | }} {{Medalje Lige nacija}} {{Medalje bronca | [[UEFA Liga nacija 2020./21.|Italija 2021.]] | }} {{Medalje bronca | [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]] | }} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[Nogomet na OI 1936.|Berlin 1936.]] | }} {{Medalje bronca | [[Nogomet na OI 1928.|Amsterdam 1928.]] | }} {{Medalje bronca | [[Nogomet na OI 2004.|Atena 2004.]] | }} }} '''Talijanska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Italija|Italiju]] u međunarodnim nogometnim natjecanjima, a nalazi se pod vodstvom [[Talijanski nogometni savez|Talijanskog nogometnog saveza]] (FIGC), vodećeg nogometnog tijela u državi. Talijanska je reprezentacija jedna od najuspješnijih u povijesti svjetskih prvenstava u nogometu. Osvojila je četiri naslova [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih nogometnih prvaka]] ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|1934.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|1938.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|1982.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|2006.]]). Talijani su također osvojili i dva naslova prvaka Europe ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|1968.]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]]), jedan naslov olimpijskih prvaka ([[XI. Olimpijske igre – Berlin 1936.|1936.]]) te dva međunarodna kupa srednje [[Europa|Europe]]. Tradicionalna boja nogometne reprezentacije (i svih ostalih sportskih reprezentacija države) je nebesko plava (tal. ''azzurro'') pa su po njoj članovi sastava dobili nadimak ''Azzurri''. == Povijest == === Počeci i prva dva svjetska prvenstva (1910. – 1938.) === Prvu službenu utakmicu reprezentacija Italije odigrala je 15. svibnja 1910. godine u [[milano|Milan]]u gdje su pobijedili [[Francuska nogometna reprezentacija|Francusku]] rezultatom 6:2.<ref>{{cite web |url=http://www.figc.it/english/storia/storia_completa.htm#1913 |title=FIGC |publisher=Figc.it |accessdate=2012-04-21 |archive-date=23. travnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070423025820/http://www.figc.it/english/storia/storia_completa.htm#1913 |url-status=dead }}</ref> Zbog nesuglasica igrači iz kluba [[Pro Vercelli]], tada najboljeg kluba [[Serie A]], nisu nastupili za reprezentaciju. Na kraju utakmice, igrači su kao nagradu dobili kutije [[cigareta]] koje im je bacilo više od četiri tisuće gledatelja.<ref>{{cite web |url=http://www.figc.it/club_italia/html/mondiale_1910.htm |title=FIGC – Club Italia |publisher=Figc.it |accessdate=2012-04-21 |archive-date=30. rujna 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930201614/http://www.figc.it/club_italia/html/mondiale_1910.htm |url-status=dead }}</ref> Taj prvi talijanski tim igrao je u postavi 2–3–5: Varisco, Cali; Trere, Fossati, Capello; Debernardi, Rizzi, Cevenini I, Lana, Boiocchi. Prvi kapetan reprezentacije bio je Francesco Cali. Prvi uspjeh na službenim nogometnim turnirima Italija je doživjela tijekom [[IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928.|Ljetnih olimpijskih igara 1928. godine]] održanim u [[Amsterdam]]u gdje su osvojili broncu. Nakon što su izgubili polufinalnu utakmicu od [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], u utakmici za treće mjesto uvjerljivo su porazili [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]] rezultatom 11:3 te osigurali treće mjesto na turniru. Nakon što se nisu uspjeli kvalificirati na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|prvo svjetsko nogometno prvenstvo]] (1930. godine u [[Urugvaj]]u), talijanska nogometna reprezentacija osvojila je dva sljedeća prvenstva za redom ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|1934.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|1938.]] godine) pod vodstvom trenera Vittorija Pozza i genijalnog igrača [[Giuseppe Meazza|Giuseppea Meazze]] koji se i danas smatra jednim od najboljih talijanskih nogometnih igrača svih vremena. Od ostalih igrača koji su igrali za tu generaciju svakako treba izdvojiti Luisa Montija, Giovannija Ferrarija, Giuseppea Ruffina i Virginija Rosetta. Talijani su u finalu 1934. godine porazili reprezentaciju [[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačke]] rezultatom 2:1 u [[Rim]]u pogocima Raimunda Orsija i Angela Schiavija. === Razdoblje poslije Drugog svjetskog rata (1946. – 1966.) === Tragičan gubitak igrača iz kluba [[Torino FC|Torino]] 1949. godine (pobjednika prethodne četiri talijanske lige) u zrakoplovnoj nesreći Superga direktno je uticao na to da je reprezentacija izgubila čak desetoricu od jedanaestorice prvotimaca. Sljedeće godine, Italija nije uspjela proći skupinu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|svjetkom prvenstvu u Brazilu]], dijelom i zbog dugog i fizički iscrpljujućeg putovanja [[brod]]om (zbog straha od još jedne tragedije nisu se usudili putovati zrakoplovom). Na svjetskim prvenstvima održanim između [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švicarska 1954.|1954.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962.|1962.]] Italija također nije uspjela proći dalje od grupne faze, a za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|prvenstvo 1958.]] se čak nije niti kvalificirala. Tijekom ranih 60-ih godina 20. stoljeća talijanski klubovi [[AC Milan|Milan]] i [[F.C. Internazionale Milano|Inter]] dominirali su međunarodnom klupskom scenom pa reprezentacija nije uspjela ostvarivati velike rezultate. Tako se nije uspjela kvalificirati na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1960.|prvo Europsko prvenstvo održano 1960. godine]], a na onom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1964.|održanom četiri godine kasnije]] izbacio ih je [[Ruska nogometna reprezentacija|SSSR]] u osmini finala. Njihov nastup na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|svjetskom prvenstvu 1966. godine]] zauvijek će ostati upamćen po 0:1 porazu od [[Sjevernokorejska nogometna reprezentacija|Sjeverne Koreje.]] Unatoč tome što su na turnir došli kao jedni od favorita, ''Azzurri'', čija su momčad tada predvodili igrači poput Rivere i Bulgarellija, bili su eliminirani već u prvoj fazi natjecanja od poluprofesionalnog sjeverno-korejskog tima, a strijelac jedinog pogotka [[Pak Doo-Ik]] okarakteriziran je kao "David koji je ubio Golijata".<ref>http://fifaworldcup.yahoo.com/06/en/p/cg/por_prk_1966.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060516064056/http://fifaworldcup.yahoo.com/06/en/p/cg/por_prk_1966.html |date=16 svibnja 2006 }}</ref> === Europski prvaci i finalisti svjetskog prvenstva (1968. – 1976.) === Godine 1968. pobijedivši reprezentaciju [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavije]] u [[Rim]]u, ''Azzurri'' su osvojili svoje prvo veliko natjecanje nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|Svjetskog prvenstva 1938.]] – [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|Europsko prvenstvo]]. To je bilo jedino finale do danas kada su se igrale dvije utakmice. Nakon što su produžeci prve utakmice završili neodlučenim 1:1 rezultatom (i prije pravila raspucavanja s bijele točke) pravila su nalagala da se nekoliko dana kasnije igra još jedna utakmica. U "uzvratu" Talijani su slavili 2:0 (pogocima Rive i Anastasija) te postali prvaci Europe. Godine 1970. Talijani su bili jedni od najvećih favorita za osvajanje krune svjetskih pravaka. Uz fantastičnu igru osvajača Europskog prvenstva poput Giacinta Facchettija, Rivere i Rive te uz novog napadača Roberta Boninsegnu, ''Azzurri'' su uspjeli doseći finale svjetskog nogometnog prvenstva prvi puta nakon pune 32 godine. U finale su stigli zahvaljujući jednoj od najslavnijih nogometnih utakmica u povijesti poznatijoj pod imenom "Uktamica stoljeća" odigranoj 17. lipnja 1970. godine u polufinalu turnira protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadne Njemačke]]. Italija je utakmicu dobila 4:3 (regularan dio utakmice završio je 1:1, a onda je u produžecima palo još 5 zgoditaka). Premda su u finalu poraženi od fantastičnih Brazilaca, talijanska reprezentacija iz 70-ih godina 20. stoljeća i danas se smatra ponajboljom generacijom igrača u povijesti. Ta "Meksička generacija" kraj svojih međunarodnih uspjeha je doživjela na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|svjetskom prvenstvu 1974. godine]] kada je ispala u grupnoj fazi nakon poraza od [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]]. === Svjetski prvaci po treći put (1978. – 1982.) === [[Datoteka:Italia82.JPG|mini|300px|Talijanska početna postava prije utakmice s [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinom]] u grupnoj fazi natjecanja na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|svjetskom prvenstvu 1982. godine.]]]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|Svjetsko nogometno prvenstvo održano u Argentini 1978. godine]] iznjedrilo je novu generaciju talijanskih igrača od kojih je najpoznatiji bio [[Paolo Rossi]]. U prvom kolu Talijani su igrali jako dobro i bili jedini tim na turniru koji je porazio kasnije prvake i domaćine [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu.]] U drugom kolu rezultati utakmica protiv Zapadne Njemačke (0:0), [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] (1:0) i [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] (1:2) odveli su Talijane do utakmice za treće mjesto gdje su poraženi od Brazila 1:2. Kao i u utakmici protiv Nizozemske, talijanski golman [[Dino Zoff]] primio je zgoditak iz velike udaljenosti te je zbog toga proglašen glavnim krivcem poraza. Nakon toga Italija je bila domaćin [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1980.|Europskog prvenstva 1980. godine]], prvog prvenstva na kojem je nastupilo osam reprezentacija (umjesto dotadašnje četiri) i na kojem se domaćin automatski kvalificirao na natjecanje. Italiju je u utakmici za treće mjesto pobijedila reprezentacija Čehoslovačke nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca (Italija je na tom prvenstvu odigrala neriješene utakmice sa [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolskom]] i [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgijom]], te jedva pobijedila [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]] rezultatom 1:0). Nakon skandala u Seriji A tijekom kojega su neki igrači reprezentacije poput Paola Rossija osuđeni i suspendirani zbog namještanja utakmica i ilegalnog klađenja, ''Azzurri'' su došli na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|svjetsko prvenstvo 1982. godine]] praćeni skepsom i nelagodom. Uspjeli su proći u drugi krug natjecanja nakon neinspirirajućih neriješenih rezultata protiv Poljske, [[Peruanska nogometna reprezentacija|Perua]] i [[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kameruna]]. Zbog ogromnih kritika u javnosti, reprezentacija je tijekom prvenstva odlučila prekinuti sve kontakte s medijima, a samo su izbornik [[Enzo Bearzot]] i kapetan Dino Zoff davali izjave. Njihova snaga napokon se pokazala u drugoj fazi natjecanja, u pravoj ''skupini smrti'' s Argentinom i Brazilom – braniteljima naslova i jedinom drugom reprezentacijom za koju se smatralo da ih može poraziti. U prvoj utakmici, Talijani su pobijedili 2:1 [[Maradona|Maradoninu]] Argentinu nakon teške i grube utakmice u kojoj su talijanski braniči i vezni igrači dokazali svoje vještine. Pogotke za Italiju postigli su [[Marco Tardelli]] i [[Antonio Cabrini]]. Nakon što je Brazil porazio Argentinu 3:1, Italija je trebala pobjedu kako bi prošla u polufinale. Tijekom utakmice Talijani su dva puta vodili pogocima Paola Rossija, ali su se Brazilci oba puta vratili. Kada je Paolo Roberto Falcão zabio za 2:2 zahvaljujući boljoj gol-razlici Brazil je bio u polufinalu; ali u 74. minuti Rossi je postigao pobjedonosni zgoditak i odveo Talijane u polufinale nakon jedne od najboljih utakmica na svjetskim prvenstvima.<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/classicfootball/matches/match=923/index.html#italians+triumph+heavyweight+rumble |title=Italians triumph in heavyweight rumble |publisher=[[FIFA]] |accessdate=‎January ‎06 ‎2012 |archive-date=9. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111209013142/http://www.fifa.com/classicfootball/matches/match=923/index.html#italians+triumph+heavyweight+rumble |url-status=dead }}</ref> U polufinalu se Italija vrlo lako obračunala s Poljacima koje su pobijedili rezultatom 2:0. Oba pogotka postigao je Rossi. Italija se u finalu sastala sa Zapadnom Njemačkom koja je polufinale prošla zahvaljujući boljem izvođenju jedanaesteraca protiv [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]]. Prvo poluvrijeme završilo je bez pogodaka, nakon što je Cabrini promašio penal. U drugom poluvremenu Paolo Rossi još jedanput je postao strijelcem i dok su Nijemci napadali kako bi izjednačili, Tardelli i zamjena [[Alessandro Altobelli]] iz protunapada zabili su po još jedan pogodak. [[Paul Breitner]] postigao je utješni pogodak za Zapadnu Njemačku sedam minuta prije kraja te tako postao drugi igrač nakon [[Pelé]]a koji je postigao pogotke u dva finala svjetskih prvenstava. Tardellijev vrisak i slavlje nakon postignutog pogotka i danas se pamti kao simbol talijanskog trijumfa na tom svjetskom prvenstvu. Paolo Rossi postao je najboljim strijelcem prvenstva (šest pogodaka), a 40-godišnji golman-kapetan Dino Zoff postao je najstariji nogometaš koji je osvojio svjetsko prvenstvo. === Svjetski i europski doprvaci (1984. – 2004.) === Dvadeset i četiri godine nakon trijumfa na svjetskom prvenstvu 1982. godine, ''Azzurri'' su igrali ključnu ulogu na svjetskoj nogometnoj pozornici, ali nisu uspjeli osvojiti niti jedan turnir. Nisu se uspjeli kvalificirati na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|europsko prvenstvo 1984. godine]], a na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|svjetskom prvenstvu 1986. godine]] u osmini finala izbacila ih je Francuska rezultatom 0:2. Na sljedećem [[Europsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1988.|europskom prvenstvu održanom 1988. godine]] Italija je došla do polufinala gdje ih je rezultatom 0:2 pobijedio [[Ruska nogometna reprezentacija|SSSR]]. Te [[XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988.|iste godine na Olimpijskim igrama]] izgubili su od reprezentacije Zambije. Po drugi puta Italija je bila domaćin [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|svjetske nogometne smotre 1990. godine]]. Tadašnja reprezentacija sastojala se od talentiranih napadača [[Salvatore Schillaci|Salvatorea Schillacija]] i mladog [[Roberto Baggio|Roberta Baggija]]. Unatoč tome što su bili favoriti za osvajanje titule<ref>[http://sports.yahoo.com/sow/news?slug=reu-worldhistory19821990dc&prov=reuters&type=lgns Yahoo! Sports – Sports News, Scores, Rumors, Fantasy Games, and more<!-- Bot generated title -->] {{Dead link|date=November 2011}}</ref> i činjenici da u prvih pet utakmica nisu primili pogodak, Talijani su izgubili u polufinalu od branitelja naslova [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinaca]] nakon lošijeg izvođenja jedanaesteraca (regularni dio utakmice završio je rezultatom 1:1, a Argentina je na penale pobijedila 3:4). Talijani su poveli pogotkom Schillacija u prvom poluvremenu, ali je [[Claudio Caniggia]] glavom izjednačio za Argentince u drugom. [[Aldo Serena]] promašio je posljednji penal ([[Roberto Donadoni]] također je promašio svoj udarac, odnosno golman [[Sergio Goycochea]] mu ga je obranio). U utakmici za treće mjesto Italija je pobijedila [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]] rezultatom 2:1, a zahvaljujući još jednom pogotku Schillaci je sa šest zgoditaka postao najboljim strijelcem turnira. Nakon toga Italija se nije uspjela kvalificirati za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|europsko prvenstvo 1992. godine.]] Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|sljedećem svjetskom prvenstvu održanom u SAD-u 1994. godine]] Talijani su krenuli vrlo skromnom igrom, ali na kraju uspjeli doći sve do finala turnira. Izgubili su prvu utakmicu od [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] (0:1) čime je to postala jedina utakmica koju je Italija izgubila u regularnom dijelu (dakle, ne računajući one koje su otišle u produžetke ili koje su odlučene nakon raspucavanja s bijele točke) tijekom tri svjetska prvenstva za redom (od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|1990.]] do [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]] godine) te jedna od samo pet utakmica općenito koje su izgubili u regularnom dijelu od 1988. godine do danas bilo na europskim ili svjetskim nogometnim prvenstvima (na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|europskom prvenstvu 1996. godine]] izgubili su od [[Češka nogometna reprezentacija|Češke]] 1:2, na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|svjetskom prvenstvu 2002. godine]] izgubili su od [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]] 1:2, na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|europskom prvenstvu 2008. godine]] izgubili su od [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] 0:3 te [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|na svjetskom prvenstvu 2010. godine]] izgubili su od [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]] 2:3). Nakon teške 1:0 pobjede protiv [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveške]] i neodlučenog 1:1 rezultata protiv [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]], Itailja je prošla u osminu finala zahvaljujući boljoj gol-razlici (sve četiri reprezentacije u skupini imale su isti broj bodova). Tamo ih je dočekala [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerija]] koja je povela 0:1 i taj rezultat na semaforu stajao je sve do 88. minute kada je Robeto Baggio postigao izjednačujući pogodak, a onda u produžecima s bijele točke i pobjedonosni za konačan 2:1 rezultat i odlazak u četvrtfinale.<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=84/results/matches/match=3091/report.html |title=Match Report – 1994 FIFA World Cup USA (TM): Nigeria – Italy |publisher=FIFA.com |accessdate=2011-12-18 |archive-date=16. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111216233834/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition%3D84/results/matches/match%3D3091/report.html |url-status=dead }}</ref> U četvrtfinalu Italija je igrala protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]], a Baggio je još jedanput bio strijelac kasnog pogotka za 2:1 pobjedu. U polufinalu Baggio je ponovno bio strijelac dva pogotka za 2:1 pobjedu protiv [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarske]].<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=84/results/matches/match=3097/report.html |title=Match Report – 1994 FIFA World Cup USA (TM): Italy – Spain |publisher=FIFA.com |accessdate=2011-12-18 |archive-date=19. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111219234329/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition%3D84/results/matches/match%3D3097/report.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=84/results/matches/match=3100/report.html |title=Match Report – 1994 FIFA World Cup USA (TM): Bulgaria – Italy |publisher=FIFA.com |accessdate=2011-12-18 |archive-date=30. srpnja 2012. |archive-url=https://www.webcitation.org/69XnLM7em?url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=84/results/matches/match=3100/report.html |url-status=dead }}</ref> U finalu su ih čekali [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazilci]] i nakon što su regularni dio utakmice te produžeci završili rezultatom 0:0, pristupilo se izvođenju jedanaesteraca. Tu je Italija izgubila rezultatom 2:3 nakon što je Baggio, koji je igrao pod ozljedom, promašio posljednji penal na utakmici, poslavši loptu preko gola.<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=84/results/matches/match=3104/report.html |title=Match Report – 1994 FIFA World Cup USA (TM): Brazil - Italy |publisher=FIFA.com |accessdate=2011-12-18 |archive-date=1. veljače 2011. |archive-url=https://www.webcitation.org/5wAItoxM9?url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=84/results/matches/match=3104/report.html |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Totti Euro 2000.jpg|mini|lijevo|300px|[[Francesco Totti]] i [[Alessandro Del Piero]] za vrijeme [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|europskog prvenstva 2000. godine.]]]] Italija na europskom prvenstvu u Engleskoj 1996. godine nije prošla skupinu. Pobijedila je Rusiju 2:1, ali istim rezultatom izgubila od Čeha pa joj je za prolaz bila potrebna pobjeda protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Nijemaca]] u trećem kolu. Ipak, [[Gianfranco Zola]] nije iskoristio odlučujući penal u utakmici koja je završila 0:0 (Njemačka će kasnije osvojiti turnir). U kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|svjetsko prvenstvo 1998. godine]], ''Azzurri'' su na [[Wembley]]ju svladali Englesku 0:1 pogotkom Zole. Na turniru su došli sve do četvrtfinala gdje su još jedanput, treći puta za redom, morali igrati penale, ovoga puta protiv Francuske. Regularni dio utakmice završio je 0:0, ali je Francuska prošla dalje (i u konačnici osvojila turnir) boljim izvođenjem jedanaesteraca (3:4). S dva postignuta pogotka na tom prvenstvu, Roberto Baggio je i dalje jedini talijanski igrač u povijesti koji je postigao pogotke na tri različita svjetska prvenstva. Tijekom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|europskog prvenstva 2000. godine]] Italija je ponovno bila prisiljena igrati na jedanaesterce, ali ovaj puta ih je odradila uspješno i prošla u finale (u polufinalu su pobijedili su-domaćina Nizozemsku). Talijanski golman [[Francesco Toldo]] zaustavio je čak jedan jedanaesterac i tijekom regularnog dijela utakmice te još dva dodatna u raspucavanju, a povrh toga nizozemski igrači nisu uspjeli pogoditi okvir gola s bijele točke iz još jednog penala dosuđenog u utakmici te drugog tijekom raspucavanja tako da su od sveukupno 6 penala koliko su ih imali u tom polufinalu pogodili samo jednom. Italija je natjecanje završila na drugom mjestu, nesretno izgubivši finale 1:2 od Francuske (zlatnim pogotkom u produžecima) i to nakon što su Francuzi izjednačili za 1:1 trideset sekundi prije kraja regularnog dijela utakmice. Nakon poraza trener [[Dino Zoff]] dao je ostavku nakon što ga je predsjednik [[AC Milan|Milana]] i političar [[Silvio Berlusconi]] oštro kritizirao. Na svjetskom prvenstvu 2002. godine Italija je odigrala težak i loš turnir. Nakon sigurne 2:0 pobjede protiv [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvadora]] (oba pogotka postigao je [[Christian Vieri]]) uslijedio je niz kontroverznih utakmica. Tijekom susreta s Hrvatskom, Talijanima nisu priznata dva regularna pogotka (utakmica je završila porazom 1:2). Ipak, neriješeni 1:1 rezultat protiv Meksika bio je dovoljan da Italija prođe skupinu i ode u osminu finala. Tamo ih je, međutim, izbacio domaćin prvenstva – [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] – rezultatom 1:2. Utakmica se i danas smatra kontroverznom zbog mnogih sumnjivih sudačkih odluka koje su direktno utjecale na igru Italije. Pri vodstvu 1:0 Tommasi je postigao pogodak koji bi povećao prednost Talijana na 2:0 i to petnaest minuta pred kraj utakmice, ali je isti poništen zbog (navodnog) zaleđa. U produžecima Južna Koreja zabila je pobjedonosni pogodak za konačnih 1:2 i poslala Talijane kući. Više sreće nije bilo niti na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|europskom prvenstvu 2004. godine]] kojeg je Italija završila već nakon grupne faze. Budući da su Talijani, [[Danska nogometna reprezentacija|Danci]] i [[Švedska nogometna reprezentacija|Šveđani]] imali isti broj bodova, odlučivala je ukupna gol-razlika između te tri reprezentacije, a Italija je tu bila najlošija. Pobjednički gol u trećoj utakmici protiv Bugarske [[Antonio Cassano|Antonija Cassana]] pokazao se nedovoljnim, a nakon što je sudac odsvirao kraj talijanski napadač napustio je travnjak u suzama. === Četvrti put svjetski prvaci (2006.) === Nastup Italije na nadolazećem [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006. godine]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] bio je popraćen otvorenim pesimizmom<ref>{{cite web |url=http://english.people.com.cn/200605/23/eng20060523_267753.html |title=People's Daily Online – Scandal threatening to bury Italy's Cup dream |publisher=English.people.com.cn |date=2006-05-23 |accessdate=2012-04-21}}</ref> zbog kontroverza oko skandala koji je potresao Serie A te iste godine. Međutim, sva negativna predviđanja su opovrgnuta nakon što su ''Azzurri'' osvojili svoj četvrti naslov svjetskog prvaka. Prvu utakmicu Italija je igrala protiv [[Ganska nogometna reprezentacija|Gane]] i pobijedila 2:0 pogocima [[Andrea Pirlo|Andreje Pirla]] i zamjene [[Vincenzo Iaquinta|Vincenza Iaquinte]]. Nastup reprezentacije od strane predsjednika [[FIFA|FIFA-e]] [[Sepp Blatter|Seppa Blattera]] ocijenjen je kao jedan od najboljih od svih u prvom kolu prvenstva.<ref>{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/06/12/AR2006061201171.html |work=The Washington Post |first=Andrew |last=Dampf |accessdate=2010-05-05 |title=Pirlo Leads Italy Past Ghana at World Cup |date=2006-06-12}}</ref> [[Datoteka:Marco Materazzi.jpg|mini|300px|[[Marco Materazzi]] odigrao je jednu od ključnih uloga u reprezentaciji Italije za vrijeme [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog prvenstva u Njemačkoj 2006.]]]] Druga utakmica bila je puno lošija. Završila je rezultatom 1:1 protiv [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]] nakon što je [[Alberto Gilardino]] glavom izjednačio ono što je njegov kolega [[Cristian Zaccardo]] uprskao auto-golom. Odmah poslije izjednačenja vezni igrači [[Daniele De Rossi]] iz Italije i [[Pablo Mastroeni]] i [[Eddie Pope]] iz SAD-a su dobili crvene kartone pa su na terenu gotovo cijelo drugo poluvrijeme igrala desetorica protiv devetorice. Ipak, Italija nije uspjela zabiti pobjednički pogodak premda je [[Gennaro Gattuso|Gennaru Gattusu]] poništen pogodak za kojeg se i danas smatra da je bio regularan (suđeno je zaleđe). Ista stvar dogodila se i na suprotnoj strani kada je [[DaMarcus Beasley]] postigao zgoditak iz, navodnog, zaleđa. De Rossi je zbog udaranja McBridea laktom u lice dobio suspenziju od četiri utakmice i vratio se tek u finalu. Svoje utakmice u grupnoj fazi Italija je završila pobjedom 2:0 protiv [[Češka nogometna reprezentacija|Češke]]. Zgoditke su postigli [[Marco Materazzi]] i napadač [[Filippo Inzaghi]]. Italija je prošla u osminu finala gdje ih je čekala [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]]. U toj utakmici, Materazzi je u ranoj fazi drugog poluvremena potjeran s terena nakon kontroverzne sudačke odluke zbog njegovog starta za [[Marco Bresciano|Marcu Brescianiju]]. U sudačkoj nadoknadi drugog poluvremena Talijanima je sudac Cantalejo dosudio jedanaesterac nakon prekršaja [[Lucas Neill|Lucasa Neilla]] nad [[Fabio Grosso|Fabiom Grossom]]. [[Francesco Totti]] je pogodio i rezultatom 1:0 Italija je prošla u četvrtfinale natjecanja.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2006/4991534.stm |title=Italy 1–0 Australia |date=2006-06-26 |work=BBC Sport |accessdate=2009-08-18}}</ref> U četvrtfinalu Talijani su pobijedili [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajinu]] uvjerljivim rezultatom 3:0. [[Gianluca Zambrotta]] ranim pogotkom donio je prednost svojoj momčaci, a u drugom poluvremenu [[Luca Toni]] je zabio još dva pogotka za konačan rezultat. Nakon utakmice, trener [[Marcello Lippi]] posvetio je pobjedu bivšem talijanskom reprezentativcu [[Gianluca Pessotta|Gianluci Pessottu]] koji se u to vrijeme oporavljao u bolnici nakon navodnog pokušaja [[samoubojstvo|samoubojstva]].<ref> {{cite news |title=Lippi dedicates win to Pessotto |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2006/teams/italy/5123318.stm |publisher=BBC |date=2006-06-30 |accessdate=2006-07-25}} </ref> Polufinale je donijelo okršaj dugogodišnjih rivala – Italije i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] kojeg je Italija dobila rezultatom 2:0 i to pogocima u posljednjim minutama drugog produžetka. Nakon uzbudljivih pola sata produžetaka u kojima su Gilardino i Zambrotta pogodili okvir gola, Grosso je zabio u 119. minuti nakon ubačaja Pirla. Napadač [[Alessandro Del Piero]] koji je ušao kao zamjena dvije minute kasnije potvrdio je pobjedu iz protunapada kojeg su organizirali [[Fabio Cannavaro|Cannavaro]], Totti i Gilardino.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2006/4991640.stm |title=Germany 0–2 Italy (aet) |date=2006-07-04 |work=BBC Sport |accessdate=2009-08-18}}</ref> ''Azzurri'' su svoj četvrti naslov svjetskih prvaka osvojili nakon što su u finalu pobijedili [[Francuska nogometna reprezentacija|Francusku]] u [[Berlin]]u, 9. srpnja, nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca (5:3). Regularni dio utakmice završio je 1:1. Francuski kapetan [[Zinedine Zidane]] postigao je pogotak s bijele točke u 7. minuti utakmice, ali već 12. minuta kasnije Materazzi je pogotkom glavom sve vratio na početak i na taj se način iskupio za skrivljeni jedanaesterac. U drugom poluvremenu Toni je postigao pogodak, ali je suđeno zaleđe. Tijekom izvođenja jedanaesteraca, [[David Trezeguet]] je jedini Francuz koji nije uspio pogoditi (pogodio je prečku),<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2006/4991652.stm |title=Italy 1–1 France (aet) |date=2006-07-09 |work=BBC Sport |accessdate=2009-08-18 |first=Jonathan |last=Stevenson}}</ref> a Talijani su uspješno izveli sve svoje penale (Pirlo, Materazzi, De Rossi, Del Piero i Grosso) te na taj način osvojili titulu. Italija je do danas jedina reprezentacija koja je u finalima svjetskih nogometnih prvenstava dva puta igrala jedanaesterce; 1994. i 2006. Deset različitih igrača postiglo je pogotke za Italiju na ovom prvenstvu, a njih pet zabile su zamijene dok su četiri pogotka postigli obrambeni igrači. Sedam igrača – [[Gianluigi Buffon]], Fabio Cannavaro, Gianluca Zambrotta, Andrea Pirlo, Gennaro Gattuso, Francesco Totti i Luca Toni – izabrano je za ekipu turnira od 23 igrača.<ref>{{cite news |title=Azzurri prominent in All Star Team |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/news/newsid=31923.html |publisher=FIFA.com |date=2006-07-07 |accessdate=2011-12-18 |archive-date=14. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100614214225/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/news/newsid=31923.html |url-status=dead }}</ref> Buffon je također osvojio nagradu Lev Yashin kao najbolji vratar prvenstva; on je tijekom cijelog turnira primio samo dva pogotka i to jedan autogol (od suigrača Zaccarda) te onaj u finalu kad ga je s bijele točke svladao Zidane. Buffon je ostao nesavladan ukupno 460 minuta za redom.<ref>More than half the team admitted that their hardest game of the campaign was the game against Australia in the round of 16. {{cite news |title=Buffon collects Lev Yashin Award |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/news/newsid=28348.html |publisher=FIFA.com |date=2006-07-10 |accessdate=2006-07-25 |archive-date=10. travnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120410083348/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/news/newsid=28348.html |url-status=dead }}</ref> === Nakon Svjetskog prvenstva (2006. – 2010.) === Nakon talijanskog trijumfa na Svjetskom prvenstvu, Lippi je najavio svoju ostavku.<ref> {{cite news |title=Lippi the latest to be sucked into crisis |url=http://football.guardian.co.uk/News_Story/0,,1779716,00.html |first=Kevin |last=Buckley |publisher=Guardian |date=2006-05-21 |accessdate=2006-07-25 |location=London}}</ref> Nogometna zvijezda s prvenstva 1994. godine, [[Roberto Donadoni]], najavljen je kao novi izbornik ''Azzurra'' 13. srpnja. U skupini kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008. godine]] Italija je igrala u skupini s [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]]. Nakon kvalifikacija, Talijani su se nalazili na prvom mjestu, a Francuzi na drugom.<ref> {{cite news |title=Lippi resigns as Italy head coach |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2006/teams/italy/5165406.stm |publisher=BBC |date=2006-07-12 |accessdate=2006-07-25}} </ref> 14. veljače 2007. godine [[FIFA]] je postavila Italiju na prvo mjesto najboljih reprezentacija svijeta s 1488 bodova, 37 bodova ispred tada drugoplasirane [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine.]] Ovakvo priznanje ''Azzurri'' nisu dobili još od 1993. godine.<ref>{{cite news |title=Italy oust Brazil to take top spot |url=http://www.fifa.com/worldranking/news/newsid=111685/index.html |publisher=FIFA |date=2006-02-14 |accessdate=2011-12-18 |archive-date=17. veljače 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130217095242/http://www.fifa.com/worldranking/news/newsid=111685/index.html |url-status=dead }}</ref> Na Europskom prvenstvu 2008. Talijani su loše krenuli i prvu utakmicu protiv [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] uvjerljivo izgubili rezultatom 0:3. Sljedeću utakmicu protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] odigrali su 1:1 ([[Christian Panucci]] postigao je izjednačujući pogodak minutu nakon što je [[Adrian Mutu]] za Rumunjsku zabio vodeći zgoditak nakon pogreške [[Gianluca Zambrotta|Gianluce Zambrotte]]). U 80. minuti [[Gianluigi Buffon]] obranio je jedanaesterac kojeg je izveo Mutu i tako osigurao remi. Posljednju utakmicu protiv Francuske (repriza finala iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|2006.]]) Italija je dobila 2:0. [[Andrea Pirlo]] postigao je pogodak iz jedanaesterca, a [[Daniele De Rossi]] iz slobodnog udarca. Rumunjska, koja je prije trećeg kola imala bod prednosti nad Talijanima, izgubila je 0:2 od Nizozemske pa je tako Italija prošla u četvrtfinale gdje se susrela s budućim prvacima [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolcima]] (izgubili su utakmicu 2:4 nakon jedanaesteraca). Tjedan dana nakon utakmice ugovor s trenerom Robertom Donadonijem je raskinut, a novi/stari izbornik postao je Marcello Lippi.<ref name="Lippireturns">{{cite web |url=http://www.tribalfootball.com/articles/lippi-returns-manage-italy-190980 |title=Lippi returns to manage Italy |accessdate=‎ January ‎06, ‎2012 |publisher=tribalfootball.com |date=2008-06-27 |archive-date=18. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141118150352/http://www.tribalfootball.com/articles/lippi-returns-manage-italy-190980 |url-status=dead }}</ref> Uz nadu da će obraniti naslov svjetskog nogometnog prvaka, Italija se kvalificirala na [[Kup konfederacija 2009.|Kup konfederacija]] održan u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]] 2009. godine. Prvu utakmicu protiv [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]] Italija je dobila rezultatom 3:1, ali porazi od [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipta]] (0:1) i [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] (0:3) označili su kraj njihovog nastupa na tom natjecanju. Ipak, reprezentacija se kvalificirala na završnicu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetskog nogometnog prvenstva u Južnoj Africi 2010. godine]] i to nakon što je u listopadu 2009. godine odigrala neriješenih 2:2 s [[Irska nogometna reprezentacija|Republikom Irskom]]. Dana 4. prosinca iste godine, nakon ždrijeba za Svjetsko prvenstvo, Italija je postavljena u Skupinu F s [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvajem]], [[Novozelandska nogometna reprezentacija|Novim Zelandom]] i [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačkom]]. U Južnoj Africi, branitelji naslova eliminirani su već u grupnoj fazi (završili su na posljednjem mjestu svoje grupe). Protiv Paragvaja i Novog Zelanda, Italija je odigrala identičan rezultat (1:1), a izgubila od Slovačke (2:3). Rezultati su šokirali nogometni svijet. Bilo je to prvi puta u povijesti da Italija nije uspjela zabilježiti niti jednu pobjedu na Svjetskom prvenstvu, a uz to postala je tek treća reprezentacija u povijesti koja je kao branitelj naslova eliminirana već u grupnoj fazi (prva je bila Brazil [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|1966.]] te Francuska [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|2002.]] godine). Igrom slučaja, Francuska reprezentacija (koja je s Italijom igrala finale 2006.) također je eliminirana u grupnoj fazi natjecanja u Južnoj Africi nakon ništa boljeg nastupa od Talijana čime se prvi puta dogodilo da dva finalista s prethodnog prvenstva nisu uspjela proći grupnu fazu na sljedećem.<ref>{{cite web |url=http://www.irishtimes.com/newspaper/sport/2010/0625/1224273272135.html |title=Italy out of Africa and Lippi out of excuses |date=2010-06-25 |work=Irish Times |accessdate=2010-08-18 |archive-date=24. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024115106/http://www.irishtimes.com/newspaper/sport/2010/0625/1224273272135.html |url-status=dead }}</ref> === Era Cesarea Prandellija (2010. – 2018.) === [[Marcello Lippi]] odstupio je s mjesta talijanskog izbornika nakon Svjetskog prvenstva 2010. godine, a zamijenio ga je [[Cesare Prandelli]] koji je bio najavljen kao Lippijev nasljednik i prije početka prvenstva. Italija je svoju nogometnu kampanju pod Prandellijem započela s razočaravajućim 0:1 porazom od [[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obale Bjelokosti]] u prijateljskoj utakmici. Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvo 2012. godine]] Italija je započela s [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonijom]] i to 2:1 pobjedom. Nakon toga stradali su [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farski otoci]] rezultatom 5:0, a sa Sjevernom Irskom Talijani su odigrali miroljubivih 0:0. Pet dana kasnije dočekali su [[Srpska nogometna reprezentacija|Srbiju]]; međutim, srpski navijači na stadionu Luigi Ferrari započeli su s nemirima, bacajući baklje u teren pa je utakmica prekinuta, a naknadno je [[UEFA]] odlučila dodijeliti tri boda Italiji. U prvoj utakmici 2011. godine, Italija je prijateljsku utakmicu s [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačkom]] u [[Dortmund]]u na istom stadionu gdje su ih pobijedili 2:0 u polufinalu prvenstva 2006. godine odigrala 1:1. U [[ožujak|ožujku]] 2011. godine Talijani su pobijedili [[Slovenska nogometna reprezentacija|Sloveniju]] rezultatom 1:0 i na taj način osigurali prvo mjesto kvalifikacijskoj skupini. Također su u prijateljskoj utakmici porazili [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajinu]] 2:0, premda su jedno vrijeme igrali tek s desetoricom igrača. Uz još jednu 3:0 pobjedu protiv Estonije u kvalifikacijama za Euro 2012., Italija je imala ishod 6–3–0 u pobjedama i porazima. Također su izjednačili rekord iz 2002. godine od 9 pobjeda bez poraza za redom (dok je izbornik bio [[Giovanni Trapattoni]]). Ipak, taj niz zaustavljen je 7. lipnja 2011. godine kada je Irska uspjela svladati Talijane 0:2 u prijateljskoj utakmici u [[Liege]]u (zanimljivo, tadašnji izbornik Irske je bio upravo Giovanni Trapattoni). U prijateljskoj utakmici u [[Bari]]ju, 10. kolovoza 2011. godine Talijani su svladali aktualne Europske i Svjetske prvake [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolce]] rezultatom 2:1. Nakon toga, također u domaćoj utakmici, iznenađujuće su poraženi od [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]] u još jednoj prijateljskoj utakmici rezultatom 0:1. U skupini na Europskom prvenstvu 2012. Talijani su prvu utakmicu odigrali 1:1 sa Španjolskom, a istim rezultatom završila je utakmica s [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatskom]]. Nakon što su u trećoj utakmici pobijedili Irsku 2:0, grupnu fazu završili su na drugom mjestu, iza Španjolske. U četvrtfinalu susreli su se s [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleskom]] koju su porazili nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca (4:2); regularni dio utakmice završio je 0:0.<ref>{{cite news |url=http://timesofindia.indiatimes.com/sports/football/euro-2012/top-stories/Italy-beat-England-on-penalties-to-reach-Euro-2012-semifinals/articleshow/14380571.cms |title=Italy beat England on penalties to reach Euro 2012 semifinals |date=2012-06-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120625033008/http://timesofindia.indiatimes.com/sports/football/euro-2012/top-stories/Italy-beat-England-on-penalties-to-reach-Euro-2012-semifinals/articleshow/14380571.cms |archivedate=2012-06-25 |accessdate=2012-07-09}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://soccernet.espn.go.com/gamecast?id=345932&cc=5901 |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=9. srpnja 2012. |archive-date=5. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120805052416/http://soccernet.espn.go.com/gamecast?id=345932&cc=5901 |url-status=dead }}</ref> Italiju je u polufinalu dočekala Njemačka, ali dvama pogodcima u prvom poluvremenu osporavani [[Mario Balotelli]] odveo je Talijane u finale još jednog velikog natjecanja (utakmica je završila rezultatom 2:1). Međutim, u finalu protiv Španjolske, Italija nije uspjela ponoviti svoju dobru igru iz prve utakmice i izgubila je rekordnim rezultatom za finale Europskih prvenstava – 0:4. === 2018. {{--}} danas: Preporod s Mancinijem === Dana 14. svibnja 2018., [[Roberto Mancini]] je preuzeo talijansku reprezentaciju.{{nedostaje izvor}} Na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Euru 2020.]] Italija je pobjedom nad [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrijom]] 2:1 u produžetku osmine finala srušila dva svjetska rekorda; po broju primljenih golova i po broju utakmica bez poraza. Talijanska reprezentacija nije primila gol u regularnih 90. minuta već u produžetku i tako su oborili rekord koji su talijanski reprezentativci držali od 1972. do 1974. godine. Od posljednjeg primljenog pogotka prošlo je 1168, oborivši dosadašnji 1143 minute. Također, utakmica s Austrijom im je bila 31. utakmica zaredom bez poraza i tako su srušili vlastiti rekord u kojem nisu nisu izgubili 30 utakmica od [[Šport u 1935.|1935.]] do [[Šport u 1939.|1939.]] Posljednji put su bili poraženi u UEFA Ligi nacija od Portugala s 1:0.<ref>{{cite web |url=https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=sport&id=2286453 |title=Italija srušila svjetski rekord |publisher=[[Hrvatski internetski portali#I|Index.hr]] |work=www.index.hr |date=2021-06-26 |accessdate=2021-06-27}}</ref> Pod Mancinijevom vodstvu Italija mijenja stil igre iz prepoznatljivog "catenaccia" koji obrambeni nogomet u moderan, pogresivan i atraktivan napadački nogomet.<ref>{{cite web |url=https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=sport&id=2285807 |title=Italija se s Mancinijem preporodila, ali nije on zaslužan za revoluciju |first=Luka |last=Pivk |publisher=[[Hrvatski internetski portali#I|Index.hr]] |work=www.index.hr |date=2021-06-24 |accessdate=2021-06-27}}</ref> Pobjedom nad [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleskom]] u finalu Eura 2020. nakon izvođenja jedanaesteraca osvaja po drugi puta naslov europskog prvaka. == Dresovi reprezentacije kroz povijest == {| | {{Nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _collar | pattern_ra = | leftarm = ADD8E6 | body = ADD8E6 | rightarm = ADD8E6 | shorts = ffffff | socks = 000000 | title = Prvi dres (1922.) }} | {{Nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _vneckwhite | pattern_ra = | leftarm = 0066bc | body = 0066bc | rightarm = 0066bc | shorts = ffffff | socks = 000000 | title = Svjetsko prvenstvo 1934.-1938. }} | {{Nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _vneckwhite | pattern_ra = | leftarm = 000000 | body = 000000 | rightarm = 000000 | shorts = 000000 | socks = 000000 | title = Svjetsko prvenstvo 1938. (protiv Francuske i Norveške) }} | {{Nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = | pattern_ra = | leftarm = 0000CD | body = 0000CD | rightarm = 0000CD | shorts = FFFFF | socks = 0000CD | title = Svjetsko prvenstvo 1962. – 1966. }} | {{Nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _collar | pattern_ra = | leftarm = 0000CD | body = 0000CD | rightarm = 0000CD | shorts = 000000 | socks = 0000CD | title = Svjetsko prvenstvo 1966. (protiv Sjeverne Koreje) }} | {{Nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = | pattern_ra = | pattern_so = _color_3_stripes_white | leftarm = 0000CD | body = 0000CD | rightarm = 0000CD | shorts = FFFFFF | socks = 0000CD | title = Euro 1968. i Svjetsko prvenstvo 1970. – 1978. }} |} {| | {{Nogometni dres | pattern_la = | pattern_b =_collar | pattern_ra = | leftarm = 0000CD | body = 0000CD | rightarm = 0000CD | shorts = FFFFFF | socks = 0000CD | title = Svjetsko prvenstvo 1982. – 1990. }} | {{Nogometni dres | pattern_la = _italy1994 | pattern_b =_R_Baggio1994 | pattern_ra = _italy1994 | leftarm = 3120CC | body = 3120CC | rightarm = 3120CC | shorts = FFFFFF | socks = 3120CC | title = Svjetsko prvenstvo 1994. }} | {{Nogometni dres | pattern_la = _goldborder | pattern_b = _collarwhite | pattern_ra = _goldborder | leftarm = 0000CD | body = 0000CD | rightarm = 0000CD | shorts = FFFFFF | socks = 0000CD | title = Euro 1996. }} | {{Nogometni dres | pattern_la = _navyborder | pattern_b = _thinwhitesides | pattern_ra = _navyborder | leftarm = 0000CD | body = 0000CD | rightarm = 0000CD | shorts = FFFFFF | socks = 0000CD | title = Svjetsko prvenstvo 1998. }} | {{Nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = | pattern_ra = | pattern_so = | leftarm = 1560BD | body = 1560BD | rightarm = 1560BD | shorts = FFFFFF | socks = 1560BD | title = Euro 2000. }} | {{Nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _italia2002 | pattern_ra = | pattern_so = | leftarm = 0080FF | body = 0080FF | rightarm = 0080FF | shorts = FFFFFF | socks = 0080FF | title = Svjetsko prvenstvo 2002. }} |} {| | {{Nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _itah06 | pattern_ra = | pattern_sh = _itah06 | leftarm = 3366CC | body = 3366CC | rightarm = 3366CC | shorts = FFFFFF | socks = 3366CC | title = Svjetsko prvenstvo 2006. }} | {{Nogometni dres | pattern_la = _goldborder | pattern_b = _vneckyellow | pattern_ra = _goldborder | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = 0000CD | body = 0000CD | rightarm = 0000CD | shorts = FFFFFF | socks = 0000CD | title = Euro 2008. }} | {{Nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _vneck | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = _band_blue | leftarm = 6495ed | body = 6495ed | rightarm = 6495ed | shorts = 654321 | socks = 654321 | title = Kup konfederacija 2009. }} | {{Nogometni dres | pattern_la = _ITA10h | pattern_b = _ITA10h | pattern_ra = _ITA10h | pattern_sh = | pattern_so = _thinwhitesides | leftarm = 0066bc | body = 000000 | rightarm = 0066bc | shorts = FFFFFF | socks = 003cc3 | title = Svjetsko prvenstvo 2010. }} | {{Nogometni dres |pattern_b= _ita12h |pattern_la= |pattern_ra= |pattern_sh= _colchester0809t |pattern_so= _whitehorizontal |leftarm= 0000FF |body = 0000FF |rightarm = 0000FF |shorts = FFFFFF |socks = 0000FF |title = Euro 2012. }} | |} == Uspjesi na međunarodnim natjecanjima == === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Godina !Faza natjecanja !Mjesto !Uta. !Pob. !Izj.* !Por. !Po. !Pr. |- |{{Z|URU}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|1930.]]||colspan="8"|''nisu nastupili'' |- bgcolor=gold |style="border: 3px solid red"|[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20x22px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|1934.]]||'''Prvaci'''||'''1'''||5||4||1||0||12||3 |-bgcolor=gold |{{Z|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|1938.]]||'''Prvaci'''||'''1'''||4||4||0||0||11||5 |- |{{Z|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|1950.]]||1. krug||7||2||1||0||1||4||3 |- |{{Z|ŠVI}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švicarska 1954.|1954.]]||1. krug||10||3||1||0||2||6||7 |- |{{Z|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|1958.]]||colspan="8"|''nisu se kvalificrali'' |- |{{Z|ČIL}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962.|1962.]]||1. krug||9||3||1||1||1||3||2 |- |{{Z|ENG}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|1966.]]||1. krug||9||3||1||0||2||2||2 |- bgcolor=#C0C0C0 |{{Z|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1970.|1970.]]||'''Finalisti'''||'''2'''||6||3||2||1||10||8 |- |{{Z|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|1974.]]||1. krug||10||3||1||1||1||5||4 |- style="background:#9acdff;" |[[Datoteka:Flag of Argentina (civil).svg|20x22px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|1978.]]||'''4. mjesto'''||'''4'''||7||4||1||2||9||6 |- bgcolor=gold |{{Z|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|1982.]]||'''Prvaci'''||'''1'''||7||4||3||0||12||6 |- |{{Z|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|1986.]]||Osmina finala||12||4||1||2||1||5||6 |- bgcolor=#CD7F32 |style="border: 3px solid red"|{{Z|ITA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|1990.]]||'''3. mjesto'''||'''3'''||7||6||1||0||10||2 |- bgcolor=#C0C0C0 |{{Z|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|1994.]]||'''Finalisti'''||'''2'''||7||4||2||1||8||5 |- |{{Z|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]]||Četvrtfinale||5||5||3||2||0||8||3 |- |{{Z|JKO}}{{Z|JAP}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|2002.]]||Osmina finala||15||4||1||1||2||5||5 |- bgcolor=gold |{{Z|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|2006.]]||'''Prvaci'''||'''1'''||7||6||1||0||12||2 |- |{{Z|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Afrika 2010.|2010.]]||1. krug||26||3||0||2||1||4||5 |- |{{Z|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|2014.]]||1. krug||22||3||1||0||2||2||3 |- |{{Z|RUS}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]]||colspan="8" rowspan="3"|''nisu se kvalificirali'' |- |{{Z|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]] |- |{{Z|KAN}}{{Z|MEX}}{{Z|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026. |2026.]] |- |'''Ukupno'''||18/23||'''4 naslova'''||83||45||21||17||128||77 |} :''*Utakmice odlučene pomoću jedanaesteraca.'' :''**Zlatna boja u pozadini označava da je natjecanje osvojeno. Crveni okvir označava da je turnir održan u Italiji.'' === Europsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Godina !Mjesto !Uta. !Pob. !Izj.* !Por. !Po. !Pr. |- |{{Z|FRA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1960.|1960.]]||colspan="7"|''nisu nastupili'' |- |{{Z|ŠPA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1964.|1964.]]||colspan="7"|''nisu se kvalificrali'' |- |- bgcolor=gold |style="border: 3px solid red"|{{Z|ITA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|1968.]]||'''Prvaci'''||3||1||2||0||3||1 |- |{{Z|BEL}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija 1972.|1972.]]||colspan="7" rowspan="2"|''nisu se kvalificrali'' |- |{{Z|JUG}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976.|1976.]] |- |- style="background:#9acdff;" |style="border: 3px solid red"|{{Z|ITA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1980.|1980.]]||4. mjesto||4||1||3||0||2||1 |- |{{Z|FRA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|1984.]]||colspan="7"|''nisu se kvalificrali'' |- |- style="background:#9acdff;" |{{Z|NJE}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1988.|1988.]]||4. mjesto||4||2||1||1||4||3 |- |{{Z|ŠVE}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|1992.]]||colspan="7"|''nisu se kvalificrali'' |- |{{Z|ENG}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]]||1. krug||3||1||1||1||3||3 |- |- bgcolor=#C0C0C0 |{{Z|BEL}} {{Z|NIZ}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|2000.]]||Finalisti||6||4||1||1||9||4 |- |{{Z|POR}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|2004.]]||1. krug||3||1||2||0||3||2 |- |{{Z|AUT}} {{Z|ŠVI}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008.]]||Četvrtfinale|| 4 || 1 || 2 || 1 || 3 || 4 |-bgcolor=#C0C0C0 |{{Z|UKR}} {{Z|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|2012.]]||Finalisti|| 6 || 2 || 3 || 1 || 6 || 7 |- |{{Z|FRA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|2016.]]||Četvrtfinale||5||3||1||1||6||2 |- bgcolor=gold |{{Z|EU}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]]||'''Prvaci'''||7||5||2||0||13||4 |- |{{Z|NJE}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]||Osmina finala||4||1||1||2||3||5 |- ||'''Ukupno'''||11/17||49||22||19||8||55||36 |} :''*Utakmice odlučene pomoću jedanaesteraca.'' :''**Zlatna boja u pozadini označava da je natjecanje osvojeno. Crveni okvir označava da je turnir održan u Italiji.'' === FIFA Kup konfederacija === {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=10|[[Kup konfederacija]] |- !Godina !Faza natjecanja !Pozicija !Uta. !Pob. !Izj.* !Por. !Po. !Pr. |- |{{Z|JAR}} [[Kup konfederacija 2009.|2009.]] |1. krug |5. |3 |1 |0 |2 |3 |5 |- bgcolor=#CD7F32 |{{Z|BRA}} [[Kup konfederacija 2013.|2013.]] |3. mjesto |3. |5 |2 |2 |1 |10 |10 |- |'''Ukupno''' |'''3. mjesto''' |'''2/9''' |'''8''' |'''3''' |'''2''' |'''3''' |'''13''' |'''15''' |} == Trenutačni sastav == ''Zadnji put ažurirano: 5. lipnja 2021.'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Salvatore Sirigu]]|sortname=Sirigu, Salvatore|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1987|1|12}}|nastupi=26|golovi=0|klub=[[Torino F.C.|Torino]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Giovanni Di Lorenzo]]|sortname=Di Lorenzo, Giovanni|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1993|8|4}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[S.S.C. Napoli|Napoli]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Giorgio Chiellini]]|sortname=Chiellini, Giorgio|ostalo=[[kapetan (šport)|kapetan]]|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1984|8|14}}|nastupi=106|golovi=8|klub=[[Juventus F.C.|Juventus]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Leonardo Spinazzola]]|sortname=Spinazzola, Leonardo|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1993|3|25}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[A.S. Roma|Roma]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=V|ime=[[Manuel Locatelli]]|sortname=Locatelli, Manuel|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1998|1|8}}|nastupi=9|golovi=1|klub=[[U.S. Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Marco Verratti]]|sortname=Verratti, Marco|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1992|11|5}}|nastupi=40|golovi=3|klub=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Lorenzo Pellegrini]]|sortname=Pellegrini, Lorenzo|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1996|6|19}}|nastupi=17|golovi=2|klub=[[A.S. Roma|Roma]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Jorginho (nogometaš, rođen 1991.)|Jorginho]]|sortname=Jorginho|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1991|12|20}}|nastupi=27|golovi=5|klub=[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Andrea Belotti]]|sortname=Belotti, Andrea|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1993|12|20}}|nastupi=33|golovi=12|klub=[[Torino F.C.|Torino]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Lorenzo Insigne]]|sortname=Insigne, Lorenzo|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1991|6|4}}|nastupi=40|golovi=7|klub=[[S.S.C. Napoli|Napoli]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Domenico Berardi]]|sortname=Berardi, Domenico|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1994|8|1}}|nastupi=10|golovi=4|klub=[[U.S. Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=V|ime=[[Matteo Pessina]]|sortname=Pessina, Matteo|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1997|4|21}}|nastupi=5|golovi=2|klub=[[Atalanta B.C.|Atalanta]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=B|ime=[[Emerson Palmieri|Emerson]]|sortname=Emerson|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1994|8|3}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Federico Chiesa]]|sortname=Chiesa, Federico|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1997|10|25}}|nastupi=24|golovi=1|klub=[[Juventus F.C.|Juventus]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=B|ime=[[Francesco Acerbi]]|sortname=Acerbi, Francesco|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1988|2|10}}|nastupi=13|golovi=1|klub=[[S.S. Lazio|Lazio]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Bryan Cristante]]|sortname=Cristante, Bryan|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1995|3|3}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[A.S. Roma|Roma]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=N|ime=[[Ciro Immobile]]|sortname=Immobile, Ciro|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1990|2|20}}|nastupi=45|golovi=12|klub=[[S.S. Lazio|Lazio]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Nicolò Barella]]|sortname=Barella, Nicolo|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1997|2|7}}|nastupi=22|golovi=4|klub=[[Inter Milan|Internazionale]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=B|ime=[[Leonardo Bonucci]]|sortname=Bonucci, Leonardo|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1987|5|1}}|nastupi=101|golovi=7|klub=[[Juventus F.C.|Juventus]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Federico Bernardeschi]]|sortname=Bernardeschi, Federico|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1994|2|16}}|nastupi=30|golovi=6|klub=[[Juventus F.C.|Juventus]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=G|ime=[[Gianluigi Donnarumma]]|sortname=Donnarumma, Gianluigi|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1999|2|25}}|nastupi=25|golovi=0|klub=[[A.C. Milan|Milan]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=N|ime=[[Giacomo Raspadori]]|sortname=Raspadori, Giacomo|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|2000|2|18}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[U.S. Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=B|ime=[[Alessandro Bastoni]]|sortname=Bastoni, Alessandro|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1999|4|13}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Inter Milan|Internazionale]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=B|ime=[[Alessandro Florenzi]]|sortname=Florenzi, Alessandro|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1991|3|11}}|nastupi=42|golovi=2|klub=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=B|ime=[[Rafael Tolói]]|sortname=Toloi, Rafael|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1990|10|10}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Atalanta B.C.|Atalanta]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=G|ime=[[Alex Meret]]|sortname=Meret, Alex|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1997|3|22}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[S.S.C. Napoli|Napoli]]|klubnac=ITA}} {{nat fs end}} === Poznati igrači === {| |valign="top"| * [[Demetrio Albertini]] * [[Enrico Albertosi]] * [[Alessandro Altobelli]] * [[Amedeo Amadei]] * [[Dino Baggio]] * [[Roberto Baggio]] * [[Franco Baresi]] * [[Romeo Benetti]] * [[Roberto Bettega]] * [[Giuseppe Bergomi]] |width="50"|&nbsp; |valign="top"| * [[Amedeo Biavati]] * [[Roberto Boninsegna]] * [[Giampiero Boniperti]] * [[Antonio Cabrini]] * [[Fabio Capello]] * [[Franco Causio]] * [[Luigi Cevenini]] * [[Giorgio Chinaglia]] * [[Giampiero Combi]] * [[Bruno Conti]] |width="50"|&nbsp; |valign="top"| * [[Mario Corso]] * [[Alessandro Costacurta]] * [[Alessandro Del Piero]] * [[Roberto Donadoni]] * [[Alberigo Evani]] * [[Giacinto Facchetti]] * [[Giovanni Ferrari]] * [[Guglielmo Gabetto]] * [[Claudio Gentile]] * [[Francesco Graziani]] |width="50"|&nbsp; |valign="top"| * [[Felice Levratto]] * [[Ezio Loik]] * [[Paolo Maldini]] * [[Roberto Mancini]] * [[Virgilio Maroso]] * [[Sandro Mazzola]] * [[Valentino Mazzola]] * [[Giuseppe Meazza]] * [[Romeo Menti]] * [[Luis Monti]] |width="50"|&nbsp; |valign="top"| * [[Raimundo Orsi]] * [[Gianluca Pagliuca]] * [[Carlo Parola]] * [[Armando Picchi]] * [[Silvio Piola]] * [[Paolo Pulici]] * [[Fabrizio Ravanelli]] * [[Paolo Rossi]] * [[Luigi Riva|Gigi Riva]] * [[Gianni Rivera]] |width="50"|&nbsp; |valign="top"| * [[Giuseppe Signori]] * [[Claudio Sala]] * [[Salvatore Schillaci]] * [[Gaetano Scirea]] * [[Marco Tardelli]] * [[Mauro Tassotti]] * [[Francesco Toldo]] * [[Gianluca Vialli]] * [[Christian Vieri]] * [[Walter Zenga]] * [[Dino Zoff]] * [[Gianfranco Zola]] |} === Igrači s najviše nastupa === [[Datoteka:Gianluigi Buffon (2014).jpg|220px|thumb|right|[[Gianluigi Buffon]] je na čelu ljestvice talijanskih reprezentativaca po broju nastupa.]] {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:40%" |- !scope=col style="color:white; background:#0066bc;"|Broj !scope=col style="color:white; background:#0066bc;"|Igrač !scope=col style="color:white; background:#0066bc;"|Godine !scope=col style="color:white; background:#0066bc;"|Nastupi !scope=col style="color:white; background:#0066bc;"|Golovi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Gianluigi Buffon]] |align=center|1997. – 2018. |align=center|176 |align=center|0 |- |align=center|2 |[[Fabio Cannavaro]] |align=center|1997. – 2010. |align=center|136 |align=center|2 |- |align=center|3 |[[Paolo Maldini]] |align=center|1988. – 2002. |align=center|126 |align=center|7 |- |align=center|4 |[[Leonardo Bonucci]] |align=center|2010. – 2023. |align=center|121 |align=center|8 |- |align=center|5 |[[Daniele De Rossi]] |align=center|2004. – 2017. |align=center|117 |align=center|21 |- |align=center|6 |[[Giorgio Chiellini]] |align=center|2004. – 2022. |align=center|117 |align=center|8 |- |align=center|7 |[[Andrea Pirlo]] |align=center|2002. – 2015. |align=center|116 |align=center|13 |- |align=center|8 |[[Dino Zoff]] |align=center|1968. – 1983. |align=center|112 |align=center|0 |- |align=center|9 |[[Gianluca Zambrotta]] |align=center|1999. – 2010. |align=center|98 |align=center|2 |- |align=center|10 |[[Giacinto Facchetti]] |align=center|1963. – 1977. |align=center|94 |align=center|3 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj nastupa i golova unesen poslije [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.#Skupina J|utakmice]] sa [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]]: 18. studenog 2019.'' [[Datoteka:Gigi Riva, Italia, 1968 (cropped).JPG|220px|right|thumb|[[Luigi Riva]] je najbolji strijelac ''Azzurrija'' u povijesti.]] === Igrači s najviše golova === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:40%" |- !scope=col style="color:white; background:#0066bc;"|Broj !scope=col style="color:white; background:#0066bc;"|Igrač !scope=col style="color:white; background:#0066bc;"|Godine !scope=col style="color:white; background:#0066bc;"|Golovi !scope=col style="color:white; background:#0066bc;"|Nastupi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Luigi Riva]] |align=center|1965. – 1974. |align=center|35 |align=center|42 |- |align=center|2 |[[Giuseppe Meazza]] |align=center|1930. – 1939. |align=center|33 |align=center|53 |- |align=center|3 |[[Silvio Piola]] |align=center|1935. – 1952. |align=center|30 |align=center|34 |- |rowspan=2|{{0}}{{0}}4 |[[Roberto Baggio]] |align=center|1988. – 2004. |align=center|27 |align=center|56 |- |[[Alessandro Del Piero]] |align=center|1995. – 2008. |align=center|27 |align=center|91 |- |rowspan=3|{{0}}{{0}}6 |[[Adolfo Baloncieri]] |align=center|1920. – 1930. |align=center|25 |align=center|47 |- |[[Filippo Inzaghi]] |align=center|1997. – 2007. |align=center|25 |align=center|57 |- |[[Alessandro Altobelli]] |align=center|1980. – 1988. |align=center|25 |align=center|61 |- |rowspan=2|{{0}}{{0}}9 |[[Christian Vieri]] |align=center|1997. – 2005. |align=center|23 |align=center|49 |- |[[Francesco Graziani]] |align=center|1975. – 1983. |align=center|23 |align=center|64 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj nastupa i golova unesen poslije [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.#Skupina J|utakmice]] sa [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]]: 18. studenog 2019.'' == Izvori == {{izvori|30em}} {{clear}} {{fb start}} {{fb inner start}} {{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}} {{Svjetski prvaci u nogometu}} {{Europski prvaci u nogometu}} {{Nogomet u Italiji}} {{Navigacije |naslov=Sastavi Italije | naslov-style = background:#0066BC; border:1px solid silver; color:white; |popis= {{Sastav Italija 1982 SP}} {{Sastav Italija 1990 SP}} {{Sastav Italija 1994 SP}} {{Sastav Italija 1996 EP}} {{Sastav Italija 1998 SP}} {{Sastav Italija 2000 EP}} {{Sastav Italija 2002 SP}} {{Sastav Italija 2004 EP}} {{Sastav Italija 2004 OI}} {{Sastav Italija 2006 SP}} {{Sastav Italija 2008 EP}} {{Sastav Italija 2010 SP}} {{Sastav Italija 2012 EP}} {{Sastav Italija 2014 SP}} {{Sastav Italija 2016. EP}} {{Sastav Italija 2020. EP}} {{Sastav Italija 2024. EP}} }} {{fb kraj}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nogomet u Italiji]] [[Kategorija:Talijanske reprezentacije|Nogomet]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u nogometu (reprezentacije)]] [[Kategorija:Talijanska nogometna reprezentacija| ]] gdu6yw66bizf2l8dk27lbrt6twtt38g 0 60586 7565843 7265561 2026-07-29T07:17:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565843 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Špiljski medvjed | status = {{StatusPrapovijesni}} | raspon fosila = srednji do kasni [[pleistocen]] (prije 250.000 do 24.000 godina) | slika = Ursus-spelaeus Höhlenbär.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = Kostur špiljskog medvjeda | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Medvjedi|Ursidae]] | genus = ''[[Medvjed (rod)|Ursus]]'' | species = '''''U. spelaeus''''' | dvoimeno = ''Ursus spelaeus'' | dvoimeno_autorstvo = [[Johann Christian Rosenmüller|Rosenmüller]], [[1794.]] }} '''Špiljski medvjed''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Ursus spelaeus'') je izumro na vrhuncu posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] prije oko 24 tisuće godina. Svi su se medvjedi razvili od zajedničkog pretka prije oko 25 milijuna godina, no svojom veličinom i vanjskim izgledom vrste su se prilagodile okolišu. Zajednički predak špiljskog i smeđeg medvjeda vjerojatno je živio prije 1,2 do 1,4 milijuna godina.<ref name="Loreille2001">{{Cite journal |author=Loreille, O. |title=Ancient DNA analysis reveals divergence of the cave bear, ''Ursus spelaeus'', and brown bear, ''Ursus arctos'', lineages |year=2001 |journal=Current Biology |volume=11 |issue=3 |pages=200–203 |doi=10.1016/S0960-9822(01)00046-X |pmid=11231157 | issn=0960-9822 }}</ref> Uspravljen, dosezao je gotovo tri i pol metra. Težio je između 350 i 600 kg.<ref>{{Citiranje knjige|last=Per|first=Christiansen,|url=http://worldcat.org/oclc/842665118|title=What size were Arctodus simus and Ursus spelaeus (Carnivora: Ursidae)?|date=1999|oclc=842665118|access-date=28. ožujka 2022.|archive-date=27. travnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220427004943/https://www.worldcat.org/title/what-size-were-arctodus-simus-and-ursus-spelaeus-carnivora-ursidae/oclc/842665118|url-status=dead}}</ref> Imao je golemu glavu s masivnim zubima. [[Špiljski crteži]] pokazuju da je imao kratke uši i svinjoliko lice. Prednje noge su mu bile goleme, s velikim šapama i kandžama kao u [[grizli]]ja.<ref>{{Citiranje knjige|last=Gary Brown|url=http://archive.org/details/greatbearalmanac00gary|title=Great Bear Almanac|date=1996-02-01|publisher=The Lyons Press|others=Internet Archive|isbn=978-1-55821-474-3}}</ref> Mužjaci su bili dvostruko veći od ženki. Bio je suvremenik paleolitskih lovaca iz starijeg kamenog doba s kojima je dijelio isto stanište i borio se za iste nastambe — špilje. Bio je i plijen tih lovaca koji su medvjeđe meso koristili za prehranu, a kožu za odjeću. Praljudi iz [[Veternica (špilja)|Veternice]] štovali su kult špiljskog medvjeda. Skupljali su njegove kosti te od njih izrađivali svetišta u svojim spiljama.<ref>{{Citiranje knjige|last=Malus Tomorad|first=Ivana|url=https://issuu.com/meridijani-izdavac/docs/povijest_1_gim|title=Svijet prije nas - Povijest 1|publisher=[[Meridijani]]|year=2019.|isbn=978-953-239-240-1|location=Zagreb|access-date=28. ožujka 2022.|archive-date=28. ožujka 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220328151300/https://issuu.com/meridijani-izdavac/docs/povijest_1_gim|url-status=dead}}</ref> Špiljski medvjed je naseljavao zapadnu Europu, a srodna vrsta ''[[Ursus ingressus]]'' istočnu Europu. == Prehrana == [[Datoteka:Ours des carvernes - Crâne.jpg|mini|lijevo|<center>Lubanja spiljskog medvjeda</center>]] Zubi špiljskog medvjeda ukazuju na to da je većinom bio [[biljojed]], čak više nego [[smeđi medvjed]]. Iskopavao je korijenje, jeo bobice, a moguće i da je otkopavao podzemne životinje poput [[Svisci|svizaca]]. == Izumiranje == Špiljski medvjed je nestajao kako se populacija [[smeđi medvjed|smeđeg medvjeda]] povećavala u kasnom [[pleistocen]]u. To je vjerojatno zbog klimatskih promjena. Špiljski medvjedi su prvo nestali iz [[Velika Britanija (otok)|Britanije]] prije oko 100 000 godina i zadnji puta su zabilježeni prema iskopima u Zapadnoj Europi (Francuski [[Pireneji]], Španjolska, Italija) prije 18,720 godina. == Špiljski medvjed u Hrvatskoj == Jedina četiri cjelovita kostura špiljskoga medvjeda nađena su u jami Čampari na creskoj Tramuntani, sjevernom dijelu otoka [[Cres]]a. Od ostalih nalazišta u Hrvatskoj, najpoznatija su [[Močiljska špilja]] kod [[Dubrovnik]]a, [[Biokovo]] iznad [[Gornja Brela|Gornjih Brela]], špilja [[Vranjača (špilja)|Vranjača]] pokraj Splita,<ref name=":22">{{citiranje časopisa |last=Girometta |first=Umberto |title=Špiljski nalazi u srednjoj Dalmaciji |url=https://www.hps.hr/hp-arhiva/193511.pdf |date=Studeni 1935. |journal=Hrvatski planinar |volume=11 |pages=323-330 |language=hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20201010055155/https://www.hps.hr/hp-arhiva/193511.pdf |archive-date=10. listopada 2020. |access-date=15. studenoga 2020.}}</ref> Volarova špilja kod Rijeke, [[Biserujka]] na [[Krk]]u, špilja kod Matulja, jama [[Vrtare male (jama)|Vrtare male]] kod [[Dramalj|Dramlja]], Krapina itd. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = Ursus spelaeus |wikivrste = Ursus spelaeus }} [[Kategorija:Medvjedi]] [[Kategorija:Prapovijesni medvjedi]] 9wuuq00pz6lywtpf9zbbj9dl9hkg3p9 0 65569 7565443 7168745 2026-07-28T12:22:54Z Argo Navis 852 kat 7565443 wikitext text/x-wiki {{Klasična mehanika}} '''Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu''' ili '''jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje''' je [[gibanje]] po [[pravac|pravcu]] kod kojega se [[ubrzanje]] (akceleracija) ne mijenja, to jest to je gibanje stalnim (konstantnim) ubrzanjem. To znači da je pravo ubrzanje jednako srednjem (prosječnom) u bilo kojem vremenskom intervalu. Posve isto značenje ima definicija da se kod jednoliko ubrzanog gibanja po pravcu brzina promijeni za jednake iznose u jednakim vremenskim razmacima (intervalima). Uobičajeno je da se naziv "jednoliko ubrzano gibanje" odnosi i na slučaj kada tijelo doista ubrzava (povećava [[brzina|brzinu]]), kao i na slučaj kada tijelo usporava (smanjuje brzinu); no, kad se želi naglasiti da tijelo usporava, kaže se i ''jednoliko usporeno gibanje''. Uobičajeno je (i korisno) rabiti iste formule (jednadžbe) u oba slučaja, s tim da se kod usporenoga za ubrzanje uvrštava negativan broj. Zbog takve upotrebe, neki autori koriste naziv '''jednoliko promjenjljivo gibanje''' umjesto općeg (dvosmislenog) naziva ''jednoliko ubrzano gibanje''. Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu jedno je od najjednostavnijih primjera gibanja, na kojima učenici osnovnih i srednjih škola tek upoznaju veličine pomoću kojih se gibanje opisuje - znatno prije nego što će učiti na primjer o [[vektor]]ima ili o [[derivacija]]ma. Na toj razini znanja, i [[brzina]] i ubrzanje se opisuju kao [[skalari|skalarne veličine]], što je opravdano zato što ne mijenjaju smjer. == Skalarni opis == Kad se jednoliko ubrzano gibanje po pravcu tumači bez korištenja vektorskih veličina, kaže se da je ubrzanje promjena brzine u jedinici [[Vrijeme (fizika)|vremena]], te da je pozitivno kada brzina raste a negativno kad se brzina umanjuje. Takve su definicije "operativno korektne" jer omogućuju točan izračun brzine i pređenog puta (za gibanje tijela na istu stranu). Budući da se u tome obliku i najviše koriste, opis gibanja u ovome članku počinje sa skalarnim pristupom. Veličine koje opisuju gibanje su ubrzanje, brzina i pređeni put, te se kao funkcije vremena opisuju sljedećim formulama<ref>[http://www.scribd.com/doc/40272543/Levanat-Kinematika-i-dinamika I. Levanat: Fizika za TVZ - Kinematika i dinamika] Tehničko veleučilište u Zagrebu (2010)</ref>: :<math> a = konst. </math> :<math> v = a \cdot t+v_0 </math> :<math> s ={a \over 2}\cdot t^2+v_0t </math> Tu je <math>\scriptstyle v_0</math> brzina u "početnom" trenutku <math>\scriptstyle t=0</math> (kaže se ''početna brzina''); u najjednostavnijem slučaju ona je jednaka nuli (promatra se gibanje tijela od polaska), pa jednadžbe za brzinu i put nemaju desnog pribrojnika. Ubrzanje <math>\scriptstyle a</math> ne ovisi o vremenu nego je konstantno ("konst."), <math>\scriptstyle v</math> je brzina u trenutku <math>\scriptstyle t</math>, dok je <math>\scriptstyle s</math> [[Duljina|put pređen]] od trenutka <math>\scriptstyle t=0</math> do trenutka <math>\scriptstyle t</math>. Često se (na početnoj razini) kaže samo da je <math>\scriptstyle t</math> ''vrijeme'', čime se podrazumijeva da je to vremenski interval (detaljnije obrazloženje u članku [[vrijeme]]). Tada je <math>\scriptstyle v_0</math> brzina na početku toga "vremenskog intervala <math>\scriptstyle t</math>", dok je <math>\scriptstyle v</math> brzina postignuta na kraju vremenskog intervala, te <math>\scriptstyle s</math> put pređen tijekom toga vremenskog intervala. Ponekad se u jednadžbi za put na desnoj strani dodaje treći pribrojnik <math>\scriptstyle s_0</math>. On se opisuje kao put pređen prije početnog trenutka (odnosno, prije početka promatranog intervala), računajući od nekog "početnog položaja". Takav dodatak je puno jasniji (i opravdaniji) u vektorskom opisu gibanja (dolje). ===Izvedene formule=== Gornje formule za brzinu i put mogu se, naravno, preoblikovati tako da se na lijevu stranu "izvuče" bilo koja veličina s desne strane; no, takve elementarne manipulacije pojedine jednadžbe nema smisla nabrajati u ovakvom tekstu (npr. ako je početna brzina jednaka nuli, onda se ubrzanje može dobiti iz brzine kao <math>\scriptstyle a=v/t</math>). Ovdje se navode samo dvije korisne formule koje su manje očigledne: :<math> v^2-{v_0}^2 =2 \cdot a \cdot s </math> :<math> s ={{v_0+v}\over 2}\, \cdot t </math> Prva jednadžba dobiva se kombinacijom i eliminiranjem vremena iz prethodnih jednadžbi za brzinu i put. Njezin jednostavniji i poznatiji oblik (ali manje općenit), dobiva se za slučaj da nema početne brzine, <math>\scriptstyle v=\sqrt{2as}</math>, još poznatiji oblik je onaj za [[slobodni pad]] s visine <math>\scriptstyle h</math>, gdje je <math>\scriptstyle v=\sqrt{2gh}</math>. U drugoj formuli sadržana je tvrdnja da je <math>\scriptstyle v_{pr}={{v_0+v}\over 2}</math> ''prosječna'' ili ''srednja'' brzina kod jedniliko ubrzanog gibanja, jer je po definiciji prosječna brzina ona brzina pomoću koje se put računa običnim množenjem s vremenom (vremenskim intervalom), <math>\scriptstyle s=v_{pr}t</math>. Ova jednadžba za pređeni put, i ona početna (koja koristi ubrzanje), lako se dobiju jedna iz druge uz pomoć početne jednadžbe za brzinu. Početnu jednadžbu za brzinu (pomoću ubrzanja i vremena) nije teško razumjeti (dokazati): jer konstantno ubrzanje opisuje promjenu brzine u jedinici vremena (sekundi), ukupna promjena brzine dobije se tako da se ubrzanje pomnoži s ukupnim proteklim vremenom (a onda se na tu promjenu dodaje početna brzina). Međutim, početnu bi jednadžbu za pređeni put matematički korektno trebalo dokazivati pomoću [[integral]]a. Umjesto toga, može se provesti "intuitivni dokaz" pomoću prosječne brzine. Naime, jer brzina jednoliko raste (za jednaki iznos u svakoj sekundi), jasno je da njezin prosječni iznos mora biti onaj koji ima u sredini promatranog vremenskog intervala (koliko je prije manja, toliko je poslije veća). Taj je iznos jednak <math>\scriptstyle v_{pr}=v_0+a{t \over 2}=v_0+{{v-v_0} \over 2}={{v_0+v}\over 2}</math>. Na taj način, jednadžba za pređeni put pomoću prosječne brzine može poslužiti kao dokaz jednadžbe pomoću ubrzanja i kvadrata vremena. == Vektorski opis == U konceptualno korektnom opisu gibanja po pravcu, ubrzanje je vektor koji ne može biti niti pozitivan niti negativan; a skalar koji se koristi u gornjim formulama je skalarna tangencijalna komponenta ubrzanja <math>\scriptstyle a_t</math>, jer na pravcu nema normalnog ubrzanja pa je (koristeći jedinični vektor <math>\scriptstyle \vec u_t</math> u smjeru brzine): :<math> \vec a = \vec a_t = a_t \cdot \vec u_t </math>. Nije, međutim, uobičajeno pisati jednadžbe za jednoliko ubrzano gibanje po pravcu pomoću <math>\scriptstyle a_t</math>. Tako se obično pišu jednadžbe za jednoliko ubrzano gibanje po krivulji (uključujući i kružnicu), gdje postoji i normalno ubrzanje, pa izrazi za brzinu i put imaju isti oblik kao na pravcu, samo treba upisati <math>\scriptstyle a_t</math> umjesto <math>\scriptstyle a</math>. Kod gibanja po pravcu uobičajeno je pravac "pretvoriti" u koordinatnu os [[Kartezijev koordinatni sustav|Kartezijevog sustava]], na primjer u os "x" (treba samo odabrati gdje je ishodište <math>\scriptstyle x=0</math> te na koju stranu je pozitivni smjer osi). Brzina i ubrzanje su vektori paralelni s pravcem (to jest s osi "x"), a umjesto njihovih iznosa u jednadžbama se koriste njihove skalarne komponente <math>\scriptstyle v_x</math> odnosno <math>\scriptstyle a_x</math> (brojevi istoga iznosa ali negativni kada je vektor u suprotnom smjeru od koordinatne osi). Time se jednoznačno određuje smjer brzine i ubrzanja u odnosu na "pozitivni" smjer pravca, pa se omogućuje i opis gibanja kod kojega brzina promijeni smjer u suprotni (tijelo se zaustavi i krene u suprotnom smjeru, kao kod dolje opisanoga vertikalnog hitca).<ref>Berkeley Physics Course: Mechanics. Vol. 1 by Charles Kittel, Walter Knight, Malvin A. Ruderman, Authors, J. A. Lewis, Reviewer, first published by McGraw-Hill College in 1965</ref> Tako se dobivaju formule: :<math> v_x = a_x \cdot t+v_{0x} </math> :<math> x ={a_x \over 2} \cdot t^2+v_{0x} \cdot t+x_0 </math> [[datoteka:Gravity gravita grave.gif|mini|300px|desno|Uobičajeno je da se [[slobodni pad]] uzima kao primjer jednolikog ubrzanog gibanja (gibanja sa stalnim ubrzanjem). Pritom se pretpostavlja da nema otpora [[zrak]]a ili [[trenje|trenja]].]] Važno je uočiti da se tu, umjesto pređenog puta <math>\scriptstyle s</math>, pojavljuje položaj <math>\scriptstyle x</math>, to jest koordinata na osi "x". Kad se tijelo giba u pozitivnom smjeru, koordinata <math>\scriptstyle x</math> raste, a u negativnom smjeru se smanjuje. Pritom je <math>\scriptstyle x_0</math> koordinata (položaj) tijela u trenutku <math>\scriptstyle t=0</math> (''početni položaj''). A [[prijeđeni put]] može se računati kao <math>\scriptstyle s=x-x_0</math> sve dok se tijelo giba na istu stranu. Ako se krene vraćati, mora se put računati posebno za gibanje na jednu stranu, a posebno na drugu stranu. (To jednako vrijedi i u prvoj jednadžbi za put <math>\scriptstyle s</math> na početku članka, jer ona ima isti oblik; samo što to tamo nije očigledno/jasno, pa je jednostavnije reći da te prvotne jednadžbe vrijede "za gibanje na istu stranu"). === Primjer: Slobodni pad === {{glavni|Slobodni pad}} '''Slobodni pad''' je [[gibanje]] [[Tijelo (fizika)|tijela]] isključivo pod utjecajem [[Gravitacija|sile teže]]. Zakonitosti slobodnoga pada prvi je proučavao [[Galileo Galilei]], te ustanovio da je [[prijeđeni put]] ''s'' proporcionalan kvadratu protekloga vremena ''t'', a [[brzina]] ''v'' jednoliko raste s proteklim [[Vrijeme (fizika)|vremenom]], te da [[gibanje]] ne ovisi o [[masa|masi]] tijela koje pada. Na temelju [[Newtonovi zakoni gibanja|Newtonovih jednadžbi gibanja]] i [[Newtonov zakon gravitacije|teorije gravitacije]] te se proporcionalnosti izražavaju jednadžbama: :<math> s =\frac{g}{2} \cdot t^2 </math> :<math> v = g \cdot t </math> gdje je: ''g'' - [[Ubrzanje zemljine sile teže|ubrzanje sile teže]] koje na [[Zemlja|Zemlji]] iznosi prosječno 9,8066 [[Metar u sekundi na kvadrat|m/s²]] i mijenja se ovisno o položaju na površini Zemlje zbog njezina oblika ([[geoid]]), [[vrtnja|vrtnje]] ([[centrifugalna sila]]) i rasporeda mase (kopno–more). Na [[Mjesec]]u je površinsko [[gravitacija|gravitacijsko]] [[ubrzanje]] oko šest puta manje, a na [[Mars]]u tri puta. Te jednadžbe ne uzimaju u obzir otpor zraka pa striktno vrijede samo za slobodni pad u [[vakuum]]u, na primjer u vakumiranoj cijevi ili na [[Svemirske letjelice|svemirskim letjelicama]] bez [[atmosfera|atmosfere]]. Iz navedenih jednadžbi moguće je uklanjanjem veličine ''t'' dobiti treću jednadžbu za slobodni pad: :<math> v = \sqrt{2 \cdot g \cdot s} </math> koja daje vrijednost brzine u pojedinim točkama prijeđenoga puta.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/56667 |title=slobodni pad |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Klasična mehanika]] [[Kategorija:Gibanje]] [[Kategorija:Ubrzanje]] gwm4vyk3asdumkqr5f5p3a6bdsf9t4y 0 66526 7565808 7458176 2026-07-29T00:53:51Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565808 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Šangaj | ime_genitiv =Šangaja | izvorno_ime =上海 <small>(Shànghǎi)</small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama = Shanghai - Skyline Sunset 0057.jpg | veličina_slike =300px | opis_slike =Panorama Šangajske četvrti Lujiazui 2016. | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta =China Shanghai.svg | veličina_karte =300px | opis_karte =Položaj Šangaja u Kini | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =31 | širina-minute =12 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =121 | dužina-minute =30 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info =[[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|25px]] [[Kina]] | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime =Osnivanje | utemeljenje_datum =751. | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = Ying Yong (应勇) | stranka_vođe = | titula_vođe1 = Sekretar stranke | ime_vođe1 = Li Qiang | titula_vođe2 = Predsjednica kongresa | ime_vođe2 =Yin Yicui | titula_vođe3 =Predsjednik općine | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 5.299 km² [[Kilometar četvorni|km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = 697 km² | površina_uža = 4.000 km² | površina_šira =6.341 km² | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =4 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2019. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =26.317.104 <small>(općina)</small> | stanovništvo_šire_gustoća =4.200 stanovnika/km² | stanovništvo_prazno1_ime = [[Metropolitansko područje]] (2010.)<ref>[http://www.keepeek.com/Digital-Asset-Management/oecd/urban-rural-and-regional-development/oecd-urban-policy-reviews-china-2015_9789264230040-en#page39 2017年上海市国民经济运行情况] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170327210032/http://www.keepeek.com/Digital-Asset-Management/oecd/urban-rural-and-regional-development/oecd-urban-policy-reviews-china-2015_9789264230040-en#page39 |date=27. ožujka 2017. }}, Statistički ured Šangaja 19. siječnja 2018. {{zh}} Pristupljeno 15. lipnja 2019.</ref> | stanovništvo_prazno1 = 34 milijuna | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =China Standard Time | utc_pomak =+8 | vremenska_zona_DST =ne primjenjuje se | utc_pomak_DST =+8 | poštanski_broj =200000 – 202100 | pozivni_broj =021 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = BND (2018.) | prazno_info = 494 milijarde [[$]] | prazno1_ime = - po glavi stanovnika | prazno1_info = 20.425 $ | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.shanghai.gov.cn/ shanghai.gov.cn] | bilješke = }} '''Šangaj''' ([[kineski]]: 上海; [[pinjin]]: ''Shànghǎi'') je [[luka]] i s 26,3 milijuna stanovnika najveći [[grad]] u [[Kina|Kini]], te najnaseljeniji grad na svijetu (unutar granica grada).<ref>[https://web.archive.org/web/20161205222859/http://www.geohive.com/earth/cy_notagg.aspx Gradovi: najveći (bez predgrađa)], geohive.com 5. prosinca 2016. {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. lipnja 2019.</ref> Nalazi se na obali rijeke [[Huang-pu]], u blizini ušća rijeke [[Jangce]]. Šangaj je jedna od četiri općine koje su pod izravnom upravom [[Kina|središnje kineske vlade]]. Iz ribarskog naselja s tekstilnom industrijom, Šangaj je tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] izrastao u važnu luku kao jedan od gradova otvoren vanjskoj trgovini, koja je omogućena ''Sporazumom iz Nankinga'' iz [[1842.]] godine. Grad se razvijao kao središte trgovine između istoka i zapada te je do [[1930-ih]] postao multinacionalni financijski i poslovni čvor Kine i svijeta. Nakon [[1990.]], ekonomske reforme Denga Xiaopinga rezultirale su novim intenzivnim razvojem Šangaja te je [[2005.]] Šangaj postao najveća robna [[luka]] svijeta. [[Datoteka:Shanghai montage.png|mini|lijevo|250px|<center>Razglednica Šangaja: Panorama četvrti Lujiazui s rijekom Huangpu, Yu vrt, Kineski paviljon za [[Expo 2010]], ulica Nanjing i riva Bund.]] Grad je turistička destinacija čuvena po povijesnim znamenitostima, kao što su [[Bund]] i hram ''Grad Božji'' (Chenghuang Miao) te modernim znamenitostima, poput panorame [[Pudong]]a, koja uključuje i televizijski toranj ''Biser Istoka''. Šangaj je danas najveće trgovačko i financijsko središte Kine i grad najbrže rastuće ekonomije u svijetu. == Zemljopisne odlike == [[Datoteka:Shanghai Landsat-7 2005-08-15.jpg|mini|250px|lijevo|<center>Satelitski snimak u prirodnim bojama prikazuje urbanu oblast Šangaja iz 2005. zajedno s njegovim glavnim otocima (sa sjeverozapada do jugoistoka: [[Chongming (otok)|Chongming]], [[Changxin (Šangaj)|Changxing]], [[Hengsha (otok)|Hengsha]], i [[Jiuduansha]] koji okružuju Pudong).]] Šangaj leži na istočnoj Kineskoj obali, na približno jednakom rastojanju od [[Peking]]a i [[Guangzhou]]a. Stari grad i moderni centar Šangaja su smješteni u središtu širućeg [[poluotok]]a između delte rijeke [[Jangce]] na sjeveru i [[Hangzhou]] zaljeva na jugu, nastalom prirodnim depozitima rijeke Jangce i modernih projekata [[Melioracija|melioracije zemljišta]]. Općina Šanga ima status [[kineske pokrajine]] i upravlja istočnim dijelom poluotoka i većinom obližnjih otoka. Ona graniči na sjeveru i zapadu s [[Jiangsu]]om, na jugu sa [[Zhejiang]]om, i na istoku s [[Istočnokinesko more|Istočnim kineskim morem]]. Njezina najsjevernija točka je na [[Chongming (otok)|otoku Chongming]], drugom po veličini [[Kineski otoci|otoku kontinentalne Kine]] nakon njegove ekspanzije tijekom 20. st.<ref name="eos">[http://zhuanti.shanghai.gov.cn/encyclopedia/en/Default2.aspx#52 "Chongming Island" in the ''Encyclopedia of Shanghai'', p.&nbsp;52.] Shanghai Scientific & Technical Publishers (Shanghai), 2010. {{eng oznaka}} Pristupljeno 16. lipnja 2019.</ref> Općina ne obuhvaća enklavu [[Jiangsu]]a na sjevernom Chongmingu, niti dva otoka koji tvore Šangajasku luku Yangshan, a koji su dio [[Zhejiang|Zejijanga]] u okrugu Shengsi. Ta duboka luka je postala neophodna s povećanjem veličine [[kontejnerski brod|kontejnerskih brodova]], kao i zbog zamuljavanja rijeke Jangce, koja se sužava na manje od 20 m oko 70&nbsp;km od otoka Hengsha<ref>Wijnolst, N. &&nbsp;al. ''Malacca-Max (2): Container Shipping Network Economy'',, str. 115., DUP Satellite, 2000. {{ISBN|9040721246}}</ref> Centar Šangaja je podijeljen [[Huangpu|rijekom Huangpu]], vještačkom pritokom rijeke Jangce koja je napravljena po naredbi generala Chunshena tijekom [[Razdoblje zaraćenih država|Razdoblja zaraćenih država]]. Povijesno središte grada je bilo na zapadnoj obali Huangpua (''Puxi''), u blizini ušća potoka [[Suzhou]]a, koji ga povezuje s [[Taj (jezero)|jezerom Taj]] i [[Veliki kanal|Velikim kineskim kanalom]]. Glavna financijska četvrt, [[Lujiazui]] je izrasla na istočnoj obali Huangpua ([[Pudong]]). Uništenje lokalnih močvara zbog izgradnje [[Međunarodni aerodrom Pudong|međunarodnig aerodroma Pudong]] duž istočne obale poluotoka je obustavljeno zbog zaštite i proširenja obližnjih plićaka [[Jiuduansha]] kao rezervata prirode.<ref name="4isle">[http://www.china.org.cn/environment/2009-12/08/content_19028666_2.htm "Fourth Island Wetland Emerging", str. 2.] ''Shanghai Daily'', 8. prosinca 2009. {{eng oznaka}} Pristupljeno 16. lipnja 2019.</ref> Šangaj je smješten na aluvijalnoj ravni, te je velika većina njegovih 6340,5&nbsp;km² ravna, s prosječnom visinom od 4 m.<ref name="topo">{{cite web |url=http://www.shanghai.gov.cn/shanghai/node23919/node24059/node24061/userobject22ai36485.html |title=Topographic Features |work=Basic Facts |publisher=Shanghai Municipal Government |accessdate=2011-06-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111003033931/http://www.shanghai.gov.cn/shanghai/node23919/node24059/node24061/userobject22ai36485.html |archivedate=3. listopada 2011.}}</ref> Zbog pjeskovitog zemljišta njegovi neboderi su napravljeni s dubokim betonskim temeljima kako bi se spriječilo da potonu u meko zemljište. Malobrojna brda, kao što je brdo She Shan, leže na jugozapadu, a najviša točka je vrh otoka Dajinshan u Hangzhou zaljevu visine 103 m.<ref name="topo"/> Grad ima i mnoštvo rijeka, kanala, potoka i jezera, i poznat je po svojim bogatim vodenim resursima kao dio sliva jezera Taj<ref name="waterresources">{{cite web |url=http://www.shanghai.gov.cn/shanghai/node23919/node24059/node24061/userobject22ai36486.html |title=Water Resources |work=Basic Facts |publisher=Shanghai Municipal Government |accessdate=2011-06-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111003033713/http://www.shanghai.gov.cn/shanghai/node23919/node24059/node24061/userobject22ai36486.html |archivedate=3. listopada 2011.}}</ref> === Klima === Šangaj ima [[Suptropi|vlažnu suptropsku klimu]] s četiri [[godišnja doba]]. Zime su hladne i vlažne, a hladni sjeverozapadni vjetrovi sa [[Sibir]]a mogu prouzročiti pad noćne temperature do ispod nule, premda se rijetko događa da godina ima više od jednog ili dva dana sa snježnim padalinama. Ljeta su topla i vlažna s, u prosjeku 8,7 dana godišnje temperaturom od preko 35&nbsp;°C; povremene provale oblaka ili [[Grmljavinska oluja|oluje s grmljavinom]] su moguće. Grad je također podložan [[tajfun]]ima tijekom ljeta i početkom jeseni, no nijedan zadnjih godina nije prouzročio znatniju štetu<ref name="wiphatelegraph">{{cite news |title=1.6m flee Shanghai typhoon |url=http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=/news/2007/09/19/wtyphoon119.xml |work=The Daily Telegraph |location=UK |date=2007-09-19 |first=Richard |last=Spencer |access-date=14. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071013183032/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F09%2F19%2Fwtyphoon119.xml |archive-date=13. listopada 2007.}}</ref> Najprijatnija sezona je proljeće, premda je promjenljivo i često pada kiša, te jesen koja je uglavnom sunčana i suha. Prosječna temperatura u gradu je 4,2&nbsp;°C u siječnju i 27,9&nbsp;°C u srpnju, s godišnjim prosjekom od 16,1&nbsp;°C. Mjesečni prosjek mogućeg sunčanog vremena je u opsegu od 34% u ožujku do 54% u kolovozu, te grad dobiva 1.895 sunčanih sati godišnje. Ekstremne temperature u opsegu općine su zabilježene: 40,8&nbsp;°C na dan 7. kolovoza 2013.<ref name="今最高气温40.8℃ 明日再“奔”40℃">{{cite web |url=http://www.soweather.com/html/e77f9935-c29e-402b-894e-225eb91175c5/infodetail/11bfdc7d-c6fe-4fa2-b15c-23d8239e6367.html |title=今最高气温40.8℃ 明日再"奔"40℃ |publisher=上海市公共气象服务中心 |accessdate=2013-08-07 |archive-date=10. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130810085104/http://www.soweather.com/html/e77f9935-c29e-402b-894e-225eb91175c5/infodetail/11bfdc7d-c6fe-4fa2-b15c-23d8239e6367.html |url-status=dead }}</ref> i −12,1&nbsp;°C na dan 19. siječnja 1893.<ref>{{cite web |url=http://www.globaltimes.cn/content/801986.shtml |title=Temperature matches all-time record high |author=Jiang Yabin |publisher=Global Times |date=2013-08-06 |accessdate=2013-08-06}}</ref><ref>{{cite web |url=http://sh.sina.com.cn/news/g/2013-07-27/081455802.html |title=长三角争先高温纪录 网友呼唤萧敬腾你在哪_新浪上海 |publisher=Sina Shanghai |language=Chinese |date=2013-07-27 |accessdate=2013-07-27}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.mherrera.org/temp.htm |title=Extreme Temperatures Around the World |accessdate=2010-12-01}}</ref> ==Povijest== ===Nastanak grada=== [[Datoteka:%E6%96%B9%E5%A1%942.JPG|mini|lijevo|<center>Pagoda na trgu Songjiang iz 11. st.]] [[Datoteka:Bridge at Nanxi Street over Puhuitang River, Qibao.jpg|mini|<center>Staro naselje Qibao iznad rijeke Puhuitang, danas dio urbanog Šangaja]] Šangaj se prvi put pojavljuje 960. kao selo. S gospodarskim razvojem delte rijeke Jangce razvijao se i Šangaj. Porezni biro je ovdje otvoren [[1074.]] Do [[1264.]] povezao se s tri susjedna sela. U ovo vrijeme Šangaj je bio trgovačka luka odakle se pamuk izvozio u Peking, unutrašnjost zemlje i u Japan. Do vremena [[Dinastija Qing|dinastije Qing]](1644–1911) velike cehovske organizacije su podijelile ekonomsku i, dijelom, političku vlast u gradu. Iako poznat kao trgovačko središte još u [[12. stoljeće|12. stoljeću]], tek je nakon poraza Kine u Prvom opijumskom ratu ([[1839.]] – [[1842.]]) otvoren za trgovinu [[Europa|Europljanima]], zbog čega se brzo razvio u jedno od najvažnijih trgovačkih centara [[Istočna Azija|Istočne Azije]]. U velikom dijelu grada, strane su sile ostvarile suverenitet i cijeli niz privilegija. Zbog toga, tamo se razvio nacionalistički i revolucionarni pokret te je u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] grad imao burnu [[povijest]] - godine [[1927.]] u njemu je izvršen veliki pokolj komunista, a teško je stradao [[1937.]] za vrijeme [[japan]]skog napada na Kinu. Godine [[1949.]] postao je dijelom NR Kine. [[Datoteka:Old_City_of_Shanghai_will_walls_and_seafront.jpg|mini|lijevo|<center>Stari grad Šangaj u 17. st.]] ===Strane koncesije=== [[Datoteka:Dismantlement_of_Old_City_walls.jpg|mini|<center>Rušenje starih zidina 1911. god.]] Nakon Opijumskih ratova, [[Velika Britanija]] je [[1842.]] Sporazumom iz Nankinga osigurala otvaranje Šangaja za trgovinu s europskim trgovcima. Britanci su odabrali Šangaj jer je grad od [[1840-ih]] postao najzačajniji trgovački grad Istočne Azije. S trgovcima, u Šangaj su stigli i kršćanski misionari. Misionari i trgovci su uživali slobodu boravka i imali politički imunitet. Za Britancima su 1847. stigli [[Francuzi]], i te dvije sile su u gradu uspostavile prve strane koncesije. Britanci su izabrali Bund i oblast sjeverno od starog grada, dok su Francuzi izabrali jugozapadni dio u kojem su francuski misionari 200 godina ranije izgradili katedralu. U međuvremenu, u gradu je nastala i židovska zajednica. [[Datoteka:WaibaiduBridgeOld1.jpg|mini|<center>Šangajski Bund 1920-ih]] [[Amerikanci]] su stigli [[1863.]], [[Japanci]] [[1895.]] Naselili su se uz britansku koncesiju i tako je nastalo „Međunarodno naselje“ (International Settlement). U ovim privilegiranim enklavama, koje su formirane na neodređeno vrijeme, trgovci su se nalazili u pravnom sustavu vlastite zemlje. Postojale su i posebne policijske snage. Zbog povoljnog položaja u blizini glavnih trgovačkih puteva svile i čaja, Šangaj se do 1900. razvio u važnu luku i industrijski centar. Šangaj je kontrolirala „Zelena banda“, organizacija nastala u 18. stoljeću od besposlenih mornara, koja je do 1920. sebi potčinila podzemlje u Šangaju. Bili su poznati po okrutnom obračunavanju s onima koji su im smetali. Tijekom Tajpinškog ustanka (1851. – 1864.) mnogi seljaci su od masakra pobjegli u Šangaj i postali jeftina radna snaga. Ljude je privlačio i prosperitet grada. Time se formirao prvi kineski gradski proletarijat, koji je u užasnim i nestabilnim uvjetima tadašnjeg radničkog života bio potencijalna jezgra revolucije. Industrijski značaj Šangaja i njegov broj stanovnika su se brzo povećavali. I u vrijeme Bokserskog ustanka (1900.) i pada posljednjeg cara (1911.) mnogi ljudi su pohrlili u međunarodne koncesije. ===Metropola=== [[Datoteka:The_Hong_Kong_and_Shanghai_Bank,_built_in_1923_and_The_Customs_House_built_in_1927.jpg|mini|<center>Zgrada banke HSBC (1923.) i Dom carine (1927.) na Bundu.]] Od kraja 19. stoljeća do 1920ih Šangaj se razvio u svjetsku metropolu. Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] broj stanovnika je premašio milijun. Od [[1918.]] u gradu je djelovao državnik i revolucionar [[Sun Jat-sen]]. [[Aldous Huxley]] je [[1926.]] opisao Šangaj: ''"Toliko života, tako brižljivo usmjerenog, koji teče tako snažno - taj prizor u meni izaziva nešto kao jezu..."'' Šangaj je postao sinonim za grijeh, avanturizam i bogatstvo. Ovdje su boravili slavni: [[Noël Coward]], [[Mary Pickford]], [[Bertrand Russell]], [[George Bernard Shaw]], [[André Malraux]], grof [[Galeazzo Ciano]], [[Charles Chaplin]]. I kineski komunizam vuče svoje korijene iz Šangaja. Ovdje je [[1915.]] [[Chen Duxiu]] počeo tiskati časopis „Mladost“, kasnije „Nova mladost“, koji je imao velikog utjecaja na kinesku javnost. Kinezi su razvili zanimanje za politiku i nacionalno buđenje. Chen Duxiu je bio jedan od organizatora protesta koji su kulminirali u generalnom štrajku [[5. lipnja]] [[1919.]] protiv stranih imperijalista. U Šangaju je [[1921.]] osnovana Komunistička partija Kine. Britanski vojnici su [[30. svibnja]] [[1925.]] pucali na studente koji su demonstrirali. Proglašena je nacionalna revolucija. Godine 1927. nacionalna vojska pod vođstvom [[Čang Kaj Šek]]a, uz pomoć komunista, zauzela je grad i postavila na vlast [[Kuomintang]]. Iste godine vlast je brutalno ugušila proteste (poznato pod nazivom "Šangajski masakr"), kada je u kratko vrijeme, od svega nekoliko tjedana, pogubljeno 5000 ljudi bez suđenja. Tijekom Mandžurske krize [[1931.]] došlo je do bojkota japanske robe. Dana [[28. siječnja]] [[1932.]] japanska vojska je sa 70.000 vojnika okupirala grad. Sukob se završio u svibnju [[1933.]] ponovnim uspostavljanjem normalne trgovine i demilitarizacijom područja oko grada. ===Japansko-kineski rat=== [[Datoteka:Shanghai1937city_zhabei_fire.jpg|mini|<center>Požar tijekom Bitke za Šangaj 1937. god.]] Tijekom [[Drugi japansko-kineski rat|Drugog japansko-kineskog rata]] [[1937.]] došlo je do druge bitke za Šangaj. Poslije borbi u kojima su pretrpile teške gubitke, japanske snage su zauzele grad [[9. studenog]]. U predgrađima se koncentrirao veliki broj kineskih izbjeglica koje su živjele u teškim uvjetima. U samom gradu su vladali narkokarteli i anarhija. Kratko nakon napada na [[Napad na Pearl Harbor|Pearl Harbor]] u prosincu [[1941.]], čime su [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] uvučene u Rat na Pacifiku, Japanci su u Šangaju internirali državljane zemalja saveznica, osim Francuza koje su smatrali za saveznike (Višijevska Francuska). Od [[1943.]] internirali su i oko 18.000 njemačkih i austrijskih [[židovi|židova]] koji su se ovdje sklonili. Nakon rata grad je vraćen Kini, jer su se SAD, Velika Britanija i Francuska tijekkom rata odrekli svojih pretenzija na grad. ===Komunisti preuzimaju vlast=== Kada su komunisti [[27. svibnja]] [[1949.]] pod vodstvom [[Mao Ce Tung]]a umarširali u Šangaj, preuzeli su kontrolu nad najvažnijim gospodarskim i trgovinskim centrom Azije kao i nad profitabilnom međunarodnom lukom. Dok su strani trgovci očekivali da će ponovno moći otvoriti svoje radnje, novi režim je odlučio da se Šangaj, kao i cijela Kina, mora radikalno promijeniti. Zbog toga su se mnoge strane tvrtke preselile u [[Hong Kong]]. Najsiromašnije četvrti su sravnjene sa zemljom da bi se na njihovom mjestu podigli stambeni blokovi. Kriminalci i prostitutke su odvedeni na preodgoj. Strani kapital je zaplijenjen ili opterećen visokim porezima. Pokret Kuomintang, pod vodstvom Čang Kaj Šeka, uspio je pri povlačenju na [[Tajvan]] sa sobom odnijeti i zlatne rezerve Nacionalne banke Kine. Šangaj je tako ostao kao grad bez novčanih sredstava. U periodu od 35 godina zapadni utjecaji su potiskivani. Šangaj je ostao tvrđava radikalnih komunističkih mislioca. Iz Šangaja je [[1966.]] krenula [[Kulturna revolucija]]. Neki od crvenih gardista su proklamirali Šangajsku komunu prije no su krenuli u rušenja i osvete po gradu u kojem se razvila borba frakcija. Nakon smrti Mao Ce Tunga [[1976.]], Šangaj je bio posljednji bastion Četvoročlane bande koja se borila zauzeti Maovo mjesto. Do [[1980-ih]] su centralne vlasti bile svejsne opadanja značaja Šangaja, jer su se neki od tržišnih viškova iz dugih dijelova zemlje preusmjeravali u Šangaj. Potom su prvi plan izbili oni koji su se zalagali za ponovnu izgradnju Šangaja kao metropole. ===Razdoblje gospodarskog rasta=== [[Datoteka:Tarde_en_Shanghai_%E2%80%94_at_The_Bund_%E5%A4%96%E6%BB%A9._(15730639211).jpg|mini|<center>Nova poslovna i trgovačka četvrt Lijiazui na Pudongu.]] Sredinom [[1980-ih]] donesena je odluka da Šangaj ponovno dobije ulogu predvodnika u modernizaciji Kine. To je dovelo do ogromnog rasta industrijske proizvodnje i stranih investicija. Godine 1990. osnovana je Specijalna gospodarska zona [[Pudong]], i time utemeljen ''„Novi Bund“''. Grad se profilirao kao centar za razvoj [[biotehnologija|biotehnologije]], informatičkih tehnologija i mikroelektronike. U njemu je sjedište brojnih međunarodnih financijskih institucija. U Šangaju se nalazi najviša zgrada u Kini, Šangajski svjetski trgovački centar visok 492 metra. To je jedini grad u svijetu u kojem redovno prometuje magnetni vlak. Neki od problema u Šangaju još nisu riješeni, kao što su izuzetna prenaseljenost, buka, zagađenost zraka i rijeke. Grad je [[1996.]] proglašen jednim od ekološki najugroženijih gradova u svijetu. Pojavili su se i socijalni problemi za koje su komunisti od [[1949.]] smatrali da su zauvijek riješeni: nezaposlenost, [[narkomanija]] i [[prostitucija]]. ==Znamenitosti== [[Slika:Yuyuangardenpic1.jpg|mini|<center>Yuyuan vrt u Šangaju]] Drevne građevine u Šangaju uglavnom su izgrađene za dinastije Ming, a većina njih su stambene kuće i privatni vrtovi. Postoji tek nekoliko takvih vrsta zgrada, osim vladinih ureda, škola i hramova. Većina kuća izgrađeno je u ''Jiangnan'' („bungalov”) stilu, od opeke i drva, a osim u starom gradu Šangaja, više je takvih objekata u gradovima i selima predgrađa. Šangajski privatni vrtovi su sačuvani u javnom parku Yuyuan, a staro susjedstvo ima više potpuno sačuvanih vrtova, kao što su gradovi Minhang Qibao, Qingpu Zhujiajiao i Pudong, danas predgrađa i četvrti Šangaja. {{Široka slika|Shanghai_Pudong_Panorama_Jan_2_2014.jpg|1000px|<center>Panoramni pogled na liniju horizonta Pudonga u Šangaju.|40%|left}} [[Datoteka:上海展览中心·上海静安.jpg|mini|<center>Šangajski izložbeni centar u sovjetskom neoklasicističkom stilu iz 1955. god.]] Nakon otvaranja Šangaja, uspostavljanjem koncesija i velikog ulaska europske i američke kulture, počele su se graditi vile i bungalovi zapadnog stila. U Šangaju su se također počeli pojavljivati različiti stilovi arhitekture, te je postao poznat i kao “Svjetska izložba arhitekture”, posebno u području Bunda. Šetnica Bund je mjesto okupljanja i poprilično napućeno mjesto na koje rado dolaze i turisti i lokalno stanovništvo. U tom se dijelu možda najviše ogleda povijest, odnosno utjecaji zapadnih zemalja, prije svega Francuske, Rusije, SAD-a.<ref name="wish">[https://www.wish.hr/sangaj-najbolji-kineski-grad-za-zivot/ Šangaj – najbolji kineski grad za život], wish.hr,</ref> Najpoznatije su Carinska kuća s poznatim Big Ching zvonom, nekadašnja Zgrada središnje Kineske banke u Kini - neoklasička zgrada HSBC banke, eklektički Jiangzhai, sve do Sassoon zgrade i Hotela mira koje su izgrađene u stilu američkog [[art deco]] stila, itd. Ove izvanredne povijesne građevine Šangaja zaštićene su kao [[Spomenik kulture|spomenici kulturne baštine]]. Zbog velikog porasta broja stanovnika, klasične ''Shikumen'' rezidencije u šangajskom stilu, koja je do 1980-ih bila najčešći rezidencijalni stil u Šangaju, su napuštene i izgrađene su brojne bezlične stambene zgrade. Od 1990-ih, Šangaj je započeo opsežnu gradsku i infrastrukturnu obnovu, te je izgrađen veliki broj zgrada modernog stila kao što su komercijalne poslovne zgrade, veliki trgovački centri i stambeni neboderi. Do 2008. u Šangaju je bilo više od 2.000 visokih zgrada s više od 30 katova, posebno u području Lujiazui u Pudongu. ''Oriental Pearl TV toranj'' (468 m), ''Jinmao Tower'' i Svjetski financijski centar u Šangaju postali su znamenitosti Šangaja. God. 2015. završeni [[Šangajski toranj]] (''Shangai Tower'') visok 632 metra najviša je zgrada u Šangaju i druga najviša zgrada na svijetu.<ref>Alfred Joyner, "[http://www.ibtimes.co.uk/shanghai-tower-asias-new-tallest-skyscraper-presents-future-vision-vertical-cities-1507710 Shanghai Tower: Asia's new tallest skyscraper presents a future vision of 'vertical cities]", International Business Times UK, 26. lipnja 2015. {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. lipnja 2019.</ref> Muzej Šangaj, podijeljen kronološki i stilski na četiri kata, izloženo je više od 120.000 komada povijesnog blaga kao što su vrijedni povijesni predmeti poput brončanih figura, keramike, novčića, kaligrafija i dr. No, najmoderniji šangajski muzej nalazi se u tornju „Biser Orijenta” u Pudongu, u kojem se pomoću najsofisticiranije interaktivne tehnologije može doživjeti dašak prošlosti zadnjih 6000 godina, ali i pogledati suvremene izloške kao što su primjerice kipovi slični sfingama koji su nekada čuvali zgrade Banke Hong Konga i Šangaja.<ref name="wish"/> <gallery> Slika:Site_of_the_First_National_Congress_of_the_Communist_Party_of_China.jpg|<center>Mjesto održavanja Prvog kongresa KPK, stara ''shinkumen'' zgrada. Slika:Shanghai_Park_Hotel_2007.jpg|<center>Šangajski Park Hotel na Bundu (1934.) Slika:China_Pavilion_Expo_2010.jpg|<center>Kineski paviljon za EXPO 2010 Slika:Tower_pudong_shanghai_jinmao_tower_and_swfc.jpg|<center>Šangajski financijski centar i Jin Mao toranj Slika:Shanghai_Tower_2015.jpg|<center>[[Šangajski toranj]] </gallery> ==Uprava== Šangaj je upravno izjednačen s kineskom pokrajinom i podijeljen je na 16 distrikta, od kojih svaki ima svoje urbano središte. Sedam od njih čini gradsko središte (''Puxi''; doslovno „Zapadna obala rijeke Pu”), poznato i kao „Uži Šangaj” (上海市区) ili „Srž grada” (市中心): [[Huangpu]], [[Xuhui]], [[Changning]], [[Jing'an]], [[Putuo]], [[Hongkou]] i [[Yangpu]]. [[Pudong]] („Istočna obala rijeke Pu”) je novo urbano središte Šangaja na istočnoj obali u čiju nadležnost spada i obala [[Jiuduansha]]. U ostalih sedam distrikta pripadaju brojna predgrađa, satelitski gradovi i sela (njih 1.704) koja su udaljenija od središta, a pripojeni su Šangaju uglavnom 1990-ih: [[Baoshan]], [[Minhang]], [[Jiading]], [[Jinshan]], [[Songjiang]], [[Qingpu]] i [[Fengxian]].<ref>[http://www.shtong.gov.cn/node2/node19828/node82611/node82617/node82625/userobject1ai115500.html Shanghai Statistical Yearbook 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110929144240/http://www.shtong.gov.cn/node2/node19828/node82611/node82617/node82625/userobject1ai115500.html |date=29. rujna 2011. }}, 29. rujna 2011. {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. lipnja 2019.</ref> {|class="wikitable" style="margin:1em auto 1em auto; width:90%; text-align:center;" |- ! colspan="14" |'''Upravna podjela Šangaja''' |- |colspan="14" |<div class="center" style="position: relative"> {{Image label begin|image=Administrative Division Shanghai.png|width=600|link=}} {{Image label|x=2160|y=1610|scale=600/2600|text=[[Huangpu]]}} {{Image label|x=2060|y=1740|scale=600/2600|text=[[Xuhui]]}} {{Image label|x=1920|y=1650|scale=600/2600|text=[[Changning]]}} {{Image label|x=2130|y=1470|scale=600/2600|text=[[Jing'an|'''1''']]}} {{Image label|x=2010|y=1530|scale=600/2600|text=[[Putuo]]}} {{Image label|x=2210|y=1470|scale=600/2600|text=[[Hongkou|'''2''']]}} {{Image label|x=2260|y=1420|scale=600/2600|text=[[Yangpu]]}} {{Image label|x=2110|y=1970|scale=600/2600|text=[[Minhang]]}} {{Image label|x=2030|y=1210|scale=600/2600|text=[[Baoshan]]}} {{Image label|x=1690|y=1280|scale=600/2600|text=[[Jiading]]}} {{Image label|x=2600|y=1890|scale=600/2600|text='''[[Pudong]]'''}} {{Image label|x=1710|y=2580|scale=600/2600|text=[[Jinshan]]}} {{Image label|x=1630|y=2100|scale=600/2600|text=[[Songjiang]]}} {{Image label|x=1380|y=1810|scale=600/2600|text=[[Qingpu]]}} {{Image label|x=2350|y=2370|scale=600/2600|text=[[Fengxian]]}} {{Image label|x=2200|y=610|scale=600/2600|text=[[Chongming]]}} {{Image label|x=1100|y=560|scale=600/2600|text=[[Jing'an|'''1. Jing'an''']]}} {{Image label|x=1100|y=640|scale=600/2600|text=[[Hongkou|'''2. Hongkou''']]}} {{Image label end}} </div> |- !! scope="col" rowspan=2 |Administrativno uređenje NR Kine<ref>[http://www.stats.gov.cn/tjbz/cxfldm/2011/index.html 国家统计局统计用区划代码] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130405092331/http://www.stats.gov.cn/tjbz/cxfldm/2011/index.html |date=5. travnja 2013. }}, Državni statistički ured Narodne Republike Kine, 5. travnja 2013. {{zh}} Pristupljeno 15. lipnja 2019.</ref> !! scope="col" rowspan=2 |Podjela !! scope="col" rowspan=2 |Površina km² !! scope="col" rowspan=2 |Stanovništvo 2010. !! scope="col" rowspan=2 |Urbano područje<br />stanovništvo 2010. !! scope="col" rowspan=2 |Sjedište !! scope="col" rowspan=2 |Poštanski broj !! scope="col" colspan=6 |Pod-podjele |- !! scope="col" style="width:45px;"|Pod-distrikti !! scope="col" style="width:45px;"|Gradić !! scope="col" style="width:45px;"|Naselja !! scope="col" style="width:45px;"|Stambene zajednice !! scope="col" style="width:45px;"|Sela |- style="font-weight: bold" ! 310000 !! Šangaj<br>''(上海市 Shànghǎi Shì)'' |6340,50 ||23.019.196 ||20.555.098 ||[[Huangpu]] ||200000 ||100 ||107 ||2 ||4024 ||1610 |- ! 310101 !! [[Huangpu]]<br>''(黄浦区 Huángpǔ Qū)'' |20,46 ||colspan=2|678.670 ||Waitan pod-distrikt ||200000 ||10 || style="background:gray;"|&nbsp;|| style="background:gray;"|&nbsp;||189 || style="background:gray;"|&nbsp; |- ! 310104 !! [[Xuhui]]<br>''(徐汇区 Xúhuì Qū)'' |54,76 ||colspan=2|1.085.130 ||Xujiahui pod-distrikt ||200000 ||12 ||1 || style="background:gray;"|&nbsp;||306 || style="background:gray;"|&nbsp; |- ! 310105 !! [[Changning]]<br>''(长宁区 Chángníng Qū)'' |38,30 ||colspan=2|690.571 ||[[Jiangsu]] ||200000 ||9 ||1 || style="background:gray;"|&nbsp;||184 || style="background:gray;"|&nbsp; |- ! 310106 !! [[Jing'an]]<br>''(静安区 Jìng'ān Qū)'' |37,37||colspan=2|1.077.284 ||Jiangning put pod-distrikt ||200000 ||13 ||1 || style="background:gray;"|&nbsp;||283 ||1 |- ! 310107 !! [[Putuo]]<br>''(普陀区 Pǔtuó Qū)'' |54,83 ||colspan=2|1.288.881 ||Zhenru gradić ||200000 ||8 ||2 || style="background:gray;"|&nbsp;||245 ||7 |- ! 310109 !! [[Hongkou]]<br>''(虹口区 Hóngkǒu Qū)'' |23,48 ||colspan=2|852.476 ||Jiaxing put pod-distrikt ||200000 ||8 || style="background:gray;"|&nbsp;|| style="background:gray;"|&nbsp;||226 || style="background:gray;"|&nbsp; |- ! 310110 !! [[Yangpu]]<br>''(杨浦区 Yángpǔ Qū)'' |60,73 ||colspan=2|1.313.222 ||Pingliang put pod-distrikt ||200000 ||11 ||1 || style="background:gray;"|&nbsp;||307 || style="background:gray;"|&nbsp; |- ! 310112 !! [[Minhang]]<br>''(闵行区 Mǐnháng Qū)'' |371,68 ||colspan=2|2.429.372 ||[[Xinzhuang]] gradić ||201100 ||3 ||9 || style="background:gray;"|&nbsp;||408 ||136 |- ! 310113 !! [[Baoshan]]<br>''(宝山区 Bǎoshān Qū)'' |270,99 ||1.904.886 ||1.844.435 ||Youyi put pod-distrikt ||201900 ||3 ||9 || style="background:gray;"|&nbsp;||350 ||108 |- ! 310114 !! [[Jiading]]<br>''(嘉定区 Jiādìng Qū)'' |458,80 ||1.471.231 ||1.223.354 ||Xincheng Road Subdistrict ||201800 ||3 ||7 || style="background:gray;"|&nbsp;||153 ||146 |- ! 310115 !! [[Pudong]]<br>''(浦东新区 Pǔdōng Xīnqū)'' |1210,41 ||5.044.430 ||4.487.147 ||Huamu pod-distrikt ||201200 & 201300 ||12 ||24 || style="background:gray;"|&nbsp;||829 ||371 |- ! 310116 !! [[Jinshan]]<br>''(金山区 Jīnshān Qū)'' |586,05 ||732.438 ||452.360 ||Shanyang gradić ||201500 ||1 ||9 || style="background:gray;"|&nbsp;||88 ||124 |- ! 310117 !! [[Songjiang]]<br>''(松江区 Sōngjiāng Qū)'' |604,71 ||1.582.398 ||1.342.889 ||Fangsong pod-distrikt ||201600 ||4 ||11 || style="background:gray;"|&nbsp;||185 ||86 |- ! 310118 !! [[Qingpu]]<br>''(青浦区 Qīngpǔ Qū)'' |675,54 ||1.081.022 ||815.411 ||Xiayang pod-distrikt ||201700 ||3 ||8 || style="background:gray;"|&nbsp;||97 ||184 |- ! 310120 !! [[Fengxian]]<br>''(奉贤区 Fèngxián Qū)'' |687,39 ||1.083.463 ||636.546 ||Nanqiao gradić ||201400 || style="background:gray;"|&nbsp;||8 || style="background:gray;"|&nbsp;||107 ||177 |- ! 310151 !! [[Chongming]]<br>''(崇明区 Chóngmíng Qū)'' |1185,49 ||703.722 ||337.350 ||Chengqiao gradić ||202100 || style="background:gray;"|&nbsp;||16 ||2 ||67 ||270 |} == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva iz 2000. god. u Šangaju je živjelo 16.737.734 stanovnika, no već prema popisu 2010. godine ukupan broj stanovnika u gradu iznosi 23.019.148, što je povećanje broja stanovnika od 37,53% u 10 godina.<ref>''[https://web.archive.org/web/20130727021210/http://www.stats.gov.cn/english/newsandcomingevents/t20110429_402722516.htm Communiqué of the National Bureau of Statistics of People's Republic of China on Major Figures of the 2010 Population Census]'', Kineski nacionalni ured za statistiku {{eng oznaka}} Pristupljeno 16. lipnja 2019.</ref> Prema tomu, Šangaj je najveći [[grad]] od četiri općine koje su pod izravnom upravom [[Kina|središnje kineske vlade]]; premda [[Chongqing]] službeno ima veći broj stanovnika, unutar granica grada - u urbanom području, taj broj je značajno manji.<ref>Kam Wing Chan, "[https://web.archive.org/web/20130115173048/http://courses.washington.edu/chinageo/ChanCityDefinitionsEGE2007.pdf Misconceptions and Complexities in the Study of China's Cities: Definitions, Statistics, and Implications]" (PDF), Eurasian Geography and Economics, 48. (4.), 2007., str. 383.–412. doi:10.2747/1538-7216.48.4.383, 15. siječnja 2013. {{eng oznaka}} Pristupljeno 16. lipnja 2019.</ref> Koncem 2017. godine procjenjuje se da je u gradskom području Šangaja živilo oko 24.183.300 rezidencijalnih stanovnika.<ref>[http://www.stats-sh.gov.cn/html/sjfb/201901/1003014.html 2018 - 统计年鉴 - 上海统计] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190123042355/http://www.stats-sh.gov.cn/html/sjfb/201901/1003014.html |date=23. siječnja 2019. }}, www.stats-sh.gov.cn, 22. siječnja 2019. {{zh}} Pristupljeno 16. lipnja 2019.</ref> {| align="center" border="0" cellspacing="2" cellpadding="5" style="border:1px solid #AAAAAA;" |-bgcolor="#AAAAFF" |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Kretanje broja stanovnika |-bgcolor="#eeeeff" ! 1954. !! 1982. !! 2000. !2010. !2014. |- bgcolor="#f7f9ff" | align=center| 6.204.400<ref name="autogenerated1">''[http://www.stats-sh.gov.cn/tjnj/nje11.htm?d1=2011tjnje/E0226.htm Basic Statistics on National Population Census] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130501203925/http://www.stats-sh.gov.cn/tjnj/nje11.htm?d1=2011tjnje%2FE0226.htm |date=1. svibnja 2013. }}'', Shanghai Bureau of Statistics, 1. svibnja 2013.. {{eng oznaka}} Pristupljeno 16. lipnja 2019.</ref> | align=center| 11.859.700<ref name="autogenerated1" /> | align=center| 16.407.700<ref name="autogenerated1" /> | align=center| 23.019.200<ref name="autogenerated1" /> | align=center| 24.256.800<ref>''[https://web.archive.org/web/20150309200433/http://www.stats-sh.gov.cn/sjfb/201502/277392.html 2014年上海市国民经济和社会发展统计公报]'', Časopis za gospodarski i društveni razvoj Šangaja, 28. veljače 2015. {{zh}} Pristupljeno 16. lipnja 2019.</ref> |} ==Gospodarstvo== [[Datoteka:Shaghai_pudong.JPG|mini|<center>Financijsko središte Šangaja na Pudongu.]] [[Datoteka:20090427 5475 Shanghai.jpg|mini|<center>Šangaj noću, pogled na Bund s tornjeva Pudonga.]] [[Datoteka:Shanghai Metro Network en.png|mini|<center>Shematski dijagram mreže podzemne željeznice u Šangaju]] Grad je dugo bio jedan od vodećih centara [[Tekstilna industrija|tekstilne industrije]] Narodne Republike Kine.<ref>Holger Apfel i Christoph Hein, ''[http://www.faz.net/aktuell/wirtschaft/wirtschaftspolitik/chinas-textilindustrie-am-seidenen-faden-11013119.html Am seidenen Faden] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190723101123/https://www.faz.net/aktuell/wirtschaft/wirtschaftspolitik/chinas-textilindustrie-am-seidenen-faden-11013119.html |date=23. srpnja 2019. }}'', faz.net, 10. srpnja 2010. {{de}} Pristupljeno 16. lipnja 2019.</ref> Drugi važni proizvodni sektori su proizvodnja kemijskih i farmaceutskih proizvoda, vozila (uglavnom brodovi), strojevi, čelik, papir i tiskovine. Osim toga, električna i elektronička oprema i uređaji poput računala, radija i kamera izrađuju se u velikom opsegu. Početkom kineskih ekonomskih reformi početkom 1980-ih, Šangaj je u početku bio nadmašen južnim pokrajinama, kao što je [[Guangdong]]. No, početkom 1990-ih kineska vlada pod [[Jiang Zemin]]om uložila je velika sredstva u Šangaj, s ciljem stvaranja novog gospodarskog središta u istočnoj Aziji. Šangaj i [[Hong Kong]] su rivali za rang najveće poslovne metropole u Kini. Hong Kong ima tu prednost što ima više iskustva u tom polju, posebno u [[bankarstvo|bankarstvu]], no Šangaj ima bliže veze s kineskim zaleđem i središnjom vladom u Pekingu. U isto vrijeme, u Šangaju ima više prostora za nova ulaganja, dok je prostor u Hong Kongu ograničen. Osnovana 1990. godine, Šangajska burza (SSE) danas je glavna burza u Kini. God. 2002., ''Shanghai Gold Exchange'' (SGE), najveća robna razmjena u Kini za plemenite metale ([[zlato]], [[srebro]] i [[platina]]). Šangaj se nalazi na šestom mjestu u poretku najvećih svjetskih financijskih centara (od 2018.).<ref>[https://web.archive.org/web/20180327144825/http://www.longfinance.net/Publications/GFCI23.pdf The Global Financial Centres Index 23.], 27. ožujka 2018. {{eng oznaka}} Pristupljeno 16. lipnja 2019.</ref> Od 1991. gospodarski rast u Šangaju bio je dvoznamenkasti, što grad čini jedinom regijom u Kini koja to postiže. Godišnji gospodarski rast u Šangaju je oko dvanaest posto i pao je do 2015. na 8 posto. U 2015. godini Šangaj je zaradio 2,50 bilijuna juana (401 milijardu dolara) u BDP-u, stavljajući ga na 12. mjesto među kineskim pokrajinama. BDP po glavi stanovnika iznosio je 113.511 juana (17.090 USD) godišnje (na trećem mjestu među kineskim pokrajinama). Razina prosperiteta u pokrajini iznosila je 210% kineskog prosjeka, otprilike jednako kao u Češkoj. Šangaj je kineski grad s najvećim gospodarskim rezultatom, te se nalazi na 8. mjestu u svijetu prema rangiranju gradova prema bruto domaćem proizvodu (prilagođenom kupovnoj moći) 2014. godine.<ref>Alan Berube, Jesus Leal Trujillo, Tao Ran i Joseph Parilla: ''Global Metro Monitor'', Brookings. 22. siječnja 2015.</ref> God. 1984 u Antinu je [[Volkswagen]] kao [[joint venture]] izgradio prvu tvornicu „zapadnjačkih” automobila. Šangajski Volkswagen je imao tržišni udio od oko 60 posto u Kini, što je u stalnom padu zbog sve veće konkurencije. Međutim, visoke uvozne carine na strana vozila čine ih još skupljima. Nakon pristupanja Kine [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetskoj trgovinskoj organizaciji]] (WTO) povodom konferencije [[APEC]]-a 2001. ogd., uvozne carine postupno su se smanjivale. U Šangaju radi oko 300.000 [[tajvan]]skih i 50.000 drugih stranaca, uglavnom iz Japana, SAD-a, Južne Koreje, Singapura, Njemačke (7000), Francuske i Kanade. Većina njih radi u tvrtkama sa stranim kapitalom ili stalnim stranim predstavništvima. ==Zbratimljeni gradovi== {| cellpadding="15" |- valign="top" | * [[Aarhus]] {{Z+X|DAN}} (2003.) * [[Aden]] {{Z+X|JEM}} (1995) * [[Alexandria]] {{Z+X|EGI}} (1992.) * [[Alžir (grad)|Alžir]] {{Z+X|ALŽ}} (2003.) * [[Antwerpen]] {{Z+X|BEL}} (1984.) * [[Bangkok]] {{Z+X|TAJ}} (2014.) * [[Barcelona]] {{Z+X|ŠPA}} (2001.) * [[Basel]] {{Z+X|ŠVI}} (2007.) * [[Beograd]] {{Z+X|SRB}} (2018.) * [[Borås]] {{Z+X|ŠVE}} (2007.) * [[Bratislava]] {{Z+X|SLK}} (2003.) * [[Budimpešta]] {{Z+X|MAĐ}} (2013.) * [[Busan]] {{Z+X|JKO}} (1993.) * [[Casablanca]] {{Z+X|MAR}} (1986.) * [[Chiang Mai]] {{Z+X|TAJ}} (2000.) * [[Chicago]] {{Z+X|SAD}} (1985.) * [[Colombo]] {{Z+X|ŠRI}} (2003.) * [[Constanţa (grad)|Constanța]] {{Z+X|RUM}} (2002.) * [[Cork]] {{Z+X|IRS}} (2005.) * [[Dubai]] {{Z+X|UAE}} (2000.) * [[Dunedin]] {{Z+X|NZL}} (1994.) * [[Espoo]] {{Z+X|FIN}} (1998.) * [[Gothenburg]] {{Z+X|ŠVE}} (1986.) * [[Guayaquil]] {{Z+X|EKV}} (2001.) || * [[Haifa]] {{Z+X|IZR}} (1994.) * [[Hamburg]] {{Z+X|NJE}} (1986.) * [[Hamhung]] {{Z+X|SJKOR}} (1982.) * [[Hauraki]] {{Z+X|NZL}} (2003.) * [[Ho Ši Min (grad)|Ho Ši Min]] {{Z+X|VIJ}} (1990.) * [[Houston]] {{Z+X|SAD}} (2015.) * [[Istanbul]] {{Z+X|TUR}} (1989.) * [[Jalisco]] {{Z+X|MEX}} (1998.) * [[Karachi]] {{Z+X|PAK}} (1984.) * [[Kuopio]] {{Z+X|FIN}} (2012.) * [[KwaZulu-Natal]] {{Z+X|JAR}} (2001.) * [[Liverpool]] {{Z+X|UK}} (1999.) * [[London]] {{Z+X|UK}} (1996.) * [[Manaus]] {{Z+X|BRA}} (2009.) * [[Manila]] {{Z+X|FIL}} (1983.) * [[Maputo]] {{Z+X|MOZ}} (1999.) * [[Marseille]] {{Z+X|FRA}} (1987.) * [[Milano]] {{Z+X|ITA}} (1979.) * [[Montreal]] {{Z+X|KAN}} (1985.) * [[Mumbai]] {{Z+X|IND}} (2014.) * [[Nagasaki]] {{Z+X|JAP}} (1986.) * [[New York City]] {{Z+X|SAD}} (2007.) * [[Nikozija]] {{Z+X|CIP}} (2004.) * [[Osaka]] {{Z+X|JAP}} (1974.) || * [[Oslo]] {{Z+X|NOR}} (2001.) * [[Phnom Penh]] {{Z+X|KAM}} (2009.) * [[Pirej]] {{Z+X|GRČ}} (1985.) * [[Pomeransko vojvodstvo]] {{Z+X|POLJ}} (1985.) * [[Port Vila]] {{Z+X|VAN}} (1994.) * [[Porto]] {{Z+X|POR}} (1995.) * [[Prag]] {{Z+X|ČEŠ}} * [[Rosario (Argentina)|Rosario]] {{Z+X|ARG}} (1997.) * [[Rotterdam]] {{Z+X|NIZ}} (1979.) * [[Sankt Peterburg]] {{Z+X|RUS}} (1988.) * [[Salzburg]] {{Z+X|AUS}} (2004.) * [[San Francisco]] {{Z+X|SAD}} (1979.) * [[Santiago de Cuba]] {{Z+X|KUB}} (1996.) * [[São Paulo]] {{Z+X|BRA}} (1988.) * [[Sarajevo]] {{Z+X|BIH}} (2008.) * [[Seoul]] {{Z+X|JKO}} (2014.) * [[Sofija]] {{Z+X|BUG}} (2014.) * [[Taškent]] {{Z+X|UZB}} (1994.) * [[Valparaíso]] {{Z+X|ČIL}} (2001.) * [[Windhoek]] {{Z+X|NAM}} (1995.) * [[Winston-Salem]] {{Z+X|SAD}} (2006.) * [[Zagreb]] {{Z+X|HRV}} (1980.) * [[Yokohama]] {{Z+X|JAP}} (1973.) |} ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Shanghai}} * [http://www.shanghai.gov.cn/ Službena stranica grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080625064719/http://www.shanghai.gov.cn/ |date=25. lipnja 2008. }} * [http://www.kina-danas.com/sangaj-proglasen-cevrtu-godinu-redom-najkonkurentniji-grad-kini/ Šangaj proglašen četvrtu godinu za redom kao najkonkurentniji grad u Kini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190616053948/http://www.kina-danas.com/sangaj-proglasen-cevrtu-godinu-redom-najkonkurentniji-grad-kini/ |date=16. lipnja 2019. }}, kina-danas.com, Pristupljeno 16. lipnja 2019. * [http://apps.jutarnji.hr/dev/qatar/shanghai_interview/index.html Živjeti u Šangaju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190616053807/http://apps.jutarnji.hr/dev/qatar/shanghai_interview/index.html |date=16. lipnja 2019. }}, [[Jutarnji list]] * Maja Z., ''[https://putopisi.net/azija/kina/sangaj/ Šangaj]'', putopisi.net {{Administrativna podjela NR Kine}} {{Kina}} [[Kategorija:Gradovi u Kini]] [[Kategorija:Kineske pokrajine]] [[Kategorija:Šangaj| ]] jxy39el1uc2rt9h5xjuke01c5h1p3vg 0 73211 7565880 6824927 2026-07-29T11:53:09Z Istrazime.hr 368083 Dopisani podaci o Emsiji Latinici i njezinim kontroverzama, kao i tragična pogibelj 7565880 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Božidar Knežević |slika = Božidar_Knezevic.jpg |veličina = 167px |opis slike = Fotografija Božidara Kneževića |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[20. siječnja]] [[1952.]] |mjesto rođenja = [[Podgorica]] |smrt = [[6. studenoga]] [[2001.]] |mjesto smrti = [[Bruvno]] |zanimanje = redatelj |godine rada = 1977. - 2001. |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = Praško proljeće, Staljin nad Vltavom, Baršunasta revolucija, Oluja nad Krajinom, Crnogorski put |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Božidar Knežević''' ([[Podgorica]], [[20. siječnja]] [[1952.]] – [[Bruvno]], [[6. studenoga]] [[2001.]]), bio je [[Crna Gora|crnogorski]] filmski redatelj dokumentarnih i obrazovnih emisija i novinar. == Životopis == Božidar Knežević je rođen [[1952.]] godine u Podgorici gdje završava osnovnu školu i gimnaziju. S osamnaest godina seli u [[Zagreb|Zagreb]], gdje upisuje Fakultet političkih znanosti. Od 1975. do 1977. godine radi u Zagrebačkoj banci za interni časopis, a već 1977. godine prelazi na Televiziju Zagreb gdje se zapošljava kao novinar i urednik u obrazovno-dokumentarnom programu Televizije Zagreb. Također radi kao scenarist i redatelj na više od 60 emisija obrazovnog, dokumentarnog i informativnog sadržaja. U tom razdoblju, posebno se bavi problemima istočnoeuropskih zemalja, odnosima tadašnjeg [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskog saveza]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] (serija Informbiro), te [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] (Staljin nad Vltavom, Praško proljeće, Baršunasta revolucija) kao i brojne druge serije. Devedesetih godina radi seriju emisija o ([[AIDS|AIDS-u]] i seriju propratnih kratkih spotova. Dolaskom demokratske vlasti i [[HDZ]]-a, odlazi s HRT-a, te prelazi u [[Yutel]], a već godinu kasnije postaje [[slobodni suradnik]] i snimatelj, dobivajući angažmane za velik broj europskih televizijskih kuća i novinskih agencija. Kao novinar i snimatelj intenzivno je prisutan za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] i sukoba u ostalim republikama bivše Jugoslavije od [[Slovenija|Slovenije]] do [[Makedonija|Makedonije]], gdje su središte njegovog interesa stradanja civila, logori, egzodus i izbjeglički kampovi, te stradanja djece, sudbina žena i staraca. Po svršetku rata na području bivše Jugoslavije radi kao scenarist i redatelj dokumentarnih priloga, emisija i serija s tematikom iz dnevnog i političkog života. === Emisija "Latinica" i kontroverze (2001.) === U jesen 2001. godine (29. listopada), dokumentarni film ''Oluja nad Krajinom'' javno je prikazan na Hrvatskoj radioteleviziji u sklopu političko-magazinske emisije ''Latinica'' urednika Denisa Latina. Emitiranje filma preraslo je u jednu od najnapetijih pravno-političkih debata u povijesti modernog hrvatskog novinarstva. U studijskoj raspravi nakon prikazivanja filma sudjelovali su: * '''Božidar Knežević''' – autor i redatelj filma * '''Maja Freundlich''' – novinarka i političarka, koja je u studiju zastupala stavove HDZ-a * '''Željko Olujić''' – odvjetnik i bivši glavni državni odvjetnik RH * '''Anto Nobilo''' – odvjetnik s iskustvom u domaćim i haaškim procesima * '''Vedrana Rudan''' – književnica i tadašnja kolumnistica tjednika ''Feral Tribune'' * '''Drago Hedl''' – istraživački novinar iz Osijeka Emisija je ogolila duboku polarizaciju u društvu. Konzervativni politički krugovi i braniteljske udruge oštro su osudili film i emisiju, optužujući autore za pokušaj kriminalizacije Domovinskog rata, dok su aktivisti za ljudska prava i dio javnosti branili projekt kao nužan korak u suočavanju s prošlošću i zločinima počinjenim nad civilima nakon vojno-redarstvene operacije "Oluja". ==== Tragična pogibija autora i post-festum događaji ==== Emitiranje emisije pokrenulo je višetjedni medijski pritisak i javni linč, koji je ubrzo zasjenjen tragedijom. Točno osam dana nakon emitiranja, '''6. studenoga 2001. godine''', autor filma Božidar Knežević poginuo je u teškoj prometnoj nesreći na cesti D1 u mjestu Bruvno kod Gračaca. Do nesreće je došlo kada se u zavoju, uslijed neprilagođene brzine, teretna kamionska prikolica zanijela, prešla u suprotnu traku i smrskala automobil u kojem je Knežević bio suputnik. Uz njega, na mjestu je poginuo i vozač osobnog automobila Borivoj Franceschi. Knežević je sahranjen 9. studenoga 2001. na zagrebačkom groblju Mirogoj, a istoga dana održana je i komemoracija u prostorijama Hrvatskog novinarskog društva (HND) u Zagrebu. Ispraćaj i izrazi sućuti istodobno su organizirani i u Podgorici. Zbog užarene političke klime, sumnje u okolnosti nesreće odmah su se pojavile u javnosti, a atmosferu zastrašivanja pojačali su incidenti koji su uslijedili: * Producent filma i osnivač Factuma, Nenad Puhovski, odmah u noći nakon Kneževićeve pogibije primio je telefonske prijetnje smrću. * Samo tjedan dana nakon Kneževićeve smrti, '''Žarku Puhovskom''' (tadašnjem predsjedniku HHO-a i sugovorniku u filmu koji je iznosio podatke o civilnim žrtvama) dogodio se gotovo identičan incident na cesti. ---- == Vanjske poveznice == * {{srp oznaka}} [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=301053 Božidar Knežević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120811103040/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=301053 |date=11. kolovoza 2012. }} * [http://www.monitor.hr/clanci/u-povodu-pogibije-bozidara-knezevica-autora-dokumentarnog-filma-oluja-nad-krajinom/15269/ Monitor.hr o Božidaru Kneževiću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110816181155/http://www.monitor.hr/clanci/u-povodu-pogibije-bozidara-knezevica-autora-dokumentarnog-filma-oluja-nad-krajinom/15269/ |date=16. kolovoza 2011. }} * [http://www.jutarnji.hr/sto-pokazuje-ukidanje--latinice--/632924/ Jutarnji.hr o Latinici i Oluji nad krajinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306083641/http://www.jutarnji.hr/sto-pokazuje-ukidanje--latinice--/632924/ |date=6. ožujka 2016. }} {{GLAVNIRASPORED:Knežević, Božidar}} [[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]] [[Kategorija:Crnogorski filmski umjetnici]] [[Kategorija:Filmski redatelji]] [[Kategorija:Životopisi, Podgorica]] jtw5hfjmlydkuky2ezcz7q7683sq8vt 0 73495 7565810 7295276 2026-07-29T02:12:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565810 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Shenzhen | ime_genitiv =Shenzhena | izvorno_ime =<small>深圳市</small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | slika_panorama =Shenzhen Skyline from Nanshan.jpg | veličina_slike =300px | opis_slike =Panorama Shenzhena s Nanshana | slika_zastava= | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država =Kina | slika_lokacijska_karta_opis =Shenzhen na karti Kine | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 22 | širina-minute = 33 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 114 | dužina-minute = 06 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|KIN}} | lokacija1_ime =[[Kineska pokrajina]] | lokacija1_info =[[Henan]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = Selo | utemeljenje_datum = 1953. | utemeljenje1_ime = Grad | utemeljenje1_datum = 1. ožujka 1979. | utemeljenje2_ime = Pod-pokrajina | utemeljenje2_datum = 1. svibnja 1980. | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po= | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[Gradonačelnik]] | ime_vođe =Chen Rugui | površina_bilješke = | površina_ukupna =2.050 [[kvadratni kilometar|km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = 1.748 km² | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 0-943,7 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2017.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo=12.528.300 | stanovništvo_gustoća = 6.100 /km² | stanovništvo_uže = 1.926.079 | stanovništvo_uže_gustoća = 2.400 /km² | stanovništvo_šire = 12.905.000 | stanovništvo_šire_gustoća = 7.400 /km² | stanovništvo_prazno1_ime = [[Metropolitansko područje]] | stanovništvo_prazno1 = 23.300.000 | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+8]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 518000 | pozivni_broj =0755 | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://english.sz.gov.cn/ english.sz.gov.cn] | bilješke = }} '''Šenžen''' ([[kineski]]: 深圳市, {{audio|Shenzhen pronunciation.ogg|IPA:[ʂən tʂən]}}, [[pinyin]]: ''Shēnzhèn''; [[kantonski]]: ''Sāmjan''; doslovno: „Duboki odvodi”) je grad na samom jugu [[kineske pokrajine]] [[Guangdong]] u južnom dijelu [[Kina|Narodne Republike Kine]]. Graniči sa specijalnom administrativnom oblasti [[Hong Kong]] na jugu, [[Huizhou]]om na sjeveroistoku i [[Dongguan]]om na sjeverozapadu, s kojima čini [[megalopolis]] u gospodarskom području delte [[Biserna rijeka|Biserne rijeke]] (zajedno s gradovima: [[Guangzhou]], [[Foshan]], [[Zhaoqing]], [[Jiangmen]], [[Zhongshan]], [[Zhuhai]] i [[Makao]] s druge strane [[zaljev]]a). [[Datoteka:Shenzhen city montage.png|mini|lijevo|250px|Razglednica Šenžena: East Pacific Center, KK100, trg Shun Hing, [[Šenženska burza]], Coastal City, [[Šenženski zaljev]] noću.]] == Zemljopisne odlike == [[Datoteka:香港天水圍空拍 - panoramio.jpg|mini|lijevo|Pogled iz zraka na Šenženski zaljev.]] Šenžen je smješten u južnom, središnjem dijelu poluotoka [[Kawloon]], u provinciji [[Guangdong]], 160&nbsp;km od glavnog grada centra provincije [[Guangzhou]], u [[riječna delta|delti]] [[Biserna rijeka|Biserne rijeke]]. Zaljev Tai Ya je na istoku dok mu je ušće rijeke [[Zhjijang]] granica prema zapadu. [[Jug]] ga povezuje s [[Hong Kong]]om od koga ga dijeli rijeka [[Šenžen (rijeka)|Šenžen]]. 200&nbsp;km jugoistočno je grad [[Zhuhai]], koji je poznato lokalno [[Turizam|turističko]] središte, a 30&nbsp;km južnije je središte Hong Konga, ([[Xianggang]]). [[Datoteka:Deep Bay, China 1.jpg|mini|lijevo|Pogled na Šenženski zaljev iz grada.]] Smješten je u podnožju primorskog gorja sa sjeverne strane, dok je na jugu, uz obalu, opasan morem te pješčanom obalom dužine 230&nbsp;km. Lokalno je [[tlo]] bogato mineralima i mnoštvom voda. Tu su rijeke Buji, Dasha, Guanlan, Pingdi, Zhujiang i Šenžen, a samo neka od jezera u blizini su: [[Xili]], Xiangmi i Yi. Prirodno, mnoštvo je izvora i vodopada. Tu je i izvor termalnog lječilišta [[Shinyan (jezero)|jezera Shinyan]], (''Yulu''), s temperaturom vode od 67,3&nbsp;°C, u provincijskom gradu [[Shinyan]]u. Grad ima dvije luke. Gradska luka na zapadu leži istočno u delti, 37&nbsp;km od Hong Konga, te 110&nbsp;km od Guangdzoua i po prirodi ima dubok gaz, mnoštvo brana koje olakšavaju siguran pristup dok je Biserna rijeka povezuje s mnogobrojnim gradovima unutar ušća. Istočna gradska luka je sjeverno od zaljeva Dapeng. Ona je otvorena prema pučini, mirnih je voda i smatra se za jednu od najboljih u Južnoj Kini. == Klima == [[Klima]] je suptropska, morska s mnoštvom sunčanog vremena, (2120 sati sunčanog vremena tijekom godine), i kiše (1950 [[mm]]). Ljeta i jeseni su tople, [[proljeće]] je ugodno dok je [[zima]] blaga. Prosječna godišnja [[temperatura]] iznosi 22,4&nbsp;°C. Temperaturne varijacije su male. Temperaturni maksimum je 36,6&nbsp;°C, a temperaturni minimum 1,4&nbsp;°C. Sezona [[kiša]] traje od svibnja do rujna s tajfunima tijekom ljeta i rane jeseni. Lanac [[planina]] podno kojeg grad leži, (brda Wutong, Yangtai i Nanshan), prirodna je zaštita od nepogoda, te je grad rijetko izravno pogođen. [[mjesec]] S V O T S L S K R L S P ---------------------------------------------- Max °C 19 19 22 26 29 31 32 32 31 29 25 21 Min °C 11 12 15 19 23 25 25 25 24 21 16 12 ---------------------------------------------- [[Padaline]] (mm) 27 55 67 147 248 308 317 338 267 47 38 23 == Povijest == [[Datoteka:南头古城.jpg|mini|desno|Ostaci starog grada Nantoua.]] [[Povijest]] ovog područja seže u [[neolit]]ik i pronađeno je mnoštvo arheoloških nalaza starih do 6000 [[godina]]. Tijekom povijesti, područje je bilo poznato kao ''općina Bao'an''. Prvotno, područje je bilo naseljeno lokalnim plemenom [[Baiye]]. Povijest kraja se može podijeliti u četiri razdoblja. Prvo razdoblje je razdoblje naselja '''Nantou''' (南头) koji je bio grad nasuprot zaljeva Qianhai još od 331. god., tada poznat kao '''Dongguan''' (东官). Život i lokalno [[gospodarstvo]] su do tada bili vezani uz [[ribarstvo]] i poljoprivredu. Grad je utvrđen 736. god., za vrijeme dinastije [[T'ang]] i postao je poznat kao '''Tunmen''' (屯门). Današnje zidine su iz 1394. god. ([[dinastija Ming]]), kada je Nantou postao važno kinesko mornaričko središte. God. 1521. ispred njegove obale se odigrala [[pomorska bitka]], poznata kao „Bitka kod Tunmena”, u kojoj je mornarica dinastije Ming porazila portugalsku flotu.<ref>Zhidong Hao, ''Macau History and Society'', HKU Press, 2010., str. 12. {{ISBN|9789888028542}}</ref> Po procjeni povjesničara ovo razdoblje završava [[1573.]] god. [[Datoteka:Opening of Chinese Section of the Canton-Kowloon Railway 02.jpg|mini|Otvaranje pruge Canton-Kowloon (Guangzhou-Shenzen) 1911. god.]] Drugo razdoblje traje do godine [[1841.]] god. kada se administrativno uspostavlja lokalna [[regija]] [[Xinan]] sa središtem u '''Šenženu'''. Njeno je područje sezalo do Hong Konga, a gospodarski se oslanjalo na [[sol]], [[čaj]] i [[začin]]e. God. [[1842.]] [[Hong Kong]] je okupirala [[UK|Velika Britanija]], a čitav [[poluotok]] [[Kowloon]] godine [[1898.]] god. Od 1941. do predaje 1945., Šenžen, zajedno s većim dijelom južne Kine, okupirali su [[Japanci]], koji su ga koristili kao bazu za okupaciju Hong Konga.<ref>[http://m.sohu.com/n/417722103/?pvid=000115_3w_a 日军进攻香港的深圳前夜(组图) (Japanski napad na Shenzhen u Hong Kongu)], Shenzhen Večernje vijesti 29. rujna {{zh}} Pristupljeno 5. rujna 2019.</ref> Treće se povijesno razdoblje proteže od 1945. do 1979. godine kada je okrug Bao'an (宝安县), kojemu je Shenzen bio glavni grad, promoviran u prefekturu. Od tada se prefektura zove po glavnom gradu, Shenzenu. [[Datoteka:1998年春节莲花山顶 Shenzhen 1998 - panoramio.jpg|mini|lijevo|Poslovna četvrt Futian CBD u proljeće 1998.]] Četvrto razdoblje počinje [[1979.]] godine kada kao najobičnije ribarsko naselje s 30.000 stanovnika postaje prva specijalna ekonomska zona, eksperimentalni poligon za primjenu [[Kapitalizam|kapitalističkog]] principa poslovanja u Kini. Odluku je za taj korak donio karizmatični političar [[Deng Xiaoping]] u svibnju [[1980.]] Izbor grada je bio logičan pošto je Šenžen s Hong Kongom, tada neprikosnovenim ekonomskim centrom dijelio mnoge stvari kao što su etničko podrijetlo, kultura i jezik. Šenžen je jedini grad u provinciji u kojem se govori [[mandarinski jezik]], za razliku od ostatka provincije Guangdong i Hong Konga gdje se govori kantoneški jezik. To je bilo dovoljno da se privuče financijski kapital iz svijeta u Kinu kojoj je prednost bila, i danas još uvijek je, jeftina radna snaga. [[Datoteka:Civic Center, Shenzhen Lianhuashan Park (2018.9) Daytime.jpg|mini|Futian CBD u ljeto 2018. iz parka Lianhuashan]] Politička se je [[ideja]] pokazala više nego uspješnom. Već [[1988.]], tada već velik grad, postaje samostalna administrativna jedinica. Nekada anonimno [[selo]] praktički preko noći postaje jedan od najvećih gradova u porječju Biserne rijeke, a od ranih osamdesetih godina jedan je od gradova koji rastu najbrže na svijetu. Mnogoljudnoj Kini koja dan danas ima [[Socijalizam|socijalističko]] političko uredjenje Shenzen je dao smjernice za uvođenje [[Kapitalizam|kapitalizma]] i zapadnjačkom principu poslovanja. Veliki grad je zapravo [[Urbana aglomeracija|aglomeracija]] sastavljen od relativno manjih gradova koji logistički posjeduju sve potrebno za život. Lokalno [[stanovništvo]] je polarizirano između dva ekstrema po obrazovanju (visokoobrazovani u gradu i niskoobrazovani u susjednim gradovima) što stvara velik ekonomski jaz. == Stanovništvo == [[Datoteka:Shenzhen, China, city population dynamics.png|mini|300px|Grafikon porasta broja stanovnika u Shenzenu. Legenda: <br>[[File:Blue pog.svg|8px]] populacija s rezidencijalnom dozvolom (''hukou'')<br>[[File:Red pog.svg|8px]] populacija bez rezidencijalne dozvole.]] Površina gradske prefekture je 2,050&nbsp;km², gdje se broj stanovnika procjenjenuje na 12,5 milijuna (2017.). Grad je srce urbane zone koja ima oko 12,9 milijuna stanovnika. No, uključujući prigradska naselja broj stanovnika približava se broju od 23,3 milijuna. U gradu je registrirano oko 4 milijuna automobila. Migracija u ovo područje nije novina. Ljudi su dolazili još od [[12. stoljeće|12. stoljeća]]. Useljenje u grad je danas striktno ograničila vlast. 70% stanovnika Shenzena u biti niti nema pravo stalnog boravka. Vlasti smatraju kako bi potpuno otvaranje gradskih granica privuklo dodatne milijune ljudi što bi grad napravilo manje konkurentnim, te izazvalo dodatne socijalne probleme, ali se od 2016. god. grad polako otvara.<ref>Hu Ming, ''[http://sz.southcn.com/content/2016-02/03/content_141965237.htm Shenzhen će povećati udio registrirane populacije, očekuje se da će ove godine dodati 380.000] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170418165716/http://sz.southcn.com/content/2016-02/03/content_141965237.htm |date=18. travnja 2017. }}'', Shenzhen Vijesti, 3. veljače 2016. {{zh}} Pristupljeno 5. srpnja 2019.</ref> Jedna je od posljedica takve politike je da je u blizini Shenzena izraslo mnoštvo relativno većih gradova popunjenih migrantima sa svih strana, koji tu čekaju priliku ulaska. Statistički, prosječna je dob stanovnika manja od 30 godina. Jedna petina stanovništva je između 20 i 24 godine starosti a čak je 97% mlađe od 60 godina. Žene su u većini, preferirane od vlasti u odnosu na muško stanovništvo što je vezano s potrebama u lokalnoj administraciji i proizvodnji gdje su se žene pokazale kao prilagodljivije. Unatoč činjenici da su grad i njegova okolica puni doseljenika željnih posla, gotovo 200.000 radnih mjesta je nepopunjeno. {| align="center" border="0" cellspacing="2" cellpadding="5" style="border:1px solid #AAAAAA;" |-bgcolor="#AAAAFF" |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Kretanje broja rezidencijalnog stanovništva |-bgcolor="#eeeeff" ! 1990. !! 2000. !! 2009. !! 2010. !! 2016. (proc.) |- bgcolor="#f7f9ff" | align=center| 350.727<ref name="autogenerated1">''[https://web.archive.org/web/20130614231330/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&lng=de&des=wg&geo=-54&srt=npan&col=adhoq&msz=1500&men=gcis&lng=en China: largest cities and towns and statistics of their population]'', www.world-gazetteer.com, 17. prosinca 2012. {{zh}} Pristupljeno 2. srpnja 2019.</ref> | align=center| 719.081<ref name="autogenerated1" /> | align=center| 1.284.796<ref name="autogenerated1" /> | align=center| 2.500.000.<ref name="popis">[https://web.archive.org/web/20120309025234/http://www.cc.jl.gov.cn/wcss/cczf/info/2011-08-16/1408/149776.html Izvješće Državnog zavoda za statistiku Narodne Republike Kine o glavnim podacima popisa stanovništva 2010.], Nacionalni zavod za statistiku Kine, 20. srpnja 2011. {{zh}} Pristupljeno 2. srpnja 2019.</ref> | align=center| 3.670.000 |} == Uprava == Grad je podijeljen na tri dijela: * '''[[Specijalna ekonomska zona]]''' (SEZ), financijsko i poslovno središte površine 327,5&nbsp;km, koje se proteže u smjeru [[istok]]-[[zapad]], između naselja Beizajiao i Anli i to je područje koje posjećuje poslovni svijet. Od sveukupno šest administrativnih jedinica u okviru grada, [[SEZ]] tvore: **'''[[Futian]]''' (78,65&nbsp;km²) slovi kao administrativno središte. **'''[[Luohu]]''' (78,75&nbsp;km²) u centru je središte za financije i bankarstvo. **'''[[Nanshan]]''' (185,49&nbsp;km²) na zapadu je središte proizvodnje pretežno visoke tehnologije. **'''[[Yantian]]''' (74,63&nbsp;km²) je centar za [[transport]], drugi po veličini u Kini, četvrti lučki kontejnerski terminal po veličini na svijetu. * '''Grad Šenžen''' koji je sastavljen od SEZ i distrikta '''[[Bao'an]]''' (713&nbsp;km²) i '''[[Longgang]]''' (844&nbsp;km²). * '''Općina Šenžen''' kojoj pripadaju još i distrikti '''[[Guangming]]''' (155,44&nbsp;km²), '''[[Pingshan]]''' (167&nbsp;km²) i '''[[Longhua]]''' (175,58&nbsp;km²). {| class="wikitable" style="margin:1em auto 1em auto; width:90%; text-align:center" |- ! colspan="10" |'''Upravna podjela Šenžena''' |- | colspan="10" |<div style="position: relative" class="center"> {{Image label begin|image=Administrative Division Shenzhen 2.png|width=600|link=}} {{Image label|x=660|y=380|scale=450/750|text='''[[Futian]]'''}} {{Image label|x=770|y=350|scale=450/750|text='''[[Luohu]]'''}} {{Image label|x=530|y=390|scale=450/750|text=[[Nanshan, Shenzhen|'''Nanshan''']]}} {{Image label|x=900|y=320|scale=450/750|text='''[[Yantian]]'''}} {{Image label|x=470|y=250|scale=450/750|text='''[[Bao'an]]'''}} {{Image label|x=630|y=200|scale=450/750|text=[[Longhua, Shenzhen|'''Longhua''']]}} {{Image label|x=1000|y=220|scale=450/750|text=[[Pingshan, Shenzhen|'''Pingshan''']]}} {{Image label|x=770|y=270|scale=450/750|text=[[Longgang, Shenzhen|'''Longgang''']]}} {{Image label|x=470|y=130|scale=450/750|text='''[[Guangming]]'''}} {{Image label|x=1130|y=300|scale=450/750|text=[[Dapeng novi ditrikt|<span style="color: grey;">'''Dapeng''']]}} </div> |- !! scope="col" rowspan=2 | Kineski upravni kodovi !! scope="col" rowspan=2 | Podjele !! scope="col" rowspan=2 | Površina (km²) !! scope="col" rowspan=2 | Stanovništvo 2014.<ref>{{Cite web |url=http://www.sz.gov.cn/ |trans-title=Shenzhen government official |script-title=zh:深圳政府在线 |access-date=25. rujna 2018. |title=Archived copy |archive-url=https://web.archive.org/web/20050724233239/http://www.sz.gov.cn/ |archive-date=24. srpnja 2005. |dead-url=no |df=dmy-all}}</ref> !! scope="col" rowspan=2 | Sjedište !! scope="col" rowspan=2 | Poštanski broj !! scope="col" colspan=2 | Podpodjele |- !! scope="col" style="width:45px;"| Pod-distrikti !! scope="col" style="width:45px;"| Stambene zajednice |- style="font-weight: bold" ! 440300 !! Šenžen (深圳市)<br>''Shēnzhèn Shì'' | 1996,78 || 10.779.215 ||[[Futian]] || 518000 || 74 || 775 |- ! 440303 !! [[Luohu]] (罗湖区)<br>''Luóhú Qū'' | 78,75 || 953.764 ||[[Huangbei]] || 518000 || 10 || 115 |- ! 440304 !! [[Futian]] (福田区)<br>Fútián Qū | 78,65 || 1.357.103 ||[[Shatou, Shenzhen|Shatou]] || 518000|| 10 || 115 |- ! 440305 !! [[Nanshan, Shenzhen|Nanshan]] (南山区)<br>''Nánshān Qū'' | 185,49 || 1.135.929 ||[[Nantou]] || 518000 || 8 || 105 |- ! 440306 !! [[Bao'an]] (宝安区)<br>''Bǎo'ān Qū'' | 398,38 || 2.736.503 ||[[Xin'an, Shenzhen|Xin'an]] || 518100 || 10 || 123 |- ! 440307 !! [[Longgang, Shenzhen|Longgang]] (龙岗区)<br>''Lónggǎng Qū''<nowiki>*</nowiki> | 387,82 || 1.975.215 ||[[Longcheng, Shenzhen|Longcheng]] || 518100 || 11 || 111 |- ! 440308 !! [[Yantian]] (盐田区)<br>''Yántián Qū'' | 74,63 || 216.527 ||[[Haishan]] || 518081 || 4 || 23 |- ! 440309 ! [[Longhua, Shenzhen|Longhua]] (龙华区)<br>''Lónghuá Qū'' | 175,58 || 1.434.593 ||[[Guanlan]] || 518110 || 6 || 100 |- ! 440310 ! [[Pingshan, Shenzhen|Pingshan]] (坪山区)<br>''Píngshān Qū'' | 167,00 || 311.557 ||[[Pingshan, Shenzhen|Pingshan]] || 518118 |6|| 30 |- ! 440311 ! [[Guangming]] (光明区)<br>''Guāngmíng Qū'' | 155,44 || 504.203 ||[[Guangming, Shenzhen|Guangming]] || 518107 |6|| 28 |- style = "background:lightgrey; height: 2pt" | colspan = "10" | |- | style="background:gray;"| &nbsp; ! [[Dapeng novi distrikt|Dapeng]] (大鹏新区)<br>''Dàpéng Xīnqū'' | 295,05 || 133.821 ||[[Dapeng]] || 518116 || 3 || 25 |- | style="background:gray;"| &nbsp; ! [[Qianhai]] (前海)<br>''Qiánhǎi'' | style="background:gray;" colspan="6"| |- |colspan="10"| :<nowiki>*</nowiki>Statistike ne uključuju nove podređene distrikte, oni su samo upravna područja koja nisu registrirana u Ministarstvu civilnih poslova. Tako je Dapeng podređen Longgangu. |} === Odnosi Hong Kong-Šenžen === Unatoč tome što su susjedi, legalno u istoj zemlji, dva megalopolisa su manje povezani nego se to pretpostavlja. Potpuno slobodno putovanje između Šenžena koji je ''Specijalna ekonomska zona'' i Hong Konga koji je ''Specijalna administrativna regija'', još nije u punoj mjeri dozvoljeno iako su vlasti tijekom [[2003.]] ograničile restrikcije vezane uz putovanja osoba iz kontinentalnog dijela Kine. Do tada, samo su grupne posjete bile moguće. Više od 9000 ljudi danas regularno putuje između Hong Konga i Shenzena. Većinom, to su poslovni ljudi iz Hong Konga koji tu rade kao obrnuto, te studenti koji svakodnevno odlaze u Hong Kong na predavanja. ==Gospodarstvo== [[Datoteka:Shenzhen Stock Exchange 1-2014.jpg|mini|Šenženska burza (SZSE)]] === Financijska prijestolnica/Luohu === Po količini korištenog stranog financijskog kapitala, Šenžen je treći u Kini. većina gospodarstva dolazi od industrije elektronike, IT usluga te high tech proizvoda. U posljednja dva desetljeća u njega je investirano preko 31.5 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]]. Investicije su podigle mnoštvo tvornica, pogona i trgovinskih kuća. Ostvarena su mnogobrojna zajednička ulaganja ([[Joint Venture]]), razvijena je [[trgovina]], [[financijski kapital]], [[Banka|banke]] i osiguravajuća društva). God. [[1990.]] ''Shenzhen Stock Exchange'' osnovana je kao burza nacionalnog karaktera i pod kontrolom Kineske nacionalne komisije za financije. Broj aktivnih kompanija na popisu burze je preko 550, dok je broj registriranih ulagača-dioničara oko 35 milijuna. Tržišna je vrijednost burze veća od 120 milijardi [[Američki dolar|US$]]. Tijekom dana, više od 610.000 prodaja rezultira nominalnom vrijednošću transakcija većom od 800 milijuna US$. [[Datoteka:Huawei 1.JPG|mini|Sjedište [[Huawei]]ja u Šenženu]] === Industrija/Nanshan === Od početka [[21. stoljeće|21. stoljeća]], [[megalopolis]] Šenžen je jedan od najvećih industrijskih centara svijeta, ([[elektronika]], komunikacije). Po samoj industrijskoj proizvodnji, drugi je u Kini i sjedište najuspješnijih nacionalnih i mnogobrojnih međunarodnih kompanija. Tu su domaće tvrtke [[Huawei]] i [[AZT]] kao i strane na području informacijske tehnologije, ([[IT]]) kao [[Foxconn]] i [[Apple]]. Znatan je dio isporučene elektronike baziran na [[Intel]] tehnologiji mikroprocesora. Grad je domacin godisnjeg sajma elektronike ''China Hi-tech Fair'' (CHTF). Šenžen je druga je po veličini slobodna ekonomska zona Kine iza one u provinciji [[Huinan]] s više od 120 000 proizvodnih tvrki. [[Tekstil]], [[odjeća]] [[hrana]], [[strojogradnja]], materijal za izgradnju te [[kemijska industrija]] ne zaostaju mnogo za primarnom, elektroniskom industrijom. U [[2001.]] broj radno aktivnog stanovništva je iznosio 3,3 milijuna. Iako je najveći broj radnika zaposlen u sekundarnom sektoru ekonomije, (industrijska proizvodnja zapošljava 1,45 milijuna ljudi), tercijarni sektor (gdje su obrazovanje, [[trgovina]], promet, servisi), raste dvostruko bržom godišnjom stopom, (11,6% : 5,5%). Privredne djelatnosti su u [[2005.]] bile zastupljene u proporcijama - 0,2% : 52,4% : 47,4%. Još od [[2001.]] Šenžen je jedan od gradova s najvećom ekonomskom moći, četvrti od svih u kontinentalnoj Kini. Prosječna stopa njegovog razvoja između 2001. i [[2005.]] je 16,3%. Godine [[2005.]] [[BDP]] grada je bio 492 milijardi [[Kineski juan|kineskih juana]], (oko 63 milijardi U$), 15 % više nego u [[2004.]] S izuzećem Hong Konga, regija ima najveći [[bruto domaći proizvod]] i prva je s obzirom na dohodak po zaposlenom u zemlji. [[Datoteka:Yantian-port from above.jpg|mini|Luka Yantian iz zraka]] === Gradske luke/Yantian === Šenžen ima tri velike luke, (''Yantian'', ''Shekou'',''Chiwan''), a sveukupno osam njih. Luka Yantian, (''Yantian International Container Terminal'') je druga luka po prometu u Kini danas najbliži konkurent onoj u [[Hong Kong]]u. God. [[2005.]] luke su za potrebe kineskog i svjetskog tržišta distribuirale više od 7,35 milijuna standardnih kontejnera robe, gotovo 30 milijuna tona robe s prometom većim za 19% u odnosu na godinu ranije. Početkom [[2006.]] odobrene su investicije u lokalni terminal ''Maiwan''. Distributivna moć je dodatno ojačana izgradnjom 6 dodatnih gatova [[2010.]] godine i sada ih je ukupno 15. Kao prometno raskrižje roba za Kinu i svijet, Šenžen je po stopama razvoja prvi u posljednjih deset godina. == Promet== [[Datoteka:Shenzhen Bao'an Airport.jpg|mini|lijevo|Terminal 3 Internacionalne zračne luke Shenzhen Bao'an.]][[Datoteka:Shenzhen_Railway_Station_2008.jpg|mini|Centralna željeznička postaja]] [[Zračna luka]] grada, ''Shenzhen Bao'an International Airport'', je 36&nbsp;km od strogog centra grada u dijelu Fuyong. Mnogobrojnim zračnim linijama grad je povezan s kontinentalnom Kinom i sve više s međunarodnim odredištima. Zrakoplovna luka je sjedište lokalne kompanije ''Shenzhen Airlines'' koja ima dodatni [[terminal]] za transport robe. Prednost je zračne luke Šenžena jeftiniji i lakši pristup unutrašnjosti Kine nego je to još danas u logističkom i administrativnom pogledu slučaj s uzletištem u [[Hong Kong]]u. Centralna željeznička postaja, ''Shenzhen Railvay Station'', je na raskrižju bulevara Hapin Lu, Jianshe Lu i Ramin Lu u dijelu Lo Wu uz granicu prema Hong Kongu. Odavde, česti vlakovi voze za provincijski centar [[Guangdzhou]], te daljnja odredišta kao što su Jiujiang, Maoming, [[Shantu]] i naravno, u konačnici glavni grad [[Peking]]. U distriktu Nanshan je druga postaja lokalnog karaktera, ''Shanzhen Xi'', s manjim linijama prema gradu [[Hufei]]. Putovanje lokalnim vlakom od Hong Konga, (''Kawloon Tong KCR'') do Šenžena traje otprilike 40 minuta. Vlakovi polaze svakih 3 do 8 minuta između 5.30 i 24 sata. [[Datoteka:Shenzhen Metro Line 4 Train 20141124.JPG|mini|Unutrašnjost vlaka [[Šenženski metro|''Šenženskog metroa'']]]] [[Autobus]] je efikasno sredstvo za promet unutar grada i put prema odredištima kao što su Guangdzhou, Humen, [[Xiamen]]. Središnji autobusni terminal se nalazi u distriktu Lo Wu uz trgovinski centar. Taksi vozila su podijeljenu u tri skupine. Zeleno obojeni voze izvan SAZ, dok su oni žute boje samo za promet unutar nje. Crvena [[boja]] vozila je znak neograničenosti u kretanju. Dio grada Shekou, zapadno od centra je ishodište flotile hidroglisera koji povezuju Šenžen s gradovima Zhuhai, [[Makau]], [[Hong Kong]], te najbližim zrakoplovnim lukama. Kao peti grad u zemlji, (uz [[Guangzhou]], Peking, [[Šangaj]], [[Tianjin]]), od kraja [[2004.]] Šenžen posjeduje podzemnu željeznicu, ([[Šenženski metro|''Šenženski metro'']]). Trenutno su u prometu dvije linije dok su dodatne dvije u izgradnji. Jedna od linija vodi od raskrižja Lo Wu i njene centralne željezničke postaje do lokacije ''Windows of the World'' prema sjeveru i koja je jedna od glavnih gradskih atrakcija. Druga prometuje od Huangganga prema sjeveru. Sa sustavom koji raste doslovno preko noći, Lo Wu je već sada povezan s većim dijelom Šenžena u pravcu istok-zapad. ==[[Arhitektura]]== [[Datoteka:Shenzhen-centreville.jpg|mini|KK100 (središte) i zgrada Diwang (desno).]] [[Datoteka:Ping'an International Financial Center in June 2017 from 3rd Fuhua Rd.jpg|mini|[[Ping An IFC]] 2017.]] Veliki građevinski radovi provedeni u Šenženu tijekom protekla tri desetljeća gotovo su potpuno uništili povijesnu arhitekturu koja je prevladavala u gradu prije statusa „posebne gospodarske zone”. Neke od povijesnih građevina u gradu su ili rekonstrukcije (utvrda Chiwan, Hram Tianhou, Mauzolej Zhao Binga, utvrda Dapin) ili potpuno novi modeli.<ref>''[http://www.travelchinaguide.com/cityguides/guangdong/shenzhen/ Shenzhen Travel Guide: Attractions, History, Tips, Visa on Arrival]'', www.travelchinaguide.com, 2. prosinca 2018. {{eng oznaka}} Pristupljeno 6. srpnja 2019.</ref> Ipak, 6.000 godina povijesti ovdje je ostavilo tragove. Jedan od njih je 50&nbsp;km od centra grada u okviru drevnog urbanog središta s dvorcima i utvrdama. To je stara ''Utvrda Dapeng'', podignuta [[1394.]] god. za vrijeme vladavine južne dinastije Ming, a naselje je služilo kao obrambena lokacija. Tijekom devedesetih godina, u doba pune ekspanzije Šenžen je gradio bulevar svakih tri dana i grad je danas vizualno čudo nakon sumraka, stvoren da impresionira svijet. Posjeduje preko 12 građevina viših od 300 m dok je sam ''[[Ping An IFC|Ping An Internacionalni Financijski Centar]]'', sa svojih 599 m druga u Kini i 4. u svijetu po visini: {| cellpadding="15" |- valign="top" | * [[Ping An IFC]], 599 m (2017.) 115 katova * [[KK100]], 441,8 m (2011.) 100 katova * China Resources Headquarters, 392 m (2018.) 87 katova * Shum Yip Upperhills Tower 1, 388 m (2018.) 80 katova * Trg Shun Hing (zgrada Diwang), 384 m (1996.) 69 katova * SEG Plaza, 356 m (2000.) 70 katova * Hanking Center, 350 m (2018.) 65 katova || * One Shenzhen Bay Tower 7, 341 m (2018.) 71 kat * Hon Kwok City Center, 329 m (2017.) 80 katova * Baoneng Center, 327 m (2018.) 65 katova * East Pacific Business Center Tower A, 306 m (2013.) 85 katova * Chang Fu Jin Mao Tower, 303 m (2015.) 68 katova * Zhongzhou Holdings Financial Center, 301 m (2015.) 61 kat |} Više je nebodera izgrađeno u Šenženu 2016. godine, nego u cijelom SAD-u i Australiji zajedno, što govori o brzini u kojoj je panorama grada izmijenjena.<ref>Melia Robinson, ''[http://www.businessinsider.com/china-skyscrapers-built-in-2016-2017-1 One Chinese city built more skyscrapers in 2016 than the US and Australia combined]'', Business Insider, 17. siječnja 2017. {{eng oznaka}} Pristupljeno 6. srpnja 2019.</ref> == Turizam == [[Datoteka:Lianhuashan Garden.jpg|mini|lijevo|Park Lianhuashan (莲花山, „Lotusovo brdo”)]] [[Datoteka:SplendidChina-TempleOfHeaven.jpg|mini|Minijaturni [[Nebeski hram]] u tematskom parku „Prelijepa Kina”, Šenžen.]] Grad je lako previdjeti kao turističku destinaciju. Ne postoji na mnogim atlasima i kartama, a planiran sa svrhom, Šenžen nudi mnogo. ''Lianhuashan, Lizhi, Wutongshan'' su samo najveći od prelijepih i javnosti dostupnih, planski izgrađenih parkova. Mnogo je prirodnih rezervata u samim gradskim granicama (NP Wutongshan, Ekopark mangrova, Safari Park u Nanshanu i dr.). Najpoznatije su atrakcije: [[Datoteka:Shenzhen Bay Bridge 2.jpg|mini|[[Most Šenženskog zaljeva]] povezuje Dongjiaotou u Šenženu s Ngau Hom Shek u Hong Kongu.]] * „OCT Istok” (东部华侨城) je glavno odmaralište u Šenženu od 2007. god. Prostire se na 9&nbsp;km² i podijeljeno je na 3 tematska parka: „Dolina vitezova” (大侠谷), Dolina potoka čaja (茶溪谷) i Vjetrovita dolina (云海谷), u kojima se nalazi 8 hotela i budistički hram. *„Prelijepa Kina, narodno selo” (锦绣中华民俗村 ''Jǐnxiù Zhōnghuá Mínsú Cūn'') je jedan od najvećih tematskih parkova nasvijetu u kojemu se odražava povijest, kultura, umjetnost, stara arhitektura Kine (replike kineskih nacionalnih spomenika), ali i običaji i baština raznih kineskih narodnosti. * „Prozor u svijet” (世界之窗 ''Shìjiè zhī Chuāng''), tematski park na zapadu grada u kojemu je na 48 ha rekonstruirano 130 svjetskih turističkih atrakcija kao što su: 100 m visok [[Eiffelov toranj]], [[Piramide u Gizi]], [[Sindneyska opera]], [[Mount Rushmore]], [[Taj Mahal]] i dr. *Zabavni park „Dolina radosti” (欢乐谷) iz 1998. sadrži brojne sportske zone i atrakcije kao što je Španjolski trg i Trg crtića. * „Svijet Minska” je mjesto gdje leži zastarjeli [[Rusija|ruski]] [[nosač aviona]] ''Minsk'' kao i ruski vojni avioni koje je nekad koristila Narodna vojska. Unutrašnjost plovila je puna videoigara i povijesti vezanih uz [[pomorstvo]], avijaciju i navigaciju. * [[Botanički vrt]] uz jezero ''Xinhu'' (仙湖) iz 1982. pokriva 590 ha oko jezera i sadrži hram Hunfa, najveći budistički hram u Šenženu, izgrađen 1985. na mjestu starog hrama. * Odmaralište [[Xiaomeisha]] plaže (小梅沙) u Yantianu ima brojne atrakcije i akvarije kao što je Oceanski teatar, Muzej znanosti i tehnologije, Muzej zrakoplovih modela, Oceanski vrt, Posejdonov vrt, Otok kornjača i dr. * Ulica Zhongying je ulica koja je tijekom povijesti često bila pod kontrolom dviju nacija, britanske i kineske. Fizički je i danas podijeljena na dva dijela s 8 ogromnih kamenih gromada. Polovina ulice vodi iz Specijalne ekonomske zone u Hong Kong. * Promenada Dameisha === Kupovina === Mnoštvo posjetitelja iz Hong Konga dolazi zbog kupovine s pretpostavkom da su [[roba]] kao i usluge jeftinije u Šenženu. Posjetitelji najčesće nisu u stanju napraviti realnu procjenu vrijednosti robe. Cijene u mnogo slučajeva nisu označene i cjenkanje je dozvoljeno no ne i efikasno pa je konačan rezultat najčešće razočarenje. Najposjećeniji trgovački centar za posjetitelje je "Luohu Commercial City" uz centralnu željezničku stanicu. Više je mjesta slovi kao povoljno mjesto za kupnju robe. Ako je predmet [[odjeća]] i [[obuća]], najbolje je mjesto za to u blizini centralnog željeznickog terminala. Ako je [[elektronika]] u pitanju, najjeftinije je do nje doći u trgovinama izmđu luksuznog hotela '''[[Shangri La]]''' i tvrtke ''Seg Electronics Co.'' U slučaju obuće, odjeće te kozmetike koja ima ''[[ime]]'', dobra su mjesta ''Xiwu'' i '''International Commercial market''' u blizini kazališta. Proizvode dobre kakvoće moguće je naći u uzduž ''Boundary St.'' u distriktu ''Shatoujiau'', te u dijelu grada zvanom ''Dong Men''. Najposjećeniji je trgovinski centar među ljudima koji tu žive mega-centar '''[[Hua Quiang Bei]]''' sjeverno od ulice "Huang Qiang Road". Posjetitelji najčešće ostaju u području Shekou, ([[poluotok]] zapadno od centra), koje je isto tako područje u kojem i živi najveći broj stranaca. Tu je mnoštvom barova i restorana zapadnog tipa. U blizini, [[Francuska|francuski]] putnički [[brod]], svojedobno konfisciran od strane kineskih vlasti ubetoniran je tu u gat kao turistička atrakcija. == Gradovi partneri == {| cellpadding="15" |- valign="top" | * [[Apia]] {{Z+X|SAM}} (2015.) * [[Barcelona]] {{Z+X|ŠPA}} (2012.) * [[Brescia]] {{Z+X|ITA}} (1991.) * [[Brisbane]] {{Z+X|AUS}} (1992.) * [[Gwangyang]] {{Z+X|JKO}} (2004.) * [[Haifa]] {{Z+X|IZR}} (2012.) * [[Houston, Teksas]] {{Z+X|SAD}} (1986.) * [[Johor Bahru]] {{Z+X|MALE}} (2006.) * [[Kaloča]] {{Z+X|MAĐ}} (2011.) || * [[Kingston na Hullu]] {{Z+X|UK}} * [[Kingston]] {{Z+X|JAM}} (1995.) * [[Lomé]] {{Z+X|TOG}} (1996.) * [[Luksor]] {{Z+X|EGI}} (2007.) * [[Montevideo]] {{Z+X|URU}} (2009.) * [[Nürnberg]] {{Z+X|NJE}} (1997.) * [[Perm (Permski kraj, Rusija)|Perm]] {{Z+X|RUS}} (2006.) * [[Poznań]] {{Z+X|POLJ}} (1993.) * [[Reno, Nevada]] {{Z+X|SAD}} (2008.) || * [[Rotherham]] {{Z+X|UK}} (2007.) * [[Sukagawa]] {{Z+X|JAP}} (1993.) * [[Samara]] {{Z+X|RUS}} (2008.) * [[Temišvar]] {{Z+X|RUM}} (2007.) * [[Torino]] {{Z+X|ITA}} (2007.) * [[Tsukuba]] {{Z+X|JAP}} (2004.) * [[Valonski Brabant]] {{Z+X|BEL}} (2003.) * [[Vienne]] {{Z+X|FRA}} (1994.) |} ==Izvori== {{commonscat|Shenzhen}} {{izvori|30em}} == Vanjske povezice == *[http://nl.youtube.com/watch?v=ia0hw3sOVcU&feature=related O Shenzenu - video] *[http://shenzhen.ixpat.com Oglasnik - za strance koji žive u gradu] *[http://www.szairport.com/index_e.asp Zrakoplovna luka Shenzhen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070107041615/http://www.szairport.com/index_e.asp |date=7. siječnja 2007. }} *[http://www.htpbbs.com Shenzhen High Tech] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190606002228/http://htpbbs.com/ |date=6. lipnja 2019. }} *[http://www.chinamedicaluniversity.org China Medical University] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080704055905/http://www.chinamedicaluniversity.org/ |date=4. srpnja 2008. }} *[http://news.yahoo.com/s/nm/20081212/wl_nm/us_china_reforms_shenzhen_2 Shenzen - na engleskom] [[Kategorija:Gradovi u Kini]] [[Kategorija:Shenzhen| ]] h91b86en32q9is5lbs4w5jg7jryu1vv 0 73668 7565787 7307735 2026-07-28T22:26:45Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565787 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Đurići |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|VSŽ}} |općina = [[Drenovci]] |najbliži grad = [[Županja]], [[Brčko]] |površina = 25,9 |visina = |z. širina = 44.88 |z. dužina = 18.91 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 206 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 32263 Đurići |pozivni broj = +385 (0)32 |autooznaka = ŽU |web = |bilješke = }} '''Đurići''' su selo na samom jugu [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]]. Nalazi se blizu granice s [[BiH|Bosnom i Hercegovinom]], a pripada općini [[Drenovci]]. Sa selima [[Županja|županjske]] Posavine spada u područje [[Cvelferija|Cvelferije]]. == Povijest == === Poplava 2014. godine === {{glavni|poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014.}} Tijekom poplave u svibnju 2014. godine Đurići su bili okruženi vodom. Žene, djeca i starije osobe su evakuirane kao i dio stoke. Dio stanovnika je ostao u selu braneći ga od vode. Poplavljeno je bilo 80-ak od 150 kuća.<ref name="24sata">{{citiranje www |url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pocela-obnova-u-poplavama-stradalim-djuricima-i-strosincima---345382.html |naslov=Počela obnova u poplavama stradalim Đurićima i Strošincima |preuzeto=14. siječnja 2015. |rad=dnevnik.hr}}</ref> == Stanovništvo== {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Đurići |p1857=344 |p1869=340 |p1880=314 |p1890=404 |p1900=489 |p1910=582 |p1921=542 |p1931=589 |p1948=681 |p1953=706 |p1961=668 |p1971=630 |p1981=534 |p1991=457 |p2001=418 |p2011=286 |p2021=206 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} <br> == Šport == U naselju je do 2014. godine postojao [[nogomet]]ni klub [[NK Mladost Đurići|Mladost]].<ref>[http://www.poslovna.hr/lite/nk-mladost/325655/subjekti.aspx Poslovna.hr: NK Mladost Đurići] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180213021900/http://www.poslovna.hr/lite/nk-mladost/325655/subjekti.aspx |date=13. veljače 2018. }}, pristupljeno 12. veljače 2018. godine</ref> == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Drenovci}} {{Naselja Cvelferije}} [[Kategorija:Naselja u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] [[Kategorija:Cvelferija]] gdeojwg9ue4nliycyzykmxa3odzqopy 0 75145 7565853 7095208 2026-07-29T09:08:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565853 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Šumarina |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|OBŽ}} |općina = [[Beli Manastir]] |najbliži grad = [[Beli Manastir]] |površina = 5,2 |visina = 91 |z. širina = 45.779 |z. dužina = 18.581 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 421 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 31300 Beli Manastir |pozivni broj = +385 (0)31 |autooznaka = BM |web = |bilješke = }} '''Šumarina''' ([[mađarski jezik|mađ.]] ''Benge'', [[srpski jezik|srp.]] Шумарин, narodski Бенга), naselje u Gradu [[Beli Manastir|Belom Manastiru]] [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]] ([[Hrvatska|Republika Hrvatska]]). == Zemljopisni položaj == Šumarina je smještena u sjeverozapadnom dijelu [[Baranja|Baranje]], u [[mikroregija|mikroregiji]] [[Karašička aluvijalna nizina|Karašičke aluvijalne nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]]. Udaljena je 3 km od gradskog naselja Belog Manastira, 35 km sjeverno od [[Osijek]]a i 27 km južno od grada [[Mohač]]a u [[Mađarska|Mađarskoj]] (16 km od graničnog prijelaza [[Duboševica]]), na nadmorskoj visini od 91 m. Nalazi se na križištu županijske ceste [[Ž4035]] (Šumarina - [[D517]]) i lokalnih cesta [[L44006]] ([[Luč]] /Ž4034/ - Šumarina /[[Ž4035]]/) i [[L44008]] (Šumarina /[[Ž4035]]/ - [[Šećerana (Baranja)|Šećerana]] - [[Ž4036]]). == Stanovništvo == Za popisne godine 1880., 1890., 1921. i 1931. uključeni su i podaci za dio naselja [[Širine]]. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Šumarina |p1857=371 |p1869=355 |p1880=477 |p1890=527 |p1900=322 |p1910=310 |p1921=486 |p1931=538 |p1948=331 |p1953=369 |p1961=413 |p1971=485 |p1981=606 |p1991=655 |p2001=567 |p2011=486 |p2021=421 |napomena=U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela naselja u naselje Širine, općina Petlovac. U 1880., 1890., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselje Širine. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == Naselje '''Benge''' (nakon Prvog svjetskog rata: Šumarina) imalo je 1591. godine slavensko stanovništvo. Naseljeno je bilo i 1687. godine. Nakon toga je opustjelo. Ne zna se vrijeme ponovnog naseljavanja. Godine 1712. u naselju su živjeli [[Južni Slaveni]] - [[katolici]]. Početkom 19. stoljeća počinju se doseljavati [[Nijemci]], čiji broj nije nadmašio broj Južnih Slavena. Do 1991. godine naselje [[Širine]] (mađ. ''Braidaföld'') bile su zaselak naselja Šumarina. == Gospodarstvo == Gospodarsku osnovu '''Šumarine''' čine [[ratarstvo]], [[stočarstvo]] i [[trgovina]]. == Kultura == == Šport == [[NK Šampion Šumarina|NK Šampion]]<ref>(I.G.): [http://www.glas-slavonije.hr/212725/4/Sampioni-nabavili-dresove-iz-Skotske "Šampioni" nabavili dresove iz Škotske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141129060629/http://www.glas-slavonije.hr/212725/4/Sampioni-nabavili-dresove-iz-Skotske |date=29. studenoga 2014. }}, [[Glas Slavonije]], 10. listopada, 2013.</ref> == Obrazovanje == == Poznate osobe == * Saša Šipek, poznati pisac i pjesnik. == Znamenitosti i zanimljivosti == * Šumarina ima vlastitu župu sv. Josipa Radnika, čija je crkva dovršena 2005., a sama izgradnja započeta je 1984. godine. Pripada [[Baranjski dekanat|Baranjskom dekanatu]] [[Đakovačka i srijemska biskupija |Đakovačke i srijemske biskupije]]. Do 2005. godine bogoslužje se obavljalo u adaptiranoj kapeli-kući. == Izvori == * [[Borivoj Novaković]]: [[50 godina nogometa u Baranji]], [[Beli Manastir]], 2005. (str. 191/192) {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Mrva-naselje hr}} {{Beli Manastir}} [[Kategorija:Naselja u Baranji]] [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] [[Kategorija:Beli Manastir]] dwbu7yf7e44fq6vuqlk9gvgsgjmiydd 0 76092 7565743 7348633 2026-07-28T20:19:22Z ~2026-41809-05 368039 /* */ 7565743 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | ime_serije = Teletubbiesi | orig_naslov = Teletubbies | slika = Teletubbiesi.png | veličina = 200px | natpis_pod_slikom = Slika Teletubbies | format_serije = [[dječja serija]] | trajanje_epizode = 25min | autor = [[Anne Wood]]<br>[[Andrew Davenport]] | glumci = [[Dave Thompson]]<br>[[Mark Heenehan]]<br>[[Simon Shelton]]<br>[[John Simmit]]<br>[[Nikky Smedley]]<br>[[Pui Fan Lee]] | država = [[UK]] | tv_kuća = [[BBC]] | u_hrv = [[Nova TV]], [[HTV 2]] | početak_serije = | kraj_serije = | broj_epizoda = 365 (1997.)<br>120 (2015.) | imdb_id = 0142055 }} '''''Teletubbiesi''''' ([[engleski|engl.]] ''Teletubbies'') je [[BBC]]-ijeva [[Dječje televizijske emisije|dječja televizijska emisija]], posebno prilagođena za bebe i predškolsku [[Djeca|djecu]]. Poznato lice sunceta bio je Luka Debeljak sa 3 godine i 4 i pol mjeseci. Producira ju ''[[Ragddoll Productions]]'' studio. Stvorili su je [[Anne Wood]], kreativna direktorica iz ''Ragdoll Productions'' studija, i [[Andrew Davenport]], koji je napisao čitavih 365 epizoda ove popularne dječje serije. Serija je veoma brzo postigla poslovni i kritički uspjeh u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], kao i izvan nje, a postala je poznata i zapamćena po svojim visokim produkcijskim vrijednostima; osvojila je nagradu [[BAFTA|Britanske akademije filmske i televizijske umjetnosti]] [[1998.]] godine. Iako je serija ciljana na djecu između prve i četvrte godine života, serija je postala svojevrsni značajni [[kult]] kod starijih generacija, pogotovo kod studenata na [[Sveučilište|sveučilištima]]. "[[Teletubbiesi kažu "pa-pa!"]]" (ili ''Teletubbies say "Eh-oh!"'' na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]), jedina pjesma koja se vrti tijekom cijele serije, postigla je zavidno prvo mjesto na ''[[UK Singles Chart]]'' listi, u [[Prosinac|prosincu]] [[1997.]] i ostala je među prvih 75 pjesama čitava 32 tjedna, prodajući preko milijun kopija pjesme. Od 9. studenoga 2015. u Ujedinjenom Kraljevstvu emitira se nova serija (u Hrvatskoj nazvana Teletubbyji) u produkciji DHX Media koja je u međuvremenu kupila izvornu kuću. U Hrvatskoj se emitirala na HRT-u sa prve dvije sezone od ukupno četiri, od 4. prosinca do 20. ožujka 2018. == Osvrt i pregled serije == Serija prikazuje četiri raznobojna Teletubbie lika, svaki sa svojim vlastitim imenom. '''Tinky Winky''', '''Dipsy''', '''Laa-Laa''' i '''Po''' žive u svome futurističkome domu (''"Tubbytronic superdom"''), koji se nalazi u krajolik s bezbroj padina. Okoliš je prepun neobično pričljivog [[Cvijet|cvijeća]] i zvučnim [[truba]]ma nalik [[periskop]]ima. Jedina prirodna [[Životinje|fauna]] u čitavoj seriji jesu [[Zec|zečevi]] (iako se kroz gotovo čitavu seriju može čuti glasanje [[Ptice|ptica]], pogotovo glasanje [[Crnoglava grmuša|crnoglave grmuše]] i [[carić]]a). [[Klima]] u svijetu Teletubbiesa sunčana je i ugodna, izuzev povremenih nemirnih dana s [[Kiša|kišom]] i kišnim lokvama, i [[snijeg]]om tijekom [[božić]]nog razdoblja. Teletubbiese igraju glumci odjeveni u punjene i velike kostime, iako je set na kojem se epizode snimaju dizajniran na način da ne daje nikakav smisao za opseg i mjerilo veličine njihova tijela. Kostimi nejasno nalikuju na svemirska odijela. Teletubbiesi ne nose običnu, svakodnevnu odjeću. Umjesto odjeće, imaju [[krzno]] te imaju [[metal]]ne srebrnoplave pravokutne "ekrane" koji krase njihov [[abdomen]]. Ovi ekrani koriste se kako bi prikazali kratke filmske isječke, koji se obično ponavljaju bar jedanput. Kako se serija prikazuje u različitim zemljama diljem svijeta, filmski isječci prilagođeni su lokalnoj publici (britanski su isječci su standardni). Teletubbiesi imaju proporcije tijela, ponašanje i jezik jednogodišnjeg djeteta. Tempo i dizajn čitave serije razvio je [[Kognitivna psihologija|kognitivni psiholog]], Andrew Davenport, koji je seriji dao temeljnu strukturu i prilagodio ju je pažnji ciljane publike. Ponavljanje gotovo svake riječi poznato je svakoj osobi koja je ikada radila s malenom djecom. [[Datoteka:Teletubby_Sun.jpg|mini|'''Sunce u svijetu Teletubbiesa''']] Teletubbiesi komuniciraju grgljajućim dječjim jezikom koji je predmet nekih kontroverzi među pojedinim prosvjetiteljima, koji tvrde da ovakav način izmišljenog govora nije pogodan za malu djecu i šteti im (slična primjedba postojala je prije četrdeset godina zbog još jedne dječje serije, ''[[Flower Pot Men]]''). Teletubbiesi su u stadiju razumijevanja ljudskog govora, ali nisu još u potpunosti sposobni artikulirati ga, baš poput ciljane publike. Najčešće riječi koje Teletubbiesi izgovaraju jesu "Bok!" i "Pa-pa!", primjerice, kada Dipsy pozdravi Po s "Bok Po!", Po će mu odvratiti s "Bok Dipsy!", stalno ponavljajući pojedine riječi, kao što su "Bježi, bježi!" ili "Grli, grli!". "Grli, grli!" vjerojatno je najčešća interakcija koju će tijekom epizode svaki Teletubbies bar jednom zatražiti od drugog Teletubbiesa, ili svih Teletubbiesa, što će rezultirati entuzijastičnim grupnim zagrljajem (pripovjedač će na njihov zagrljaj svaki put zaključiti "Teletubbiesi se jako vole"). Nadrealan svijet u kojem žive zapravo su evokacija percepcije svijeta jednogodišnjaka, gdje im je rečeno što trebaju činiti i kada trebaju ići spavati, dok se događaju predivne i tajanstvene pojave, bez ikakva objašnjenja. Dijete u [[Sunce|suncu]] povremeno se glasno nasmije u kratkim isječcima. Odraslima smijeh ne predstavlja nekakvu vezu sa stimulativnim i humorističnim razvitcima u zapletu serije tijekom epizode. [[Prehrana]] Teletubbiesa isključivo se sastoji od Tubby Kreme (koju sišu kroz spiralnu zdjelicu sastavljanu od savijene slamke) i Tubby Tosta (okrugli tost sa smješkom). Jedan od njihovih prijatelja jest Noo-Noo, osjećajni usisavač. [[Datoteka:Noo_Noo.gif|mini|100px|'''Noo Noo''']] Tijekom [[2001.]] godine, produciranje serije otkazano je i najavljeno je da neće više biti novih epizoda. Navodno, ovo se dogodilo zbog pretjeranih zahtjeva povišenja plaća glumaca koji su nosili kostime Teletubbiesa. Doduše, kako je četverogodišnja produkcija prešla raspon ciljane publike, došlo se do zaključka da je snimanje novih epizoda nepotrebno, a postojeće će se epizode, njih 365, reprizirati tijekom narednih godina. U stvarnom životu, krajolik u kojem su Teletubbiesi živjeli smješten je u ruralnom [[Warwickshire]]u, u [[Engleska|Engleskoj]]. Nakon [[2002.]] godine, set je obrastao, i čekajući istek najma u [[2003.]] godini, set je ponovno postao [[farma]]. == Likovi == === Tinky Winky=== '''Tinky Winky''' najveći je od četiri Teletubbiesa, prekriven je ljubičastim krznom te ima antenu oblika [[trokut]]a na svojoj glavi. Prepoznatljiv je po svojoj crvenoj prtljazi (u seriji, opisana je kao "čarobna torba", ali je u medijima opisana kao ženska torbica) koju često nosi tijekom većine epizoda. === Dipsy=== '''Dipsy''' je muški Teletubbies s ravnom antenom na svojoj glavi. Prekriven je zelenim krznom. Njegov najdraži predmet je njegov crno-bijeli šešir. Dipsyjev je karakter potpuno različit od ostalih likova, i često će odbiti prijedloge ostalih Teletubbiesa. Primjerice, kada je u jednoj epizodi Laa-Laa svirala [[Gitara|gitaru]], Tinky Winky i Po pobjegli su, dok je Dipsy ostao, diveći se njenom sviranju gitare. === Laa-Laa === '''Laa-Laa''' je ženski Teletubbies, sa žutim krznom i kovrčavom antenom na glavi. Njen omiljen predmet njena je narančasta lopta. Veoma je zabrinuta za dobrobit ostalih i sebe smatra najboljom pjevačicom te obožava zabavu. === Po === Iako je [[spol]] ovog Teletubbiesa nepoznat široj javnosti, većina Po smatra muškim Teletubbiesom. Po je najmanji od četiri Teletubbiesa, i najčešće upada u nevolje, primjerice, trčeći preko drugih kako bi napravio Tubby nadjev. Njegova omiljena razbibriga jest vožnja romobilom. Od svih Teletubbiesa, Po se najčešće obraća publici. == Kontroverze oko Tinky Winkyija == Jedan od Teletubbiesa, Tinky Winky, privlači pažnju još uvijek postojećom kontroverzom iz [[1999.]] godine, zbog njegova nošenja crvene torbice koja nalikuje ženskoj torbici. U [[Veljača|veljači]], [[1999.]] članak u novinama ''National Liberty Journal'', izdanih od pastora evanđeoske crkve, Jerryja Falwella, koji je u članku upozoravao na moguću Tinky Winkyijevu [[homoseksualnost]], navodeći da je ljubičaste boje, koja je jedna od boja [[gay pride]]a, i ima trokutastu antenu, što je simbol gay pridea. Glasnogovornik ''Itsy Bitsy Entertainment Co.'', koji je licencirao likove i [[SAD]]-u, tvrdi da se radi o čarobnoj torbi. {{citat|Činjenica da nosi torbu ne čini ga homoseksualcem. Zaboga, pa radi se o dječjoj seriji. Misliti da smo u jednu dječju seriju ubacili seksualnu aluziju pomalo je neobično.}} U incidentu dojavljenom [[2000.]] godine, djevojčičin je Tinky Winky lutak izgovarao riječi ''"I've got a gun, I've got a gun"'' ("Imam pištolj, imam pištolj"). Kenn Viselman, predsjednik ''Itsy Bitsy Entertainment Co.'', ustvrdio je da je lutak zapravo govorio ''"Again, Again"'' ("Opet, opet"). == Satira == U vrhuncu njene popularnosti, serija je postala meta raznih izrugivanja, i u raznim emisijama i serijama prikazivana su parodije na nju. Nekoliko epizoda [[The Simpsons|Simpsona]] imaju parodije na Teletubbiese. Zapamćene epizode jesu ''"Days of Wine and D'oh'ses"'' gdje lik imena Gaa Gaa govori ''"Hurt everyone"'' ("Povrijedi svakoga") ali se ne obraća pažnja na to zbog "slatkog imena" samog lika, i ''"Blame it on Lisa"'' u kojoj Bart gleda brazilski dječji obrazovni program imena ''"Teletoobies"'' koja ima drukčiju pretpostavku, ali je naslov očita igra riječi s Teletubbiesima. [[Australija|Australska]] crtana emisija, ''Full Frontal'', uključivala je mnoge isječke koji su prikazivali ''"Telestubbiese"'', imena ''Tipsy'', ''Drinky-Drinky'', ''Blah'' i ''Paro''. Svi nalikuju na Teletubbiese, omotani su australskim etiketama piva, s podlošcima za pivo na glavama, i besciljno su lutali gradom čineći razne zločine. ''Mai Time'', [[Novi Zeland|novozelandska]] emisija, imala je isječke imena ''Smellie Grubbies'' (''Smrdljivi prljavci''), a likovi su nazvani ''Stinky Winky'', ''Dipstick'', ''Mars Bar'' i ''Poo''. == Alternativna imena == Teletubbiesi su mijenjali sadržaja kako bi se prilagodili emitiranju u različitim državama, često mijenjajući i sam naziv serije. *Teletabbisu (テレタッビス) – [[Japanski jezik|japanski]] naziv ([[katakana]]) *ტელეღიპუცები - [[Gruzijski jezik|gruzijski]] naziv *Teletupsud – [[Estonski jezik|estonski]] naziv *Teletapit – [[Finski jezik|finski]] naziv *Les Télétubbies – [[Francuski jezik|francuski]] naziv *Stubbarnir – [[Islandski jezik|islandski]] naziv *Teletubbanna – [[Irski jezik|irski]] naziv *Teletubbiene – [[Norveški jezik|norveški]] naziv *Teletubisie – [[Poljski jezik|poljski]] naziv *Телепузики (Telepuziki) – [[Ruski jezik|ruski]] naziv *Telebajski – [[Slovenski jezik|slovenski]] naziv *Teletubbies – [[Švedski jezik|švedski]] naziv *Teletobi (꼬꼬마 텔레토비) – [[Koreja|korejski]] naziv *Teletabiai – [[Litvanski jezik|litvanski]] naziv *Los Teletubbies (izgovara se teh-leh-TUB-bis) – [[Latinska Amerika|latinoamerički]] naziv *Teletabisi – [[Srpski jezik|srpski]] naziv *Teletabiler – [[Turski jezik|turski]] naziv [[Kategorija:Animirane televizijske serije]] aletex5l3z2789jax7orza72916djpu 7565754 7565743 2026-07-28T20:33:31Z Etiktov 253954 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-41809-05|~2026-41809-05]] ([[User talk:~2026-41809-05|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Flamingounicorn|Flamingounicorn]] 7348633 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | ime_serije = Teletubbiesi | orig_naslov = Teletubbies | slika = Teletubbiesi.png | veličina = 200px | natpis_pod_slikom = Slika Teletubbies | format_serije = [[dječja serija]] | trajanje_epizode = 25min | autor = [[Anne Wood]]<br>[[Andrew Davenport]] | glumci = [[Dave Thompson]]<br>[[Mark Heenehan]]<br>[[Simon Shelton]]<br>[[John Simmit]]<br>[[Nikky Smedley]]<br>[[Pui Fan Lee]] | država = [[UK]] | tv_kuća = [[BBC]] | u_hrv = [[Nova TV]], [[HTV 2]] | početak_serije = | kraj_serije = | broj_epizoda = 365 (1997.)<br>120 (2015.) | imdb_id = 0142055 }} '''''Teletubbiesi''''' ([[engleski|engl.]] ''Teletubbies'') je [[BBC]]-ijeva [[Dječje televizijske emisije|dječja televizijska emisija]], posebno prilagođena za bebe i predškolsku [[Djeca|djecu]]. Producira ju ''[[Ragddoll Productions]]'' studio. Stvorili su je [[Anne Wood]], kreativna direktorica iz ''Ragdoll Productions'' studija, i [[Andrew Davenport]], koji je napisao čitavih 365 epizoda ove popularne dječje serije. Serija je veoma brzo postigla poslovni i kritički uspjeh u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], kao i izvan nje, a postala je poznata i zapamćena po svojim visokim produkcijskim vrijednostima; osvojila je nagradu [[BAFTA|Britanske akademije filmske i televizijske umjetnosti]] [[1998.]] godine. Iako je serija ciljana na djecu između prve i četvrte godine života, serija je postala svojevrsni značajni [[kult]] kod starijih generacija, pogotovo kod studenata na [[Sveučilište|sveučilištima]]. "[[Teletubbiesi kažu "pa-pa!"]]" (ili ''Teletubbies say "Eh-oh!"'' na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]), jedina pjesma koja se vrti tijekom cijele serije, postigla je zavidno prvo mjesto na ''[[UK Singles Chart]]'' listi, u [[Prosinac|prosincu]] [[1997.]] i ostala je među prvih 75 pjesama čitava 32 tjedna, prodajući preko milijun kopija pjesme. Od 9. studenoga 2015. u Ujedinjenom Kraljevstvu emitira se nova serija (u Hrvatskoj nazvana Teletubbyji) u produkciji DHX Media koja je u međuvremenu kupila izvornu kuću. U Hrvatskoj se emitirala na HRT-u sa prve dvije sezone od ukupno četiri, od 4. prosinca do 20. ožujka 2018. == Osvrt i pregled serije == Serija prikazuje četiri raznobojna Teletubbie lika, svaki sa svojim vlastitim imenom. '''Tinky Winky''', '''Dipsy''', '''Laa-Laa''' i '''Po''' žive u svome futurističkome domu (''"Tubbytronic superdom"''), koji se nalazi u krajolik s bezbroj padina. Okoliš je prepun neobično pričljivog [[Cvijet|cvijeća]] i zvučnim [[truba]]ma nalik [[periskop]]ima. Jedina prirodna [[Životinje|fauna]] u čitavoj seriji jesu [[Zec|zečevi]] (iako se kroz gotovo čitavu seriju može čuti glasanje [[Ptice|ptica]], pogotovo glasanje [[Crnoglava grmuša|crnoglave grmuše]] i [[carić]]a). [[Klima]] u svijetu Teletubbiesa sunčana je i ugodna, izuzev povremenih nemirnih dana s [[Kiša|kišom]] i kišnim lokvama, i [[snijeg]]om tijekom [[božić]]nog razdoblja. Teletubbiese igraju glumci odjeveni u punjene i velike kostime, iako je set na kojem se epizode snimaju dizajniran na način da ne daje nikakav smisao za opseg i mjerilo veličine njihova tijela. Kostimi nejasno nalikuju na svemirska odijela. Teletubbiesi ne nose običnu, svakodnevnu odjeću. Umjesto odjeće, imaju [[krzno]] te imaju [[metal]]ne srebrnoplave pravokutne "ekrane" koji krase njihov [[abdomen]]. Ovi ekrani koriste se kako bi prikazali kratke filmske isječke, koji se obično ponavljaju bar jedanput. Kako se serija prikazuje u različitim zemljama diljem svijeta, filmski isječci prilagođeni su lokalnoj publici (britanski su isječci su standardni). Teletubbiesi imaju proporcije tijela, ponašanje i jezik jednogodišnjeg djeteta. Tempo i dizajn čitave serije razvio je [[Kognitivna psihologija|kognitivni psiholog]], Andrew Davenport, koji je seriji dao temeljnu strukturu i prilagodio ju je pažnji ciljane publike. Ponavljanje gotovo svake riječi poznato je svakoj osobi koja je ikada radila s malenom djecom. [[Datoteka:Teletubby_Sun.jpg|mini|'''Sunce u svijetu Teletubbiesa''']] Teletubbiesi komuniciraju grgljajućim dječjim jezikom koji je predmet nekih kontroverzi među pojedinim prosvjetiteljima, koji tvrde da ovakav način izmišljenog govora nije pogodan za malu djecu i šteti im (slična primjedba postojala je prije četrdeset godina zbog još jedne dječje serije, ''[[Flower Pot Men]]''). Teletubbiesi su u stadiju razumijevanja ljudskog govora, ali nisu još u potpunosti sposobni artikulirati ga, baš poput ciljane publike. Najčešće riječi koje Teletubbiesi izgovaraju jesu "Bok!" i "Pa-pa!", primjerice, kada Dipsy pozdravi Po s "Bok Po!", Po će mu odvratiti s "Bok Dipsy!", stalno ponavljajući pojedine riječi, kao što su "Bježi, bježi!" ili "Grli, grli!". "Grli, grli!" vjerojatno je najčešća interakcija koju će tijekom epizode svaki Teletubbies bar jednom zatražiti od drugog Teletubbiesa, ili svih Teletubbiesa, što će rezultirati entuzijastičnim grupnim zagrljajem (pripovjedač će na njihov zagrljaj svaki put zaključiti "Teletubbiesi se jako vole"). Nadrealan svijet u kojem žive zapravo su evokacija percepcije svijeta jednogodišnjaka, gdje im je rečeno što trebaju činiti i kada trebaju ići spavati, dok se događaju predivne i tajanstvene pojave, bez ikakva objašnjenja. Dijete u [[Sunce|suncu]] povremeno se glasno nasmije u kratkim isječcima. Odraslima smijeh ne predstavlja nekakvu vezu sa stimulativnim i humorističnim razvitcima u zapletu serije tijekom epizode. [[Prehrana]] Teletubbiesa isključivo se sastoji od Tubby Kreme (koju sišu kroz spiralnu zdjelicu sastavljanu od savijene slamke) i Tubby Tosta (okrugli tost sa smješkom). Jedan od njihovih prijatelja jest Noo-Noo, osjećajni usisavač. [[Datoteka:Noo_Noo.gif|mini|100px|'''Noo Noo''']] Tijekom [[2001.]] godine, produciranje serije otkazano je i najavljeno je da neće više biti novih epizoda. Navodno, ovo se dogodilo zbog pretjeranih zahtjeva povišenja plaća glumaca koji su nosili kostime Teletubbiesa. Doduše, kako je četverogodišnja produkcija prešla raspon ciljane publike, došlo se do zaključka da je snimanje novih epizoda nepotrebno, a postojeće će se epizode, njih 365, reprizirati tijekom narednih godina. U stvarnom životu, krajolik u kojem su Teletubbiesi živjeli smješten je u ruralnom [[Warwickshire]]u, u [[Engleska|Engleskoj]]. Nakon [[2002.]] godine, set je obrastao, i čekajući istek najma u [[2003.]] godini, set je ponovno postao [[farma]]. == Likovi == === Tinky Winky=== '''Tinky Winky''' najveći je od četiri Teletubbiesa, prekriven je ljubičastim krznom te ima antenu oblika [[trokut]]a na svojoj glavi. Prepoznatljiv je po svojoj crvenoj prtljazi (u seriji, opisana je kao "čarobna torba", ali je u medijima opisana kao ženska torbica) koju često nosi tijekom većine epizoda. === Dipsy=== '''Dipsy''' je muški Teletubbies s ravnom antenom na svojoj glavi. Prekriven je zelenim krznom. Njegov najdraži predmet je njegov crno-bijeli šešir. Dipsyjev je karakter potpuno različit od ostalih likova, i često će odbiti prijedloge ostalih Teletubbiesa. Primjerice, kada je u jednoj epizodi Laa-Laa svirala [[Gitara|gitaru]], Tinky Winky i Po pobjegli su, dok je Dipsy ostao, diveći se njenom sviranju gitare. === Laa-Laa === '''Laa-Laa''' je ženski Teletubbies, sa žutim krznom i kovrčavom antenom na glavi. Njen omiljen predmet njena je narančasta lopta. Veoma je zabrinuta za dobrobit ostalih i sebe smatra najboljom pjevačicom te obožava zabavu. === Po === Iako je [[spol]] ovog Teletubbiesa nepoznat široj javnosti, većina Po smatra muškim Teletubbiesom. Po je najmanji od četiri Teletubbiesa, i najčešće upada u nevolje, primjerice, trčeći preko drugih kako bi napravio Tubby nadjev. Njegova omiljena razbibriga jest vožnja romobilom. Od svih Teletubbiesa, Po se najčešće obraća publici. == Kontroverze oko Tinky Winkyija == Jedan od Teletubbiesa, Tinky Winky, privlači pažnju još uvijek postojećom kontroverzom iz [[1999.]] godine, zbog njegova nošenja crvene torbice koja nalikuje ženskoj torbici. U [[Veljača|veljači]], [[1999.]] članak u novinama ''National Liberty Journal'', izdanih od pastora evanđeoske crkve, Jerryja Falwella, koji je u članku upozoravao na moguću Tinky Winkyijevu [[homoseksualnost]], navodeći da je ljubičaste boje, koja je jedna od boja [[gay pride]]a, i ima trokutastu antenu, što je simbol gay pridea. Glasnogovornik ''Itsy Bitsy Entertainment Co.'', koji je licencirao likove i [[SAD]]-u, tvrdi da se radi o čarobnoj torbi. {{citat|Činjenica da nosi torbu ne čini ga homoseksualcem. Zaboga, pa radi se o dječjoj seriji. Misliti da smo u jednu dječju seriju ubacili seksualnu aluziju pomalo je neobično.}} U incidentu dojavljenom [[2000.]] godine, djevojčičin je Tinky Winky lutak izgovarao riječi ''"I've got a gun, I've got a gun"'' ("Imam pištolj, imam pištolj"). Kenn Viselman, predsjednik ''Itsy Bitsy Entertainment Co.'', ustvrdio je da je lutak zapravo govorio ''"Again, Again"'' ("Opet, opet"). == Satira == U vrhuncu njene popularnosti, serija je postala meta raznih izrugivanja, i u raznim emisijama i serijama prikazivana su parodije na nju. Nekoliko epizoda [[The Simpsons|Simpsona]] imaju parodije na Teletubbiese. Zapamćene epizode jesu ''"Days of Wine and D'oh'ses"'' gdje lik imena Gaa Gaa govori ''"Hurt everyone"'' ("Povrijedi svakoga") ali se ne obraća pažnja na to zbog "slatkog imena" samog lika, i ''"Blame it on Lisa"'' u kojoj Bart gleda brazilski dječji obrazovni program imena ''"Teletoobies"'' koja ima drukčiju pretpostavku, ali je naslov očita igra riječi s Teletubbiesima. [[Australija|Australska]] crtana emisija, ''Full Frontal'', uključivala je mnoge isječke koji su prikazivali ''"Telestubbiese"'', imena ''Tipsy'', ''Drinky-Drinky'', ''Blah'' i ''Paro''. Svi nalikuju na Teletubbiese, omotani su australskim etiketama piva, s podlošcima za pivo na glavama, i besciljno su lutali gradom čineći razne zločine. ''Mai Time'', [[Novi Zeland|novozelandska]] emisija, imala je isječke imena ''Smellie Grubbies'' (''Smrdljivi prljavci''), a likovi su nazvani ''Stinky Winky'', ''Dipstick'', ''Mars Bar'' i ''Poo''. == Alternativna imena == Teletubbiesi su mijenjali sadržaja kako bi se prilagodili emitiranju u različitim državama, često mijenjajući i sam naziv serije. *Teletabbisu (テレタッビス) – [[Japanski jezik|japanski]] naziv ([[katakana]]) *ტელეღიპუცები - [[Gruzijski jezik|gruzijski]] naziv *Teletupsud – [[Estonski jezik|estonski]] naziv *Teletapit – [[Finski jezik|finski]] naziv *Les Télétubbies – [[Francuski jezik|francuski]] naziv *Stubbarnir – [[Islandski jezik|islandski]] naziv *Teletubbanna – [[Irski jezik|irski]] naziv *Teletubbiene – [[Norveški jezik|norveški]] naziv *Teletubisie – [[Poljski jezik|poljski]] naziv *Телепузики (Telepuziki) – [[Ruski jezik|ruski]] naziv *Telebajski – [[Slovenski jezik|slovenski]] naziv *Teletubbies – [[Švedski jezik|švedski]] naziv *Teletobi (꼬꼬마 텔레토비) – [[Koreja|korejski]] naziv *Teletabiai – [[Litvanski jezik|litvanski]] naziv *Los Teletubbies (izgovara se teh-leh-TUB-bis) – [[Latinska Amerika|latinoamerički]] naziv *Teletabisi – [[Srpski jezik|srpski]] naziv *Teletabiler – [[Turski jezik|turski]] naziv [[Kategorija:Animirane televizijske serije]] 1qxx3tbvdqtnivagop91mmncpixucip 0 81138 7565821 6210571 2026-07-29T04:48:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565821 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Escapulariocafe.JPG|mini|desno|Škapular.]] '''Škapular''' ([[latinski jezik|lat.]] '''scapulae''') u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] bio je posebni dio gornje kratke odjeće, bez rukava, otvoren s obje strane, koji je osim ramena pokrivao sprijeda [[prsa]], a straga [[leđa]] sve do slabina. Ime je škapular dobio od latinskog naziva za rame, »scapula« jer se nosio preko ramena. Danas škapular čini dio redovničkog odijela ([[habit]]a) u nekim redovima u [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]], kao što su [[karmelićani]], [[dominikanci]], [[benediktinci]], [[cisterciti]], [[trapisti]], [[kartuzijanci]]. U novije vrijeme škapular što ga kao znak zaštite nose vjernici [[laik|laici]] smanjen je na simbolične dimenzije. Poznat je škapular [[Gospa Karmelska|Gospe Karmelske]] Tradicionalni oblik takvog škapulara su dva komadića smeđeg platna (sukna), spojenih u jedno dvjema vrpcama. Na škapularu je pisalo: »Tko uvijek nosi ovaj škapular neće nikada patiti u vječnom životu«. Vjeruje se da se kad god se poljubi škapular nositelju potvrđuje ta povlastica. == Karmelski škapular == Upadi [[Saraceni|Saracena]] u [[Sveta zemlja|Svetu zemlju]] oko [[1300.]] prisilili su karmelićane na preseljavanje u [[Europa|Europu]]. Selidbe su za posljedicu imale napuštanje [[pustinjak|pustinjaštva]] i utemeljenje tridesetak prosjačkih redova na europskom tlu. [[Lionski sabor]] prihvatio je odluku o sekularizaciji 22 prosjačka reda, dok su karmelićani, s određenim vremenskim odmakom, priznati kao [[crkveni red]]. U trenutcima borbe za opstanak Reda tijekom njegova prijelaza s pustinjaštva na prosjaštvo i samog pitanja odobrenja, [[Šimun Stock]] zatražio je od zaštitnice Reda, [[Marija (majka Isusova)|Blažene Djevice Marije]], zagovor za Crkveno priznanje reda. Prema predaji je [[16. srpnja]] [[1251.]] imao viđenje Marije, koja mu je predala škapular uz poruku:<ref> Dorner, Severin. ''Škapular. Živjeti s Marijom u duhu Karmela'', Karmel - Brezovica, ³1994., str. 10. </ref> {{citat2|Primi, moj ljubljeni sine, škapular svojega Reda: on je posebni [[Božje milosrđe|milosni znak]], koji sam izmolila za tebe i djecu gore Karmelske. Tko u tom odijelu umre, neće vidjeti ognja vječnoga. Vidi, to je znak spasenja, zaštita u pogibeljima, zalog mira i vječnog saveza sa mnom.}} Pobožnost se ubrzo proširila Europom, a njezino je širenje bilo obilježeno osnivanjem [[laik|laičkih]] »škapularskih bratovština«, koje su do danas ostale sastavnim dijelom karmelićanskih redovničkih zajednica. Papa [[Pio X.]] dopustio je članovima škapularskih bratovština nošenje »škapularskih medaljica« mjesto smeđeg suknenog škapulara, koje s jedne strane imaju lik [[Srce Isusovo|Srca Isusova]], a na drugoj Marijinu sliku. Važnost škapulara u karmelskoj pobožnost utvrdila se tijekom stoljeća toliko da se glavna svetkovina reda, [[Gospa Karmelska]], nerijetko naziva Škapularevo, dok je u nekim redovničkim zajednicama (kongregacijama) škapularska medaljica oznaka pripadništva. Svrha i značenje škapulara u karmelskoj pobožnosti jest posveta Mariji prema Crkvenom načelu »Per Mariam ad Jesum« (Po Mariji k Isusu). Prema kazivanju vidioca, Marija se u [[Lourdes]]u i [[Gospa Fatimska|Fatimi]] ukazala zaogrnuta smeđim škapularom. Papa [[Pio XII.]] u svom pismu od [[11. veljače]] [[1950.]] potiče na nošenje škapulara kao oblika posvete [[Srce Marijino|Prečistom Srcu Marijinu]], kao što je to činio i njegov prethodnik [[Pavao VI.]]:<ref> Dorner, ''Škapular...'', 1994., str. 15. </ref> {{citat2|Sveti Škapular, kao odjeća Blažene Djevice Marije doista je znak i jamstvo njezine zaštite. Ipak, ne smiju misliti koji to sveto odijelo nose, da će lako postići svoj spas. Apostol naime upozorava: sa strahom i drhtanjem nastojte da postignete svoje spasenje. (Fil 2,12)}} Iako nije potvrđena povijesna utemeljenost tzv. »subotnje povlastice« (''Bolla Sabatina''), pod kojom se razumije obećanje što je papa [[Ivan XXII.]] dobio za Gospina ukazanja [[3. ožujka]] [[1322.]] u [[Avignon]]u, a koje glasi: {{citat2|Tko umre odjeven u škapular, a očuva u svom životu stalešku čistoću, bit će u jednu od prvih subota nakon smrti (tj. što prije) oslobođen iz čistilišta.}} Crkveni nauk ne umanjuje vrijednost škapulara i subotnje povlastice jer se isti temelje na sakramentalnom nauku Crkve. I škapular i subotnja povlastica više puta su Crkveno priznati i preporučeni te oboje imaju naslov [[blagoslovina|blagoslovine]] (sakramentalije). Papa [[Pavao V.]] odobrio je izdavanjem posebnog dekreta 1613. valjanost subotnje povlastice pod uvjetom ispravnog pristupa pobožnosti, prema Crkvenom nauku o blagoslovinama (KKC 1670 i ''Sacrosanctum concilium'', točka 60.).<ref>[https://www.bitno.net/vjera/formacija/karmelski-skapular/ O karmelskom škapularu – kako je nastao, što znači i tko ga može nositi…] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201201032645/https://www.bitno.net/vjera/formacija/karmelski-skapular/ |date=1. prosinca 2020. }} pristupljeno 18. prosinca 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [https://jumbo.iskon.hr/dl/b25939b1-c541-48e1-b8ea-955d3cfcb718 Karmelski škapular, Zagreb, 1998.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150526213629/https://jumbo.iskon.hr/dl/b25939b1-c541-48e1-b8ea-955d3cfcb718 |date=26. svibnja 2015. }} [[Kategorija:Katoličanstvo]] lafxu852f0xbpyyi5yue2ybvbwd8iaf 0 91716 7565783 7471675 2026-07-28T22:15:40Z Zeljko 1196 7565783 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Agrumi | slika = Bergamottepflanze.jpg | slika_opis = ''Citrus bergamia'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | subclassis = [[Rosidae]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | tribus = [[Aurantieae]] | subtribus = [[Citrinae]] | genus = '''''Citrus''''' | genus_autorstvo= L. | razdioba_stupanj = [[vrsta|Vrste]] | razdioba = vidi Popis vrsta roda [[:Dodatak:Popis vrsta:Cit#Citrus_L.|Citrus]] | FCD = rod }} '''Agrumi''' ({{lat.|Citrus}}; stariji narodni naziv: grozničarke<ref>[http://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=12735&taxon=Citrus+aurantium+L. FCD]</ref>) [[Rod (taksonomija)|rod]] je unutar porodice ''[[Rutaceae]]'' koji potječe iz tropske i suptropske [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]]. Predstavnike ovog roda u običnom govornom jeziku nazivaju '''agrumi'''. Ovaj rod vrlo je važan zbog svojih mnogih vrsta koje se uzgajaju zbog svojih plodova koji se jedu svježi ili prerađuju u sokove, [[Marmelada|marmelade]] itd. Plodovi roda ''Citrus'' imaju intenzivan miris zbog [[Flavonoidi|flavonoida]] i limonoida, koji su zapravo [[terpeni]]. Sadrže [[Limunska kiselina|limunsku kiselinu]] i velike količine [[Vitamin C|vitamina C]]. == Morfologija == ''Citrus'' je rod [[grm]]ova i niskog [[Drveće|drveća]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su gotovo gole, tek mjestimice obrasle jednostavnim dlakama, a u pazušcima listova često imaju pojedinačne ili uparene trnove.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su naizmjenični, jednostavni ili jednolisni, često na krilatoj peteljci, a rub im je cijel do slabo narovašen. Na istoj biljci listovi mogu biti različita oblika.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su pazušni, paštitasti, najčešće s jednim ili dvama [[cvjetovi]]ma. Cvjetovi su dvospolni i tro- do peteročlani. [[Lap]]ova je 3–5 i pri osnovi su srasli. Latica je također 3–5; slobodne su, preklapajuće i otpadaju nakon cvatnje.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je 12–30; niti su slobodne ili međusobno povezane u snopiće. Plodnica je približno kuglasta, građena od 4–8 pretinaca, a u svakome se nalazi 8–20 sjemenih zametaka. Vratovi [[Tučak|tučka]] međusobno su srasli, kratki, a njuška se slabo razlikuje od vrata.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] je posebna vrsta bobe, hesperidij, s debelom aromatičnom korom i sočnim mjehurićima pulpe na stapkama. [[Sjeme]]nke su zagasite, žućkastosive.<ref name="PlantNET "/> Rod je prirodno rasprostranjen u južnoj [[Kina|Kini]], [[Indija|Indiji]] i [[Malezija (biogeografska regija)|Maleziji]], a mnoge su vrste i hibridi rašireni uzgojem u toplim krajevima svijeta. U Australiji raste približno osam vrsta, od kojih je šest autohtono, a pet endemično. <ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Citrus PlantNET], pristupljeno 27. srpnja 2026.</ref> U rod pripadaju [[Naranča|naranče]], [[Mandarina|mandarine]], [[Limun|limuni]], [[Limeta|limete]], [[grejp]]ovi i brojni drugi uzgojeni oblici. Broj vrsta vrlo je različito procijenjen — od približno 13 do čak 150 — jer su njihovo podrijetlo, križanje i granice među vrstama vrlo zamršeni.<ref name="PlantNET "/> Kew na popisu ima 30 vrsta i nekoliko hibrid. == Priznate vrste == {{stupci|3| * ''[[Citrus assamensis]]'' <small>R.M.Dutta & Bhattacharya</small> * ''[[Citrus aurantiaca]]'' <small>Swingle</small> * ''[[Citrus × aurantiifolia]]'' <small>(Christm.) Swingle</small> * ''[[Citrus × aurantium]]'' <small>L.</small> * ''[[Citrus australasica]]'' <small>F.Muell.</small> * ''[[Citrus australis]]'' <small>(A.Cunn. ex Mudie) Planch.</small> * ''[[Citrus cavaleriei]]'' <small>H.Lév. ex Cavalerie</small> * ''[[Citrus floridana]]'' <small>(J. Ingram & H. E. Moore) Mabberley</small> * ''[[Citrus garrawayi]]'' <small>F.M.Bailey</small> * ''[[Citrus georgiana]]'' <small>Mabberley</small> * ''[[Citrus glauca]]'' <small>(Lindl.) Burkill</small> * ''[[Citrus gracilis]]'' <small>Mabb.</small> * ''[[Citrus grandis]]'' <small>(L.) Osbeck</small> * ''[[Citrus halimii]]'' <small>B.C.Stone</small> * ''[[Citrus hystrix]]'' <small>DC.</small> * ''[[Citrus indica]]'' <small>Yu.Tanaka</small> * ''[[Citrus inodora]]'' <small>F.M.Bailey</small> * ''[[Citrus insitorum]]'' <small>Mabberley</small> * ''[[Citrus japonica]]'' <small>Thunb.</small> * ''[[Citrus junos]]'' <small>Siebold ex Tanaka</small> * ''[[Citrus khasya]]'' <small>Markovitch</small> * ''[[Citrus latifolia]]'' <small>(Tanaka ex Yu. Tanaka) Tanaka</small> * ''[[Citrus latipes]]'' <small>(Swingle) Yu.Tanaka</small> * ''[[Citrus limon]]'' <small>(L.) Osbeck</small> * ''[[Citrus lucida]]'' <small>(Scheff.) Mabb.</small> * ''[[Citrus medica]]'' <small>L.</small> * ''[[Citrus × microcarpa]]'' <small>Bunge</small> * ''[[Citrus neocaledonica]]'' <small>Guillaum.</small> * ''[[Citrus oxanthera]]'' <small>Beauvis.</small> * ''[[Citrus paradisi]]'' <small>Macfad.</small> * ''[[Citrus polyandra]]'' <small>Yu.Tanaka</small> * ''[[Citrus × polytrifolia]]'' <small>Govaerts</small> * ''[[Citrus reticulata]]'' <small>Blanco</small> * ''[[Citrus sinensis]]'' <small>(L.) Osbeck</small> * ''[[Citrus swinglei]]'' <small>Burkill ex Harms</small> * ''[[Citrus taitensis]]'' <small>Risso</small> * ''[[Citrus trifoliata]]'' <small>L.</small> * ''[[Citrus undulata]]'' <small>Guillaum.</small> * ''[[Citrus wakonai]]'' <small>P.I.Forst. & M.W.Sm.</small> * ''[[Citrus warburgiana]]'' <small>F.M.Bailey</small> * ''[[Citrus webberi]]'' <small>Wester</small> * ''[[Citrus wintersii]]'' <small>Mabb.</small> }} == Sinonimi == == Izvori == {{izvori}} {{Agrumi}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Agrumi| ]] hrr093v61vw70bqpowl3q0oerah93x5 7565786 7565783 2026-07-28T22:18:49Z Zeljko 1196 /* Sinonimi */ 7565786 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Agrumi | slika = Bergamottepflanze.jpg | slika_opis = ''Citrus bergamia'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | subclassis = [[Rosidae]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | tribus = [[Aurantieae]] | subtribus = [[Citrinae]] | genus = '''''Citrus''''' | genus_autorstvo= L. | razdioba_stupanj = [[vrsta|Vrste]] | razdioba = vidi Popis vrsta roda [[:Dodatak:Popis vrsta:Cit#Citrus_L.|Citrus]] | FCD = rod }} '''Agrumi''' ({{lat.|Citrus}}; stariji narodni naziv: grozničarke<ref>[http://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=12735&taxon=Citrus+aurantium+L. FCD]</ref>) [[Rod (taksonomija)|rod]] je unutar porodice ''[[Rutaceae]]'' koji potječe iz tropske i suptropske [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]]. Predstavnike ovog roda u običnom govornom jeziku nazivaju '''agrumi'''. Ovaj rod vrlo je važan zbog svojih mnogih vrsta koje se uzgajaju zbog svojih plodova koji se jedu svježi ili prerađuju u sokove, [[Marmelada|marmelade]] itd. Plodovi roda ''Citrus'' imaju intenzivan miris zbog [[Flavonoidi|flavonoida]] i limonoida, koji su zapravo [[terpeni]]. Sadrže [[Limunska kiselina|limunsku kiselinu]] i velike količine [[Vitamin C|vitamina C]]. == Morfologija == ''Citrus'' je rod [[grm]]ova i niskog [[Drveće|drveća]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su gotovo gole, tek mjestimice obrasle jednostavnim dlakama, a u pazušcima listova često imaju pojedinačne ili uparene trnove.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su naizmjenični, jednostavni ili jednolisni, često na krilatoj peteljci, a rub im je cijel do slabo narovašen. Na istoj biljci listovi mogu biti različita oblika.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su pazušni, paštitasti, najčešće s jednim ili dvama [[cvjetovi]]ma. Cvjetovi su dvospolni i tro- do peteročlani. [[Lap]]ova je 3–5 i pri osnovi su srasli. Latica je također 3–5; slobodne su, preklapajuće i otpadaju nakon cvatnje.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je 12–30; niti su slobodne ili međusobno povezane u snopiće. Plodnica je približno kuglasta, građena od 4–8 pretinaca, a u svakome se nalazi 8–20 sjemenih zametaka. Vratovi [[Tučak|tučka]] međusobno su srasli, kratki, a njuška se slabo razlikuje od vrata.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] je posebna vrsta bobe, hesperidij, s debelom aromatičnom korom i sočnim mjehurićima pulpe na stapkama. [[Sjeme]]nke su zagasite, žućkastosive.<ref name="PlantNET "/> Rod je prirodno rasprostranjen u južnoj [[Kina|Kini]], [[Indija|Indiji]] i [[Malezija (biogeografska regija)|Maleziji]], a mnoge su vrste i hibridi rašireni uzgojem u toplim krajevima svijeta. U Australiji raste približno osam vrsta, od kojih je šest autohtono, a pet endemično. <ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Citrus PlantNET], pristupljeno 27. srpnja 2026.</ref> U rod pripadaju [[Naranča|naranče]], [[Mandarina|mandarine]], [[Limun|limuni]], [[Limeta|limete]], [[grejp]]ovi i brojni drugi uzgojeni oblici. Broj vrsta vrlo je različito procijenjen — od približno 13 do čak 150 — jer su njihovo podrijetlo, križanje i granice među vrstama vrlo zamršeni.<ref name="PlantNET "/> Kew na popisu ima 30 vrsta i nekoliko hibrid. == Priznate vrste == {{stupci|3| * ''[[Citrus assamensis]]'' <small>R.M.Dutta & Bhattacharya</small> * ''[[Citrus aurantiaca]]'' <small>Swingle</small> * ''[[Citrus × aurantiifolia]]'' <small>(Christm.) Swingle</small> * ''[[Citrus × aurantium]]'' <small>L.</small> * ''[[Citrus australasica]]'' <small>F.Muell.</small> * ''[[Citrus australis]]'' <small>(A.Cunn. ex Mudie) Planch.</small> * ''[[Citrus cavaleriei]]'' <small>H.Lév. ex Cavalerie</small> * ''[[Citrus floridana]]'' <small>(J. Ingram & H. E. Moore) Mabberley</small> * ''[[Citrus garrawayi]]'' <small>F.M.Bailey</small> * ''[[Citrus georgiana]]'' <small>Mabberley</small> * ''[[Citrus glauca]]'' <small>(Lindl.) Burkill</small> * ''[[Citrus gracilis]]'' <small>Mabb.</small> * ''[[Citrus grandis]]'' <small>(L.) Osbeck</small> * ''[[Citrus halimii]]'' <small>B.C.Stone</small> * ''[[Citrus hystrix]]'' <small>DC.</small> * ''[[Citrus indica]]'' <small>Yu.Tanaka</small> * ''[[Citrus inodora]]'' <small>F.M.Bailey</small> * ''[[Citrus insitorum]]'' <small>Mabberley</small> * ''[[Citrus japonica]]'' <small>Thunb.</small> * ''[[Citrus junos]]'' <small>Siebold ex Tanaka</small> * ''[[Citrus khasya]]'' <small>Markovitch</small> * ''[[Citrus latifolia]]'' <small>(Tanaka ex Yu. Tanaka) Tanaka</small> * ''[[Citrus latipes]]'' <small>(Swingle) Yu.Tanaka</small> * ''[[Citrus limon]]'' <small>(L.) Osbeck</small> * ''[[Citrus lucida]]'' <small>(Scheff.) Mabb.</small> * ''[[Citrus medica]]'' <small>L.</small> * ''[[Citrus × microcarpa]]'' <small>Bunge</small> * ''[[Citrus neocaledonica]]'' <small>Guillaum.</small> * ''[[Citrus oxanthera]]'' <small>Beauvis.</small> * ''[[Citrus paradisi]]'' <small>Macfad.</small> * ''[[Citrus polyandra]]'' <small>Yu.Tanaka</small> * ''[[Citrus × polytrifolia]]'' <small>Govaerts</small> * ''[[Citrus reticulata]]'' <small>Blanco</small> * ''[[Citrus sinensis]]'' <small>(L.) Osbeck</small> * ''[[Citrus swinglei]]'' <small>Burkill ex Harms</small> * ''[[Citrus taitensis]]'' <small>Risso</small> * ''[[Citrus trifoliata]]'' <small>L.</small> * ''[[Citrus undulata]]'' <small>Guillaum.</small> * ''[[Citrus wakonai]]'' <small>P.I.Forst. & M.W.Sm.</small> * ''[[Citrus warburgiana]]'' <small>F.M.Bailey</small> * ''[[Citrus webberi]]'' <small>Wester</small> * ''[[Citrus wintersii]]'' <small>Mabb.</small> }} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Aurantium'' <small>Mill.</small> in Gard. Dict. Abr., ed. 4.: [s.p.] (1754) * ''Citreum'' <small>Daubenton</small> in D.Diderot & J.L.R.d’Alembert, Encycl. Dict. Raisonné Sci. 3: 489 (1753) * ''× Citrofortunella'' <small>J.W.Ingram & H.E.Moore</small> in Baileya 19: 169 (1975) * ''× Citroncirus'' <small>J.W.Ingram & H.E.Moore</small> in Baileya 19: 171 (1975) * ''Citrophorum'' <small>Neck.</small> in Elem. Bot. 2: 401 (1790), opus utique oppr. * ''+ Citroponcirus'' <small>H.Wu & al.</small> in J. Trop. Subtrop. Bot. 12: 179 (2004) * ''Clymenia'' <small>Swingle</small> in J. Arnold Arbor. 20: 251 (1939) * ''Eremocitrus'' <small>Swingle</small> in J. Agric. Res. 2: 86 (1914) * ''Fortunella'' <small>Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 5: 167 (1915) * ''Limon'' <small>Mill.</small> in Gard. Dict. Abr., ed. 4.: [s.p.] (1754) * ''Microcitrus'' <small>Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 5: 570 (1915) * ''Oxanthera'' <small>Montrouz.</small> in Mém. Acad. Imp. Sci. Lyon, Sect. Sci., sér. 2, 10: 186 (1860) * ''Papeda'' <small>Hassk.</small> in Flora 25(2, Beibl. 1): 42 (1842) * ''Pleurocitrus'' <small>Tanaka</small> in Stud. Citrol. 3: 169, 181 (1929) * ''Poncirus'' <small>Raf.</small> in Sylva Tellur.: 143 (1838) * ''Pseudaegle'' <small>Miq.</small> in Ann. Mus. Bot. Lugduno-Batavi 2: 83 (1865) * ''Sarcodactilis'' <small>C.F.Gaertn.</small> in Suppl. Carp.: 39 (1805) == Izvori == {{izvori}} {{Agrumi}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Agrumi| ]] mtokkcri9kfl1nmsdgqlemuomox7t0l 7565832 7565786 2026-07-29T06:24:23Z Zeljko 1196 7565832 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Agrumi | slika = Bergamottepflanze.jpg | slika_opis = ''Citrus bergamia'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | subclassis = [[Rosidae]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Citrus''''' | genus_autorstvo= L. | razdioba_stupanj = [[vrsta|Vrste]] | razdioba = vidi Popis vrsta roda [[:Dodatak:Popis vrsta:Cit#Citrus_L.|Citrus]] | FCD = rod }} '''Agrumi''' ({{lat.|Citrus}}; stariji narodni naziv: grozničarke<ref>[http://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=12735&taxon=Citrus+aurantium+L. FCD]</ref>) [[Rod (taksonomija)|rod]] je unutar porodice ''[[Rutaceae]]'' koji potječe iz tropske i suptropske [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]]. Predstavnike ovog roda u običnom govornom jeziku nazivaju '''agrumi'''. Ovaj rod vrlo je važan zbog svojih mnogih vrsta koje se uzgajaju zbog svojih plodova koji se jedu svježi ili prerađuju u sokove, [[Marmelada|marmelade]] itd. Plodovi roda ''Citrus'' imaju intenzivan miris zbog [[Flavonoidi|flavonoida]] i limonoida, koji su zapravo [[terpeni]]. Sadrže [[Limunska kiselina|limunsku kiselinu]] i velike količine [[Vitamin C|vitamina C]]. == Morfologija == ''Citrus'' je rod [[grm]]ova i niskog [[Drveće|drveća]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su gotovo gole, tek mjestimice obrasle jednostavnim dlakama, a u pazušcima listova često imaju pojedinačne ili uparene trnove.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su naizmjenični, jednostavni ili jednolisni, često na krilatoj peteljci, a rub im je cijel do slabo narovašen. Na istoj biljci listovi mogu biti različita oblika.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su pazušni, paštitasti, najčešće s jednim ili dvama [[cvjetovi]]ma. Cvjetovi su dvospolni i tro- do peteročlani. [[Lap]]ova je 3–5 i pri osnovi su srasli. Latica je također 3–5; slobodne su, preklapajuće i otpadaju nakon cvatnje.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je 12–30; niti su slobodne ili međusobno povezane u snopiće. Plodnica je približno kuglasta, građena od 4–8 pretinaca, a u svakome se nalazi 8–20 sjemenih zametaka. Vratovi [[Tučak|tučka]] međusobno su srasli, kratki, a njuška se slabo razlikuje od vrata.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] je posebna vrsta bobe, hesperidij, s debelom aromatičnom korom i sočnim mjehurićima pulpe na stapkama. [[Sjeme]]nke su zagasite, žućkastosive.<ref name="PlantNET "/> Rod je prirodno rasprostranjen u južnoj [[Kina|Kini]], [[Indija|Indiji]] i [[Malezija (biogeografska regija)|Maleziji]], a mnoge su vrste i hibridi rašireni uzgojem u toplim krajevima svijeta. U Australiji raste približno osam vrsta, od kojih je šest autohtono, a pet endemično. <ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Citrus PlantNET], pristupljeno 27. srpnja 2026.</ref> U rod pripadaju [[Naranča|naranče]], [[Mandarina|mandarine]], [[Limun|limuni]], [[Limeta|limete]], [[grejp]]ovi i brojni drugi uzgojeni oblici. Broj vrsta vrlo je različito procijenjen — od približno 13 do čak 150 — jer su njihovo podrijetlo, križanje i granice među vrstama vrlo zamršeni.<ref name="PlantNET "/> Kew na popisu ima 30 vrsta i nekoliko hibrid. == Priznate vrste == {{stupci|3| * ''[[Citrus assamensis]]'' <small>R.M.Dutta & Bhattacharya</small> * ''[[Citrus aurantiaca]]'' <small>Swingle</small> * ''[[Citrus × aurantiifolia]]'' <small>(Christm.) Swingle</small> * ''[[Citrus × aurantium]]'' <small>L.</small> * ''[[Citrus australasica]]'' <small>F.Muell.</small> * ''[[Citrus australis]]'' <small>(A.Cunn. ex Mudie) Planch.</small> * ''[[Citrus cavaleriei]]'' <small>H.Lév. ex Cavalerie</small> * ''[[Citrus floridana]]'' <small>(J. Ingram & H. E. Moore) Mabberley</small> * ''[[Citrus garrawayi]]'' <small>F.M.Bailey</small> * ''[[Citrus georgiana]]'' <small>Mabberley</small> * ''[[Citrus glauca]]'' <small>(Lindl.) Burkill</small> * ''[[Citrus gracilis]]'' <small>Mabb.</small> * ''[[Citrus grandis]]'' <small>(L.) Osbeck</small> * ''[[Citrus halimii]]'' <small>B.C.Stone</small> * ''[[Citrus hystrix]]'' <small>DC.</small> * ''[[Citrus indica]]'' <small>Yu.Tanaka</small> * ''[[Citrus inodora]]'' <small>F.M.Bailey</small> * ''[[Citrus insitorum]]'' <small>Mabberley</small> * ''[[Citrus japonica]]'' <small>Thunb.</small> * ''[[Citrus junos]]'' <small>Siebold ex Tanaka</small> * ''[[Citrus khasya]]'' <small>Markovitch</small> * ''[[Citrus latifolia]]'' <small>(Tanaka ex Yu. Tanaka) Tanaka</small> * ''[[Citrus latipes]]'' <small>(Swingle) Yu.Tanaka</small> * ''[[Citrus limon]]'' <small>(L.) Osbeck</small> * ''[[Citrus lucida]]'' <small>(Scheff.) Mabb.</small> * ''[[Citrus medica]]'' <small>L.</small> * ''[[Citrus × microcarpa]]'' <small>Bunge</small> * ''[[Citrus neocaledonica]]'' <small>Guillaum.</small> * ''[[Citrus oxanthera]]'' <small>Beauvis.</small> * ''[[Citrus paradisi]]'' <small>Macfad.</small> * ''[[Citrus polyandra]]'' <small>Yu.Tanaka</small> * ''[[Citrus × polytrifolia]]'' <small>Govaerts</small> * ''[[Citrus reticulata]]'' <small>Blanco</small> * ''[[Citrus sinensis]]'' <small>(L.) Osbeck</small> * ''[[Citrus swinglei]]'' <small>Burkill ex Harms</small> * ''[[Citrus taitensis]]'' <small>Risso</small> * ''[[Citrus trifoliata]]'' <small>L.</small> * ''[[Citrus undulata]]'' <small>Guillaum.</small> * ''[[Citrus wakonai]]'' <small>P.I.Forst. & M.W.Sm.</small> * ''[[Citrus warburgiana]]'' <small>F.M.Bailey</small> * ''[[Citrus webberi]]'' <small>Wester</small> * ''[[Citrus wintersii]]'' <small>Mabb.</small> }} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Aurantium'' <small>Mill.</small> in Gard. Dict. Abr., ed. 4.: [s.p.] (1754) * ''Citreum'' <small>Daubenton</small> in D.Diderot & J.L.R.d’Alembert, Encycl. Dict. Raisonné Sci. 3: 489 (1753) * ''× Citrofortunella'' <small>J.W.Ingram & H.E.Moore</small> in Baileya 19: 169 (1975) * ''× Citroncirus'' <small>J.W.Ingram & H.E.Moore</small> in Baileya 19: 171 (1975) * ''Citrophorum'' <small>Neck.</small> in Elem. Bot. 2: 401 (1790), opus utique oppr. * ''+ Citroponcirus'' <small>H.Wu & al.</small> in J. Trop. Subtrop. Bot. 12: 179 (2004) * ''Clymenia'' <small>Swingle</small> in J. Arnold Arbor. 20: 251 (1939) * ''Eremocitrus'' <small>Swingle</small> in J. Agric. Res. 2: 86 (1914) * ''Fortunella'' <small>Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 5: 167 (1915) * ''Limon'' <small>Mill.</small> in Gard. Dict. Abr., ed. 4.: [s.p.] (1754) * ''Microcitrus'' <small>Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 5: 570 (1915) * ''Oxanthera'' <small>Montrouz.</small> in Mém. Acad. Imp. Sci. Lyon, Sect. Sci., sér. 2, 10: 186 (1860) * ''Papeda'' <small>Hassk.</small> in Flora 25(2, Beibl. 1): 42 (1842) * ''Pleurocitrus'' <small>Tanaka</small> in Stud. Citrol. 3: 169, 181 (1929) * ''Poncirus'' <small>Raf.</small> in Sylva Tellur.: 143 (1838) * ''Pseudaegle'' <small>Miq.</small> in Ann. Mus. Bot. Lugduno-Batavi 2: 83 (1865) * ''Sarcodactilis'' <small>C.F.Gaertn.</small> in Suppl. Carp.: 39 (1805) == Izvori == {{izvori}} {{Agrumi}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Agrumi| ]] 1zuv1b15kjfm5evrzg355ezb7cmc7sd 0 95560 7565762 7433162 2026-07-28T20:59:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565762 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Čudnovati kljunaš | status = {{StatusNiskaZabrinutost}} | slika = Platypus.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = ''Ornithorhynchus anatinus'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Jednootvori|Monotremata]] | familia = [[Ornithorhynchidae]] | genus = '''''Ornithorhynchus''''' | genus_autorstvo = [[Johann Friedrich Blumenbach|Blumenbach]], 1800. | species = '''''O. anatinus''''' | dvoimeno = ''Ornithorhynchus anatinus'' | dvoimeno_autorstvo = ([[George Shaw|Shaw]], 1799.) | karta_raspon = Platypus Distribution.png | karta_raspon_širina = 240px | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost čudnovatog kljunaša }} '''Čudnovati kljunaš''' ([[latinski|lat.]] ''Ornithorhynchus anatinus'') je [[oviparnost|oviparan]] [[sisavci|sisavac]] iz [[Australija|Australije]]. [[Vrsta]] je jedini predstavnik [[Porodica (taksonomija)|porodice]] [[kljunaši|kljunaša]] (Ornithorhynchidae). Zajedno s još četiri (prema nekim autorima tri) vrste [[ješci|ježaka]] (Tachiglossidae) čine jedine [[recentna vrsta|živuće]] vrste [[podrazred]]a [[prasisavci|prasisavaca]] (Protheria) i od svih drugih sisavaca razlikuje se time što ne kote žive mlade, nego legu [[jaje|jaja]]. == Opis == Tijelo mu je spljošteno i pokriveno kratkom i vrlo masnom vodonepropusnom smeđom [[dlaka|dlakom]]. Na glavi koja je s tijelom povezana kratkim i neistaknutim vratom, ima širok pljosnati [[kljun]] poput [[patke]], čiji je rub kožnat s [[nos]]nim otvorima na prednjoj trećini. Mesnati [[jezik (anatomija)|jezik]] pokriven je rožnatim [[zub]]ićima i potpuno ispunjava usnu šupljinu. Na kratkim [[ekstremitet|nogama]] imaju po pet prstiju povezanih [[plivaća kožica|plivaćom kožicom]]. Dok i mužjak i ženka imaju na stražnjim nogama rožnate ostruge, samo su mužjakove otrovne čiji otrov može ubiti manjeg psa ili nanijeti jaku bol čovjeku. Budući da samo mužjak ima ovu otrovnu ostrugu, a žlijezda doseže vrhunac tijekom sezone parenja, mnogi sugeriraju da se ona obično koristi u agresivnim susretima s drugim mužjacima.<ref name="A1">{{cite web |url=http://www.australianfauna.com/platypus.php/ |title=Platypus |work=web.archive.org/ |accessdate=28. prosinca 2020. |language=engleski |trans-title=Platypus |archive-date=29. svibnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120529040439/http://www.australianfauna.com/platypus.php/ |url-status=bot: unknown }}</ref> Mužjaci obično narastu do dužine od oko 50 cm, dok su ženke nešto kraće i narastu do oko 43 cm, od čega im na [[rep]] otpada oko 14 centimetara. U repu se pohranjuju masnoće. Za razliku od drugih sisavaca, njihova tjelesna temperatura od 32°C je vrlo niska. Je li ta činjenica bila svojstvena svim sisavcima koji su legli jaja ili je to posebna prilagodba na način života čudnovatog kljunaša, s obzirom na mali broj vrsta jednootvornih životinja, nije moguće pouzdano utvrditi. Godine [[2004.]] otkrivena je još jedna posebnost čudnovatog kljunaša: ženke imaju deset X-[[kromosom]]a, a mužjaci 5 X- i 5 Y-kromosoma (kromosomi koji određuju spol), dok većina ostalih sisavaca (uključujući i čovjeka) ima po dva (ženke XX, mužjaci XY). U nekim aspektima sustav kromosoma ovih životinja liči na sustav kakav imaju [[ptice]] za koji se do sad pretpostavljalo da se razvio nezavisno od sisavaca. == Stanište == Živi u rukavcima rijeka obraslih [[stablo|drvećem]]. U obalama kopa svoje podzemne tunele s više izlaza i otvorom ispod površine vode. Živi u [[Australija|Australiji]] i na [[Tasmanija|Tasmaniji]]. == Hranjenje == Dok roni, čudnovati kljunaš drži zatvorene [[oko|oči]], [[uho|uši]] i [[nos]]nice. Oslanja se jedino na svoj vrlo osjetljiv kljun pomoću kojeg nalazi hranu. Kljun hvata sićušne električne titraje koje odašilje njegov plijen. Njegov kljun je zapravo duga njuška pokrivena mekom savitljivom kožom. Hrani se [[kukci]]ma i [[ličinke|ličinkama]] te drugim malim vodenim životinjama. Okretan je u vodi, a spor na kopnu. == Razmnožavanje == Izvan razdoblja parenja čudnovati kljunaši su samotnjaci. U vrijeme parenja, koje pada u kasnu zimu ili proljeće (lipanj do listopad), ženka se približava mužjaku i neprekidno ga gladi po [[krzno|krznu]]. Nakon toga, mužjak kljunom uhvati ženku za rep i zajedno plivaju u krug. Samo parenje, tijekom kojeg mužjak uvodi [[penis]] u ženkinu [[kloaka|kloaku]], odvija se u vodi. Za podizanje mladunaca ženka kopa veće, ponekad do 20 metara duge, podzemne kanale. Na kraju iskapa veću jamu koju oblaže dijelovima [[biljke|bilja]]. Materijal za oblaganje "gnijezda" donosi stisnut savijenim repom uz trbušni dio tijela. Između 12 i 14 dana nakon oplodnje, ženka polaže najčešće 3 bijela [[jaje|jaja]]. Velikim žutanjkom i ljuskom kao pergament, jaja im više podsjećaju na jaja [[reptili|reptila]] nego na ptičja jaja. Ženka grije jaja točno 10 dana, a mladunci se vale goli, zatvorenih očiju i veliki 25 [[mm]]. Nakon toga, majka ih hrani mlijekom koje luče [[žlijezda|žlijezde]] u prsnom području, stvarajući na krznu "mliječno polje". Kako majka nema bradavice, mladunci ližu mlijeko s majčinog krzna. Mužjaci ne sudjeluju u podizanju mladunaca koji ostaju u majčinom tunelu oko 5 mjeseci, no majka ih [[dojenje|doji]] i nakon toga. Čudnovati kljunaši su spolno zreli s dvije godine. Najduži poznati životni vijek jednog kljunaša koji je živio u zatočeništvu bio je 17 godina, a dužina životnog vijeka u prirodi je nepoznata. Procjenjuje se na oko 5 do 8 godina. ==Izvori== {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons|Ornithorhynchidae}} {{Wikivrste|Ornithorhynchus anatinus}} * [http://www.pbs.org/kratts/world/aust/plat/ PBS.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070310212735/http://www.pbs.org/kratts/world/aust/plat/ |date=10. ožujka 2007. }} * [http://www.wikifauna.com/index.php?title=Platypus Platypus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313114134/http://wikifauna.com/index.php?title=platypus |date=13. ožujka 2016. }} at WikiFauna * [http://www.amonline.net.au/factsheets/platypus.htm Platypus-Evolution and Conservation] * [http://www.condorcet.com.au/_oz/marsupials/plat_egg.jpg Photo of a platypus egg] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030811184046/http://www.condorcet.com.au/_oz/marsupials/plat_egg.jpg |date=11. kolovoza 2003. }} [[Kategorija:Jednootvori]] m4zyt7lgi6yxqm4obm1l7jmxbe29p2g 0 99011 7565802 7230223 2026-07-28T23:59:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565802 wikitext text/x-wiki [[File:Шабатна кибритна кутија - Shabbat matchbox holder.jpg|right|thumb|Makedonska srebrna kutija šibica za Šabat]] '''Šabat''' ([[hebrejski jezik|hebrejski]]: שבת, ''shabbāt'') blagdan je [[Jahve|Jahvinog]] saveza sa [[Židovi]]ma. On je sedmi dan u tjednu, dan veselja i odmora. Prema [[Biblija|biblijskom]] izvještaju, Bog je šest dana stvarao svijet, a sedmi se dan odmarao. Šabat počinje [[petak|petkom]] uvečer, a traje do [[subota|subote]] uvečer. Petkom se uređuje dom i spravljaju jela. Nakon službe u [[sinagoga|sinagogi]] gdje se čita iz svitka [[Tora|Tore]], pale se svijeće i priprema svečani ručak. Taj dan svi provode u krugu obitelji. {{citat|"Dan subotni obdržavaj i svetkuj, kako ti je naredio Jahve, Bog tvoj"}} <center> ([[Ponovljeni zakon|'''Pnz''']] 5, 12)</center> Uz šabat postoji i [[subotnja godina]], jer po židovskom zakonu i zemlja ima pravo na počinak. Te se godine svako polje ostavlja na ugaru, a ono što raste na njemu (poput [[maslina]] i [[grožđe|grožđa]]) namijenjeno je siromasima. == Vidi još == * [[Židovske svetkovine]] * [[Šabat u kršćanstvu]] == Vanjske poveznice == {{commonscat|Shabbat}} *[http://www.chabad.org/generic.asp?AID=253215 Online sabat vodič] *[http://shamash.org/lists/scj-faq/HTML/faq/07-index.html ČPP o sabatu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070112170550/http://shamash.org/lists/scj-faq/HTML/faq/07-index.html |date=12. siječnja 2007. }} shamash.org *[http://www.askmoses.com/qa_list.html?h=201 ČPP o sabatu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060504173546/http://www.askmoses.com/qa_list.html?h=201 |date=4. svibnja 2006. }} askmoses.com {{Judaizam}} [[Kategorija:Biblijske teme]] [[Kategorija:Judaizam]]{{kat?}} rc89q27wyvaom87txfr30lcax3bwfi4 0 100564 7565538 7484852 2026-07-28T13:49:37Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Sila]]; +[[Kategorija:Tribologija]]; +[[Kategorija:Trenje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565538 wikitext text/x-wiki {{Klasična mehanika}} '''Trenje''' je [[sila]] kojom se površina na kojoj [[Tijelo (fizika)|tijelo]] miruje ili po kojoj se giba opire [[gibanje|gibanju]] ili otpor sredstva kroz koje se tijelo giba. Trenje je posljedica kemijskog i mehaničkog međudjelovanja tvari u dodiru (tarnog para), to jest ovisi o [[Kemijski spojevi|kemijskom sastavu]] i [[Hrapavost površine|hrapavosti dodirnih površina]]. Razlikuju se trenje mirovanja (statičko trenje) i trenje gibanja (kinematičko trenje), koje može biti trenje klizanja, trenje kotrljanja i otpor fluida gibanju čvrstih tijela ([[viskoznost]]). Smjer trenja mirovanja suprotan je smjeru djelovanja zbroja vanjskih sila na tijelo, a smjer trenja gibanja tijela suprotan je smjeru [[brzina|brzine]]. Mjerna jedinica za silu trenja je [[njutn]] (N).<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/62180 |title=trenje |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> Trenje je [[sila]] koja se protivi klizanju jednoga tijela uz drugo dok se tijela međusobno pritišću, a djeluje u području dodira. Kada dođe do takvog klizanja, na pojedino tijelo trenje djeluje u suprotnom smjeru od brzine kojom kliže uz drugo tijelo, i zove se trenje klizanja. Trenje klizanja pretvara [[kinetička energija|kinetičku energiju]] u [[toplina|toplinu]]. Statičko trenje sprečava klizanje, i jednakog je iznosa a suprotnog smjera od zbroja ostalih sila koje pokušavaju izazvati klizanje. Ako se te sile povećavaju, te njihov zbroj premaši maksimalni mogući iznos statičkog trenja (graničnu vrijednost), počinje klizanje a statičko trenje se pretvara u trenje klizanja. Granična vrijednost statičkog trenja najčešće se ne razlikuje značajno od iznosa trenja klizanja, ali ponekad može biti i znatno veća (na primjer [[metal]] na metalu ili [[staklo]] na staklu), a iznimno i malo manja. Iznos sile trenja ne ovisi neposredno o veličini dodirne površine, nego samo o kemijskom sastavu i obradi ploha. Trenje je posljedica kemijskog međudjelovanja (električne sile) materijala koji su u dodiru.<ref>Kulišić P., Mehanika i toplina, Školska knjiga, Zagreb, 1996</ref> == Vrste trenja == === Trenje mirovanja === '''Trenje mirovanja''' [[otpor]] je početku [[gibanje|gibanja]] tijela. Iskustvo pokazuje da je [[sila]] potrebna za održavanje gibanja manja od sile potrebne za pokretanje tijela i da je trenje najveće neposredno prije početka gibanja. Zbog toga je na primjer zaustavni put [[automobil]]a kraći ako kotači nisu do kraja ''blokirani'' ([[ABS]] sustav kočenja). === Trenje klizanja === '''Trenje klizanja''' razmjerno je komponenti sile kojom tijelo djeluje okomito na podlogu, to jest sili kojom jedna površina pritišće drugu. Sila koja podržava klizanje nekoga tijela jednolikom brzinom iznosom je jednaka sili trenja, ali suprotnoga je smjera. Ako na tijelo koje se giba ne djeluje sila u smjeru njegova gibanja, tijelo će se zbog trenja nakon nekog vremena zaustaviti. Što je trenje veće, zaustavljanje je brže. Trenjem [[kinetička energija]] tijela prelazi u [[toplina|toplinu]]. Taj se učinak može i iskoristiti, na primjer glavica [[šibice]] trenjem se može zagrijati na temperaturu potrebnu da se smjesa zapali. ==== Iznos trenja klizanja ==== '''Iznos trenja klizanja''' između dva tijela proporcionalan je sili kojom se tijela međusobno stišću na plohi dodira. U najjednostavnijem slučaju ravne dodirne plohe, iznos trenja klizanja <math>\scriptstyle T </math> računa se tako da se ukupni iznos sile <math>\scriptstyle N </math> kojom jedno tijelo pritišće drugo pomnoži brojem koji se zove koeficijent trenja klizanja <math>\scriptstyle \mu </math>: :<math>T= \mu N \,. </math> Koeficijent trenja klizanja ovisi o vrsti i obradi dodirnih ploha; na primjer za automobilsku gumu na suhom [[asfalt]]u iznosi oko 0,80 – 0,85 (ako guma nije izlizana), a za istu gumu na mokrom asfaltu oko 0,45 – 0,50, dok je na zaleđenom kolniku samo 0,05 – 0,10.<ref>[http://sup.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=60:priprema-za-zimske-uvjete-vonje&catid=53:kako-voziti-sigurno&Itemid=77 Kako voziti sigurno, sup.hr]</ref> Iznos sile kojom jedno tijelo pritišće drugo uobičajeno se obilježava slovom <math>\scriptstyle N </math>, zato što ta sila djeluje okomito, tj. u smjeru normale, na dodirnu plohu i smjer klizanja. [[Datoteka:Trenje.PNG|mini|480px|desno|Trenje na vodoravnoj podlozi.]] Na skici desno prikazan je jednostavan primjer trenja za tijelo koje kliže po vodoravnoj podlozi zato što ga gura vodoravna sila <math>\scriptstyle \vec F </math> (podloga je drugo tijelo, koje smatramo velikim i nepomičnim, odnosno čije gibanje nas ne zanima). Na lijevoj strani skice ucrtane su sile koje djeluju na tijelo, a na desnoj sile kojima tijelo djeluje na podlogu. Na tijelo djeluje težina <math>\scriptstyle \vec G </math> kojom ga privlači Zemlja; zbog težine tijelo pritišće na podlogu (koja mu ne dopušta gibanje u tome smjeru) jednakom silom <math>\scriptstyle \vec P </math> (desna strana skice). Na silu <math>\scriptstyle \vec P </math> podloga uzvraća ([[Newtonovi zakoni gibanja|zakon akcije i reakcije]]) normalnom reakcijom <math>\scriptstyle \vec N </math> koja u suprotnom smjeru djeluje na tijelo. Tako se vertikalne sile na tijelo (<math>\scriptstyle \vec G </math> i <math>\scriptstyle \vec N </math>) poništavaju. Sila <math>\scriptstyle \vec F </math> pokreće i ubrzava klizanje tijela po podlozi. Zbog toga se tijelo tare o podlogu, tj. djeluje na nju silom trenja koja je na desnoj strani skice označena kao <math>\scriptstyle \vec {T}_{t} </math>. Na tu silu podloga uzvraća (zakon akcije i reakcije) silom trenja <math>\scriptstyle \vec T </math> koja u suprotnom smjeru djeluje na tijelo. Ukratko, djelovanju sile <math>\scriptstyle \vec F </math> na tijelo suprotstavlja se sila trenja klizanja <math>\scriptstyle \vec T </math>, čiji se iznos računa prema gore navedenoj formuli, i umanjuje ubrzanje tijela. U rutinskom rješavanju problema s trenjem nije doista potrebno provoditi opisanu uzročno-posljedičnu analizu sila. U navedenom primjeru, dovoljno je samo prikazati sve sile koje djeluju na tijelo (lijeva strana skice) i odrediti ubrzanje tijela pomoću [[Newtonovi zakoni gibanja|Newtonovog temeljnog zakona gibanja]]: vektorski zbroj sila jednak je umnošku mase i ubrzanja. Ubrzanje je u smjeru sile <math>\scriptstyle \vec F </math>, a protivi mu se <math>\scriptstyle \vec T </math>, pa je: <math>\scriptstyle F - T = ma </math>. U vertikalnom smjeru nema ubrzanja, što znači da vektorski zboj vertikalnih sila iznosi nula, tj. <math>\scriptstyle N = G </math>, čime se dobiva iznos normalne reakcije pomoću kojega se računa trenje <math>\scriptstyle T = \mu N </math>. Uvrštavajući za iznos [[težina|težine]] <math>\scriptstyle G = mg </math> konačno se dobiva jednadžba za akceleraciju <math>\scriptstyle F - \mu mg = ma </math>. Ako je sila koja gura tijelo 20 N, masa tijela 2&nbsp;kg, a koeficijent trenja 0,8, uvrštavanje daje 20 – 0,8 · 2 · 9,81 = 2a, pa je ubrzanje a = 2,15&nbsp;m/s². I u slučaju da sustav sila nije tako jednostavan (npr. tijelo je na [[kosina|kosini]] a vuče ga ili gura više sila pod proizvoljnim kutovima), problem se rješava na sličan način. Tada u pravilu normalna reakcija podloge (potrebna za određivanje trenja) neće biti jednaka težini tijela, ali se na sličan način dobiva iz temeljnog zakona gibanja, uz rastavljanje sila u prikladno odabranom koordinatnom sustavu. U gornjem jednostavnom primjeru, umjesto formalnog uvođenja koordinatnog sustava, korišteno je razdvajanje sila na vodoravne i okomite. [[Datoteka:Static friction.png|mini|440px|desno|Statičko trenje (trenje mirovanja) i trenje klizanja.]] '''Statičko trenje''' (ponekad se kaže i '''trenje mirovanja''') sprečava klizanje koje pokušavaju uzrokovati druge sile. Primjerice, ako čovjek malom silom gura neki težak ormar, ormar se ne miče. To znači da pod djeluje na ormar točno jednakom silom statičkog trenja u suprotnom smjeru. Kako čovjek mijenja iznos sile kojom gura, tako se mijenja i iznos statičkog trenja (sve dok ormar miruje): statičko trenje je upravo onoliko koliko je potrebno da spriječi klizanje. No, statičko trenje ne može premašiti granični iznos <math>\scriptstyle T_M = \mu_S N </math> koji se računa na isti način kao i trenje klizanja, ali pomoću koeficijenta statičkog trenja <math>\scriptstyle \mu_S </math> koji je u pravilu veći od koeficijenta trenja klizanja <math>\scriptstyle \mu </math>. Stoga se statičko trenje u načelu opisuje relacijom: :<math> T \leq \mu_\mathrm{S} N </math> Za mnoge materijale <math>\scriptstyle \mu_S </math> je tek za nekoliko postotaka veći od <math>\scriptstyle \mu </math>. No za neke kombinacije metalnih ploha mogu se razlikovati i nekoliko puta, na primjer za [[cink]] na [[lijevano željezo|lijevanom željezu]] statički koeficijent je 0,85 dok je koeficijent trenja klizanja samo 0,21. Za cjeloviti opis statičkog trenja i trenja klizanja najjednostavnije je promatrati lijevu stranu gornje skice, te zamisliti da se iznos sile <math>\scriptstyle F </math> koja gura tijelo povećava od nule do vrijednosti znatno veće od graničnog iznosa statičkog trenja. Na skici desno prikazano je kako se pri tome mijenja iznos sile trenja <math>\scriptstyle T </math> koja se protivi sili <math>\scriptstyle F </math>. Dok tijelo miruje, statičko trenje raste jednako kao i sila <math>\scriptstyle F </math>, sve do iznosa <math>\scriptstyle T_M = \mu_S N </math>. Nakon toga, povećanje sile <math>\scriptstyle F </math> uzrokuje klizanje, a iznos statičkog trenja pada na iznos trenja klizanja. Na skici se još opaža i da iznos trenja klizanja nije posve konstantan (kako se podrazumijevalo u prethodnom opisu). Oscilacije u iznosu trenja klizanja (na skici su preuveličane radi bolje uočljivosti) ne ovise neposredno o sili <math>\scriptstyle F </math>, nego su posljedica mikroskopskih neravnina dodirnih ploha koje prilikom gibanja utječu na kemijske interakcije među materijalima (crtež je proizvoljan, tj. samo kvalitativno ilustrira tipične mjerene vrijednosti).<ref>Young H. D., Freedman R. A., Sears and Zemansky University Physics, Addison-Wesley, San Francisco (2004)</ref> [[datoteka:Angular-contact-ball-bearing single-row din628 type-b 120.png|mini|desno|200px|[[Kuglični ležaj]] ima samo trenje kotrljanja.]] ==== Zaključci ==== Iz prethodnog razlaganja možemo stvoriti ove zaključke: *trenje klizanja ovisi o težini tijela odnosno o okomitom pritisku na podlogu; *trenje klizanja ovisi o vrsti i hrapavosti materijala; *trenje klizanja je manje od težine tijela; *trenje mirovanja je veće od trenja klizanja (gibanja); *kod manje brzine gibanja trenje klizanja je veće. === Trenje kotrljanja === Trenje kotrljanja nastaje pri kotrljanju cilindričnog ili sfernog tijela. Razmjerno je opiranju tijela i podloge [[elastičnost|elastičnim]] i [[plastičnost|plastičnim]] [[deformacija]]ma koje se pojavljuju pri takvu gibanju. Manje je od trenja klizanja. Faktor trenja kotrljanja na primjer [[čelik]]a na čeliku iznosi 0,002 do 0,004, to jest oko sto puta je manji nego [[koeficijent trenja]] klizanja za isti materijal. === Otpor fluida === Otpor fluida gibanju čvrstog tijela ovisi o [[gustoća|gustoći]] i [[viskoznost]]i [[fluid]]a, o obliku tijela i njegovu položaju u struji fluida, [[Hrapavost površine|hrapavosti njegove površine]], a razmjeran je ploštini tijela okomitoj na smjer gibanja. Otpor plinova pri malim relativnim brzinama razmjeran je brzini, a pri velikim brzinama kvadratu brzine, otpor tekućina razmjeran je kvadratu i višim potencijama brzine. Otpor fluida najčešće se izračunava prema jednadžbi: ''R = CwPρv²/2'', gdje je ''Cw'' faktor otpora, koji ovisi o glatkoći površina i o obliku, dimenzijama i položaju tijela u struji fluida (manji faktor otpora imaju tijela aerodinamičnog oblika), ''P'' ploština tijela okomita na smjer gibanja, ''ρ'' gustoća fluida, ''v'' brzina gibanja tijela. Primjerice, [[ubrzanje]] tijela koje slobodno pada kroz fluid pod utjecajem sile teže se s povećanjem brzine smanjuje i pri nekoj brzini, kada se otpor fluida izjednači sa [[sila teže|silom teže]], postaje jednaka nuli te se tijelo dalje giba jednoliko. Tako na primjer prije otvaranja [[padobran]]a padobranac može postići brzinu do 270&nbsp;km/h (zračni otpor). [[datoteka:Stokes sphere.svg|mini|200px|desno|[[George Gabriel Stokes|Stokesov zakon]], u [[hidrodinamika|hidrodinamici]]: strujnice i [[sila|sile]].]] ==== Stokesov zakon ==== [[George Gabriel Stokes|Stokesov zakon]], u [[Hidrodinamika|hidrodinamici]], glasi: ''sferno tijelo koje se giba u viskoznoj tekućini svladava silu otpora F_d koja iznosi'': :<math>F_d = 6 \cdot \pi \cdot \mu \cdot r \cdot v </math> gdje je: ''η'' – dinamička [[viskoznost]], ''v'' – [[brzina]] tijela, ''r'' – [[polumjer]]. Stokesov zakon, u [[optika|optici]], glasi: [[valna duljina]] [[Luminiscencija|luminiscentnoga]] zračenja uvijek je veća ili jednaka valnoj duljini istovrsnoga [[zračenje|zračenja]] koje ju je izazvalo.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/58223 |title=Stokes, George Gabriel |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> === Trenje u atmosferi === Trenje u [[atmosfera|atmosferi]] djelovanje je [[tangenta|tangencijalne]] sile između slojeva koji se kreću različitim brzinama; nastaje zbog [[Turbulencija|turbulentnoga]] gibanja zraka i ovisi o utjecaju neravne podloge tla na strujanje zraka. Trenje koje nastaje gibanjem molekula zraka, to jest [[molekula]] [[dušik]]a i [[kisik]]a (viskoznost zraka), može se, u usporedbi s turbulentnim trenjem, potpuno zanemariti. Zbog trenja [[vjetar]] ne puše usporedno s [[izobara]]ma, nego ih siječe; pritom na [[Sjeverna polutka|Sjevernoj polutki]] ostaje niski [[tlak zraka]] lijevo i sprijeda s obzirom na puhanje vjetra (Buys-Ballotov ili barički zakon vjetra). Strujeći u visinu, vjetar skreće zbog trenja na Sjevernoj polutki u desno, jačina mu postupno raste pa tek na visini od 1 [[kilometar]] postaje geostrofički vjetar. [[Vektor]] vjetra mijenja se u prizemnom sloju po takozvanoj Ekmanovoj spirali. == Značaj trenja == [[datoteka:Clutchdisc.jpg|mini|desno|250px|Lamela [[Tarna spojka|tarne spojke]].]] [[datoteka:PCCB Brake Carrera GT.jpg|mini|250px|Disk [[kočnice]].]] Trenje ima vrlo veliko značenje kod različitih [[strojevi|strojeva]]. Ono može biti štetno i korisno. Trenje je štetno kod onih strojeva čiju [[snaga|snagu]] želimo iskoristiti za pogon bilo kojeg radnog stroja, na primjer [[Dizalica|dizalice]], [[Alatni stroj|alatnog stroja]], [[vozila]] i tako dalje, jer se jedan dio snage stroja mora utrošiti na svladavanje trenja različitih [[Strojni dio|strojnih dijelova]]. Međutim, trenje može biti i korisno, jer bez trenja ne bismo imali [[kočnice]] kod vozila ni kod različitih drugih strojeva. [[Kotač]]i kod kojih se gibanje prenosi od jednog na drugi pomoću trenja zovu se frikcioni kotači ili tarenice. Takvi se kotači koriste na primjer kod frikcione [[Preša|preše]] ili preše na trenje.<ref>Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> === Korisni učinci trenja u svakodnevnom životu === Ljudi šeću naprijed odguravajući se nogama natrag. Bez trenja, podovi, ceste i pločnici bili bi mnogo više kliski nego ledeno klizalište. Automobili ne bi mogli ubrzavati ni kočiti. Ljudi bi padali na pod kada bi pokušali hodati ili trčati. ==== Paljenje vatre ==== Najjednostavnija oprema za paljenje [[vatra|vatre]] ovisi o trenju, a sastoji se od dvaju suhih drvenih štapova. Rukama ili strunom luka treba brzo rotirati jedan štap po drugom. Trenje postiže temperaturu do približno 300&nbsp;°C, pri kojoj štap počne žariti. Za paljenje šibica također se primjenjuje trenje. Kada se glava šibice tare o traku na bočnoj strani kutije od šibica, trenje podiže temperaturu. Vrućina potakne da [[kemikalija|kemikalije]] u glavi šibice i u traci na kutiji od šibica zajedno reagiraju. Kako se temperatura povećava, glava šibice izgara na [[zrak]]u i naposljetku zapali drvo. === Problemi koje uzrokuje trenje === Trenje predstavlja značajan problem kod predmeta koje treba gibati po podlozi. Rani ljudi su povlačili terete na drvenim saonicama. Te su saonice pomogle u prijenosu tereta, ali je još uvijek ostalo veliko trenje između saonica i tla. Ljudi su poslije otkrili da je teške terete kao npr. blokove od kamena mnogo lakše pomicati pomoću valjaka. Valjci su se okretali, te su smanjili trenje jer teret nije klizao dodirajući tlo kao kad se gibao. Nedostatak je valjka što oni ostaju iza tereta kada se teret kreće po njima. Pred otprilike 5500 godina taj je problem bio prevladan izumom kombinacije [[kotač]]a i [[osovina|osovine]]. === Iskoristivost trenja u industriji === ==== Zavarivanje trenjem ==== [[Zavarivanje trenjem]] je vrsta zavarivanja pritiskom, gdje se dijelovi između dodirnih površina zagrijavaju toplinom trenja nastalom vrtnjom jednog ili obaju dijelova koji se zavaruju, nakon čega slijedi zavarivanje povećanim pritiskom na dijelove, uz istovremenu obustavu vrtnje. Zavari su rotacijski simetrični. Postoji više načina zavarivanja trenjem. Mogu se zavarivati metali i njihove [[legure]], ali i tvrdi [[polimeri]]. Moguće je međusobno zavarivanje raznovrsnih metalnih materijala. ==== Valjni i kuglični ležaji ==== {{glavni|Valjni ležaj|Kuglični ležaj}} Kako je trenje kotrljanja manje od trenja klizanja, kod različitih [[osovina]] upotrebljavamo kuglične ili valjkaste ležaje čime trenje klizanja pretvaramo u trenje kotrljanja. ==== Tarna spojka ==== {{glavni|Tarna spojka}} '''Tarna spojka''' je [[spojka]] koja služi za povremeno uključivanje u rad radnog (gonjenog) [[strojevi|stroja]] pri neprekidnom radu pogonskog stroja. Kod ukapčanja (pokretanja) dolazi do klizanja pri čemu se gubi [[snaga]], koja se pretvara u [[toplina|toplinu]], a pokazuje se kao veće ili manje trošenje ploha. U normalnom pogonu brzine se moraju izjednačiti i spojke rade bez klizanja. Vrlo slične po konstrukciji (a često identične) su tarne [[kočnice]].<ref>[http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120131031429/http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf|date=31. siječnja 2012.}} "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref> Tarne spojke mogu biti:<ref>"Spojke", prof. dr. sc. Boris Obsieger, Tehnički fakultet Rijeka, 2004.</ref> * Kandžasta tarna spojka * Pločasta tarna spojka * Radijalna tarna spojka * Tarne spojke s jednom lamelom * Tarne spojke s više lamela == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Klasična mehanika]] [[Kategorija:Sila]] [[Kategorija:Tribologija]] [[Kategorija:Trenje| ]] 8vkqx8rh37npyeu9mn7tso6lmrjmhwm 0 101184 7565540 6317888 2026-07-28T13:51:22Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Tribologija|Tribologija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565540 wikitext text/x-wiki '''Reologija''' (od [[starogrčki jezik|starogrčkog]] ῥεῖν rein, hrvatski ‚teči‘ i λόγος logos, hrvaski ‚načelo, zakon, red‘) je proučavanje [[deformacija|deformacije]] i toka [[tvar]]i pod utjecajem primijenjene [[mehanička napetost|napetosti]]. Naziv je skovao [[1920.]] [[Eugene Bingham]], profesor na Sveučilištu Lehigh, kao rezultat prijedloga kolege [[Markus Reiner|Markusa Reinera]]. Naziv je inspiriran [[Heraklit]]ovom poznatom izrekom ''[[panta rei]]'', "sve teče". U praksi se reologija principijelno bavi proširenjem "klasičnih" disciplina [[teorija elastičnosti|elastičnosti]] i ([[Isaac Newton|newtonovske]]) [[mehanika fluida|mehanike fluida]] na materijale čija mehanička svojstva ne mogu biti opisana klasičnim teorijama. Također se bavi predviđanjima mehaničkog ponašanja (na mehaničkoj skali kontinuuma) zasnovanih na mikro- i nanostrukturama materijala, npr. molekularnoj veličini i arhitekturi polimera u otopini ili raspodjelom veličine čestica u čvrstim suspenzijama. {{mrva-fiz}} [[Kategorija:Mehanika fluida]] [[Kategorija:Tribologija]] m0qgmhzk2b6ngozivb2i1exkuez7ohp 0 104338 7565746 7565142 2026-07-28T20:22:16Z Divna Jaksic 974 /* Nositelji */ 7565746 wikitext text/x-wiki {{Infookvir odlikovanje |ime = Red kneza Branimira s ogrlicom |slika = Red kneza Branimira.jpg |opis = ''na slici u sredini:'' znak Reda s ogrlicom; ''dolje'': mala oznaka; ''gore:'' umanjenica Reda |veličina = |država = [[Hrvatska]] ||dodjeljuje = |vrsta = civilno odlikovanje |zasluge = izniman doprinos neovisnosti, cjelovitosti i međunarodnom ugledu RH, za izgradnju RH i razvitak odnosa RH i drugih zemalja |mogući nositelji = dužnosnici i djelatnici u tijelima državne vlasti, čelnici diplomatsko-konzularnih predstavništava i predstavništava međunarodnih organizacija akreditiranih u RH |kampanja = |status = |opis odlikovanja = |stupnjevi = |geslo = |datum osnutka = |prvo odlikovanje = |zadnje odlikovanje = |ukupno odlikovanih = |istaknuti nositelji = |više = [[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]] |niže = [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]] |isto = |individualno = |povezano = |slika2 = |opis2 = }} '''Red kneza [[Branimir]]a s ogrlicom''' je [[Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske|odlikovanje Republike Hrvatske]] koje zauzima sedmo mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja. Red je ustanovljen [[10. ožujka]] [[1995.]] godine. Red kneza Branimira s ogrlicom dodjeljuje se dužnosnicima i djelatnicima u tijelima državne vlasti, čelnicima [[diplomatska predstavništva|diplomatsko]]-[[konzularna predstavništva|konzularnih]] predstavništava i predstavništava [[međunarodne organizacije|međunarodnih organizacija]] akreditiranih u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama. == Šport == Tim su priznanjem nagrađeni brojni hrvatski športaši, među ostalima nogometni reprezentativci hrvatske druge ''zlatne'' generacije i izbornik [[Zlatko Dalić]]. Nagradila ih je [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednica]] [[Kolinda Grabar-Kitarović]] za povijesni uspjeh sudjelovanja u finalu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.]] == Nositelji == <!-- Zadnje ažurirano: [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_11_134_1819.html listopad, 2023. (N.N., br. 134/23.)] --> {| class="wikitable sortable" ! width=5%|'''Godina''' ! width=25%|'''Osoba''' ! width=55%|'''Zasluga''' ! width=15%|'''Izvor''' |-1 | align="center" | 1995. | [[Mile Akmadžić| '''Akmadžić''', Mile ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-2 | align="center" | 1995. | [[Darko Bekić| '''Bekić''', Darko ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivan Bender| '''Bender''', Ivan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-4 | align="center" | 1995. | [[Hidajet Biščević| '''Biščević''', Hidajet ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Mišo Brajković| '''Brajković''', Mišo ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-6 | align="center" | 1995. | [[Ivan Brnclić| '''Brnclić''', Ivan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Onesin Cvitan| ''' Cvitan''', Onesin]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-8 | align="center" | 1995. | [[Šimun Šito Ćorić| '''Šito Ćorić''', Šimun ]]<br> fra | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Nikola Eterović| '''Eterović''', Nikola ]]<br> msgr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-10 | align="center" | 1995. | [[Ejup Ganić| '''Ganić''', Ejup ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Vesna Girardi-Jurkić| '''Girardi-Jurkić''', Vesna ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-12 | align="center" | 1995. | [[Hrvoje Hitrec| '''Hitrec''', Hrvoje ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivan Ilić| '''Ilić''', Ivan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-14 | align="center" | 1995. | [[Zoran Jašić| '''Jašić''', Zoran ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Dario Kordić| '''Kordić''', Dario ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-16 | align="center" | 1995. | [[Frane Krzkić| '''Krzkić''', Frane ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Slobodan Lang| '''Lang''', Slobodan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-18 | align="center" | 1995. | [[Ive Livljanić| '''Livljanić''', Ive ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivo Lozančić| '''Lozančić''', Ivo ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-20 | align="center" | 1995. | [[Ivan Lučić (razdvojba)| '''Lučić''', Ivan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-21 | align="center" | 1995. | [[Zvonimir Marković| '''Marković''', Zvonimir ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-22 | align="center" | 1995. | [[Pero Marković| '''Marković''', Pero ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Željko Matić| '''Matić''', Željko ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-24 | align="center" | 1995. | [[Miro Međimorec| '''Međimorec''', Miro ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Mario Nobilo| '''Nobilo''', Mario ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-26 | align="center" | 1995. | [[Tomislav Obrdalj| '''Obrdalj''', Tomislav ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Milan Ramljak| '''Ramljak''', Milan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-28 | align="center" | 1995. | [[Davorin Rudolf| '''Rudolf''', Davorin ]]<br> dr | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Milan Simčić| '''Simčić''', Milan ]]<br> msgr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-30 | align="center" | 1995. | [[Muhamed Sacirbey| '''Sacirbey''', Muhamed ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Branko Salaj| '''Salaj''', Branko ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-32 | align="center" | 1995. | [[Zdravko Sančević| '''Sančević''', Zdravko ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Petar Šarčević| '''Šarčević''', Petar ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-34 | align="center" | 1995. | [[Zdenko Škrabalo| '''Škrabalo''', Zdenko ]]<br> akademik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Aleksandar Šolc| '''Šolc''', Aleksandar ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-36 | align="center" | 1995. | [[Vladimir Šoljić| '''Šoljić''', Vladimir ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Mijo Tokić| '''Tokić''', Mijo ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-38 | align="center" | 1995. | [[Đuro Vidmarović| '''Vidmarović''', Đuro ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Miljenko Žagar| '''Žagar''', Miljenko ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-40 | align="center" | 1995. | [[Ilija Živković| '''Živković''', Ilija ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-41 | align="center" | 1995. | [[Miomir Žužul| '''Žužul''', Miomir ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Michael Linhart| '''Linhart''', Michael ]]<br> dr.; savjetnik Veleposlanstva Republike Austrije u Zagrebu | za razvoj bilateralnih odnosa izmedu Republike Hrvatske i Republike Austrije | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_09_62_1123.html N.N., br. 62/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Richard C. Herrick| '''Herrick''', Richard C. ]]<br> attache za obranu Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj | za razvoj bilateralnih odnosa izmedu Sjedinjenih Američkih Država i Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_09_62_1124.html N.N., br. 62/95.] |- | align="center" | 1996. | [[Osman Muftić| '''Muftić''', Osman ]]<br> | za osobite zasluge stečene u diplomatskoj službi u razvijanju političke i gospodarske suradnje Republike Hrvatske s drugim zemljama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_03_18_311.html N.N., br. 18/96.] |- | align="center" | 1996. | [[Paolo Pensa| '''Pensa''', Paolo ]]<br> | za osobite zasluge stečene razvijanjem kulturne i političke suradnje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike za vrijeme svoje diplomatske službe u Zagrebu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_03_18_312.html N.N., br. 18/96.] |- | align="center" | 1996. | [[Francisco Martinez-Esparza| '''Martinez-Esparza''', Francisco ]]<br> voditelj Radne grupe Europske zajednice u Zagrebu | za osobiti doprinos u promicanju ugleda Republike Hrvatske, za doprinos u dobivanju međunarodne pomoći za skrb prognanika i izbjeglica tijekom svog mandata u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_04_28_558.html N.N., br. 28/96.] |- | align="center" | 1996. | [[Hans Wittner| '''Wittner''', Hans]]<br> predstavnik "Swiss Disaster Relief-a" | za osobiti doprinos u pružanju humanitarne pomoći prognanicima i izbjeglicama u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_04_28_559.html N.N., br. 28/96.] |-1 | align="center" | 1996. | [[Zdenka Babić-Petričević| '''Babić-Petričević''', Zdenka (Ivan)]]<br> generalni konzul | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-2 | align="center" | 1996. | [[Zoran Bošnjak| '''Bošnjak''', Zoran (Vojislav)]]<br> veleposlanik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-3 | align="center" | 1996. | [[Ante Čičin-Šain| '''Čičin-Šain''', Ante (Jerko)]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-4 | align="center" | 1996. | [[Božidar Gagro| '''Gagro''', Božidar (Dragutin)]]<br> profesor | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-5 | align="center" | 1996. | [[Ivica Maštruko| '''Maštruko''', Ivica (Tomo)]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-6 | align="center" | 1996. | [[Vladimir Matek| '''Matek''', Vladimir (Pavao)]]<br> veleposlanik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-7 | align="center" | 1996. | [[Sergej Morsan| '''Morsan''', Sergej (Boris)]]<br> veleposlanik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-8 | align="center" | 1996. | [[Franz Pahl| '''Pahl''', Franz ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-9 | align="center" | 1996. | [[Dieter A. Schmidt| '''Schmidt''', Dieter A. ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-1 | align="center" | 1996. | [[Branimir Jakšić| '''Jakšić''', Branimir ]]<br> dr.; savjetnik Predsjednika Republike | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |-2 | align="center" | 1996. | [[Branko Jeren| '''Jeren''', Branko ]]<br> dr.; savjetnik Predsjednika Republike | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |-3 | align="center" | 1996. | [[Drago Krpina| '''Krpina''', Drago ]]<br> savjetnik Predsjednika Republike | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |-4 | align="center" | 1996. | [[Ivan Mišetić| '''Mišetić''', Ivan ]]<br> mr.; ravnatelj Državnog protokola, veleposlanik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |-5 | align="center" | 1996. | [[Gordan Radin| '''Radin''', Gordan ]]<br> pročelnik Kabineta Predsjednika Republike | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |- | align="center" | 1997. | [[Ricard Pérez Casado| '''Pérez Casado''', Ricard]]<br> | za osobite zasluge i promicanje suradnje s tjelima hrvatske državne vlasti u provođenju mirovne misije EU | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_01_9_130.html N.N., br. 9/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Charles Redman| '''Redman''', Charles ]]<br> | za osobite zasluge u uspostavi prijateljskih odnosa i promicanju gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_05_55_833.html N.N., br. 55/97.] |-1 | align="center" | 1997. | [[Srećko Badurina| '''Badurina''', Srećko ]] (posmrtno)<br> biskup | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-2 | align="center" | 1997. | [[Katarina Fuček| '''Fuček''', Katarina ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-3 | align="center" | 1997. | [[Marijan Hranjski| '''Hranjski''', Marijan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-4 | align="center" | 1997. | [[Mladen Ibler| '''Ibler''', Mladen ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-5 | align="center" | 1997. | [[Šima Krasić| '''Krasić''', Šima ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-6 | align="center" | 1997. | [[Marina Matulović Dropulić| '''Matulović Dropulić''', Marina ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-7 | align="center" | 1997. | [[Marijan Ramušćak| '''Ramušćak''', Marijan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-8 | align="center" | 1997. | [[Neda Rosandić - Šarić| '''Rosandić - Šarić''', Neda ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-9 | align="center" | 1997. | [[Marin Sopta| '''Sopta''', Marin ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-10 | align="center" | 1997. | [[Miroslav Šeparović| '''Šeparović''', Miroslav ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-11 | align="center" | 1997. | [[Zdenko Škrabalo| '''Škrabalo''', Zdenko ]]<br> akademik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-12 | align="center" | 1997. | [[Marko Škreb| '''Škreb''', Marko ]] <br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-13 | align="center" | 1997. | [[Ante Topić Mimara| '''Topić-Mimara''', Ante ]] (posmrtno)<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-14 | align="center" | 1997. | [[Ljilja Vokić| '''Vokić''', Ljilja ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-15 | align="center" | 1997. | [[Damir Zorić| '''Zorić''', Damir ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Vasile Leca| '''Leca''', Vasile ]]<br> veleposlanik Rumunjske | za osobit doprinos uspostavi prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Rumunjske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_66_1047.html N.N., br. 66/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Ljubčo Troharov| '''Troharov''', Ljubčo ]]<br> veleposlanik Republike Bugarske | za osobit doprinos uspostavi prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Bugarske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_66_1048.html N.N., br. 66/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Sune Danielsson| '''Danielsson''', Sune ]]<br> veleposlanik Kraljevine Švedske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_09_101_1572.html N.N., br. 101/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Wieslaw Walkiewicz| '''Walkiewicz''', Wieslaw ]]<br> veleposlanik Republike Poljske | za izniman doprinos unapređenju i izgradnji prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Poljske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_09_101_1573.html N.N., br. 101/97.] |-1 | align="center" | 1997. | [[Mirko Baković| '''Baković''', Mirko (Franjo)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-2 | align="center" | 1997. | [[Ignac Koštroman| '''Koštroman''', Ignac (Jozin)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-3 | align="center" | 1997. | [[Jozo Marić| '''Marić''', Jozo (Božo)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-4 | align="center" | 1997. | [[Anđelko Mikulić| '''Mikulić''', Anđelko (Stipan)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-5 | align="center" | 1997. | [[Božo Rajić| '''Rajić''', Božo (Radoslav)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-6 | align="center" | 1997. | [[Mijo Tokić| '''Tokić''', Mijo ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |- | align="center" | 1998. | [[Ondrej Havlin| '''Havlin''', Ondrej ]]<br> veleposlanik Češke Republike | za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Češke Republike tijekom obnašanja dužnosti prvog češkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1992. do 1997. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_01_3_27.html N.N., br. 3/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Kasim Trnka| '''Trnka''', Kasim ]]<br> veleposlanik Bosne i Hercegovine | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1994. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_02_27_318.html N.N., br. 27/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Matija Malešić| '''Malešić''', Matija ]]<br> Veleposlanik Republike Slovenije | za izniman doprinos razvitku suradnje i prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Slovenije za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1992. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_03_33_414.html N.N., br. 33/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Constantin Yerocostopoulos| '''Yerocostopoulos''', Constantin ]]<br> veleposlanik Helenske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Helenske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti grčkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_05_68_822.html N.N., br. 68/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Andrés G. Pesci-Bourel| '''Pesci-Bourel''', Andrés G. ]]<br> veleposlanik Argentinske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Argentinske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti argentinskog veleposlanika od 1994. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1122.html N.N., br. 81/98.] |-1 | align="center" | 1998. | [[Darinko Bago| '''Bago''', Darinko ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-2 | align="center" | 1998. | [[Svjetlan Berković| '''Berković''', Svjetlan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-3 | align="center" | 1998. | [[Spomenka Cek| '''Cek''', Spomenka ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-4 | align="center" | 1998. | [[Ivica Fućek| '''Fućek''', Ivica ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-5 | align="center" | 1998. | [[Ante-Živko Kustić| '''Kustić''', Ante-Živko ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-6 | align="center" | 1998. | [[Nikola Obuljen| '''Obuljen''', Nikola ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-7 | align="center" | 1998. | [[Janko Šagi| '''Šagi''', Janko ]]<br> fra | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-8 | align="center" | 1998. | [[Hrvoje Šošić| '''Šošić''', Hrvoje ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-9 | align="center" | 1998. | [[Drago Štambuk| '''Štambuk''', Drago ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-10 | align="center" | 1998. | [[Davorin Tepeš| '''Tepeš''', Davorin ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-11 | align="center" | 1998. | [[Ivica Tomić| '''Tomić''', Ivica ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-12 | align="center" | 1998. | [[Želimir Urban| '''Urban''', Želimir ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-13 | align="center" | 1998. | [[Marko Žaja| '''Žaja''', Marko ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Rudy Perpich| '''Perpich''', Rudy ]]<br> dr. | za izniman doprinos jačanju suradnje hrvatske dijaspore s maticom zemljom, te razvitku odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1137.html N.N., br. 81/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Branko Mikša| '''Mikša''', Branko ]]<br> mr.; predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza | za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html N.N., br. 96/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Miroslav Blažević| '''Blažević''', Miroslav ]]<br> izbornik hrvatske nogometne reprezentacije | za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html N.N., br. 96/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Mohammad Asayesh| '''Asayesh''', Mohammad ]]<br> veleposlanik Islamske Republike Iran | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Islamske Republike Irana, za vrijeme obnašanja dužnosti iranskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1993. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_116_1533.html N.N., br. 116/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Luis Felipe de la Pena| '''Pena''', Luis Felipe de la ]]<br> veleposlanik Kraljevine Španjolske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske, za vrijeme obnašanja dužnosti španjolskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1993. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_116_1534.html N.N., br. 116/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Jozef Willem Scheffers| '''Scheffers''', Jozef Willem]]<br> veleposlanik Kraljevine Nizozemske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske, za vrijeme obnašanja dužnosti nizozemskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1996. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_121_1557.html N.N., br. 121/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Zsolt Szalay| '''Szalay''', Zsolt ]]<br>dr.; veleposlanik Republike Mađarske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Mađarske, za vrijeme obnašanja dužnosti mađarskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_121_1558.html N.N., br. 121/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Mečeslav Ivanovič Senkevič| '''Senkevič''', Mečeslav Ivanovič ]]<br> veleposlanik Ruske Federacije | za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Ruske Federacije, za vrijeme obnašanja dužnosti ruskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_128_5800.html N.N., br. 128/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Raul Sanin Orellana Ramirez| '''Orellana Ramirez''', Raul Sanin ]]<br> veleposlanik Republike Čile | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Čile, za vrijeme obnašanja dužnosti čileanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1708.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Francesco Olivieri| '''Olivieri''', Francesco ]]<br> veleposlanik Talijanske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti talijanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1996. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1709.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Daryal Batibay| '''Batibay''', Daryal ]]<br> veleposlanik Republike Turske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Turske, za vrijeme obnašanja dužnosti turskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1710.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Erik Skov| '''Skov''', Erik ]]<br> veleposlanik Kraljevine Danske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Danske, za vrijeme obnašanja dužnosti danskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Republici Mađarskoj od 1993. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1711.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Salah Mohamed Ali| '''Ali''', Salah Mohamed ]]<br> veleposlanik Republike Sudan | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Sudan, za vrijeme obnašanja dužnosti sudanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1712.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Elizabeth Tigerstedt Tahtela| '''Tigerstedt Tahtela''', Elizabeth ]]<br> veleposlanica Republike Finske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Finske, za vrijeme obnašanja dužnosti finske veleposlanice u Republici Hrvatskoj od 1997. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1713.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Marin Barišić| '''Barišić''', Marin ]]<br> biskup | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Juraj Batelja| '''Batelja''', Juraj ]]<br> prelat | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Želimir Kramarić| '''Kramarić''', Želimir ]]<br> | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Marin Srakić| '''Srakić''', Marin ]]<br> biskup | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 1999. | [[Souren Seraydarian| '''Seraydarian''', Souren ]]<br> šef Ureda za vezu Ujedinjenih naroda u Republici Hrvatskoj | za zasluge unapređenju odnosa između Republike Hrvatske i Organizacije ujedinjenih naroda, te za doprinos provođenju mirovne misije Prijelazne uprave Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj, čime je uspješno okončana mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_03_25_525.html N.N., br. 46/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Anto Bagarić| '''Bagarić''', Anto ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1102.html N.N., br. 61/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Ivan Poljac| '''Poljac''', Ivan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1102.html N.N., br. 61/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Davor Štern| '''Štern''', Davor ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1102.html N.N., br. 61/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Tvrtko Andrija Mursalo| '''Mursalo''', Tvrtko Andrija ]]<br> veleposlanik Republike Hrvatske u Južnoafričkoj Republici | za osobite zasluge u promicanju i očuvanju hrvatskog identiteta u Južnoafričkoj Republici, kao i razvijanje prijateljskih odnosa između hrvatskog naroda i naroda Južnoafričke Republike | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_07_68_1263.html N.N., br. 68/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Charles F. Meissner| '''Meissner''', Charles F. ]] (posmrtno)<br> | za osobite zasluge u promicanju gospodarskih i sveukupnih prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_07_69_1286.html N.N., br. 69/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Jean-Jacques Gaillarde| '''Gaillarde''', Jean-Jacques ]]<br> veleposlanik Frmancuske Republike | za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Francuske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti francuskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 1994. do 1999. godine. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_09_96_1616.html N.N., br. 96/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Pedro Lopez Quintana| '''Quintana''', Pedro Lopez ]]<br> msgr.; povjerenik Svete Stolice za opće poslove | za izniman osobni doprinos promicanju prijateljskih odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske, iskazanu potporu međunarodnom priznanju Republike Hrvatske, kao i za zasluge u ostvarenju državnih i pastoralnih posjeta Svetog Oca Pape Ivana Pavla II. nezavisnoj, suverenoj i demokratskoj hrvatskoj državi | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_11_127_1988.html N.N., br. 127/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Celestino Migliore| '''Migliore''', Celestino]]<br> msgr.; podtajnik Svete Stolice za odnose s državama | za izniman osobni doprinos promicanju prijateljskih odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske, iskazanu potporu međunarodnom priznanju Republike Hrvatske, kao i za zasluge u ostvarenju državnih i pastoralnih posjeta Svetog Oca Pape Ivana Pavla II. nezavisnoj, suverenoj i demokratskoj hrvatskoj državi | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_11_127_1988.html N.N., br. 127/99.] |-1 | align="center" | 1999. | [[Jadranko Crnić| '''Crnić''', Jadranko ]]<br> dr. sc.; predsjednik Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-2 | align="center" | 1999. | [[Zdravko Bartovčak| '''Bartovčak''', Zdravko ]]<br> sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-3 | align="center" | 1999. | [[Nikola Filipović (pravnik)| '''Filipović''', Nikola ]]<br> dr. sc.; sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-4 | align="center" | 1999. | [[Ante Jelavić Mitrović| '''Jelavić Mitrović''', Ante ]]<br> | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-5 | align="center" | 1999. | [[Vojislav Kučeković| '''Kučeković''', Vojislav ]]<br> mr. sc.; sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-6 | align="center" | 1999. | [[Hrvoje Momčinović| '''Momčinović''', Hrvoje ]]<br> mr. sc.; sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-7 | align="center" | 1999. | [[Ivan Marijan Severinac| '''Severinac''', Ivan Marijan ]]<br> sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-8 | align="center" | 1999. | [[Mladen Žuvela| '''Žuvela''', Mladen]]<br> sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |- | align="center" | 2000. | [[Volker Haak| '''Haak''', Volker ]]<br> dr.; | za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke, za vrijeme obnašanja dužnosti njemačkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 1996. do 2000. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_05_46_1057.html N.N., br. 46/00.] |- | align="center" | 2000. | [[Leon Fuerth| '''Fuerth''', Leon ]]<br> savjetnik potpredsjednika SAD za nacionalnu sigurnost | za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske i razvijanju prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_08_83_1720.html N.N., br. 83/00.] |- | align="center" | 2000. | [[Donald Smith| '''Smith''', Donald ]]<br> veleposlanik Kanade | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kanade, za vrijeme obnašanja dužnosti kanadskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_08_83_1721.html N.N., br. 83/00.] |- | align="center" | 2000. | [[Miriam Bisha| '''Bisha''', Miriam]]<br> Veleposlanica Republike Albanije | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Albanije, za vrijeme obnašanja dužnosti albanske veleposlanice u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_08_83_1722.html N.N., br. 83/00.] |- | align="center" | 2000. | [[Li Guobang| '''Guobang''', Li ]]<br> Veleposlanik Narodne Republike Kine | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine, za vrijeme obnašanja dužnosti kineskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_10_98_1917.html N.N., br. 98/00.] |- | align="center" | 2001. | [[Udai Singh| '''Singh''', Udai ]]<br> Veleposlanik Indije u Republici Hrvatskoj | za doprinos prijateljstvu i razvitku uzajamne suradnje između Republike Hrvatske i Republike Indije za vrijeme obnašanja dužnosti indijskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 1998. do 2001. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_04_30_538.html N.N., br. 30/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Janica Kostelić| '''Kostelić''', Janica ]]<br> vrhunska svjetska skijašica | za iznimne športske rezultate u koje je uloženo mnogo rada, truda i odricanja što je okrunjeno osvajenjem Svjetskog skijaškog kupa, čime kao veleposlanica športa promiče ugled hrvatskog športa i Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_04_30_539.html N.N., br. 30/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Keisuke Oba| '''Oba''', Keisuke ]]<br> | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Japana, za vrijeme obnašanja dužnosti japanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_06_7_144.html N.N., br. 7/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Albert Turot| '''Turot''', Albert ]]<br> Veleposlanik Francuske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Francuske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti francuskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1999. do 2001. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_08_74_1271.html N.N., br. 46/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Ingemar Börjesson| '''Börjesson''', Ingemar ]]<br> Veleposlanik Kraljevine Švedske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske, za vrijeme obnašanja dužnosti švedskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_09_80_1351.html N.N., br. 80/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Per Vinther| '''Vinther''', Per ]]<br> Veleposlanik, šef Izaslanstva Europske komisije u Republici Hrvatskoj | za osobit doprinos sveukupnom unapređenju političkog dijaloga između Republike Hrvatske i Europske unije, za vrijeme obnašanja dužnosti šefa Izaslanstva Europske komisije u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_09_83_1419.html N.N., br. 83/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Knut Mørkved| '''Mørkved''', Knut ]]<br> veleposlanik Kraljevine Norveške | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške, za vrijeme obnašanja dužnosti norveškog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2001. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_10_85_1436.html N.N., br. 85/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Constantin Ghirda| '''Ghirda''', Constantin ]]<br> Veleposlanik Rumunjske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Rumunjske, za vrijeme obnašanja dužnosti rumunjskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_12_110_1818.html N.N., br. 110/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Mladen Štulhofer| '''Štulhofer''', Mladen ]]<br> prof. dr. | za zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske, kroz kulturnu, znanstvenu i gospodarsku suradnju između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke, kao i za osobit doprinos medicinskoj znanosti | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_12_110_1819.html N.N., br. 110/01.] |- | align="center" | 2002. | [[Fitzroy Maclean| '''Maclean''', Sir Fitzroy ]] (posmrtno)<br> | za osobno sudjelovanje u prikupljanju i dopremanju humanitarne pomoći u danima Domovinskog rata i nakon njega, ujedno je, obzirom na svoj društveni položaj u Velikoj Britaniji, značajno pridonio borbi Hrvatske za njenu međunarodnu afirmaciju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_01_1_4.html N.N., br. 1/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Stavros Georges Christian Vassilopoulos| '''Vassilopoulos''', Stavros Georges Christian ]]<br> veleposlanik Helenske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Helenske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_01_9_217.html N.N., br. 9/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Servet Avzi| '''Avzi''', Servet ]]<br> veleposlanik Republike Makedonije | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Makedonije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_04_41_875.html N.N., br. 41/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Michael Kenneth Moore| '''Moore''', Michael Kenneth ]]<br> generalni direktor Svjetske trgovinske organizacije | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Novog Zelanda, te podršku međunarodnom priznanju Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_06_70_1180.html N.N., br. 70/02.] |-1 | align="center" | 2002. | [[Emma Bonino| '''Bonino''', Emma ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-2 | align="center" | 2002. | [[Oliver Dupuis| '''Dupuis''', Oliver ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-3 | align="center" | 2002. | [[André Erdös| '''Erdös''', André ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-4 | align="center" | 2002. | [[Dragutin Haramija| '''Haramija''', Dragutin ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-5 | align="center" | 2002. | [[Marco Pannella| '''Pannella''', Marco ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-6 | align="center" | 2002. | [[Petar Pirker| '''Pirker''', Petar]] (posmrtno)<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Velizar Enčev| '''Enčev''', Velizar ]]<br> veleposlanik Republike Bugarske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Bugarske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_09_105_1733.html N.N., br. 105/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Ida Leonore Van Veldhuizen-Rothenbücher| '''Veldhuizen-Rothenbücher''', Ida Leonore Van]]<br> veleposlanica Kraljevine Nizozemske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanice u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_09_108_1748.html N.N., br. 108/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Osmo Lipponen| '''Lipponen''', Osmo ]]<br> veleposlanik Republike Finske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Finske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika Republike Finske u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_10_115_1848.html N.N., br. 115/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Keyvan Imani| '''Imani''', Keyvan ]]<br> veleposlanik Islamske Republike Iran | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Islamske Republike Iran, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika Islamske Republike Iran u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_10_115_1849.html N.N., br. 115/02.] |- | align="center" | 2002. | [[George Soros| '''Soros''', George ]]<br> predsjednik Instituta Otvoreno društvo | za zasluge stečene u procesu demokratizacije Republike Hrvatske kroz humanitarne, znanstvene i kulturne aktivnosti u Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_10_123_1980.html N.N., br. 123/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Jiří Kuděla| '''Kuděla''', Jiří ]]<br> veleposlanik Češke Republike | za osobit doprinos unapređiva­nju prijate­ljskih odnosa i su­rad­­nje između Republike Hrvatske i Češke Republike, za vri­jeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Češke Republike u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_11_128_2072.html N.N., br. 128/02.] |-1 | align="center" | 2002. | [[Erik Derycke| '''Derycke''', Erik ]]<br> | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |-2 | align="center" | 2002. | [[Peter Hohenfellner| '''Hohenfellner''', Peter ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |-3 | align="center" | 2002. | [[Jean-Pol Poncelet| '''Poncelet''', Jean-Pol]]<br> | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |-4 | align="center" | 2002. | [[Robert M. Robinson| '''Robinson''', Robert M. ]]<br> | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |-5 | align="center" | 2002. | [[Albert Rohan| '''Rohan''', Albert ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |- | align="center" | 2003. | [[Johannes De Beaufort Wijnholds| '''Beaufort Wijnholds''', Johannes De ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i odnosa Hrvatske s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_01_9_107.html N.N., br. 9/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Pieter Stek| '''Stek''', Pieter ]]<br> | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i odnosa Hrvatske s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_01_9_107.html N.N., br. 9/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Valentina Vladimirova Tereškova| '''Tereškova''', Valentina Vladimirova]]<br> | za doprinos razvoju ukupnih prijate­ljskih hrvatsko-ruskih odnosa te za jača­nje ugleda Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_03_50_645.html N.N., br. 50/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Fabio Pigliapoco| '''Pigliapoco''', Fabio ]]<br> veleposlanik Talijanske Republike | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Talijanske Republike u Repub­lici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_06_99_1276.html N.N., br. 99/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Lawrence G. Rossin| '''Rossin''', Lawrence G.]]<br> veleposlanik Sjedi­njenih Američkih Država | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Sjedi­njenih Američkih Država, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_07_107_1408.html N.N., br. 107/03.] |- | align="center" | 2003. | [[György Csóti| '''Csóti''', György ]]<br> veleposlanik Republike Mađarske | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Republike Mađarske, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Republike Mađarske u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_07_107_1409.html N.N., br. 107/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Gábor Demszky| '''Demszky''', Gábor ]]<br> mr. sc. | za osobit doprinos razvitku odnosa između Republike Hrvat­ske i Republike Mađarske, a posebno u pobo­ljša­nju statusa ma­njina u obje države | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_10_158_2263.html N.N., br. 158/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Neil Francis| '''Francis''', Neil ]]<br> | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Australije, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Australije u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_10_167_2412.html N.N., br. 167/03.] |-1 | align="center" | 2003. | [[Princess Margriet of the Netherlands| '''Princess Margriet of the Netherlands''']]<br> | za izniman doprinos razvitku odnosa Republike Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima, kroz pruža­­nje nesebične i humanitarne pomoći Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i u poratnom vremenu, a u prigodi obi­­lježava­­nja 125. ob­­ljetnice Hrvatskog crvenog križa | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_11_188_2948.html N.N., br. 188/03.] |-2 | align="center" | 2003. | [[Christina Magnusson| '''Magnusson''', Christina ]]<br> | za izniman doprinos razvitku odnosa Republike Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima, kroz pruža­­nje nesebične i humanitarne pomoći Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i u poratnom vremenu, a u prigodi obi­­lježava­­nja 125. ob­­ljetnice Hrvatskog crvenog križa | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_11_188_2948.html N.N., br. 188/03.] |-3 | align="center" | 2003. | [[Sadako Ogata| '''Ogata''', Sadako ]]<br> | za izniman doprinos razvitku odnosa Republike Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima, kroz pruža­­nje nesebične i humanitarne pomoći Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i u poratnom vremenu, a u prigodi obi­­lježava­­nja 125. ob­­ljetnice Hrvatskog crvenog križa | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_11_188_2948.html N.N., br. 188/03.] |- | align="center" | 2004. | [[Dimitris Vidouris| '''Vidouris''', Dimitris ]]<br> veleposlanik Helenske Republike | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Helenske Republike, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Helenske Republike u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_03_33_855.html N.N., br. 33/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Jorge Dupouy Grez| '''Grez''', Jorge Dupouy]]<br> veleposlanik Republike Čile | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje iz­me­đu Republike Hrvatske i Republike Čile, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_92_1722.html N.N., br. 92/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Franz Fiedler| '''Fiedler''', Franz ]]<br> dr. | za izniman doprinos razvoju državne revizije u Republici Hrvatskoj i pruža­­nje pomoći pri uk­­ljučiva­­nju u međunarodne revizijske institucije, promičući time međunarodni položaj i ugled Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_98_1857.html N.N., br. 98/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Dennis A. Snider| '''Snider''', Dennis A. ]]<br> veleposlanik Kanade | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Kanade, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Kanade u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_100_1900.html N.N., br. 100/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Dražen Petrović| '''Petrović''', Dražen ]] (posmrtno)<br> hrvatski košarkaš | za postignute vrhunske sportske rezultate i promica­nje me­đu­­narodnog ugleda hrvatskog sporta u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_10_145_2539.html N.N., br. 145/43.] |-1 | align="center" | 2004. | [[Lino Červar| '''Červar''', Lino ]]<br> izbornik Hrvatske rukometne reprezentacije | za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.] |-2 | align="center" | 2004. | [[Slavko Goluža| '''Goluža''', Slavko ]]<br> | za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.] |-3 | align="center" | 2004. | [[Valter Matošević| '''Matošević''', Valter ]]<br> | za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.] |-4 | align="center" | 2004. | [[Vlado Šola| '''Šola''', Vlado ]]<br> | za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Alain Erlande-Brandenburg| '''Erlande-Brandenburg''', Alain ]]<br> | za iznimne zasluge u promociji hrvatske kulture u Francus­koj i u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2672.html N.N., br. 153/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Ufuk Tevfik Okyayüz| '''Okyayüz''', Ufuk Tevfik ]]<br> veleposlanik Republike Turske | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Republike Turske, za vrijeme obna­ša­­nja dužnosti veleposlanika Republike Turske u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_159_2759.html N.N., br. 159/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Ana Barata| '''Barata''', Ana ]]<br> veleposlanica Portugalske Republike | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Portugalske Republike, za vrijeme obnaša­nja dužnosti portugalske veleposlanice u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_164_2871.html N.N., br. 164/04.] |- | align="center" | 2005. | [[Zlatko Dizdarević| '''Dizdarević''', Zlatko ]]<br> veleposlanik Bosne i Hercegovine | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_04_50_962.html N.N., br. 50/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Krešimir Ćosić| '''Ćosić''', Krešimir]] (posmrtno)<br> hrvatski košarkaš i trener državne reprezentacije | za postignute vrhunske športske rezultate, čime je kao veleposlanik športa promicao ugled hrvatskog športa i Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_06_69_1350.html N.N., br. 69/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Josip Tabak| '''Tabak''', Josip ]]<br> prof. | za iznimne zasluge kroz dugogodišnje djelovanje u području prevoditeljstva, gdje je stekao visoku međunarodnu reputaciju koja se ogleda i u promicanju međunarodnog ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_06_77_1510.html N.N., br. 77/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Jacques Wunenburger| '''Wunenburger''', Jacques ]]<br> šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj | za osobit doprinos institucionalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije, te jačanje europskih procesa u hrvatskom društvu, za vrijeme obnašanja dužnosti šefa Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_84_1615.html N.N., br. 84/05.] |- | align="center" | 2005. | [[George Radanovich| '''Radanovich''', George ]]<br> | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_90_1785.html N.N., br. 90/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Peter Viscloski| '''Viscloski''', Peter ]]<br> | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_90_1785.html N.N., br. 90/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Peter Andrej Bekeš| '''Bekeš''', Peter Andrej]]<br> veleposlanik Republike Slovenije | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje iz­među Republike Hrvatske i Republike Slovenije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_11_132_2438.html N.N., br. 132/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Dragutin Tadijanović| '''Tadijanović''', Dragutin ]]<br> akademik, hrvatski književnik | za izniman doprinos hrvatskoj kulturi i književnosti, a u povodu 100. obljetnice života | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_11_134_2490.html N.N., br. 134/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Milan Simurdić| '''Simurdić''', Milan ]]<br> veleposlanik Srbije i Crne Gore | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje izmedu Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_12_143_2695.html N.N., br. 143/05.] |- | align="center" | 2006. | [[Álvaro Sebastián De Erice| '''De Erice''', Álvaro Sebastián ]]<br> veleposlanik Kraljevine Španjolske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_01_9_204.html N.N., br. 9/06.] |} {{radovi24}} |- | align="center" | 1997. | [[xxx| '''xxx''', yyy]]<br> | za | [https N.N., br. 46/97.] ==Izvor== * Zakon o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske ("[[Narodne novine]]", br. [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1995/0377.htm 20/95.], [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/1355.htm 57/06.] i [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/3192.htm 141/06.]) – članci 6. i 11. * Pravilnik Reda kneza Branimira s ogrlicom ("Narodne novine", br. [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2000/2126.htm 108/00.] od 3. studenoga 2000.). {{Odlikovanja RH}} [[Kategorija:Hrvatska odlikovanja]] [[Kategorija:Nositelji Reda kneza Branimira s ogrlicom]] e4yediwj2gg3fzzltl4q9fjkf603jt4 7565752 7565746 2026-07-28T20:30:35Z Divna Jaksic 974 /* Izvor */ 7565752 wikitext text/x-wiki {{Infookvir odlikovanje |ime = Red kneza Branimira s ogrlicom |slika = Red kneza Branimira.jpg |opis = ''na slici u sredini:'' znak Reda s ogrlicom; ''dolje'': mala oznaka; ''gore:'' umanjenica Reda |veličina = |država = [[Hrvatska]] ||dodjeljuje = |vrsta = civilno odlikovanje |zasluge = izniman doprinos neovisnosti, cjelovitosti i međunarodnom ugledu RH, za izgradnju RH i razvitak odnosa RH i drugih zemalja |mogući nositelji = dužnosnici i djelatnici u tijelima državne vlasti, čelnici diplomatsko-konzularnih predstavništava i predstavništava međunarodnih organizacija akreditiranih u RH |kampanja = |status = |opis odlikovanja = |stupnjevi = |geslo = |datum osnutka = |prvo odlikovanje = |zadnje odlikovanje = |ukupno odlikovanih = |istaknuti nositelji = |više = [[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]] |niže = [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]] |isto = |individualno = |povezano = |slika2 = |opis2 = }} '''Red kneza [[Branimir]]a s ogrlicom''' je [[Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske|odlikovanje Republike Hrvatske]] koje zauzima sedmo mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja. Red je ustanovljen [[10. ožujka]] [[1995.]] godine. Red kneza Branimira s ogrlicom dodjeljuje se dužnosnicima i djelatnicima u tijelima državne vlasti, čelnicima [[diplomatska predstavništva|diplomatsko]]-[[konzularna predstavništva|konzularnih]] predstavništava i predstavništava [[međunarodne organizacije|međunarodnih organizacija]] akreditiranih u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama. == Šport == Tim su priznanjem nagrađeni brojni hrvatski športaši, među ostalima nogometni reprezentativci hrvatske druge ''zlatne'' generacije i izbornik [[Zlatko Dalić]]. Nagradila ih je [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednica]] [[Kolinda Grabar-Kitarović]] za povijesni uspjeh sudjelovanja u finalu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.]] == Nositelji == <!-- Zadnje ažurirano: [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_11_134_1819.html listopad, 2023. (N.N., br. 134/23.)] --> {| class="wikitable sortable" ! width=5%|'''Godina''' ! width=25%|'''Osoba''' ! width=55%|'''Zasluga''' ! width=15%|'''Izvor''' |-1 | align="center" | 1995. | [[Mile Akmadžić| '''Akmadžić''', Mile ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-2 | align="center" | 1995. | [[Darko Bekić| '''Bekić''', Darko ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivan Bender| '''Bender''', Ivan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-4 | align="center" | 1995. | [[Hidajet Biščević| '''Biščević''', Hidajet ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Mišo Brajković| '''Brajković''', Mišo ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-6 | align="center" | 1995. | [[Ivan Brnclić| '''Brnclić''', Ivan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Onesin Cvitan| ''' Cvitan''', Onesin]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-8 | align="center" | 1995. | [[Šimun Šito Ćorić| '''Šito Ćorić''', Šimun ]]<br> fra | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Nikola Eterović| '''Eterović''', Nikola ]]<br> msgr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-10 | align="center" | 1995. | [[Ejup Ganić| '''Ganić''', Ejup ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Vesna Girardi-Jurkić| '''Girardi-Jurkić''', Vesna ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-12 | align="center" | 1995. | [[Hrvoje Hitrec| '''Hitrec''', Hrvoje ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivan Ilić| '''Ilić''', Ivan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-14 | align="center" | 1995. | [[Zoran Jašić| '''Jašić''', Zoran ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Dario Kordić| '''Kordić''', Dario ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-16 | align="center" | 1995. | [[Frane Krzkić| '''Krzkić''', Frane ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Slobodan Lang| '''Lang''', Slobodan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-18 | align="center" | 1995. | [[Ive Livljanić| '''Livljanić''', Ive ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivo Lozančić| '''Lozančić''', Ivo ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-20 | align="center" | 1995. | [[Ivan Lučić (razdvojba)| '''Lučić''', Ivan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-21 | align="center" | 1995. | [[Zvonimir Marković| '''Marković''', Zvonimir ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-22 | align="center" | 1995. | [[Pero Marković| '''Marković''', Pero ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Željko Matić| '''Matić''', Željko ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-24 | align="center" | 1995. | [[Miro Međimorec| '''Međimorec''', Miro ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Mario Nobilo| '''Nobilo''', Mario ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-26 | align="center" | 1995. | [[Tomislav Obrdalj| '''Obrdalj''', Tomislav ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Milan Ramljak| '''Ramljak''', Milan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-28 | align="center" | 1995. | [[Davorin Rudolf| '''Rudolf''', Davorin ]]<br> dr | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Milan Simčić| '''Simčić''', Milan ]]<br> msgr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-30 | align="center" | 1995. | [[Muhamed Sacirbey| '''Sacirbey''', Muhamed ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Branko Salaj| '''Salaj''', Branko ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-32 | align="center" | 1995. | [[Zdravko Sančević| '''Sančević''', Zdravko ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Petar Šarčević| '''Šarčević''', Petar ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-34 | align="center" | 1995. | [[Zdenko Škrabalo| '''Škrabalo''', Zdenko ]]<br> akademik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Aleksandar Šolc| '''Šolc''', Aleksandar ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-36 | align="center" | 1995. | [[Vladimir Šoljić| '''Šoljić''', Vladimir ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Mijo Tokić| '''Tokić''', Mijo ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-38 | align="center" | 1995. | [[Đuro Vidmarović| '''Vidmarović''', Đuro ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Miljenko Žagar| '''Žagar''', Miljenko ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-40 | align="center" | 1995. | [[Ilija Živković| '''Živković''', Ilija ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-41 | align="center" | 1995. | [[Miomir Žužul| '''Žužul''', Miomir ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Michael Linhart| '''Linhart''', Michael ]]<br> dr.; savjetnik Veleposlanstva Republike Austrije u Zagrebu | za razvoj bilateralnih odnosa izmedu Republike Hrvatske i Republike Austrije | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_09_62_1123.html N.N., br. 62/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Richard C. Herrick| '''Herrick''', Richard C. ]]<br> attache za obranu Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj | za razvoj bilateralnih odnosa izmedu Sjedinjenih Američkih Država i Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_09_62_1124.html N.N., br. 62/95.] |- | align="center" | 1996. | [[Osman Muftić| '''Muftić''', Osman ]]<br> | za osobite zasluge stečene u diplomatskoj službi u razvijanju političke i gospodarske suradnje Republike Hrvatske s drugim zemljama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_03_18_311.html N.N., br. 18/96.] |- | align="center" | 1996. | [[Paolo Pensa| '''Pensa''', Paolo ]]<br> | za osobite zasluge stečene razvijanjem kulturne i političke suradnje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike za vrijeme svoje diplomatske službe u Zagrebu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_03_18_312.html N.N., br. 18/96.] |- | align="center" | 1996. | [[Francisco Martinez-Esparza| '''Martinez-Esparza''', Francisco ]]<br> voditelj Radne grupe Europske zajednice u Zagrebu | za osobiti doprinos u promicanju ugleda Republike Hrvatske, za doprinos u dobivanju međunarodne pomoći za skrb prognanika i izbjeglica tijekom svog mandata u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_04_28_558.html N.N., br. 28/96.] |- | align="center" | 1996. | [[Hans Wittner| '''Wittner''', Hans]]<br> predstavnik "Swiss Disaster Relief-a" | za osobiti doprinos u pružanju humanitarne pomoći prognanicima i izbjeglicama u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_04_28_559.html N.N., br. 28/96.] |-1 | align="center" | 1996. | [[Zdenka Babić-Petričević| '''Babić-Petričević''', Zdenka (Ivan)]]<br> generalni konzul | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-2 | align="center" | 1996. | [[Zoran Bošnjak| '''Bošnjak''', Zoran (Vojislav)]]<br> veleposlanik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-3 | align="center" | 1996. | [[Ante Čičin-Šain| '''Čičin-Šain''', Ante (Jerko)]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-4 | align="center" | 1996. | [[Božidar Gagro| '''Gagro''', Božidar (Dragutin)]]<br> profesor | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-5 | align="center" | 1996. | [[Ivica Maštruko| '''Maštruko''', Ivica (Tomo)]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-6 | align="center" | 1996. | [[Vladimir Matek| '''Matek''', Vladimir (Pavao)]]<br> veleposlanik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-7 | align="center" | 1996. | [[Sergej Morsan| '''Morsan''', Sergej (Boris)]]<br> veleposlanik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-8 | align="center" | 1996. | [[Franz Pahl| '''Pahl''', Franz ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-9 | align="center" | 1996. | [[Dieter A. Schmidt| '''Schmidt''', Dieter A. ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-1 | align="center" | 1996. | [[Branimir Jakšić| '''Jakšić''', Branimir ]]<br> dr.; savjetnik Predsjednika Republike | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |-2 | align="center" | 1996. | [[Branko Jeren| '''Jeren''', Branko ]]<br> dr.; savjetnik Predsjednika Republike | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |-3 | align="center" | 1996. | [[Drago Krpina| '''Krpina''', Drago ]]<br> savjetnik Predsjednika Republike | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |-4 | align="center" | 1996. | [[Ivan Mišetić| '''Mišetić''', Ivan ]]<br> mr.; ravnatelj Državnog protokola, veleposlanik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |-5 | align="center" | 1996. | [[Gordan Radin| '''Radin''', Gordan ]]<br> pročelnik Kabineta Predsjednika Republike | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |- | align="center" | 1997. | [[Ricard Pérez Casado| '''Pérez Casado''', Ricard]]<br> | za osobite zasluge i promicanje suradnje s tjelima hrvatske državne vlasti u provođenju mirovne misije EU | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_01_9_130.html N.N., br. 9/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Charles Redman| '''Redman''', Charles ]]<br> | za osobite zasluge u uspostavi prijateljskih odnosa i promicanju gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_05_55_833.html N.N., br. 55/97.] |-1 | align="center" | 1997. | [[Srećko Badurina| '''Badurina''', Srećko ]] (posmrtno)<br> biskup | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-2 | align="center" | 1997. | [[Katarina Fuček| '''Fuček''', Katarina ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-3 | align="center" | 1997. | [[Marijan Hranjski| '''Hranjski''', Marijan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-4 | align="center" | 1997. | [[Mladen Ibler| '''Ibler''', Mladen ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-5 | align="center" | 1997. | [[Šima Krasić| '''Krasić''', Šima ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-6 | align="center" | 1997. | [[Marina Matulović Dropulić| '''Matulović Dropulić''', Marina ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-7 | align="center" | 1997. | [[Marijan Ramušćak| '''Ramušćak''', Marijan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-8 | align="center" | 1997. | [[Neda Rosandić - Šarić| '''Rosandić - Šarić''', Neda ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-9 | align="center" | 1997. | [[Marin Sopta| '''Sopta''', Marin ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-10 | align="center" | 1997. | [[Miroslav Šeparović| '''Šeparović''', Miroslav ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-11 | align="center" | 1997. | [[Zdenko Škrabalo| '''Škrabalo''', Zdenko ]]<br> akademik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-12 | align="center" | 1997. | [[Marko Škreb| '''Škreb''', Marko ]] <br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-13 | align="center" | 1997. | [[Ante Topić Mimara| '''Topić-Mimara''', Ante ]] (posmrtno)<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-14 | align="center" | 1997. | [[Ljilja Vokić| '''Vokić''', Ljilja ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-15 | align="center" | 1997. | [[Damir Zorić| '''Zorić''', Damir ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Vasile Leca| '''Leca''', Vasile ]]<br> veleposlanik Rumunjske | za osobit doprinos uspostavi prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Rumunjske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_66_1047.html N.N., br. 66/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Ljubčo Troharov| '''Troharov''', Ljubčo ]]<br> veleposlanik Republike Bugarske | za osobit doprinos uspostavi prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Bugarske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_66_1048.html N.N., br. 66/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Sune Danielsson| '''Danielsson''', Sune ]]<br> veleposlanik Kraljevine Švedske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_09_101_1572.html N.N., br. 101/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Wieslaw Walkiewicz| '''Walkiewicz''', Wieslaw ]]<br> veleposlanik Republike Poljske | za izniman doprinos unapređenju i izgradnji prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Poljske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_09_101_1573.html N.N., br. 101/97.] |-1 | align="center" | 1997. | [[Mirko Baković| '''Baković''', Mirko (Franjo)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-2 | align="center" | 1997. | [[Ignac Koštroman| '''Koštroman''', Ignac (Jozin)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-3 | align="center" | 1997. | [[Jozo Marić| '''Marić''', Jozo (Božo)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-4 | align="center" | 1997. | [[Anđelko Mikulić| '''Mikulić''', Anđelko (Stipan)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-5 | align="center" | 1997. | [[Božo Rajić| '''Rajić''', Božo (Radoslav)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-6 | align="center" | 1997. | [[Mijo Tokić| '''Tokić''', Mijo ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |- | align="center" | 1998. | [[Ondrej Havlin| '''Havlin''', Ondrej ]]<br> veleposlanik Češke Republike | za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Češke Republike tijekom obnašanja dužnosti prvog češkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1992. do 1997. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_01_3_27.html N.N., br. 3/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Kasim Trnka| '''Trnka''', Kasim ]]<br> veleposlanik Bosne i Hercegovine | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1994. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_02_27_318.html N.N., br. 27/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Matija Malešić| '''Malešić''', Matija ]]<br> Veleposlanik Republike Slovenije | za izniman doprinos razvitku suradnje i prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Slovenije za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1992. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_03_33_414.html N.N., br. 33/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Constantin Yerocostopoulos| '''Yerocostopoulos''', Constantin ]]<br> veleposlanik Helenske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Helenske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti grčkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_05_68_822.html N.N., br. 68/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Andrés G. Pesci-Bourel| '''Pesci-Bourel''', Andrés G. ]]<br> veleposlanik Argentinske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Argentinske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti argentinskog veleposlanika od 1994. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1122.html N.N., br. 81/98.] |-1 | align="center" | 1998. | [[Darinko Bago| '''Bago''', Darinko ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-2 | align="center" | 1998. | [[Svjetlan Berković| '''Berković''', Svjetlan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-3 | align="center" | 1998. | [[Spomenka Cek| '''Cek''', Spomenka ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-4 | align="center" | 1998. | [[Ivica Fućek| '''Fućek''', Ivica ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-5 | align="center" | 1998. | [[Ante-Živko Kustić| '''Kustić''', Ante-Živko ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-6 | align="center" | 1998. | [[Nikola Obuljen| '''Obuljen''', Nikola ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-7 | align="center" | 1998. | [[Janko Šagi| '''Šagi''', Janko ]]<br> fra | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-8 | align="center" | 1998. | [[Hrvoje Šošić| '''Šošić''', Hrvoje ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-9 | align="center" | 1998. | [[Drago Štambuk| '''Štambuk''', Drago ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-10 | align="center" | 1998. | [[Davorin Tepeš| '''Tepeš''', Davorin ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-11 | align="center" | 1998. | [[Ivica Tomić| '''Tomić''', Ivica ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-12 | align="center" | 1998. | [[Želimir Urban| '''Urban''', Želimir ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-13 | align="center" | 1998. | [[Marko Žaja| '''Žaja''', Marko ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Rudy Perpich| '''Perpich''', Rudy ]]<br> dr. | za izniman doprinos jačanju suradnje hrvatske dijaspore s maticom zemljom, te razvitku odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1137.html N.N., br. 81/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Branko Mikša| '''Mikša''', Branko ]]<br> mr.; predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza | za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html N.N., br. 96/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Miroslav Blažević| '''Blažević''', Miroslav ]]<br> izbornik hrvatske nogometne reprezentacije | za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html N.N., br. 96/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Mohammad Asayesh| '''Asayesh''', Mohammad ]]<br> veleposlanik Islamske Republike Iran | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Islamske Republike Irana, za vrijeme obnašanja dužnosti iranskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1993. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_116_1533.html N.N., br. 116/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Luis Felipe de la Pena| '''Pena''', Luis Felipe de la ]]<br> veleposlanik Kraljevine Španjolske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske, za vrijeme obnašanja dužnosti španjolskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1993. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_116_1534.html N.N., br. 116/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Jozef Willem Scheffers| '''Scheffers''', Jozef Willem]]<br> veleposlanik Kraljevine Nizozemske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske, za vrijeme obnašanja dužnosti nizozemskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1996. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_121_1557.html N.N., br. 121/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Zsolt Szalay| '''Szalay''', Zsolt ]]<br>dr.; veleposlanik Republike Mađarske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Mađarske, za vrijeme obnašanja dužnosti mađarskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_121_1558.html N.N., br. 121/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Mečeslav Ivanovič Senkevič| '''Senkevič''', Mečeslav Ivanovič ]]<br> veleposlanik Ruske Federacije | za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Ruske Federacije, za vrijeme obnašanja dužnosti ruskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_128_5800.html N.N., br. 128/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Raul Sanin Orellana Ramirez| '''Orellana Ramirez''', Raul Sanin ]]<br> veleposlanik Republike Čile | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Čile, za vrijeme obnašanja dužnosti čileanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1708.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Francesco Olivieri| '''Olivieri''', Francesco ]]<br> veleposlanik Talijanske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti talijanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1996. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1709.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Daryal Batibay| '''Batibay''', Daryal ]]<br> veleposlanik Republike Turske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Turske, za vrijeme obnašanja dužnosti turskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1710.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Erik Skov| '''Skov''', Erik ]]<br> veleposlanik Kraljevine Danske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Danske, za vrijeme obnašanja dužnosti danskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Republici Mađarskoj od 1993. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1711.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Salah Mohamed Ali| '''Ali''', Salah Mohamed ]]<br> veleposlanik Republike Sudan | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Sudan, za vrijeme obnašanja dužnosti sudanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1712.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Elizabeth Tigerstedt Tahtela| '''Tigerstedt Tahtela''', Elizabeth ]]<br> veleposlanica Republike Finske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Finske, za vrijeme obnašanja dužnosti finske veleposlanice u Republici Hrvatskoj od 1997. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1713.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Marin Barišić| '''Barišić''', Marin ]]<br> biskup | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Juraj Batelja| '''Batelja''', Juraj ]]<br> prelat | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Želimir Kramarić| '''Kramarić''', Želimir ]]<br> | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Marin Srakić| '''Srakić''', Marin ]]<br> biskup | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 1999. | [[Souren Seraydarian| '''Seraydarian''', Souren ]]<br> šef Ureda za vezu Ujedinjenih naroda u Republici Hrvatskoj | za zasluge unapređenju odnosa između Republike Hrvatske i Organizacije ujedinjenih naroda, te za doprinos provođenju mirovne misije Prijelazne uprave Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj, čime je uspješno okončana mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_03_25_525.html N.N., br. 46/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Anto Bagarić| '''Bagarić''', Anto ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1102.html N.N., br. 61/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Ivan Poljac| '''Poljac''', Ivan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1102.html N.N., br. 61/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Davor Štern| '''Štern''', Davor ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1102.html N.N., br. 61/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Tvrtko Andrija Mursalo| '''Mursalo''', Tvrtko Andrija ]]<br> veleposlanik Republike Hrvatske u Južnoafričkoj Republici | za osobite zasluge u promicanju i očuvanju hrvatskog identiteta u Južnoafričkoj Republici, kao i razvijanje prijateljskih odnosa između hrvatskog naroda i naroda Južnoafričke Republike | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_07_68_1263.html N.N., br. 68/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Charles F. Meissner| '''Meissner''', Charles F. ]] (posmrtno)<br> | za osobite zasluge u promicanju gospodarskih i sveukupnih prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_07_69_1286.html N.N., br. 69/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Jean-Jacques Gaillarde| '''Gaillarde''', Jean-Jacques ]]<br> veleposlanik Frmancuske Republike | za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Francuske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti francuskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 1994. do 1999. godine. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_09_96_1616.html N.N., br. 96/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Pedro Lopez Quintana| '''Quintana''', Pedro Lopez ]]<br> msgr.; povjerenik Svete Stolice za opće poslove | za izniman osobni doprinos promicanju prijateljskih odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske, iskazanu potporu međunarodnom priznanju Republike Hrvatske, kao i za zasluge u ostvarenju državnih i pastoralnih posjeta Svetog Oca Pape Ivana Pavla II. nezavisnoj, suverenoj i demokratskoj hrvatskoj državi | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_11_127_1988.html N.N., br. 127/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Celestino Migliore| '''Migliore''', Celestino]]<br> msgr.; podtajnik Svete Stolice za odnose s državama | za izniman osobni doprinos promicanju prijateljskih odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske, iskazanu potporu međunarodnom priznanju Republike Hrvatske, kao i za zasluge u ostvarenju državnih i pastoralnih posjeta Svetog Oca Pape Ivana Pavla II. nezavisnoj, suverenoj i demokratskoj hrvatskoj državi | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_11_127_1988.html N.N., br. 127/99.] |-1 | align="center" | 1999. | [[Jadranko Crnić| '''Crnić''', Jadranko ]]<br> dr. sc.; predsjednik Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-2 | align="center" | 1999. | [[Zdravko Bartovčak| '''Bartovčak''', Zdravko ]]<br> sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-3 | align="center" | 1999. | [[Nikola Filipović (pravnik)| '''Filipović''', Nikola ]]<br> dr. sc.; sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-4 | align="center" | 1999. | [[Ante Jelavić Mitrović| '''Jelavić Mitrović''', Ante ]]<br> | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-5 | align="center" | 1999. | [[Vojislav Kučeković| '''Kučeković''', Vojislav ]]<br> mr. sc.; sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-6 | align="center" | 1999. | [[Hrvoje Momčinović| '''Momčinović''', Hrvoje ]]<br> mr. sc.; sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-7 | align="center" | 1999. | [[Ivan Marijan Severinac| '''Severinac''', Ivan Marijan ]]<br> sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-8 | align="center" | 1999. | [[Mladen Žuvela| '''Žuvela''', Mladen]]<br> sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |- | align="center" | 2000. | [[Volker Haak| '''Haak''', Volker ]]<br> dr.; | za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke, za vrijeme obnašanja dužnosti njemačkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 1996. do 2000. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_05_46_1057.html N.N., br. 46/00.] |- | align="center" | 2000. | [[Leon Fuerth| '''Fuerth''', Leon ]]<br> savjetnik potpredsjednika SAD za nacionalnu sigurnost | za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske i razvijanju prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_08_83_1720.html N.N., br. 83/00.] |- | align="center" | 2000. | [[Donald Smith| '''Smith''', Donald ]]<br> veleposlanik Kanade | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kanade, za vrijeme obnašanja dužnosti kanadskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_08_83_1721.html N.N., br. 83/00.] |- | align="center" | 2000. | [[Miriam Bisha| '''Bisha''', Miriam]]<br> Veleposlanica Republike Albanije | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Albanije, za vrijeme obnašanja dužnosti albanske veleposlanice u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_08_83_1722.html N.N., br. 83/00.] |- | align="center" | 2000. | [[Li Guobang| '''Guobang''', Li ]]<br> Veleposlanik Narodne Republike Kine | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine, za vrijeme obnašanja dužnosti kineskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_10_98_1917.html N.N., br. 98/00.] |- | align="center" | 2001. | [[Udai Singh| '''Singh''', Udai ]]<br> Veleposlanik Indije u Republici Hrvatskoj | za doprinos prijateljstvu i razvitku uzajamne suradnje između Republike Hrvatske i Republike Indije za vrijeme obnašanja dužnosti indijskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 1998. do 2001. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_04_30_538.html N.N., br. 30/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Janica Kostelić| '''Kostelić''', Janica ]]<br> vrhunska svjetska skijašica | za iznimne športske rezultate u koje je uloženo mnogo rada, truda i odricanja što je okrunjeno osvajenjem Svjetskog skijaškog kupa, čime kao veleposlanica športa promiče ugled hrvatskog športa i Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_04_30_539.html N.N., br. 30/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Keisuke Oba| '''Oba''', Keisuke ]]<br> | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Japana, za vrijeme obnašanja dužnosti japanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_06_7_144.html N.N., br. 7/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Albert Turot| '''Turot''', Albert ]]<br> Veleposlanik Francuske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Francuske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti francuskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1999. do 2001. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_08_74_1271.html N.N., br. 46/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Ingemar Börjesson| '''Börjesson''', Ingemar ]]<br> Veleposlanik Kraljevine Švedske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske, za vrijeme obnašanja dužnosti švedskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_09_80_1351.html N.N., br. 80/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Per Vinther| '''Vinther''', Per ]]<br> Veleposlanik, šef Izaslanstva Europske komisije u Republici Hrvatskoj | za osobit doprinos sveukupnom unapređenju političkog dijaloga između Republike Hrvatske i Europske unije, za vrijeme obnašanja dužnosti šefa Izaslanstva Europske komisije u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_09_83_1419.html N.N., br. 83/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Knut Mørkved| '''Mørkved''', Knut ]]<br> veleposlanik Kraljevine Norveške | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške, za vrijeme obnašanja dužnosti norveškog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2001. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_10_85_1436.html N.N., br. 85/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Constantin Ghirda| '''Ghirda''', Constantin ]]<br> Veleposlanik Rumunjske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Rumunjske, za vrijeme obnašanja dužnosti rumunjskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_12_110_1818.html N.N., br. 110/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Mladen Štulhofer| '''Štulhofer''', Mladen ]]<br> prof. dr. | za zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske, kroz kulturnu, znanstvenu i gospodarsku suradnju između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke, kao i za osobit doprinos medicinskoj znanosti | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_12_110_1819.html N.N., br. 110/01.] |- | align="center" | 2002. | [[Fitzroy Maclean| '''Maclean''', Sir Fitzroy ]] (posmrtno)<br> | za osobno sudjelovanje u prikupljanju i dopremanju humanitarne pomoći u danima Domovinskog rata i nakon njega, ujedno je, obzirom na svoj društveni položaj u Velikoj Britaniji, značajno pridonio borbi Hrvatske za njenu međunarodnu afirmaciju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_01_1_4.html N.N., br. 1/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Stavros Georges Christian Vassilopoulos| '''Vassilopoulos''', Stavros Georges Christian ]]<br> veleposlanik Helenske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Helenske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_01_9_217.html N.N., br. 9/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Servet Avzi| '''Avzi''', Servet ]]<br> veleposlanik Republike Makedonije | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Makedonije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_04_41_875.html N.N., br. 41/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Michael Kenneth Moore| '''Moore''', Michael Kenneth ]]<br> generalni direktor Svjetske trgovinske organizacije | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Novog Zelanda, te podršku međunarodnom priznanju Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_06_70_1180.html N.N., br. 70/02.] |-1 | align="center" | 2002. | [[Emma Bonino| '''Bonino''', Emma ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-2 | align="center" | 2002. | [[Oliver Dupuis| '''Dupuis''', Oliver ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-3 | align="center" | 2002. | [[André Erdös| '''Erdös''', André ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-4 | align="center" | 2002. | [[Dragutin Haramija| '''Haramija''', Dragutin ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-5 | align="center" | 2002. | [[Marco Pannella| '''Pannella''', Marco ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-6 | align="center" | 2002. | [[Petar Pirker| '''Pirker''', Petar]] (posmrtno)<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Velizar Enčev| '''Enčev''', Velizar ]]<br> veleposlanik Republike Bugarske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Bugarske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_09_105_1733.html N.N., br. 105/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Ida Leonore Van Veldhuizen-Rothenbücher| '''Veldhuizen-Rothenbücher''', Ida Leonore Van]]<br> veleposlanica Kraljevine Nizozemske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanice u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_09_108_1748.html N.N., br. 108/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Osmo Lipponen| '''Lipponen''', Osmo ]]<br> veleposlanik Republike Finske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Finske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika Republike Finske u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_10_115_1848.html N.N., br. 115/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Keyvan Imani| '''Imani''', Keyvan ]]<br> veleposlanik Islamske Republike Iran | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Islamske Republike Iran, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika Islamske Republike Iran u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_10_115_1849.html N.N., br. 115/02.] |- | align="center" | 2002. | [[George Soros| '''Soros''', George ]]<br> predsjednik Instituta Otvoreno društvo | za zasluge stečene u procesu demokratizacije Republike Hrvatske kroz humanitarne, znanstvene i kulturne aktivnosti u Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_10_123_1980.html N.N., br. 123/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Jiří Kuděla| '''Kuděla''', Jiří ]]<br> veleposlanik Češke Republike | za osobit doprinos unapređiva­nju prijate­ljskih odnosa i su­rad­­nje između Republike Hrvatske i Češke Republike, za vri­jeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Češke Republike u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_11_128_2072.html N.N., br. 128/02.] |-1 | align="center" | 2002. | [[Erik Derycke| '''Derycke''', Erik ]]<br> | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |-2 | align="center" | 2002. | [[Peter Hohenfellner| '''Hohenfellner''', Peter ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |-3 | align="center" | 2002. | [[Jean-Pol Poncelet| '''Poncelet''', Jean-Pol]]<br> | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |-4 | align="center" | 2002. | [[Robert M. Robinson| '''Robinson''', Robert M. ]]<br> | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |-5 | align="center" | 2002. | [[Albert Rohan| '''Rohan''', Albert ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |- | align="center" | 2003. | [[Johannes De Beaufort Wijnholds| '''Beaufort Wijnholds''', Johannes De ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i odnosa Hrvatske s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_01_9_107.html N.N., br. 9/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Pieter Stek| '''Stek''', Pieter ]]<br> | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i odnosa Hrvatske s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_01_9_107.html N.N., br. 9/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Valentina Vladimirova Tereškova| '''Tereškova''', Valentina Vladimirova]]<br> | za doprinos razvoju ukupnih prijate­ljskih hrvatsko-ruskih odnosa te za jača­nje ugleda Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_03_50_645.html N.N., br. 50/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Fabio Pigliapoco| '''Pigliapoco''', Fabio ]]<br> veleposlanik Talijanske Republike | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Talijanske Republike u Repub­lici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_06_99_1276.html N.N., br. 99/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Lawrence G. Rossin| '''Rossin''', Lawrence G.]]<br> veleposlanik Sjedi­njenih Američkih Država | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Sjedi­njenih Američkih Država, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_07_107_1408.html N.N., br. 107/03.] |- | align="center" | 2003. | [[György Csóti| '''Csóti''', György ]]<br> veleposlanik Republike Mađarske | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Republike Mađarske, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Republike Mađarske u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_07_107_1409.html N.N., br. 107/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Gábor Demszky| '''Demszky''', Gábor ]]<br> mr. sc. | za osobit doprinos razvitku odnosa između Republike Hrvat­ske i Republike Mađarske, a posebno u pobo­ljša­nju statusa ma­njina u obje države | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_10_158_2263.html N.N., br. 158/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Neil Francis| '''Francis''', Neil ]]<br> | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Australije, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Australije u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_10_167_2412.html N.N., br. 167/03.] |-1 | align="center" | 2003. | [[Princess Margriet of the Netherlands| '''Princess Margriet of the Netherlands''']]<br> | za izniman doprinos razvitku odnosa Republike Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima, kroz pruža­­nje nesebične i humanitarne pomoći Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i u poratnom vremenu, a u prigodi obi­­lježava­­nja 125. ob­­ljetnice Hrvatskog crvenog križa | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_11_188_2948.html N.N., br. 188/03.] |-2 | align="center" | 2003. | [[Christina Magnusson| '''Magnusson''', Christina ]]<br> | za izniman doprinos razvitku odnosa Republike Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima, kroz pruža­­nje nesebične i humanitarne pomoći Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i u poratnom vremenu, a u prigodi obi­­lježava­­nja 125. ob­­ljetnice Hrvatskog crvenog križa | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_11_188_2948.html N.N., br. 188/03.] |-3 | align="center" | 2003. | [[Sadako Ogata| '''Ogata''', Sadako ]]<br> | za izniman doprinos razvitku odnosa Republike Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima, kroz pruža­­nje nesebične i humanitarne pomoći Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i u poratnom vremenu, a u prigodi obi­­lježava­­nja 125. ob­­ljetnice Hrvatskog crvenog križa | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_11_188_2948.html N.N., br. 188/03.] |- | align="center" | 2004. | [[Dimitris Vidouris| '''Vidouris''', Dimitris ]]<br> veleposlanik Helenske Republike | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Helenske Republike, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Helenske Republike u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_03_33_855.html N.N., br. 33/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Jorge Dupouy Grez| '''Grez''', Jorge Dupouy]]<br> veleposlanik Republike Čile | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje iz­me­đu Republike Hrvatske i Republike Čile, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_92_1722.html N.N., br. 92/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Franz Fiedler| '''Fiedler''', Franz ]]<br> dr. | za izniman doprinos razvoju državne revizije u Republici Hrvatskoj i pruža­­nje pomoći pri uk­­ljučiva­­nju u međunarodne revizijske institucije, promičući time međunarodni položaj i ugled Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_98_1857.html N.N., br. 98/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Dennis A. Snider| '''Snider''', Dennis A. ]]<br> veleposlanik Kanade | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Kanade, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Kanade u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_100_1900.html N.N., br. 100/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Dražen Petrović| '''Petrović''', Dražen ]] (posmrtno)<br> hrvatski košarkaš | za postignute vrhunske sportske rezultate i promica­nje me­đu­­narodnog ugleda hrvatskog sporta u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_10_145_2539.html N.N., br. 145/43.] |-1 | align="center" | 2004. | [[Lino Červar| '''Červar''', Lino ]]<br> izbornik Hrvatske rukometne reprezentacije | za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.] |-2 | align="center" | 2004. | [[Slavko Goluža| '''Goluža''', Slavko ]]<br> | za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.] |-3 | align="center" | 2004. | [[Valter Matošević| '''Matošević''', Valter ]]<br> | za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.] |-4 | align="center" | 2004. | [[Vlado Šola| '''Šola''', Vlado ]]<br> | za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Alain Erlande-Brandenburg| '''Erlande-Brandenburg''', Alain ]]<br> | za iznimne zasluge u promociji hrvatske kulture u Francus­koj i u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2672.html N.N., br. 153/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Ufuk Tevfik Okyayüz| '''Okyayüz''', Ufuk Tevfik ]]<br> veleposlanik Republike Turske | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Republike Turske, za vrijeme obna­ša­­nja dužnosti veleposlanika Republike Turske u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_159_2759.html N.N., br. 159/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Ana Barata| '''Barata''', Ana ]]<br> veleposlanica Portugalske Republike | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Portugalske Republike, za vrijeme obnaša­nja dužnosti portugalske veleposlanice u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_164_2871.html N.N., br. 164/04.] |- | align="center" | 2005. | [[Zlatko Dizdarević| '''Dizdarević''', Zlatko ]]<br> veleposlanik Bosne i Hercegovine | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_04_50_962.html N.N., br. 50/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Krešimir Ćosić| '''Ćosić''', Krešimir]] (posmrtno)<br> hrvatski košarkaš i trener državne reprezentacije | za postignute vrhunske športske rezultate, čime je kao veleposlanik športa promicao ugled hrvatskog športa i Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_06_69_1350.html N.N., br. 69/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Josip Tabak| '''Tabak''', Josip ]]<br> prof. | za iznimne zasluge kroz dugogodišnje djelovanje u području prevoditeljstva, gdje je stekao visoku međunarodnu reputaciju koja se ogleda i u promicanju međunarodnog ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_06_77_1510.html N.N., br. 77/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Jacques Wunenburger| '''Wunenburger''', Jacques ]]<br> šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj | za osobit doprinos institucionalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije, te jačanje europskih procesa u hrvatskom društvu, za vrijeme obnašanja dužnosti šefa Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_84_1615.html N.N., br. 84/05.] |- | align="center" | 2005. | [[George Radanovich| '''Radanovich''', George ]]<br> | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_90_1785.html N.N., br. 90/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Peter Viscloski| '''Viscloski''', Peter ]]<br> | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_90_1785.html N.N., br. 90/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Peter Andrej Bekeš| '''Bekeš''', Peter Andrej]]<br> veleposlanik Republike Slovenije | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje iz­među Republike Hrvatske i Republike Slovenije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_11_132_2438.html N.N., br. 132/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Dragutin Tadijanović| '''Tadijanović''', Dragutin ]]<br> akademik, hrvatski književnik | za izniman doprinos hrvatskoj kulturi i književnosti, a u povodu 100. obljetnice života | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_11_134_2490.html N.N., br. 134/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Milan Simurdić| '''Simurdić''', Milan ]]<br> veleposlanik Srbije i Crne Gore | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje izmedu Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_12_143_2695.html N.N., br. 143/05.] |- | align="center" | 2006. | [[Álvaro Sebastián De Erice| '''De Erice''', Álvaro Sebastián ]]<br> veleposlanik Kraljevine Španjolske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_01_9_204.html N.N., br. 9/06.] |} {{radovi24}} |- | align="center" | 1997. | [[xxx| '''xxx''', yyy]]<br> | za | [https N.N., br. 46/97.] ==Izvor== * Zakon o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske ("[[Narodne novine]]", br. [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1995/0377.htm 20/95.], [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/1355.htm 57/06.] i [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/3192.htm 141/06.]) – članci 6. i 11. * Pravilnik Reda kneza Branimira s ogrlicom ("Narodne novine", br. [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2000/2126.htm 108/00.] od 3. studenoga 2000.). {{Odlikovanja RH}} [[Kategorija:Hrvatska odlikovanja]] [[Kategorija:Nositelji Reda kneza Branimira s ogrlicom| ]] 6nfji68mtc8ssfbnm1259w1wt0i9ctm 7565759 7565752 2026-07-28T20:44:09Z Divna Jaksic 974 /* Nositelji */ 7565759 wikitext text/x-wiki {{Infookvir odlikovanje |ime = Red kneza Branimira s ogrlicom |slika = Red kneza Branimira.jpg |opis = ''na slici u sredini:'' znak Reda s ogrlicom; ''dolje'': mala oznaka; ''gore:'' umanjenica Reda |veličina = |država = [[Hrvatska]] ||dodjeljuje = |vrsta = civilno odlikovanje |zasluge = izniman doprinos neovisnosti, cjelovitosti i međunarodnom ugledu RH, za izgradnju RH i razvitak odnosa RH i drugih zemalja |mogući nositelji = dužnosnici i djelatnici u tijelima državne vlasti, čelnici diplomatsko-konzularnih predstavništava i predstavništava međunarodnih organizacija akreditiranih u RH |kampanja = |status = |opis odlikovanja = |stupnjevi = |geslo = |datum osnutka = |prvo odlikovanje = |zadnje odlikovanje = |ukupno odlikovanih = |istaknuti nositelji = |više = [[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]] |niže = [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]] |isto = |individualno = |povezano = |slika2 = |opis2 = }} '''Red kneza [[Branimir]]a s ogrlicom''' je [[Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske|odlikovanje Republike Hrvatske]] koje zauzima sedmo mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja. Red je ustanovljen [[10. ožujka]] [[1995.]] godine. Red kneza Branimira s ogrlicom dodjeljuje se dužnosnicima i djelatnicima u tijelima državne vlasti, čelnicima [[diplomatska predstavništva|diplomatsko]]-[[konzularna predstavništva|konzularnih]] predstavništava i predstavništava [[međunarodne organizacije|međunarodnih organizacija]] akreditiranih u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama. == Šport == Tim su priznanjem nagrađeni brojni hrvatski športaši, među ostalima nogometni reprezentativci hrvatske druge ''zlatne'' generacije i izbornik [[Zlatko Dalić]]. Nagradila ih je [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednica]] [[Kolinda Grabar-Kitarović]] za povijesni uspjeh sudjelovanja u finalu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.]] == Nositelji == <!-- Zadnje ažurirano: [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_11_134_1819.html listopad, 2023. (N.N., br. 134/23.)] --> {| class="wikitable sortable" ! width=5%|'''Godina''' ! width=25%|'''Osoba''' ! width=55%|'''Zasluga''' ! width=15%|'''Izvor''' |-1 | align="center" | 1995. | [[Mile Akmadžić| '''Akmadžić''', Mile ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-2 | align="center" | 1995. | [[Darko Bekić| '''Bekić''', Darko ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivan Bender| '''Bender''', Ivan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-4 | align="center" | 1995. | [[Hidajet Biščević| '''Biščević''', Hidajet ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Mišo Brajković| '''Brajković''', Mišo ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-6 | align="center" | 1995. | [[Ivan Brnclić| '''Brnclić''', Ivan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Onesin Cvitan| ''' Cvitan''', Onesin]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-8 | align="center" | 1995. | [[Šimun Šito Ćorić| '''Šito Ćorić''', Šimun ]]<br> fra | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Nikola Eterović| '''Eterović''', Nikola ]]<br> msgr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-10 | align="center" | 1995. | [[Ejup Ganić| '''Ganić''', Ejup ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Vesna Girardi-Jurkić| '''Girardi-Jurkić''', Vesna ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-12 | align="center" | 1995. | [[Hrvoje Hitrec| '''Hitrec''', Hrvoje ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivan Ilić| '''Ilić''', Ivan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-14 | align="center" | 1995. | [[Zoran Jašić| '''Jašić''', Zoran ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Dario Kordić| '''Kordić''', Dario ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-16 | align="center" | 1995. | [[Frane Krzkić| '''Krzkić''', Frane ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Slobodan Lang| '''Lang''', Slobodan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-18 | align="center" | 1995. | [[Ive Livljanić| '''Livljanić''', Ive ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivo Lozančić| '''Lozančić''', Ivo ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-20 | align="center" | 1995. | [[Ivan Lučić (razdvojba)| '''Lučić''', Ivan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-21 | align="center" | 1995. | [[Zvonimir Marković| '''Marković''', Zvonimir ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-22 | align="center" | 1995. | [[Pero Marković| '''Marković''', Pero ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Željko Matić| '''Matić''', Željko ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-24 | align="center" | 1995. | [[Miro Međimorec| '''Međimorec''', Miro ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Mario Nobilo| '''Nobilo''', Mario ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-26 | align="center" | 1995. | [[Tomislav Obrdalj| '''Obrdalj''', Tomislav ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Milan Ramljak| '''Ramljak''', Milan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-28 | align="center" | 1995. | [[Davorin Rudolf| '''Rudolf''', Davorin ]]<br> dr | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Milan Simčić| '''Simčić''', Milan ]]<br> msgr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-30 | align="center" | 1995. | [[Muhamed Sacirbey| '''Sacirbey''', Muhamed ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Branko Salaj| '''Salaj''', Branko ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-32 | align="center" | 1995. | [[Zdravko Sančević| '''Sančević''', Zdravko ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Petar Šarčević| '''Šarčević''', Petar ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-34 | align="center" | 1995. | [[Zdenko Škrabalo| '''Škrabalo''', Zdenko ]]<br> akademik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Aleksandar Šolc| '''Šolc''', Aleksandar ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-36 | align="center" | 1995. | [[Vladimir Šoljić| '''Šoljić''', Vladimir ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Mijo Tokić| '''Tokić''', Mijo ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-38 | align="center" | 1995. | [[Đuro Vidmarović| '''Vidmarović''', Đuro ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Miljenko Žagar| '''Žagar''', Miljenko ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-40 | align="center" | 1995. | [[Ilija Živković| '''Živković''', Ilija ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-41 | align="center" | 1995. | [[Miomir Žužul| '''Žužul''', Miomir ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Michael Linhart| '''Linhart''', Michael ]]<br> dr.; savjetnik Veleposlanstva Republike Austrije u Zagrebu | za razvoj bilateralnih odnosa izmedu Republike Hrvatske i Republike Austrije | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_09_62_1123.html N.N., br. 62/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Richard C. Herrick| '''Herrick''', Richard C. ]]<br> attache za obranu Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj | za razvoj bilateralnih odnosa izmedu Sjedinjenih Američkih Država i Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_09_62_1124.html N.N., br. 62/95.] |- | align="center" | 1996. | [[Osman Muftić| '''Muftić''', Osman ]]<br> | za osobite zasluge stečene u diplomatskoj službi u razvijanju političke i gospodarske suradnje Republike Hrvatske s drugim zemljama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_03_18_311.html N.N., br. 18/96.] |- | align="center" | 1996. | [[Paolo Pensa| '''Pensa''', Paolo ]]<br> | za osobite zasluge stečene razvijanjem kulturne i političke suradnje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike za vrijeme svoje diplomatske službe u Zagrebu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_03_18_312.html N.N., br. 18/96.] |- | align="center" | 1996. | [[Francisco Martinez-Esparza| '''Martinez-Esparza''', Francisco ]]<br> voditelj Radne grupe Europske zajednice u Zagrebu | za osobiti doprinos u promicanju ugleda Republike Hrvatske, za doprinos u dobivanju međunarodne pomoći za skrb prognanika i izbjeglica tijekom svog mandata u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_04_28_558.html N.N., br. 28/96.] |- | align="center" | 1996. | [[Hans Wittner| '''Wittner''', Hans]]<br> predstavnik "Swiss Disaster Relief-a" | za osobiti doprinos u pružanju humanitarne pomoći prognanicima i izbjeglicama u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_04_28_559.html N.N., br. 28/96.] |-1 | align="center" | 1996. | [[Zdenka Babić-Petričević| '''Babić-Petričević''', Zdenka (Ivan)]]<br> generalni konzul | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-2 | align="center" | 1996. | [[Zoran Bošnjak| '''Bošnjak''', Zoran (Vojislav)]]<br> veleposlanik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-3 | align="center" | 1996. | [[Ante Čičin-Šain| '''Čičin-Šain''', Ante (Jerko)]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-4 | align="center" | 1996. | [[Božidar Gagro| '''Gagro''', Božidar (Dragutin)]]<br> profesor | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-5 | align="center" | 1996. | [[Ivica Maštruko| '''Maštruko''', Ivica (Tomo)]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-6 | align="center" | 1996. | [[Vladimir Matek| '''Matek''', Vladimir (Pavao)]]<br> veleposlanik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-7 | align="center" | 1996. | [[Sergej Morsan| '''Morsan''', Sergej (Boris)]]<br> veleposlanik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-8 | align="center" | 1996. | [[Franz Pahl| '''Pahl''', Franz ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-9 | align="center" | 1996. | [[Dieter A. Schmidt| '''Schmidt''', Dieter A. ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-1 | align="center" | 1996. | [[Branimir Jakšić| '''Jakšić''', Branimir ]]<br> dr.; savjetnik Predsjednika Republike | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |-2 | align="center" | 1996. | [[Branko Jeren| '''Jeren''', Branko ]]<br> dr.; savjetnik Predsjednika Republike | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |-3 | align="center" | 1996. | [[Drago Krpina| '''Krpina''', Drago ]]<br> savjetnik Predsjednika Republike | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |-4 | align="center" | 1996. | [[Ivan Mišetić| '''Mišetić''', Ivan ]]<br> mr.; ravnatelj Državnog protokola, veleposlanik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |-5 | align="center" | 1996. | [[Gordan Radin| '''Radin''', Gordan ]]<br> pročelnik Kabineta Predsjednika Republike | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |- | align="center" | 1997. | [[Ricard Pérez Casado| '''Pérez Casado''', Ricard]]<br> | za osobite zasluge i promicanje suradnje s tjelima hrvatske državne vlasti u provođenju mirovne misije EU | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_01_9_130.html N.N., br. 9/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Charles Redman| '''Redman''', Charles ]]<br> | za osobite zasluge u uspostavi prijateljskih odnosa i promicanju gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_05_55_833.html N.N., br. 55/97.] |-1 | align="center" | 1997. | [[Srećko Badurina| '''Badurina''', Srećko ]] (posmrtno)<br> biskup | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-2 | align="center" | 1997. | [[Katarina Fuček| '''Fuček''', Katarina ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-3 | align="center" | 1997. | [[Marijan Hranjski| '''Hranjski''', Marijan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-4 | align="center" | 1997. | [[Mladen Ibler| '''Ibler''', Mladen ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-5 | align="center" | 1997. | [[Šima Krasić| '''Krasić''', Šima ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-6 | align="center" | 1997. | [[Marina Matulović Dropulić| '''Matulović Dropulić''', Marina ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-7 | align="center" | 1997. | [[Marijan Ramušćak| '''Ramušćak''', Marijan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-8 | align="center" | 1997. | [[Neda Rosandić - Šarić| '''Rosandić - Šarić''', Neda ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-9 | align="center" | 1997. | [[Marin Sopta| '''Sopta''', Marin ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-10 | align="center" | 1997. | [[Miroslav Šeparović| '''Šeparović''', Miroslav ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-11 | align="center" | 1997. | [[Zdenko Škrabalo| '''Škrabalo''', Zdenko ]]<br> akademik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-12 | align="center" | 1997. | [[Marko Škreb| '''Škreb''', Marko ]] <br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-13 | align="center" | 1997. | [[Ante Topić Mimara| '''Topić-Mimara''', Ante ]] (posmrtno)<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-14 | align="center" | 1997. | [[Ljilja Vokić| '''Vokić''', Ljilja ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-15 | align="center" | 1997. | [[Damir Zorić| '''Zorić''', Damir ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Vasile Leca| '''Leca''', Vasile ]]<br> veleposlanik Rumunjske | za osobit doprinos uspostavi prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Rumunjske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_66_1047.html N.N., br. 66/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Ljubčo Troharov| '''Troharov''', Ljubčo ]]<br> veleposlanik Republike Bugarske | za osobit doprinos uspostavi prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Bugarske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_66_1048.html N.N., br. 66/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Sune Danielsson| '''Danielsson''', Sune ]]<br> veleposlanik Kraljevine Švedske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_09_101_1572.html N.N., br. 101/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Wieslaw Walkiewicz| '''Walkiewicz''', Wieslaw ]]<br> veleposlanik Republike Poljske | za izniman doprinos unapređenju i izgradnji prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Poljske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_09_101_1573.html N.N., br. 101/97.] |-1 | align="center" | 1997. | [[Mirko Baković| '''Baković''', Mirko (Franjo)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-2 | align="center" | 1997. | [[Ignac Koštroman| '''Koštroman''', Ignac (Jozin)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-3 | align="center" | 1997. | [[Jozo Marić| '''Marić''', Jozo (Božo)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-4 | align="center" | 1997. | [[Anđelko Mikulić| '''Mikulić''', Anđelko (Stipan)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-5 | align="center" | 1997. | [[Božo Rajić| '''Rajić''', Božo (Radoslav)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-6 | align="center" | 1997. | [[Mijo Tokić| '''Tokić''', Mijo ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |- | align="center" | 1998. | [[Ondrej Havlin| '''Havlin''', Ondrej ]]<br> veleposlanik Češke Republike | za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Češke Republike tijekom obnašanja dužnosti prvog češkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1992. do 1997. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_01_3_27.html N.N., br. 3/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Kasim Trnka| '''Trnka''', Kasim ]]<br> veleposlanik Bosne i Hercegovine | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1994. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_02_27_318.html N.N., br. 27/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Matija Malešić| '''Malešić''', Matija ]]<br> Veleposlanik Republike Slovenije | za izniman doprinos razvitku suradnje i prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Slovenije za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1992. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_03_33_414.html N.N., br. 33/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Constantin Yerocostopoulos| '''Yerocostopoulos''', Constantin ]]<br> veleposlanik Helenske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Helenske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti grčkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_05_68_822.html N.N., br. 68/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Andrés G. Pesci-Bourel| '''Pesci-Bourel''', Andrés G. ]]<br> veleposlanik Argentinske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Argentinske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti argentinskog veleposlanika od 1994. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1122.html N.N., br. 81/98.] |-1 | align="center" | 1998. | [[Darinko Bago| '''Bago''', Darinko ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-2 | align="center" | 1998. | [[Svjetlan Berković| '''Berković''', Svjetlan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-3 | align="center" | 1998. | [[Spomenka Cek| '''Cek''', Spomenka ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-4 | align="center" | 1998. | [[Ivica Fućek| '''Fućek''', Ivica ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-5 | align="center" | 1998. | [[Ante-Živko Kustić| '''Kustić''', Ante-Živko ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-6 | align="center" | 1998. | [[Nikola Obuljen| '''Obuljen''', Nikola ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-7 | align="center" | 1998. | [[Janko Šagi| '''Šagi''', Janko ]]<br> fra | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-8 | align="center" | 1998. | [[Hrvoje Šošić| '''Šošić''', Hrvoje ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-9 | align="center" | 1998. | [[Drago Štambuk| '''Štambuk''', Drago ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-10 | align="center" | 1998. | [[Davorin Tepeš| '''Tepeš''', Davorin ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-11 | align="center" | 1998. | [[Ivica Tomić| '''Tomić''', Ivica ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-12 | align="center" | 1998. | [[Želimir Urban| '''Urban''', Želimir ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-13 | align="center" | 1998. | [[Marko Žaja| '''Žaja''', Marko ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Rudy Perpich| '''Perpich''', Rudy ]]<br> dr. | za izniman doprinos jačanju suradnje hrvatske dijaspore s maticom zemljom, te razvitku odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1137.html N.N., br. 81/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Branko Mikša| '''Mikša''', Branko ]]<br> mr.; predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza | za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html N.N., br. 96/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Miroslav Blažević| '''Blažević''', Miroslav ]]<br> izbornik hrvatske nogometne reprezentacije | za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html N.N., br. 96/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Mohammad Asayesh| '''Asayesh''', Mohammad ]]<br> veleposlanik Islamske Republike Iran | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Islamske Republike Irana, za vrijeme obnašanja dužnosti iranskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1993. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_116_1533.html N.N., br. 116/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Luis Felipe de la Pena| '''Pena''', Luis Felipe de la ]]<br> veleposlanik Kraljevine Španjolske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske, za vrijeme obnašanja dužnosti španjolskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1993. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_116_1534.html N.N., br. 116/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Jozef Willem Scheffers| '''Scheffers''', Jozef Willem]]<br> veleposlanik Kraljevine Nizozemske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske, za vrijeme obnašanja dužnosti nizozemskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1996. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_121_1557.html N.N., br. 121/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Zsolt Szalay| '''Szalay''', Zsolt ]]<br>dr.; veleposlanik Republike Mađarske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Mađarske, za vrijeme obnašanja dužnosti mađarskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_121_1558.html N.N., br. 121/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Mečeslav Ivanovič Senkevič| '''Senkevič''', Mečeslav Ivanovič ]]<br> veleposlanik Ruske Federacije | za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Ruske Federacije, za vrijeme obnašanja dužnosti ruskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_128_5800.html N.N., br. 128/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Raul Sanin Orellana Ramirez| '''Orellana Ramirez''', Raul Sanin ]]<br> veleposlanik Republike Čile | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Čile, za vrijeme obnašanja dužnosti čileanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1708.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Francesco Olivieri| '''Olivieri''', Francesco ]]<br> veleposlanik Talijanske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti talijanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1996. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1709.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Daryal Batibay| '''Batibay''', Daryal ]]<br> veleposlanik Republike Turske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Turske, za vrijeme obnašanja dužnosti turskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1710.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Erik Skov| '''Skov''', Erik ]]<br> veleposlanik Kraljevine Danske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Danske, za vrijeme obnašanja dužnosti danskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Republici Mađarskoj od 1993. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1711.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Salah Mohamed Ali| '''Ali''', Salah Mohamed ]]<br> veleposlanik Republike Sudan | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Sudan, za vrijeme obnašanja dužnosti sudanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1712.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Elizabeth Tigerstedt Tahtela| '''Tigerstedt Tahtela''', Elizabeth ]]<br> veleposlanica Republike Finske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Finske, za vrijeme obnašanja dužnosti finske veleposlanice u Republici Hrvatskoj od 1997. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1713.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Marin Barišić| '''Barišić''', Marin ]]<br> biskup | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Juraj Batelja| '''Batelja''', Juraj ]]<br> prelat | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Želimir Kramarić| '''Kramarić''', Želimir ]]<br> | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Marin Srakić| '''Srakić''', Marin ]]<br> biskup | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 1999. | [[Souren Seraydarian| '''Seraydarian''', Souren ]]<br> šef Ureda za vezu Ujedinjenih naroda u Republici Hrvatskoj | za zasluge unapređenju odnosa između Republike Hrvatske i Organizacije ujedinjenih naroda, te za doprinos provođenju mirovne misije Prijelazne uprave Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj, čime je uspješno okončana mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_03_25_525.html N.N., br. 46/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Anto Bagarić| '''Bagarić''', Anto ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1102.html N.N., br. 61/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Ivan Poljac| '''Poljac''', Ivan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1102.html N.N., br. 61/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Davor Štern| '''Štern''', Davor ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1102.html N.N., br. 61/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Tvrtko Andrija Mursalo| '''Mursalo''', Tvrtko Andrija ]]<br> veleposlanik Republike Hrvatske u Južnoafričkoj Republici | za osobite zasluge u promicanju i očuvanju hrvatskog identiteta u Južnoafričkoj Republici, kao i razvijanje prijateljskih odnosa između hrvatskog naroda i naroda Južnoafričke Republike | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_07_68_1263.html N.N., br. 68/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Charles F. Meissner| '''Meissner''', Charles F. ]] (posmrtno)<br> | za osobite zasluge u promicanju gospodarskih i sveukupnih prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_07_69_1286.html N.N., br. 69/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Jean-Jacques Gaillarde| '''Gaillarde''', Jean-Jacques ]]<br> veleposlanik Frmancuske Republike | za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Francuske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti francuskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 1994. do 1999. godine. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_09_96_1616.html N.N., br. 96/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Pedro Lopez Quintana| '''Quintana''', Pedro Lopez ]]<br> msgr.; povjerenik Svete Stolice za opće poslove | za izniman osobni doprinos promicanju prijateljskih odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske, iskazanu potporu međunarodnom priznanju Republike Hrvatske, kao i za zasluge u ostvarenju državnih i pastoralnih posjeta Svetog Oca Pape Ivana Pavla II. nezavisnoj, suverenoj i demokratskoj hrvatskoj državi | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_11_127_1988.html N.N., br. 127/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Celestino Migliore| '''Migliore''', Celestino]]<br> msgr.; podtajnik Svete Stolice za odnose s državama | za izniman osobni doprinos promicanju prijateljskih odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske, iskazanu potporu međunarodnom priznanju Republike Hrvatske, kao i za zasluge u ostvarenju državnih i pastoralnih posjeta Svetog Oca Pape Ivana Pavla II. nezavisnoj, suverenoj i demokratskoj hrvatskoj državi | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_11_127_1988.html N.N., br. 127/99.] |-1 | align="center" | 1999. | [[Jadranko Crnić| '''Crnić''', Jadranko ]]<br> dr. sc.; predsjednik Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-2 | align="center" | 1999. | [[Zdravko Bartovčak| '''Bartovčak''', Zdravko ]]<br> sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-3 | align="center" | 1999. | [[Nikola Filipović (pravnik)| '''Filipović''', Nikola ]]<br> dr. sc.; sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-4 | align="center" | 1999. | [[Ante Jelavić Mitrović| '''Jelavić Mitrović''', Ante ]]<br> | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-5 | align="center" | 1999. | [[Vojislav Kučeković| '''Kučeković''', Vojislav ]]<br> mr. sc.; sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-6 | align="center" | 1999. | [[Hrvoje Momčinović| '''Momčinović''', Hrvoje ]]<br> mr. sc.; sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-7 | align="center" | 1999. | [[Ivan Marijan Severinac| '''Severinac''', Ivan Marijan ]]<br> sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-8 | align="center" | 1999. | [[Mladen Žuvela| '''Žuvela''', Mladen]]<br> sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |- | align="center" | 2000. | [[Volker Haak| '''Haak''', Volker ]]<br> dr.; | za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke, za vrijeme obnašanja dužnosti njemačkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 1996. do 2000. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_05_46_1057.html N.N., br. 46/00.] |- | align="center" | 2000. | [[Leon Fuerth| '''Fuerth''', Leon ]]<br> savjetnik potpredsjednika SAD za nacionalnu sigurnost | za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske i razvijanju prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_08_83_1720.html N.N., br. 83/00.] |- | align="center" | 2000. | [[Donald Smith| '''Smith''', Donald ]]<br> veleposlanik Kanade | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kanade, za vrijeme obnašanja dužnosti kanadskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_08_83_1721.html N.N., br. 83/00.] |- | align="center" | 2000. | [[Miriam Bisha| '''Bisha''', Miriam]]<br> Veleposlanica Republike Albanije | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Albanije, za vrijeme obnašanja dužnosti albanske veleposlanice u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_08_83_1722.html N.N., br. 83/00.] |- | align="center" | 2000. | [[Li Guobang| '''Guobang''', Li ]]<br> Veleposlanik Narodne Republike Kine | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine, za vrijeme obnašanja dužnosti kineskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_10_98_1917.html N.N., br. 98/00.] |- | align="center" | 2001. | [[Udai Singh| '''Singh''', Udai ]]<br> Veleposlanik Indije u Republici Hrvatskoj | za doprinos prijateljstvu i razvitku uzajamne suradnje između Republike Hrvatske i Republike Indije za vrijeme obnašanja dužnosti indijskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 1998. do 2001. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_04_30_538.html N.N., br. 30/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Janica Kostelić| '''Kostelić''', Janica ]]<br> vrhunska svjetska skijašica | za iznimne športske rezultate u koje je uloženo mnogo rada, truda i odricanja što je okrunjeno osvajenjem Svjetskog skijaškog kupa, čime kao veleposlanica športa promiče ugled hrvatskog športa i Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_04_30_539.html N.N., br. 30/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Keisuke Oba| '''Oba''', Keisuke ]]<br> | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Japana, za vrijeme obnašanja dužnosti japanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_06_7_144.html N.N., br. 7/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Albert Turot| '''Turot''', Albert ]]<br> Veleposlanik Francuske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Francuske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti francuskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1999. do 2001. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_08_74_1271.html N.N., br. 46/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Ingemar Börjesson| '''Börjesson''', Ingemar ]]<br> Veleposlanik Kraljevine Švedske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske, za vrijeme obnašanja dužnosti švedskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_09_80_1351.html N.N., br. 80/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Per Vinther| '''Vinther''', Per ]]<br> Veleposlanik, šef Izaslanstva Europske komisije u Republici Hrvatskoj | za osobit doprinos sveukupnom unapređenju političkog dijaloga između Republike Hrvatske i Europske unije, za vrijeme obnašanja dužnosti šefa Izaslanstva Europske komisije u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_09_83_1419.html N.N., br. 83/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Knut Mørkved| '''Mørkved''', Knut ]]<br> veleposlanik Kraljevine Norveške | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške, za vrijeme obnašanja dužnosti norveškog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2001. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_10_85_1436.html N.N., br. 85/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Constantin Ghirda| '''Ghirda''', Constantin ]]<br> Veleposlanik Rumunjske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Rumunjske, za vrijeme obnašanja dužnosti rumunjskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_12_110_1818.html N.N., br. 110/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Mladen Štulhofer| '''Štulhofer''', Mladen ]]<br> prof. dr. | za zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske, kroz kulturnu, znanstvenu i gospodarsku suradnju između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke, kao i za osobit doprinos medicinskoj znanosti | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_12_110_1819.html N.N., br. 110/01.] |- | align="center" | 2002. | [[Fitzroy Maclean| '''Maclean''', Sir Fitzroy ]] (posmrtno)<br> | za osobno sudjelovanje u prikupljanju i dopremanju humanitarne pomoći u danima Domovinskog rata i nakon njega, ujedno je, obzirom na svoj društveni položaj u Velikoj Britaniji, značajno pridonio borbi Hrvatske za njenu međunarodnu afirmaciju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_01_1_4.html N.N., br. 1/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Stavros Georges Christian Vassilopoulos| '''Vassilopoulos''', Stavros Georges Christian ]]<br> veleposlanik Helenske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Helenske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_01_9_217.html N.N., br. 9/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Servet Avzi| '''Avzi''', Servet ]]<br> veleposlanik Republike Makedonije | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Makedonije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_04_41_875.html N.N., br. 41/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Michael Kenneth Moore| '''Moore''', Michael Kenneth ]]<br> generalni direktor Svjetske trgovinske organizacije | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Novog Zelanda, te podršku međunarodnom priznanju Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_06_70_1180.html N.N., br. 70/02.] |-1 | align="center" | 2002. | [[Emma Bonino| '''Bonino''', Emma ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-2 | align="center" | 2002. | [[Oliver Dupuis| '''Dupuis''', Oliver ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-3 | align="center" | 2002. | [[André Erdös| '''Erdös''', André ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-4 | align="center" | 2002. | [[Dragutin Haramija| '''Haramija''', Dragutin ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-5 | align="center" | 2002. | [[Marco Pannella| '''Pannella''', Marco ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-6 | align="center" | 2002. | [[Petar Pirker| '''Pirker''', Petar]] (posmrtno)<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Velizar Enčev| '''Enčev''', Velizar ]]<br> veleposlanik Republike Bugarske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Bugarske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_09_105_1733.html N.N., br. 105/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Ida Leonore Van Veldhuizen-Rothenbücher| '''Veldhuizen-Rothenbücher''', Ida Leonore Van]]<br> veleposlanica Kraljevine Nizozemske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanice u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_09_108_1748.html N.N., br. 108/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Osmo Lipponen| '''Lipponen''', Osmo ]]<br> veleposlanik Republike Finske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Finske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika Republike Finske u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_10_115_1848.html N.N., br. 115/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Keyvan Imani| '''Imani''', Keyvan ]]<br> veleposlanik Islamske Republike Iran | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Islamske Republike Iran, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika Islamske Republike Iran u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_10_115_1849.html N.N., br. 115/02.] |- | align="center" | 2002. | [[George Soros| '''Soros''', George ]]<br> predsjednik Instituta Otvoreno društvo | za zasluge stečene u procesu demokratizacije Republike Hrvatske kroz humanitarne, znanstvene i kulturne aktivnosti u Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_10_123_1980.html N.N., br. 123/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Jiří Kuděla| '''Kuděla''', Jiří ]]<br> veleposlanik Češke Republike | za osobit doprinos unapređiva­nju prijate­ljskih odnosa i su­rad­­nje između Republike Hrvatske i Češke Republike, za vri­jeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Češke Republike u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_11_128_2072.html N.N., br. 128/02.] |-1 | align="center" | 2002. | [[Erik Derycke| '''Derycke''', Erik ]]<br> | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |-2 | align="center" | 2002. | [[Peter Hohenfellner| '''Hohenfellner''', Peter ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |-3 | align="center" | 2002. | [[Jean-Pol Poncelet| '''Poncelet''', Jean-Pol]]<br> | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |-4 | align="center" | 2002. | [[Robert M. Robinson| '''Robinson''', Robert M. ]]<br> | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |-5 | align="center" | 2002. | [[Albert Rohan| '''Rohan''', Albert ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |- | align="center" | 2003. | [[Johannes De Beaufort Wijnholds| '''Beaufort Wijnholds''', Johannes De ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i odnosa Hrvatske s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_01_9_107.html N.N., br. 9/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Pieter Stek| '''Stek''', Pieter ]]<br> | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i odnosa Hrvatske s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_01_9_107.html N.N., br. 9/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Valentina Vladimirova Tereškova| '''Tereškova''', Valentina Vladimirova]]<br> | za doprinos razvoju ukupnih prijate­ljskih hrvatsko-ruskih odnosa te za jača­nje ugleda Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_03_50_645.html N.N., br. 50/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Fabio Pigliapoco| '''Pigliapoco''', Fabio ]]<br> veleposlanik Talijanske Republike | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Talijanske Republike u Repub­lici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_06_99_1276.html N.N., br. 99/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Lawrence G. Rossin| '''Rossin''', Lawrence G.]]<br> veleposlanik Sjedi­njenih Američkih Država | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Sjedi­njenih Američkih Država, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_07_107_1408.html N.N., br. 107/03.] |- | align="center" | 2003. | [[György Csóti| '''Csóti''', György ]]<br> veleposlanik Republike Mađarske | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Republike Mađarske, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Republike Mađarske u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_07_107_1409.html N.N., br. 107/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Gábor Demszky| '''Demszky''', Gábor ]]<br> mr. sc. | za osobit doprinos razvitku odnosa između Republike Hrvat­ske i Republike Mađarske, a posebno u pobo­ljša­nju statusa ma­njina u obje države | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_10_158_2263.html N.N., br. 158/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Neil Francis| '''Francis''', Neil ]]<br> | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Australije, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Australije u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_10_167_2412.html N.N., br. 167/03.] |-1 | align="center" | 2003. | [[Princess Margriet of the Netherlands| '''Princess Margriet of the Netherlands''']]<br> | za izniman doprinos razvitku odnosa Republike Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima, kroz pruža­­nje nesebične i humanitarne pomoći Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i u poratnom vremenu, a u prigodi obi­­lježava­­nja 125. ob­­ljetnice Hrvatskog crvenog križa | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_11_188_2948.html N.N., br. 188/03.] |-2 | align="center" | 2003. | [[Christina Magnusson| '''Magnusson''', Christina ]]<br> | za izniman doprinos razvitku odnosa Republike Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima, kroz pruža­­nje nesebične i humanitarne pomoći Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i u poratnom vremenu, a u prigodi obi­­lježava­­nja 125. ob­­ljetnice Hrvatskog crvenog križa | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_11_188_2948.html N.N., br. 188/03.] |-3 | align="center" | 2003. | [[Sadako Ogata| '''Ogata''', Sadako ]]<br> | za izniman doprinos razvitku odnosa Republike Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima, kroz pruža­­nje nesebične i humanitarne pomoći Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i u poratnom vremenu, a u prigodi obi­­lježava­­nja 125. ob­­ljetnice Hrvatskog crvenog križa | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_11_188_2948.html N.N., br. 188/03.] |- | align="center" | 2004. | [[Dimitris Vidouris| '''Vidouris''', Dimitris ]]<br> veleposlanik Helenske Republike | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Helenske Republike, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Helenske Republike u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_03_33_855.html N.N., br. 33/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Jorge Dupouy Grez| '''Grez''', Jorge Dupouy]]<br> veleposlanik Republike Čile | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje iz­me­đu Republike Hrvatske i Republike Čile, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_92_1722.html N.N., br. 92/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Franz Fiedler| '''Fiedler''', Franz ]]<br> dr. | za izniman doprinos razvoju državne revizije u Republici Hrvatskoj i pruža­­nje pomoći pri uk­­ljučiva­­nju u međunarodne revizijske institucije, promičući time međunarodni položaj i ugled Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_98_1857.html N.N., br. 98/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Dennis A. Snider| '''Snider''', Dennis A. ]]<br> veleposlanik Kanade | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Kanade, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Kanade u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_100_1900.html N.N., br. 100/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Dražen Petrović| '''Petrović''', Dražen ]] (posmrtno)<br> hrvatski košarkaš | za postignute vrhunske sportske rezultate i promica­nje me­đu­­narodnog ugleda hrvatskog sporta u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_10_145_2539.html N.N., br. 145/43.] |-1 | align="center" | 2004. | [[Lino Červar| '''Červar''', Lino ]]<br> izbornik Hrvatske rukometne reprezentacije | za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.] |-2 | align="center" | 2004. | [[Slavko Goluža| '''Goluža''', Slavko ]]<br> | za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.] |-3 | align="center" | 2004. | [[Valter Matošević| '''Matošević''', Valter ]]<br> | za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.] |-4 | align="center" | 2004. | [[Vlado Šola| '''Šola''', Vlado ]]<br> | za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Alain Erlande-Brandenburg| '''Erlande-Brandenburg''', Alain ]]<br> | za iznimne zasluge u promociji hrvatske kulture u Francus­koj i u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2672.html N.N., br. 153/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Ufuk Tevfik Okyayüz| '''Okyayüz''', Ufuk Tevfik ]]<br> veleposlanik Republike Turske | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Republike Turske, za vrijeme obna­ša­­nja dužnosti veleposlanika Republike Turske u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_159_2759.html N.N., br. 159/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Ana Barata| '''Barata''', Ana ]]<br> veleposlanica Portugalske Republike | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Portugalske Republike, za vrijeme obnaša­nja dužnosti portugalske veleposlanice u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_164_2871.html N.N., br. 164/04.] |- | align="center" | 2005. | [[Zlatko Dizdarević| '''Dizdarević''', Zlatko ]]<br> veleposlanik Bosne i Hercegovine | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_04_50_962.html N.N., br. 50/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Krešimir Ćosić| '''Ćosić''', Krešimir]] (posmrtno)<br> hrvatski košarkaš i trener državne reprezentacije | za postignute vrhunske športske rezultate, čime je kao veleposlanik športa promicao ugled hrvatskog športa i Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_06_69_1350.html N.N., br. 69/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Josip Tabak| '''Tabak''', Josip ]]<br> prof. | za iznimne zasluge kroz dugogodišnje djelovanje u području prevoditeljstva, gdje je stekao visoku međunarodnu reputaciju koja se ogleda i u promicanju međunarodnog ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_06_77_1510.html N.N., br. 77/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Jacques Wunenburger| '''Wunenburger''', Jacques ]]<br> šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj | za osobit doprinos institucionalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije, te jačanje europskih procesa u hrvatskom društvu, za vrijeme obnašanja dužnosti šefa Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_84_1615.html N.N., br. 84/05.] |- | align="center" | 2005. | [[George Radanovich| '''Radanovich''', George ]]<br> | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_90_1785.html N.N., br. 90/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Peter Viscloski| '''Viscloski''', Peter ]]<br> | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_90_1785.html N.N., br. 90/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Peter Andrej Bekeš| '''Bekeš''', Peter Andrej]]<br> veleposlanik Republike Slovenije | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje iz­među Republike Hrvatske i Republike Slovenije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_11_132_2438.html N.N., br. 132/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Dragutin Tadijanović| '''Tadijanović''', Dragutin ]]<br> akademik, hrvatski književnik | za izniman doprinos hrvatskoj kulturi i književnosti, a u povodu 100. obljetnice života | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_11_134_2490.html N.N., br. 134/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Milan Simurdić| '''Simurdić''', Milan ]]<br> veleposlanik Srbije i Crne Gore | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje izmedu Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_12_143_2695.html N.N., br. 143/05.] |- | align="center" | 2006. | [[Álvaro Sebastián De Erice| '''De Erice''', Álvaro Sebastián ]]<br> veleposlanik Kraljevine Španjolske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_01_9_204.html N.N., br. 9/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Paul Hatry| '''Hatry''', Paul ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_01_9_205.html N.N., br. 9/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Kaname Ikeda| '''Ikeda''', Kaname ]]<br> veleposlanik Japana | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Japana, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_02_21_510.html N.N., br. 21/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Pero Kvrgić| '''Kvrgić''', Pero ]]<br> | za izniman dugogodišnji doprinos promociji hrvatske kulture | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_03_30_707.html N.N., br. 30/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Koichiro Matsuura| '''Matsuura''', Koichiro ]]<br> | za iznimne zasluge u promociji hrvatske kulture u svijetu, te zalaganjem za zaštitu Dubrovačkih kulturnih spomenika za vrijeme Domovinskog rata| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_06_64_1549.html N.N., br. 64/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Sture Theolin| '''Theolin''', Sture ]]<br> veleposlanik Kraljevine Švedske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_06_70_1672.html N.N., br. 70/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Mijo Karagić| '''Karagić''', Mijo ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_06_72_1720.html N.N., br. 72/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Ralph Frank| '''Frank''', Ralph ]]<br> veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_74_1754.html N.N., br. 74/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Manuel Jesus Atria Rawlins| '''Atria Rawlins''', Manuel Jesus ]]<br> veleposlanik Republike Čile | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Čile, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_74_1755.html N.N., br. 74/06.] |} {{radovi24}} |- | align="center" | 1997. | [[xxx| '''xxx''', yyy]]<br> | za | [https N.N., br. 46/97.] ==Izvor== * Zakon o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske ("[[Narodne novine]]", br. [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1995/0377.htm 20/95.], [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/1355.htm 57/06.] i [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/3192.htm 141/06.]) – članci 6. i 11. * Pravilnik Reda kneza Branimira s ogrlicom ("Narodne novine", br. [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2000/2126.htm 108/00.] od 3. studenoga 2000.). {{Odlikovanja RH}} [[Kategorija:Hrvatska odlikovanja]] [[Kategorija:Nositelji Reda kneza Branimira s ogrlicom| ]] 9drfs67bi919tj7rc6xuaohrpyzybrg 7565760 7565759 2026-07-28T20:55:17Z Divna Jaksic 974 /* Nositelji */ 7565760 wikitext text/x-wiki {{Infookvir odlikovanje |ime = Red kneza Branimira s ogrlicom |slika = Red kneza Branimira.jpg |opis = ''na slici u sredini:'' znak Reda s ogrlicom; ''dolje'': mala oznaka; ''gore:'' umanjenica Reda |veličina = |država = [[Hrvatska]] ||dodjeljuje = |vrsta = civilno odlikovanje |zasluge = izniman doprinos neovisnosti, cjelovitosti i međunarodnom ugledu RH, za izgradnju RH i razvitak odnosa RH i drugih zemalja |mogući nositelji = dužnosnici i djelatnici u tijelima državne vlasti, čelnici diplomatsko-konzularnih predstavništava i predstavništava međunarodnih organizacija akreditiranih u RH |kampanja = |status = |opis odlikovanja = |stupnjevi = |geslo = |datum osnutka = |prvo odlikovanje = |zadnje odlikovanje = |ukupno odlikovanih = |istaknuti nositelji = |više = [[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]] |niže = [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]] |isto = |individualno = |povezano = |slika2 = |opis2 = }} '''Red kneza [[Branimir]]a s ogrlicom''' je [[Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske|odlikovanje Republike Hrvatske]] koje zauzima sedmo mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja. Red je ustanovljen [[10. ožujka]] [[1995.]] godine. Red kneza Branimira s ogrlicom dodjeljuje se dužnosnicima i djelatnicima u tijelima državne vlasti, čelnicima [[diplomatska predstavništva|diplomatsko]]-[[konzularna predstavništva|konzularnih]] predstavništava i predstavništava [[međunarodne organizacije|međunarodnih organizacija]] akreditiranih u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama. == Šport == Tim su priznanjem nagrađeni brojni hrvatski športaši, među ostalima nogometni reprezentativci hrvatske druge ''zlatne'' generacije i izbornik [[Zlatko Dalić]]. Nagradila ih je [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednica]] [[Kolinda Grabar-Kitarović]] za povijesni uspjeh sudjelovanja u finalu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.]] == Nositelji == <!-- Zadnje ažurirano: [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_11_134_1819.html listopad, 2023. (N.N., br. 134/23.)] --> {| class="wikitable sortable" ! width=5%|'''Godina''' ! width=25%|'''Osoba''' ! width=55%|'''Zasluga''' ! width=15%|'''Izvor''' |-1 | align="center" | 1995. | [[Mile Akmadžić| '''Akmadžić''', Mile ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-2 | align="center" | 1995. | [[Darko Bekić| '''Bekić''', Darko ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivan Bender| '''Bender''', Ivan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-4 | align="center" | 1995. | [[Hidajet Biščević| '''Biščević''', Hidajet ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Mišo Brajković| '''Brajković''', Mišo ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-6 | align="center" | 1995. | [[Ivan Brnclić| '''Brnclić''', Ivan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Onesin Cvitan| ''' Cvitan''', Onesin]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-8 | align="center" | 1995. | [[Šimun Šito Ćorić| '''Šito Ćorić''', Šimun ]]<br> fra | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Nikola Eterović| '''Eterović''', Nikola ]]<br> msgr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-10 | align="center" | 1995. | [[Ejup Ganić| '''Ganić''', Ejup ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Vesna Girardi-Jurkić| '''Girardi-Jurkić''', Vesna ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-12 | align="center" | 1995. | [[Hrvoje Hitrec| '''Hitrec''', Hrvoje ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivan Ilić| '''Ilić''', Ivan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-14 | align="center" | 1995. | [[Zoran Jašić| '''Jašić''', Zoran ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Dario Kordić| '''Kordić''', Dario ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-16 | align="center" | 1995. | [[Frane Krzkić| '''Krzkić''', Frane ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Slobodan Lang| '''Lang''', Slobodan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-18 | align="center" | 1995. | [[Ive Livljanić| '''Livljanić''', Ive ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivo Lozančić| '''Lozančić''', Ivo ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-20 | align="center" | 1995. | [[Ivan Lučić (razdvojba)| '''Lučić''', Ivan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-21 | align="center" | 1995. | [[Zvonimir Marković| '''Marković''', Zvonimir ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-22 | align="center" | 1995. | [[Pero Marković| '''Marković''', Pero ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Željko Matić| '''Matić''', Željko ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-24 | align="center" | 1995. | [[Miro Međimorec| '''Međimorec''', Miro ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Mario Nobilo| '''Nobilo''', Mario ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-26 | align="center" | 1995. | [[Tomislav Obrdalj| '''Obrdalj''', Tomislav ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Milan Ramljak| '''Ramljak''', Milan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-28 | align="center" | 1995. | [[Davorin Rudolf| '''Rudolf''', Davorin ]]<br> dr | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Milan Simčić| '''Simčić''', Milan ]]<br> msgr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-30 | align="center" | 1995. | [[Muhamed Sacirbey| '''Sacirbey''', Muhamed ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Branko Salaj| '''Salaj''', Branko ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-32 | align="center" | 1995. | [[Zdravko Sančević| '''Sančević''', Zdravko ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Petar Šarčević| '''Šarčević''', Petar ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-34 | align="center" | 1995. | [[Zdenko Škrabalo| '''Škrabalo''', Zdenko ]]<br> akademik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Aleksandar Šolc| '''Šolc''', Aleksandar ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-36 | align="center" | 1995. | [[Vladimir Šoljić| '''Šoljić''', Vladimir ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Mijo Tokić| '''Tokić''', Mijo ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-38 | align="center" | 1995. | [[Đuro Vidmarović| '''Vidmarović''', Đuro ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Miljenko Žagar| '''Žagar''', Miljenko ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-40 | align="center" | 1995. | [[Ilija Živković| '''Živković''', Ilija ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-41 | align="center" | 1995. | [[Miomir Žužul| '''Žužul''', Miomir ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Michael Linhart| '''Linhart''', Michael ]]<br> dr.; savjetnik Veleposlanstva Republike Austrije u Zagrebu | za razvoj bilateralnih odnosa izmedu Republike Hrvatske i Republike Austrije | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_09_62_1123.html N.N., br. 62/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Richard C. Herrick| '''Herrick''', Richard C. ]]<br> attache za obranu Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj | za razvoj bilateralnih odnosa izmedu Sjedinjenih Američkih Država i Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_09_62_1124.html N.N., br. 62/95.] |- | align="center" | 1996. | [[Osman Muftić| '''Muftić''', Osman ]]<br> | za osobite zasluge stečene u diplomatskoj službi u razvijanju političke i gospodarske suradnje Republike Hrvatske s drugim zemljama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_03_18_311.html N.N., br. 18/96.] |- | align="center" | 1996. | [[Paolo Pensa| '''Pensa''', Paolo ]]<br> | za osobite zasluge stečene razvijanjem kulturne i političke suradnje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike za vrijeme svoje diplomatske službe u Zagrebu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_03_18_312.html N.N., br. 18/96.] |- | align="center" | 1996. | [[Francisco Martinez-Esparza| '''Martinez-Esparza''', Francisco ]]<br> voditelj Radne grupe Europske zajednice u Zagrebu | za osobiti doprinos u promicanju ugleda Republike Hrvatske, za doprinos u dobivanju međunarodne pomoći za skrb prognanika i izbjeglica tijekom svog mandata u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_04_28_558.html N.N., br. 28/96.] |- | align="center" | 1996. | [[Hans Wittner| '''Wittner''', Hans]]<br> predstavnik "Swiss Disaster Relief-a" | za osobiti doprinos u pružanju humanitarne pomoći prognanicima i izbjeglicama u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_04_28_559.html N.N., br. 28/96.] |-1 | align="center" | 1996. | [[Zdenka Babić-Petričević| '''Babić-Petričević''', Zdenka (Ivan)]]<br> generalni konzul | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-2 | align="center" | 1996. | [[Zoran Bošnjak| '''Bošnjak''', Zoran (Vojislav)]]<br> veleposlanik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-3 | align="center" | 1996. | [[Ante Čičin-Šain| '''Čičin-Šain''', Ante (Jerko)]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-4 | align="center" | 1996. | [[Božidar Gagro| '''Gagro''', Božidar (Dragutin)]]<br> profesor | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-5 | align="center" | 1996. | [[Ivica Maštruko| '''Maštruko''', Ivica (Tomo)]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-6 | align="center" | 1996. | [[Vladimir Matek| '''Matek''', Vladimir (Pavao)]]<br> veleposlanik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-7 | align="center" | 1996. | [[Sergej Morsan| '''Morsan''', Sergej (Boris)]]<br> veleposlanik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-8 | align="center" | 1996. | [[Franz Pahl| '''Pahl''', Franz ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-9 | align="center" | 1996. | [[Dieter A. Schmidt| '''Schmidt''', Dieter A. ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-1 | align="center" | 1996. | [[Branimir Jakšić| '''Jakšić''', Branimir ]]<br> dr.; savjetnik Predsjednika Republike | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |-2 | align="center" | 1996. | [[Branko Jeren| '''Jeren''', Branko ]]<br> dr.; savjetnik Predsjednika Republike | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |-3 | align="center" | 1996. | [[Drago Krpina| '''Krpina''', Drago ]]<br> savjetnik Predsjednika Republike | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |-4 | align="center" | 1996. | [[Ivan Mišetić| '''Mišetić''', Ivan ]]<br> mr.; ravnatelj Državnog protokola, veleposlanik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |-5 | align="center" | 1996. | [[Gordan Radin| '''Radin''', Gordan ]]<br> pročelnik Kabineta Predsjednika Republike | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |- | align="center" | 1997. | [[Ricard Pérez Casado| '''Pérez Casado''', Ricard]]<br> | za osobite zasluge i promicanje suradnje s tjelima hrvatske državne vlasti u provođenju mirovne misije EU | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_01_9_130.html N.N., br. 9/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Charles Redman| '''Redman''', Charles ]]<br> | za osobite zasluge u uspostavi prijateljskih odnosa i promicanju gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_05_55_833.html N.N., br. 55/97.] |-1 | align="center" | 1997. | [[Srećko Badurina| '''Badurina''', Srećko ]] (posmrtno)<br> biskup | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-2 | align="center" | 1997. | [[Katarina Fuček| '''Fuček''', Katarina ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-3 | align="center" | 1997. | [[Marijan Hranjski| '''Hranjski''', Marijan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-4 | align="center" | 1997. | [[Mladen Ibler| '''Ibler''', Mladen ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-5 | align="center" | 1997. | [[Šima Krasić| '''Krasić''', Šima ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-6 | align="center" | 1997. | [[Marina Matulović Dropulić| '''Matulović Dropulić''', Marina ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-7 | align="center" | 1997. | [[Marijan Ramušćak| '''Ramušćak''', Marijan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-8 | align="center" | 1997. | [[Neda Rosandić - Šarić| '''Rosandić - Šarić''', Neda ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-9 | align="center" | 1997. | [[Marin Sopta| '''Sopta''', Marin ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-10 | align="center" | 1997. | [[Miroslav Šeparović| '''Šeparović''', Miroslav ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-11 | align="center" | 1997. | [[Zdenko Škrabalo| '''Škrabalo''', Zdenko ]]<br> akademik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-12 | align="center" | 1997. | [[Marko Škreb| '''Škreb''', Marko ]] <br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-13 | align="center" | 1997. | [[Ante Topić Mimara| '''Topić-Mimara''', Ante ]] (posmrtno)<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-14 | align="center" | 1997. | [[Ljilja Vokić| '''Vokić''', Ljilja ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-15 | align="center" | 1997. | [[Damir Zorić| '''Zorić''', Damir ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Vasile Leca| '''Leca''', Vasile ]]<br> veleposlanik Rumunjske | za osobit doprinos uspostavi prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Rumunjske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_66_1047.html N.N., br. 66/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Ljubčo Troharov| '''Troharov''', Ljubčo ]]<br> veleposlanik Republike Bugarske | za osobit doprinos uspostavi prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Bugarske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_66_1048.html N.N., br. 66/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Sune Danielsson| '''Danielsson''', Sune ]]<br> veleposlanik Kraljevine Švedske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_09_101_1572.html N.N., br. 101/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Wieslaw Walkiewicz| '''Walkiewicz''', Wieslaw ]]<br> veleposlanik Republike Poljske | za izniman doprinos unapređenju i izgradnji prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Poljske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_09_101_1573.html N.N., br. 101/97.] |-1 | align="center" | 1997. | [[Mirko Baković| '''Baković''', Mirko (Franjo)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-2 | align="center" | 1997. | [[Ignac Koštroman| '''Koštroman''', Ignac (Jozin)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-3 | align="center" | 1997. | [[Jozo Marić| '''Marić''', Jozo (Božo)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-4 | align="center" | 1997. | [[Anđelko Mikulić| '''Mikulić''', Anđelko (Stipan)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-5 | align="center" | 1997. | [[Božo Rajić| '''Rajić''', Božo (Radoslav)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-6 | align="center" | 1997. | [[Mijo Tokić| '''Tokić''', Mijo ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |- | align="center" | 1998. | [[Ondrej Havlin| '''Havlin''', Ondrej ]]<br> veleposlanik Češke Republike | za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Češke Republike tijekom obnašanja dužnosti prvog češkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1992. do 1997. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_01_3_27.html N.N., br. 3/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Kasim Trnka| '''Trnka''', Kasim ]]<br> veleposlanik Bosne i Hercegovine | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1994. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_02_27_318.html N.N., br. 27/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Matija Malešić| '''Malešić''', Matija ]]<br> Veleposlanik Republike Slovenije | za izniman doprinos razvitku suradnje i prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Slovenije za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1992. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_03_33_414.html N.N., br. 33/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Constantin Yerocostopoulos| '''Yerocostopoulos''', Constantin ]]<br> veleposlanik Helenske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Helenske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti grčkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_05_68_822.html N.N., br. 68/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Andrés G. Pesci-Bourel| '''Pesci-Bourel''', Andrés G. ]]<br> veleposlanik Argentinske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Argentinske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti argentinskog veleposlanika od 1994. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1122.html N.N., br. 81/98.] |-1 | align="center" | 1998. | [[Darinko Bago| '''Bago''', Darinko ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-2 | align="center" | 1998. | [[Svjetlan Berković| '''Berković''', Svjetlan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-3 | align="center" | 1998. | [[Spomenka Cek| '''Cek''', Spomenka ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-4 | align="center" | 1998. | [[Ivica Fućek| '''Fućek''', Ivica ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-5 | align="center" | 1998. | [[Ante-Živko Kustić| '''Kustić''', Ante-Živko ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-6 | align="center" | 1998. | [[Nikola Obuljen| '''Obuljen''', Nikola ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-7 | align="center" | 1998. | [[Janko Šagi| '''Šagi''', Janko ]]<br> fra | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-8 | align="center" | 1998. | [[Hrvoje Šošić| '''Šošić''', Hrvoje ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-9 | align="center" | 1998. | [[Drago Štambuk| '''Štambuk''', Drago ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-10 | align="center" | 1998. | [[Davorin Tepeš| '''Tepeš''', Davorin ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-11 | align="center" | 1998. | [[Ivica Tomić| '''Tomić''', Ivica ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-12 | align="center" | 1998. | [[Želimir Urban| '''Urban''', Želimir ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-13 | align="center" | 1998. | [[Marko Žaja| '''Žaja''', Marko ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Rudy Perpich| '''Perpich''', Rudy ]]<br> dr. | za izniman doprinos jačanju suradnje hrvatske dijaspore s maticom zemljom, te razvitku odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1137.html N.N., br. 81/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Branko Mikša| '''Mikša''', Branko ]]<br> mr.; predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza | za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html N.N., br. 96/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Miroslav Blažević| '''Blažević''', Miroslav ]]<br> izbornik hrvatske nogometne reprezentacije | za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html N.N., br. 96/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Mohammad Asayesh| '''Asayesh''', Mohammad ]]<br> veleposlanik Islamske Republike Iran | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Islamske Republike Irana, za vrijeme obnašanja dužnosti iranskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1993. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_116_1533.html N.N., br. 116/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Luis Felipe de la Pena| '''Pena''', Luis Felipe de la ]]<br> veleposlanik Kraljevine Španjolske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske, za vrijeme obnašanja dužnosti španjolskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1993. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_116_1534.html N.N., br. 116/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Jozef Willem Scheffers| '''Scheffers''', Jozef Willem]]<br> veleposlanik Kraljevine Nizozemske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske, za vrijeme obnašanja dužnosti nizozemskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1996. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_121_1557.html N.N., br. 121/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Zsolt Szalay| '''Szalay''', Zsolt ]]<br>dr.; veleposlanik Republike Mađarske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Mađarske, za vrijeme obnašanja dužnosti mađarskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_121_1558.html N.N., br. 121/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Mečeslav Ivanovič Senkevič| '''Senkevič''', Mečeslav Ivanovič ]]<br> veleposlanik Ruske Federacije | za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Ruske Federacije, za vrijeme obnašanja dužnosti ruskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_128_5800.html N.N., br. 128/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Raul Sanin Orellana Ramirez| '''Orellana Ramirez''', Raul Sanin ]]<br> veleposlanik Republike Čile | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Čile, za vrijeme obnašanja dužnosti čileanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1708.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Francesco Olivieri| '''Olivieri''', Francesco ]]<br> veleposlanik Talijanske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti talijanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1996. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1709.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Daryal Batibay| '''Batibay''', Daryal ]]<br> veleposlanik Republike Turske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Turske, za vrijeme obnašanja dužnosti turskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1710.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Erik Skov| '''Skov''', Erik ]]<br> veleposlanik Kraljevine Danske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Danske, za vrijeme obnašanja dužnosti danskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Republici Mađarskoj od 1993. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1711.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Salah Mohamed Ali| '''Ali''', Salah Mohamed ]]<br> veleposlanik Republike Sudan | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Sudan, za vrijeme obnašanja dužnosti sudanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1712.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Elizabeth Tigerstedt Tahtela| '''Tigerstedt Tahtela''', Elizabeth ]]<br> veleposlanica Republike Finske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Finske, za vrijeme obnašanja dužnosti finske veleposlanice u Republici Hrvatskoj od 1997. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1713.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Marin Barišić| '''Barišić''', Marin ]]<br> biskup | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Juraj Batelja| '''Batelja''', Juraj ]]<br> prelat | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Želimir Kramarić| '''Kramarić''', Želimir ]]<br> | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Marin Srakić| '''Srakić''', Marin ]]<br> biskup | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 1999. | [[Souren Seraydarian| '''Seraydarian''', Souren ]]<br> šef Ureda za vezu Ujedinjenih naroda u Republici Hrvatskoj | za zasluge unapređenju odnosa između Republike Hrvatske i Organizacije ujedinjenih naroda, te za doprinos provođenju mirovne misije Prijelazne uprave Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj, čime je uspješno okončana mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_03_25_525.html N.N., br. 46/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Anto Bagarić| '''Bagarić''', Anto ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1102.html N.N., br. 61/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Ivan Poljac| '''Poljac''', Ivan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1102.html N.N., br. 61/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Davor Štern| '''Štern''', Davor ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1102.html N.N., br. 61/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Tvrtko Andrija Mursalo| '''Mursalo''', Tvrtko Andrija ]]<br> veleposlanik Republike Hrvatske u Južnoafričkoj Republici | za osobite zasluge u promicanju i očuvanju hrvatskog identiteta u Južnoafričkoj Republici, kao i razvijanje prijateljskih odnosa između hrvatskog naroda i naroda Južnoafričke Republike | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_07_68_1263.html N.N., br. 68/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Charles F. Meissner| '''Meissner''', Charles F. ]] (posmrtno)<br> | za osobite zasluge u promicanju gospodarskih i sveukupnih prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_07_69_1286.html N.N., br. 69/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Jean-Jacques Gaillarde| '''Gaillarde''', Jean-Jacques ]]<br> veleposlanik Frmancuske Republike | za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Francuske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti francuskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 1994. do 1999. godine. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_09_96_1616.html N.N., br. 96/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Pedro Lopez Quintana| '''Quintana''', Pedro Lopez ]]<br> msgr.; povjerenik Svete Stolice za opće poslove | za izniman osobni doprinos promicanju prijateljskih odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske, iskazanu potporu međunarodnom priznanju Republike Hrvatske, kao i za zasluge u ostvarenju državnih i pastoralnih posjeta Svetog Oca Pape Ivana Pavla II. nezavisnoj, suverenoj i demokratskoj hrvatskoj državi | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_11_127_1988.html N.N., br. 127/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Celestino Migliore| '''Migliore''', Celestino]]<br> msgr.; podtajnik Svete Stolice za odnose s državama | za izniman osobni doprinos promicanju prijateljskih odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske, iskazanu potporu međunarodnom priznanju Republike Hrvatske, kao i za zasluge u ostvarenju državnih i pastoralnih posjeta Svetog Oca Pape Ivana Pavla II. nezavisnoj, suverenoj i demokratskoj hrvatskoj državi | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_11_127_1988.html N.N., br. 127/99.] |-1 | align="center" | 1999. | [[Jadranko Crnić| '''Crnić''', Jadranko ]]<br> dr. sc.; predsjednik Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-2 | align="center" | 1999. | [[Zdravko Bartovčak| '''Bartovčak''', Zdravko ]]<br> sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-3 | align="center" | 1999. | [[Nikola Filipović (pravnik)| '''Filipović''', Nikola ]]<br> dr. sc.; sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-4 | align="center" | 1999. | [[Ante Jelavić Mitrović| '''Jelavić Mitrović''', Ante ]]<br> | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-5 | align="center" | 1999. | [[Vojislav Kučeković| '''Kučeković''', Vojislav ]]<br> mr. sc.; sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-6 | align="center" | 1999. | [[Hrvoje Momčinović| '''Momčinović''', Hrvoje ]]<br> mr. sc.; sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-7 | align="center" | 1999. | [[Ivan Marijan Severinac| '''Severinac''', Ivan Marijan ]]<br> sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-8 | align="center" | 1999. | [[Mladen Žuvela| '''Žuvela''', Mladen]]<br> sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |- | align="center" | 2000. | [[Volker Haak| '''Haak''', Volker ]]<br> dr.; | za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke, za vrijeme obnašanja dužnosti njemačkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 1996. do 2000. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_05_46_1057.html N.N., br. 46/00.] |- | align="center" | 2000. | [[Leon Fuerth| '''Fuerth''', Leon ]]<br> savjetnik potpredsjednika SAD za nacionalnu sigurnost | za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske i razvijanju prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_08_83_1720.html N.N., br. 83/00.] |- | align="center" | 2000. | [[Donald Smith| '''Smith''', Donald ]]<br> veleposlanik Kanade | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kanade, za vrijeme obnašanja dužnosti kanadskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_08_83_1721.html N.N., br. 83/00.] |- | align="center" | 2000. | [[Miriam Bisha| '''Bisha''', Miriam]]<br> Veleposlanica Republike Albanije | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Albanije, za vrijeme obnašanja dužnosti albanske veleposlanice u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_08_83_1722.html N.N., br. 83/00.] |- | align="center" | 2000. | [[Li Guobang| '''Guobang''', Li ]]<br> Veleposlanik Narodne Republike Kine | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine, za vrijeme obnašanja dužnosti kineskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_10_98_1917.html N.N., br. 98/00.] |- | align="center" | 2001. | [[Udai Singh| '''Singh''', Udai ]]<br> Veleposlanik Indije u Republici Hrvatskoj | za doprinos prijateljstvu i razvitku uzajamne suradnje između Republike Hrvatske i Republike Indije za vrijeme obnašanja dužnosti indijskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 1998. do 2001. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_04_30_538.html N.N., br. 30/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Janica Kostelić| '''Kostelić''', Janica ]]<br> vrhunska svjetska skijašica | za iznimne športske rezultate u koje je uloženo mnogo rada, truda i odricanja što je okrunjeno osvajenjem Svjetskog skijaškog kupa, čime kao veleposlanica športa promiče ugled hrvatskog športa i Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_04_30_539.html N.N., br. 30/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Keisuke Oba| '''Oba''', Keisuke ]]<br> | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Japana, za vrijeme obnašanja dužnosti japanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_06_7_144.html N.N., br. 7/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Albert Turot| '''Turot''', Albert ]]<br> Veleposlanik Francuske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Francuske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti francuskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1999. do 2001. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_08_74_1271.html N.N., br. 46/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Ingemar Börjesson| '''Börjesson''', Ingemar ]]<br> Veleposlanik Kraljevine Švedske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske, za vrijeme obnašanja dužnosti švedskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_09_80_1351.html N.N., br. 80/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Per Vinther| '''Vinther''', Per ]]<br> Veleposlanik, šef Izaslanstva Europske komisije u Republici Hrvatskoj | za osobit doprinos sveukupnom unapređenju političkog dijaloga između Republike Hrvatske i Europske unije, za vrijeme obnašanja dužnosti šefa Izaslanstva Europske komisije u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_09_83_1419.html N.N., br. 83/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Knut Mørkved| '''Mørkved''', Knut ]]<br> veleposlanik Kraljevine Norveške | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške, za vrijeme obnašanja dužnosti norveškog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2001. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_10_85_1436.html N.N., br. 85/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Constantin Ghirda| '''Ghirda''', Constantin ]]<br> Veleposlanik Rumunjske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Rumunjske, za vrijeme obnašanja dužnosti rumunjskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_12_110_1818.html N.N., br. 110/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Mladen Štulhofer| '''Štulhofer''', Mladen ]]<br> prof. dr. | za zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske, kroz kulturnu, znanstvenu i gospodarsku suradnju između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke, kao i za osobit doprinos medicinskoj znanosti | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_12_110_1819.html N.N., br. 110/01.] |- | align="center" | 2002. | [[Fitzroy Maclean| '''Maclean''', Sir Fitzroy ]] (posmrtno)<br> | za osobno sudjelovanje u prikupljanju i dopremanju humanitarne pomoći u danima Domovinskog rata i nakon njega, ujedno je, obzirom na svoj društveni položaj u Velikoj Britaniji, značajno pridonio borbi Hrvatske za njenu međunarodnu afirmaciju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_01_1_4.html N.N., br. 1/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Stavros Georges Christian Vassilopoulos| '''Vassilopoulos''', Stavros Georges Christian ]]<br> veleposlanik Helenske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Helenske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_01_9_217.html N.N., br. 9/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Servet Avzi| '''Avzi''', Servet ]]<br> veleposlanik Republike Makedonije | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Makedonije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_04_41_875.html N.N., br. 41/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Michael Kenneth Moore| '''Moore''', Michael Kenneth ]]<br> generalni direktor Svjetske trgovinske organizacije | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Novog Zelanda, te podršku međunarodnom priznanju Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_06_70_1180.html N.N., br. 70/02.] |-1 | align="center" | 2002. | [[Emma Bonino| '''Bonino''', Emma ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-2 | align="center" | 2002. | [[Oliver Dupuis| '''Dupuis''', Oliver ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-3 | align="center" | 2002. | [[André Erdös| '''Erdös''', André ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-4 | align="center" | 2002. | [[Dragutin Haramija| '''Haramija''', Dragutin ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-5 | align="center" | 2002. | [[Marco Pannella| '''Pannella''', Marco ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-6 | align="center" | 2002. | [[Petar Pirker| '''Pirker''', Petar]] (posmrtno)<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Velizar Enčev| '''Enčev''', Velizar ]]<br> veleposlanik Republike Bugarske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Bugarske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_09_105_1733.html N.N., br. 105/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Ida Leonore Van Veldhuizen-Rothenbücher| '''Veldhuizen-Rothenbücher''', Ida Leonore Van]]<br> veleposlanica Kraljevine Nizozemske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanice u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_09_108_1748.html N.N., br. 108/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Osmo Lipponen| '''Lipponen''', Osmo ]]<br> veleposlanik Republike Finske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Finske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika Republike Finske u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_10_115_1848.html N.N., br. 115/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Keyvan Imani| '''Imani''', Keyvan ]]<br> veleposlanik Islamske Republike Iran | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Islamske Republike Iran, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika Islamske Republike Iran u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_10_115_1849.html N.N., br. 115/02.] |- | align="center" | 2002. | [[George Soros| '''Soros''', George ]]<br> predsjednik Instituta Otvoreno društvo | za zasluge stečene u procesu demokratizacije Republike Hrvatske kroz humanitarne, znanstvene i kulturne aktivnosti u Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_10_123_1980.html N.N., br. 123/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Jiří Kuděla| '''Kuděla''', Jiří ]]<br> veleposlanik Češke Republike | za osobit doprinos unapređiva­nju prijate­ljskih odnosa i su­rad­­nje između Republike Hrvatske i Češke Republike, za vri­jeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Češke Republike u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_11_128_2072.html N.N., br. 128/02.] |-1 | align="center" | 2002. | [[Erik Derycke| '''Derycke''', Erik ]]<br> | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |-2 | align="center" | 2002. | [[Peter Hohenfellner| '''Hohenfellner''', Peter ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |-3 | align="center" | 2002. | [[Jean-Pol Poncelet| '''Poncelet''', Jean-Pol]]<br> | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |-4 | align="center" | 2002. | [[Robert M. Robinson| '''Robinson''', Robert M. ]]<br> | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |-5 | align="center" | 2002. | [[Albert Rohan| '''Rohan''', Albert ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |- | align="center" | 2003. | [[Johannes De Beaufort Wijnholds| '''Beaufort Wijnholds''', Johannes De ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i odnosa Hrvatske s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_01_9_107.html N.N., br. 9/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Pieter Stek| '''Stek''', Pieter ]]<br> | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i odnosa Hrvatske s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_01_9_107.html N.N., br. 9/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Valentina Vladimirova Tereškova| '''Tereškova''', Valentina Vladimirova]]<br> | za doprinos razvoju ukupnih prijate­ljskih hrvatsko-ruskih odnosa te za jača­nje ugleda Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_03_50_645.html N.N., br. 50/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Fabio Pigliapoco| '''Pigliapoco''', Fabio ]]<br> veleposlanik Talijanske Republike | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Talijanske Republike u Repub­lici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_06_99_1276.html N.N., br. 99/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Lawrence G. Rossin| '''Rossin''', Lawrence G.]]<br> veleposlanik Sjedi­njenih Američkih Država | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Sjedi­njenih Američkih Država, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_07_107_1408.html N.N., br. 107/03.] |- | align="center" | 2003. | [[György Csóti| '''Csóti''', György ]]<br> veleposlanik Republike Mađarske | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Republike Mađarske, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Republike Mađarske u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_07_107_1409.html N.N., br. 107/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Gábor Demszky| '''Demszky''', Gábor ]]<br> mr. sc. | za osobit doprinos razvitku odnosa između Republike Hrvat­ske i Republike Mađarske, a posebno u pobo­ljša­nju statusa ma­njina u obje države | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_10_158_2263.html N.N., br. 158/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Neil Francis| '''Francis''', Neil ]]<br> | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Australije, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Australije u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_10_167_2412.html N.N., br. 167/03.] |-1 | align="center" | 2003. | [[Princess Margriet of the Netherlands| '''Princess Margriet of the Netherlands''']]<br> | za izniman doprinos razvitku odnosa Republike Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima, kroz pruža­­nje nesebične i humanitarne pomoći Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i u poratnom vremenu, a u prigodi obi­­lježava­­nja 125. ob­­ljetnice Hrvatskog crvenog križa | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_11_188_2948.html N.N., br. 188/03.] |-2 | align="center" | 2003. | [[Christina Magnusson| '''Magnusson''', Christina ]]<br> | za izniman doprinos razvitku odnosa Republike Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima, kroz pruža­­nje nesebične i humanitarne pomoći Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i u poratnom vremenu, a u prigodi obi­­lježava­­nja 125. ob­­ljetnice Hrvatskog crvenog križa | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_11_188_2948.html N.N., br. 188/03.] |-3 | align="center" | 2003. | [[Sadako Ogata| '''Ogata''', Sadako ]]<br> | za izniman doprinos razvitku odnosa Republike Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima, kroz pruža­­nje nesebične i humanitarne pomoći Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i u poratnom vremenu, a u prigodi obi­­lježava­­nja 125. ob­­ljetnice Hrvatskog crvenog križa | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_11_188_2948.html N.N., br. 188/03.] |- | align="center" | 2004. | [[Dimitris Vidouris| '''Vidouris''', Dimitris ]]<br> veleposlanik Helenske Republike | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Helenske Republike, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Helenske Republike u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_03_33_855.html N.N., br. 33/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Jorge Dupouy Grez| '''Grez''', Jorge Dupouy]]<br> veleposlanik Republike Čile | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje iz­me­đu Republike Hrvatske i Republike Čile, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_92_1722.html N.N., br. 92/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Franz Fiedler| '''Fiedler''', Franz ]]<br> dr. | za izniman doprinos razvoju državne revizije u Republici Hrvatskoj i pruža­­nje pomoći pri uk­­ljučiva­­nju u međunarodne revizijske institucije, promičući time međunarodni položaj i ugled Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_98_1857.html N.N., br. 98/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Dennis A. Snider| '''Snider''', Dennis A. ]]<br> veleposlanik Kanade | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Kanade, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Kanade u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_100_1900.html N.N., br. 100/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Dražen Petrović| '''Petrović''', Dražen ]] (posmrtno)<br> hrvatski košarkaš | za postignute vrhunske sportske rezultate i promica­nje me­đu­­narodnog ugleda hrvatskog sporta u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_10_145_2539.html N.N., br. 145/43.] |-1 | align="center" | 2004. | [[Lino Červar| '''Červar''', Lino ]]<br> izbornik Hrvatske rukometne reprezentacije | za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.] |-2 | align="center" | 2004. | [[Slavko Goluža| '''Goluža''', Slavko ]]<br> | za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.] |-3 | align="center" | 2004. | [[Valter Matošević| '''Matošević''', Valter ]]<br> | za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.] |-4 | align="center" | 2004. | [[Vlado Šola| '''Šola''', Vlado ]]<br> | za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Alain Erlande-Brandenburg| '''Erlande-Brandenburg''', Alain ]]<br> | za iznimne zasluge u promociji hrvatske kulture u Francus­koj i u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2672.html N.N., br. 153/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Ufuk Tevfik Okyayüz| '''Okyayüz''', Ufuk Tevfik ]]<br> veleposlanik Republike Turske | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Republike Turske, za vrijeme obna­ša­­nja dužnosti veleposlanika Republike Turske u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_159_2759.html N.N., br. 159/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Ana Barata| '''Barata''', Ana ]]<br> veleposlanica Portugalske Republike | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Portugalske Republike, za vrijeme obnaša­nja dužnosti portugalske veleposlanice u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_164_2871.html N.N., br. 164/04.] |- | align="center" | 2005. | [[Zlatko Dizdarević| '''Dizdarević''', Zlatko ]]<br> veleposlanik Bosne i Hercegovine | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_04_50_962.html N.N., br. 50/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Krešimir Ćosić| '''Ćosić''', Krešimir]] (posmrtno)<br> hrvatski košarkaš i trener državne reprezentacije | za postignute vrhunske športske rezultate, čime je kao veleposlanik športa promicao ugled hrvatskog športa i Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_06_69_1350.html N.N., br. 69/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Josip Tabak| '''Tabak''', Josip ]]<br> prof. | za iznimne zasluge kroz dugogodišnje djelovanje u području prevoditeljstva, gdje je stekao visoku međunarodnu reputaciju koja se ogleda i u promicanju međunarodnog ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_06_77_1510.html N.N., br. 77/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Jacques Wunenburger| '''Wunenburger''', Jacques ]]<br> šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj | za osobit doprinos institucionalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije, te jačanje europskih procesa u hrvatskom društvu, za vrijeme obnašanja dužnosti šefa Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_84_1615.html N.N., br. 84/05.] |- | align="center" | 2005. | [[George Radanovich| '''Radanovich''', George ]]<br> | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_90_1785.html N.N., br. 90/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Peter Viscloski| '''Viscloski''', Peter ]]<br> | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_90_1785.html N.N., br. 90/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Peter Andrej Bekeš| '''Bekeš''', Peter Andrej]]<br> veleposlanik Republike Slovenije | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje iz­među Republike Hrvatske i Republike Slovenije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_11_132_2438.html N.N., br. 132/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Dragutin Tadijanović| '''Tadijanović''', Dragutin ]]<br> akademik, hrvatski književnik | za izniman doprinos hrvatskoj kulturi i književnosti, a u povodu 100. obljetnice života | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_11_134_2490.html N.N., br. 134/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Milan Simurdić| '''Simurdić''', Milan ]]<br> veleposlanik Srbije i Crne Gore | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje izmedu Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_12_143_2695.html N.N., br. 143/05.] |- | align="center" | 2006. | [[Álvaro Sebastián De Erice| '''De Erice''', Álvaro Sebastián ]]<br> veleposlanik Kraljevine Španjolske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_01_9_204.html N.N., br. 9/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Paul Hatry| '''Hatry''', Paul ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_01_9_205.html N.N., br. 9/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Kaname Ikeda| '''Ikeda''', Kaname ]]<br> veleposlanik Japana | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Japana, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_02_21_510.html N.N., br. 21/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Pero Kvrgić| '''Kvrgić''', Pero ]]<br> | za izniman dugogodišnji doprinos promociji hrvatske kulture | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_03_30_707.html N.N., br. 30/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Koichiro Matsuura| '''Matsuura''', Koichiro ]]<br> | za iznimne zasluge u promociji hrvatske kulture u svijetu, te zalaganjem za zaštitu Dubrovačkih kulturnih spomenika za vrijeme Domovinskog rata| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_06_64_1549.html N.N., br. 64/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Sture Theolin| '''Theolin''', Sture ]]<br> veleposlanik Kraljevine Švedske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_06_70_1672.html N.N., br. 70/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Mijo Karagić| '''Karagić''', Mijo ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_06_72_1720.html N.N., br. 72/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Ralph Frank| '''Frank''', Ralph ]]<br> veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_74_1754.html N.N., br. 74/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Manuel Jesus Atria Rawlins| '''Atria Rawlins''', Manuel Jesus ]]<br> veleposlanik Republike Čile | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Čile, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_74_1755.html N.N., br. 74/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Arben Cici| '''Cici''', Arben ]]<br> dr.; veleposlanik Republike Albanije | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Albanije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_85_2022.html N.N., br. 85/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Lionel Strenghart Veer| '''Veer''', Lionel Strenghart]]<br> veleposlanik Kraljevine Nizozemske | za osobit doprinos razvitka prijateljskih odnosa i suradnje izmedu Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_85_2023.html N.N., br. 85/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Viktor Kyryk| '''Kyryk''', Viktor ]]<br> veleposlanik Ukrajine | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Ukrajine, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_09_97_2240.html N.N., br. 97/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Jafar Shamsian| '''Shamsian''', Jafar ]]<br> veleposlanik Islamske Republike Iran | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Islamske Republike Iran, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_09_101_2313.html N.N., br. 101/06.] |-1 | align="center" | 2006. | [[Franz Morak| '''Morak''', Franz ]]<br> | za izniman doprinos u postupku međunarodnog priznanja Republike Hrvatske kao i nesebičnoj podršci na putu Hrvatske prema europskim integracijama, a u prigodi 15. obljetnice samostalnosti | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_139_3140.html N.N., br. 139/06.] |-2 | align="center" | 2006. | [[Hannes Swoboda| '''Swoboda''', Hannes ]]<br> | za izniman doprinos u postupku međunarodnog priznanja Republike Hrvatske kao i nesebičnoj podršci na putu Hrvatske prema europskim integracijama, a u prigodi 15. obljetnice samostalnosti | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_139_3140.html N.N., br. 139/06.] |-3 | align="center" | 2006. | [[Wim Van Velzen| '''Van Velzen''', Wim ]]<br> | za izniman doprinos u postupku međunarodnog priznanja Republike Hrvatske kao i nesebičnoj podršci na putu Hrvatske prema europskim integracijama, a u prigodi 15. obljetnice samostalnosti | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_139_3140.html N.N., br. 139/06.] |} == Radovi == {{radovi24}} {| class="wikitable sortable" ! width=5%|'''Godina''' ! width=25%|'''Osoba''' ! width=55%|'''Zasluga''' ! width=15%|'''Izvor''' |- | align="center" | 1997. | [[xxx| '''xxx''', yyy]]<br> | za | [https N.N., br. 46/97.] |} ==Izvor== * Zakon o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske ("[[Narodne novine]]", br. [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1995/0377.htm 20/95.], [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/1355.htm 57/06.] i [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/3192.htm 141/06.]) – članci 6. i 11. * Pravilnik Reda kneza Branimira s ogrlicom ("Narodne novine", br. [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2000/2126.htm 108/00.] od 3. studenoga 2000.). {{Odlikovanja RH}} [[Kategorija:Hrvatska odlikovanja]] [[Kategorija:Nositelji Reda kneza Branimira s ogrlicom| ]] kysokcdbz0voc27hcxrl7sg248zndxu 7565763 7565760 2026-07-28T21:03:07Z Divna Jaksic 974 /* Radovi */ 7565763 wikitext text/x-wiki {{Infookvir odlikovanje |ime = Red kneza Branimira s ogrlicom |slika = Red kneza Branimira.jpg |opis = ''na slici u sredini:'' znak Reda s ogrlicom; ''dolje'': mala oznaka; ''gore:'' umanjenica Reda |veličina = |država = [[Hrvatska]] ||dodjeljuje = |vrsta = civilno odlikovanje |zasluge = izniman doprinos neovisnosti, cjelovitosti i međunarodnom ugledu RH, za izgradnju RH i razvitak odnosa RH i drugih zemalja |mogući nositelji = dužnosnici i djelatnici u tijelima državne vlasti, čelnici diplomatsko-konzularnih predstavništava i predstavništava međunarodnih organizacija akreditiranih u RH |kampanja = |status = |opis odlikovanja = |stupnjevi = |geslo = |datum osnutka = |prvo odlikovanje = |zadnje odlikovanje = |ukupno odlikovanih = |istaknuti nositelji = |više = [[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]] |niže = [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]] |isto = |individualno = |povezano = |slika2 = |opis2 = }} '''Red kneza [[Branimir]]a s ogrlicom''' je [[Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske|odlikovanje Republike Hrvatske]] koje zauzima sedmo mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja. Red je ustanovljen [[10. ožujka]] [[1995.]] godine. Red kneza Branimira s ogrlicom dodjeljuje se dužnosnicima i djelatnicima u tijelima državne vlasti, čelnicima [[diplomatska predstavništva|diplomatsko]]-[[konzularna predstavništva|konzularnih]] predstavništava i predstavništava [[međunarodne organizacije|međunarodnih organizacija]] akreditiranih u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama. == Šport == Tim su priznanjem nagrađeni brojni hrvatski športaši, među ostalima nogometni reprezentativci hrvatske druge ''zlatne'' generacije i izbornik [[Zlatko Dalić]]. Nagradila ih je [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednica]] [[Kolinda Grabar-Kitarović]] za povijesni uspjeh sudjelovanja u finalu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.]] == Nositelji == <!-- Zadnje ažurirano: [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_11_134_1819.html listopad, 2023. (N.N., br. 134/23.)] --> {| class="wikitable sortable" ! width=5%|'''Godina''' ! width=25%|'''Osoba''' ! width=55%|'''Zasluga''' ! width=15%|'''Izvor''' |-1 | align="center" | 1995. | [[Mile Akmadžić| '''Akmadžić''', Mile ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-2 | align="center" | 1995. | [[Darko Bekić| '''Bekić''', Darko ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivan Bender| '''Bender''', Ivan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-4 | align="center" | 1995. | [[Hidajet Biščević| '''Biščević''', Hidajet ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Mišo Brajković| '''Brajković''', Mišo ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-6 | align="center" | 1995. | [[Ivan Brnclić| '''Brnclić''', Ivan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Onesin Cvitan| ''' Cvitan''', Onesin]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-8 | align="center" | 1995. | [[Šimun Šito Ćorić| '''Šito Ćorić''', Šimun ]]<br> fra | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Nikola Eterović| '''Eterović''', Nikola ]]<br> msgr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-10 | align="center" | 1995. | [[Ejup Ganić| '''Ganić''', Ejup ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Vesna Girardi-Jurkić| '''Girardi-Jurkić''', Vesna ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-12 | align="center" | 1995. | [[Hrvoje Hitrec| '''Hitrec''', Hrvoje ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivan Ilić| '''Ilić''', Ivan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-14 | align="center" | 1995. | [[Zoran Jašić| '''Jašić''', Zoran ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Dario Kordić| '''Kordić''', Dario ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-16 | align="center" | 1995. | [[Frane Krzkić| '''Krzkić''', Frane ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Slobodan Lang| '''Lang''', Slobodan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-18 | align="center" | 1995. | [[Ive Livljanić| '''Livljanić''', Ive ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivo Lozančić| '''Lozančić''', Ivo ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-20 | align="center" | 1995. | [[Ivan Lučić (razdvojba)| '''Lučić''', Ivan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-21 | align="center" | 1995. | [[Zvonimir Marković| '''Marković''', Zvonimir ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-22 | align="center" | 1995. | [[Pero Marković| '''Marković''', Pero ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Željko Matić| '''Matić''', Željko ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-24 | align="center" | 1995. | [[Miro Međimorec| '''Međimorec''', Miro ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Mario Nobilo| '''Nobilo''', Mario ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-26 | align="center" | 1995. | [[Tomislav Obrdalj| '''Obrdalj''', Tomislav ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Milan Ramljak| '''Ramljak''', Milan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-28 | align="center" | 1995. | [[Davorin Rudolf| '''Rudolf''', Davorin ]]<br> dr | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Milan Simčić| '''Simčić''', Milan ]]<br> msgr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-30 | align="center" | 1995. | [[Muhamed Sacirbey| '''Sacirbey''', Muhamed ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Branko Salaj| '''Salaj''', Branko ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-32 | align="center" | 1995. | [[Zdravko Sančević| '''Sančević''', Zdravko ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Petar Šarčević| '''Šarčević''', Petar ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-34 | align="center" | 1995. | [[Zdenko Škrabalo| '''Škrabalo''', Zdenko ]]<br> akademik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Aleksandar Šolc| '''Šolc''', Aleksandar ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-36 | align="center" | 1995. | [[Vladimir Šoljić| '''Šoljić''', Vladimir ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Mijo Tokić| '''Tokić''', Mijo ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-38 | align="center" | 1995. | [[Đuro Vidmarović| '''Vidmarović''', Đuro ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Miljenko Žagar| '''Žagar''', Miljenko ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-40 | align="center" | 1995. | [[Ilija Živković| '''Živković''', Ilija ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |-41 | align="center" | 1995. | [[Miomir Žužul| '''Žužul''', Miomir ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Michael Linhart| '''Linhart''', Michael ]]<br> dr.; savjetnik Veleposlanstva Republike Austrije u Zagrebu | za razvoj bilateralnih odnosa izmedu Republike Hrvatske i Republike Austrije | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_09_62_1123.html N.N., br. 62/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Richard C. Herrick| '''Herrick''', Richard C. ]]<br> attache za obranu Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj | za razvoj bilateralnih odnosa izmedu Sjedinjenih Američkih Država i Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_09_62_1124.html N.N., br. 62/95.] |- | align="center" | 1996. | [[Osman Muftić| '''Muftić''', Osman ]]<br> | za osobite zasluge stečene u diplomatskoj službi u razvijanju političke i gospodarske suradnje Republike Hrvatske s drugim zemljama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_03_18_311.html N.N., br. 18/96.] |- | align="center" | 1996. | [[Paolo Pensa| '''Pensa''', Paolo ]]<br> | za osobite zasluge stečene razvijanjem kulturne i političke suradnje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike za vrijeme svoje diplomatske službe u Zagrebu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_03_18_312.html N.N., br. 18/96.] |- | align="center" | 1996. | [[Francisco Martinez-Esparza| '''Martinez-Esparza''', Francisco ]]<br> voditelj Radne grupe Europske zajednice u Zagrebu | za osobiti doprinos u promicanju ugleda Republike Hrvatske, za doprinos u dobivanju međunarodne pomoći za skrb prognanika i izbjeglica tijekom svog mandata u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_04_28_558.html N.N., br. 28/96.] |- | align="center" | 1996. | [[Hans Wittner| '''Wittner''', Hans]]<br> predstavnik "Swiss Disaster Relief-a" | za osobiti doprinos u pružanju humanitarne pomoći prognanicima i izbjeglicama u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_04_28_559.html N.N., br. 28/96.] |-1 | align="center" | 1996. | [[Zdenka Babić-Petričević| '''Babić-Petričević''', Zdenka (Ivan)]]<br> generalni konzul | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-2 | align="center" | 1996. | [[Zoran Bošnjak| '''Bošnjak''', Zoran (Vojislav)]]<br> veleposlanik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-3 | align="center" | 1996. | [[Ante Čičin-Šain| '''Čičin-Šain''', Ante (Jerko)]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-4 | align="center" | 1996. | [[Božidar Gagro| '''Gagro''', Božidar (Dragutin)]]<br> profesor | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-5 | align="center" | 1996. | [[Ivica Maštruko| '''Maštruko''', Ivica (Tomo)]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-6 | align="center" | 1996. | [[Vladimir Matek| '''Matek''', Vladimir (Pavao)]]<br> veleposlanik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-7 | align="center" | 1996. | [[Sergej Morsan| '''Morsan''', Sergej (Boris)]]<br> veleposlanik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-8 | align="center" | 1996. | [[Franz Pahl| '''Pahl''', Franz ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-9 | align="center" | 1996. | [[Dieter A. Schmidt| '''Schmidt''', Dieter A. ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.] |-1 | align="center" | 1996. | [[Branimir Jakšić| '''Jakšić''', Branimir ]]<br> dr.; savjetnik Predsjednika Republike | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |-2 | align="center" | 1996. | [[Branko Jeren| '''Jeren''', Branko ]]<br> dr.; savjetnik Predsjednika Republike | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |-3 | align="center" | 1996. | [[Drago Krpina| '''Krpina''', Drago ]]<br> savjetnik Predsjednika Republike | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |-4 | align="center" | 1996. | [[Ivan Mišetić| '''Mišetić''', Ivan ]]<br> mr.; ravnatelj Državnog protokola, veleposlanik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |-5 | align="center" | 1996. | [[Gordan Radin| '''Radin''', Gordan ]]<br> pročelnik Kabineta Predsjednika Republike | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.] |- | align="center" | 1997. | [[Ricard Pérez Casado| '''Pérez Casado''', Ricard]]<br> | za osobite zasluge i promicanje suradnje s tjelima hrvatske državne vlasti u provođenju mirovne misije EU | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_01_9_130.html N.N., br. 9/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Charles Redman| '''Redman''', Charles ]]<br> | za osobite zasluge u uspostavi prijateljskih odnosa i promicanju gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_05_55_833.html N.N., br. 55/97.] |-1 | align="center" | 1997. | [[Srećko Badurina| '''Badurina''', Srećko ]] (posmrtno)<br> biskup | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-2 | align="center" | 1997. | [[Katarina Fuček| '''Fuček''', Katarina ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-3 | align="center" | 1997. | [[Marijan Hranjski| '''Hranjski''', Marijan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-4 | align="center" | 1997. | [[Mladen Ibler| '''Ibler''', Mladen ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-5 | align="center" | 1997. | [[Šima Krasić| '''Krasić''', Šima ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-6 | align="center" | 1997. | [[Marina Matulović Dropulić| '''Matulović Dropulić''', Marina ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-7 | align="center" | 1997. | [[Marijan Ramušćak| '''Ramušćak''', Marijan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-8 | align="center" | 1997. | [[Neda Rosandić - Šarić| '''Rosandić - Šarić''', Neda ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-9 | align="center" | 1997. | [[Marin Sopta| '''Sopta''', Marin ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-10 | align="center" | 1997. | [[Miroslav Šeparović| '''Šeparović''', Miroslav ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-11 | align="center" | 1997. | [[Zdenko Škrabalo| '''Škrabalo''', Zdenko ]]<br> akademik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-12 | align="center" | 1997. | [[Marko Škreb| '''Škreb''', Marko ]] <br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-13 | align="center" | 1997. | [[Ante Topić Mimara| '''Topić-Mimara''', Ante ]] (posmrtno)<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-14 | align="center" | 1997. | [[Ljilja Vokić| '''Vokić''', Ljilja ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |-15 | align="center" | 1997. | [[Damir Zorić| '''Zorić''', Damir ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Vasile Leca| '''Leca''', Vasile ]]<br> veleposlanik Rumunjske | za osobit doprinos uspostavi prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Rumunjske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_66_1047.html N.N., br. 66/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Ljubčo Troharov| '''Troharov''', Ljubčo ]]<br> veleposlanik Republike Bugarske | za osobit doprinos uspostavi prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Bugarske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_66_1048.html N.N., br. 66/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Sune Danielsson| '''Danielsson''', Sune ]]<br> veleposlanik Kraljevine Švedske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_09_101_1572.html N.N., br. 101/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Wieslaw Walkiewicz| '''Walkiewicz''', Wieslaw ]]<br> veleposlanik Republike Poljske | za izniman doprinos unapređenju i izgradnji prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Poljske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_09_101_1573.html N.N., br. 101/97.] |-1 | align="center" | 1997. | [[Mirko Baković| '''Baković''', Mirko (Franjo)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-2 | align="center" | 1997. | [[Ignac Koštroman| '''Koštroman''', Ignac (Jozin)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-3 | align="center" | 1997. | [[Jozo Marić| '''Marić''', Jozo (Božo)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-4 | align="center" | 1997. | [[Anđelko Mikulić| '''Mikulić''', Anđelko (Stipan)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-5 | align="center" | 1997. | [[Božo Rajić| '''Rajić''', Božo (Radoslav)]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |-6 | align="center" | 1997. | [[Mijo Tokić| '''Tokić''', Mijo ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.] |- | align="center" | 1998. | [[Ondrej Havlin| '''Havlin''', Ondrej ]]<br> veleposlanik Češke Republike | za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Češke Republike tijekom obnašanja dužnosti prvog češkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1992. do 1997. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_01_3_27.html N.N., br. 3/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Kasim Trnka| '''Trnka''', Kasim ]]<br> veleposlanik Bosne i Hercegovine | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1994. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_02_27_318.html N.N., br. 27/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Matija Malešić| '''Malešić''', Matija ]]<br> Veleposlanik Republike Slovenije | za izniman doprinos razvitku suradnje i prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Slovenije za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1992. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_03_33_414.html N.N., br. 33/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Constantin Yerocostopoulos| '''Yerocostopoulos''', Constantin ]]<br> veleposlanik Helenske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Helenske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti grčkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_05_68_822.html N.N., br. 68/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Andrés G. Pesci-Bourel| '''Pesci-Bourel''', Andrés G. ]]<br> veleposlanik Argentinske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Argentinske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti argentinskog veleposlanika od 1994. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1122.html N.N., br. 81/98.] |-1 | align="center" | 1998. | [[Darinko Bago| '''Bago''', Darinko ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-2 | align="center" | 1998. | [[Svjetlan Berković| '''Berković''', Svjetlan ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-3 | align="center" | 1998. | [[Spomenka Cek| '''Cek''', Spomenka ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-4 | align="center" | 1998. | [[Ivica Fućek| '''Fućek''', Ivica ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-5 | align="center" | 1998. | [[Ante-Živko Kustić| '''Kustić''', Ante-Živko ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-6 | align="center" | 1998. | [[Nikola Obuljen| '''Obuljen''', Nikola ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-7 | align="center" | 1998. | [[Janko Šagi| '''Šagi''', Janko ]]<br> fra | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-8 | align="center" | 1998. | [[Hrvoje Šošić| '''Šošić''', Hrvoje ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-9 | align="center" | 1998. | [[Drago Štambuk| '''Štambuk''', Drago ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-10 | align="center" | 1998. | [[Davorin Tepeš| '''Tepeš''', Davorin ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-11 | align="center" | 1998. | [[Ivica Tomić| '''Tomić''', Ivica ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-12 | align="center" | 1998. | [[Želimir Urban| '''Urban''', Želimir ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |-13 | align="center" | 1998. | [[Marko Žaja| '''Žaja''', Marko ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Rudy Perpich| '''Perpich''', Rudy ]]<br> dr. | za izniman doprinos jačanju suradnje hrvatske dijaspore s maticom zemljom, te razvitku odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1137.html N.N., br. 81/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Branko Mikša| '''Mikša''', Branko ]]<br> mr.; predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza | za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html N.N., br. 96/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Miroslav Blažević| '''Blažević''', Miroslav ]]<br> izbornik hrvatske nogometne reprezentacije | za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html N.N., br. 96/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Mohammad Asayesh| '''Asayesh''', Mohammad ]]<br> veleposlanik Islamske Republike Iran | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Islamske Republike Irana, za vrijeme obnašanja dužnosti iranskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1993. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_116_1533.html N.N., br. 116/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Luis Felipe de la Pena| '''Pena''', Luis Felipe de la ]]<br> veleposlanik Kraljevine Španjolske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske, za vrijeme obnašanja dužnosti španjolskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1993. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_116_1534.html N.N., br. 116/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Jozef Willem Scheffers| '''Scheffers''', Jozef Willem]]<br> veleposlanik Kraljevine Nizozemske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske, za vrijeme obnašanja dužnosti nizozemskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1996. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_121_1557.html N.N., br. 121/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Zsolt Szalay| '''Szalay''', Zsolt ]]<br>dr.; veleposlanik Republike Mađarske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Mađarske, za vrijeme obnašanja dužnosti mađarskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_121_1558.html N.N., br. 121/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Mečeslav Ivanovič Senkevič| '''Senkevič''', Mečeslav Ivanovič ]]<br> veleposlanik Ruske Federacije | za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Ruske Federacije, za vrijeme obnašanja dužnosti ruskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 1998. god. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_128_5800.html N.N., br. 128/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Raul Sanin Orellana Ramirez| '''Orellana Ramirez''', Raul Sanin ]]<br> veleposlanik Republike Čile | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Čile, za vrijeme obnašanja dužnosti čileanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1708.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Francesco Olivieri| '''Olivieri''', Francesco ]]<br> veleposlanik Talijanske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti talijanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1996. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1709.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Daryal Batibay| '''Batibay''', Daryal ]]<br> veleposlanik Republike Turske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Turske, za vrijeme obnašanja dužnosti turskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1710.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Erik Skov| '''Skov''', Erik ]]<br> veleposlanik Kraljevine Danske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Danske, za vrijeme obnašanja dužnosti danskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Republici Mađarskoj od 1993. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1711.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Salah Mohamed Ali| '''Ali''', Salah Mohamed ]]<br> veleposlanik Republike Sudan | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Sudan, za vrijeme obnašanja dužnosti sudanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1712.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Elizabeth Tigerstedt Tahtela| '''Tigerstedt Tahtela''', Elizabeth ]]<br> veleposlanica Republike Finske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Finske, za vrijeme obnašanja dužnosti finske veleposlanice u Republici Hrvatskoj od 1997. do 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1713.html N.N., br. 139/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Marin Barišić| '''Barišić''', Marin ]]<br> biskup | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Juraj Batelja| '''Batelja''', Juraj ]]<br> prelat | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Želimir Kramarić| '''Kramarić''', Želimir ]]<br> | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Marin Srakić| '''Srakić''', Marin ]]<br> biskup | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 1999. | [[Souren Seraydarian| '''Seraydarian''', Souren ]]<br> šef Ureda za vezu Ujedinjenih naroda u Republici Hrvatskoj | za zasluge unapređenju odnosa između Republike Hrvatske i Organizacije ujedinjenih naroda, te za doprinos provođenju mirovne misije Prijelazne uprave Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj, čime je uspješno okončana mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_03_25_525.html N.N., br. 46/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Anto Bagarić| '''Bagarić''', Anto ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1102.html N.N., br. 61/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Ivan Poljac| '''Poljac''', Ivan ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1102.html N.N., br. 61/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Davor Štern| '''Štern''', Davor ]]<br> mr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1102.html N.N., br. 61/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Tvrtko Andrija Mursalo| '''Mursalo''', Tvrtko Andrija ]]<br> veleposlanik Republike Hrvatske u Južnoafričkoj Republici | za osobite zasluge u promicanju i očuvanju hrvatskog identiteta u Južnoafričkoj Republici, kao i razvijanje prijateljskih odnosa između hrvatskog naroda i naroda Južnoafričke Republike | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_07_68_1263.html N.N., br. 68/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Charles F. Meissner| '''Meissner''', Charles F. ]] (posmrtno)<br> | za osobite zasluge u promicanju gospodarskih i sveukupnih prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_07_69_1286.html N.N., br. 69/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Jean-Jacques Gaillarde| '''Gaillarde''', Jean-Jacques ]]<br> veleposlanik Frmancuske Republike | za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Francuske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti francuskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 1994. do 1999. godine. | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_09_96_1616.html N.N., br. 96/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Pedro Lopez Quintana| '''Quintana''', Pedro Lopez ]]<br> msgr.; povjerenik Svete Stolice za opće poslove | za izniman osobni doprinos promicanju prijateljskih odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske, iskazanu potporu međunarodnom priznanju Republike Hrvatske, kao i za zasluge u ostvarenju državnih i pastoralnih posjeta Svetog Oca Pape Ivana Pavla II. nezavisnoj, suverenoj i demokratskoj hrvatskoj državi | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_11_127_1988.html N.N., br. 127/99.] |- | align="center" | 1999. | [[Celestino Migliore| '''Migliore''', Celestino]]<br> msgr.; podtajnik Svete Stolice za odnose s državama | za izniman osobni doprinos promicanju prijateljskih odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske, iskazanu potporu međunarodnom priznanju Republike Hrvatske, kao i za zasluge u ostvarenju državnih i pastoralnih posjeta Svetog Oca Pape Ivana Pavla II. nezavisnoj, suverenoj i demokratskoj hrvatskoj državi | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_11_127_1988.html N.N., br. 127/99.] |-1 | align="center" | 1999. | [[Jadranko Crnić| '''Crnić''', Jadranko ]]<br> dr. sc.; predsjednik Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-2 | align="center" | 1999. | [[Zdravko Bartovčak| '''Bartovčak''', Zdravko ]]<br> sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-3 | align="center" | 1999. | [[Nikola Filipović (pravnik)| '''Filipović''', Nikola ]]<br> dr. sc.; sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-4 | align="center" | 1999. | [[Ante Jelavić Mitrović| '''Jelavić Mitrović''', Ante ]]<br> | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-5 | align="center" | 1999. | [[Vojislav Kučeković| '''Kučeković''', Vojislav ]]<br> mr. sc.; sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-6 | align="center" | 1999. | [[Hrvoje Momčinović| '''Momčinović''', Hrvoje ]]<br> mr. sc.; sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-7 | align="center" | 1999. | [[Ivan Marijan Severinac| '''Severinac''', Ivan Marijan ]]<br> sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |-8 | align="center" | 1999. | [[Mladen Žuvela| '''Žuvela''', Mladen]]<br> sudac Ustavnog suda | za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.] |- | align="center" | 2000. | [[Volker Haak| '''Haak''', Volker ]]<br> dr.; | za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke, za vrijeme obnašanja dužnosti njemačkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 1996. do 2000. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_05_46_1057.html N.N., br. 46/00.] |- | align="center" | 2000. | [[Leon Fuerth| '''Fuerth''', Leon ]]<br> savjetnik potpredsjednika SAD za nacionalnu sigurnost | za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske i razvijanju prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_08_83_1720.html N.N., br. 83/00.] |- | align="center" | 2000. | [[Donald Smith| '''Smith''', Donald ]]<br> veleposlanik Kanade | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kanade, za vrijeme obnašanja dužnosti kanadskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_08_83_1721.html N.N., br. 83/00.] |- | align="center" | 2000. | [[Miriam Bisha| '''Bisha''', Miriam]]<br> Veleposlanica Republike Albanije | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Albanije, za vrijeme obnašanja dužnosti albanske veleposlanice u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_08_83_1722.html N.N., br. 83/00.] |- | align="center" | 2000. | [[Li Guobang| '''Guobang''', Li ]]<br> Veleposlanik Narodne Republike Kine | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine, za vrijeme obnašanja dužnosti kineskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_10_98_1917.html N.N., br. 98/00.] |- | align="center" | 2001. | [[Udai Singh| '''Singh''', Udai ]]<br> Veleposlanik Indije u Republici Hrvatskoj | za doprinos prijateljstvu i razvitku uzajamne suradnje između Republike Hrvatske i Republike Indije za vrijeme obnašanja dužnosti indijskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 1998. do 2001. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_04_30_538.html N.N., br. 30/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Janica Kostelić| '''Kostelić''', Janica ]]<br> vrhunska svjetska skijašica | za iznimne športske rezultate u koje je uloženo mnogo rada, truda i odricanja što je okrunjeno osvajenjem Svjetskog skijaškog kupa, čime kao veleposlanica športa promiče ugled hrvatskog športa i Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_04_30_539.html N.N., br. 30/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Keisuke Oba| '''Oba''', Keisuke ]]<br> | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Japana, za vrijeme obnašanja dužnosti japanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_06_7_144.html N.N., br. 7/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Albert Turot| '''Turot''', Albert ]]<br> Veleposlanik Francuske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Francuske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti francuskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1999. do 2001. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_08_74_1271.html N.N., br. 46/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Ingemar Börjesson| '''Börjesson''', Ingemar ]]<br> Veleposlanik Kraljevine Švedske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske, za vrijeme obnašanja dužnosti švedskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_09_80_1351.html N.N., br. 80/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Per Vinther| '''Vinther''', Per ]]<br> Veleposlanik, šef Izaslanstva Europske komisije u Republici Hrvatskoj | za osobit doprinos sveukupnom unapređenju političkog dijaloga između Republike Hrvatske i Europske unije, za vrijeme obnašanja dužnosti šefa Izaslanstva Europske komisije u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_09_83_1419.html N.N., br. 83/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Knut Mørkved| '''Mørkved''', Knut ]]<br> veleposlanik Kraljevine Norveške | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške, za vrijeme obnašanja dužnosti norveškog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2001. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_10_85_1436.html N.N., br. 85/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Constantin Ghirda| '''Ghirda''', Constantin ]]<br> Veleposlanik Rumunjske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Rumunjske, za vrijeme obnašanja dužnosti rumunjskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_12_110_1818.html N.N., br. 110/01.] |- | align="center" | 2001. | [[Mladen Štulhofer| '''Štulhofer''', Mladen ]]<br> prof. dr. | za zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske, kroz kulturnu, znanstvenu i gospodarsku suradnju između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke, kao i za osobit doprinos medicinskoj znanosti | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_12_110_1819.html N.N., br. 110/01.] |- | align="center" | 2002. | [[Fitzroy Maclean| '''Maclean''', Sir Fitzroy ]] (posmrtno)<br> | za osobno sudjelovanje u prikupljanju i dopremanju humanitarne pomoći u danima Domovinskog rata i nakon njega, ujedno je, obzirom na svoj društveni položaj u Velikoj Britaniji, značajno pridonio borbi Hrvatske za njenu međunarodnu afirmaciju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_01_1_4.html N.N., br. 1/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Stavros Georges Christian Vassilopoulos| '''Vassilopoulos''', Stavros Georges Christian ]]<br> veleposlanik Helenske Republike | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Helenske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_01_9_217.html N.N., br. 9/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Servet Avzi| '''Avzi''', Servet ]]<br> veleposlanik Republike Makedonije | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Makedonije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_04_41_875.html N.N., br. 41/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Michael Kenneth Moore| '''Moore''', Michael Kenneth ]]<br> generalni direktor Svjetske trgovinske organizacije | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Novog Zelanda, te podršku međunarodnom priznanju Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_06_70_1180.html N.N., br. 70/02.] |-1 | align="center" | 2002. | [[Emma Bonino| '''Bonino''', Emma ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-2 | align="center" | 2002. | [[Oliver Dupuis| '''Dupuis''', Oliver ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-3 | align="center" | 2002. | [[André Erdös| '''Erdös''', André ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-4 | align="center" | 2002. | [[Dragutin Haramija| '''Haramija''', Dragutin ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-5 | align="center" | 2002. | [[Marco Pannella| '''Pannella''', Marco ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |-6 | align="center" | 2002. | [[Petar Pirker| '''Pirker''', Petar]] (posmrtno)<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Velizar Enčev| '''Enčev''', Velizar ]]<br> veleposlanik Republike Bugarske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Bugarske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_09_105_1733.html N.N., br. 105/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Ida Leonore Van Veldhuizen-Rothenbücher| '''Veldhuizen-Rothenbücher''', Ida Leonore Van]]<br> veleposlanica Kraljevine Nizozemske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanice u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_09_108_1748.html N.N., br. 108/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Osmo Lipponen| '''Lipponen''', Osmo ]]<br> veleposlanik Republike Finske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Finske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika Republike Finske u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_10_115_1848.html N.N., br. 115/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Keyvan Imani| '''Imani''', Keyvan ]]<br> veleposlanik Islamske Republike Iran | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Islamske Republike Iran, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika Islamske Republike Iran u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_10_115_1849.html N.N., br. 115/02.] |- | align="center" | 2002. | [[George Soros| '''Soros''', George ]]<br> predsjednik Instituta Otvoreno društvo | za zasluge stečene u procesu demokratizacije Republike Hrvatske kroz humanitarne, znanstvene i kulturne aktivnosti u Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_10_123_1980.html N.N., br. 123/02.] |- | align="center" | 2002. | [[Jiří Kuděla| '''Kuděla''', Jiří ]]<br> veleposlanik Češke Republike | za osobit doprinos unapređiva­nju prijate­ljskih odnosa i su­rad­­nje između Republike Hrvatske i Češke Republike, za vri­jeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Češke Republike u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_11_128_2072.html N.N., br. 128/02.] |-1 | align="center" | 2002. | [[Erik Derycke| '''Derycke''', Erik ]]<br> | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |-2 | align="center" | 2002. | [[Peter Hohenfellner| '''Hohenfellner''', Peter ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |-3 | align="center" | 2002. | [[Jean-Pol Poncelet| '''Poncelet''', Jean-Pol]]<br> | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |-4 | align="center" | 2002. | [[Robert M. Robinson| '''Robinson''', Robert M. ]]<br> | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |-5 | align="center" | 2002. | [[Albert Rohan| '''Rohan''', Albert ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.] |- | align="center" | 2003. | [[Johannes De Beaufort Wijnholds| '''Beaufort Wijnholds''', Johannes De ]]<br> dr. sc. | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i odnosa Hrvatske s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_01_9_107.html N.N., br. 9/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Pieter Stek| '''Stek''', Pieter ]]<br> | za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i odnosa Hrvatske s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_01_9_107.html N.N., br. 9/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Valentina Vladimirova Tereškova| '''Tereškova''', Valentina Vladimirova]]<br> | za doprinos razvoju ukupnih prijate­ljskih hrvatsko-ruskih odnosa te za jača­nje ugleda Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_03_50_645.html N.N., br. 50/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Fabio Pigliapoco| '''Pigliapoco''', Fabio ]]<br> veleposlanik Talijanske Republike | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Talijanske Republike u Repub­lici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_06_99_1276.html N.N., br. 99/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Lawrence G. Rossin| '''Rossin''', Lawrence G.]]<br> veleposlanik Sjedi­njenih Američkih Država | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Sjedi­njenih Američkih Država, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_07_107_1408.html N.N., br. 107/03.] |- | align="center" | 2003. | [[György Csóti| '''Csóti''', György ]]<br> veleposlanik Republike Mađarske | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Republike Mađarske, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Republike Mađarske u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_07_107_1409.html N.N., br. 107/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Gábor Demszky| '''Demszky''', Gábor ]]<br> mr. sc. | za osobit doprinos razvitku odnosa između Republike Hrvat­ske i Republike Mađarske, a posebno u pobo­ljša­nju statusa ma­njina u obje države | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_10_158_2263.html N.N., br. 158/03.] |- | align="center" | 2003. | [[Neil Francis| '''Francis''', Neil ]]<br> | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Australije, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Australije u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_10_167_2412.html N.N., br. 167/03.] |-1 | align="center" | 2003. | [[Princess Margriet of the Netherlands| '''Princess Margriet of the Netherlands''']]<br> | za izniman doprinos razvitku odnosa Republike Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima, kroz pruža­­nje nesebične i humanitarne pomoći Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i u poratnom vremenu, a u prigodi obi­­lježava­­nja 125. ob­­ljetnice Hrvatskog crvenog križa | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_11_188_2948.html N.N., br. 188/03.] |-2 | align="center" | 2003. | [[Christina Magnusson| '''Magnusson''', Christina ]]<br> | za izniman doprinos razvitku odnosa Republike Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima, kroz pruža­­nje nesebične i humanitarne pomoći Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i u poratnom vremenu, a u prigodi obi­­lježava­­nja 125. ob­­ljetnice Hrvatskog crvenog križa | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_11_188_2948.html N.N., br. 188/03.] |-3 | align="center" | 2003. | [[Sadako Ogata| '''Ogata''', Sadako ]]<br> | za izniman doprinos razvitku odnosa Republike Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima, kroz pruža­­nje nesebične i humanitarne pomoći Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i u poratnom vremenu, a u prigodi obi­­lježava­­nja 125. ob­­ljetnice Hrvatskog crvenog križa | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_11_188_2948.html N.N., br. 188/03.] |- | align="center" | 2004. | [[Dimitris Vidouris| '''Vidouris''', Dimitris ]]<br> veleposlanik Helenske Republike | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Helenske Republike, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Helenske Republike u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_03_33_855.html N.N., br. 33/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Jorge Dupouy Grez| '''Grez''', Jorge Dupouy]]<br> veleposlanik Republike Čile | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje iz­me­đu Republike Hrvatske i Republike Čile, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_92_1722.html N.N., br. 92/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Franz Fiedler| '''Fiedler''', Franz ]]<br> dr. | za izniman doprinos razvoju državne revizije u Republici Hrvatskoj i pruža­­nje pomoći pri uk­­ljučiva­­nju u međunarodne revizijske institucije, promičući time međunarodni položaj i ugled Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_98_1857.html N.N., br. 98/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Dennis A. Snider| '''Snider''', Dennis A. ]]<br> veleposlanik Kanade | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Kanade, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Kanade u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_100_1900.html N.N., br. 100/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Dražen Petrović| '''Petrović''', Dražen ]] (posmrtno)<br> hrvatski košarkaš | za postignute vrhunske sportske rezultate i promica­nje me­đu­­narodnog ugleda hrvatskog sporta u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_10_145_2539.html N.N., br. 145/43.] |-1 | align="center" | 2004. | [[Lino Červar| '''Červar''', Lino ]]<br> izbornik Hrvatske rukometne reprezentacije | za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.] |-2 | align="center" | 2004. | [[Slavko Goluža| '''Goluža''', Slavko ]]<br> | za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.] |-3 | align="center" | 2004. | [[Valter Matošević| '''Matošević''', Valter ]]<br> | za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.] |-4 | align="center" | 2004. | [[Vlado Šola| '''Šola''', Vlado ]]<br> | za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Alain Erlande-Brandenburg| '''Erlande-Brandenburg''', Alain ]]<br> | za iznimne zasluge u promociji hrvatske kulture u Francus­koj i u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2672.html N.N., br. 153/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Ufuk Tevfik Okyayüz| '''Okyayüz''', Ufuk Tevfik ]]<br> veleposlanik Republike Turske | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Republike Turske, za vrijeme obna­ša­­nja dužnosti veleposlanika Republike Turske u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_159_2759.html N.N., br. 159/04.] |- | align="center" | 2004. | [[Ana Barata| '''Barata''', Ana ]]<br> veleposlanica Portugalske Republike | za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Portugalske Republike, za vrijeme obnaša­nja dužnosti portugalske veleposlanice u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_164_2871.html N.N., br. 164/04.] |- | align="center" | 2005. | [[Zlatko Dizdarević| '''Dizdarević''', Zlatko ]]<br> veleposlanik Bosne i Hercegovine | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_04_50_962.html N.N., br. 50/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Krešimir Ćosić| '''Ćosić''', Krešimir]] (posmrtno)<br> hrvatski košarkaš i trener državne reprezentacije | za postignute vrhunske športske rezultate, čime je kao veleposlanik športa promicao ugled hrvatskog športa i Republike Hrvatske u svijetu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_06_69_1350.html N.N., br. 69/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Josip Tabak| '''Tabak''', Josip ]]<br> prof. | za iznimne zasluge kroz dugogodišnje djelovanje u području prevoditeljstva, gdje je stekao visoku međunarodnu reputaciju koja se ogleda i u promicanju međunarodnog ugleda Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_06_77_1510.html N.N., br. 77/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Jacques Wunenburger| '''Wunenburger''', Jacques ]]<br> šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj | za osobit doprinos institucionalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije, te jačanje europskih procesa u hrvatskom društvu, za vrijeme obnašanja dužnosti šefa Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_84_1615.html N.N., br. 84/05.] |- | align="center" | 2005. | [[George Radanovich| '''Radanovich''', George ]]<br> | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_90_1785.html N.N., br. 90/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Peter Viscloski| '''Viscloski''', Peter ]]<br> | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_90_1785.html N.N., br. 90/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Peter Andrej Bekeš| '''Bekeš''', Peter Andrej]]<br> veleposlanik Republike Slovenije | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje iz­među Republike Hrvatske i Republike Slovenije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_11_132_2438.html N.N., br. 132/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Dragutin Tadijanović| '''Tadijanović''', Dragutin ]]<br> akademik, hrvatski književnik | za izniman doprinos hrvatskoj kulturi i književnosti, a u povodu 100. obljetnice života | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_11_134_2490.html N.N., br. 134/05.] |- | align="center" | 2005. | [[Milan Simurdić| '''Simurdić''', Milan ]]<br> veleposlanik Srbije i Crne Gore | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje izmedu Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_12_143_2695.html N.N., br. 143/05.] |- | align="center" | 2006. | [[Álvaro Sebastián De Erice| '''De Erice''', Álvaro Sebastián ]]<br> veleposlanik Kraljevine Španjolske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_01_9_204.html N.N., br. 9/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Paul Hatry| '''Hatry''', Paul ]]<br> | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_01_9_205.html N.N., br. 9/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Kaname Ikeda| '''Ikeda''', Kaname ]]<br> veleposlanik Japana | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Japana, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_02_21_510.html N.N., br. 21/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Pero Kvrgić| '''Kvrgić''', Pero ]]<br> | za izniman dugogodišnji doprinos promociji hrvatske kulture | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_03_30_707.html N.N., br. 30/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Koichiro Matsuura| '''Matsuura''', Koichiro ]]<br> | za iznimne zasluge u promociji hrvatske kulture u svijetu, te zalaganjem za zaštitu Dubrovačkih kulturnih spomenika za vrijeme Domovinskog rata| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_06_64_1549.html N.N., br. 64/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Sture Theolin| '''Theolin''', Sture ]]<br> veleposlanik Kraljevine Švedske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_06_70_1672.html N.N., br. 70/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Mijo Karagić| '''Karagić''', Mijo ]]<br> dr. | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_06_72_1720.html N.N., br. 72/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Ralph Frank| '''Frank''', Ralph ]]<br> veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_74_1754.html N.N., br. 74/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Manuel Jesus Atria Rawlins| '''Atria Rawlins''', Manuel Jesus ]]<br> veleposlanik Republike Čile | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Čile, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_74_1755.html N.N., br. 74/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Arben Cici| '''Cici''', Arben ]]<br> dr.; veleposlanik Republike Albanije | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Albanije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_85_2022.html N.N., br. 85/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Lionel Strenghart Veer| '''Veer''', Lionel Strenghart]]<br> veleposlanik Kraljevine Nizozemske | za osobit doprinos razvitka prijateljskih odnosa i suradnje izmedu Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_85_2023.html N.N., br. 85/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Viktor Kyryk| '''Kyryk''', Viktor ]]<br> veleposlanik Ukrajine | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Ukrajine, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_09_97_2240.html N.N., br. 97/06.] |- | align="center" | 2006. | [[Jafar Shamsian| '''Shamsian''', Jafar ]]<br> veleposlanik Islamske Republike Iran | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Islamske Republike Iran, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_09_101_2313.html N.N., br. 101/06.] |-1 | align="center" | 2006. | [[Franz Morak| '''Morak''', Franz ]]<br> | za izniman doprinos u postupku međunarodnog priznanja Republike Hrvatske kao i nesebičnoj podršci na putu Hrvatske prema europskim integracijama, a u prigodi 15. obljetnice samostalnosti | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_139_3140.html N.N., br. 139/06.] |-2 | align="center" | 2006. | [[Hannes Swoboda| '''Swoboda''', Hannes ]]<br> | za izniman doprinos u postupku međunarodnog priznanja Republike Hrvatske kao i nesebičnoj podršci na putu Hrvatske prema europskim integracijama, a u prigodi 15. obljetnice samostalnosti | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_139_3140.html N.N., br. 139/06.] |-3 | align="center" | 2006. | [[Wim Van Velzen| '''Van Velzen''', Wim ]]<br> | za izniman doprinos u postupku međunarodnog priznanja Republike Hrvatske kao i nesebičnoj podršci na putu Hrvatske prema europskim integracijama, a u prigodi 15. obljetnice samostalnosti | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_139_3140.html N.N., br. 139/06.] |} == Radovi == {{radovi24}} {| class="wikitable sortable" ! width=5%|'''Godina''' ! width=25%|'''Osoba''' ! width=55%|'''Zasluga''' ! width=15%|'''Izvor''' |- | align="center" | 2006. | [[Viktor Valkov| '''Valkov''', Viktor ]]<br> veleposlanik Republike Bugarske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Bugarske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_139_3141.html N.N., br. 139/06.] |- | align="center" | 2007. | [[Ilpo Manninen| '''Manninen''', Ilpo ]]<br> veleposlanik Republike Finske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Finske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_03_24_881.html N.N., br. 24/07.] |- | align="center" | 2007. | [[Kazimierz Kopyra| '''Kopyra''', Kazimierz ]]<br> veleposlanik Republike Poljske | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Poljske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_03_33_1077.html N.N., br. 33/07.] |- | align="center" | 2007. | [[Dan Baram| '''Baram''', Dan ]]<br> | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Države Izrael | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_07_68_2072.html N.N., br. 68/07.] |- | align="center" | 2007. | [[Milan Moguš| '''Moguš''', Milan ]]<br> akademik | za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_07_68_2073.html N.N., br. 68/07.] |- | align="center" | 2007. | [[Marie-Johane Roccas| '''Roccas''', Marie-Johane ]]<br> veleposlanica Kraljevine Belgije | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje izmedu Republike Hrvatske i Kraljevine Belgije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanice u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_08_80_2499.html N.N., br. 80/07.] |- | align="center" | 1997. | [[xxx| '''xxx''', yyy]]<br> | za | [https N.N., br. 46/97.] |} ==Izvor== * Zakon o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske ("[[Narodne novine]]", br. [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1995/0377.htm 20/95.], [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/1355.htm 57/06.] i [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/3192.htm 141/06.]) – članci 6. i 11. * Pravilnik Reda kneza Branimira s ogrlicom ("Narodne novine", br. [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2000/2126.htm 108/00.] od 3. studenoga 2000.). {{Odlikovanja RH}} [[Kategorija:Hrvatska odlikovanja]] [[Kategorija:Nositelji Reda kneza Branimira s ogrlicom| ]] frx0xc4okjw3p0abegnr8xk0xekixsb 0 112689 7565465 7324061 2026-07-28T12:55:06Z CyberMB vol2 172176 2025/26 7565465 wikitext text/x-wiki {{ nogometni klub | ime kluba = Vir | slika = Grb NK Vir Posušje.jpg | puno ime = NK Vir Posušje | nadimak = | godina osnivanja = [[1978.]] | igralište = Malo polje, Vir | kapacitet stadiona = | trener = | liga = [[Međužupanijska liga HBŽ i ZHŽ]] | sezona = 2025./26. | plasman = 2. | trenutačna sezona = | shirtsupplier = blue| shirtsponsors = white| pattern_la1=|pattern_b1=_whitestripes|pattern_ra1=| leftarm1=094ca1|body1=094ca1|rightarm1=094ca1|shorts1=094ca1|socks1=094ca1| pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2=| leftarm2=FFFF00|body2=FFFF00 |rightarm2=FFFF00|shorts2=FFFF00|socks2=FFFF00| }} '''NK Vir''' je [[nogomet]]ni klub iz mjesta [[Vir (Posušje, BiH)|Vira]] kod [[Posušje|Posušja]]. Klub je osnovan [[1978.]] godine. == Povijest == Klub je osnovan 1978. godine, a jedan od osnivača bio je [[Vlado Petričušić]] koji je kasnije bio dugogodišnji trener.<ref>[https://www.posusje.info/vlado-petricusic-uco-ostavio-je-dubok-trag-u-hercegovackom-kamenu/ Vlado Petričušić – Učo ostavio je dubok trag u hercegovačkom kamenu], posusje.info, preuzeto 1. rujna 2023.</ref> Tijekom 2000-ih igrali su u [[Druga liga FBiH – Jug|Drugoj ligi FBiH – Jug]]. U sezonama 2006./07. i 2007./08. završavali su na pretposljednjem 14. mjestu Druge lige, te su ispali u [[Međužupanijska liga HBŽ i ZHŽ|Međužupanijsku ligu HBŽ i ZHŽ]] u kojoj su nastupali sljedeće četiri sezone. U sezoni 2011./12 postaju prvaci MŽNL, ali zbog financijskih problema odustaju od nastupa u Drugoj ligi. Od sezone 2023./24., nakon višegodišnjeg izbivanja, seniorska momčad NK Vir ponovno počinje nastupati u Međužupanijskoj ligi HBŽ i ZHŽ.<ref>[https://znszhb.com/prosirenje-mznl-i-prolongiranje-kola/ Proširenje MŽNL i prolongiranje kola], znszhb.com, preuzeto 1. rujna 2023.</ref> == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! style="background:#ffffff;color:#00000;border:1px solid #aaaaaa;"|Sezona ! style="background:#ffffff;color:#00000;border:1px solid #aaaaaa;"|Rang ! style="background:#ffffff;color:#00000;border:1px solid #aaaaaa;"|Liga ! style="background:#ffffff;color:#00000;border:1px solid #aaaaaa;"|Plasman ! style="background:#ffffff;color:#00000;border:1px solid #aaaaaa;"|Izvori |- | [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2023./24.| 2023./24.]] || '''IV.''' || [[Međužupanijska liga HBŽ i ZHŽ]] || 5. || <ref>[https://sportdc.net/league/5104-medjuzupanijska-liga-hbz-zhz/games Međužupanijska liga HBŽ/ZHŽ], sportdc.net, preuzeto 24. kolovoza 2024.</ref> |- | [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2024./25.| 2024./25.]] || '''IV.''' || [[Međužupanijska liga HBŽ i ZHŽ]] || 5. || <ref>[https://sportdc.net/league/5581-mznl-hbz-zhz MŽNL HBŽ/ZHŽ], sportdc.net, preuzeto 30. listopada 2025.</ref> |- | [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2025./26.| 2025./26.]] || '''IV.''' || [[Međužupanijska liga HBŽ i ZHŽ]] ||bgcolor="silver"| 2. || |} == Povezani članci == * [[Vir (Posušje, BiH)|Vir]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/team/nk-vir/489467 sofascore.com, ''NK Vir''] * [https://sportdc.net/club/9543-vir sportsc.net, ''Vir / Vir''] == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-nogomet-klub-bih}} {{GLAVNIRASPORED:Vir Posušje, NK}} [[Kategorija:Hrvatski nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Županiji Zapadnohercegovačkoj]] [[Kategorija:Šport u Posušju]] 82vkwh3iyftizywj8byhmq9wy6vrw48 0 127281 7565750 7422764 2026-07-28T20:27:20Z Divna Jaksic 974 [[Kategorija:Nositelji Reda kneza Branimira s ogrlicom]] 7565750 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Zdravko Sančević | boja = #B0C4DE | slika = Zdravko Sancevic.jpeg | veličina = 240px | opis slike = | puno ime = Zdravko Sančević | pseudonim = | rođenje = [[20. siječnja]] [[1931.]] | mjesto rođenja = [[Teslić]] | smrt = [[21. rujna]] [[2021.]] | mjesto smrti = [[Caracas]], Venecuela | zanimanje = naftni inženjer, diplomat | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Zdravko Sančević''' ([[Teslić]], [[20. siječnja]] [[1931.]] – [[Caracas]], [[21. rujna]] [[2021.]]), bio je [[Hrvatska književnost|hrvatski]] [[pisac]], [[časnik]] i [[diplomat]] podrijetlom iz [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Bosne i Hercegovine]].<ref>[[Mirko Marjanović]], ''[[Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas|Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas]]'', [[Matica hrvatska]] Sarajevo, [[HKD Napredak]], [[Sarajevo]], 2001.</ref> == Životopis == S roditeljima se, [[1945.]] godine, kao četrnaestogodišnjak, iselio iz Hrvatske. Školovao se, nakon početne naobrazbe u [[Zagreb]]u, [[Rim]]u, [[Napulj]]u i [[Caracas]]u. Dobio je Shellovu stipendiju, te stekao zvanje naftnog [[inženjer]]a. Potom je magistrirao i doktorirao [[1977.]] godine na Universidad Central de Venezuela. U [[Venezuela|Venezueli]] se nakon dugogodišnjeg potvrđivanja etablirao kao rešpektabilan građanin, te je dobio visoka venezuelanska odličja: za radne zasluge ''Velered Francisco de Miranda'' i ''Medalju Dobri građanin''. U Domovinu se vratio [[1991.]] godine i odmah se uključio, kao dragovoljac, u [[ZNG]]. Premješten je u Ministarstvo informacija kao pomoćnik ministra, potom je izabran za [[Ministarstvo iseljeništva Republike Hrvatske|ministra iseljeništva]] u [[Treća Vlada Republike Hrvatske|ratnoj Vladi]] dr. [[Franjo Gregurić|Gregurić]]a. Promaknut je u zvanje najviših hrvatskih diplomatskih dužnosnika u rujnu [[1992.]] godine i prvo mu je odredište bila [[Bosna i Hercegovina]], odnosno [[Veleposlanstvo Republike Hrvatske u BiH]]. Također, prvi je predsjednik Upravnog vijeća [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkog sveučilišta]]. Bio je [[pukovnik]] [[Hrvatska vojska|Hrvatske Vojske]], nositelj [[Spomenica domovinskog rata|Spomenice Domovinskog rata]], odlikovan [[Red kneza Branimira s ogrlicom|Redom kneza Branimira s ogrlicom]] i [[Red Ante Starčevića|Redom Ante Starčevića]] te član [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]].<ref>[http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/zdravko-sancevic Društvo hrvatskih književnika: Zdravko Sančević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210120005600/http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/zdravko-sancevic |date=20. siječnja 2021. }}, pristupljeno 16. lipnja 2015.</ref> == Djela == Godinama je surađivao u ''[[Hrvatska revija|Hrvatskoj reviji]]'' i ''[[Studia croatica|Studiji croatici]]'' te je izdavao ''Vjesnik Hrvatsko-venezuelanskog centra'' (v. [[Hrvati u Venezueli]]). Objavio više članaka i [[esej]]a. * ''Effect of Adverse Mobility Ratios and Graded Viscosity Zones on Viscous Fingering in Miscible Displacements'', Pennsylvania State University<ref>,{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://books.google.hr/books/about/Effect_of_Adverse_Mobility_Ratios_and_Gr.html?id=TrKAtwAACAAJ&redir_esc=y |title=Effect of Adverse Mobility Ratios and Graded Viscosity Zones on Viscous Fingering in Miscible Displacements |publisher=[[Google knjige]] |accessdate=28. kolovoza 2012.}}</ref> * ''Susret svjetova Hrvati i Amerike, (1492-1992): zbornik radova'', IRMO, Zagreb, 1992. (gl. urednik) * ''Federacija projekcija budućnosti R BiH - Budućnost Bosne i Hercegovine kao stjecišta civilizacije'', Sarajevo, 1995. (suautor [[Ivo Komšić]]) * ''Pogled u Bosnu: zapisi veleposlanika'', Naprijed, Zagreb, 1998. * ''Dopune hrvatske povijesti: studije i eseji'', sv. 1, (uredio i priredio za objavu [[Marijan Majstorović]]), Tkanica d.o.o., Zagreb, 2015.<ref>Zrinko Horvat, [http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/hrvatska/13732-dopune-hrvatske-povijesti ''Dopune hrvatske povijesti. Nova knjiga Zdravka Sančevića''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150624085741/http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/hrvatska/13732-dopune-hrvatske-povijesti |date=24. lipnja 2015. }}, hrvatski-fokus.hr, 22. svibnja 2015., pristupljeno 16. lipnja 2015.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [[LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]: [https://enciklopedija.hr/clanak/54387 Sančević, Zdravko] * [http://www.matis.hr/vijesti.php?id=914 Hrvatska matica iseljenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070723105638/http://www.matis.hr/vijesti.php?id=914 |date=23. srpnja 2007. }} {{GLAVNIRASPORED:Sančević, Zdravko}} [[Kategorija:Ministri u hrvatskoj vladi]] <!-- ministar iseljenjištva --> [[Kategorija:Veleposlanici Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatski pisci iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvati u Venezueli]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]] [[Kategorija:Životopisi, Teslić]] [[Kategorija:Hrvatski inženjeri]] [[Kategorija:Nositelji Reda kneza Branimira s ogrlicom]] <!-- [[Kategorija:Hrvatske vojne osobe]] --> 8e7mmjckwgsgszh236tk6ioxyl7ipoq 0 132682 7565813 7341762 2026-07-29T02:38:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565813 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Šećerana |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|OBŽ}} |općina = [[Beli Manastir]] |najbliži grad = [[Beli Manastir]] |površina = 2,8 |visina = 100 |z. širina = 45.784464 |z. dužina = 18.590927 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 461 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 31300 Beli Manastir |pozivni broj = +385 (0)31 |autooznaka = BM |web = |bilješke = }} '''Šećerana''' ([[mađarski jezik|mađ.]] ''Cukorgyár'', [[srpski jezik|srp.]] Шећерана), naselje u Gradu [[Beli Manastir|Belom Manastiru]] [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]] ([[Hrvatska|Republika Hrvatska]]). == Zemljopisni položaj == Šećerana je smještena u sjeverozapadnom dijelu [[Baranja|Baranje]], u [[mikroregija|mikroregiji]] [[Karašička aluvijalna nizina|Karašičke aluvijalne nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]]. Udaljena je 4 km od gradskog naselja Belog Manastira, 36 km sjeverno od [[Osijek]]a i 25 km južno od grada [[Mohač]]a u [[Mađarska|Mađarskoj]] (14 km od graničnog prijelaza [[Duboševica]]), na nadmorskoj visini od 100 m. Nalazi se na križištu županijske ceste [[Ž4036]] (Šećerana - [[D7]]), lokalne ceste [[L44008]] ([[Šumarina]] /Ž4035/ - Šećerana - [[Ž4036]]) i nerazvrstanih cesta. == Stanovništvo == Na popisima stanovništva Šećerana se iskazuje od 1948. godine. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Šećerana |p1857=0 |p1869=0 |p1880=0 |p1890=0 |p1900=0 |p1910=0 |p1921=0 |p1931=0 |p1948=334 |p1953=431 |p1961=606 |p1971=622 |p1981=623 |p1991=729 |p2001=559 |p2011=540 |p2021=461 |napomena=Iskazuje se kao naselje od 1948. U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja Beli Manastir. Do 1981. dio podataka sadržan je u naselju Beli Manastir. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == Naselje Šećerana razvilo se oko [[Tvornica šećera (Beli Manastir)|Tvornice šećera]], koja je osnovana početkom 20. stoljeća. Ta tvornica sve do zatvaranja bila je u sastavu kombinata [[PIK Belje|PIK Belja]]. == Gospodarstvo == Gospodarsku osnovu '''Šećerane''' čine [[ratarstvo]] i [[stočarstvo]]. Sve do 90-ih godina 20. stoljeća vrlo je značajna i proizvodnja [[šećer]]a. Nakon zatvaranja Tvornice šećera, u njenim se pogonima razvija [[škrobara]]. == Kultura == == Obrazovanje == * Osnovna škola "Šećerana" * Dječji vrtić "Cvrčak" * Športsko ribolovno društvo "Šaran" Šećerana == Znamenitosti i zanimljivosti == * Pripada Župi Uzvišenja Svetoga Križa iz [[Branjin Vrh|Branjinog Vrha]], [[Baranjski dekanat]] [[Đakovačka i srijemska biskupija |Đakovačke i srijemske biskupije]]. * [[Šećeransko jezero]] == Šport == U Šećerani je od 1932. godine postojao [[nogomet]]ni klub [[NK Jadran Šećerana|"Jadran"]],<ref>[http://www.mojatvrtka.net/nk-jadran-secerana/ NK Jadran Šećerana, Beli Manastir, Šećerana] Moja tvrtka, Tražilica tvrtki za Hrvatsku</ref> ali je zbog neimaštine postao neaktivan<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.glas-slavonije.hr/258986/11/Baranjska-Secerana-Nekad-najveci-industrijski-pogon-danas-je-zaboravljen |title=Arhivirana kopija |access-date=6. listopada 2015. |archive-date=6. listopada 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151006224137/http://www.glas-slavonije.hr/258986/11/Baranjska-Secerana-Nekad-najveci-industrijski-pogon-danas-je-zaboravljen |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Mrva-naselje hr}} {{Beli Manastir}} [[Kategorija:Naselja u Baranji]] [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] [[Kategorija:Beli Manastir]] 6kbq9woxr3ewekyxlxizjtvo6onr94a 0 133889 7565707 6573290 2026-07-28T18:06:24Z Pojmoslovac 51927 s 7565707 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanost | ime = Fizika elementarnih čestica | slika = | veličina = | opis slike = | znanstvena_grana = '''Fizika elementarnih čestica i polja''' | znanstveno_polje = '''[[Fizika]]''' | znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]''' | dodatak = | portal = '''[[Portal:Fizika|Portal o fizici]]''' }} '''Fizika [[elementarna čestica|elementarnih čestica]]''' je grana [[fizika|fizike]] koja se bavi proučavanjem elementarnih sastavnih dijelova [[tvar]]i i [[zračenje|zračenja]]. Često se koristi i naziv "'''visokoenergetska fizika'''", jer se pokusi ne odvijaju u normalnim okruženjima kakva se nalaze u [[priroda|prirodi]], već prilikom visokoenergetskih [[sudar]]a čestica, kakvi se postižu u [[akcelerator]]ima. ==Povijest== Pretpostavka da se sva [[materija]] sastoji od elementarnih čestica se pojavila u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. n. e.]], ako ne i prije. Filozofsku doktrinu pod nazivom "[[atomizam]]" su zagovarali [[Stara Grčka|starogrčki]] [[filozof]]i poput [[Leukip]]a, [[Demokrit]]a i [[Epikur]]a. Iako je već [[Isaac Newton]] u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] vjerovao da je tvar sastavljena od sitnih osnovnih dijelova, tu je ideju tek [[1802.]] formalno izrazio [[John Dalton]]. [[Periodni sustav elemenata]] iz [[1869.]] kojeg je izradio [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev]] je pomogao opravdati tu ideju koja je prevladavala kroz [[19. stoljeće]]. [[Joseph John Thomson]] je otkrio da se [[atom]] sastoji od lakših [[elektron]]a i težih [[proton]]a, a [[Ernest Rutherford]] je bombardiranjem atoma [[zlato|zlata]] [[alfa čestica]]ma otkrio da su protoni skupljeni u [[Atomska jezgra|središtu atoma]]. Pojava [[izotop]]a je bila je bila objašnjena otkrićem da atomsku jezgru uz protone sastavljaju i [[neutron]]i. Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] počinje se razvijati [[nuklearna fizika|nuklearna]] i [[kvantna fizika]], koje dosežu svoj vrhunac otkrićem [[nuklearna fuzija|nuklearne fuzije]] i [[nuklearna fisija|fisije]]. Ta otkrića su omogućila ostvarenje davnog [[alkemija|alkemijskog]] sna o pretvaranju [[olovo (element)|olova]] u [[zlato]] ([[kamen mudraca]]), iako na neisplativ način. Također su omogućila i izradu [[nuklearno oružje|nuklearnih oružja]]. Tijekom [[1950-ih]] i [[1960-ih]] je otkriveno veliko mnoštvo čestica, koje je dobilo ime "zoološki vrt čestica", a zbog ogromnog broja čestica počelo se sumnjati u elementarnost tih čestica. Taj naziv je bio odbačen nakon formulacije [[standardni model|standardnog modela]] tijekom [[1970-ih]], koji je obrazložio mnoštvo čestica kao kombinacije puno manjeg broja elementarijih čestica. ==Eksperimentalni laboratoriji== Velika većina svojstva tih [[čestica]] se ispituju ili je otkriveno u sljedećim [[laboratorij]]ima i njihovim [[akcelerator]]ima: *Brookhaven National Laboratory (''Nacionalni laboratorij Brookhaven'')- [[Long Island]], [[SAD]] **Relativistic Heavy Ion Collider - RHIC (''Relativistički sudarivač teških iona'') *Budker Institute of Nuclear Physics (''Budkerov institut za nuklearnu fiziku'') - [[Novosibirsk]], [[Rusija]] *[[CERN|CERN (''Europska organizacija za nuklearna istraživanja'')]] - [[Francuska|francusko]] - [[švicarska]] granica, pokraj [[Ženeva|Ženeve]] **[[Veliki hadronski sudarivač|Large Hadron Collider - LHC (''Veliki hadronski sudarivač'')]] **Large Electron–Positron Collider - LEP (''Veliki elektronsko-pozitronski sudarivač'') **Super Proton Synchrotron (''Super protonski [[sinkrotron]]'') *DESY (Njemački elektronski sinkrotron) - [[Hamburg]], [[Njemačka]] **Hadron Elektron Ring Anlage - HERA (''Hadronski elektronski prstenasti akcelerator'') *[[Fermilab|Fermi National Accelerator Laboratory (Fermilab) (''Fermijev nacionalni akceleratorski laboratorij'')]] - [[Batavia (SAD)|Batavia]], [[SAD]] **[[Tevatron]] *KEK (jap. ''Kō Enerugī Kasokuki Kenkyū Kikō'', hrv. '' Organizacija za istraživanje visokoenergetskih akceleratora'') - [[Tsukuba]], [[Japan]] *SLAC National Accelerator Laboratory (''Nacionalni akceleratorski laboratorij SLAC'') - Menlo Park, SAD) **PEP-II ==Vanjske poveznice== * [https://www.phy.pmf.unizg.hr/~picek/fec.html Fizika elementarnih čestica I/II], [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu]] {{Opće grane u fizici}} [[Kategorija:Grane fizike]] [[Kategorija:Fizika elementarnih čestica| ]] piepwhcrc7mwmra3gxmxsofzgh7ydxa 14 135598 7565554 4345490 2026-07-28T14:01:13Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Trenje|Trenje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565554 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Bowed string instruments}} [[Kategorija:Glazbala sa žicama]] [[Kategorija:Trenje]] b4wqe8wzva519x3wauldrsogwwza53k 14 140995 7565439 4048297 2026-07-28T12:12:47Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Alati]]; +[[Kategorija:Mehanizmi]]; ±[[Kategorija:Strojarstvo]]→[[Kategorija:Strojevi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565439 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Simple machines}} '''Jednostavni strojevi''' su: kosina, kotač, poluga (osovina), koloturnik, klin i vijak. S pomoću ovih šest dijelova moguće je izraditi sve ostale kompleksne strojeve. [[Kategorija:Strojevi]] [[Kategorija:Alati]] [[Kategorija:Mehanizmi]] f6dw1cjipfm1td0mt0qn4ktsnssfatk 0 141228 7565850 7458261 2026-07-29T08:47:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7565850 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Stuban name.jpg|mini|250px|desno|Korice knjige "The Stuban name in history", izdane [[2007.]] godine.]] '''Štuban''' (Stuban, Stubán, Sthuban) je [[prezime]] rašireno u sjevernoj i sjeverozapadnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedninjenim Američkim državama]] (Stuban, Sthuban), [[Kanada|Kanadi]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Mađarska|Mađarskoj]]. Nositelji ovog prezimena u Hrvatskoj su [[Hrvati]] iz [[Sjeverozapadna Hrvatska|Sjeverozapadne Hrvatske]].<ref>[http://imehrvatsko.net/namepages/view/family_name/prezime-stuban imehrvatsko.net]</ref> Prvi puta se u Hrvatskoj u pisanim dokumentima spominje [[1636.]] godine i to na popisu stanovništva naselja [[Mraclin]]. Nositelji prezimena imali su tijekom [[17. stoljeće|17.]], [[18. stoljeće|18.]] i dijelom [[19. stoljeće|19.]] [[stoljeće|stoljeća]] naslov [[Plemstvo|plemića]]. == Štubani u SAD-u == Prezime se pojavilo u SAD-u krajem 19. stoljeća, kada je veliki broj ljudi u potrazi za boljim životom zaplovilo na [[zapad]], pa je među njima bilo i nekoliko Štubana (Lacko Štuban). == Štubani u Prvom svjetskom ratu == [[1914.]] godine mraclinački domobrani trpe i ginu na bojištima [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] za interese [[Austro-Ugarska|Austro - Ugarske]]. Mirni, ''pitomi'' i siromašni poljodjelci neupućeni u svjetsku [[politika|politiku]] bačeni su u rovove i bespuća istočnog [[Rusija|ruskog]] fronta. Domobran Nikola Štuban Mikek umro je pokošen [[tifus]]om u ruskom zarobljeništvu. Njegovo tijelo, položeno u jamu s vodom, pronašli su domobrani iz Odre. == Štubani u Drugom svjetskom ratu == Na popisu poginulih [[Mraclin]]čana u razdoblju od [[1941.]] do [[1945.]] godine pronalazimo sljedeća imena: *Stjepan Štuban, rođen [[1923.]] *Franjo Štuban, rođen [[1918.]] *Janko Štuban, rođen 1923. *Blaž Štuban, rođen [[1916.]] *Janko Štuban, rođen ??? *Juraj Štuban, rođen 1924. == Vanjske poveznice == *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://www.target.com/gp/detail.html/602-4421328-3377421?asin=B000WRDER2&afid=yahoosspplp_bmvd&lnm=B000WRDER2|The_Stuban_Name_in_History_:_Books&ref=tgt_adv_XSNG1060 Knjiga o povijesti prezimena izdana u SAD-u]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.ancestry.com/facts/Stuban-family-history.ashx Štubani na ancestry.com] * [http://www.linkpendium.com/genealogy/USA/sur/surc-S/surc-Stu/sur-Stuban// Štubani na linkpedium.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150926193136/http://www.linkpendium.com/genealogy/USA/sur/surc-S/surc-Stu/sur-Stuban/ |date=26. rujna 2015. }} ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatska prezimena]] 75s2dpuy0whfpf7c3iiwrhjej04xrtz 0 146769 7565591 6198969 2026-07-28T15:09:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565591 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Csangos.PNG|mini|300px|Čango-Mađari]] '''Čango''' odnosno '''Čango-Mađari''' (mađ. ''Csángó'', rum. ''Ceangău'', mn. ''Ceangăi''), kolektivni naziv za nekoliko [[Mađari|mađarskih]] etničkih skupina u rumunjskom dijelu Moldavije i mađarskom dijelu Baranje.<ref> [https://www.academia.edu/29116236/Situation_of_the_Cs%C3%A1ng%C3%B3_Dialect_of_Moldavia_in_Romania/ Siarl Ferdinand, ''Situation of the Csángó dialect of Moldavia in Romania'', Hungarian Cultural Studies, 2016]</ref><ref>[http://alpeadria.org/hrvatski/index.php?page=690356535&f=1&i=1515145851&s=690356535 Alpe-Adria] Mađarski "Mediteran </ref> Čango-Mađari danas imaju između 60.000 i 70.000 govornika koji se služe jezikom-Csángó, dijalektima mađarskog, a podijeljeni su na nekoliko skupina, Sjeverni kod grada Roman; Južne kod grada Bacău; Đimeški Čango s nekadašnej granice Moldavije i Transilvanije; i Hétfalu Čango blizu [[Braşov]]a; [[Sekelji]], rumunjska Moldavija. U Rumunjskoj Čanga ima najviše u [[Bacău (županija)|županiji Bacău]]. Po vjeri su uglavnom rimokatolici. Na [[Duhovi (blagdan)|Duhove]] se Čango i ini Mađari sastaju na misi zahvalnici [[BDM|Gospi]], zato što ih je stoljećima održala na okupu unatoč tome što su bez mađarskog svećenika i mađarske škole.<ref>[http://www.totalportal.hr/print.php?article_id=100852 Total portal]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Zagreb: hodočasnik biciklom prešao 3000 km</ref> == Čango naselja == [[Traian]] (Újfalu), Săbăoani (Szabófalva), Pildeşti (Kelgyest), Iugani (Jugán), Ploscuţeni (Ploszkucény) Valea Mare (Bogdánfalva), Bucila (Bukila), Gioseni (Gyószény), Valea Mare (Nagypatak), Galbeni (Trunk), Secatura (Szekatura) i Nicolae Balcescu (Ferdinánd ili Újfalu). Naselja Sekelji čanga su: Cleja (Klézse), Lespezi (Lészped), Pustiana (Pusztina), Luizi-Călugăra (Lujzikalagor), Grozeşti (Górzafalva), Fundu-Răcăciuni (Külsőrekecsin), Găiceana-Unguri (Gajcsána-Magyarfalu), Vladnic (Lyábnik), Coman (Gajdár), Sascut-Sat (Szászkút). == Vidi još == *[[Skorenovac]] *[[Vojlovica]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://horinca.blogspot.com/2007/08/northern-moldavian-csngs.html Northern Moldavian Csángós] *[https://web.archive.org/web/20081002012613/http://assembly.coe.int/Documents/WorkingDocs/doc01/edoc9078.htm Csango minority culture in Romania] *[http://www.podravina.net/pdf/Djuro%20Frankovic%20-%20krv%20isusova.pdf Krv Isusova kao motiv u molitvicama srednjoeuropskih naroda]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Neka čangovska vjerovanja {{mrva-etno}} <!-- Mađari --> [[Kategorija:Ugarski narodi]] [[Kategorija:Etničke grupe Mađarske]] [[Kategorija:Etničke grupe Rumunjske]] [[Kategorija:Etničke grupe Moldavije]] dnd2155wqpovincdrlzc7o82fujnejl 0 151479 7565485 3478858 2026-07-28T13:21:44Z Argo Navis 852 7565485 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Onychophora (koljeno)]], koljeno u carstvu [[animalia]] * [[Onychophora (rod)]], rod gljiva u koljenu [[Ascomycota]] {{razdvojba}} mq62794u8i6k0t5p0771uhai1flavmb 0 157832 7565785 7170038 2026-07-28T22:18:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565785 wikitext text/x-wiki {{Špilja ili jama | naziv = Đulin ponor | izvorni naziv = | slika = Đulin ponor po zimi.jpg | slika_opis = Đulin ponor | koordinate = {{Coord|45|16|2|N|15|13|26|E|display=it}} | pushpin_map = Hrvatska | iso-regija = HR-04 | lokacija = [[Ogulinsko-Plašćanska zavala]] | država = {{Z+X|HRV}} | najbliži grad = [[Ogulin]] | nadmorska visina = 315<ref name="gradiznadgrada">{{Citiranje časopisa |url=http://www.gradiznadgrada.org/vijesti-mainmenu-2/1-zanimljivosti/15-rijeka-dobra-i-grad-ogulin.html |title=Rijeka Dobra i grad Ogulin |archive-url=https://web.archive.org/web/20091026184606/http://www.gradiznadgrada.org/vijesti-mainmenu-2/1-zanimljivosti/15-rijeka-dobra-i-grad-ogulin.html |archive-date=26. listopada 2009. |access-date=6. siječnja 2012.}}</ref> | površina = | najniža razina = | najveća visina = -83 m | dužina = 16 396 m | volumen = | približna starost = >3 milijuna godina<ref name="gradiznadgrada"/> }} [[Datoteka:Nad Đulinim ponorom, Ogulin 121514.ogv|minijatura|video s mosta]] '''Đulin ponor''' ili '''Dobrin ponor''' ponor je rijeke ponornice [[Dobra|Dobre]] u [[Ogulin]]u. [[Kanjon]]om svoj tok završava rijeka Dobra. Do sada je istraženo čak 16 396 metara sustava. == Ime == Đulin ponor dobio je ime po rijeci Đuli, što je stariji naziv za rijeku Dobru na tom području. Đulin ponor je dakle ponor rijeke Đule odnosno rijeke Dobre.<ref>{{Citiranje weba|author=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža|year=2021|title=Đulin ponor.|url=https://enciklopedija.hr/clanak/16918|accessdate=2021-03-21}}</ref> Također treba uočiti da se Ogulin u nekim starijim povijesnim izvorima naziva ''Đulin grad'' što ukazuje na povezanost imena grada i rijeke. Moguće je dakle da se rijeka Đula (danas Dobra) u još starija vremena zvala ''Ogula'' te da je grad izgrađen iznad njenog ponora zato dobio ime ''Ogulin grad''. Pretpostavlja se da bi ime ''Ogulin'' moglo potjecati od latinskog izraza ''ob gula'' ('ždrijelo, ponor').<ref>{{Citiranje weba|title=Općenito|url=https://www.ogulin.hr/o-ogulinu/povijest/opcenito/|access-date=2025-02-13|website=Grad Ogulin|language=hr}}</ref> Kasnije je ''Ogulin grad'' skraćeno u ''Đulin grad'' po kojemu je onda rijeka ''Đula'' dobila ime. == Legenda == {{Nedostaju izvori}} Postoji legenda da je ponor dobio ime po mladoj djevojci Đuli koja je u [[16. stoljeće|16. st.]] živjela u Ogulinu. Legenda kaže da su Đulu roditelji obećali starijem plemiću za ženu. U to doba su se vodile velike bitke s Turcima, te je u Ogulin stigao mladi krajiški kapetan Milan Juraić. Milan je branio [[frankopan]]sku utvrdu u [[Tounj]]u. Prema legendi, Milan i Đula su se zaljubili na prvi pogled. No, Milan je umro u jednoj od bitaka s [[Osmanlije|Turcima]]. Čuvši za tu vijest, Đula se zbog nesretne ljubavi bacila u ponor rijeke Dobre, te od tada Ogulinci zovu taj ponor Đulinim ponorom. [[Datoteka:Đulin ponor2012.jpg|mini|150px|desno|Đulin ponor]] === Kritika === Legenda o djevojci Đuli temelji se na činjenici da jedna od pukotina na stijeni iznad Đulinog ponora ima oblik ženskog lica gledanog iz profila. Na temelju te pukotine nastala je legenda o djevojci koja se zbog nesretne ljubavi bacila u smrt. Pored te pukotine nalazi se još nekoliko pukotina i izbočina na stijeni koje zajedno tvore lik brkatog muškarca. Taj lik predstavlja lice muškarca zbog kojeg se Đula navodno bacila u ponor. Legendu o djevojci Đuli može se slobodno svrstati među proizvode ogulinske mašte kao što su: vještice (i vile) na [[Klek (planina)|Kleku]], Klečka špilja, vilinska voda, zmaj sa Šmitovog jezera te bajke [[Ivana Brlić-Mažuranić|Ivane Brlić-Mažuranić]]. Stanovnici [[Ogulin]]a inače žele stvoriti o svome gradu turističku sliku kao "Ogulin - grad bajki". == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.kulturni-turizam.com/hrv/sadrzaj/ogulin/2326/opsirnije/ Kulturni turizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312215117/https://s7.addthis.com/js/300/addthis_widget.js |date=12. ožujka 2021. }} Legenda o Đulinu ponoru === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Đulin ponor |commonscathr = Đulin ponor |wikizvor = Fotografijske slike iz Hrvatske; Gjulin ili Dobrin ponor u Ogulinu |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} === Mrežna sjedišta === * [http://www.speleologija.hr/DjulaMedvedica Špiljski sustav Đulin ponor - Medvedica]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.ogulin.hr/povijest/pregled/ Grad Ogulin - Povijesni pregled] * [http://www.ogulin.hr/kultura/zanimljivosti/legende Đulin grad, Klečke vještice, Šmitovo jezero] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924055258/http://www.ogulin.hr/kultura/zanimljivosti/legende |date=24. rujna 2015. }} * [http://hrvatskimitovi.com/dulin-ponor-legenda-o-vili/ Hrvatski mitovi i legende: Đulin ponor – legenda o vili] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141222174754/http://hrvatskimitovi.com/dulin-ponor-legenda-o-vili/ |date=22. prosinca 2014. }} * [http://www.tz-grada-ogulina.hr/zavicaj-bajke/legende/o-kleckoj-spilji/ Klečka špilja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150415153355/http://www.tz-grada-ogulina.hr/zavicaj-bajke/legende/o-kleckoj-spilji/ |date=15. travnja 2015. }} * [http://www.tz-grada-ogulina.hr/zavicaj-bajke/legende/o-vilinskoj-vodi/ Vilinska voda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150328053150/http://www.tz-grada-ogulina.hr/zavicaj-bajke/legende/o-vilinskoj-vodi/ |date=28. ožujka 2015. }} [[Kategorija:Špilje u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Dobra]] [[Kategorija:Ogulin]] 2urhzih9nyw6fdr1u1fw1su497n3q84 0 163875 7565733 7565411 2026-07-28T19:35:24Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-41957-29|~2026-41957-29]] ([[User talk:~2026-41957-29|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Ponor|Ponor]] 7364455 wikitext text/x-wiki {{Špilja ili jama | naziv = Vjetrenica | izvorni naziv = | slika = Vjetrenica Cave.JPG | slika_opis = Ulaz u Vjetrenicu | koordinate = {{Coord|||||||||display=it}} | pushpin_map = BiH | iso-regija = | lokacija = pored mjesta [[Zavala (Ravno, BiH)|Zavala]] | država = Bosna i Hercegovina | najbliži grad = [[Ravno]] | nadmorska visina = 260 | površina = | najniža razina = | najveća visina = | dužina = 7013,90 | volumen = | približna starost = | zaštita = {{UNESCO – svjetska baština |embed = yes |ime mjesta = Vjetrenica |slika = |država = {{DZ+X|BIH}} |godina = 2024. |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = x |ugroženost = |dossier = 1673 |koordinate = {{coord}} |karta = |karta-opis = |karta-oznaka = |oznaka-položaj = }} }} '''Vjetrenica''' je najveća i najpoznatija [[špilja]] u [[BiH |Bosni i Hercegovini]], zaštićeni [[spomenik prirode]] i turističko odredište u jugoistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Hercegovine]]. Godine 2023. špilja Vjetrenica upisana je na [[UNESCO|UNESCO-ov]] [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao jedno je od najvažnijih svjetskih žarišta [[bioraznolikost]]i za špiljsku [[fauna|faunu]], posebno podzemnu vodenu faunu i biljne vrste [[endem]]ične za [[Balkan]].<ref name=UNESCO>{{Citiranje weba|title=Vjetrenica Cave, Ravno|url=https://whc.unesco.org/en/list/1673/|url-status=live|access-date=2024-07-27|website=whc.unesco.org}}</ref> == Zemljopisni položaj i speleološke osobine == [[Datoteka:Popovo Polje.JPG|mini|lijevo|[[Popovo polje]] kod[[Zavala (Ravno, BiH)| Zavale]]]] [[Datoteka:Vjetrenica Cave Inside 2024.jpg|mini|lijevo|Unutrašnjost Vjetrenice]] Smještena je 300 m istočno od [[Zavala (Ravno, BiH)| Zavale]], na zapadnom rubu [[Popovo polje|Popova polja]], u općini [[Ravno]], te 12 km udaljena od mjesta [[Slano]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], na obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]], odnosno 80 km od grada [[Mostar]]a. [[vapnenac|Vapnenačke]] stijene u Popovu polju sadrže čak do 99,98 posto [[kalcit]]a, što ih čini iznimno topivima.<ref name=Zanimljivosti/> Ukupno je otkriveno 7014 metara podzemnih [[krš]]kih kanala i dio je riječnog sustava [[Trebišnjica|Trebišnjice]]. Špilja pruža jedan od najbolje dokumentiranih primjera higropetričnog staništa špilje, međuprostora između vodenih i kopnenih [[ekosustav]]a, obilježenog tankim slojem vode koji se kreće preko okomitih stijena.<ref name=UNESCO/> [[speleologija|Speleološke]] posebnosti ove jedinstvene spilje su prostrani hodnici i dvorane, brojne nakupine [[siga]] te bogat [[hidrografija|hidrografski]] svijet s brojnim [[jezero|jezerima]], nekoliko [[vodopad]]a, više stalnih [[potok]]a i na desetke manjih periodičnih tokova koji teku raznim smjerovima. Na ulazu se pojavljuje snažan vjetar i osjetno strujanje zraka na nekoliko mjesta u unutrašnjosti. Magla je česta u dijelovima Absolonova kanala. Vjetrenica je dobila ime po snažnom „vjetru” na ulazu. No, ne radi se o vjetru nego o fizikalnoj pojava strujanja zraka, kojom se nastoje izjednačiti stalna unutarnja i promjenljiva vanjska temperatura zraka. Na [[topografija|topografskoj]] površini iznad Vjetrenice nalaze se duboke pukotine kroz koje ljeti ulazi topli zrak, hladi se i izlazi na glavni ulaz špilje. Do sada nije duže mjerena brzina vjetra, ali povremena mjerenja govore da se radi o brzini do 10 m/s. Zimi, kad se vanjska temperatura znatno spusti ispod unutarnje, vjetar obrne smjer.<ref name=Zanimljivosti>''[https://www.vjetrenica.ba/hr/spilja-vjetrenica/zanimljivosti Zanimljivosti špilje Vjetrenica]'', službene stranice špilje Vjetrenice, Pristupljeno 29. srpnja 2025.</ref> Temperatura u Vjetrenici je ujednačena. Unutarnja temperatura zraka je oko 11,6 [[°C]], stalnih jezeraca u Glavnom kanalu oko 10,5 °C, kao i tla ispod površine, iznimno čak do 10,2 °C. Gotovo sve tekuće ili stajaće vode koje se vjerojatno prihranjuju s površine, nešto su toplije (bar u rujnu) oko 11,3 °C.<ref name=Zanimljivosti/> Zaštićeni je [[spomenik prirode]] od 1950. godine. == Biološke karakteristike== [[Datoteka:Lithobius (10.3897-zookeys.848.33084) Figures 18–20.jpg|mini|lijevo|Jedinka vrste ''Lithobius cf. matulici'' (rod ''[[Lithobiidae]]'') duljine približno 25 mm]] Vjetrenicu karakterizira iznimno bogat špiljski svijet, u kojem je zabilježeno gotovo 230 različitih vrsta, uključujući 180 [[životinja]], 14 [[gljiva]] i 35 [[protist]]a; od kojih 93 [[troglobionti|troglobionata]], što je čini prvom u svijetu po [[bioraznolikost]]i, a 37 njih je prvi put pronađeno i opisano upravo na ovom mjestu (''locus typicus''). U [[fauna|fauni]] Vjeternice veliki je broj uskih [[endem]]a, tzv. stenoendema. Naime, Vjetrenica se ističe kao izniman primjer raznolikosti jednog roda – devet vrsta podzemnih [[amfipodi|amfipoda]] roda ''[[Niphargus]]'' (špiljski amfipodi), što može predstavljati najveću podzemnu raznolikost jednog roda na svijetu. Vjetrenica je dom brojnim globalno [[ugrožena vrsta|ugroženim vrstama]] [[kralježnjaci|kralježnjaka]] i jedinom podzemnom cjevastu crvu na svijetu (''[[Marifugia cavatica]]'') te jedinom slatkovodnom [[hidrozoan|hidrozoanu]] koji živi isključivo u podzemnim vodama (''[[Velkovrhia enigmatica]]''). Karakterizira je i raznolikost biljnih vrsta endemskih za Balkan. Osim toga, nekoliko vrsta pronađenih u špilji Vjetrenica [[tercijar]]ne su i predtercijarne [[relikt]]ne vrste, što znači da se mnoge od njih mogu smatrati [[živi fosil|živim fosilima]] čiji su najbliži srodnici davno izumrli.<ref name=UNESCO/> ==Povijest== === Prapovijest === Vjetrenica je bila naseljena u [[kameno doba|kamenom dobu]]. U njoj se nalazi crtež nastao dvanaest tisuća godina prije Krista.<ref>[http://www.hic.hr/dom/425/dom01.htm Dom i svijet] Zaklada "Ruđer Bošković - Donja Hercegovina". Tekst i snimka: Boris ĆAVAR. Broj 425|| 9. svibnja 2003.</ref> Ljudska prisutnost u špilji Vjetrenici počinje prije oko 8000 godina o čemu svjedoči ulomak trbuha [[lončarstvo|keramičke posude]] iz obližnje Bjelušice, ukrašene serijom kratkih ureza-uboda, a koja pripada [[Impresso-keramika|impresso kulturi]] iz starijeg [[neolitik]]a. U Vjetrenici su pronađeni koštana [[igla]] (pronađena 2010. na tzv. „Vilinom guvnu”) i keramički prešljen za [[vreteno]], koji su korišteni od neolitika pa sve do [[željezno doba|željeznog doba]], odnosno [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] te se ne mogu sa sigurnosti datirati. Uz njih, u Vjetrenici su nađena i dva ulomka posuda koji datiraju od 2150 do 800. pr. Kr. === Povijest istraživanja === {{multiple image | align = right | image1 = Stalagmite in Vjetrenica.jpg | width1 = 150 | alt1 = | caption1 = | image2 = Turkish cemetery, Vjetrenica.jpg | width2 = 150 | alt2 = | caption2 = | footer = Špiljske formacije u špilji Vjetrenici: [[stalagmit]] (lijevo) i tzv. „Tursko groblje” (desno). | direction = | total_width = }} Prvo navođenje Vjetrenice kao zanimljivog špiljskog fenomena zabilježeno je kod [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]] u njegovom djelu ''[[Naturalis historia]]'' iz 77. godine. Početkom 17. stoljeća spominje ju i [[Marin Getaldić]].<ref name=Povijest/> No, sustavna znanstvena istraživanja počinju tek od kraja 19. stoljeća, Groller (1889.), Vavrović (1893.), Katzer (1903.), i drugi. Najveća otkrića vršio je češki speleolog [[Karel Absolon]] u vremenu od 1912. do 1914. godine, dok ju je prvi znanstveno opisao beogradski istraživač [[Mihajlo Radovanović]] 1929. godine.<ref name=Povijest>''[https://www.vjetrenica.ba/hr/spilja-vjetrenica/povijest-spilje Povijest špilje Vjetrenica]'', službene stranice špilje Vjetrenice, Pristupljeno 29. srpnja 2025.</ref> Kasnija istraživanja urađena su u sklopu zajedničkog projekta uređenja špilje Vjetrenice, kojeg su izveli speleološko društvo „Bosansko-hercegovački krš” i „[[Energoinvest|Energoinvest”]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]] u vremenu od 1958. do 1961. godine. Novu topografsku kartu područja izradio je SO „Velebit” iz [[Zagreb]]a 2002. godine. Od 2002. svake godine održavaju se speleoeloški kampovi, a krš[[Popovo polje | Popovog polja]] predmet je modernih vrednovanja krškog krajolika. Od 2005. godine provodi se [[monitoring]] koji uključuje kontinuirane izmjere temperature i pritiska zraka i vode, relativne vlage zraka, brzine i smjera strujanja zraka te razine vode.<ref name=Povijest/> === Paleontološka otkrića === U Vjetrenici je do sada pronađen čitav niz [[paleontologija|paleontoloških]] nalaza, među kojima se izdvajaju cjelovit kostur [[leopard]]a (''Panthera pardus''), pronađen 1968. godine (nalaz South West Caving Cluba) te više djelomičnih nalaza ostataka životinja. Procjenjuje se kako oni nisu u špilji živjeli nego da su u nju upali kroz otvore iznad špilje, pa kasnije nisu znali izići. Cijeni se da su ti eksponati stari 30.000 godina.<ref>D. Musa, ''[https://radio-capljina.com/na-skretanju-prema-spilji-vjetrenici-odnosno-bivsoj-zeljeznickoj-postaji-zavala-s-prometnice-prema-granicnom-prijelazu-orahov-do-u-obnovljenom-krasnom-kamenom-zadnju-nalazi-se-biospeleoloski-muzej-vje/ Biospeleološki muzej u Zavali]'', Radio Čapljina, Pristupljeno 29. srpnja 2025.</ref> Najcjelovitiji paleontološki opis špilje do sada je uradio [[Mirko Malez]] 1969. godine. === Vjetrenica danas === Vjetrenica je elektrificirana u dužini od 1050 metara, staza s prekidima uređena do 1800 metara, a otvorena je za turističke posjete 1964. godine. Oprema je tijekom 1990-ih posve uništena u [[Rat u BiH|ratu]], ali je „Speleološka udruga Vjetrenica - Popovo polje” obnovila turistički program uz provizorno osvjetljenje. Urađen je i ostvaren projekt suvremene elektrifikacije niskonaponskom strujom u duljini od 600 m (Neil Keel). Na prijedlog [[ANUBiH]] Vjetrenica je kandidirana za [[UNESCO|UNESCO-ov]] popis svjetske [[prirodna baština|prirodne baštine]]. Za realizaciju upisa bilo je potrebno riještiti više pitanja kao što su prevrednovanje statusa Vjetrenice, obnoviti ratne ruševine u Zavali, ukloniti ili onemogućiti prijetnje zagađenju Vjetrenice, te formirati tijelo koje bi se brinulo o Vjetrenici, a ponajviše zaštititi atribute jedinstvene bioraznolikosti, krških geoloških značajki i šireg sliva špilje Vjetrenice, kako bi se osiguralo dugoročno održavanje populacija i raznolikosti vrsta. Naposljetku su ispunjeni svi uvjeti i Vjetrenica je postala [[svjetska baština|svjetskom baštinom]] 1. kolovoza 2024. godine.<ref>[https://whc.unesco.org/en/news/2706/ UNESCO-va svjetska baština: 26 novih mjesta upisanih na popis], 1. kolovoza 2024. {{eng oznaka}} Pristupljeno 29. srpnja 2025.</ref> Danas njome upravlja Javno poduzeće „Vjetrenica” d.o.o. pod nadzorom Općine [[Ravno]] i [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanske županije]]. Upravljačko tijelo ima plan upravljanja, usklađen sa zakonom o proglašenju zaštićenog krajolika, i ograničen broj osoblja za upravljanje dobrom (uključujući ograničen [[turizam]]).<ref name=UNESCO/> == Dvorac == {{glavni|Dvorac kod Vjetrenice}} {{multiple image | align = right | image1 = Vjetrenica entrance relief 1.jpg | width1 = 300 | alt1 = | caption1 = | image2 = Vjetrenica entrance relief 2.jpg | width2 = 300 | alt2 = | caption2 = | footer = Reljefi u stilu [[stećak]]a na ulazu u Vjetrenicu, iznad groba popovskog velikaša iz 15. stoljeća. | direction = | total_width = }} U neposrednoj blizini Vjetrenice nalazio se [[dvorac]] popovskog velikaša. Grob tog velikaša iz 15. stoljeća nalazi se na samom ulasku u pećinu.<ref>[http://www.klix.ba/vijesti/bih/magicne-ljepote-vjetrenice-prirodno-staniste-covjecije-ribice-ceka-da-bude-na-listi-unesco-a/140911044 Magične ljepote Vjetrenice: Prirodno stanište čovječije ribice čeka da bude na listi UNESCO-a] klix.ba/Anadolija, 11. rujna 2014.</ref> Danas je grobnica devastirana, ali [[stećak]], uklesan u stijeni je još uvijek vidljiv, s motivima plemića-konjanika i lova.<ref name=Povijest/> Dvorac je raspolagao jedinstvenim patentom za [[Ventilacija|ventilaciju]] stana. Ovo stanište nikada nije bilo predmetom cjelovite analize.<ref>[http://www.ung.si/~library/doktorati/krasoslovje/5Lucic.pdf Povijest poznavanja Dinarskog krša na primjeru Popova polja] Ivo Lučić, disertacija, Nova Gorica: Sveučilište u Novoj Gorici, 2009., str. 361.</ref> == Literatura == Monografija „Vjetrenica – pogled u dušu zemlje”, autora teksta i fotografije novinara Ive Lučića i sveučilišnog profesora Borisa Sketa opisuje sve životinjske taksone (više i niže) Vjetrenice, donosi povijest istraživanja špilje, originalne i prijevode tekstova o Vjetrenici od Plinija Starijeg do Karela Absolona (77. – 1912.), te biografije 39 istraživača i rječnik krških izraza. U monografiji se prepliću podaci, znanja i metode opisa koji izvorno pripadaju speleologiji, biologiji, geologiji, povijest umjetnosti, mitologiji itd. Ovo je prvi put da su na jednom mjestu objavljene gotovo sve dostupne informacije o ovoj špilji, prikupljene s raznih [[sveučilište|sveučilišta]], iz [[biblioteka]] i privatnih zbirki dinarskih i niza europskih zemalja. Starijim podacima pridodani su rezultati novih istraživanja koja su iznimno važna za povijest Vjetrenice. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat-inline|Vjetrenica}} * [http://www.vjetrenica.ba/ Službene stranice Vjetrenice] <small>Pristupljeno 28. prosinca 2013.</small> * [http://www.geografija.hr/clanci/805/vjetrenica-podzemni-univerzum-u-krsu Vjetrenica, podzemni univerzum u kršu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131231001613/http://www.geografija.hr/clanci/805/vjetrenica-podzemni-univerzum-u-krsu |date=31. prosinca 2013. }} <small>Pristupljeno 28. prosinca 2013.</small> {{Pećine u Bosni i Hercegovini}} {{Svjetska baština u BiH}} [[Kategorija:Špilje u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Ravno]] [[Kategorija:Zaštićena područja u BiH]] [[Kategorija:Svjetska baština u Bosni i Hercegovini]] fto1732jzzb234xzlclzxm4gp6fg26o 0 165310 7565861 3954986 2026-07-29T10:15:22Z Argo Navis 852 + [[Penelope (krater)]] 7565861 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Penelope (ptice)]], rod ptica porodice [[Cracidae]]. * [[Penelopa]], [[Odisej]]eva žena * [[201 Penelope]], asteroid glavnog pojasa * [[Penelope (ime)]], žensko ime: ** [[Penelope Cruz]], španjolska glumica * [[Penelope (krater)]], [[udarni krater]] na [[Mjesec]]u {{razdvojba}} 321mcfn5b69a6ffyb4o407gawrbkjwt 0 165934 7565462 7332686 2026-07-28T12:52:15Z CyberMB vol2 172176 2025/26 7565462 wikitext text/x-wiki {{ nogometni klub | ime kluba = HNK Drinovci | slika = Grb NK Drinovci.jpg | puno ime = Hrvatski nogometni Klub Drinovci | nadimak = | godina osnivanja = 1994 | igralište = Igralište Boljava, Drinovci | navijači = | kapacitet stadiona = 1500 | direktor = Vlado Glavaš | trener = | liga = [[Međužupanijska liga HBŽ i ZHŽ]] | sezona = 2025./26. | plasman = 1. (prvak) | trenutačna sezona = | pattern_la1= |pattern_b1=_unknown |pattern_ra1= | leftarm1=red |body1=Red|rightarm1=red |shorts1=White|socks1=white | pattern_la2= |pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF|rightarm2=FFFFFF |shorts2 FFFFFF |socks2=FFFFFF }} '''HNK Drinovci''' su [[nogomet]]ni klub iz [[Drinovci (Grude, BiH)|Drinovaca]] kod [[Grude|Gruda]]. == Povijest == 2003. mjenjaju ime iz ''NK Boljava'' u sadašnje ime. Najveći uspjeh kluba je igranje u polufinalu [[Nogometni kup BiH|kupa BiH]] u sezoni 2003./04. kad su redom izacivali: [[FK Sarajevo]] (2:1), [[HNK Orašje]] (1:0, 1:2) i [[FK Sloboda Novi Grad]] (0:2, 5:1). U polufinalu je od Drinovaca bolji bio kasniji osvajač kupa [[FK Modriča Maxima]] (0:1, 0:1). Sezone 2008./09. istupaju iz [[Prva liga FBiH (nogomet)|Prve lige FBiH]], te se umjesto u županijskoj nastavljaju natjecati u [[Druga liga FBiH – Jug|Drugoj federalnoj ligi – Jug]]. Prije početka sezone 2010./11. istupaju i iz Druge lige te se natječu u [[Međužupanijska liga HBŽ i ZHŽ|MŽL HBŽ i ZHŽ]]. U proljetnom dijelu sezone 2012./13. odustaju od natjecanja u međužupanijskoj ligi. Od sezone 2015./16. ponovno su aktivni u seniorskom nogometu. U sezoni 2020./21. postaju prvaci Međužupanijske lige,<ref>[https://iks-portal.info/grad-i-ljudi/sport/item/15141-drinovci-prvaci-meduzupanijske-lige-hbz-zzh.html Drinovci prvaci Međužupanijske lige HBŽ/ŽZH], iks-portal.info, preuzeto 3. rujna 2021.</ref> isti uspjeh ponavljaju i sljedeće sezone. Treći naslov prvaka MŽNL osvajaju u sezoni 2023./24. Klub ima mlađe uzrasne kategorije. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! style="background:#0c528f;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Sezona ! style="background:#0c528f;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Rang ! style="background:#0c528f;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Liga ! style="background:#0c528f;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Plasman ! style="background:#0c528f;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Izvori |- | [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2017./18.| 2017./18.]] || '''IV.''' || [[Međužupanijska liga HBŽ i ZHŽ]] || 2. ||<ref>[https://sportdc.net/league/3228-medjuzupanijska-liga-hbz-zhz/games Međužupanijska liga HBŽ/ZHŽ], sportdc.net, preuzeto 2. lipnja 2023.</ref> |- | [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2018./19.| 2018./19.]] || '''IV.''' || [[Međužupanijska liga HBŽ i ZHŽ]] || 2. ||<ref>[https://sportdc.net/league/3342-medjuzupanijska-liga-hbz-zhz/games Međužupanijska liga HBŽ/ZHŽ], sportdc.net, preuzeto 2. lipnja 2023.</ref> |- | [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2019./20.| 2019./20.]] || '''IV.''' || [[Međužupanijska liga HBŽ i ZHŽ]] || 2. ||<ref>[https://sportdc.net/league/3489-medjuzupanijska-liga-hbz-zhz/games Međužupanijska liga HBŽ/ZHŽ], sportdc.net, preuzeto 2. lipnja 2023.</ref> |- | [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2020./21.| 2020./21.]] || '''IV.''' || [[Međužupanijska liga HBŽ i ZHŽ]] || align=center bgcolor=gold| 1. ||<ref>[https://sportdc.net/league/3805-mznl--seniori/games MŽNL -seniori], sportdc.net, preuzeto 2. lipnja 2023.</ref> |- | [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2021./22.| 2021./22.]] || '''IV.''' || [[Međužupanijska liga HBŽ i ZHŽ]] || align=center bgcolor=gold| 1. ||<ref>[https://sportdc.net/league/4258-medjuzupanijska-liga-hbz-zhz/games Međužupanijska liga HBŽ/ZHŽ], sportdc.net, preuzeto 2. lipnja 2023.</ref> |- | [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2022./23.| 2022./23.]] || '''IV.''' || [[Međužupanijska liga HBŽ i ZHŽ]] || 3. ||<ref>[https://sportdc.net/league/4614-medjuzupanijska-liga-hbz-zhz/games Međužupanijska liga HBŽ/ZHŽ ], sportdc.net, preuzeto 22. kolovoza 2023.</ref> |- | [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2023./24.| 2023./24.]] || '''IV.''' || [[Međužupanijska liga HBŽ i ZHŽ]] || align=center bgcolor=gold| 1. || <ref>[https://sportdc.net/league/5104-medjuzupanijska-liga-hbz-zhz/games Međužupanijska liga HBŽ/ZHŽ], sportdc.net, preuzeto 24. kolovoza 2024.</ref> |- | [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2024./25.| 2024./25.]] || '''IV.''' || [[Međužupanijska liga HBŽ i ZHŽ]] ||align=center bgcolor=gold| 1. || <ref>[https://sportdc.net/league/5581-mznl-hbz-zhz MŽNL HBŽ/ZHŽ], sportdc.net, preuzeto 30. listopada 2025.</ref> |- | [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2025./26.| 2025./26.]] || '''IV.''' || [[Međužupanijska liga HBŽ i ZHŽ]] ||align=center bgcolor=gold| 1. || |} == Nastupi u Kupu BiH == '''[[Nogometni kup BiH 2003./04.|2003./04.]]'''<ref>[https://plbih.ba/takmicenje/kup-bih-2003-04/ Kup BiH 2003/2004] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221108204312/https://plbih.ba/takmicenje/kup-bih-2003-04/ |date=8. studenoga 2022. }}, plbih.ba, 8. studenoga 2022.</ref> * šesnaestina finala: '''HNK Drinovci''' – [[FK Sarajevo]] (I) 2:1 * osmina finala: '''HNK Drinovci''' – [[HNK Orašje]] (I) 1:0, 1:2 * četvrtina finala: [[FK Sloboda Novi Grad|FK Sloboda Bosanski Novi]] (II) – '''HNK Drinovci''' 2:0, 1:5 * polufinale: '''[[FK Modriča Maxima]]''' (I) – HNK Drinovci 1:0, 1:0 '''[[Nogometni kup BiH 2007./08.|2007./08.]]'''<ref>[https://plbih.ba/takmicenje/kup-bih-2007-08/ Kup BiH 2007/2008] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221108212409/https://plbih.ba/takmicenje/kup-bih-2007-08/ |date=8. studenoga 2022. }}, plbih.ba, 8. studenoga 2022.</ref> * šesnaestina finala: '''[[FK Leotar Trebinje]]''' (I) – HNK Drinovci 4:1  == Poznati bivši igrači == * {{Z|HRV}} [[Ivan Krstanović]] * {{Z|HRV}} [[Joško Španjić]]<ref>[https://dalmatinskiportal.hr/sport/intervju-josko-spanjic--jos-pamtim-ambijent-u-torinu--ali-najdraza-mi-je-pobjeda-nad-zvezdom-u-beogradu-u-mom-prvom-velikom-derbiju/2711 INTERVJU Joško Španjić: Još pamtim ambijent u Torinu, ali najdraža mi je pobjeda nad Zvezdom u Beogradu u mom prvom velikom derbiju], dalmatinskiportal.hr, preuzeto 22. kolovoza 2023.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Drinovci, NK}} [[Kategorija:Hrvatski nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Županiji Zapadnohercegovačkoj]] [[Kategorija:Drinovci]] pu6qv5mrfadxdkrrul3zfyuw5fr7w41 0 171812 7565461 7332979 2026-07-28T12:51:28Z CyberMB vol2 172176 2025/26 7565461 wikitext text/x-wiki {{Nogometna liga | ime = Međužupanijska nogometna liga HBŽ i ZHŽ | slika = | države = [[BiH]] | osnovana = | viša_liga = [[Druga liga FBiH – Jug]] | niža_liga = nema | broj_klubova = 8 | domaći_kupovi = <br /> [[Kup BiH (nogomet)|Kup BiH]]<br>[[Nogometni kup Federacije BiH|Kup FBiH]] <br>[[Kup Županijskog nogometnog saveza Zapadnohercegovačkog|Kup ŽNS ZH]]<br>[[Kup Županijskog nogometnog saveza Županije Hercegbosanske|Kup ŽNS ŽHB]] <br> | međunarodni_kupovi = | prvaci_sezone = 2025./26. | prvaci = [[HNK Drinovci]], [[Drinovci (Grude, BiH)|Drinovci]] | najuspješniji_klub = [[HNK Drinovci]], [[Drinovci (Grude, BiH)|Drinovci]] (5) | službena_stranica = | sezona = }} '''Međužupanijska nogometna liga Hercegbosanske i Zapadnohercegovačke Županije''' je [[Županijske lige u BiH|županijsko ligaško natjecanje]] četvrtog stupnja u [[nogomet]]u koje se odigrava na području dvije [[županije Federacije BiH]]. Natjecanje obuhvaća klubove iz [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanske županije]] i [[Zapadnohercegovačka županija|Zapadnohercegovačke županije]]. Organizatori natjecanja su nogometni savezi navedenih županija, koji naizmjence vode natjecanje. == Struktura lige == Prvoplasirana ekipa na kraju sezone ulazi u viši rang natjecanja – [[Druga liga FBiH – Jug|Drugu ligu FBiH – Jug]], a nitko ne ispada jer nema niže lige. U sezoni 2012./13. u natjecanju sudjeluje šest klubova – dva iz ZHŽ, četiri iz HBŽ, a igra se četverokružnim liga-sustavom, dakle 20 kola. U sezoni 2013./14. i 2014./15 sudjeluju samo četiri kluba iz HBŽ. U sezoni 2015./16. liga broji pet klubova, tri iz HBŽ i dva iz ZHŽ, a sljedeće sezone šest klubova. U sezoni 2017./18. u ligi sudjeluje sedam klubova, pet iz HBŽ i dva iz ZHŽ. U sezoni 2018./19. u ligi sudjeluje sedam klubova, četiri iz HBŽ i tri iz ZHŽ. Od sezone 2019./20. do sezone 2022./23. u ligi sudjeluje sedam klubova, pet iz HBŽ i dva iz ZHŽ. U sezoni 2023./24. u ligi sudjeluje osam klubova, pet iz HBŽ i tri iz ZHŽ.<ref>[https://znszhb.com/prosirenje-mznl-i-prolongiranje-kola/ Proširenje MŽNL i prolongiranje kola], znszhb.com, preuzeto 1. rujna 2023.</ref> Od sezone 2024./25. u ligi sudjeluje devet klubova, pet iz HBŽ i četiri iz ZHŽ.<ref>[https://znszhb.com/wp-content/uploads/2024/08/Propozicije-MZNL-sezona-2024-2025.pdf PROPOZICIJE NATJECANJA MŽNL-SEZONA 2024/2025], znszhb.com, preuzeto 23. kolovoza 2024.</ref> == Sudionici u sezoni 2024./25. == * [[NK Blato Ljuti Dolac|NK Blato]], [[Ljuti Dolac]] * [[HNK Drinovci]], [[Drinovci (Grude, BiH)|Drinovci]] * [[HNK Junak Srđevići|HNK Junak]], [[Srđevići (Livno, BiH)|Srđevići]] * [[HNK Kupres '97]], [[Kupres]] * [[HNK Mesihovina]], [[Mesihovina]] * [[NK Rakitno]], [[Rakitno]] * [[NK Šator Glamoč|NK Šator]], [[Glamoč]] * [[NK Šujica]], [[Šujica (Tomislavgrad, BiH)|Šujica]] * [[NK Vir Posušje|NK Vir]], [[Vir (Posušje, BiH)|Vir]] == Dosadašnji osvajači == * 2003./04. i ranije – ? * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2004./05.|2004./05.]] – [[NK Ljuti Dolac]], [[Ljuti Dolac]]<ref>Slobodna Dalmacija, 26. lipnja 2005., str. 12</ref> * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2005./06.|2005./06.]] – [[NK Kamešnica Podhum|NK Kamešnica]], [[Podhum (Livno, BiH)|Podhum]]<ref>Slobodna Dalmacija, 13. lipnja 2006., str. 12</ref> * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2006./07.|2006./07.]] – [[NK Croatia TG Kongora|NK Croatia TG]], [[Kongora]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2007./08.|2007./08.]] – [[NK Seljak Vidoši|NK Seljak]], [[Vidoši]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2008./09.|2008./09.]] – [[NK Blato Ljuti Dolac|NK Blato]], [[Ljuti Dolac]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2009./10.|2009./10.]] – [[NK Kamešnica Podhum|NK Kamešnica]], [[Podhum (Livno, BiH)|Podhum]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2010./11.|2010./11.]] – [[NK Bigeste Ljubuški|NK Bigeste]], [[Ljubuški]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2011./12.|2011./12.]] – [[NK Vir Posušje|NK Vir]], [[Vir (Posušje, BiH)|Vir]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2012./13.|2012./13.]] – [[HNK Junak Srđevići|HNK Junak]], [[Srđevići (Livno, BiH)|Srđevići]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2013./14.|2013./14.]] – [[NK Šujica]], [[Šujica (Tomislavgrad, BiH)|Šujica]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2014./15.|2014./15.]] – [[NK Troglav 1918 Livno|NK Troglav 1918]], [[Livno]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2015./16.|2015./16.]] – [[HNK Mladost Široki Brijeg|HNK Mladost]], [[Široki Brijeg]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2016./17.|2016./17.]] – [[NK Šujica]], [[Šujica (Tomislavgrad, BiH)|Šujica]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2017./18.|2017./18.]] – [[NK Šujica]], [[Šujica (Tomislavgrad, BiH)|Šujica]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2018./19.|2018./19.]] – [[NK Ljubuški]], [[Ljubuški]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2019./20.|2019./20.]] – [[NK Šujica]], [[Šujica (Tomislavgrad, BiH)|Šujica]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2020./21.|2020./21.]] – [[HNK Drinovci]], [[Drinovci (Grude, BiH)|Drinovci]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2021./22.|2021./22.]] – [[HNK Drinovci]], [[Drinovci (Grude, BiH)|Drinovci]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2022./23.|2022./23.]] – [[HNK Junak Srđevići|HNK Junak]], [[Srđevići (Livno, BiH)|Srđevići]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2023./24.|2023./24.]] – [[HNK Drinovci]], [[Drinovci (Grude, BiH)|Drinovci]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2024./25.|2024./25.]] – [[HNK Drinovci]], [[Drinovci (Grude, BiH)|Drinovci]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2025./26.|2025./26.]] – [[HNK Drinovci]], [[Drinovci (Grude, BiH)|Drinovci]] == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * [https://znszhb.com/ Županijski nogometni savez Županije Hercegbosanske] * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/tournament/football/bosnia-and-herzegovina-amateur/mznl-hbzzhz/16882#id:52129 sofascore.com, ''MŽNL HBŽ/ZHŽ''] * [https://sportdc.net/league/3228-medjuzupanijska-liga-hbz-zhz/games sportdc.net, ''Međužupanijska liga HBŽ/ZHŽ''] == Izvori == {{izvori}} {{Nogomet u BiH}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja]] bex7rfanfigkb7p65xtm42ocmmif2fl 0 180408 7565801 6797914 2026-07-28T23:56:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565801 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = ŠNK Višnjevac | slika = | puno ime = Športski nogometni klub Višnjevac | nadimak = ''plave bluze'' | godina osnivanja = [[1948.]] | igralište = ŠRC Višnjevac | navijači = | kapacitet stadiona = 1500 | direktor = | trener = | liga MŽNL Slavonije i Baranje | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | pattern_la1= |pattern_b1=|pattern_ra1= | leftarm1=0000FF |body1=0000FF |rightarm1=0000FF |shorts1=0000FF |socks1=0000FF | pattern_la2= |pattern_b2=|pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF }} '''ŠNK Višnjevac''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Višnjevac (Osijek)|Višnjevca]] koji se natječe u MŽNL Osijek – Vinkovci. ==Povijest== Klub je nastao [[1948.]] godine pod nazivom NK Borac. Prvih godina se natjecao u kotarskoj ligi, koje je bilo područje bivše Općine Osijek. Prema postojećem šahovskom klubu, [[1952.]] godine ime kluba promijenjeno je u NK Mladost. Najozbiljnije se počelo raditi nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], više godina klub nije bio aktivan pa je nakon ponovnog formiranja morao krenuti od najnižeg ranga natjecanja. Tada klub preuzima Višnjevački poduzetnik Ante Čurić. Svaka godina je značila jedan rang više, kako bi se ustalili u [[3. HNL – Istok]] koju u sezoni 2003./2004. i osvajaju što do danas ostaje najveći uspjeh kluba.<ref>Knjiga: Čurik, Zlatko, ''Višnjevac'', 2006. (186-196 str.)</ref> Sezone 2016./2017. klub ispada u MŽNL Osijek – Vinkovci u kojoj se i danas natječe. Kroz klub su prolazili mnogi treneri od kojih se najviše ističe proslavljeni hrvatski nogometaš [[Robert Špehar]] koji je klub vodio u dva navrata.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.glas-slavonije.hr/297533/6/Robert-Spehar-nije-uspio-zaustaviti-negativan-niz |title=Arhivirana kopija |access-date=28. siječnja 2021. |archive-date=22. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210922150819/http://www.glas-slavonije.hr/297533/6/Robert-Spehar-nije-uspio-zaustaviti-negativan-niz |url-status=dead }}</ref> Klub je i tri puta igrao [[Hrvatski nogometni kup]] u sezonama 2005./2006., 2010./2011. te 2018./2019. == Najveći uspjesi == Najveći uspjesi su ostvareni [[2004.]] godine kada su bili prvaci [[3. HNL – Istok]], osvajanje županijskog kupa [[2011.]] godine, igranje 1/16 finala [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]] protiv [[NK Istra 1961|Istre 1961]]<ref>https://sib.net.hr/sport/nogomet/3485547/hrvatski-kup-osijek-u-novalju-visnjevcu-dolazi-istra/</ref> te osvajanje kupa NS Osijek [[2018.]] godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://osjecka.com/visnjevcanima-kup-ns-osijek/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20210201224854/http://osjecka.com/visnjevcanima-kup-ns-osijek/ |archive-date=1. veljače 2021. |access-date=28. siječnja 2021.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Višnjevac, NK}} [[Kategorija:Nogomet u Osijeku]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Osječko-baranjskoj županiji‎|Višnjevac]] 4s3yngvw6sgbt2ywybpbmq64ghyikdz 0 184519 7565781 7457984 2026-07-28T22:03:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565781 wikitext text/x-wiki {{Infookvir novinar | ime = Đorđe Ličina | slika = | veličina = | opis_slike = | puno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[1945.]] | mjesto rođenja = [[Dragotina]] | smrt = | zvanje = [[novinar]] i [[publicist]] | nacionalnost = [[Hrvatski|hrvat]] | razdoblje = | glasilo =[[Vjesnik]], [[Novosti]] | teme = | žanr = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | vel_potpisa = | web = | napomena = }} '''Đorđe Ličina''' ([[Dragotina]], [[1945.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] [[novinar]] i [[publicist]]. == Životopis == Od 1964. do danas pod svojim imenom i pseudonimom objavio je više od 20 knjiga različitog žanra od toga i jednu zbirku poezije, dvije knjige putopisa i dva romana za djecu. Četiri knjige su mu prevedene na slovenski jezik: ˝Špijuni su prešli granicu˝, ˝Tragom plave lisice˝, ˝Dvadeseti čovjek˝ i ˝Vodoravni rez˝. Prema priči ˝Špijunska veza˝ RTV Zagreb je 1980. snimila istoimeni televizijski film. Bio je dugogodišnji novinar zagrebačkog lista [[Vjesnik (novine)|Vjesnik]]. Za svoj novinarski i književni rad nekoliko je puta nagrađivan. Proslavio se pisanjem kriminalističkih romana, mahom o [[Četnici|četničkoj]] i [[Ustaše|ustaškoj]] emigraciji.<ref>{{Citiranje weba |url=https://banija.rs/autori/25-djordje-licina.html |title=Arhivirana kopija |access-date=31. siječnja 2021. |archive-date=4. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210204195111/https://banija.rs/autori/25-djordje-licina.html |url-status=dead }}</ref> Godine 2019. objavio je svoje životno djelo, "Banijski rječnik" (Zavičajno udruženje Banija, Subotica 2019.) koji je pisao 40 godina.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/autor-banijskog-rjecnika-uz-sagrajilo-za-besposlicara-se-kod-nas-kaze-i-sanader-15046683 |title=Jutarnji list - Autor ‘Banijskog rječnika‘: Uz sagrajilo, za besposličara se kod nas kaže i - sanader! |date=2021-01-31 |work=www.jutarnji.hr |language=hr-hr |accessdate=2021-02-16}}</ref> Živi u Zagrebu i za tjednik [[Novosti (samostalni srpski tjednik)|Novosti]] piše članke povijesne tematike.<ref>https://www.portalnovosti.com/stogodnjak</ref> == Najpoznatija djela == * Šifra 777 * Dvadeseti čovjek (o upadu [[Bugojanska skupina|Bugojanske skupine]] u Jugoslaviju 1972. godine; po ovoj knjizi snimljena je i igrana serija "[[Brisani prostor]]") * Tragom plave lisice * Put za gubilište * Vodoravni rez * Gnjida == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * http://www.nin.co.rs/2002-04/11/22730.html {{GLAVNIRASPORED:Ličina, Đorđe}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Životopisi, Glina]] 68wizopou1a3hlaiionu3av1236pe44 0 187252 7565675 6870775 2026-07-28T16:36:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565675 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Čedomir Vitkovac |slika = |slika_širina = |slika_opis = |država = {{Z|SRB}} [[Srbija]] |nadimak = |datum_rođenja = [[28. listopada]] [[1982.]] |mjesto_rođenja = {{Z|SRB}} [[Kruševac]], [[Srbija]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[krilo (košarka)|krilo]] |visina = 2,01 |težina = 103 |sveučilište = |draft = |karijera = |liga = |klub = |broj = |bivši_klubovi = [[KK Napredak Kruševac|Napredak]] (1999. – 2003.)<br />[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] (2003. – 2006.)<br />[[KK Vojvodina]] (2006. – 2007.)<br />[[KK Partizan]] (2007. – 2009.) |nagrade = |medalje = }} '''Čedomir Vitkovac''' ([[Kruševac]], [[28. listopada]] [[1982.]]) je [[srbija]]nski profesionalni [[košarka]]š. Igra na poziciji [[krilo (košarka)|malog krila]]. == Karijera == Karijeru je započeo 1999. u svom domaćem klubu [[KK Napredak Kruševac|Napretku]]. Ondje je proveo 4 sezone, a u ljeto 2003. potpisuje za [[KK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]]. U Zvezdi je proveo 3 sezone, a u ljeto 2006. napušta klub i odlazi u [[KK Vojvodina|Vojvodinu Srbijagas]]. U lipnju 2007. potpisuje za [[KK Partizan|Partizan]], kako bi zamijenio [[Luka Bogdanović|Luku Bogdanovića]] koji je tada bio napustio klub.<ref>[http://www.b92.net/sport/kosarka/kosarka.php?yyyy=2007&mm=06&dd=14&nav_id=251419 Vitkovac u Partizanu, B92, June 14, 2007]</ref> Nakon dvije sezone u Partizanu odlazi u crnogorsku [[KK Budućnost|Budućnost]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://sportsport.ba/bh_kosarkap-19956.htm |title=Vitkovac postao Gordićev suigrač |journal= |access-date=8. srpnja 2009. |archive-date=5. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090705090348/http://sportsport.ba/bh_kosarkap-19956.htm |url-status=dead }}</ref> U sezoni 2008/09. u Euroligi imao prosjek od 3.6 poena, 1.9 skoka, 0.2 asistencije i 0.4 ukradene lopte, dok je taj prosjek u NLB ligi bio 4.1 koševa, 2.6 skokova, 0.4 asistencije i 0.7 krađa po utakmici. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.adriaticbasket.com/player.php?id=413 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090219110902/http://adriaticbasket.com/player.php?id=413 |date=19. veljače 2009. }} na NLB.com {{GLAVNIRASPORED:Vitkovac, Čedomir}} [[Kategorija:Srbijanski košarkaši]] [[Kategorija:Košarkaši KK Partizana]] [[Kategorija:Košarkaši Crvene zvezde]] [[Kategorija:Niska krila]] cnqj1ihicvx48ff7zjg1uu2urgjd602 0 189070 7565500 6869257 2026-07-28T13:27:11Z Cinemaco 230526 /* Biografija */ 7565500 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Viktor Leopoldovič Bonč-Brujevič | slika = | slika_širina = 200px | naslov = Viktor Leopoldovič Bonč-Brujevič | datum_rođenja = [[8. siječnja]] [[1923.]] | mjesto_rođenja = [[Moskva]], {{Z+X|RUS}} | datum_smrti = [[9. travnja]] [[1987.]] | mjesto_smrti = Moskva, {{Z+X|SSSR}} | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = {{Z+X|RUS}} | etnicitet = | polje = fizika poluvodiča | radna_institucija = Moskovski univerzitet, katedra fizike | alma_mater = Fakultet fizike MGU, Institut fizičke kemije AZ SSSR | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = Lomonosova nagrada | religija = | fusnote = }} '''Viktor Leopoldovič Bonč-Brujevič''' ([[ruski]]: Виктор Леопольдович Бонч-Бруевич, [[8. siječnja]] [[1923.]], [[Moskva]] - [[9. travnja]] [[1987.]], Moskva) je bio [[SSSR|sovjetski]] fizičar teoretičar, profesor, doktor znanosti. ==Biografija== Viktor Leopoldovič se rodio u porodici službenika. Otac mu je bio [[Leopold Leonidovič Averbah]], istaknuti društveni i partijski djelatnik; majka mu je bila Jelena Vladimirovna Bonč-Brujevič,<ref>[http://books.google.com/books?id=sXJEF6HHyH0C&pg=PA356&dq=%22%D0%95%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B0+%D0%92%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B0%22+%D0%91%D0%BE%D0%BD%D1%87-%D0%91%D1%80%D1%83%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%87&sig=ACfU3U0CjONztVQvnysQ0YD9vSSG59IAkQ Podaci iz knjige ''Самые секретные родственники'' ("Porodice državnika") na ''Google Book Search'']</ref> liječnica. Srednju školu završio je [[1941.]] u Moskvi. <!-- bonč: pogrešan podatak, koji se često nalazi na ruskim sajtovima, da mu je majka bila Vera Vladimirovna; zato je stavljena referenca na (po meni) pouzdan podatak. --> Na Fakultet fizike Moskovskog državnog sveučilišta (ruski: ''Московский государственный университет - МГУ'') se upisao 1941., ali je 13. listopada kao dobrovoljac pristupio [[Crvena armija|Crvenoj armiji]]. Sudjelovao je u brojnim akcijama kod Moskve u sastavu Komunističke bojne 3. puka moskovskih radnika Zapadne fronte. Nakon ranjavanja krajem siječnja [[1942.]] bio je demobiliziran, pa je od veljače 1942. do lipnja [[1943.]] studirao na MGU. Ponovno je pozvan u vojsku i tijekom [[1944.]] je sudjelovao u borbama crvenoarmijskog 52. motociklističkog puka 4. [[Ukrajinska fronta|Ukrajinske fronte]], služeći u desantnim jedinicama. Nagrađen je Ordenom Velikog Domovinskog rata (ruski: ''Великая Отечественная война'') I stupnja i s 4 medalje. Studij na Fakultetu fizike MGU iz područja "teorijske fizike" je nastavio 1944. i završio [[1947.]] Po završetku studija radio je kao asistent na katedri fizike Poljoprivredne akademije (ruski: ''Московская сельскохозяйственная академия им. К.А. Тимирязева''). U travnju [[1948.]] je upisao [[poslijediplomski studij]] na Institutu fizičke kemije AZ SSSR, koji je završio [[1951.]] i obranio disertaciju na temu "Elektronska stanja atoma i molekula apsorbiranih na površini kristala". Od 1951. do [[1955.]] je radio kao viši znanstveni suradnik, docent katedre fizike na Moskovskom elektrotehničkom institutu za komunikacije (ruski: ''Московский электротехнический институт связи''). U 1955. je prešao na Moskovski univerzitet na dužnost višeg znanstvenog suradnika, docenta i profesora katedre fizike poluvodiča na Fakultetu fizike. Doktorirao je [[1959.]], a [[1962.]] dobio akademsko zvanje profesora. ==Radovi== Viktor Leopoldovič je široko poznat po svojim radovima u području [[poluvodič]]a. Radio je na teoriji rekombinacije u poluvodičima, vršio je pionirska istraživanja u teoriji jako legiranih poluvodiča, koja je postavila temelj suvremenog poimanja svojstava elektronskog spektra, kao i optičkih svojstava jako legiranih poluvodiča. Viktor je bio odličan predavač, mnogi njegovi učenici postali su poznati znanstvenici. Za zasluge u oblasti međunarodne suradnje [[1979.]] je dobio zvanje Počasnog doktora prirodnih znanosti Berlinskog univerziteta. Bio je član uredništva niza sovjetskih i inozemnih časopisa, između ostalih "Vestnik Moskovskog univerziteta", "Vesti Univerziteta SSSR, Fizika", "Physica status solidi". Pod njegovim rukovodstvom formirana je jedinstvena biblioteka prijevoda knjiga najboljih inozemnih znanstvenika iz fizike čvrstih tijela. Viktor Leopoldovič je autor više od 150 objavljenih radova. Knjige i udžbenici: * "Fizika poluvodiča" (ruski: ''Физика полупроводников''), 1977. * "Metoda funkcije Grina u statistici mehanike" (ruski: ''Метод функций Грина в статистической механике''), 1961. * "Zbirka zadataka iz fizike poluvodiča" (ruski: ''Сборник задач по физике полупроводников''), 1968. * "Električna nestabilnost u domeni poluvodiča" (ruski: ''Доменная электрическая неустойчивость в полупроводниках''), 1972. * "Teorija elektrona neuređenih poluvodiča" (ruski: ''Электронная теория неупорядоченных полупроводников''), 1981. ==Nagrade== Za svoje radove dobio je Lomonosovu nagradu [[1980.]] (zajedno s I. A. Kurovojem, ruski: И.А. Куровой). ==Porodica== Otac: [[Leopold Leonidovič Averbah]], istaknuti društveni i partijski djelatnik, jedan od osnivača RAPP (ruski: ''Российская ассоциация пролетарских писателей'' - Ruska asocijacija proleterskih pisaca), strijeljan u [[Staljin]]ovim [[čistka]]ma, posmrtno rehabilitiran. Majka: Jelena Vladimirovna Bonč-Brujevič, liječnica (kirurg traumatolog), kćer [[Vladimir Dmitrijevič Bonč-Brujevič|Vladimira Dmitrijeviča Bonč-Brujeviča]]. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.edu.delfa.net/Interest/biography/B/Bonch_VL.htm Biografija na web strani Kabineta fizike SPbAPPO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070123152755/http://www.edu.delfa.net/Interest/biography/B/Bonch_VL.htm |date=23. siječnja 2007. }} * [http://semiconductors.phys.msu.su/rus/bonch-bruevich.html Biografija na web strani Katedre fizike poluvodiča Moskovskog univerziteta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040125044321/http://semiconductors.phys.msu.su/rus/bonch-bruevich.html |date=25. siječnja 2004. }} {{GLAVNIRASPORED:Bonč-Brujevič, Viktor Leopoldovič}} [[Kategorija:Ruski fizičari]] gyh5yxwam8kdmeggxwlt6yj34q3i0lf 0 193996 7565877 7513056 2026-07-29T11:25:44Z Prof saxx 7403 update o završetku i infokutija vjerski objekt 7565877 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vjerski objekt | ime = Basílica de la Sagrada Família | slika = SF maig 2 cropped.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Sagrada Familia 2026. god. | prijašnja_imena = Temple Expiatori de la Sagrada Família | lokacija = [[Barcelona]] | država = {{DZ+X|ŠPA}} | koordinate = {{coord|41|24|13|N|2|10|28|E|display=inline}} | pushpin_map = | cijena_izgradnje = | arhitekt = [[Antoni Gaudí]] i [[Francisco de Paula del Villar y Lozano]] | godine izgradnje = [[1882.]] | godina završetka = [[2026.]] | renoviran = | srušen = | religija = [[katoličanstvo]] ([[manja bazilika]]) | patron = [[Sveta Obitelj]] | fasada = jugoistok | arhitektonski stil= [[neogotika]]/[[art nouveau]] | materijal = kamen, armirani beton | dimenzije = 172,5 m (visina) x 110 m (duljina) x 60 m (širina) | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | zaštita = {{UNESCO – svjetska baština|embed=yes |ime mjesta = [[Djela Antonia Gaudija]] |slika = Sagrada Familia nave roof detail.jpg |godina = [[1984.]] <small>(8. zasjedanje)</small><br>prošireno [[2005.]] |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iv |ugroženost = - |dossier = 320 |država = {{Z+X|ŠPA}} |karta = Španjolska Barcelona |karta-oznaka = Sagrada Familia |oznaka-položaj = top |koordinate = {{coord|format=dms|display=inline,title}} |karta-opis = Položaj Bazilike Svete obitelji u Barceloni }} }} '''Bazilika Svete obitelji''', [[katalonski]]: '''Basílica i Temple Expiatori de la Sagrada Família''', ili jednostavno '''Sagrada Familia''', je [[Katolička Crkva|katolička]] [[crkva]] u četvrti Eixample u [[Barcelona|Barceloni]], [[Katalonija]], [[Španjolska]]; najviša crkva na svijetu. Ova građevina je krunsko remek djelo [[arhitekt]]a [[Antoni Gaudi|Antonia Gaudíja]], iako je ostala nedovršena nakon njegove iznenadne smrti 1926. godine. Dana [[7. studenog]] [[2010.]], [[papa]] [[Benedikt XVI.]] posvetio je crkvu i proglasio je [[Bazilika|bazilikom]].<ref>''[https://web.archive.org/web/20100804032420/http://press.catholica.va/news_services/press/vis/dinamiche/b2_en.htm Papa posvećuje crkvu Sagrada Familia]'', Vatikanska informativna služba, [[Tiskovni ured Svete Stolice]], 7. studenog 2010., arhivirano iz [http://press.catholica.va/news_services/press/vis/dinamiche/b2_en.htm izvornika] 4. kolovoza 2010. {{eng oznaka}} Pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref> Dijelovi Sagrade Famílije (pročelje Isusova rođenja i kripta) proglašeni su 2005. godine [[UNESCO]]-ovom [[svjetska baština|svjetskom baštinom]] pod nazivom „[[Djela Antonia Gaudija]]”.<ref>''[https://whc.unesco.org/en/list/320 Djela Antonija Gaudíja]'', službene stranice UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref> ==Povijest== [[Datoteka:ETH-BIB-Barcelona, Sagrada Familia-Tschadseeflug 1930-31-LBS MH02-08-0201.tif|mini|lijevo|200px|Pogled iz zraka na Baziliku 1930. godine.]] Godine [[1866.]] trgovac knjigama [[Bocabella]] zasnovao je vjersko društvo posvećeno [[Sveti Josip|Svetom Josipu]] koje je [[1881.]] godine kupilo zemljište za baziliku u vanjskoj četvrti Barcelone, ''Barrio del Poblet''. Gradnja bazilike je izvorno povjerena arhitektima [[Martorell]]u i [[Francesc de Paula Villar|Francescu de Paula Villaru]], ali su oni nakon izgradnje kripte pozvali mladog i perspektivnog arhitekta [[Antonio Gaudi|Gaudíja]] (koji je tada imao 31 godinu). Kada je trgovac Bocabella preminuo, njegov projekt je preuzeo biskup Barcelone koji je Gaudíja stavio na čelo izgradnje. U to vrijeme, Gaudí je već bio izgradio svod kripte i radikalno promijenio Villarov izvorni plan. Gaudí je svim srcem radio na ovom kolosalnom kompleksu. Godine [[1914.]], kada je imao 62 godine, odlučio je i živjeti u jednoj kućici u dvorištu bazilike. [[Datoteka:SF Cruz Jesús.jpg|mini|200px|lijevo|Vrh Isusovog tornja (172,5 m) Sagrada Famílije, postavljen 2026. godine.]] Nakon njegove smrti, radove su nastavili njegovi suradnici, prije svega [[Domingo Sugrañes|Sugrañes]], [[Francesc Quintana|Quintana]] i [[Llorenç Matamala|Matamala]], prema njegovim planovima. Radovi su prekinuti [[1936.]] godine zbog [[Španjolski građanski rat|Španjolskog građanskog rata]], tijekom kojega je izgorio dio bazilike s izvornim Gaudíjevim modelima i planovima. Radovi su ponovno pokrenuti 1970-ih nakon pada Francova režima, a gradnja je zaustavljena i tijekom [[pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]. Jedna od najvećih i sigurno najljepših bazilika [[Kršćanstvo|kršćanskog]] svijeta dosegla je glavni brod visine od oko 45 i dužine od 90 metara, na polovici gradnje [[2010.]] godine. Središnji toranj Isusa Krista dovršen je [[20. veljače]] [[2026.]], kada je postavljen posljednji dio,<ref>Stephen Burgen, ''[https://www.theguardian.com/world/2026/feb/20/barcelona-sagrada-familias-church-central-tower-put-in-place A joyful day: final piece of Sagrada Familia's central tower put in place]'', [[The Guardian]], 20. veljače 2026. {{eng oznaka}} Pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref> a otvorio ga je i blagoslovio papa [[Lav XIV.]] [[10. lipnja]] 2026. tijekom svog posjeta Španjolskoj, što se poklopilo sa stogodišnjicom Gaudíjeve smrti.<ref>''[https://www.theguardian.com/world/2026/jun/10/pope-leo-bless-sagrada-familia-antoni-gaudi Crowds turn out in Barcelona for pope blessing Sagrada Família's final tower]'', The Guardian, 10. lipnja 2026. {{eng oznaka}} Pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref> Toranj, visine od 172,5 m, čini Sagrada Famíliju najvišom crkvom na svijetu.<ref>''[https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_tallest_church_buildings List of tallest church buildings]'' („Popis najviših crkvenih zgrada”) na engleskoj wikipediji {{eng oznaka}} Pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref> == Odlike == [[Datoteka:Sagradafamilia-model.jpg|mini|200px|lijevo|Model završene bazilike u Muzeju Bazilike.]] Šteta je što Gaudíjeva [[neogotika|neo-gotička]] ideja nije nikada dovršena, ali njegovi modeli se danas čuvaju u kripti bazilike. Ona se trebala sastojati od tradicionalnog plana upisanog latinskog križa s pet brodova i [[transept]]om s tri broda. Glavni brod je osvijetljen širokim prozorima i trebao je imati pravu šumu [[stup]]ova od kojih je svaki trebao biti posvećen drugom svecu, [[apostol]]u ili [[biskup]]u. Na sjecištu brodova se trebao uzdizati golemi [[toranj]], simbol [[Krist]]a, okružen s četiri manja tornja (simboli [[evanđelist]]a). Svaka od tri fasade je trebala imati četiri tornja sa zvonima što bi simboliziralo 12 apostola. Ova monumentalna vizija, s naglaskom na visini, trebala je simbolizirati jedinstvo neba i zemlje. Gaudí je zamislio baziliku kao golemo alegorijsko djelo koje će se sastojati od tri monumentalne i simbolične fasade. Zapadna, ulazna, fasada je posvećena [[Rođenje Kristovo|Kristovom rođenju]], istočna njegovom životu i [[Pasija|muci]], a južna – [[Uskrsnuće Kristovo|uskrsnuću]]. To su dodatno trebale isticati jake boje, što se može vidjeti na modelu koji je Gaudí predstavio na izložbi u [[Pariz]]u [[1910.]] godine. Fasada ''Nade'' je trebala biti zelena simbolizirajući dolinu [[Nil]]a, '' Čestitosti'' plave kao [[Betlehem]]ska noć, a portal ''Vjere'' siensko-crvene kao pijesak [[Palestina|Palestine]]. Interijer je također trebao biti jarko obojen; desni brod u bijeloj i zlatnoj boji (simboli radosti), a desni brod ljubičasto i crno simbolizirajući tugu. === Skulpture === [[Datoteka:Portal of Charity, Sagrada Família, 2015.jpg|mini|lijevo|200px|Portal milosrđa na pročelju Isusova rođenja (1893.-1936.)]] [[Datoteka:Basílica i Temple Expiatori de la Sagrada Família interiors.jpg|mini|Unutrašnjost glavnog broda (2012.)]] Gaudí je uspio završiti samo ulaznu, zapadnu, fasadu koja je tako detaljno urađena da se može smatrati samostalnom građevinom. Njezina tri portala, koja predstavljaju ''Nadu, Vjeru i Milosrđe'', prekrivena su [[skulptura]]ma u stilu [[art nouveau]]a, koje se dinamično uvijaju i šire te potpuno skrivaju njihovu konstrukciju. Portal ''Nade'' predstavlja ''[[Bogorodičino vjenčanje]], [[Bijeg u Egipat]] i [[Pokolj nevine dječice]]''. Stup u obliku palme na svojim leđima nosi [[nilska kornjača]], simbol ustrajnosti. Središnji portal ''Milosrđa'' je podijeljen na dva dijela: rodno stablo od [[Abraham]]a do [[Josip]]a i Betlehemska špilja. Na dnu je [[čempres]] okrunjen križem i [[pelikan]]om, simbolom žrtve. Desni portal je posvećen svetom Josipu i prikazuje njegovu radionicu i ''[[Prikazivanje u hramu]]''. Gaudí je običavao tražiti modele za svoje skulpture s ulice i fotografirati ih pored nekoliko zrcala kako bi imao više kutova njihova lica. Potom bi napravio gipsane kalupe za figure koje su kasnije na licu mjesta odljevene u visokokvalitetnom betonu. == Muzej Svete obitelji == Muzej Svete obitelji je dio kompleksa bazilike koji uključuje zidne skulpture, primjere i fotografije u nekoliko prostorija. Zanimljiv dokumentarni pregled u kronološkom redu pokazuje razne etape izgradnje i budući izgled ovog Gaudíjevog ambicioznog djela. == Izvori == * ''Barcelona, The city of Gaudi'', Casa Editrice Bonechi, Firenca, 2007. {{ISBN|88-7009-846-X}} == Bilješke == {{izvori}} == Poveznice == {{Commonscat-inline|Sagrada Família}} * [[Djela Antonia Gaudija]] * [[Art Nouveau]] == Vanjske poveznice == * [http://www.bitno.net/kultura/video-pogledajte-kako-ce-izgledati-najvisa-crkva-na-svijetu-gaudijeva-sagrada-familia-2026-godine/ Kako će izgledati najviša crkva na svijetu – Gaudijeva ‘Sagrada Familia’ 2026. godine] * [http://www.sagradafamilia.cat/sf-eng/index.php Službene stranice bazilike Sagrada Família] {{Svjetska baština u Španjolskoj}} [[Kategorija:Katoličke crkve u Španjolskoj]] [[Kategorija:Secesijske građevine u Španjolskoj]] [[Kategorija:Svjetska baština u Kataloniji]] [[Kategorija:Građevine u Barceloni]] [[Kategorija:Bazilike]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Barceloni]] og6j1qsn6u4gvqinuhhp9jnfarjo1n8 0 201343 7565488 5121332 2026-07-28T13:23:05Z Argo Navis 852 7565488 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Stjepan Tomaš Kotromanić]], kralj srednjovjekovne Bosne * [[Stjepan Tomaš (književnik)]], hrvatski književnik Vidi i: * [[Stjepan Tomas]], hrvatski nogometaš {{razdvojba}} oofxo7qgi7b2jtssdwnyeylqvq81vl4 0 205403 7565533 6878739 2026-07-28T13:44:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565533 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Ürümqi | ime_genitiv = Ürümqija | izvorno_ime =乌鲁木齐/烏魯木齊 | translit_jezik1 = Urumći | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama = Urumqi panorama.jpg | veličina_slike = 300px | opis_slike = Panorama grada iz parka Hongshan | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = Urumqi logo 01.png | slika_amblem_prazno_veličina = 100px | slika_amblem_prazno_opis = Logo Urumquija | slika_karta = Location of Ürümqi Prefecture within Xinjiang (China).png | veličina_karte = 250px | opis_karte = Položaj Urumqija u Xinjiangu i Kini | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | slika_lokacijska_karta_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 43 | širina-minute = 48 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 87 | dužina-minute = 35 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = Država | lokacija_info = {{Z+X|KIN}} | lokacija1_ime = Pokrajina | lokacija1_info = [[Xinjiang]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = Yasim Sadiq | stranka_vođe = | titula_vođe1 = Sekretar Komunističke partije | ime_vođe1 = Xu Hairong | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 14.577 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = 583 km² | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2017. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 3.575.000<ref name="Cox"/> | stanovništvo_gustoća = 245,24/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = Standardno kinesko vrijeme | utc_pomak = +8 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 830000 | pozivni_broj = 991 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = Registarske pločice | prazno_info = 新 | prazno1_ime = BDP (2017.) | prazno1_info = 40,65 milijardi [[USD]] ($) | prazno2_ime = BDP po glavi stanovnika | prazno2_info = 11.549 $ | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.urumqi.gov.cn/ www.urumqi.gov.cn] | bilješke = }} '''Ürümqi''' ([[Ujgurski jezik|ujgurski]]: ئۈرۈمچى ''Ürümçi''; [[kineski]]: 乌鲁木齐,[[pinyin]]: ''Wūlǔmùqí''), nekad poznat kao '''Tihwa''' (kineski: 迪化, pinyin: ''Díhuà''), je glavni grad [[kineske pokrajine]] [[Xinjiang]] koja se nalazi na sjeverozapadu [[Kina|Kine]]. [[Datoteka:Ürümqi montage.png|mini|lijevo|<center>Razglednica Urumqija: Panoramski pogled na Ürümqijev CBD, Crvena planina (Hong Shan), noćna tržnica Ürümqija na Velikom bazaru i pogled na [[Tanšan]] iz Ürümqija.]] Prije 2.000 godina Urumqi je bio važan grad na sjevernom pravcu [[Put svile|Puta svile]], a od kineske dinastije [[T'ang]] se razvio kao vodeće trgovačko i kulturno središte šire regije. ==Zemljopisne odlike== Ürümqi je drugi po veličini grad u sjeverozapadnoj unutrašnjosti Kine, ali i najveći u cijeloj [[Srednja Azija|Središnjoj Aziji]].<ref>[http://tjj.urumqi.gov.cn/tjsj/283763.htm Bilten za gospodarski i društveni razvoj u 2015. godini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170206191613/http://tjj.urumqi.gov.cn/tjsj/283763.htm |date=6. veljače 2017. }}, 16. ožujka 2016. {{eng oznaka}} Pristupljeno 6. srpnja 2019.</ref> Nalazi se blizu geografskog središta Azije, te je prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]] najudaljeniji grad od bilo kojeg mora na svijetu. [[Slika:Tian Chi (8869581842).jpg|mini|300px|lijevo|<center>Jezero [[Tianchi]] („Nebesko jezero”) na gorju Bogda ([[Tanšan]]).]] Urumqi je najveći grad na rijetko naseljenom zapadu Kine, te u široj okolici nema tako velikog grada (s preko milijun stanovnika). Smješten je na južnom rubu doline [[Džungarija|Džungarije]] u podnožju planine [[Tian Shan]]. Unutar grada se nalazi brdo nazvano ''Hong Shan'' (Crvena planina). U blizini grada na Tian Shanu se nalazi ledenjak koji je izvor male rijeke Urumqi. Klima je [[stepa|stepska]] s vrlo malom količinom padalina (zbog velike udaljenosti od mora oblaci ne mogu doći do srednje Azije). Vrlo su velike godišnje razlike temperature (ljeti dolazi preko +30 ^oC, a zimi do -18 ^oC). Velike temperaturne razlike su posljedica vedrog vremena bez oblaka (dolina Džungarija se ljeti jako zagrije, a zimi ohladi, a bez oblaka je jako zagrijavanje i hlađenje površine). == Povijest == [[Datoteka:TarimCentaur.jpg|mini|lijevo|<center>Sampulska tapiserija iz [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo|Grčko-Baktrijskog kraljevstva]] (256. – 125. pr. Kr.), pronađena u blizini Urumqija.]] Kineski car Taizong iz [[Dinastija T'ang|dinastije T'ang]] je 648. godine osnovao grad '''Luntai''' na sjevernom ogranku Puta svile. Nalazio se u južnom predgrađu današnjeg Urumqija. Bio je sjedište lokalne vlade i centar za skupljanje poreza na Putu svile. Nakon što je dinastija T'ang napustila „Zapadne krajeve” ovo područje zauzimaju [[turkijski narodi]], uglavnom [[Ujguri]] i naposljetku mongolski narod [[Džungari]]. O kasnijoj povijesti tog prostora nema mnogo podataka, sve do 1755. godine kad je car Qianlong iz [[Dinastija Qing|dinastije Qing]] zauzeo dolinu [[Džungarija|Džungariju]] (na čijem južnom rubu se nalazi Urumqi) i gotovo istrijebio [[Mongoli|mongolsko]] pleme Džungare. God. 1763. je car Qianlong stari grad Luntai nazvao '''Dihua'''. God. 1884. je car Guangxu osnovao pokrajinu ''Xinjiang'', a Dihua je postao njezin glavni grad. [[Datoteka:Harmony in Urumqi -3 (4068813422).jpg|mini|<center>„Han zaštitari” u Urumqiju u rujnu 2009.]] Nakon dolaska komunističke vlasti je 1954. grad Dihua preimenovan u '''Urumqi'''. Grad s vremenom sve više raste i u njega doseljava mnogo etničkih Han Kineza. Od 1990. se s brzim gospodarskim rastom Kine i Urumqi gospodarski jače razvija kao najveći centar zapadne Kine. U gradu nastaju moderne poslovne zgrade i širi se poslovni centar. U srpnju 2009. je u gradu došlo do pobune [[Ujguri|Ujgura]], muslimanskog naroda koji živi u Xinjiangu i traži veća prava. Neredi su bili jako nasilni. Najprije su se ujgurski pobunjenici sukobili s policijom i na ulicama ubijali nasumične civile, Han Kineze. Potom su tri dana Han osvetnici napadali i ubijali Ujgure. Prema službenim podacima, većina od 197 ubijenih su bili Han Kinezi, no Ujguri to demantiraju.<ref>''[https://www.nytimes.com/2009/07/12/weekinreview/12wong.html?pagewanted=2&_r=0 Rumbles on the Rim of China's Empire]'', [[New York Times]], 11. srpnja 2009. {{eng oznaka}} Pristupljeno 6. srpnja 2019.</ref> == Znamenitosti == [[Datoteka:大巴扎 China Xinjiang Urumqi Welcome you to tour the, Китай Синьцз - panoramio - jun jin luo (1).jpg|mini|<center>Veliki bazar i džamija u Urumqiju.]] Najveća turistička znamenitost je Središnja tržnica (Veliki bazar) na Južnoj Jiefang ulici (解放南路). To je tradicionalna islamska tržnica s ponudom svakovrsne robe. U središtu grada je park Hong Shan koji uključuje brdo ''Hong Shan'' (Crvena planina) na kojem se nalazi budistička pagoda. Značajan je i Muzej puta svile. „Slikovito područje Nebeskog jezera” (天池 ''Tiānchí'') je popularni park s nekim od najslavnijih planinskih krajolika u Kini; nalazi se 45&nbsp;km jugoistočno i dva sata vožnje od grada u planinama [[Tanšan]]a, distrikt Dabancheng. ==Uprava== Ürümqi se trenutno sastoji od 8 upravnih jedinica, i to 7 distrikta i 1 okruga: {| class="wikitable" style="font-size:90%; margin:auto;" !colspan="8"| Zemljovid |- |colspan="8"| <div style="position: relative" class="center"> {{Image label begin|image=Administrative division Urumqi.png|width=450|link=}} {{Image label|x=1500|y=1840|scale=450/2320|text=[[Tianshan, Ürümqi|'''1''']]}} {{Image label|x=1220|y=1860|scale=450/2320|text='''[[Saybag]]'''}} {{Image label|x=1390|y=1530|scale=450/2320|text=[[Xinshi, Ürümqi|'''2''']]}} {{Image label|x=1500|y=1710|scale=450/2320|text='''[[Shuimogou]]'''}} {{Image label|x=1230|y=1550|scale=450/2320|text=[[Toutunhe|'''3''']]}} {{Image label|x=2160|y=2110|scale=450/2320|text=[[Dabancheng|'''Dabancheng<br>※''']]}} {{Image label|x=1610|y=1500|scale=450/2320|text='''[[Midong]]'''}} {{Image label|x=1150|y=2290|scale=450/2320|text=[[Ürümqi okrug|'''Ürümqi<br>okrug''']]}} {{Image label|x=840|y=650|scale=450/2320|text=[[Tianshan, Ürümqi|'''1. Tianshan''']]}} {{Image label|x=840|y=750|scale=450/2320|text=[[Xinshi, Ürümqi|'''2. Xinshi''']]}} {{Image label|x=840|y=850|scale=450/2320|text=[[Toutunhe|'''3. Toutunhe''']]}} {{Image label|x=1230|y=2880|scale=450/2320|text=[[Dabancheng|'''※''']]}} </div> |- ! Naziv ! Kineski ! Pinyin ! [[Ujgurski jezik|Ujgurski]] ! Ujgurska<br>romanizacija ! Stanovništvo<br>(Popis 2010.) ! Površina<br>(km²) ! Gustoća<br>(/km²) |- |colspan="9" align="center" bgcolor="#D3D3D3"|'''Uže gradsko područje''' |- | [[Tianshan, Ürümqi]] | 天山区 | ''Tiānshān Qū'' | تەڭرىتاغ رايونى | ''Tengritagh Rayoni'' | 696.277 | 171 | 4071,79 |- | [[Saybag]] | 沙依巴克区 | ''Shāyībākè Qū'' | سايباغ رايونى | ''Saybagh Rayoni'' | 664.716 | 422 | 1575,15 |- | [[Xinshi, Ürümqi|Xinshi]] | 新市区 | ''Xīnshì Qū'' | يېڭىشەھەر رايونى | ''Yëngisheher Rayoni'' | 730.307 | 143 | 5107,04 |- | [[Shuimogou]] | 水磨沟区 | ''Shuǐmògōu Qū'' | شۇيموگۇ رايونى | ''Shuymogu Rayoni'' | 390.943 | 92 | 4249,38 |- |colspan="9" align="center" bgcolor="#D3D3D3"|'''Predgrađa''' |- | [[Toutunhe District]] | 头屯河区 | ''Tóutúnhé Qū'' | تۇدۇڭخابا رايونى | ''Tudungxaba Rayoni'' | 172.796 | 276 | 626,07 |- | [[Dabancheng]] | 达坂城区 | ''Dábǎnchéng Qū'' | داۋانچىڭ رايونى | ''Dawanching Rayoni'' | 40.657 | 5.188 | 7,83 |- | [[Midong]] | 米东区 | ''Mǐdōng Qū'' | مىدوڭ رايونى | ''Midong Rayoni'' | 333.676 | 3.594 | 92,84 |- |colspan="9" align="center" bgcolor="#D3D3D3"|'''Seoska područja''' |- | [[Ürümqi okrug]] | 乌鲁木齐县 | ''Wūlǔmùqí Xiàn'' | ئۈرۈمچى ناھىيىسى | ''Ürümchi Nahiyisi'' | 83.187 | 4.332 | 19,20 |} == Stanovništvo == U samom gradu Ürümqiju 1880-ih bilo je 39.000 ljudi, a početkom 20. stoljeća 50.000 ljudi, uglavnom Ujgura (tada zvanim Turkis). No, u doba Narodne Republike Kine pokrenut je aktivan program za preseljenje Han populacije u Xinjiang. Tako je već 1960. god. u Ürümqiju bilo je 76.496 Ujgura i 477.321 Han Kineza.<ref>James A. Millward, ''[https://books.google.com/books?id=8FVsWq31MtMC&pg=PA260#v=onepage&q&f=false Euroazijska raskrižja: povijest Xinjianga]'', Columbia University Press, 2007., str. 260. {{ISBN|978-0-231-13924-3}}</ref> Većina stanovnika (75%) su etnički [[Kinezi]] koji pripadaju dominantnom kineskom narodu [[Han]]. Oko 13% stanovništva čine [[Ujguri]], muslimanski narod [[Turski narodi|turskog]] porijekla, a 9% čine pripadnici muslimanskog naroda [[Huej]] (Hui). Postoje i etničke grupe [[Kazasi|Kazaha]] i [[Kirgizi|Kirgiza]]. Prema popisu iz 2000. godine Ürümqi je imao 2.081.834, a već 2010. 3.112.559 stanovnika; dio povećanja je zbog promjena granica jer je grad Miquan pripojen distriktu Midong i postao je dio Ürümqija 2007.<ref name="popis">[http://www.citypopulation.de/php/china-township-urumqi.php Izvješće Državnog zavoda za statistiku Narodne Republike Kine o glavnim podacima popisa stanovništva 2010. za Urumqi], Nacionalni zavod za statistiku Kine, 20. srpnja 2011. {{zh}} Pristupljeno 6. srpnja 2019.</ref> {| align="center" border="0" cellspacing="2" cellpadding="5" style="border:1px solid #AAAAAA;" |-bgcolor="#AAAAFF" |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Kretanje broja stanovnika gradskog područja |-bgcolor="#eeeeff" ! 1950. !! 1960. !! 1970. !! 1980. !! 1990. !! 2000. !! 2010. !! 2015. (proc.) !! 2017.<ref name="Cox">W. Cox, ''[http://www.demographia.com/db-worldua.pdf Svjetska urbana područja, Demografije, 14. godišnje izdanje]'', St. Louis: Demographia, str. 22. {{eng oznaka}} Pristupljeno 6. srpnja 2019.</ref> |- bgcolor="#f7f9ff" | align=center| 102.000<ref name="autogenerated1">''[https://esa.un.org/unpd/wup/DataQuery/ World Urbanization Prospects - Population Division]'', UN, 23. srpnja 2018. {{eng oznaka}} Pristupljeno 6. srpnja 2019.</ref> | align=center| 296.000<ref name="autogenerated1"/> | align=center| 581.000<ref name="autogenerated1"/> | align=center| 881.000<ref name="autogenerated1"/> | align=center| 1.076.877<ref>''[https://web.archive.org/web/20130614231330/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&lng=de&des=wg&geo=-54&srt=npan&col=adhoq&msz=1500&men=gcis&lng=en China: largest cities and towns and statistics of their population]'', www.world-gazetteer.com, 17. prosinca 2012. {{zh}} Pristupljeno 2. srpnja 2019.</ref> | align=center| 2.081.834 | align=center| 3.112.559<ref name="popis"/> | align=center| 3.550.000 | align=center| 3.575.000<ref name="Cox"/> |} == Gospodarstvo == {{Široka slika|A glance at Urumqi from Hongshan Park.jpg|800px|<center>Pogled na poslovnu četvrt Urumqija s Crvene planine (''Hongshan'')|40%|right}} Najvažnije industrije u Urumqiju su petrokemijska, industrija tekstila i željeza i čelika. Isto tako, u regiji Urumqi energija vjetra ukroćena je s najvećom vjetroelektranom u Kini. Prema studiji iz 2014., Ürümqi je imao [[bruto domaći proizvod]] od 59,6 milijardi američkih dolara u paritetu kupovne moći. Na ljestvici ekonomski najsnažnijih velegradskih regija širom svijeta grad je zauzimao 199. mjesto. BDP po glavi stanovnika iznosio je 22.590 USD. U gradu je bilo 1,2 milijuna radnika. Od 2009. do 2014. godine BDP po stanovniku je rastao vrlo brzo, oko 11%.<ref>Alan Berube, Jesus Leal Trujillo, Tao Ran i Joseph Parilla, ''[https://www.brookings.edu/research/global-metro-monitor/ Global Metro Monitor]'', Brookings, 22. siječnja 2015. {{eng oznaka}} Pristupljeno 6. srpnja 2019.</ref> ==Promet== [[Datoteka:China Xinjiang Airlines Boeing 757-200 Newton-1.jpg|mini|<center>Internacionalna zračna luka Ürümqi Diwopu.]] Zračna luka Urumqi Diwopu se nalazi oko 17&nbsp;km od centra grada na sjeverozapadu. Povezuje Urumqi preko 700 letova tjedno s 53 odredišta unutar Kine, kao i s 14 međunarodnih destinacija, uključujući [[Taškent]], [[Novosibirsk]], [[Moskva|Moskvom]], [[Islamabad]], [[Almaty]] i [[Biškek]]. [[Datoteka:Xinjiang From Above (193207993).jpeg|mini|<center>Autocesta G314 u blizini Ürümqija.]] Od 25. listopada 2018., linija 1 podzemne željeznice Urumqi povezuje zračnu luku s centrom grada. Put dužine 16,56&nbsp;km ima 12 postaja. Željeznička pruga [[Peking]]-[[Almaty]] ([[Kazahstan]]) prolazi kroz Ürümqi. == Gradovi prijatelji == {| cellpadding="15" |- valign="top" | * [[Almaty]] {{Z+X|KAZ}} * [[Biškek]] {{Z+X|KIRG}} * [[Čeljabinsk]] {{Z+X|RUS}} * [[Dušanbe]] {{Z+X|TADŽ}} * [[Klang]] {{Z+X|MALE}} || * [[Malaybalay]] {{Z+X|FIL}} * [[Mašhad]] {{Z+X|IRN}} * [[Osan]] {{Z+X|JKO}} * [[Peshawar]] {{Z+X|PAK}} * [[Salt Lake City]] {{Z+X|SAD}} * |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/620188/Urumqi Ürümqi na portalu Encyclopædia Britannica] {{eng oznaka}} * [http://www.urumqi.gov.cn/ Službene stranice grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200513183644/http://www.urumqi.gov.cn/ |date=13. svibnja 2020. }} {{eng oznaka}} [[Kategorija:Gradovi u Kini]] [[Kategorija:Gradovi na Svilenom putu]] ezondwp4my0e89oth1k00esyj291bc2 0 205550 7565845 7427683 2026-07-29T07:35:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565845 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Športska dvorana Zrinjevac | izvorno_ime = | slika = Zrinjevac Osijek.jpg | UEFA = | nadimak = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Osijek]] | dz = HRV | koordinate = {{Coord|45.5551321748889|N|18.6804056167603|E|region:HR-14_type:landmark_scale:4000|format=dms}} | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = | cijena_izgradnje = | arhitekt = [[Josip Tešija]] | izgradnja = | otvoren = [[26. prosinca]] [[1973.]] | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = Grad Osijek | upravitelj = Športski objekti d.o.o. | korisnici = | kapacitet = 1160 | teren = parket | dimenzije = }} '''Športska dvorana Zrinjevac''' višenamjenska je dvorana u [[Osijek]]u. Nalazi se u središtu grada, u parku Zrinjevac po kojem je dobila ime. Kapaciteta je 1.160 gledatelja.<ref>[https://www.sportski-objekti.hr/index.php/objekti/sd-zrinjevac ŠD Zrinjevac], sportski-objekti.hr, pristupljeno 7. siječnja 2018.</ref> == Povijest == Do njene izgradnje i otvaranja, koje je obavljeno [[26. prosinca]] [[1973.]] godine, osječki športski klubovi nisu imali prikladan prostor za rad zbog čega nisu mogli postizati zapaženije rezultate u hrvatskim i jugoslavenskim natjecanjima. To je bio razlog zbog kojega je novoprojektiranoj dvorani, koja je izvorno trebala služiti isključivo održavanju tjelesnog odgoja za obližnje škole, na mjestu predviđenog skladišta naknadno dodana današnja južna tribina s prepoznatljiva dva stupa.<ref>[http://www.glas-slavonije.hr/191248/5/Potpis-Josipa-Tesije-na-50-osjeckih-gradjevina Potpis Josipa Tešije na 50 osječkih građevina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180108062704/http://www.glas-slavonije.hr/191248/5/Potpis-Josipa-Tesije-na-50-osjeckih-gradjevina |date=8. siječnja 2018. }}, glas-slavonije.hr, pristupljeno 7. siječnja 2018.</ref> Značaj dvorane za razvoj osječkog športa prvi je put došao do izražaja s rukometašicama [[ŽRK Osijek|ŽRK-a Osijek]] koje su [[1978.]] osvojile [[Jugoslavenski rukometni kup za žene|Kup Jugoslavije]], a 1982. i 1983. [[Europska rukometna federacija|EHF-ov]] [[Kup pobjednica kupova u rukometu (Europa)|Kup pobjednica kupova]]. Od [[1. srpnja]] [[1982.]] u dvorani se nalazi sjedište gradske tvrtke Športski objekti koja vodi brigu o športskim objektima u vlasništvu Grada, a kasnije su ondje svoja sjedišta premjestili i različiti športski klubovi.<ref>[https://issuu.com/sportskiobjektiosijek/docs/sportskiobjekti50godina_flash Športski objekti, 50 godina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210323065826/https://issuu.com/sportskiobjektiosijek/docs/sportskiobjekti50godina_flash |date=23. ožujka 2021. }}, issuu.com, pristupljeno 7. siječnja 2018.</ref> Najznačajnije međunarodno natjecanje održano u dvorani bilo je Svjetsko prvenstvo u kuglanju [[2002.]] koje je između [[19. svibnja]] i [[25. svibnja]] te godine okupilo kuglačice i kuglače iz različitih zemalja svijeta, a ostalo je zapamćeno kao posljednje koje je odigrano u disciplini 100 hitaca kod žena i 200 hitaca kod muškaraca.<ref>[http://www.kuglacki-savez-os.hr/clanak/SPUK-2002--20-4930-0-5/ SPUK 2002.], kuglacki-savez-os.hr, pristupljeno 7. siječnja 2018.</ref> Kuglačke staze su nakon završetka prvenstva premještene na [[Streljana Pampas|Streljanu Pampas]]. Krajem [[2008.]] godine otvorena je veća i suvremenija [[dvorana Gradski vrt]] koja je preuzela veliki dio športskih priredbi i koncerata, tako da je danas uporaba dvorane Zrinjevac značajno smanjena. Koriste ju [[ŽRK Osijek]], [[RK Osijek]], [[MNK Osijek]], MNK Osijek 031, RK Feniks, RK Olimpija, RK Tenja te [[I. gimnazija u Osijeku|I. gimnazija]] i [[Trgovačka i komercijalna škola „Davor Milas”]] za održavanje tjelesne kulture.<ref>[http://www.glas-slavonije.hr/347588/3/Obnova-istocnog-dijela-Zrinjevca-tek-nakon-uredjenja-dvorane Obnova istočnog dijela Zrinjevca tek nakon uređenja dvorane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180108062632/http://www.glas-slavonije.hr/347588/3/Obnova-istocnog-dijela-Zrinjevca-tek-nakon-uredjenja-dvorane |date=8. siječnja 2018. }}, glas-slavonije.hr, pristupljeno 7. siječnja 2018.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Coord|45.5551321748889|N|18.6804056167603|E|region:HR-14_type:landmark_scale:4000|display=title|format=dms}} [[Kategorija:Športske dvorane u Hrvatskoj|Osijek, Zrinjevac]] [[Kategorija:Športski objekti u Osijeku]] ht3quxko32x8q1xfb3mb49rcdbw9aw4 0 207604 7565866 7489267 2026-07-29T10:22:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565866 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = ŽNK Agram | slika = | puno ime = Ženski nogometni klub Agram | nadimak = ''Agramerke'' | godina osnivanja = [[15. veljače]] [[2000.]] | igralište = [[Stadion NŠC Stjepan Spajić|NŠC Stjepan Spajić]] | navijači = | kapacitet stadiona = | direktor = | trener = Vanja Kovač | liga = [[Prva hrvatska nogometna liga za žene|1. HNLŽ]] | sezona = [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 2. | trenutačna sezona = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1=DDA0DD |body1=DDA0DD |rightarm1=DDA0DD |shorts1=210698 |socks1=210698 | pattern_la2= |pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF }} '''Ženski nogometni klub Agram Zagreb''' [[Hrvatska|hrvatski]] je ženski [[nogomet]]ni klub iz [[Zagreb]]a. Trenutačno se natječe u [[Prva hrvatska nogometna liga za žene|Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi za žene]]. == Povijest == Osnovan je 15. veljače 2000. na inicijativu Željka Kurevije.<ref>[https://znk-agram.hr/povijest-kluba/ Povijest kluba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250719115010/https://znk-agram.hr/povijest-kluba/ |date=19. srpnja 2025. }}, ŽNK Agram Zagreb, pristupljeno 26. srpnja 2025.</ref> U sezoni [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 2024./25.|2024./25.]] prvi put u povijesti je osvojio [[Prva hrvatska nogometna liga za žene|1. HNLŽ]].<ref>Zvonimir Vanjak, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/seniorke-kadetkinje-i-pionirke-osigurale-titule-hrvatskih-prvakinja-u-nogometu-15585604 Seniorke, kadetkinje i pionirke osigurale titule hrvatskih prvakinja u nogometu], [[Sportske novosti]], objavljeno 19. svibnja 2025., pristupljeno 26. srpnja 2025.</ref> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.znk-agram.hr/ Službena web-stranica] * [https://semafor.hns.family/klubovi/649/znk-agram/ Profil], HNS Semafor {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Agram, ŽNK}} [[Kategorija:Ženski nogometni klubovi u Gradu Zagrebu|Agram]] kbjaru54qvxnd1qf2ukd1yg4qv68hxe 0 214212 7565885 6679251 2026-07-29T11:56:55Z ~2026-41995-70 368085 nepotreban uskličnik na kraju rečenice 7565885 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} '''Robert Šilić''' "Rora" bio je prvi zapovjednik satnije [[HOS]]-a koja je branila [[Vukovar]]. Rođen je [[13. rujna]] [[1967.]] g. u [[Konjic]]u u [[BiH]]. Preminuo je [[13. studenog]]a [[1991.]] u vukovarskoj bolnici, nakon teškog ranjavanja. == Biografija == Vukovarska satnija HOS-a, sastavljena od prekaljenih boraca, koji su prošli obuku u Sloveniji i u Bosiljevu, te ratišta u [[Topusko]]m, [[Barilović]]u i oslobađanje vojarni "Borongaj" i "Maršalka" u [[Zagreb]]u, pošli su pod zapovjedništvom Roberta Šilića put Vukovara, što je za većinu bio put bez povratka. U bitkama za Vukovar kao i strijeljanjem na Ovčari ubijeno je 25 pripadnika postrojbe. Inače, sama postrojba HOS-a koja je branila Vukovar nije bila veličine satnije, naime, imala je ukupno 58 boraca tj. može se reći da je bila nepotpuna satnija. No kasnijim izuzetnim učinkom postrojbe u Vukovaru (i Bogdanovcima) veliki je dio branitelja Vukovara želio stupiti u istu. Samo su neki od njih i dobili tu čast. Satnija je u Vukovaru djelovala pod 204. brigadom ZNG-a, odnosno pod zapovijedanjem vukovarskih zapovjednika, isprva Mile Dedakovića Jastreba (do njegovog odlaska iz Vukovara 12.10.1991.), a poslije toga sve do okupacije Vukovara pod zapovijedanjem Branka Borkovića Mladog Jastreba. == Vidi još == * [[Bitka za Vukovar]] * [[Domovinski rat]] * [[Stojan Vujnović]] * [[Ante Paradžik]] == Vanjske poveznice == *[http://www.youtube.com/watch?v=TZO6dUe2BzE Film o Robertu Šiliću] {{GLAVNIRASPORED:Šilić, Robert}} [[Kategorija:Časnici HOS-a]] [[Kategorija:Pripadnici Oružanih snaga RH]] [[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]] [[Kategorija:Bitka za Vukovar]] t6tfnl5syh0gn3zs4rkwy4vpjzrn2wa 102 216734 7565655 7563265 2026-07-28T16:08:42Z Fleabert 331226 Dodana Bečka škola 7565655 wikitext text/x-wiki '''Popis hrvatskih televizijskih serija''' je kronološki popis svih hrvatskih televizijskih serija koje su snimila poduzeća i/ili ustanove sa sjedištem u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. {{Proširi listu}} == 1960-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width="7%" | Godina ! width="15%" | Serije ! width="10%" | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |1961. – 1962. |[[Stoljetna eskadra (televizijska serija)|Stoljetna eskadra]] |humoristična | rowspan="12" |[[RTV Zagreb]] | align="left" |Božidar Boban, Fahro Konjhodžić, Emil Kutijaro, Dunja Rajter, Ivan Šubić, Mato Grković, Zvonimir Rogoz, Mirko Vojković |- |1963. |[[Na licu mjesta (televizijska serija)|Na licu mjesta]] |humoristična | align="left" |Fahro Konjhodžić, Mirko Kraljev, Jovan Ličina, Vera Misita, Antun Nalis, Nedim Omerbegović, Ivan Šubić, Kruno Valentić, Mirko Vojković |- |1965. |[[Tu negdje pokraj nas (televizijska serija)|Tu negdje pokraj nas]] |dramska | align="left" |Boris Buzančić, Zvonimir Črnko, Zvonimir Ferenčić, Marija Aleksić, Đurđa Ivezić, Ana Karić, Iva Marjanović, Fabijan Šovagović, Branko Špoljar, Krešimir Zidarić |- |1965. |[[Dileme (televizijska serija)|Dileme]] |dramska | align="left" |Zvonimir Ferenčić, Ana Hercigonja, Ljubo Kapor, Uglješa Kojadinović, Josip Maroti, Fabijan Šovagović, Zvonimir Torjanac, Stevo Grubić, Melanija Dugandžić |- |1966 |[[Sedma sila (televizijska serija)|Sedma sila]] |humoristična | align="left" |Ivo Kadić, Krešimir Zidarić, Semka Sokolović Bertok, Mirko Vojković, Boris Buzančić, Ivo Fici, Đurđa Ivezić, Drago Bahun, Ivo Serdar, Mija Aleksić, Nela Erzinik |- |1967. |[[Kad je mač krojio pravdu]] |dramska | align="left" |Zvonimir Črnko, Vanja Drach, Emil Kutijaro, Inge Appelt, Krešimir Zidarić, Ivan Šubić, Uglješa Kojadinović |- |1968. |[[Osa (televizijska serija)|Osa]] |humoristična | align="left" |Zdenka Heršak, Josip Bobi Marotti, Emil Glad, Ivo Serdar, Boris Buzančić, Vlado Štefančić, J. Rogulja, Boris Festini |- |1968. |[[Maratonci (televizijska serija)|Maratonci]] |humoristična | align="left" |Boris Buzančić, Ivo Serdar, Relja Bašić, Boris Festini, Špiro Guberin, Inge Apelt, Tatjana Beljakova, Helena Buljan, Petar Dobrić, Dubravka Gal, Ana Hercigonja, Zdenka Heršak, Ljubica Jović, Ana Karić, Lela Margitić, Ivo Marjanović, Dragan Milivojević, Hermina Pipinić, Rade Šerbedžija, Semka Sokolović Bertok Fabijan Šovagović, Nevenka Stipanović, Kruno Valentić, Aleksandra Violić, Mirko Vojković, Vjera Žagar Nardeli |- |1969. |[[Dnevnik Očenašeka]] |dramska | align="left" |Špiro Guberina, Mia Oremović, Ana Hercigonja, Fabijan Šovagović, Krešimir Zidarić, Zvonimir Rogoz, Uglješa Kojadinović |- |1969. |[[Sumorna jesen (televizijska serija)|Sumorna jesen]] |dramska | align="left" |Zvonimir Črnko, Sven Lasta, Magda Fodor, Helena Buljan, Iva Marjanović, Zvonimir Zoričić, Josip Marotti, Mia Oremović |- |1969. |[[Pod novim krovovima (televizijska serija)|Pod novim krovovima]] |dramska | align="left" |Ivo Serdar, Božidarka Frajt, Ljiljana Gazdić, Ana Hercigonja, Ana Karić, Stevo Krnjajić, Emil Kutijaro, Miodrag Lončar, Rade Marković, Antun Nalis, Mia Oremović, Anđeo Palašev, Edo Peročević, Stanislava Pešić, Joža Šeb |- |1969. – 1972. |[[Udruženje radoznalih]] |obiteljska | align="left" |Damir Mejovšek, Relja Bašić, Đurđa Ivezić |} == 1970-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width="7%" | Godina ! width="15%" | Serije ! width="10%" | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |1970. |[[Fiškal (televizijska serija)|Fiškal]] |dramska | rowspan="21" |[[RTV Zagreb]] | align="left" |Uglješa Kojadinović, Ratko Buljan, Špiro Guberina, Ljubica Jović, Ana Karić, Boris Miholjević, Mia Oremović, Ivo Pajić, Mustafa Nadarević |- |1970. |[[Sam čovjek (televizijska serija)|Sam čovjek]] |dramska | align="left" | Helena Buljan, Mato Grković, Rade Šerbedžija, Fabijan Šovagović |- |1970. |[[Mejaši (serija)|Mejaši]] |dramska | align="left" | Mladen Šerment, Martin Sagner, Smiljka Bencet, Eugen Franjković, Marija Aleksić Šerment, Sandra Fideršeg |- |1970. – 1971. |[[Naše malo misto]] |dramsko-humoristična | align="left" | Karlo Bulić, Asja Kisić, Boris Dvornik, Zdravka Krstulović, Vladimir Medar, Ivica Vidović, Miše Martinović, Antun Nalis, Mirko Vojković, Stjepan Štefi Pisek, Emil Kutijaro, Mate Ergović, Petar Jelaska, Ivo Marjanović |- |1970. |[[Zlatni mladić (televizijska serija)|Zlatni mladić]] |dramska | align="left" | Vanja Drach, Boris Buzančić, Ervina Dragman, Ivo Serdar, Josip Marotti, Miodrag Lončar, Fabijan Šovagović, Stjepan Bahert |- |1970. |[[Ljubav na bračni način (televizijska serija)|Ljubav na bračni način]] |dramska | align="left" |Ana Karić, Branko Pleša, Ervina Dragman, Đurđa Ivezić, Boris Miholjević, Ivo Serdar, Ivica Vidović |- |1970. – 1971. |[[Veliki i mali (televizijska serija)|Veliki i mali]] |humoristična | align="left" |Boris Buzančić, Ivan Buzančić, Sanda Langerholz, Ana Hercigonja, Zvonko Strmac |- |1971. |[[Kuda idu divlje svinje]] |dramska | align="left" | Ljubiša Samardžić, Fabijan Šovagović, Ivo Serdar, Mladen Crnobrnja, Gordan Pičuljan, Miodrag Lončar, Jovan Ličina, Svetlana Bojković, Ilija Džuvalekovski, Mirko Kraljev, Branislav Petrović, Zvonimir Torjanac, Vesna Malohodzić, Sabrija Biser |- |1971. |[[Boltine zgode i nezgode]] |dramsko-humoristična | align="left" | |- |1972. |[[Klupa u Jurjevskoj]] |dramska | align="left" | Sven Lasta, Irena Kolesar, Mato Ergović, Vlatko Vučić, Dubravko Sidor, Drago Krča, Krešimir Zidarić, Žuža Ergeny, Špiro Guberina |- |1973. |[[Ča smo na ovon svitu]] |dramska | align="left" | Boris Dvornik, Karlo Bulić, Špiro Guberina, Antun Nalis, Viktor Starčić, Zdravka Krstulović, Ante Vican, Fabijan Šovagović, Mia Sasso, Asja Kisić, Ljubo Kapor, Zorko Rajčić, Petar Jelaska, Vasja Kovačić, Ivo Erman, Tanja Knezić, Etta Bortolazzi, Nataša Maričić, Zrinka Kolak |- |1974. |[[Kapetan Mikula Mali (1974.)|Kapetan Mikula Mali]] |dramska | align="left" | Tonči Vidan, Petre Prličko, Joško Pažanin, Manojlo Cvijanović, Ratko Buljan |- |1974. |[[Čovik i po]] |humoristična | align="left" | Boris Dvornik, Zvonko Lepetić, Ante Vican, Đuro Utješanović, Petar Jelaska, Ilija Ivezić, Vida Jerman, Mate Ergović, Vlasta Knezović, Asja Kisić, Nada Subotić, Antun Nalis, Milan Srdoč, Lana Golob, Zrinka Kolak Fabijan, Lena Politeo, Zvonimir Jurič, Vasja Kovačić, Dino Dvornik, Ivo Marjanović, Mia Oremović, Špiro Guberina, Fahro Konjhodžić, Krešimir Zidarić, Ljubo Kapor |- |1974. |[[U registraturi (televizijska serija)|U registraturi]] |dramska | align="left" | Ljubica Jović, Rade Šerbedžija, Fabijan Šovagović, Mate Ergović, Stevo Krnjajić, Uglješa Kojadinović, Josip Bobi Marotti, Mirjana Majurec, Đuro Utješanović, Iva Marjanović, Vanja Drach, Edo Peročević, Rajko Bundalo, Vlasta Knezović, Vladimir Obleščuk, Jelisaveta Seka Sablić |- |1974. |[[Vrijeme za bajku (televizijska serija)|Vrijeme za bajku]] |obiteljska | align="left" |Miljenko Brlečić, Helena Buljan, Zlatko Crnković, Vlatko Dulić, Boris Miholjević, Duško Valentić, Kruno Valentić |- |1975. |[[Gruntovčani]] |dramska | align="left" | Martin Sagner, Smiljka Bencet, Zvonko Ferenčić, Mladen Šerment, Eugen Franjković, Drago Meštrović, Marija Geml, Adela Horvat |- |1975. |[[Muka svete Margarite (televizijska serija)|Muka svete Margarite]] |dramska | align="left" |Dubravka Zubović, Miljenko Brlečić, Ratko Buljan, Vlatko Dulić, Lana Golob, Špiro Guberin, Željko Mavrović, Mustafa Nadarević, Anđeo Palašev, Zoran Pokupec |- |1975. |[[Vrijeme ratno i poratno (televizijska serija)|Vrijeme ratno i poratno]] |humoristična | align="left" |Amir Bukvić, Izet Hajdarhodžić, Uglješa Kojadinović, Semka Sokolović Bertok, Kruno Valentić, Vera Zima, Sabrija Biser, Mladen Budiščak, Vanja Drah, Emil Drago, Špiro Guberin, Zdenka Heršak, Đurđa Ivezić, Zvonimir Jurić, Antun Kujavec, Lela Margitić, Dragan Milivojević, Zoran Pokupec, Žarko Potočnjak, Mile Rupčić, Martin Sagner, Branka Strmac, Ivica Vidović |- |1975. – 1976. |[[Kapelski kresovi]] |dramska | align="left" | Boris Dvornik, Vanja Drach, Pavle Vujisić, Zvonko Lepetić, Karlo Bulić, Nada Gačešić, Božidar Smiljanić, Božidar Orešković, Žarko Radić, Inge Apelt |- |1976. |[[Mali buntovnik (televizijska serija)|Mali buntovnik]] |dramska | align="left" |Slobodan Dimitrijević, Vanja Drah, Vlasta Knezović, Vedran Grgurić, Neva Rosić |- |1976. |[[Ima nade za nomade (televizijska serija)|Ima nade za nomade]] |humoristična | align="left" |Božena Kraljeva, Mia Oremović, Ivo Serdar, Mirjana Majurec, Semka Sokolović Bertok, Zlatko Vitez |- |1977. |[[Nikola Tesla (televizijska serija)|Nikola Tesla]] |dramska | rowspan="2" align="center" | [[JRT]] / RTV Zagreb | align="left" | neki od glumaca (ima ih puno) su: Rade Šerbedžija, Mustafa Nadarević, Špiro Guberina, Izet Hajdarhodžić, Petar Božović, Ratko Buljan |- |1978. |[[Mačak pod šljemom (televizijska serija)|Mačak pod šljemom]] |humoristična | align="left" | Miodrag Krivokapić, Uglješa Kojadinović, Božidar Orešković, Kruno Valentić, Zvonimir Torjanac, Drago Meštrović, Dragoljub Lazarov, Matko Raguz, Vinko Kraljević, Krešimir Zidarić, Ivo Gregurević, Mile Rupčić, Hrvoje Čulić, Mustafa Nadarević, Žarko Savić, Željko Mavrović, Edo Peročević, Gordan Piculjan, Ivo Serdar |- |1978. – 1980. |[[Punom parom (televizijska serija)|Punom parom]] |humoristična | rowspan="5" |RTV Zagreb | align="left" |Zvonko Lepetić, Vlatko Dulić, Ivo Serdar, Mustafa Nadarević, Fabijan Šovagović, Vanja Drach, Željko Mavrović, Martin Sagner, Ana Karić, Lela Margitić, Božidar Orešković, Relja Bašić, Mirjana Kauzlarić, Vlasta Knezović, Zdenka Heršak, Mirko Vojković, Uglješa Kojadinović, Franjo Majetić, Dragan Sučić, Branka Cvitković, Zlatko Madunić, Rade Marković, Minja Nikolić, Jovan Ličina, Marija Kohn, Miodrag Krivokapić, Josip Marotti, Boris Buzančić, Dragan Zarić, Rajko Bundalo, Sanda Langerholz, Dragan Milivojević, Milan Srdoč, Lena Politeo, Boris Dvornik, Vera Zima, Mladen Crnobrnja, Oto Levaj, Perica Martinović, Mirela Brekalo, Zvonimir Ferenčić |- |1979. |[[Anno domini 1573.]] |dramska | align="left" | Srđan Mimica, Marina Nemet, Fabijan Šovagović, Velimir Živojinović, Pavle Vuisić, Franjo Majetić, Zdenka Heršak, Đuro Utješanović, Zvonimir Črnko, Boris Festini, Ivica Pajer, Ljerka Boroša, Adem Čejvan, Stojan Aranđelović |- |1979. |[[Đavolje sjeme]] |drama, horor, naučno-fantastični, ratni | align="left" | Ivo Gregurević, Sven Lasta, Miodrag Krivokapić, Edo Peročević, Ratko Buljan |- |1979. |[[Svjetionik (televizijska serija)|Svjetionik]] |avanturistička | align="left" | Zvonko Lepetić, Boris Dvornik, Đuro Utješanović, Uglješa Kojadinović, Božidarka Frajt |- |1979. |[[Prizori iz obiteljskog života (televizijska serija)|Prizori iz obiteljskog života]] |humoristična | align="left" |Karlo Bulić, Dragan Milivojević, Mustafa Nadarević, Perica Martinović, Željko Mavrović, Lela Margitić, Zlata Petković, Lena Politeo, Nedim Prohić, Martin Sagner |} == 1980-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width=7% | Godina ! width=15% | Serije ! width=10% | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |1980. – 1981. |[[Velo misto]] |dramsko-humoristična | rowspan="4" align="center" | [[RTV Zagreb]] | align="left"| Boris Dvornik, Zdravka Krstulović, Mustafa Nadarević, Špiro Guberina, Mate Ergović, Ines Fančović, Mira Furlan, Mladen Barbarić, Vlasta Knezović, Uglješa Kojadinović, Milan Štrljić, Aljoša Vučković, Danko Ljuština, Ivo Gregurević, Ljubo Kapor, Fabijan Šovagović, Boris Buzančić, Duško Valentić, Ratko Buljan, Mirjana Majurec, Zlatko Madunić, Ivica Vidović, Etta Bortolazzi, Antun Nalis, Josip Genda |- |1981. |[[Jelenko]] |dramska | align="left"| Milan Luketić, Ramiz Pašić, Zvonko Lepetić, Špiro Guberina, Fabijan Šovagović, Ivo Serdar, Rade Marković, Zlatko Madunić, Marija Sekelez, Miloš Kandić, Finka Budak, Miroslav Mrđa, Željko Kovačević, Zvonko Grdić, Izeta Sinanović |- |1981. |[[Nepokoreni grad (televizijska serija)|Nepokoreni grad]] |dramska | align="left"| neki od glumaca (ima ih mnogo) su: Mustafa Nadarević, Ivo Krištof, Mihailo Janketić, Jelisaveta Sablić, Gordan Piculjan, Nikola Gec, Petar Buntić, Pero Kvrgić |- |1982. |Nevolje jednog Branimira |dramska | align="left"|Mirko Baučić, Mustafa Nadarević, Mirjana Kauzlarić, Uglješa Kojadinović |- |1982. – 1997. |[[Smogovci]] |dramsko-humoristična |RTV Zagreb / HRT | align="left"| Tomislav Štriga, Damir Šaban, Ivica Zadro, Mario Mirković, Željko Bilen, Edin Breški, Slavica Knežević, Đorđe Rapajić, Ilija Ivezić, Omer Alin, Boris Mirković, Anamarija Petričević, Višnja Babić, Slavko Brankov, Božidar Košćak, Mira Furlan, Gorana Stepanić, Maja Ružić, Emil Glad, Marko Majer, Edvin Dautović, Ksenija Pajić, Hermina Pipinić, Irena Tomasov, Sanda Langerholz, Barbara Rocco |- |1983. |[[Kiklop (1982.)|Kiklop]] |dramska | rowspan="14" |RTV Zagreb | align="left"|Frano Lasić, Marija Baksa, Ljuba Tadić, Rade Šerbedžija, Mira Furlan, Relja Bašić, Zvonimir Rogoz, Karlo Bulić, Zdenka Heršak, Mustafa Nadarević, Dragan Milivojević, Ivo Ban, Mira Bosanac, Vlatko Dulić, Zoran Gogić, Ivo Gregurević, Duško Gruborović, Hrvoje Kovačić, Đorđe Rapajić |- |1983. |[[Zamke (televizijska serija)|Zamke]] |dramska | align="left"|Duško Gojić, Marko Nikolić, Ivo Gregurević, Vanja Drah, Tomislav Rališ, Miro Šegrt, Damir Šaban, Zvonimir Zoričić, Milan Štrljić, Vinko Kraljević, Enes Kišević, Antun Tudić, Božidar Orešković, Mladen Budiščak, Zdenko Jelčić, Krunoslav Šarić, Slobodan Dimitrijević, Tom Stojković |- |1984. |[[Gabrijel (televizijska serija)|Gabrijel]] |humoristična | align="left"|Boris Buzančić, Cynthia Asperger, Darko Janeš, Dubravka Miletić, Predrag Petrović, Zvonimir Zoričić, Semka Sokolović, Koraljka Hrs, Vanja Drah, Mirjana Majurec, Zvonimir Torjanac, Zoran Pokupec, Lela Margitić |- |1984. |[[Inspektor Vinko]] |humoristična | align="left" | Ivica Vidović, Zoja Odak, Marija Kohn, Relja Bašić, Franjo Majetić, Božidar Orešković, Rade Špicmiler, Branka Strmac, Mustafa Nadarević, Perica Martinović, Lela Margitić, Jagoda Antunac, Smiljka Bencet |- |1984. |[[Lažeš, Melita (televizijska serija)|Lažeš, Melita]] |dramsko-humoristična | align="left"| Gorana Stepanić, Danko Ljuština, Ladislav Vrgoč, Branka Cvitković, Žarko Potočnjak, Mustafa Nadarević, Zvonko Lepetić, Toni Moškov, Snežana Trajković |- |1984. |[[Prosjaci i sinovi]] |dramska | align="left"| Fabijan Šovagović, Rade Šerbedžija, Stjepan Puljić, Vlasta Knezović, Milan Srdoč, Iva Marjanović, Antun Kujavec, Biserka Alibegović, Zlatko Madunić, Zdenka Trach, Špiro Guberina, Zvonko Lepetić, Ilija Ivezić, Uglješa Kojadinović, Tana Mascarelli, Miloš Kandić, Nikola Car, Mladen Crnobrnja, Mustafa Nadarević, Ivo Fici |- |1985. |[[Ne daj se, Floki (televizijska serija)|Ne daj se, Floki]] |dramsko-humoristična | align="left"| Mladen Crnobrnja, Jagoda Kralj, Mario Vuk, Franjo Majetić, Zdenka Heršak, Zvonimir Torjanac, Zoran Pokupec, Otokar Levaj, Mirjana Pičuljan |- |1985. |[[Hrvatski narodni preporod (televizijska serija)|Hrvatski narodni preporod]] |dramska | align="left"|Ena Begović, Mirela Brekalo, Miljenko Brlečić, Dragan Despot, Željan Klusterka, Vlasta Knezović, Edo Peročević, Boško Petrović, Alma Prica, Matko Raguž, Tomislav Rališ, Mladen Raukar, Rade Šerbedžija, Mladen Vasari, Borut Vidošević |- |1985. |[[Hajdučki gaj (televizijska serija)|Hajdučki gaj]] |dramska | align="left"|Pavle Vuisić, Zvonko Lepetić, Vlatko Dulić, Siniša Popović, Radko Polič, Perica Martinović, Gita Serman Kopljar, Ivo Gregurević, Milan Štrljić, Alen Gašparac, Gorana Stepanić, Pavle Balenović, Slavko Brankov, Rikard Brzeska, Emil Drago, Slavko Juraga, Ivo Krištof, Danko Ljuština, Jadranka Matković |- |1986. |[[Dosije (televizijska serija)|Dosije]] |kriminalistička | align="left"|Krunoslav Šarić, Milan Plećaš, Predrag Petrović, Dejan Aćimović, Biserka Alibegović, Ljiljana Bogojević, Peter Karsten, Josip Genda, Ivo Gregurević, Špiro Guberin, Siniša Juričić, Franjo Majetić, Zoja Odak, Ksenija Pajić, Radko Polič, Richard Simonelli, Božidar Smiljanić, Zvonimir Torjanac, Duško Valentić, Kostadinka Velkovska |- |1986. – 1987. |[[Putovanje u Vučjak]] |dramska | align="left"| Rade Šerbedžija, Mustafa Nadarević, Milena Dravić, Mira Furlan, Miljenko Brlečić, Zvonimir Ferenčić, Stevo Krnjajić, Edo Peročević, Danilo Popržen, Đuro Utješanović, Dragutin Lesnik, Drago Mitrović, Ivica Zadro, Duško Gruborović, Zvonko Lepetić, Perica Martinović, Dragan Milivojević, Slobodan Milovanović, Dražen Nikolić, Gordan Pičuljan, Mladen Šerment, Božidar Smiljanić, Miodrag Krivokapić |- |1988. |[[Večernja zvona (televizijska serija)|Večernja zvona]] |dramska | align="left"| Rade Šerbedžija, Petar Božović, Ljiljana Blagojević, Neda Arnerić, Mustafa Nadarević, Miodrag Krivokapić, Lidija Jenko, Stevo Žigon, Zijah Sokolović, Matko Raguž, Zdenko Jelić, Kruno Šarić |- |1988. |[[Zagrljaj (televizijska serija)|Zagrljaj]] |dramska | align="left"|Rade Šerbedžija, Mustafa Nadarević, Zijah Sokolović, Zdenka Anušić, Boris Dvornik, Tonko Lonza, Ena Begović, Ivica Vidović, Zvonimir Zoričić, Boris Festini, Zlatko Madunić, Nada Abrus, Žarko Potočnjak, Bernarda Oman, Nenad Srdelić, Marija Kon, Milka Podrug Kokotović, Mladen Šerment, Zlatko Vitez |- |1989. |[[Ptice nebeske (televizijska serija)|Ptice nebeske]] |dramska | align="left" | Zijad Gračić, Žarko Potočnjak |} == 1990-ih == {| class="wikitable" |+ !Godina !Serije !Format !Premijerno prikazano na !Glumci (glavni) |- |1990. listopad |[[Neuništivi (televizijska serija)|Neuništivi]] (Hokejaši) |dramsko-humoristična |[[RTV Zagreb]] |Martin Sagner, Smiljka Bencet, Eugen Franjković, Zvonimir Ferenčić, Nikola Novosel, Boris Dvornik, Zdravka Krstulović, Velimir Bata Živojinović, Jovan Janićijević Janaćko, Ružica Sokić, Nada Blam, Relja Bašić, Zvonko Strmac, Kostadinka Velkovska, Vida Jerman, Semka Sokolović-Bertok, Antun Nalis, Mia Begović, Ksenija Marinković |- |1990. |[[Tuđinac (televizijska serija)|Tuđinac]] |dramska |RTV Zagreb / HRT |Dragan Despot, Sanja Vejnović, Miljenko Brlečić, Dejan Aćimović, Inge Apelt, Božidar Boban, Ljubo Ćelan, Darko Čurdo, Saša Dabetić, Mira Furlan, Špiro Guberina, Marija Kon, Miladin Krišković, Branka Lončar, Iva Marjanović, Maro Martinović, Miše Martinović, Branko Menićanin |- |1990. |[[Operacija Barbarossa (televizijska serija)|Operacija Barbarossa]] |dramsko-humoristična | rowspan="10" |[[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] |Kruno Martinović, Nikola Pokupčić, Dora Lipovčan, Mario Vuk |- |1990. |[[Tražim srodnu dušu (televizijska serija)|Tražim srodnu dušu]] |dramska |Ivica Vidović, Ena Begović, Veronika Kovačić, Vjera Žagar Nardeli, Krešimir Zidarić, Otokar Levaj, Vera Zima, Mladen Crnobrnja, Ivka Dabetić, Koraljka Hrs, Ana Karić, Vlasta Knezović, Jadranka Matković, Vanja Matujec, Rene Medvešek, Žarko Savić, Inge Apelt, Antonia Čutić, Branka Cvitković |- |1991. |[[Dirigenti i mužikaši]] |dramska |Sven Medvešek, Nataša Dorčić, Smiljka Bencet, Vanja Drach, Polde Bibič, Zvonimir Ferenčić, Inge Appelt, Vili Matula, Cintija Ašperger, Željko Königsknecht, Nina Erak-Svrtan, Jadranka Matković, Zvonimir Torjanac, Radoslav Spitzmuller, Nikola Novosel, Rajko Minković, Drago Bahun, Antonia Ćutić, Goran Grgić |- |1991. – 1995. |[[Jel' me netko tražio?]] |humoristična | |- |1992. |[[Zlatko i detektivi]] |dramska | |- |1997. |[[Komedijice]] |dramska | |- |1998. |[[Kontesa Dora (1993.)|Kontesa Dora]] |dramska | |- |1998. |[[Obiteljska stvar (televizijska serija)|Obiteljska stvar]] |dramska |Jelena Miholjević, Ljubomir Kerekeš, Katarina Bistrović-Darvaš, Boris Svrtan, Hrvoje Klobučar, Dubravka Ostojić, Frano Lasić, Goran Malus, Ivan Pilić, Lela Margitić, Vjenceslav Kapural, Ružica Lorković |- |1999. |[[Ljubav ili smrt (televizijska serija)|Ljubav ili smrt]] |dramska |Sven Madžarević, Luka Petrušić, Daina Oniunas Pusić, Ana Majstor, Tamara Kučinović, Mladen Vujičić, Borna Sor, Zorko Sirotić, Marija Boflan, Damir Petravić, Danijel Artenjak, Ivan Krstić, Matija Kezele |- |1999. |[[Naša kučića, naša slobodica]] |dramska | |} == 2000-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width=7% | Godina ! width=15% | Serije !Sezona !Epizoda ! width="10%" | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |2000. – 2002. |[[Naši i vaši]] |2 |23 |humoristična |[[HRT]] | align="left"| Hrvoje Klobučar, Dijana Bolanča, Slavko Brankov, Mirjana Majurec, Emil Glad, Filip Radoš, Mirela Brekalo, Semka Sokolović-Bertok, Vedran Mlikota, Ljubomir Kerekeš, Galiano Pahor |- |2002. |[[Obećana zemlja (televizijska serija)|Obećana zemlja]] |1 |20 |humoristična |[[Otvorena televizija|OTV]] | align="left"| Željko Pervan, Emir Hadžihafizbegović, Zlatan Zuhrić-Zuhra, Mladen Horvat, Ahmed A El Rahim, Đuro Utješanović, Ljubo Kapor, Boris Buzančić |- |2002. |[[Novo doba (televizijska serija)|Novo doba]] |1 |5 |dramska |align="center" rowspan="4"| HRT | align="left"| Mustafa Nadarević, Milan Štrljić, Ksenija Pajić, Lucija Šerbedžija, Žarko Radić, Bruna Bebić-Tudor, Milan Pleština, Špiro Guberina, Ante Čedo Martinić, Joško Lokas, Leon Lučev |- |2004. |[[Zlatni vrč]] |1 |18 |humoristična | align="left"| Danko Ljuština, Ljubomir Kerekeš, Ecija Ojdanić, Dražen Kühn, Goran Grgić, Nenad Cvetko, Damir Lončar, Borko Perić, Vedran Mlikota, Goran Navojec, Suzana Nikolić |- |2004. |[[Duga mračna noć (2004.)|Duga mračna noć]] |1 |13 |dramska | align="left"| Boris Dvornik, Ivo Gregurević, Goran Višnjić, Goran Navojec, Vilim Matula, Suzana Nikolić, Mustafa Nadarević, Tarik Filipović, Katarina Bistrović Darvaš, Žarko Potočnjak, Goran Grgić, Vera Zima, Krešimir Mikić, Boris Svrtan, Danko Ljuština, Marija Kohn |- |2004. – 2005. |[[Villa Maria]] |1 |160 |telenovela | align="left"| Jelena Veljača, Damir Markovina, Ksenija Pajić, Žarko Radić, Ante Čedo Martinić, Barbara Vicković, Lukrecija Brešković, Mislav Čavajda, Mia Begović, Nives Ivanković, Nada Gačešić-Livaković, Slaven Knezović, Maja Petrin, Frano Lasić, Vida Jerman, Boris Miholjević, Sven Madžarević, Slavko Juraga, Miljenka Androić, Đorđe Kukuljica, Jelena Perčin, Csilla Barath, Ankica Dobrić, Pero Juričić, Mario Valentić, Petra Dugandžić, Davor Garić, Boris Bakal |- |2004. – 2008. |[[Zabranjena ljubav]] |4 |805 |sapunica |[[RTL (Hrvatska)|RTL Televizija]] | align="left"| Zoran Pribičević, Anita Berisha, Mario Valentić, Mario Mohenski, Marin Knežević, Filip Riđički, Vanja Matujec, Marija Kobić, Sanja Vejnović, Petra Kurtela, Dražen Mikulić, Katja Zubčić, Velimir Čokljat, Antonija Šola, Mirna Medaković, Marina Poklepović, Ivan Martinec, Nada Rocco, Dejan Marcikić, Vesna Tominac Matačić, Mirsad Tuka, Jelena Perčin, Mario Mlinarić, Marko Čabov, Jozo Šuker, Vladimir Tintor, Maja Petrin , Robert Plemić, Zoran Gogić, Anđela Ramljak, Frano Lasić, Danira Gović, Lorena Nosić |- |2004. – 2007. |[[Naša mala klinika]] |4 |112 |humoristična |[[Nova TV]] | align="left"| Igor Mešin, Enis Bešlagić, Ivica Vidović, Rene Bitorajac, Dubravka Ostojić, Goran Navojec, Ranko Zidarić, Jadranka Đokić, Filip Šovagović, Bojana Gregorić, Damir Lončar, Filip Nola, Jos Zalokar, Dženita Imamović |- |2005. |[[Kad zvoni?]] |1 |20 |humoristična |align="center" rowspan="2"| HRT | align="left"| Iva Šulentić, Marko Makovičić, Robert Bošković, Jelena Hadži-Manev, Marko Jelić, Judita Franković, Maja Kanurić |- |2005. – 2010. |[[Bitange i princeze]] |5 |108 |humoristična | align="left"| Rene Bitorajac, Tarik Filipović, Mila Elegović, Nataša Dangubić, Hrvoje Kečkeš, Predrag Vušović, Dražen Čuček, Mile Kekin, Mila Krajcar |- |2005. – 2006. |[[Bumerang (televizijska serija)|Bumerang]] |2 |52 |humoristična |Nova TV | align="left"| Daria Knez, Ljubomir Kerekeš, Zlatan Zuhrić, Luka Dragić, Csilla Barath Bastaić, Ksenija Marinković, Dušan Bućan, Hana Hegedušić, Luka Petrušić, Draško Zidar, Marija Škaričić |- |2005. – 2010. |[[Luda kuća (televizijska serija)|Luda kuća]] |5 |173 |humoristična |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Ljubo Zečević, Jelena Miholjević, Nada Gačešić-Livaković, Branko Meničanin, Goran Grgić, Ljubo Kapor, Marinko Prga, Ivan Glowatzsky, Matija Prskalo, Vera Zima |- |2005. – 2006. |[[Ljubav u zaleđu]] |1 |175 |telenovela | align="left"| Maja Noveljić-Romčević, Filip Juričić, Iva Visković, Zijad Gračić, Ksenija Pajić, Kristina Krepela, Nenad Stojmenović, Jelena Veljača, Tamara Garbajs, Ines Bojanić, Darko Janeš, Zlatko Ožbolt |- |2006. – 2014. |[[Odmori se, zaslužio si]] |5 |73 |humoristična | align="left"| Ivo Gregurević, Vera Zima, Goran Navojec, Igor Mešin, Ksenija Marinković, Zoran Čubrilo, Žarko Potočnjak, Otokar Levaj, Goran Grgić, Dora Fišter, Ecija Ojdanić, Siniša Popović, Enis Bešlagić |- |2006. – 2011. |[[Bibin svijet]] |4 |72 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Ana Begić, Janko Rakoš, Enes Vejzović, Slavica Knežević, Amar Bukvić, Željko Duvnjak, Matija Jakšeković, Valdemar Kušan, Duška Jurić, Sven Šestak |- |2006. – 2007. |[[Cimmer fraj]] |2 |77 |humoristična |Nova TV | align="left"| Zlatan Zuhrić, Arijana Čulina, Enis Bešlagić, Jelena Lopatić, Marija Borić, Jasmin Telalović, Žarko Radić, Ljiljana Bogojević, Željko Vukmirica |- |2006. – 2007. |[[Obični ljudi (televizijska serija)|Obični ljudi]] |1 |170 |telenovela |HRT | align="left"| Aljoša Vučković, Lela Margitić, Vanessa Radman, Ana Majhenić, Helena Minić, Zijad Gračić, Vlasta Ramljak, Petar Ćiritović, Janko Popović-Volarić, Marijana Mikulić, Ksenija Pajić, Tamara Garbajs - Šintić, Zrinka Kušević, Ozren Opačić, Robert Kurbaša |- |2006. – 2021. |[[Nad lipom 35]] |3 |116 |humoristična |Nova TV | align="left"| Ivica Zadro, Slavko Pintarić, Branimir Vidić, Tomislav Štriga, Hrvoje Grčević, Mario Valentić, Elizabeta Kukić |- |2006. – 2007. |[[Kazalište u kući]] |1 |28 |humoristična |HRT | align="left"| Leon Lučev, Daria Knez, Ksenija Marinković, Jelena Lopatić, Mislav Ivaci, Ecija Ojdanić, Željko Königsknecht, Mustafa Nadarević, Tarik Filipović |- |2006. |[[Balkan Inc.]] |1 |13 |kriminalistička |align="center" rowspan="2"| Nova TV | align="left"| Ivo Ban, Ivan Brkić, Aleksandar Cvjetković, Nina Ivanič, Nives Ivanković, Tina Gorenjak, Goran Grgić, Damir Markovina, Boris Mihalj, Mustafa Nadarević, Stjepan Perić, Matija Vastl, Sanja Vejnović, Mladen Vulić, Branko Završan |- |2007. – 2008. |[[Zauvijek susjedi]] |1 |180 |humoristična | align="left"| Ljubomir Kerekeš, Darko Janeš, Slaven Knezović, Franjo Jurčec, Tamara Šoletić, Jelena Vukmirica, Lucija Hranjec, Sonja Kovač, Antonija Stanišić, Karlo Franić, Damir Poljičak, Denis Šelendić, Petar Tikvedžija, Milan Orlović, Goran Bogdan, Mario Valentić, Dubravko Đuran, Sandra Lončarić, Hrvoje Klobučar, Denis Bašić |- |2007. – 2008. |[[Ponos Ratkajevih]] |1 |180 |telenovela |HRT | align="left"| Božidar Alić, Sanja Vejnović, Ljubica Jović, Jako Popović Volarić, Marijana Mikulić, Mia Begović, Ana Vilenica, Ivana Bolanča, Zijad Gračić, Vanessa Radman, Amar Bukvić, Aleksandar Srećković |- |2007. – 2008. |[[Ne daj se, Nina]] |1 |55 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Lana Gojak, Robert Kurbaša, Kristina Krepela, Petar Ćiritović, Bojana Ordinačev, Andrija Milošević, Edvin Liverić, Vanda Božić, Linda Begonja, Ivana Boban, Hana Hegedušić, Jasna Beri, Ljubo Zečević, Edis Žilić, Ankica Dobrić, Ante Čedo Martinić, Kristina Bajza, Saša Buneta, Ivan Pelušić, Anica Kovačević |- |2007. |[[Operacija Kajman (televizijska serija)|Operacija Kajman]] | | |humoristična |Nova TV | align="left"| Leon Lučev, Bojan Navojec, Dražen Kuhn, Ecija Ojadnić |- |2007. – 2008. |[[Dobre namjere]] |1 |62 |dramska |align="center" rowspan="4"| HRT | align="left"| Enes Vejzović, Jelena Perčin, Goran Grgić, Dolores Lambaša, Leona Paraminski, Dražen Šivak, Kristijan Ugrina, Biserka Ipša, Božidar Orešković, Sreten Mokrović, Elvis Bošnjak, Sandra Lončarić, Dora Fišter, Goran Koši |- |2007. – 2008. |[[Urota (televizijska serija)|Urota]] |1 |12 |kriminalistička | align="left"| Robert Kurbaša, Jelena Veljača, Zijad Gračić, Ksenija Pajić, Božidar Orešković, Duško Valentić, Dušan Bućan, Aleksandar Srećković, Slaven Knezović, Branislav Tomašević, Lena Bogdanović, Petar Ćiritović |- |2008. |[[Tužni bogataš]] |1 |4 |kriminalistička | align="left"| Damir Lončar, Kristijan Ugrina, Siniša Popović, Predrag Vušović, Slavica Knežević, Goran Grgić, Zvonimir Zoričić, Anita Matić, Alen Šalinović, Luka Peroš, Daniela Čolić-Prižmić |- |2008. – 2014. |[[Stipe u gostima]] |7 |130 |humoristična | align="left"| Filip Radoš, Suzana Nikolić, Vedran Mlikota, Alen Šalinović, Lela Margitić, Lana Barić, Hrvoje Kečkeš, Frano Mašković, Areta Ćurković, Dražen Kühn, Inge Appelt, Željko Duvnjak, Borko Perić, Nail Hasanović, Ksenija Marinković, Predrag Vušović , Nada Rocco, Karla Brbić, Helena Minić, Marijana Mikulić |- |2008. – 2009. |[[Bračne vode (hrvatska inačica)|Bračne vode]] |1 |26 |humoristična |align="center" rowspan="3"| Nova TV | align="left"| Damir Lončar, Hrvoje Zalar, Mila Elegović, Sonja Kovač, Mirela Videk, Vid Mekinić, Igor Mešin, Jadranka Đokić |- |2008. |[[Hitna 94]] |1 |16 |dramska | align="left"| Jelena Perčin, Alen Liverić, Vesna Tominac Matačić, Hrvoje Barišić, Petra Dugandžić, Ante Krstulović, Tena Jeić Gajski, Ozren Opačić, Sandra Lončarić, Saša Anočić, Lucija Šerbedžija |- |2008. |[[Zakon ljubavi]] |1 |60 |telenovela | align="left"| Vanessa Radman, Petar Ćiritović, Zijad Gračić, Lucija Hranjec, Filip Juričić, Ankica Dobrić, Ivica Pucar, Marija Omaljev-Grbić, Slavko Juraga, Jasna Odorčić, Mario Mlinarić, Dolores Lambaša, Helena Minić, Danijela Stanić Sejdinović, Vladimir Tintor, Maja Petrin, Bojana Ordinačev, Ranko Zidarić, Ivana Bolanča |- |2008. – 2009. |[[Sve će biti dobro]] |1 |180 |telenovela |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Bojana Gregorić, Goran Grgić, Milan Pleština, Leonora Surian, Janko Popović Volarić, Božidar Orešković |- |2008. – 2010. |[[Mamutica (televizijska serija)|Mamutica]] |2 |40 |kriminalistička | align="left"| Sreten Mokrović, Ljubomir Kerekeš, Ecija Ojdanić, Ivo Gregurević, Filip Križan, Olga Pakalović, Mislav Čavajda, Nataša Janjić |- |2009. |[[Zakon!]] |1 |24 |humoristična | align="left"| Stojan Matavulj, Robert Ugrina, Nenad Cvetko, Sven Šestak, Ines Bojanić, Angel Palašev, Ivica Pucar |- |2009. |[[Moja 3 zida]] |1 |20 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Jadranka Đokić, Ozren Grabarić, Jerko Marčić, Areta Ćurković, Hrvoje Barišić, Marko Makovičić, Csilla Barath Bastaić, Dražen Šivak |- |2009. – 2010. |[[Periferija city]] |1 |14 |humoristična |align="center" rowspan="2"| Nova TV | align="left"| Ivo Gregurević, Meliha Fakić, Marija Kohn, Jadran Puharić, Mia Begović, Predrag Vušović, Vedran Mlikota, Ivana Roščić, Tomislav Martić, Marinko Prga, Branimir Vidić, Filip Radoš |- |2009. – 2011. |[[Najbolje godine (televizijska serija)|Najbolje godine]] |2 |318 |telenovela | align="left"| Janko Popović Volarić, Katarina Radivojević, Amar Bukvić, Asja Jovanović, Velimir Čokljat, Jasna Odorčić, Robert Jozinović, Duško Valentić, Livia Drinovac, Marija Borić, Hrvoje Horvat, Petra Cicvarić, Karlo Ferenčak, Žarko Potočnjak, Svjetlana Magdić, Mirta Zečević, Leona Paraminski, Ivana Bolanča i ostali |- |2009. – 2010. |[[Dolina sunca (telenovela)|Dolina sunca]] |1 |210 |telenovela |HRT | align="left"| Ana Vilenica, Ivan Herceg, Bojana Gregorić, Robert Kurbaša, Petar Ćiritović, Nadežda Perišić-Nola, Ranko Zidarić |} == 2010-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width=7% | Godina ! width=15% | Serije !Sezona !Epizoda ! width="10%" | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |2010. |[[Dome, slatki dome]] |1 |18 |humoristična |align="center" rowspan="2"| [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] | align="left"| Ljubica Jović, Inge Appelt, Špiro Guberina, Ivica Vidović, Boris Miholjević, Branka Cvitković, Božidar Smiljanić, Vlatko Dulić, Duško Modrinić, Nebojša Borojević, Katarina Perica, Luka Juričić, Jelena Hadži-Manev |- |2010. |[[Tito (televizijska serija)|Tito]] |1 |12 |dramsko-biografska | align="left"| Boris Svrtan, Ivo Gregurević, Goran Višnjić, Nataša Janjić, Goran Navojec, Mirjana Rogina, Tarik Filipović, Goran Grgić, Suzana Nikolić, Borko Perić, Vedran Mlikota, Predrag Vušović, Ljubomir Kerekeš, Zvonimir Zoričić, Damir Lončar, Igor Mešin, Žarko Potočnjak, Hrvoje Kečkeš, Filip Radoš, Kristijan Ugrina, Adam Končić, Darko Janeš |- |2010. |[[Instruktor (televizijska serija)|Instruktor]] |1 |12 |humoristična | align="center" | [[RTL (Hrvatska)|RTL Televizija]] | align="left"| Stjepan Perić, Damir Rončević, Sven Medvešek |- |2010. |Lov u mutnom | colspan="2" |Pilot epizoda |humoristična | align="center" |Nova TV | align="left" |Ljubomir Kerekeš, Hrvoje Kečkeš, Tamara Šoletić, Jasna Odorčić, Dušan Bućan |- |2011. – 2022. |[[Krv nije voda (televizijska serija)|Krv nije voda]] |7 |256 |humoristična | rowspan="2" |RTL Televizija | align="left" | Svaka epizoda ima različite glumce |- |2011. – 2013. |[[Ruža vjetrova (televizijska serija)|Ruža vjetrova]] |2 |345 |telenovela | align="left" | |- |2011. – 2012. |[[Loza (televizijska serija)|Loza]] |1 |16 |dramska |HRT | align="left"| Žarko Radić, Snježana Sinovčić-Šiškov, Leona Paraminski, Vicko Bilandžić, Goran Marković, Špiro Guberina, Franka Klarić, Kaja Toma Branica, Jakov Milošević, Milan Štriljić, Ksenija Pajić, Marko Cindrić |- |2011. |[[Pod sretnom zvijezdom (telenovela)|Pod sretnom zvijezdom]] |1 |75 |telenovela |align="center" rowspan="2"| [[Nova TV]] | align="left"| Mila Elegović, Linda Begonja, Mirna Medaković, Sandra Lončarić, Hrvoje Barišić, Ranko Zidarić, Zijad Gračić, Robert Kurbaša, Petar Ćiritović, Mirjana Majurec, Dean Krivačić, Nela Kocsis, Barbara Nola, Aleksandar Srećković, Neda Arnerić, Tara Rosandić, Katarina Čas, Tamara Loos, Anita Dujić, Mia Biondić, Marko Cindrić, Nikša Marinović, Mario Valentić, Jasmin Mekić, Petra Kurtela |- |2011. – 2013. |[[Larin izbor]] |2 |347 |telenovela | align="left"| Doris Pinčić, Ivan Herceg, Filip Juričić, Jana Milić, Ecija Ojdanić, Frane Perišin, Jagoda Kumrić, Dino Rogić, Stefan Kapičić, Ornela Vištica, Helena Buljan, Marija Kohn, Sanja Vejnović, Edita Karađole, Petra Dugandžić, Barbara Nola, Mladen Vulić, Tamara Garbajs |- |2011. – 2012. |[[Provodi i sprovodi]] |1 |20 |humoristična |HRT | align="left"| Ksenija Marinković, Dražen Kühn, Goran Grgić, Bojan Navojec, Marija Škaričić, Slobodan Milovanović, Jan Kerekeš, Aleksandra Stojaković, Milivoj Beader |- |2012. |[[Ah, taj Ivo!]] | colspan="2" |Pilot epizoda |humoristična |Nova TV | align="left"| Duško Modrinić, Vedran Mlikota, Marija Kohn, Nataša Dangubić, Linda Begonja, Mirela Videk, Silvio Vovk |- |2012. |[[Nedjeljom ujutro, subotom navečer]] |1 |15 |humoristična |align="center" rowspan="2"| HRT | align="left"| Igor Kovač, Iva Babić, Filip Riđički, Dado Ćosić, Iva Mihalić, Marina Redžepović, Ivo Gregurević, Asja Jovanović, Ksenija Marinković, Lela Margitić, Vinko Kraljević, Dušan Bućan, Mirna Medaković, Jasmin Telalović, Anže Zevnik |- |2013. – 2018. |[[Počivali u miru]] |3 |32 |dramska | align="left"| Judita Franković, Miodrag Krivokapić, Dragan Despot, Nina Violić, Danko Ljuština, Anja Šovagović Despot, Goran Navojec, Jelena Miholjević, Luka Dragić, Boris Cavazza, Daria Lorenci, Bruna Bebić Tudor, Boris Svrtan, Ozren Grabarić, Ivan Ožegović, Hrvoje Kečkeš, Bojan Navojec, Jernej Šugman, Helena Minić Matanić, Dejan Aćimović, Mladen Vulić, Tena Nemet Brankov, Zijad Gračić, Katarina Strahinić |- |2013. |[[Stella (televizijska serija)|Stella]] |1 |14 |dramsko-glazbena |Nova TV | align="left"| Sementa Rajhard, Vanda Winter, Bojana Gregorić, Nebojša Glogovac, Stjepan Perić, Petra Dugandžić, Ivan Glowatzky, Mladen Vulić, Linda Begonja, Mislav Čavajda, Amar Bukvić, Mate Gulin, Vedran Komerički |- |2013. |[[Na terapiji (televizijska serija)|Na terapiji]] |1 |45 |dramska |HRT | align="left"| Elvis Bošnjak, Ana Karić, Leon Lučev, Goran Bogdan, Dijana Vidušin, Iva Babić, Nina Violić, Žarko Savić, Frano Mašković, Suzana Nikolić |- |2013. – 2014. |[[Zora dubrovačka]] |1 |161 |telenovela |Nova TV | align="left"| Barbara Bilić, Boris Ler, Ines Bojanić, Alen Liverić, Dragan Despot, Ana Kvrgić, Vanessa Radman, Jelena Perčin, Momčilo Otašević, Ivana Horvat, Amar Bukvić, Jolanda Tudor, Sandra Lončarić, Jasmin Mekić, Mira Perić Kraljik, Iva Vujanić, Tamara Garbajs, Zdenko Jelčić, Dušan Gojić, Rada Mrkšić |- |2013. – 2014. |[[Tajne (televizijska serija)|Tajne]] |1 |140 |telenovela |RTL Televizija | align="left"| Jelena Jovanova, Filip Juričić, Ksenija Pajić, Aleksandar Cvjetković, Monika Mihajlović, Stjepan Perić, Jasna Bilušić, Mladen Čutura, Mladen Kovačić, Katarina Baban, Amar Selimović, Mirta Zečević |- |2014. |[[Glas naroda]] |1 |18 |humoristična |HRT | align="left"| Draško Zidar, Mirela Brekalo, Marijana Mikulić, Roko Sikavica, Damir Poljičak, Frano Mašković |- |2014. |[[Markov trg (televizijska serija)|Markov trg]] | colspan="2" |Pilot epizoda |satira |align="center" rowspan="2"| RTL Televizija | align="left"| Tarik Filipović, Željko Konigsknecht, Nikola Kojo, Emir Hadžihafizbegović, Lana Barić, Ozren Grabarić, Mia Biondić, Ranko Zidarić, Vedran Mlikota |- |2014. – 2015. |[[Vatre ivanjske]] |1 |140 |telenovela | align="left"| Nevena Ristić, Slaven Španović, Filip Juričić, Ksenija Pajić, Aleksandar Cvjetković, Frane Perišin, Linda Begonja, Ana Begić, Iva Mihalić, Barbara Nola, Alen Liverić, Marko Cindrić, Jan Kerekeš, Ema-Ursula Stojković |- |2014. – 2016. |[[Kud puklo da puklo (televizijska serija)|Kud puklo da puklo]] |2 |350 |telenovela |Nova TV | align="left"| Momčilo Otašević, Mirna Medaković, Miran Kurspahić, Janko Popović Volarić, Sanja Vejnović, Željko Pervan, Milan Štrljić, Miodrag Krivokapić, Barbara Vicković, Ecija Ojdanić, Asim Ugljen, Žarko Radić, Vladimir Posavec Tušek, Jelena Perčin, Suzana Nikolić, Monika Mihajlović, Katja Rožmarić, Petar Burić, Tijana Pečenčić, Jagoda Kumrić, Vesna Tominac |- |2015. – 2021. |[[Crno-bijeli svijet (televizijska serija)|Crno-bijeli svijet]] |4 |48 |dramsko-humoristična |HRT | align="left"| Filip Riđički, Slavko Sobin, Jelena Miholjević, Karlo Maloča, Franjo Kuhar, Sreten Mokrović, Anica Dobra, Kaja Šišmanović, Sara Stanić |- |2015. – 2016. |[[Horvatovi]] |1 |70 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Bojana Gregorić, Goran Navojec, Bojan Navojec, Ljubomir Kerekeš, Marija Škaričić, Elizabeta Kukić, Ana Ledenko, Tonka Pavić, Adnan Prohić, Jan Begović, Adrian Hajsok, Vid Ćosić |- |2015. – 2017. |[[Nemoj nikome reći]] |2 |24 |humoristična |HRT | align="left"| Mia Anočić Valentić, Tena Nemet Brankov, Katarina Strahinić, Matija Cigir, Sara Duvnjak, Matija Prskalo, Hrvoje Kečkeš, Marin Radman, Hrvoje Vladisavljević, Dinka Vuković, Dajana Čuljak |- |2015. – 2016. |[[Samo ti pričaj (televizijska serija)|Samo ti pričaj]] |1 |40 |humoristična |Nova TV | align="left"| Igor Mešin, Sandra Bagarić, Mirela Brekalo, Ratko Glavina, Asim Ugljen, Edina Pršić |- |2015. |[[Da sam ja netko (televizijska serija)|Da sam ja netko]] | | |dramska |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Lana Barić, Nataša Janjić, Nataša Dorčić, Helena Beljan, Vojislav Brajović, Goran Hajduković, Sebastian Cavazza, Filip Križan, Kruno Šarić, Juraj Dabić |- |2016. |[[Naknadno (televizijska serija)|Naknadno]] |1 |13 |humoristična | align="left"| Željko Pervan, Mladen Horvat, Sanja Vejnović, Zlatan Zuhrić |- |2016. |[[Patrola na cesti (televizijska serija)|Patrola na cesti]] |1 |5 |humoristična | align="left"| Krešimir Mikić, Slavko Sobin, Nataša Janjić, Mate Gulin |- |2016. – 2017. |[[Prava žena (televizijska serija)|Prava žena]] |1 |100 |telenovela |RTL Televizija | align="left"| Filip Juričić, Nataša Janjić, Kristina Jovanović, Marijana Mikulić, Ana Vilenica, Elizabeta Kukić, Martino Antunović, Lucija Kajić, Amar Bukvić, Lara Živolić, Nela Kocsis, Tamara Puizina, Jasna Bilušić, Ana Vučak, Petar Ćiritović, Aleksandar Cvjetković, Pero Juričić, Ornela Vištica, Iva Mihalić, Petar Strugar, Nikola Kerkez, Srđana Šimunović, Andrej Dojkić, Domagoj Janković, Ana Marija Žužul, Nika Levak |- |2016. – 2017. |[[Zlatni dvori (televizijska serija)|Zlatni dvori]] |1 |147 |telenovela |Nova TV | align="left"| Katarina Baban, Matko Knešaurek, Petra Kraljev, Ivan Herceg, Petra Dugandžić, Ecija Ojdanić, Milan Štrljić, Robert Kurbaša, Tamara Šoletić, Dijana Vidušin, Mladen Kovačić, Darko Milas, Sandra Lončarić, Hrvoje Barišić, Lana Ujević, Jan Kerekeš, Helena Buljan, Duško Valentić, Danko Ljuština, Tonka Kovačić, Martin Lugarić, Ana Majhenić, Lujo Kunčević |- |2016. – 2020. |[[Novine (televizijska serija)|Novine]] |3 |33 |dramska |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Branka Katić, Trpimir Jurkić, Aleksandar Cvjetković, Dragan Despot, Zdenko Jelčić, Zijad Gračić, Goran Marković, Tihana Lazović, Olga Pakalović, Boris Svrtan, Livio Badurina |- |2017. |[[Anka (2017.)|Anka]] |1 |3 |dramska | align="left"| Cvita Viljac, Anđela Ramljak, Žarko Savić, Linda Begonja, Rade Šerbedžija |- |2017. |[[Čuvar dvorca (televizijska serija)|Čuvar dvorca]] |1 |4 |dramska | align="left"| Iva Babić, Goran Bogdan, Matija Čigir, Franjo Dijak, Ivo Gregurević, Vinko Kraljević, Bernard Tomić |- |2017. – 2018. |[[Čista ljubav (televizijska serija)|Čista ljubav]] |1 |173 |telenovela |Nova TV | align="left"| Tara Rosandić, Ivan Herceg, Janko Popović Volarić, Momčilo Otašević, Ksenija Pajić, Nives Celzijus, Dora Arar, Olga Pakalović, Martina Čvek, Sanja Vejnović, Saša Anočić, Marko Petrić, Ljubomir Kerekeš, Sementa Rajhard, Csilla Barath Bastaić, Krunoslav Klabučar, Martina Stjepanović, Dado Ćosić, Asja Jovanović, Mladen Vulić, Velibor Topić |- |2017. – 2020. |[[Ko te šiša]] |5 |89 |humoristična |HRT | align="left"| Ksenija Marinković, Katarina Strahinić, Robert Ugrina, Jadranka Đokić, Sara Stanić, Jasmin Telalović, Željko Duvnjak, Janko Popović Volarić, Roko Sikavica, Žarko Potočnjak, Goran Grgić |- |2018. |[[Dragi susjedi]] |1 |10 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Ornela Vištica, Nataša Dangubić, Moamer Kasumović, Katarina Marković, Petar Ćiritović, Zoran Cvijanović, Asim Ugljen, Ivan Magud, Stjepan Gašparić, Roman Sem-Tuksar, Nino Lehki |- |2018. |[[Kad susjedi polude (televizijska serija)|Kad susjedi polude]] |1 |3 |humoristična |align="center" rowspan="2"| Nova TV | align="left"| Damir Lončar, Stjepan Perić, Dajana Čuljak, Mirela Brekalo, Ljubomir Kerekeš, Jan Kerekeš, Anđela Ramljak, Radoslava Mrkšić, Damir Poljičak |- |2019. – 2020. |[[Drugo ime ljubavi (televizijska serija)|Drugo ime ljubavi]] |1 |175 |telenovela | align="left"| Elizabeta Brodić, Momčilo Otašević, Slavko Sobin, Vlasta Ramljak, Katarina Baban, Arija Rizvić, Marko Todorović, Konstantin Haag, Martina Stjepanović, Linda Begonja, Vladimir Posavec Tušek, Ecija Ojdanić, Mislav Čavajda, Olga Pakalović, Borna Fadljević, Filip Špoljar, Barbara Rocco, Maja Jurić, Stjepan Perić, Dragan Veselić, Jagoda Kumrić, Marko Petrić, Franka Klarić, Mladen Vulić |- |2019. |[[Uspjeh (televizijska serija)|Uspjeh]] |1 |6 |dramska |[[HBO]] |Uliks Fehmiu, Filip Mayer, Iva Mihalić, Ivana Roščić, Tara Thaller |} == 2020-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width=7% | Godina ! width=15% | Serije !Sezona !Epizoda ! width=10% | Format !Premijerno prikazano na !Glumci (glavni) |- |2020. – 2022. |[[Nestali (televizijska serija, 2019.)|Nestali]] |2 |8 |dramska |[[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] | align="left"| Goran Navojec, Bojan Navojec, Alan Katić, Vedran Živolić, Marko Cindrić, Filip Križan |- |2020. – 2021. |[[Dar mar (televizijska serija)|Dar mar]] |2 |204 |telenovela |[[Nova TV]] | align="left"| Ksenija Pajić, Fabijan Pavao Medvešek, Siniša Ružić, Roko Sikavica, Lucia Stefania Glavich Mandarić, Martina Stjepanović, Milan Štrljić, Radoslava Mrkšić, Enes Vejzović, Draško Zidar, Petar Burić, Katarina Madirazza, Ankica Dobrić, Mia Mikulec, Magdalena Živaljić Tadić, Toma Medvešek, Jasna Odorčić, Vladimir Posavec Tušek, Mia Anočić Valentić, Marko Braić, Barbara Nola, Robert Ugrina, Ana Begić Tahiri, Alen Šalinović, Olga Pakalović, Momčilo Otašević |- |2020. – 2022. |[[Blago nama]] |2 |129 |humoristična |[[RTL (Hrvatska)|RTL Televizija]] | align="left"| Enis Bešlagić, Hristina Popović, Tara Rosandić, Filip Križan, Žarko Radić, Zlatan Zuhrić, Nino Lehki, Petar Jurić |- |2020. – 2021. |[[Minus i plus (televizijska serija)|Minus i plus]] |1 |12 |humoristična |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Igor Kovač, Iva Jerković, Ksenija Pajić, Damir Lončar, Stipe Radoja, Arijana Čulina, Filip Radoš |- |'''2020. – ''još traje''''' |[[Mrkomir Prvi]] |4 |73 |humoristična | align="left"| Goran Navojec, Ozren Grabarić, Ecija Ojdanić, Paško Vukasović, Roko Sikavica, Mirna Mihelčić, Marinko Prga |- |'''2021. – ''još traje''''' |[[Dnevnik velikog Perice]] |2 |12 |dramska | align="left"| Živko Anočić, Mirjana Bohanec Vidović, Csilla Barath Bastaić, Dušan Bućan, Iva Babić, Nikola Kojo, Otokar Levaj |- |2021. – 2026. |[[Bogu iza nogu (televizijska serija)|Bogu iza nogu]] |2 |70 |humoristična |Nova TV | align="left"| Mirna Medaković Stepinac, Filip Juričić, Sara Moser, Željko Duvnjak, Ljubomir Kerekeš, Asim Ugljen, Slavko Sobin, Nermin Omić, Elvira Aljukić, Mario Valentić, Dino Rogić, Zvonimir Kufek |- |2021. – 2022. |[[Područje bez signala (televizijska serija)|Područje bez signala]] |1 |6 |dramska |HRT | align="left"| Rene Bitorajac, Krešimir Mikić, Jovana Stojiljković, Goran Bogdan, Slavko Štimac, Tihana Lazović, Lana Barić |- |'''2022. – ''još traje''''' |[[Kumovi (televizijska serija)|Kumovi]] |5 |642 |telenovela |Nova TV | align="left"| Momčilo Otašević, Ana Uršula Najev, Vladimir Tintor, Vedran Mlikota, Milan Štrljić, Olga Pakalović, Nika Barišić, Daria Lorenci, Stojan Matavulj, Barbara Vicković, Ecija Ojdanić, Konstantin Haag, Petra Kraljev, Radoslava Mrkšić, Mirna Mihelčić, Lovre Kondža, Mijo Kevo, Lara Obad |- |2022. – 2023. |[[Šutnja (televizijska serija)|Šutnja]] |2 |12 |dramska | rowspan="4" |HRT | align="left"| Kseniya Mishyna, Goran Bogdan, Darko Milas, Sandra Lončarić, Leon Lučev, Iryna Verenych-Ostrovska, Viktor Saraykin, Petar Ninyovsky, Andriy Isaenko |- |2022. – 2025. |[[Metropolitanci (televizijska serija)|Metropolitanci]] |2 |26 |dramska |Rene Bitorajac, Dejan Aćimović, Dijana Vidušin, Linda Begonja, Nataša Janjić, Janko Popović Volarić, Mirela Brekalo, Goran Grgić, Ljubica Jović, Ksenija Marinković, Siniša Popović, Dušan Bućan, Judita Franković, Barbara Nola, Filip Juričić, Franjo Kuhar, Hrvoje Kečkeš, Žarko Savić |- |2022. – 2023. |[[Majstori (televizijska serija)|Majstori]] |1 |11 |humoristična / dječja |Igor Kovač, Maja Posavec, Toma Medvešek |- |2023. – 2025. |[[Oblak u službi zakona]] |3 |36 |humoristična |Ozren Grabarić, Dijana Vidušin, Ksenija Marinković, Toma Medvešek, Borna Fadljević, Zoran Čubrilo, Goran Navojec, Igor Mešin, Željko Koenigsknecht |- |2023. – 2024. |[[San snova (televizijska serija)|San snova]] |1 |145 |dramska |RTL Televizija |Marko Braić, Emir Hadžihafizbegović, Ivana Krizmanić, Arija Rizvić, Josip Brakus, Tea Šimić, Slaven Knezović, Andrijana Vicković, Frano Lasić, Nadia Cvitanović, Marko Petrić, Zlatan Zuhrić, Buga Marija Šimić, Mila Elegović |- |2023. |[[Gora (televizijska serija)|Gora]] |1 |22 |dramska |HRT |Kristijan Petelin, Sandra Lončarić, Ugo Korani, Dinka Vuković, Jasmin Mekić, Lucija Rukavina, Barbara Nola, Aleksandar Cvjetković, Romina Tonković |- |2024. |[[Bijeli put (televizijska serija)|Bijeli put]] |1 |6 |kriminalistička |HRT |Franjo Dijak, Nina Violić, Enes Vejzović, Sanja Milardović, Elvis Bošnjak, Judita Franković |- |'''2024. – ''još traje''''' |[[Sram (televizijska serija)|Sram]] |2 |20 |dramska |HRT |Lucija Stanković, Jagor Katičić, Borna Šimunek, Gita Haydar, Stela Korman, Laura Barbić, Severina Lajtman, Roan Vižintin, Tin Lekić, Karla Šunjić, Mirej Đurović |- |2024. |[[Šesti autobus]] |1 |3 |dramska |HRT |Zala Đurić, Marko Petrić, Živko Anočić |- |2024. – 2025. |[[Sjene prošlosti (televizijska serija)|Sjene prošlosti]] |2 |217 |dramska |RTL |Marina Fernandez, Jelena Perčin, Ana Maras Harmander, Dajana Čuljak, Đorđe Kukuljica, Jasmin Mekić, Janko Rakoš, Matija Kačan, Arija Rizvić, Tena Nemet Brankov, Andrej Dojkić |- |2024. – 2026. |[[U dobru i zlu (telenovela)|U dobru i zlu]] |1 |170 |dramska |Nova TV |Filip Juričić, Iva Mihalić, Mirna Medaković Stepinac, Ksenija Pajić, Lana Ujević Telenta, Marija Klanac, Ammar Mešić, Toma Medvešek, Lena Medar, Žarko Radić, Ivona Dragaš Bilogrević, Filip Budimir, Enes Vejzović, Katarina Baban, Momčilo Otašević, Filip Detelić, Martina Stjepanović,Igor Kovač, Jelena Miholjević, Ana Begić Tahiri |- |'''2025. – ''još traje''''' |[[Blaž među ženama (televizijska serija)|Blaž među ženama]] |1 |14 |humoristična |HRT |Marko Makovičić, Slavko Sobin, Mia Bujan, Luna Pilić, Sara Parisi, Marija Škaričić |- |'''2025. – ''još traje''''' |[[Divlje pčele (televizijska serija)|Divlje pčele]] |1 |150 |dramska |RTL |Ana Marija Veselčić, Lidija Kordić, Lidija Penić-Grgaš |- |2026. |Roberta, saberi se | colspan="2" |Pilot epizoda |humoristično-dramska |HRT |Amanda Prenkaj, Doris Šarić-Kukuljica, Aleksandar Cvjetković, Tena Nemet Brankov, Franjo Kuhar, Slavica Knežević, Živko Anočić, Marko Mandić, Paško Vukasović, Domagoj Ivanković |- |2026. |[[IQ 160]] |1 |8 |kriminalističko-humoristična |Voyo |Dajana Čuljak, Luka Peroš, Marina Redžepović, Dea Presečki, Ivan Molnar, Glorija Pinturić, Živa Božić, Jan Crnković |- |2026. |[[Specijalisti Zagreb]] |1 |– |kriminalistička |RTL |Peđa Gvozdić, Vini Jurčić, Toni Gojanović, Ivan Barišić |- |2026. |Slučajna obitelj |1 |– |– |Nova TV |– |- |2026. |[[Lijepe naše (televizijska serija)|Lijepe naše]] |1 |12 |humoristično-dramska |HRT |Nataša Dangubić, Iva Kraljević, Doris Šarić Kukuljica, Janko Popović Volarić, Dražen Šivak, Filip Juričić, Marko Mandić, Lola Jelčić, Judita Sinković,Tija Žinić |- |2026. |[[Kako preživjeti u Hrvatskoj]] |1 |11 |humoristična |HRT |– |- |2026. |Bečka škola |1 | - |humoristična |HRT |Stjepan Perić, Ksenija Pajić, Hrvoje Kečkeš, Borko Perić, Draško Zidar |} == Nadolazeće serije == {| class="wikitable" |+Nadolazeći projekti (naslovi koji su trenutno u stanju preprodukcije) !Naslov !Format !Izvor |- |Greater Adria |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|title=Seriji "Greater Adria" Drugog plana i HRT-a pola milijuna eura od Vijeća Europe|url=https://magazin.hrt.hr/kultura/serija-greater-adria-drugog-plana-i-hrt-a-dobila-potporu-vijeca-europe-11313267|access-date=2025-08-17|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> |- |Buddha Bar |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|last=admin|title=BUDDHA BAR (DEVELOPMENT)|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/buddha-bar-2/|access-date=2025-08-17|website=antitalent|language=en-US}}</ref> |- |Ciganin, ali najljepši |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|last=admin|title=JINX (DEVELOPMENT)|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/jinx/|access-date=2025-08-17|website=antitalent|language=en-US}}</ref> |- |Maličke |dramska |<ref>{{Citiranje weba|last=admin|title=AFTERPARTY (DEVELOPMENT)|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/afterparty/|access-date=2025-08-17|website=antitalent|language=en-US}}</ref> |- |Lovac na vještice |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|last=admin|title=THE WITCH HUNTER (DEVELOPMENT)|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/the-witch-hunter/|access-date=2025-08-17|website=antitalent|language=en-US}}</ref> |- |Za šaku jada |humoristična |<ref>{{Citiranje weba|title=Za šaku jada / Humoristična serija / Redateljica: Jasna Nanut|url=https://15art.hr/za-saku-jada/|access-date=2025-08-17|website=15. umjetnost|language=hr}}</ref> |- |Vulkan |dramska |<ref>{{Citiranje weba|date=2023-03-21|title=Taraba i Sila rasturaju, s Islanđanima će snimati novu tv seriju, ekološki triler "Vulkan"|url=https://www.nacional.hr/taraba-i-sila-rasturaju-s-isladanima-ce-snimati-novu-tv-seriju-ekoloski-triler-vulkan/|access-date=2025-08-17|website=NACIONAL.HR|language=hr}}</ref> |- |Poštovani kukci i ostale jezive priče |dramska |<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-27|title=Projekt TV serije Poštovani kukci i druge jezive priče Karle Lulić na Seriencamp konferenciji u Kölnu|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/projekt-tv-serije-postovani-kukci-i-druge-jezive-price-karle-lulic-na-seriencamp-konferenciji-u-kolnu|access-date=2025-08-17|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> |- |Oblak čvoraka |dramska |<ref>{{Citiranje weba|title=TorinoFilmLab {{!}} Karla Lulic|url=http://torinofilmlab.it//people/1424741/Karla-Lulic|access-date=2025-08-17|website=TorinoFilmLab}}</ref> |- |Variola: Tamno proljeće |dramska |<ref>{{Citiranje weba|title=Kinorama - usluge filmske i video proizvodnje :. Filmovi {{!}} Variola – Tamno proljeće|url=https://www.kinorama.hr/filmovi/Variola-8211-Tamno-proljece/92|access-date=2025-08-17|website=www.kinorama.hr|language=hr}}</ref> |- |Ženska posla |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|last=IT|first=Extreme|title=ŽENSKA POSLA - U PREDPRODUKCIJI {{!}} 4Film Produkcija|url=https://www.4film.hr/hr/movies/distaff-in-pre-production|access-date=2025-08-17|website=www.4film.hr|language=hr-HR}}</ref> |- |Crvena voda |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|date=2025-08-14|title=Uskoro počinje 31. Sarajevo Film Festival: hrvatski filmovi i projekti u raznim sekcijama festivala|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/uskoro-pocinje-31-sarajevo-film-festival-hrvatski-filmovi-i-projekti-u-raznim-sekcijama-festivala|access-date=2025-08-17|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> |- |Obiteljski arhiv |dramska |<ref>{{Citiranje weba|title=Obiteljski arhiv : Studio Corvus|url=https://www.studiocorvus.hr/hr/produkcija/obiteljski-arhiv|access-date=2025-08-28|website=www.studiocorvus.hr}}</ref> |} == Vidi još == *[[Dodatak:Popis hrvatskih filmova]] *[[Dodatak:Popis hrvatskih dječjih emisija]] [[Kategorija:Hrvatske serije|Hrvatske televizijske serija]] [[Kategorija:Televizijski popisi]] [[Kategorija:U izradi, Filmska umjetnost]] tg9r0x8ynknhsmwdz7wp524bak70ici 7565692 7565655 2026-07-28T17:17:18Z Zviz2401 102709 ova serija je odbijena od HRT-a i ne nalazim izvor da će biti prikazana na televiziji 7565692 wikitext text/x-wiki '''Popis hrvatskih televizijskih serija''' je kronološki popis svih hrvatskih televizijskih serija koje su snimila poduzeća i/ili ustanove sa sjedištem u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. {{Proširi listu}} == 1960-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width="7%" | Godina ! width="15%" | Serije ! width="10%" | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |1961. – 1962. |[[Stoljetna eskadra (televizijska serija)|Stoljetna eskadra]] |humoristična | rowspan="12" |[[RTV Zagreb]] | align="left" |Božidar Boban, Fahro Konjhodžić, Emil Kutijaro, Dunja Rajter, Ivan Šubić, Mato Grković, Zvonimir Rogoz, Mirko Vojković |- |1963. |[[Na licu mjesta (televizijska serija)|Na licu mjesta]] |humoristična | align="left" |Fahro Konjhodžić, Mirko Kraljev, Jovan Ličina, Vera Misita, Antun Nalis, Nedim Omerbegović, Ivan Šubić, Kruno Valentić, Mirko Vojković |- |1965. |[[Tu negdje pokraj nas (televizijska serija)|Tu negdje pokraj nas]] |dramska | align="left" |Boris Buzančić, Zvonimir Črnko, Zvonimir Ferenčić, Marija Aleksić, Đurđa Ivezić, Ana Karić, Iva Marjanović, Fabijan Šovagović, Branko Špoljar, Krešimir Zidarić |- |1965. |[[Dileme (televizijska serija)|Dileme]] |dramska | align="left" |Zvonimir Ferenčić, Ana Hercigonja, Ljubo Kapor, Uglješa Kojadinović, Josip Maroti, Fabijan Šovagović, Zvonimir Torjanac, Stevo Grubić, Melanija Dugandžić |- |1966 |[[Sedma sila (televizijska serija)|Sedma sila]] |humoristična | align="left" |Ivo Kadić, Krešimir Zidarić, Semka Sokolović Bertok, Mirko Vojković, Boris Buzančić, Ivo Fici, Đurđa Ivezić, Drago Bahun, Ivo Serdar, Mija Aleksić, Nela Erzinik |- |1967. |[[Kad je mač krojio pravdu]] |dramska | align="left" |Zvonimir Črnko, Vanja Drach, Emil Kutijaro, Inge Appelt, Krešimir Zidarić, Ivan Šubić, Uglješa Kojadinović |- |1968. |[[Osa (televizijska serija)|Osa]] |humoristična | align="left" |Zdenka Heršak, Josip Bobi Marotti, Emil Glad, Ivo Serdar, Boris Buzančić, Vlado Štefančić, J. Rogulja, Boris Festini |- |1968. |[[Maratonci (televizijska serija)|Maratonci]] |humoristična | align="left" |Boris Buzančić, Ivo Serdar, Relja Bašić, Boris Festini, Špiro Guberin, Inge Apelt, Tatjana Beljakova, Helena Buljan, Petar Dobrić, Dubravka Gal, Ana Hercigonja, Zdenka Heršak, Ljubica Jović, Ana Karić, Lela Margitić, Ivo Marjanović, Dragan Milivojević, Hermina Pipinić, Rade Šerbedžija, Semka Sokolović Bertok Fabijan Šovagović, Nevenka Stipanović, Kruno Valentić, Aleksandra Violić, Mirko Vojković, Vjera Žagar Nardeli |- |1969. |[[Dnevnik Očenašeka]] |dramska | align="left" |Špiro Guberina, Mia Oremović, Ana Hercigonja, Fabijan Šovagović, Krešimir Zidarić, Zvonimir Rogoz, Uglješa Kojadinović |- |1969. |[[Sumorna jesen (televizijska serija)|Sumorna jesen]] |dramska | align="left" |Zvonimir Črnko, Sven Lasta, Magda Fodor, Helena Buljan, Iva Marjanović, Zvonimir Zoričić, Josip Marotti, Mia Oremović |- |1969. |[[Pod novim krovovima (televizijska serija)|Pod novim krovovima]] |dramska | align="left" |Ivo Serdar, Božidarka Frajt, Ljiljana Gazdić, Ana Hercigonja, Ana Karić, Stevo Krnjajić, Emil Kutijaro, Miodrag Lončar, Rade Marković, Antun Nalis, Mia Oremović, Anđeo Palašev, Edo Peročević, Stanislava Pešić, Joža Šeb |- |1969. – 1972. |[[Udruženje radoznalih]] |obiteljska | align="left" |Damir Mejovšek, Relja Bašić, Đurđa Ivezić |} == 1970-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width="7%" | Godina ! width="15%" | Serije ! width="10%" | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |1970. |[[Fiškal (televizijska serija)|Fiškal]] |dramska | rowspan="21" |[[RTV Zagreb]] | align="left" |Uglješa Kojadinović, Ratko Buljan, Špiro Guberina, Ljubica Jović, Ana Karić, Boris Miholjević, Mia Oremović, Ivo Pajić, Mustafa Nadarević |- |1970. |[[Sam čovjek (televizijska serija)|Sam čovjek]] |dramska | align="left" | Helena Buljan, Mato Grković, Rade Šerbedžija, Fabijan Šovagović |- |1970. |[[Mejaši (serija)|Mejaši]] |dramska | align="left" | Mladen Šerment, Martin Sagner, Smiljka Bencet, Eugen Franjković, Marija Aleksić Šerment, Sandra Fideršeg |- |1970. – 1971. |[[Naše malo misto]] |dramsko-humoristična | align="left" | Karlo Bulić, Asja Kisić, Boris Dvornik, Zdravka Krstulović, Vladimir Medar, Ivica Vidović, Miše Martinović, Antun Nalis, Mirko Vojković, Stjepan Štefi Pisek, Emil Kutijaro, Mate Ergović, Petar Jelaska, Ivo Marjanović |- |1970. |[[Zlatni mladić (televizijska serija)|Zlatni mladić]] |dramska | align="left" | Vanja Drach, Boris Buzančić, Ervina Dragman, Ivo Serdar, Josip Marotti, Miodrag Lončar, Fabijan Šovagović, Stjepan Bahert |- |1970. |[[Ljubav na bračni način (televizijska serija)|Ljubav na bračni način]] |dramska | align="left" |Ana Karić, Branko Pleša, Ervina Dragman, Đurđa Ivezić, Boris Miholjević, Ivo Serdar, Ivica Vidović |- |1970. – 1971. |[[Veliki i mali (televizijska serija)|Veliki i mali]] |humoristična | align="left" |Boris Buzančić, Ivan Buzančić, Sanda Langerholz, Ana Hercigonja, Zvonko Strmac |- |1971. |[[Kuda idu divlje svinje]] |dramska | align="left" | Ljubiša Samardžić, Fabijan Šovagović, Ivo Serdar, Mladen Crnobrnja, Gordan Pičuljan, Miodrag Lončar, Jovan Ličina, Svetlana Bojković, Ilija Džuvalekovski, Mirko Kraljev, Branislav Petrović, Zvonimir Torjanac, Vesna Malohodzić, Sabrija Biser |- |1971. |[[Boltine zgode i nezgode]] |dramsko-humoristična | align="left" | |- |1972. |[[Klupa u Jurjevskoj]] |dramska | align="left" | Sven Lasta, Irena Kolesar, Mato Ergović, Vlatko Vučić, Dubravko Sidor, Drago Krča, Krešimir Zidarić, Žuža Ergeny, Špiro Guberina |- |1973. |[[Ča smo na ovon svitu]] |dramska | align="left" | Boris Dvornik, Karlo Bulić, Špiro Guberina, Antun Nalis, Viktor Starčić, Zdravka Krstulović, Ante Vican, Fabijan Šovagović, Mia Sasso, Asja Kisić, Ljubo Kapor, Zorko Rajčić, Petar Jelaska, Vasja Kovačić, Ivo Erman, Tanja Knezić, Etta Bortolazzi, Nataša Maričić, Zrinka Kolak |- |1974. |[[Kapetan Mikula Mali (1974.)|Kapetan Mikula Mali]] |dramska | align="left" | Tonči Vidan, Petre Prličko, Joško Pažanin, Manojlo Cvijanović, Ratko Buljan |- |1974. |[[Čovik i po]] |humoristična | align="left" | Boris Dvornik, Zvonko Lepetić, Ante Vican, Đuro Utješanović, Petar Jelaska, Ilija Ivezić, Vida Jerman, Mate Ergović, Vlasta Knezović, Asja Kisić, Nada Subotić, Antun Nalis, Milan Srdoč, Lana Golob, Zrinka Kolak Fabijan, Lena Politeo, Zvonimir Jurič, Vasja Kovačić, Dino Dvornik, Ivo Marjanović, Mia Oremović, Špiro Guberina, Fahro Konjhodžić, Krešimir Zidarić, Ljubo Kapor |- |1974. |[[U registraturi (televizijska serija)|U registraturi]] |dramska | align="left" | Ljubica Jović, Rade Šerbedžija, Fabijan Šovagović, Mate Ergović, Stevo Krnjajić, Uglješa Kojadinović, Josip Bobi Marotti, Mirjana Majurec, Đuro Utješanović, Iva Marjanović, Vanja Drach, Edo Peročević, Rajko Bundalo, Vlasta Knezović, Vladimir Obleščuk, Jelisaveta Seka Sablić |- |1974. |[[Vrijeme za bajku (televizijska serija)|Vrijeme za bajku]] |obiteljska | align="left" |Miljenko Brlečić, Helena Buljan, Zlatko Crnković, Vlatko Dulić, Boris Miholjević, Duško Valentić, Kruno Valentić |- |1975. |[[Gruntovčani]] |dramska | align="left" | Martin Sagner, Smiljka Bencet, Zvonko Ferenčić, Mladen Šerment, Eugen Franjković, Drago Meštrović, Marija Geml, Adela Horvat |- |1975. |[[Muka svete Margarite (televizijska serija)|Muka svete Margarite]] |dramska | align="left" |Dubravka Zubović, Miljenko Brlečić, Ratko Buljan, Vlatko Dulić, Lana Golob, Špiro Guberin, Željko Mavrović, Mustafa Nadarević, Anđeo Palašev, Zoran Pokupec |- |1975. |[[Vrijeme ratno i poratno (televizijska serija)|Vrijeme ratno i poratno]] |humoristična | align="left" |Amir Bukvić, Izet Hajdarhodžić, Uglješa Kojadinović, Semka Sokolović Bertok, Kruno Valentić, Vera Zima, Sabrija Biser, Mladen Budiščak, Vanja Drah, Emil Drago, Špiro Guberin, Zdenka Heršak, Đurđa Ivezić, Zvonimir Jurić, Antun Kujavec, Lela Margitić, Dragan Milivojević, Zoran Pokupec, Žarko Potočnjak, Mile Rupčić, Martin Sagner, Branka Strmac, Ivica Vidović |- |1975. – 1976. |[[Kapelski kresovi]] |dramska | align="left" | Boris Dvornik, Vanja Drach, Pavle Vujisić, Zvonko Lepetić, Karlo Bulić, Nada Gačešić, Božidar Smiljanić, Božidar Orešković, Žarko Radić, Inge Apelt |- |1976. |[[Mali buntovnik (televizijska serija)|Mali buntovnik]] |dramska | align="left" |Slobodan Dimitrijević, Vanja Drah, Vlasta Knezović, Vedran Grgurić, Neva Rosić |- |1976. |[[Ima nade za nomade (televizijska serija)|Ima nade za nomade]] |humoristična | align="left" |Božena Kraljeva, Mia Oremović, Ivo Serdar, Mirjana Majurec, Semka Sokolović Bertok, Zlatko Vitez |- |1977. |[[Nikola Tesla (televizijska serija)|Nikola Tesla]] |dramska | rowspan="2" align="center" | [[JRT]] / RTV Zagreb | align="left" | neki od glumaca (ima ih puno) su: Rade Šerbedžija, Mustafa Nadarević, Špiro Guberina, Izet Hajdarhodžić, Petar Božović, Ratko Buljan |- |1978. |[[Mačak pod šljemom (televizijska serija)|Mačak pod šljemom]] |humoristična | align="left" | Miodrag Krivokapić, Uglješa Kojadinović, Božidar Orešković, Kruno Valentić, Zvonimir Torjanac, Drago Meštrović, Dragoljub Lazarov, Matko Raguz, Vinko Kraljević, Krešimir Zidarić, Ivo Gregurević, Mile Rupčić, Hrvoje Čulić, Mustafa Nadarević, Žarko Savić, Željko Mavrović, Edo Peročević, Gordan Piculjan, Ivo Serdar |- |1978. – 1980. |[[Punom parom (televizijska serija)|Punom parom]] |humoristična | rowspan="5" |RTV Zagreb | align="left" |Zvonko Lepetić, Vlatko Dulić, Ivo Serdar, Mustafa Nadarević, Fabijan Šovagović, Vanja Drach, Željko Mavrović, Martin Sagner, Ana Karić, Lela Margitić, Božidar Orešković, Relja Bašić, Mirjana Kauzlarić, Vlasta Knezović, Zdenka Heršak, Mirko Vojković, Uglješa Kojadinović, Franjo Majetić, Dragan Sučić, Branka Cvitković, Zlatko Madunić, Rade Marković, Minja Nikolić, Jovan Ličina, Marija Kohn, Miodrag Krivokapić, Josip Marotti, Boris Buzančić, Dragan Zarić, Rajko Bundalo, Sanda Langerholz, Dragan Milivojević, Milan Srdoč, Lena Politeo, Boris Dvornik, Vera Zima, Mladen Crnobrnja, Oto Levaj, Perica Martinović, Mirela Brekalo, Zvonimir Ferenčić |- |1979. |[[Anno domini 1573.]] |dramska | align="left" | Srđan Mimica, Marina Nemet, Fabijan Šovagović, Velimir Živojinović, Pavle Vuisić, Franjo Majetić, Zdenka Heršak, Đuro Utješanović, Zvonimir Črnko, Boris Festini, Ivica Pajer, Ljerka Boroša, Adem Čejvan, Stojan Aranđelović |- |1979. |[[Đavolje sjeme]] |drama, horor, naučno-fantastični, ratni | align="left" | Ivo Gregurević, Sven Lasta, Miodrag Krivokapić, Edo Peročević, Ratko Buljan |- |1979. |[[Svjetionik (televizijska serija)|Svjetionik]] |avanturistička | align="left" | Zvonko Lepetić, Boris Dvornik, Đuro Utješanović, Uglješa Kojadinović, Božidarka Frajt |- |1979. |[[Prizori iz obiteljskog života (televizijska serija)|Prizori iz obiteljskog života]] |humoristična | align="left" |Karlo Bulić, Dragan Milivojević, Mustafa Nadarević, Perica Martinović, Željko Mavrović, Lela Margitić, Zlata Petković, Lena Politeo, Nedim Prohić, Martin Sagner |} == 1980-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width=7% | Godina ! width=15% | Serije ! width=10% | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |1980. – 1981. |[[Velo misto]] |dramsko-humoristična | rowspan="4" align="center" | [[RTV Zagreb]] | align="left"| Boris Dvornik, Zdravka Krstulović, Mustafa Nadarević, Špiro Guberina, Mate Ergović, Ines Fančović, Mira Furlan, Mladen Barbarić, Vlasta Knezović, Uglješa Kojadinović, Milan Štrljić, Aljoša Vučković, Danko Ljuština, Ivo Gregurević, Ljubo Kapor, Fabijan Šovagović, Boris Buzančić, Duško Valentić, Ratko Buljan, Mirjana Majurec, Zlatko Madunić, Ivica Vidović, Etta Bortolazzi, Antun Nalis, Josip Genda |- |1981. |[[Jelenko]] |dramska | align="left"| Milan Luketić, Ramiz Pašić, Zvonko Lepetić, Špiro Guberina, Fabijan Šovagović, Ivo Serdar, Rade Marković, Zlatko Madunić, Marija Sekelez, Miloš Kandić, Finka Budak, Miroslav Mrđa, Željko Kovačević, Zvonko Grdić, Izeta Sinanović |- |1981. |[[Nepokoreni grad (televizijska serija)|Nepokoreni grad]] |dramska | align="left"| neki od glumaca (ima ih mnogo) su: Mustafa Nadarević, Ivo Krištof, Mihailo Janketić, Jelisaveta Sablić, Gordan Piculjan, Nikola Gec, Petar Buntić, Pero Kvrgić |- |1982. |Nevolje jednog Branimira |dramska | align="left"|Mirko Baučić, Mustafa Nadarević, Mirjana Kauzlarić, Uglješa Kojadinović |- |1982. – 1997. |[[Smogovci]] |dramsko-humoristična |RTV Zagreb / HRT | align="left"| Tomislav Štriga, Damir Šaban, Ivica Zadro, Mario Mirković, Željko Bilen, Edin Breški, Slavica Knežević, Đorđe Rapajić, Ilija Ivezić, Omer Alin, Boris Mirković, Anamarija Petričević, Višnja Babić, Slavko Brankov, Božidar Košćak, Mira Furlan, Gorana Stepanić, Maja Ružić, Emil Glad, Marko Majer, Edvin Dautović, Ksenija Pajić, Hermina Pipinić, Irena Tomasov, Sanda Langerholz, Barbara Rocco |- |1983. |[[Kiklop (1982.)|Kiklop]] |dramska | rowspan="14" |RTV Zagreb | align="left"|Frano Lasić, Marija Baksa, Ljuba Tadić, Rade Šerbedžija, Mira Furlan, Relja Bašić, Zvonimir Rogoz, Karlo Bulić, Zdenka Heršak, Mustafa Nadarević, Dragan Milivojević, Ivo Ban, Mira Bosanac, Vlatko Dulić, Zoran Gogić, Ivo Gregurević, Duško Gruborović, Hrvoje Kovačić, Đorđe Rapajić |- |1983. |[[Zamke (televizijska serija)|Zamke]] |dramska | align="left"|Duško Gojić, Marko Nikolić, Ivo Gregurević, Vanja Drah, Tomislav Rališ, Miro Šegrt, Damir Šaban, Zvonimir Zoričić, Milan Štrljić, Vinko Kraljević, Enes Kišević, Antun Tudić, Božidar Orešković, Mladen Budiščak, Zdenko Jelčić, Krunoslav Šarić, Slobodan Dimitrijević, Tom Stojković |- |1984. |[[Gabrijel (televizijska serija)|Gabrijel]] |humoristična | align="left"|Boris Buzančić, Cynthia Asperger, Darko Janeš, Dubravka Miletić, Predrag Petrović, Zvonimir Zoričić, Semka Sokolović, Koraljka Hrs, Vanja Drah, Mirjana Majurec, Zvonimir Torjanac, Zoran Pokupec, Lela Margitić |- |1984. |[[Inspektor Vinko]] |humoristična | align="left" | Ivica Vidović, Zoja Odak, Marija Kohn, Relja Bašić, Franjo Majetić, Božidar Orešković, Rade Špicmiler, Branka Strmac, Mustafa Nadarević, Perica Martinović, Lela Margitić, Jagoda Antunac, Smiljka Bencet |- |1984. |[[Lažeš, Melita (televizijska serija)|Lažeš, Melita]] |dramsko-humoristična | align="left"| Gorana Stepanić, Danko Ljuština, Ladislav Vrgoč, Branka Cvitković, Žarko Potočnjak, Mustafa Nadarević, Zvonko Lepetić, Toni Moškov, Snežana Trajković |- |1984. |[[Prosjaci i sinovi]] |dramska | align="left"| Fabijan Šovagović, Rade Šerbedžija, Stjepan Puljić, Vlasta Knezović, Milan Srdoč, Iva Marjanović, Antun Kujavec, Biserka Alibegović, Zlatko Madunić, Zdenka Trach, Špiro Guberina, Zvonko Lepetić, Ilija Ivezić, Uglješa Kojadinović, Tana Mascarelli, Miloš Kandić, Nikola Car, Mladen Crnobrnja, Mustafa Nadarević, Ivo Fici |- |1985. |[[Ne daj se, Floki (televizijska serija)|Ne daj se, Floki]] |dramsko-humoristična | align="left"| Mladen Crnobrnja, Jagoda Kralj, Mario Vuk, Franjo Majetić, Zdenka Heršak, Zvonimir Torjanac, Zoran Pokupec, Otokar Levaj, Mirjana Pičuljan |- |1985. |[[Hrvatski narodni preporod (televizijska serija)|Hrvatski narodni preporod]] |dramska | align="left"|Ena Begović, Mirela Brekalo, Miljenko Brlečić, Dragan Despot, Željan Klusterka, Vlasta Knezović, Edo Peročević, Boško Petrović, Alma Prica, Matko Raguž, Tomislav Rališ, Mladen Raukar, Rade Šerbedžija, Mladen Vasari, Borut Vidošević |- |1985. |[[Hajdučki gaj (televizijska serija)|Hajdučki gaj]] |dramska | align="left"|Pavle Vuisić, Zvonko Lepetić, Vlatko Dulić, Siniša Popović, Radko Polič, Perica Martinović, Gita Serman Kopljar, Ivo Gregurević, Milan Štrljić, Alen Gašparac, Gorana Stepanić, Pavle Balenović, Slavko Brankov, Rikard Brzeska, Emil Drago, Slavko Juraga, Ivo Krištof, Danko Ljuština, Jadranka Matković |- |1986. |[[Dosije (televizijska serija)|Dosije]] |kriminalistička | align="left"|Krunoslav Šarić, Milan Plećaš, Predrag Petrović, Dejan Aćimović, Biserka Alibegović, Ljiljana Bogojević, Peter Karsten, Josip Genda, Ivo Gregurević, Špiro Guberin, Siniša Juričić, Franjo Majetić, Zoja Odak, Ksenija Pajić, Radko Polič, Richard Simonelli, Božidar Smiljanić, Zvonimir Torjanac, Duško Valentić, Kostadinka Velkovska |- |1986. – 1987. |[[Putovanje u Vučjak]] |dramska | align="left"| Rade Šerbedžija, Mustafa Nadarević, Milena Dravić, Mira Furlan, Miljenko Brlečić, Zvonimir Ferenčić, Stevo Krnjajić, Edo Peročević, Danilo Popržen, Đuro Utješanović, Dragutin Lesnik, Drago Mitrović, Ivica Zadro, Duško Gruborović, Zvonko Lepetić, Perica Martinović, Dragan Milivojević, Slobodan Milovanović, Dražen Nikolić, Gordan Pičuljan, Mladen Šerment, Božidar Smiljanić, Miodrag Krivokapić |- |1988. |[[Večernja zvona (televizijska serija)|Večernja zvona]] |dramska | align="left"| Rade Šerbedžija, Petar Božović, Ljiljana Blagojević, Neda Arnerić, Mustafa Nadarević, Miodrag Krivokapić, Lidija Jenko, Stevo Žigon, Zijah Sokolović, Matko Raguž, Zdenko Jelić, Kruno Šarić |- |1988. |[[Zagrljaj (televizijska serija)|Zagrljaj]] |dramska | align="left"|Rade Šerbedžija, Mustafa Nadarević, Zijah Sokolović, Zdenka Anušić, Boris Dvornik, Tonko Lonza, Ena Begović, Ivica Vidović, Zvonimir Zoričić, Boris Festini, Zlatko Madunić, Nada Abrus, Žarko Potočnjak, Bernarda Oman, Nenad Srdelić, Marija Kon, Milka Podrug Kokotović, Mladen Šerment, Zlatko Vitez |- |1989. |[[Ptice nebeske (televizijska serija)|Ptice nebeske]] |dramska | align="left" | Zijad Gračić, Žarko Potočnjak |} == 1990-ih == {| class="wikitable" |+ !Godina !Serije !Format !Premijerno prikazano na !Glumci (glavni) |- |1990. listopad |[[Neuništivi (televizijska serija)|Neuništivi]] (Hokejaši) |dramsko-humoristična |[[RTV Zagreb]] |Martin Sagner, Smiljka Bencet, Eugen Franjković, Zvonimir Ferenčić, Nikola Novosel, Boris Dvornik, Zdravka Krstulović, Velimir Bata Živojinović, Jovan Janićijević Janaćko, Ružica Sokić, Nada Blam, Relja Bašić, Zvonko Strmac, Kostadinka Velkovska, Vida Jerman, Semka Sokolović-Bertok, Antun Nalis, Mia Begović, Ksenija Marinković |- |1990. |[[Tuđinac (televizijska serija)|Tuđinac]] |dramska |RTV Zagreb / HRT |Dragan Despot, Sanja Vejnović, Miljenko Brlečić, Dejan Aćimović, Inge Apelt, Božidar Boban, Ljubo Ćelan, Darko Čurdo, Saša Dabetić, Mira Furlan, Špiro Guberina, Marija Kon, Miladin Krišković, Branka Lončar, Iva Marjanović, Maro Martinović, Miše Martinović, Branko Menićanin |- |1990. |[[Operacija Barbarossa (televizijska serija)|Operacija Barbarossa]] |dramsko-humoristična | rowspan="10" |[[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] |Kruno Martinović, Nikola Pokupčić, Dora Lipovčan, Mario Vuk |- |1990. |[[Tražim srodnu dušu (televizijska serija)|Tražim srodnu dušu]] |dramska |Ivica Vidović, Ena Begović, Veronika Kovačić, Vjera Žagar Nardeli, Krešimir Zidarić, Otokar Levaj, Vera Zima, Mladen Crnobrnja, Ivka Dabetić, Koraljka Hrs, Ana Karić, Vlasta Knezović, Jadranka Matković, Vanja Matujec, Rene Medvešek, Žarko Savić, Inge Apelt, Antonia Čutić, Branka Cvitković |- |1991. |[[Dirigenti i mužikaši]] |dramska |Sven Medvešek, Nataša Dorčić, Smiljka Bencet, Vanja Drach, Polde Bibič, Zvonimir Ferenčić, Inge Appelt, Vili Matula, Cintija Ašperger, Željko Königsknecht, Nina Erak-Svrtan, Jadranka Matković, Zvonimir Torjanac, Radoslav Spitzmuller, Nikola Novosel, Rajko Minković, Drago Bahun, Antonia Ćutić, Goran Grgić |- |1991. – 1995. |[[Jel' me netko tražio?]] |humoristična | |- |1992. |[[Zlatko i detektivi]] |dramska | |- |1997. |[[Komedijice]] |dramska | |- |1998. |[[Kontesa Dora (1993.)|Kontesa Dora]] |dramska | |- |1998. |[[Obiteljska stvar (televizijska serija)|Obiteljska stvar]] |dramska |Jelena Miholjević, Ljubomir Kerekeš, Katarina Bistrović-Darvaš, Boris Svrtan, Hrvoje Klobučar, Dubravka Ostojić, Frano Lasić, Goran Malus, Ivan Pilić, Lela Margitić, Vjenceslav Kapural, Ružica Lorković |- |1999. |[[Ljubav ili smrt (televizijska serija)|Ljubav ili smrt]] |dramska |Sven Madžarević, Luka Petrušić, Daina Oniunas Pusić, Ana Majstor, Tamara Kučinović, Mladen Vujičić, Borna Sor, Zorko Sirotić, Marija Boflan, Damir Petravić, Danijel Artenjak, Ivan Krstić, Matija Kezele |- |1999. |[[Naša kučića, naša slobodica]] |dramska | |} == 2000-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width=7% | Godina ! width=15% | Serije !Sezona !Epizoda ! width="10%" | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |2000. – 2002. |[[Naši i vaši]] |2 |23 |humoristična |[[HRT]] | align="left"| Hrvoje Klobučar, Dijana Bolanča, Slavko Brankov, Mirjana Majurec, Emil Glad, Filip Radoš, Mirela Brekalo, Semka Sokolović-Bertok, Vedran Mlikota, Ljubomir Kerekeš, Galiano Pahor |- |2002. |[[Obećana zemlja (televizijska serija)|Obećana zemlja]] |1 |20 |humoristična |[[Otvorena televizija|OTV]] | align="left"| Željko Pervan, Emir Hadžihafizbegović, Zlatan Zuhrić-Zuhra, Mladen Horvat, Ahmed A El Rahim, Đuro Utješanović, Ljubo Kapor, Boris Buzančić |- |2002. |[[Novo doba (televizijska serija)|Novo doba]] |1 |5 |dramska |align="center" rowspan="4"| HRT | align="left"| Mustafa Nadarević, Milan Štrljić, Ksenija Pajić, Lucija Šerbedžija, Žarko Radić, Bruna Bebić-Tudor, Milan Pleština, Špiro Guberina, Ante Čedo Martinić, Joško Lokas, Leon Lučev |- |2004. |[[Zlatni vrč]] |1 |18 |humoristična | align="left"| Danko Ljuština, Ljubomir Kerekeš, Ecija Ojdanić, Dražen Kühn, Goran Grgić, Nenad Cvetko, Damir Lončar, Borko Perić, Vedran Mlikota, Goran Navojec, Suzana Nikolić |- |2004. |[[Duga mračna noć (2004.)|Duga mračna noć]] |1 |13 |dramska | align="left"| Boris Dvornik, Ivo Gregurević, Goran Višnjić, Goran Navojec, Vilim Matula, Suzana Nikolić, Mustafa Nadarević, Tarik Filipović, Katarina Bistrović Darvaš, Žarko Potočnjak, Goran Grgić, Vera Zima, Krešimir Mikić, Boris Svrtan, Danko Ljuština, Marija Kohn |- |2004. – 2005. |[[Villa Maria]] |1 |160 |telenovela | align="left"| Jelena Veljača, Damir Markovina, Ksenija Pajić, Žarko Radić, Ante Čedo Martinić, Barbara Vicković, Lukrecija Brešković, Mislav Čavajda, Mia Begović, Nives Ivanković, Nada Gačešić-Livaković, Slaven Knezović, Maja Petrin, Frano Lasić, Vida Jerman, Boris Miholjević, Sven Madžarević, Slavko Juraga, Miljenka Androić, Đorđe Kukuljica, Jelena Perčin, Csilla Barath, Ankica Dobrić, Pero Juričić, Mario Valentić, Petra Dugandžić, Davor Garić, Boris Bakal |- |2004. – 2008. |[[Zabranjena ljubav]] |4 |805 |sapunica |[[RTL (Hrvatska)|RTL Televizija]] | align="left"| Zoran Pribičević, Anita Berisha, Mario Valentić, Mario Mohenski, Marin Knežević, Filip Riđički, Vanja Matujec, Marija Kobić, Sanja Vejnović, Petra Kurtela, Dražen Mikulić, Katja Zubčić, Velimir Čokljat, Antonija Šola, Mirna Medaković, Marina Poklepović, Ivan Martinec, Nada Rocco, Dejan Marcikić, Vesna Tominac Matačić, Mirsad Tuka, Jelena Perčin, Mario Mlinarić, Marko Čabov, Jozo Šuker, Vladimir Tintor, Maja Petrin , Robert Plemić, Zoran Gogić, Anđela Ramljak, Frano Lasić, Danira Gović, Lorena Nosić |- |2004. – 2007. |[[Naša mala klinika]] |4 |112 |humoristična |[[Nova TV]] | align="left"| Igor Mešin, Enis Bešlagić, Ivica Vidović, Rene Bitorajac, Dubravka Ostojić, Goran Navojec, Ranko Zidarić, Jadranka Đokić, Filip Šovagović, Bojana Gregorić, Damir Lončar, Filip Nola, Jos Zalokar, Dženita Imamović |- |2005. |[[Kad zvoni?]] |1 |20 |humoristična |align="center" rowspan="2"| HRT | align="left"| Iva Šulentić, Marko Makovičić, Robert Bošković, Jelena Hadži-Manev, Marko Jelić, Judita Franković, Maja Kanurić |- |2005. – 2010. |[[Bitange i princeze]] |5 |108 |humoristična | align="left"| Rene Bitorajac, Tarik Filipović, Mila Elegović, Nataša Dangubić, Hrvoje Kečkeš, Predrag Vušović, Dražen Čuček, Mile Kekin, Mila Krajcar |- |2005. – 2006. |[[Bumerang (televizijska serija)|Bumerang]] |2 |52 |humoristična |Nova TV | align="left"| Daria Knez, Ljubomir Kerekeš, Zlatan Zuhrić, Luka Dragić, Csilla Barath Bastaić, Ksenija Marinković, Dušan Bućan, Hana Hegedušić, Luka Petrušić, Draško Zidar, Marija Škaričić |- |2005. – 2010. |[[Luda kuća (televizijska serija)|Luda kuća]] |5 |173 |humoristična |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Ljubo Zečević, Jelena Miholjević, Nada Gačešić-Livaković, Branko Meničanin, Goran Grgić, Ljubo Kapor, Marinko Prga, Ivan Glowatzsky, Matija Prskalo, Vera Zima |- |2005. – 2006. |[[Ljubav u zaleđu]] |1 |175 |telenovela | align="left"| Maja Noveljić-Romčević, Filip Juričić, Iva Visković, Zijad Gračić, Ksenija Pajić, Kristina Krepela, Nenad Stojmenović, Jelena Veljača, Tamara Garbajs, Ines Bojanić, Darko Janeš, Zlatko Ožbolt |- |2006. – 2014. |[[Odmori se, zaslužio si]] |5 |73 |humoristična | align="left"| Ivo Gregurević, Vera Zima, Goran Navojec, Igor Mešin, Ksenija Marinković, Zoran Čubrilo, Žarko Potočnjak, Otokar Levaj, Goran Grgić, Dora Fišter, Ecija Ojdanić, Siniša Popović, Enis Bešlagić |- |2006. – 2011. |[[Bibin svijet]] |4 |72 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Ana Begić, Janko Rakoš, Enes Vejzović, Slavica Knežević, Amar Bukvić, Željko Duvnjak, Matija Jakšeković, Valdemar Kušan, Duška Jurić, Sven Šestak |- |2006. – 2007. |[[Cimmer fraj]] |2 |77 |humoristična |Nova TV | align="left"| Zlatan Zuhrić, Arijana Čulina, Enis Bešlagić, Jelena Lopatić, Marija Borić, Jasmin Telalović, Žarko Radić, Ljiljana Bogojević, Željko Vukmirica |- |2006. – 2007. |[[Obični ljudi (televizijska serija)|Obični ljudi]] |1 |170 |telenovela |HRT | align="left"| Aljoša Vučković, Lela Margitić, Vanessa Radman, Ana Majhenić, Helena Minić, Zijad Gračić, Vlasta Ramljak, Petar Ćiritović, Janko Popović-Volarić, Marijana Mikulić, Ksenija Pajić, Tamara Garbajs - Šintić, Zrinka Kušević, Ozren Opačić, Robert Kurbaša |- |2006. – 2021. |[[Nad lipom 35]] |3 |116 |humoristična |Nova TV | align="left"| Ivica Zadro, Slavko Pintarić, Branimir Vidić, Tomislav Štriga, Hrvoje Grčević, Mario Valentić, Elizabeta Kukić |- |2006. – 2007. |[[Kazalište u kući]] |1 |28 |humoristična |HRT | align="left"| Leon Lučev, Daria Knez, Ksenija Marinković, Jelena Lopatić, Mislav Ivaci, Ecija Ojdanić, Željko Königsknecht, Mustafa Nadarević, Tarik Filipović |- |2006. |[[Balkan Inc.]] |1 |13 |kriminalistička |align="center" rowspan="2"| Nova TV | align="left"| Ivo Ban, Ivan Brkić, Aleksandar Cvjetković, Nina Ivanič, Nives Ivanković, Tina Gorenjak, Goran Grgić, Damir Markovina, Boris Mihalj, Mustafa Nadarević, Stjepan Perić, Matija Vastl, Sanja Vejnović, Mladen Vulić, Branko Završan |- |2007. – 2008. |[[Zauvijek susjedi]] |1 |180 |humoristična | align="left"| Ljubomir Kerekeš, Darko Janeš, Slaven Knezović, Franjo Jurčec, Tamara Šoletić, Jelena Vukmirica, Lucija Hranjec, Sonja Kovač, Antonija Stanišić, Karlo Franić, Damir Poljičak, Denis Šelendić, Petar Tikvedžija, Milan Orlović, Goran Bogdan, Mario Valentić, Dubravko Đuran, Sandra Lončarić, Hrvoje Klobučar, Denis Bašić |- |2007. – 2008. |[[Ponos Ratkajevih]] |1 |180 |telenovela |HRT | align="left"| Božidar Alić, Sanja Vejnović, Ljubica Jović, Jako Popović Volarić, Marijana Mikulić, Mia Begović, Ana Vilenica, Ivana Bolanča, Zijad Gračić, Vanessa Radman, Amar Bukvić, Aleksandar Srećković |- |2007. – 2008. |[[Ne daj se, Nina]] |1 |55 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Lana Gojak, Robert Kurbaša, Kristina Krepela, Petar Ćiritović, Bojana Ordinačev, Andrija Milošević, Edvin Liverić, Vanda Božić, Linda Begonja, Ivana Boban, Hana Hegedušić, Jasna Beri, Ljubo Zečević, Edis Žilić, Ankica Dobrić, Ante Čedo Martinić, Kristina Bajza, Saša Buneta, Ivan Pelušić, Anica Kovačević |- |2007. |[[Operacija Kajman (televizijska serija)|Operacija Kajman]] | | |humoristična |Nova TV | align="left"| Leon Lučev, Bojan Navojec, Dražen Kuhn, Ecija Ojadnić |- |2007. – 2008. |[[Dobre namjere]] |1 |62 |dramska |align="center" rowspan="4"| HRT | align="left"| Enes Vejzović, Jelena Perčin, Goran Grgić, Dolores Lambaša, Leona Paraminski, Dražen Šivak, Kristijan Ugrina, Biserka Ipša, Božidar Orešković, Sreten Mokrović, Elvis Bošnjak, Sandra Lončarić, Dora Fišter, Goran Koši |- |2007. – 2008. |[[Urota (televizijska serija)|Urota]] |1 |12 |kriminalistička | align="left"| Robert Kurbaša, Jelena Veljača, Zijad Gračić, Ksenija Pajić, Božidar Orešković, Duško Valentić, Dušan Bućan, Aleksandar Srećković, Slaven Knezović, Branislav Tomašević, Lena Bogdanović, Petar Ćiritović |- |2008. |[[Tužni bogataš]] |1 |4 |kriminalistička | align="left"| Damir Lončar, Kristijan Ugrina, Siniša Popović, Predrag Vušović, Slavica Knežević, Goran Grgić, Zvonimir Zoričić, Anita Matić, Alen Šalinović, Luka Peroš, Daniela Čolić-Prižmić |- |2008. – 2014. |[[Stipe u gostima]] |7 |130 |humoristična | align="left"| Filip Radoš, Suzana Nikolić, Vedran Mlikota, Alen Šalinović, Lela Margitić, Lana Barić, Hrvoje Kečkeš, Frano Mašković, Areta Ćurković, Dražen Kühn, Inge Appelt, Željko Duvnjak, Borko Perić, Nail Hasanović, Ksenija Marinković, Predrag Vušović , Nada Rocco, Karla Brbić, Helena Minić, Marijana Mikulić |- |2008. – 2009. |[[Bračne vode (hrvatska inačica)|Bračne vode]] |1 |26 |humoristična |align="center" rowspan="3"| Nova TV | align="left"| Damir Lončar, Hrvoje Zalar, Mila Elegović, Sonja Kovač, Mirela Videk, Vid Mekinić, Igor Mešin, Jadranka Đokić |- |2008. |[[Hitna 94]] |1 |16 |dramska | align="left"| Jelena Perčin, Alen Liverić, Vesna Tominac Matačić, Hrvoje Barišić, Petra Dugandžić, Ante Krstulović, Tena Jeić Gajski, Ozren Opačić, Sandra Lončarić, Saša Anočić, Lucija Šerbedžija |- |2008. |[[Zakon ljubavi]] |1 |60 |telenovela | align="left"| Vanessa Radman, Petar Ćiritović, Zijad Gračić, Lucija Hranjec, Filip Juričić, Ankica Dobrić, Ivica Pucar, Marija Omaljev-Grbić, Slavko Juraga, Jasna Odorčić, Mario Mlinarić, Dolores Lambaša, Helena Minić, Danijela Stanić Sejdinović, Vladimir Tintor, Maja Petrin, Bojana Ordinačev, Ranko Zidarić, Ivana Bolanča |- |2008. – 2009. |[[Sve će biti dobro]] |1 |180 |telenovela |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Bojana Gregorić, Goran Grgić, Milan Pleština, Leonora Surian, Janko Popović Volarić, Božidar Orešković |- |2008. – 2010. |[[Mamutica (televizijska serija)|Mamutica]] |2 |40 |kriminalistička | align="left"| Sreten Mokrović, Ljubomir Kerekeš, Ecija Ojdanić, Ivo Gregurević, Filip Križan, Olga Pakalović, Mislav Čavajda, Nataša Janjić |- |2009. |[[Zakon!]] |1 |24 |humoristična | align="left"| Stojan Matavulj, Robert Ugrina, Nenad Cvetko, Sven Šestak, Ines Bojanić, Angel Palašev, Ivica Pucar |- |2009. |[[Moja 3 zida]] |1 |20 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Jadranka Đokić, Ozren Grabarić, Jerko Marčić, Areta Ćurković, Hrvoje Barišić, Marko Makovičić, Csilla Barath Bastaić, Dražen Šivak |- |2009. – 2010. |[[Periferija city]] |1 |14 |humoristična |align="center" rowspan="2"| Nova TV | align="left"| Ivo Gregurević, Meliha Fakić, Marija Kohn, Jadran Puharić, Mia Begović, Predrag Vušović, Vedran Mlikota, Ivana Roščić, Tomislav Martić, Marinko Prga, Branimir Vidić, Filip Radoš |- |2009. – 2011. |[[Najbolje godine (televizijska serija)|Najbolje godine]] |2 |318 |telenovela | align="left"| Janko Popović Volarić, Katarina Radivojević, Amar Bukvić, Asja Jovanović, Velimir Čokljat, Jasna Odorčić, Robert Jozinović, Duško Valentić, Livia Drinovac, Marija Borić, Hrvoje Horvat, Petra Cicvarić, Karlo Ferenčak, Žarko Potočnjak, Svjetlana Magdić, Mirta Zečević, Leona Paraminski, Ivana Bolanča i ostali |- |2009. – 2010. |[[Dolina sunca (telenovela)|Dolina sunca]] |1 |210 |telenovela |HRT | align="left"| Ana Vilenica, Ivan Herceg, Bojana Gregorić, Robert Kurbaša, Petar Ćiritović, Nadežda Perišić-Nola, Ranko Zidarić |} == 2010-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width=7% | Godina ! width=15% | Serije !Sezona !Epizoda ! width="10%" | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |2010. |[[Dome, slatki dome]] |1 |18 |humoristična |align="center" rowspan="2"| [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] | align="left"| Ljubica Jović, Inge Appelt, Špiro Guberina, Ivica Vidović, Boris Miholjević, Branka Cvitković, Božidar Smiljanić, Vlatko Dulić, Duško Modrinić, Nebojša Borojević, Katarina Perica, Luka Juričić, Jelena Hadži-Manev |- |2010. |[[Tito (televizijska serija)|Tito]] |1 |12 |dramsko-biografska | align="left"| Boris Svrtan, Ivo Gregurević, Goran Višnjić, Nataša Janjić, Goran Navojec, Mirjana Rogina, Tarik Filipović, Goran Grgić, Suzana Nikolić, Borko Perić, Vedran Mlikota, Predrag Vušović, Ljubomir Kerekeš, Zvonimir Zoričić, Damir Lončar, Igor Mešin, Žarko Potočnjak, Hrvoje Kečkeš, Filip Radoš, Kristijan Ugrina, Adam Končić, Darko Janeš |- |2010. |[[Instruktor (televizijska serija)|Instruktor]] |1 |12 |humoristična | align="center" | [[RTL (Hrvatska)|RTL Televizija]] | align="left"| Stjepan Perić, Damir Rončević, Sven Medvešek |- |2010. |Lov u mutnom | colspan="2" |Pilot epizoda |humoristična | align="center" |Nova TV | align="left" |Ljubomir Kerekeš, Hrvoje Kečkeš, Tamara Šoletić, Jasna Odorčić, Dušan Bućan |- |2011. – 2022. |[[Krv nije voda (televizijska serija)|Krv nije voda]] |7 |256 |humoristična | rowspan="2" |RTL Televizija | align="left" | Svaka epizoda ima različite glumce |- |2011. – 2013. |[[Ruža vjetrova (televizijska serija)|Ruža vjetrova]] |2 |345 |telenovela | align="left" | |- |2011. – 2012. |[[Loza (televizijska serija)|Loza]] |1 |16 |dramska |HRT | align="left"| Žarko Radić, Snježana Sinovčić-Šiškov, Leona Paraminski, Vicko Bilandžić, Goran Marković, Špiro Guberina, Franka Klarić, Kaja Toma Branica, Jakov Milošević, Milan Štriljić, Ksenija Pajić, Marko Cindrić |- |2011. |[[Pod sretnom zvijezdom (telenovela)|Pod sretnom zvijezdom]] |1 |75 |telenovela |align="center" rowspan="2"| [[Nova TV]] | align="left"| Mila Elegović, Linda Begonja, Mirna Medaković, Sandra Lončarić, Hrvoje Barišić, Ranko Zidarić, Zijad Gračić, Robert Kurbaša, Petar Ćiritović, Mirjana Majurec, Dean Krivačić, Nela Kocsis, Barbara Nola, Aleksandar Srećković, Neda Arnerić, Tara Rosandić, Katarina Čas, Tamara Loos, Anita Dujić, Mia Biondić, Marko Cindrić, Nikša Marinović, Mario Valentić, Jasmin Mekić, Petra Kurtela |- |2011. – 2013. |[[Larin izbor]] |2 |347 |telenovela | align="left"| Doris Pinčić, Ivan Herceg, Filip Juričić, Jana Milić, Ecija Ojdanić, Frane Perišin, Jagoda Kumrić, Dino Rogić, Stefan Kapičić, Ornela Vištica, Helena Buljan, Marija Kohn, Sanja Vejnović, Edita Karađole, Petra Dugandžić, Barbara Nola, Mladen Vulić, Tamara Garbajs |- |2011. – 2012. |[[Provodi i sprovodi]] |1 |20 |humoristična |HRT | align="left"| Ksenija Marinković, Dražen Kühn, Goran Grgić, Bojan Navojec, Marija Škaričić, Slobodan Milovanović, Jan Kerekeš, Aleksandra Stojaković, Milivoj Beader |- |2012. |[[Ah, taj Ivo!]] | colspan="2" |Pilot epizoda |humoristična |Nova TV | align="left"| Duško Modrinić, Vedran Mlikota, Marija Kohn, Nataša Dangubić, Linda Begonja, Mirela Videk, Silvio Vovk |- |2012. |[[Nedjeljom ujutro, subotom navečer]] |1 |15 |humoristična |align="center" rowspan="2"| HRT | align="left"| Igor Kovač, Iva Babić, Filip Riđički, Dado Ćosić, Iva Mihalić, Marina Redžepović, Ivo Gregurević, Asja Jovanović, Ksenija Marinković, Lela Margitić, Vinko Kraljević, Dušan Bućan, Mirna Medaković, Jasmin Telalović, Anže Zevnik |- |2013. – 2018. |[[Počivali u miru]] |3 |32 |dramska | align="left"| Judita Franković, Miodrag Krivokapić, Dragan Despot, Nina Violić, Danko Ljuština, Anja Šovagović Despot, Goran Navojec, Jelena Miholjević, Luka Dragić, Boris Cavazza, Daria Lorenci, Bruna Bebić Tudor, Boris Svrtan, Ozren Grabarić, Ivan Ožegović, Hrvoje Kečkeš, Bojan Navojec, Jernej Šugman, Helena Minić Matanić, Dejan Aćimović, Mladen Vulić, Tena Nemet Brankov, Zijad Gračić, Katarina Strahinić |- |2013. |[[Stella (televizijska serija)|Stella]] |1 |14 |dramsko-glazbena |Nova TV | align="left"| Sementa Rajhard, Vanda Winter, Bojana Gregorić, Nebojša Glogovac, Stjepan Perić, Petra Dugandžić, Ivan Glowatzky, Mladen Vulić, Linda Begonja, Mislav Čavajda, Amar Bukvić, Mate Gulin, Vedran Komerički |- |2013. |[[Na terapiji (televizijska serija)|Na terapiji]] |1 |45 |dramska |HRT | align="left"| Elvis Bošnjak, Ana Karić, Leon Lučev, Goran Bogdan, Dijana Vidušin, Iva Babić, Nina Violić, Žarko Savić, Frano Mašković, Suzana Nikolić |- |2013. – 2014. |[[Zora dubrovačka]] |1 |161 |telenovela |Nova TV | align="left"| Barbara Bilić, Boris Ler, Ines Bojanić, Alen Liverić, Dragan Despot, Ana Kvrgić, Vanessa Radman, Jelena Perčin, Momčilo Otašević, Ivana Horvat, Amar Bukvić, Jolanda Tudor, Sandra Lončarić, Jasmin Mekić, Mira Perić Kraljik, Iva Vujanić, Tamara Garbajs, Zdenko Jelčić, Dušan Gojić, Rada Mrkšić |- |2013. – 2014. |[[Tajne (televizijska serija)|Tajne]] |1 |140 |telenovela |RTL Televizija | align="left"| Jelena Jovanova, Filip Juričić, Ksenija Pajić, Aleksandar Cvjetković, Monika Mihajlović, Stjepan Perić, Jasna Bilušić, Mladen Čutura, Mladen Kovačić, Katarina Baban, Amar Selimović, Mirta Zečević |- |2014. |[[Glas naroda]] |1 |18 |humoristična |HRT | align="left"| Draško Zidar, Mirela Brekalo, Marijana Mikulić, Roko Sikavica, Damir Poljičak, Frano Mašković |- |2014. |[[Markov trg (televizijska serija)|Markov trg]] | colspan="2" |Pilot epizoda |satira |align="center" rowspan="2"| RTL Televizija | align="left"| Tarik Filipović, Željko Konigsknecht, Nikola Kojo, Emir Hadžihafizbegović, Lana Barić, Ozren Grabarić, Mia Biondić, Ranko Zidarić, Vedran Mlikota |- |2014. – 2015. |[[Vatre ivanjske]] |1 |140 |telenovela | align="left"| Nevena Ristić, Slaven Španović, Filip Juričić, Ksenija Pajić, Aleksandar Cvjetković, Frane Perišin, Linda Begonja, Ana Begić, Iva Mihalić, Barbara Nola, Alen Liverić, Marko Cindrić, Jan Kerekeš, Ema-Ursula Stojković |- |2014. – 2016. |[[Kud puklo da puklo (televizijska serija)|Kud puklo da puklo]] |2 |350 |telenovela |Nova TV | align="left"| Momčilo Otašević, Mirna Medaković, Miran Kurspahić, Janko Popović Volarić, Sanja Vejnović, Željko Pervan, Milan Štrljić, Miodrag Krivokapić, Barbara Vicković, Ecija Ojdanić, Asim Ugljen, Žarko Radić, Vladimir Posavec Tušek, Jelena Perčin, Suzana Nikolić, Monika Mihajlović, Katja Rožmarić, Petar Burić, Tijana Pečenčić, Jagoda Kumrić, Vesna Tominac |- |2015. – 2021. |[[Crno-bijeli svijet (televizijska serija)|Crno-bijeli svijet]] |4 |48 |dramsko-humoristična |HRT | align="left"| Filip Riđički, Slavko Sobin, Jelena Miholjević, Karlo Maloča, Franjo Kuhar, Sreten Mokrović, Anica Dobra, Kaja Šišmanović, Sara Stanić |- |2015. – 2016. |[[Horvatovi]] |1 |70 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Bojana Gregorić, Goran Navojec, Bojan Navojec, Ljubomir Kerekeš, Marija Škaričić, Elizabeta Kukić, Ana Ledenko, Tonka Pavić, Adnan Prohić, Jan Begović, Adrian Hajsok, Vid Ćosić |- |2015. – 2017. |[[Nemoj nikome reći]] |2 |24 |humoristična |HRT | align="left"| Mia Anočić Valentić, Tena Nemet Brankov, Katarina Strahinić, Matija Cigir, Sara Duvnjak, Matija Prskalo, Hrvoje Kečkeš, Marin Radman, Hrvoje Vladisavljević, Dinka Vuković, Dajana Čuljak |- |2015. – 2016. |[[Samo ti pričaj (televizijska serija)|Samo ti pričaj]] |1 |40 |humoristična |Nova TV | align="left"| Igor Mešin, Sandra Bagarić, Mirela Brekalo, Ratko Glavina, Asim Ugljen, Edina Pršić |- |2015. |[[Da sam ja netko (televizijska serija)|Da sam ja netko]] | | |dramska |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Lana Barić, Nataša Janjić, Nataša Dorčić, Helena Beljan, Vojislav Brajović, Goran Hajduković, Sebastian Cavazza, Filip Križan, Kruno Šarić, Juraj Dabić |- |2016. |[[Naknadno (televizijska serija)|Naknadno]] |1 |13 |humoristična | align="left"| Željko Pervan, Mladen Horvat, Sanja Vejnović, Zlatan Zuhrić |- |2016. |[[Patrola na cesti (televizijska serija)|Patrola na cesti]] |1 |5 |humoristična | align="left"| Krešimir Mikić, Slavko Sobin, Nataša Janjić, Mate Gulin |- |2016. – 2017. |[[Prava žena (televizijska serija)|Prava žena]] |1 |100 |telenovela |RTL Televizija | align="left"| Filip Juričić, Nataša Janjić, Kristina Jovanović, Marijana Mikulić, Ana Vilenica, Elizabeta Kukić, Martino Antunović, Lucija Kajić, Amar Bukvić, Lara Živolić, Nela Kocsis, Tamara Puizina, Jasna Bilušić, Ana Vučak, Petar Ćiritović, Aleksandar Cvjetković, Pero Juričić, Ornela Vištica, Iva Mihalić, Petar Strugar, Nikola Kerkez, Srđana Šimunović, Andrej Dojkić, Domagoj Janković, Ana Marija Žužul, Nika Levak |- |2016. – 2017. |[[Zlatni dvori (televizijska serija)|Zlatni dvori]] |1 |147 |telenovela |Nova TV | align="left"| Katarina Baban, Matko Knešaurek, Petra Kraljev, Ivan Herceg, Petra Dugandžić, Ecija Ojdanić, Milan Štrljić, Robert Kurbaša, Tamara Šoletić, Dijana Vidušin, Mladen Kovačić, Darko Milas, Sandra Lončarić, Hrvoje Barišić, Lana Ujević, Jan Kerekeš, Helena Buljan, Duško Valentić, Danko Ljuština, Tonka Kovačić, Martin Lugarić, Ana Majhenić, Lujo Kunčević |- |2016. – 2020. |[[Novine (televizijska serija)|Novine]] |3 |33 |dramska |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Branka Katić, Trpimir Jurkić, Aleksandar Cvjetković, Dragan Despot, Zdenko Jelčić, Zijad Gračić, Goran Marković, Tihana Lazović, Olga Pakalović, Boris Svrtan, Livio Badurina |- |2017. |[[Anka (2017.)|Anka]] |1 |3 |dramska | align="left"| Cvita Viljac, Anđela Ramljak, Žarko Savić, Linda Begonja, Rade Šerbedžija |- |2017. |[[Čuvar dvorca (televizijska serija)|Čuvar dvorca]] |1 |4 |dramska | align="left"| Iva Babić, Goran Bogdan, Matija Čigir, Franjo Dijak, Ivo Gregurević, Vinko Kraljević, Bernard Tomić |- |2017. – 2018. |[[Čista ljubav (televizijska serija)|Čista ljubav]] |1 |173 |telenovela |Nova TV | align="left"| Tara Rosandić, Ivan Herceg, Janko Popović Volarić, Momčilo Otašević, Ksenija Pajić, Nives Celzijus, Dora Arar, Olga Pakalović, Martina Čvek, Sanja Vejnović, Saša Anočić, Marko Petrić, Ljubomir Kerekeš, Sementa Rajhard, Csilla Barath Bastaić, Krunoslav Klabučar, Martina Stjepanović, Dado Ćosić, Asja Jovanović, Mladen Vulić, Velibor Topić |- |2017. – 2020. |[[Ko te šiša]] |5 |89 |humoristična |HRT | align="left"| Ksenija Marinković, Katarina Strahinić, Robert Ugrina, Jadranka Đokić, Sara Stanić, Jasmin Telalović, Željko Duvnjak, Janko Popović Volarić, Roko Sikavica, Žarko Potočnjak, Goran Grgić |- |2018. |[[Dragi susjedi]] |1 |10 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Ornela Vištica, Nataša Dangubić, Moamer Kasumović, Katarina Marković, Petar Ćiritović, Zoran Cvijanović, Asim Ugljen, Ivan Magud, Stjepan Gašparić, Roman Sem-Tuksar, Nino Lehki |- |2018. |[[Kad susjedi polude (televizijska serija)|Kad susjedi polude]] |1 |3 |humoristična |align="center" rowspan="2"| Nova TV | align="left"| Damir Lončar, Stjepan Perić, Dajana Čuljak, Mirela Brekalo, Ljubomir Kerekeš, Jan Kerekeš, Anđela Ramljak, Radoslava Mrkšić, Damir Poljičak |- |2019. – 2020. |[[Drugo ime ljubavi (televizijska serija)|Drugo ime ljubavi]] |1 |175 |telenovela | align="left"| Elizabeta Brodić, Momčilo Otašević, Slavko Sobin, Vlasta Ramljak, Katarina Baban, Arija Rizvić, Marko Todorović, Konstantin Haag, Martina Stjepanović, Linda Begonja, Vladimir Posavec Tušek, Ecija Ojdanić, Mislav Čavajda, Olga Pakalović, Borna Fadljević, Filip Špoljar, Barbara Rocco, Maja Jurić, Stjepan Perić, Dragan Veselić, Jagoda Kumrić, Marko Petrić, Franka Klarić, Mladen Vulić |- |2019. |[[Uspjeh (televizijska serija)|Uspjeh]] |1 |6 |dramska |[[HBO]] |Uliks Fehmiu, Filip Mayer, Iva Mihalić, Ivana Roščić, Tara Thaller |} == 2020-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width=7% | Godina ! width=15% | Serije !Sezona !Epizoda ! width=10% | Format !Premijerno prikazano na !Glumci (glavni) |- |2020. – 2022. |[[Nestali (televizijska serija, 2019.)|Nestali]] |2 |8 |dramska |[[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] | align="left"| Goran Navojec, Bojan Navojec, Alan Katić, Vedran Živolić, Marko Cindrić, Filip Križan |- |2020. – 2021. |[[Dar mar (televizijska serija)|Dar mar]] |2 |204 |telenovela |[[Nova TV]] | align="left"| Ksenija Pajić, Fabijan Pavao Medvešek, Siniša Ružić, Roko Sikavica, Lucia Stefania Glavich Mandarić, Martina Stjepanović, Milan Štrljić, Radoslava Mrkšić, Enes Vejzović, Draško Zidar, Petar Burić, Katarina Madirazza, Ankica Dobrić, Mia Mikulec, Magdalena Živaljić Tadić, Toma Medvešek, Jasna Odorčić, Vladimir Posavec Tušek, Mia Anočić Valentić, Marko Braić, Barbara Nola, Robert Ugrina, Ana Begić Tahiri, Alen Šalinović, Olga Pakalović, Momčilo Otašević |- |2020. – 2022. |[[Blago nama]] |2 |129 |humoristična |[[RTL (Hrvatska)|RTL Televizija]] | align="left"| Enis Bešlagić, Hristina Popović, Tara Rosandić, Filip Križan, Žarko Radić, Zlatan Zuhrić, Nino Lehki, Petar Jurić |- |2020. – 2021. |[[Minus i plus (televizijska serija)|Minus i plus]] |1 |12 |humoristična |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Igor Kovač, Iva Jerković, Ksenija Pajić, Damir Lončar, Stipe Radoja, Arijana Čulina, Filip Radoš |- |'''2020. – ''još traje''''' |[[Mrkomir Prvi]] |4 |73 |humoristična | align="left"| Goran Navojec, Ozren Grabarić, Ecija Ojdanić, Paško Vukasović, Roko Sikavica, Mirna Mihelčić, Marinko Prga |- |'''2021. – ''još traje''''' |[[Dnevnik velikog Perice]] |2 |12 |dramska | align="left"| Živko Anočić, Mirjana Bohanec Vidović, Csilla Barath Bastaić, Dušan Bućan, Iva Babić, Nikola Kojo, Otokar Levaj |- |2021. – 2026. |[[Bogu iza nogu (televizijska serija)|Bogu iza nogu]] |2 |70 |humoristična |Nova TV | align="left"| Mirna Medaković Stepinac, Filip Juričić, Sara Moser, Željko Duvnjak, Ljubomir Kerekeš, Asim Ugljen, Slavko Sobin, Nermin Omić, Elvira Aljukić, Mario Valentić, Dino Rogić, Zvonimir Kufek |- |2021. – 2022. |[[Područje bez signala (televizijska serija)|Područje bez signala]] |1 |6 |dramska |HRT | align="left"| Rene Bitorajac, Krešimir Mikić, Jovana Stojiljković, Goran Bogdan, Slavko Štimac, Tihana Lazović, Lana Barić |- |'''2022. – ''još traje''''' |[[Kumovi (televizijska serija)|Kumovi]] |5 |642 |telenovela |Nova TV | align="left"| Momčilo Otašević, Ana Uršula Najev, Vladimir Tintor, Vedran Mlikota, Milan Štrljić, Olga Pakalović, Nika Barišić, Daria Lorenci, Stojan Matavulj, Barbara Vicković, Ecija Ojdanić, Konstantin Haag, Petra Kraljev, Radoslava Mrkšić, Mirna Mihelčić, Lovre Kondža, Mijo Kevo, Lara Obad |- |2022. – 2023. |[[Šutnja (televizijska serija)|Šutnja]] |2 |12 |dramska | rowspan="4" |HRT | align="left"| Kseniya Mishyna, Goran Bogdan, Darko Milas, Sandra Lončarić, Leon Lučev, Iryna Verenych-Ostrovska, Viktor Saraykin, Petar Ninyovsky, Andriy Isaenko |- |2022. – 2025. |[[Metropolitanci (televizijska serija)|Metropolitanci]] |2 |26 |dramska |Rene Bitorajac, Dejan Aćimović, Dijana Vidušin, Linda Begonja, Nataša Janjić, Janko Popović Volarić, Mirela Brekalo, Goran Grgić, Ljubica Jović, Ksenija Marinković, Siniša Popović, Dušan Bućan, Judita Franković, Barbara Nola, Filip Juričić, Franjo Kuhar, Hrvoje Kečkeš, Žarko Savić |- |2022. – 2023. |[[Majstori (televizijska serija)|Majstori]] |1 |11 |humoristična / dječja |Igor Kovač, Maja Posavec, Toma Medvešek |- |2023. – 2025. |[[Oblak u službi zakona]] |3 |36 |humoristična |Ozren Grabarić, Dijana Vidušin, Ksenija Marinković, Toma Medvešek, Borna Fadljević, Zoran Čubrilo, Goran Navojec, Igor Mešin, Željko Koenigsknecht |- |2023. – 2024. |[[San snova (televizijska serija)|San snova]] |1 |145 |dramska |RTL Televizija |Marko Braić, Emir Hadžihafizbegović, Ivana Krizmanić, Arija Rizvić, Josip Brakus, Tea Šimić, Slaven Knezović, Andrijana Vicković, Frano Lasić, Nadia Cvitanović, Marko Petrić, Zlatan Zuhrić, Buga Marija Šimić, Mila Elegović |- |2023. |[[Gora (televizijska serija)|Gora]] |1 |22 |dramska |HRT |Kristijan Petelin, Sandra Lončarić, Ugo Korani, Dinka Vuković, Jasmin Mekić, Lucija Rukavina, Barbara Nola, Aleksandar Cvjetković, Romina Tonković |- |2024. |[[Bijeli put (televizijska serija)|Bijeli put]] |1 |6 |kriminalistička |HRT |Franjo Dijak, Nina Violić, Enes Vejzović, Sanja Milardović, Elvis Bošnjak, Judita Franković |- |'''2024. – ''još traje''''' |[[Sram (televizijska serija)|Sram]] |2 |20 |dramska |HRT |Lucija Stanković, Jagor Katičić, Borna Šimunek, Gita Haydar, Stela Korman, Laura Barbić, Severina Lajtman, Roan Vižintin, Tin Lekić, Karla Šunjić, Mirej Đurović |- |2024. |[[Šesti autobus]] |1 |3 |dramska |HRT |Zala Đurić, Marko Petrić, Živko Anočić |- |2024. – 2025. |[[Sjene prošlosti (televizijska serija)|Sjene prošlosti]] |2 |217 |dramska |RTL |Marina Fernandez, Jelena Perčin, Ana Maras Harmander, Dajana Čuljak, Đorđe Kukuljica, Jasmin Mekić, Janko Rakoš, Matija Kačan, Arija Rizvić, Tena Nemet Brankov, Andrej Dojkić |- |2024. – 2026. |[[U dobru i zlu (telenovela)|U dobru i zlu]] |1 |170 |dramska |Nova TV |Filip Juričić, Iva Mihalić, Mirna Medaković Stepinac, Ksenija Pajić, Lana Ujević Telenta, Marija Klanac, Ammar Mešić, Toma Medvešek, Lena Medar, Žarko Radić, Ivona Dragaš Bilogrević, Filip Budimir, Enes Vejzović, Katarina Baban, Momčilo Otašević, Filip Detelić, Martina Stjepanović,Igor Kovač, Jelena Miholjević, Ana Begić Tahiri |- |'''2025. – ''još traje''''' |[[Blaž među ženama (televizijska serija)|Blaž među ženama]] |1 |14 |humoristična |HRT |Marko Makovičić, Slavko Sobin, Mia Bujan, Luna Pilić, Sara Parisi, Marija Škaričić |- |'''2025. – ''još traje''''' |[[Divlje pčele (televizijska serija)|Divlje pčele]] |1 |150 |dramska |RTL |Ana Marija Veselčić, Lidija Kordić, Lidija Penić-Grgaš |- |2026. |Roberta, saberi se | colspan="2" |Pilot epizoda |humoristično-dramska |HRT |Amanda Prenkaj, Doris Šarić-Kukuljica, Aleksandar Cvjetković, Tena Nemet Brankov, Franjo Kuhar, Slavica Knežević, Živko Anočić, Marko Mandić, Paško Vukasović, Domagoj Ivanković |- |2026. |[[IQ 160]] |1 |8 |kriminalističko-humoristična |Voyo |Dajana Čuljak, Luka Peroš, Marina Redžepović, Dea Presečki, Ivan Molnar, Glorija Pinturić, Živa Božić, Jan Crnković |- |2026. |[[Specijalisti Zagreb]] |1 |– |kriminalistička |RTL |Peđa Gvozdić, Vini Jurčić, Toni Gojanović, Ivan Barišić |- |2026. |Slučajna obitelj |1 |– |– |Nova TV |– |- |2026. |[[Lijepe naše (televizijska serija)|Lijepe naše]] |1 |12 |humoristično-dramska |HRT |Nataša Dangubić, Iva Kraljević, Doris Šarić Kukuljica, Janko Popović Volarić, Dražen Šivak, Filip Juričić, Marko Mandić, Lola Jelčić, Judita Sinković,Tija Žinić |- |2026. |[[Kako preživjeti u Hrvatskoj]] |1 |11 |humoristična |HRT |– |} == Nadolazeće serije == {| class="wikitable" |+Nadolazeći projekti (naslovi koji su trenutno u stanju preprodukcije) !Naslov !Format !Izvor |- |Greater Adria |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|title=Seriji "Greater Adria" Drugog plana i HRT-a pola milijuna eura od Vijeća Europe|url=https://magazin.hrt.hr/kultura/serija-greater-adria-drugog-plana-i-hrt-a-dobila-potporu-vijeca-europe-11313267|access-date=2025-08-17|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> |- |Buddha Bar |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|last=admin|title=BUDDHA BAR (DEVELOPMENT)|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/buddha-bar-2/|access-date=2025-08-17|website=antitalent|language=en-US}}</ref> |- |Ciganin, ali najljepši |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|last=admin|title=JINX (DEVELOPMENT)|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/jinx/|access-date=2025-08-17|website=antitalent|language=en-US}}</ref> |- |Maličke |dramska |<ref>{{Citiranje weba|last=admin|title=AFTERPARTY (DEVELOPMENT)|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/afterparty/|access-date=2025-08-17|website=antitalent|language=en-US}}</ref> |- |Lovac na vještice |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|last=admin|title=THE WITCH HUNTER (DEVELOPMENT)|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/the-witch-hunter/|access-date=2025-08-17|website=antitalent|language=en-US}}</ref> |- |Za šaku jada |humoristična |<ref>{{Citiranje weba|title=Za šaku jada / Humoristična serija / Redateljica: Jasna Nanut|url=https://15art.hr/za-saku-jada/|access-date=2025-08-17|website=15. umjetnost|language=hr}}</ref> |- |Vulkan |dramska |<ref>{{Citiranje weba|date=2023-03-21|title=Taraba i Sila rasturaju, s Islanđanima će snimati novu tv seriju, ekološki triler "Vulkan"|url=https://www.nacional.hr/taraba-i-sila-rasturaju-s-isladanima-ce-snimati-novu-tv-seriju-ekoloski-triler-vulkan/|access-date=2025-08-17|website=NACIONAL.HR|language=hr}}</ref> |- |Poštovani kukci i ostale jezive priče |dramska |<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-27|title=Projekt TV serije Poštovani kukci i druge jezive priče Karle Lulić na Seriencamp konferenciji u Kölnu|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/projekt-tv-serije-postovani-kukci-i-druge-jezive-price-karle-lulic-na-seriencamp-konferenciji-u-kolnu|access-date=2025-08-17|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> |- |Oblak čvoraka |dramska |<ref>{{Citiranje weba|title=TorinoFilmLab {{!}} Karla Lulic|url=http://torinofilmlab.it//people/1424741/Karla-Lulic|access-date=2025-08-17|website=TorinoFilmLab}}</ref> |- |Variola: Tamno proljeće |dramska |<ref>{{Citiranje weba|title=Kinorama - usluge filmske i video proizvodnje :. Filmovi {{!}} Variola – Tamno proljeće|url=https://www.kinorama.hr/filmovi/Variola-8211-Tamno-proljece/92|access-date=2025-08-17|website=www.kinorama.hr|language=hr}}</ref> |- |Ženska posla |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|last=IT|first=Extreme|title=ŽENSKA POSLA - U PREDPRODUKCIJI {{!}} 4Film Produkcija|url=https://www.4film.hr/hr/movies/distaff-in-pre-production|access-date=2025-08-17|website=www.4film.hr|language=hr-HR}}</ref> |- |Crvena voda |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|date=2025-08-14|title=Uskoro počinje 31. Sarajevo Film Festival: hrvatski filmovi i projekti u raznim sekcijama festivala|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/uskoro-pocinje-31-sarajevo-film-festival-hrvatski-filmovi-i-projekti-u-raznim-sekcijama-festivala|access-date=2025-08-17|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> |- |Obiteljski arhiv |dramska |<ref>{{Citiranje weba|title=Obiteljski arhiv : Studio Corvus|url=https://www.studiocorvus.hr/hr/produkcija/obiteljski-arhiv|access-date=2025-08-28|website=www.studiocorvus.hr}}</ref> |} == Vidi još == *[[Dodatak:Popis hrvatskih filmova]] *[[Dodatak:Popis hrvatskih dječjih emisija]] [[Kategorija:Hrvatske serije|Hrvatske televizijske serija]] [[Kategorija:Televizijski popisi]] [[Kategorija:U izradi, Filmska umjetnost]] rgpyujgefukxnbjb99ubpvz894lo3te 7565780 7565692 2026-07-28T21:59:37Z Fleabert 331226 2026.- Sumnjive okolnosti (izvor o narudžbi serije nalazi se u Izvješću o radu HRT-a za 2025. objavljenom u ožujku ove godine) 7565780 wikitext text/x-wiki '''Popis hrvatskih televizijskih serija''' je kronološki popis svih hrvatskih televizijskih serija koje su snimila poduzeća i/ili ustanove sa sjedištem u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. {{Proširi listu}} == 1960-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width="7%" | Godina ! width="15%" | Serije ! width="10%" | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |1961. – 1962. |[[Stoljetna eskadra (televizijska serija)|Stoljetna eskadra]] |humoristična | rowspan="12" |[[RTV Zagreb]] | align="left" |Božidar Boban, Fahro Konjhodžić, Emil Kutijaro, Dunja Rajter, Ivan Šubić, Mato Grković, Zvonimir Rogoz, Mirko Vojković |- |1963. |[[Na licu mjesta (televizijska serija)|Na licu mjesta]] |humoristična | align="left" |Fahro Konjhodžić, Mirko Kraljev, Jovan Ličina, Vera Misita, Antun Nalis, Nedim Omerbegović, Ivan Šubić, Kruno Valentić, Mirko Vojković |- |1965. |[[Tu negdje pokraj nas (televizijska serija)|Tu negdje pokraj nas]] |dramska | align="left" |Boris Buzančić, Zvonimir Črnko, Zvonimir Ferenčić, Marija Aleksić, Đurđa Ivezić, Ana Karić, Iva Marjanović, Fabijan Šovagović, Branko Špoljar, Krešimir Zidarić |- |1965. |[[Dileme (televizijska serija)|Dileme]] |dramska | align="left" |Zvonimir Ferenčić, Ana Hercigonja, Ljubo Kapor, Uglješa Kojadinović, Josip Maroti, Fabijan Šovagović, Zvonimir Torjanac, Stevo Grubić, Melanija Dugandžić |- |1966 |[[Sedma sila (televizijska serija)|Sedma sila]] |humoristična | align="left" |Ivo Kadić, Krešimir Zidarić, Semka Sokolović Bertok, Mirko Vojković, Boris Buzančić, Ivo Fici, Đurđa Ivezić, Drago Bahun, Ivo Serdar, Mija Aleksić, Nela Erzinik |- |1967. |[[Kad je mač krojio pravdu]] |dramska | align="left" |Zvonimir Črnko, Vanja Drach, Emil Kutijaro, Inge Appelt, Krešimir Zidarić, Ivan Šubić, Uglješa Kojadinović |- |1968. |[[Osa (televizijska serija)|Osa]] |humoristična | align="left" |Zdenka Heršak, Josip Bobi Marotti, Emil Glad, Ivo Serdar, Boris Buzančić, Vlado Štefančić, J. Rogulja, Boris Festini |- |1968. |[[Maratonci (televizijska serija)|Maratonci]] |humoristična | align="left" |Boris Buzančić, Ivo Serdar, Relja Bašić, Boris Festini, Špiro Guberin, Inge Apelt, Tatjana Beljakova, Helena Buljan, Petar Dobrić, Dubravka Gal, Ana Hercigonja, Zdenka Heršak, Ljubica Jović, Ana Karić, Lela Margitić, Ivo Marjanović, Dragan Milivojević, Hermina Pipinić, Rade Šerbedžija, Semka Sokolović Bertok Fabijan Šovagović, Nevenka Stipanović, Kruno Valentić, Aleksandra Violić, Mirko Vojković, Vjera Žagar Nardeli |- |1969. |[[Dnevnik Očenašeka]] |dramska | align="left" |Špiro Guberina, Mia Oremović, Ana Hercigonja, Fabijan Šovagović, Krešimir Zidarić, Zvonimir Rogoz, Uglješa Kojadinović |- |1969. |[[Sumorna jesen (televizijska serija)|Sumorna jesen]] |dramska | align="left" |Zvonimir Črnko, Sven Lasta, Magda Fodor, Helena Buljan, Iva Marjanović, Zvonimir Zoričić, Josip Marotti, Mia Oremović |- |1969. |[[Pod novim krovovima (televizijska serija)|Pod novim krovovima]] |dramska | align="left" |Ivo Serdar, Božidarka Frajt, Ljiljana Gazdić, Ana Hercigonja, Ana Karić, Stevo Krnjajić, Emil Kutijaro, Miodrag Lončar, Rade Marković, Antun Nalis, Mia Oremović, Anđeo Palašev, Edo Peročević, Stanislava Pešić, Joža Šeb |- |1969. – 1972. |[[Udruženje radoznalih]] |obiteljska | align="left" |Damir Mejovšek, Relja Bašić, Đurđa Ivezić |} == 1970-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width="7%" | Godina ! width="15%" | Serije ! width="10%" | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |1970. |[[Fiškal (televizijska serija)|Fiškal]] |dramska | rowspan="21" |[[RTV Zagreb]] | align="left" |Uglješa Kojadinović, Ratko Buljan, Špiro Guberina, Ljubica Jović, Ana Karić, Boris Miholjević, Mia Oremović, Ivo Pajić, Mustafa Nadarević |- |1970. |[[Sam čovjek (televizijska serija)|Sam čovjek]] |dramska | align="left" | Helena Buljan, Mato Grković, Rade Šerbedžija, Fabijan Šovagović |- |1970. |[[Mejaši (serija)|Mejaši]] |dramska | align="left" | Mladen Šerment, Martin Sagner, Smiljka Bencet, Eugen Franjković, Marija Aleksić Šerment, Sandra Fideršeg |- |1970. – 1971. |[[Naše malo misto]] |dramsko-humoristična | align="left" | Karlo Bulić, Asja Kisić, Boris Dvornik, Zdravka Krstulović, Vladimir Medar, Ivica Vidović, Miše Martinović, Antun Nalis, Mirko Vojković, Stjepan Štefi Pisek, Emil Kutijaro, Mate Ergović, Petar Jelaska, Ivo Marjanović |- |1970. |[[Zlatni mladić (televizijska serija)|Zlatni mladić]] |dramska | align="left" | Vanja Drach, Boris Buzančić, Ervina Dragman, Ivo Serdar, Josip Marotti, Miodrag Lončar, Fabijan Šovagović, Stjepan Bahert |- |1970. |[[Ljubav na bračni način (televizijska serija)|Ljubav na bračni način]] |dramska | align="left" |Ana Karić, Branko Pleša, Ervina Dragman, Đurđa Ivezić, Boris Miholjević, Ivo Serdar, Ivica Vidović |- |1970. – 1971. |[[Veliki i mali (televizijska serija)|Veliki i mali]] |humoristična | align="left" |Boris Buzančić, Ivan Buzančić, Sanda Langerholz, Ana Hercigonja, Zvonko Strmac |- |1971. |[[Kuda idu divlje svinje]] |dramska | align="left" | Ljubiša Samardžić, Fabijan Šovagović, Ivo Serdar, Mladen Crnobrnja, Gordan Pičuljan, Miodrag Lončar, Jovan Ličina, Svetlana Bojković, Ilija Džuvalekovski, Mirko Kraljev, Branislav Petrović, Zvonimir Torjanac, Vesna Malohodzić, Sabrija Biser |- |1971. |[[Boltine zgode i nezgode]] |dramsko-humoristična | align="left" | |- |1972. |[[Klupa u Jurjevskoj]] |dramska | align="left" | Sven Lasta, Irena Kolesar, Mato Ergović, Vlatko Vučić, Dubravko Sidor, Drago Krča, Krešimir Zidarić, Žuža Ergeny, Špiro Guberina |- |1973. |[[Ča smo na ovon svitu]] |dramska | align="left" | Boris Dvornik, Karlo Bulić, Špiro Guberina, Antun Nalis, Viktor Starčić, Zdravka Krstulović, Ante Vican, Fabijan Šovagović, Mia Sasso, Asja Kisić, Ljubo Kapor, Zorko Rajčić, Petar Jelaska, Vasja Kovačić, Ivo Erman, Tanja Knezić, Etta Bortolazzi, Nataša Maričić, Zrinka Kolak |- |1974. |[[Kapetan Mikula Mali (1974.)|Kapetan Mikula Mali]] |dramska | align="left" | Tonči Vidan, Petre Prličko, Joško Pažanin, Manojlo Cvijanović, Ratko Buljan |- |1974. |[[Čovik i po]] |humoristična | align="left" | Boris Dvornik, Zvonko Lepetić, Ante Vican, Đuro Utješanović, Petar Jelaska, Ilija Ivezić, Vida Jerman, Mate Ergović, Vlasta Knezović, Asja Kisić, Nada Subotić, Antun Nalis, Milan Srdoč, Lana Golob, Zrinka Kolak Fabijan, Lena Politeo, Zvonimir Jurič, Vasja Kovačić, Dino Dvornik, Ivo Marjanović, Mia Oremović, Špiro Guberina, Fahro Konjhodžić, Krešimir Zidarić, Ljubo Kapor |- |1974. |[[U registraturi (televizijska serija)|U registraturi]] |dramska | align="left" | Ljubica Jović, Rade Šerbedžija, Fabijan Šovagović, Mate Ergović, Stevo Krnjajić, Uglješa Kojadinović, Josip Bobi Marotti, Mirjana Majurec, Đuro Utješanović, Iva Marjanović, Vanja Drach, Edo Peročević, Rajko Bundalo, Vlasta Knezović, Vladimir Obleščuk, Jelisaveta Seka Sablić |- |1974. |[[Vrijeme za bajku (televizijska serija)|Vrijeme za bajku]] |obiteljska | align="left" |Miljenko Brlečić, Helena Buljan, Zlatko Crnković, Vlatko Dulić, Boris Miholjević, Duško Valentić, Kruno Valentić |- |1975. |[[Gruntovčani]] |dramska | align="left" | Martin Sagner, Smiljka Bencet, Zvonko Ferenčić, Mladen Šerment, Eugen Franjković, Drago Meštrović, Marija Geml, Adela Horvat |- |1975. |[[Muka svete Margarite (televizijska serija)|Muka svete Margarite]] |dramska | align="left" |Dubravka Zubović, Miljenko Brlečić, Ratko Buljan, Vlatko Dulić, Lana Golob, Špiro Guberin, Željko Mavrović, Mustafa Nadarević, Anđeo Palašev, Zoran Pokupec |- |1975. |[[Vrijeme ratno i poratno (televizijska serija)|Vrijeme ratno i poratno]] |humoristična | align="left" |Amir Bukvić, Izet Hajdarhodžić, Uglješa Kojadinović, Semka Sokolović Bertok, Kruno Valentić, Vera Zima, Sabrija Biser, Mladen Budiščak, Vanja Drah, Emil Drago, Špiro Guberin, Zdenka Heršak, Đurđa Ivezić, Zvonimir Jurić, Antun Kujavec, Lela Margitić, Dragan Milivojević, Zoran Pokupec, Žarko Potočnjak, Mile Rupčić, Martin Sagner, Branka Strmac, Ivica Vidović |- |1975. – 1976. |[[Kapelski kresovi]] |dramska | align="left" | Boris Dvornik, Vanja Drach, Pavle Vujisić, Zvonko Lepetić, Karlo Bulić, Nada Gačešić, Božidar Smiljanić, Božidar Orešković, Žarko Radić, Inge Apelt |- |1976. |[[Mali buntovnik (televizijska serija)|Mali buntovnik]] |dramska | align="left" |Slobodan Dimitrijević, Vanja Drah, Vlasta Knezović, Vedran Grgurić, Neva Rosić |- |1976. |[[Ima nade za nomade (televizijska serija)|Ima nade za nomade]] |humoristična | align="left" |Božena Kraljeva, Mia Oremović, Ivo Serdar, Mirjana Majurec, Semka Sokolović Bertok, Zlatko Vitez |- |1977. |[[Nikola Tesla (televizijska serija)|Nikola Tesla]] |dramska | rowspan="2" align="center" | [[JRT]] / RTV Zagreb | align="left" | neki od glumaca (ima ih puno) su: Rade Šerbedžija, Mustafa Nadarević, Špiro Guberina, Izet Hajdarhodžić, Petar Božović, Ratko Buljan |- |1978. |[[Mačak pod šljemom (televizijska serija)|Mačak pod šljemom]] |humoristična | align="left" | Miodrag Krivokapić, Uglješa Kojadinović, Božidar Orešković, Kruno Valentić, Zvonimir Torjanac, Drago Meštrović, Dragoljub Lazarov, Matko Raguz, Vinko Kraljević, Krešimir Zidarić, Ivo Gregurević, Mile Rupčić, Hrvoje Čulić, Mustafa Nadarević, Žarko Savić, Željko Mavrović, Edo Peročević, Gordan Piculjan, Ivo Serdar |- |1978. – 1980. |[[Punom parom (televizijska serija)|Punom parom]] |humoristična | rowspan="5" |RTV Zagreb | align="left" |Zvonko Lepetić, Vlatko Dulić, Ivo Serdar, Mustafa Nadarević, Fabijan Šovagović, Vanja Drach, Željko Mavrović, Martin Sagner, Ana Karić, Lela Margitić, Božidar Orešković, Relja Bašić, Mirjana Kauzlarić, Vlasta Knezović, Zdenka Heršak, Mirko Vojković, Uglješa Kojadinović, Franjo Majetić, Dragan Sučić, Branka Cvitković, Zlatko Madunić, Rade Marković, Minja Nikolić, Jovan Ličina, Marija Kohn, Miodrag Krivokapić, Josip Marotti, Boris Buzančić, Dragan Zarić, Rajko Bundalo, Sanda Langerholz, Dragan Milivojević, Milan Srdoč, Lena Politeo, Boris Dvornik, Vera Zima, Mladen Crnobrnja, Oto Levaj, Perica Martinović, Mirela Brekalo, Zvonimir Ferenčić |- |1979. |[[Anno domini 1573.]] |dramska | align="left" | Srđan Mimica, Marina Nemet, Fabijan Šovagović, Velimir Živojinović, Pavle Vuisić, Franjo Majetić, Zdenka Heršak, Đuro Utješanović, Zvonimir Črnko, Boris Festini, Ivica Pajer, Ljerka Boroša, Adem Čejvan, Stojan Aranđelović |- |1979. |[[Đavolje sjeme]] |drama, horor, naučno-fantastični, ratni | align="left" | Ivo Gregurević, Sven Lasta, Miodrag Krivokapić, Edo Peročević, Ratko Buljan |- |1979. |[[Svjetionik (televizijska serija)|Svjetionik]] |avanturistička | align="left" | Zvonko Lepetić, Boris Dvornik, Đuro Utješanović, Uglješa Kojadinović, Božidarka Frajt |- |1979. |[[Prizori iz obiteljskog života (televizijska serija)|Prizori iz obiteljskog života]] |humoristična | align="left" |Karlo Bulić, Dragan Milivojević, Mustafa Nadarević, Perica Martinović, Željko Mavrović, Lela Margitić, Zlata Petković, Lena Politeo, Nedim Prohić, Martin Sagner |} == 1980-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width=7% | Godina ! width=15% | Serije ! width=10% | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |1980. – 1981. |[[Velo misto]] |dramsko-humoristična | rowspan="4" align="center" | [[RTV Zagreb]] | align="left"| Boris Dvornik, Zdravka Krstulović, Mustafa Nadarević, Špiro Guberina, Mate Ergović, Ines Fančović, Mira Furlan, Mladen Barbarić, Vlasta Knezović, Uglješa Kojadinović, Milan Štrljić, Aljoša Vučković, Danko Ljuština, Ivo Gregurević, Ljubo Kapor, Fabijan Šovagović, Boris Buzančić, Duško Valentić, Ratko Buljan, Mirjana Majurec, Zlatko Madunić, Ivica Vidović, Etta Bortolazzi, Antun Nalis, Josip Genda |- |1981. |[[Jelenko]] |dramska | align="left"| Milan Luketić, Ramiz Pašić, Zvonko Lepetić, Špiro Guberina, Fabijan Šovagović, Ivo Serdar, Rade Marković, Zlatko Madunić, Marija Sekelez, Miloš Kandić, Finka Budak, Miroslav Mrđa, Željko Kovačević, Zvonko Grdić, Izeta Sinanović |- |1981. |[[Nepokoreni grad (televizijska serija)|Nepokoreni grad]] |dramska | align="left"| neki od glumaca (ima ih mnogo) su: Mustafa Nadarević, Ivo Krištof, Mihailo Janketić, Jelisaveta Sablić, Gordan Piculjan, Nikola Gec, Petar Buntić, Pero Kvrgić |- |1982. |Nevolje jednog Branimira |dramska | align="left"|Mirko Baučić, Mustafa Nadarević, Mirjana Kauzlarić, Uglješa Kojadinović |- |1982. – 1997. |[[Smogovci]] |dramsko-humoristična |RTV Zagreb / HRT | align="left"| Tomislav Štriga, Damir Šaban, Ivica Zadro, Mario Mirković, Željko Bilen, Edin Breški, Slavica Knežević, Đorđe Rapajić, Ilija Ivezić, Omer Alin, Boris Mirković, Anamarija Petričević, Višnja Babić, Slavko Brankov, Božidar Košćak, Mira Furlan, Gorana Stepanić, Maja Ružić, Emil Glad, Marko Majer, Edvin Dautović, Ksenija Pajić, Hermina Pipinić, Irena Tomasov, Sanda Langerholz, Barbara Rocco |- |1983. |[[Kiklop (1982.)|Kiklop]] |dramska | rowspan="14" |RTV Zagreb | align="left"|Frano Lasić, Marija Baksa, Ljuba Tadić, Rade Šerbedžija, Mira Furlan, Relja Bašić, Zvonimir Rogoz, Karlo Bulić, Zdenka Heršak, Mustafa Nadarević, Dragan Milivojević, Ivo Ban, Mira Bosanac, Vlatko Dulić, Zoran Gogić, Ivo Gregurević, Duško Gruborović, Hrvoje Kovačić, Đorđe Rapajić |- |1983. |[[Zamke (televizijska serija)|Zamke]] |dramska | align="left"|Duško Gojić, Marko Nikolić, Ivo Gregurević, Vanja Drah, Tomislav Rališ, Miro Šegrt, Damir Šaban, Zvonimir Zoričić, Milan Štrljić, Vinko Kraljević, Enes Kišević, Antun Tudić, Božidar Orešković, Mladen Budiščak, Zdenko Jelčić, Krunoslav Šarić, Slobodan Dimitrijević, Tom Stojković |- |1984. |[[Gabrijel (televizijska serija)|Gabrijel]] |humoristična | align="left"|Boris Buzančić, Cynthia Asperger, Darko Janeš, Dubravka Miletić, Predrag Petrović, Zvonimir Zoričić, Semka Sokolović, Koraljka Hrs, Vanja Drah, Mirjana Majurec, Zvonimir Torjanac, Zoran Pokupec, Lela Margitić |- |1984. |[[Inspektor Vinko]] |humoristična | align="left" | Ivica Vidović, Zoja Odak, Marija Kohn, Relja Bašić, Franjo Majetić, Božidar Orešković, Rade Špicmiler, Branka Strmac, Mustafa Nadarević, Perica Martinović, Lela Margitić, Jagoda Antunac, Smiljka Bencet |- |1984. |[[Lažeš, Melita (televizijska serija)|Lažeš, Melita]] |dramsko-humoristična | align="left"| Gorana Stepanić, Danko Ljuština, Ladislav Vrgoč, Branka Cvitković, Žarko Potočnjak, Mustafa Nadarević, Zvonko Lepetić, Toni Moškov, Snežana Trajković |- |1984. |[[Prosjaci i sinovi]] |dramska | align="left"| Fabijan Šovagović, Rade Šerbedžija, Stjepan Puljić, Vlasta Knezović, Milan Srdoč, Iva Marjanović, Antun Kujavec, Biserka Alibegović, Zlatko Madunić, Zdenka Trach, Špiro Guberina, Zvonko Lepetić, Ilija Ivezić, Uglješa Kojadinović, Tana Mascarelli, Miloš Kandić, Nikola Car, Mladen Crnobrnja, Mustafa Nadarević, Ivo Fici |- |1985. |[[Ne daj se, Floki (televizijska serija)|Ne daj se, Floki]] |dramsko-humoristična | align="left"| Mladen Crnobrnja, Jagoda Kralj, Mario Vuk, Franjo Majetić, Zdenka Heršak, Zvonimir Torjanac, Zoran Pokupec, Otokar Levaj, Mirjana Pičuljan |- |1985. |[[Hrvatski narodni preporod (televizijska serija)|Hrvatski narodni preporod]] |dramska | align="left"|Ena Begović, Mirela Brekalo, Miljenko Brlečić, Dragan Despot, Željan Klusterka, Vlasta Knezović, Edo Peročević, Boško Petrović, Alma Prica, Matko Raguž, Tomislav Rališ, Mladen Raukar, Rade Šerbedžija, Mladen Vasari, Borut Vidošević |- |1985. |[[Hajdučki gaj (televizijska serija)|Hajdučki gaj]] |dramska | align="left"|Pavle Vuisić, Zvonko Lepetić, Vlatko Dulić, Siniša Popović, Radko Polič, Perica Martinović, Gita Serman Kopljar, Ivo Gregurević, Milan Štrljić, Alen Gašparac, Gorana Stepanić, Pavle Balenović, Slavko Brankov, Rikard Brzeska, Emil Drago, Slavko Juraga, Ivo Krištof, Danko Ljuština, Jadranka Matković |- |1986. |[[Dosije (televizijska serija)|Dosije]] |kriminalistička | align="left"|Krunoslav Šarić, Milan Plećaš, Predrag Petrović, Dejan Aćimović, Biserka Alibegović, Ljiljana Bogojević, Peter Karsten, Josip Genda, Ivo Gregurević, Špiro Guberin, Siniša Juričić, Franjo Majetić, Zoja Odak, Ksenija Pajić, Radko Polič, Richard Simonelli, Božidar Smiljanić, Zvonimir Torjanac, Duško Valentić, Kostadinka Velkovska |- |1986. – 1987. |[[Putovanje u Vučjak]] |dramska | align="left"| Rade Šerbedžija, Mustafa Nadarević, Milena Dravić, Mira Furlan, Miljenko Brlečić, Zvonimir Ferenčić, Stevo Krnjajić, Edo Peročević, Danilo Popržen, Đuro Utješanović, Dragutin Lesnik, Drago Mitrović, Ivica Zadro, Duško Gruborović, Zvonko Lepetić, Perica Martinović, Dragan Milivojević, Slobodan Milovanović, Dražen Nikolić, Gordan Pičuljan, Mladen Šerment, Božidar Smiljanić, Miodrag Krivokapić |- |1988. |[[Večernja zvona (televizijska serija)|Večernja zvona]] |dramska | align="left"| Rade Šerbedžija, Petar Božović, Ljiljana Blagojević, Neda Arnerić, Mustafa Nadarević, Miodrag Krivokapić, Lidija Jenko, Stevo Žigon, Zijah Sokolović, Matko Raguž, Zdenko Jelić, Kruno Šarić |- |1988. |[[Zagrljaj (televizijska serija)|Zagrljaj]] |dramska | align="left"|Rade Šerbedžija, Mustafa Nadarević, Zijah Sokolović, Zdenka Anušić, Boris Dvornik, Tonko Lonza, Ena Begović, Ivica Vidović, Zvonimir Zoričić, Boris Festini, Zlatko Madunić, Nada Abrus, Žarko Potočnjak, Bernarda Oman, Nenad Srdelić, Marija Kon, Milka Podrug Kokotović, Mladen Šerment, Zlatko Vitez |- |1989. |[[Ptice nebeske (televizijska serija)|Ptice nebeske]] |dramska | align="left" | Zijad Gračić, Žarko Potočnjak |} == 1990-ih == {| class="wikitable" |+ !Godina !Serije !Format !Premijerno prikazano na !Glumci (glavni) |- |1990. listopad |[[Neuništivi (televizijska serija)|Neuništivi]] (Hokejaši) |dramsko-humoristična |[[RTV Zagreb]] |Martin Sagner, Smiljka Bencet, Eugen Franjković, Zvonimir Ferenčić, Nikola Novosel, Boris Dvornik, Zdravka Krstulović, Velimir Bata Živojinović, Jovan Janićijević Janaćko, Ružica Sokić, Nada Blam, Relja Bašić, Zvonko Strmac, Kostadinka Velkovska, Vida Jerman, Semka Sokolović-Bertok, Antun Nalis, Mia Begović, Ksenija Marinković |- |1990. |[[Tuđinac (televizijska serija)|Tuđinac]] |dramska |RTV Zagreb / HRT |Dragan Despot, Sanja Vejnović, Miljenko Brlečić, Dejan Aćimović, Inge Apelt, Božidar Boban, Ljubo Ćelan, Darko Čurdo, Saša Dabetić, Mira Furlan, Špiro Guberina, Marija Kon, Miladin Krišković, Branka Lončar, Iva Marjanović, Maro Martinović, Miše Martinović, Branko Menićanin |- |1990. |[[Operacija Barbarossa (televizijska serija)|Operacija Barbarossa]] |dramsko-humoristična | rowspan="10" |[[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] |Kruno Martinović, Nikola Pokupčić, Dora Lipovčan, Mario Vuk |- |1990. |[[Tražim srodnu dušu (televizijska serija)|Tražim srodnu dušu]] |dramska |Ivica Vidović, Ena Begović, Veronika Kovačić, Vjera Žagar Nardeli, Krešimir Zidarić, Otokar Levaj, Vera Zima, Mladen Crnobrnja, Ivka Dabetić, Koraljka Hrs, Ana Karić, Vlasta Knezović, Jadranka Matković, Vanja Matujec, Rene Medvešek, Žarko Savić, Inge Apelt, Antonia Čutić, Branka Cvitković |- |1991. |[[Dirigenti i mužikaši]] |dramska |Sven Medvešek, Nataša Dorčić, Smiljka Bencet, Vanja Drach, Polde Bibič, Zvonimir Ferenčić, Inge Appelt, Vili Matula, Cintija Ašperger, Željko Königsknecht, Nina Erak-Svrtan, Jadranka Matković, Zvonimir Torjanac, Radoslav Spitzmuller, Nikola Novosel, Rajko Minković, Drago Bahun, Antonia Ćutić, Goran Grgić |- |1991. – 1995. |[[Jel' me netko tražio?]] |humoristična | |- |1992. |[[Zlatko i detektivi]] |dramska | |- |1997. |[[Komedijice]] |dramska | |- |1998. |[[Kontesa Dora (1993.)|Kontesa Dora]] |dramska | |- |1998. |[[Obiteljska stvar (televizijska serija)|Obiteljska stvar]] |dramska |Jelena Miholjević, Ljubomir Kerekeš, Katarina Bistrović-Darvaš, Boris Svrtan, Hrvoje Klobučar, Dubravka Ostojić, Frano Lasić, Goran Malus, Ivan Pilić, Lela Margitić, Vjenceslav Kapural, Ružica Lorković |- |1999. |[[Ljubav ili smrt (televizijska serija)|Ljubav ili smrt]] |dramska |Sven Madžarević, Luka Petrušić, Daina Oniunas Pusić, Ana Majstor, Tamara Kučinović, Mladen Vujičić, Borna Sor, Zorko Sirotić, Marija Boflan, Damir Petravić, Danijel Artenjak, Ivan Krstić, Matija Kezele |- |1999. |[[Naša kučića, naša slobodica]] |dramska | |} == 2000-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width=7% | Godina ! width=15% | Serije !Sezona !Epizoda ! width="10%" | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |2000. – 2002. |[[Naši i vaši]] |2 |23 |humoristična |[[HRT]] | align="left"| Hrvoje Klobučar, Dijana Bolanča, Slavko Brankov, Mirjana Majurec, Emil Glad, Filip Radoš, Mirela Brekalo, Semka Sokolović-Bertok, Vedran Mlikota, Ljubomir Kerekeš, Galiano Pahor |- |2002. |[[Obećana zemlja (televizijska serija)|Obećana zemlja]] |1 |20 |humoristična |[[Otvorena televizija|OTV]] | align="left"| Željko Pervan, Emir Hadžihafizbegović, Zlatan Zuhrić-Zuhra, Mladen Horvat, Ahmed A El Rahim, Đuro Utješanović, Ljubo Kapor, Boris Buzančić |- |2002. |[[Novo doba (televizijska serija)|Novo doba]] |1 |5 |dramska |align="center" rowspan="4"| HRT | align="left"| Mustafa Nadarević, Milan Štrljić, Ksenija Pajić, Lucija Šerbedžija, Žarko Radić, Bruna Bebić-Tudor, Milan Pleština, Špiro Guberina, Ante Čedo Martinić, Joško Lokas, Leon Lučev |- |2004. |[[Zlatni vrč]] |1 |18 |humoristična | align="left"| Danko Ljuština, Ljubomir Kerekeš, Ecija Ojdanić, Dražen Kühn, Goran Grgić, Nenad Cvetko, Damir Lončar, Borko Perić, Vedran Mlikota, Goran Navojec, Suzana Nikolić |- |2004. |[[Duga mračna noć (2004.)|Duga mračna noć]] |1 |13 |dramska | align="left"| Boris Dvornik, Ivo Gregurević, Goran Višnjić, Goran Navojec, Vilim Matula, Suzana Nikolić, Mustafa Nadarević, Tarik Filipović, Katarina Bistrović Darvaš, Žarko Potočnjak, Goran Grgić, Vera Zima, Krešimir Mikić, Boris Svrtan, Danko Ljuština, Marija Kohn |- |2004. – 2005. |[[Villa Maria]] |1 |160 |telenovela | align="left"| Jelena Veljača, Damir Markovina, Ksenija Pajić, Žarko Radić, Ante Čedo Martinić, Barbara Vicković, Lukrecija Brešković, Mislav Čavajda, Mia Begović, Nives Ivanković, Nada Gačešić-Livaković, Slaven Knezović, Maja Petrin, Frano Lasić, Vida Jerman, Boris Miholjević, Sven Madžarević, Slavko Juraga, Miljenka Androić, Đorđe Kukuljica, Jelena Perčin, Csilla Barath, Ankica Dobrić, Pero Juričić, Mario Valentić, Petra Dugandžić, Davor Garić, Boris Bakal |- |2004. – 2008. |[[Zabranjena ljubav]] |4 |805 |sapunica |[[RTL (Hrvatska)|RTL Televizija]] | align="left"| Zoran Pribičević, Anita Berisha, Mario Valentić, Mario Mohenski, Marin Knežević, Filip Riđički, Vanja Matujec, Marija Kobić, Sanja Vejnović, Petra Kurtela, Dražen Mikulić, Katja Zubčić, Velimir Čokljat, Antonija Šola, Mirna Medaković, Marina Poklepović, Ivan Martinec, Nada Rocco, Dejan Marcikić, Vesna Tominac Matačić, Mirsad Tuka, Jelena Perčin, Mario Mlinarić, Marko Čabov, Jozo Šuker, Vladimir Tintor, Maja Petrin , Robert Plemić, Zoran Gogić, Anđela Ramljak, Frano Lasić, Danira Gović, Lorena Nosić |- |2004. – 2007. |[[Naša mala klinika]] |4 |112 |humoristična |[[Nova TV]] | align="left"| Igor Mešin, Enis Bešlagić, Ivica Vidović, Rene Bitorajac, Dubravka Ostojić, Goran Navojec, Ranko Zidarić, Jadranka Đokić, Filip Šovagović, Bojana Gregorić, Damir Lončar, Filip Nola, Jos Zalokar, Dženita Imamović |- |2005. |[[Kad zvoni?]] |1 |20 |humoristična |align="center" rowspan="2"| HRT | align="left"| Iva Šulentić, Marko Makovičić, Robert Bošković, Jelena Hadži-Manev, Marko Jelić, Judita Franković, Maja Kanurić |- |2005. – 2010. |[[Bitange i princeze]] |5 |108 |humoristična | align="left"| Rene Bitorajac, Tarik Filipović, Mila Elegović, Nataša Dangubić, Hrvoje Kečkeš, Predrag Vušović, Dražen Čuček, Mile Kekin, Mila Krajcar |- |2005. – 2006. |[[Bumerang (televizijska serija)|Bumerang]] |2 |52 |humoristična |Nova TV | align="left"| Daria Knez, Ljubomir Kerekeš, Zlatan Zuhrić, Luka Dragić, Csilla Barath Bastaić, Ksenija Marinković, Dušan Bućan, Hana Hegedušić, Luka Petrušić, Draško Zidar, Marija Škaričić |- |2005. – 2010. |[[Luda kuća (televizijska serija)|Luda kuća]] |5 |173 |humoristična |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Ljubo Zečević, Jelena Miholjević, Nada Gačešić-Livaković, Branko Meničanin, Goran Grgić, Ljubo Kapor, Marinko Prga, Ivan Glowatzsky, Matija Prskalo, Vera Zima |- |2005. – 2006. |[[Ljubav u zaleđu]] |1 |175 |telenovela | align="left"| Maja Noveljić-Romčević, Filip Juričić, Iva Visković, Zijad Gračić, Ksenija Pajić, Kristina Krepela, Nenad Stojmenović, Jelena Veljača, Tamara Garbajs, Ines Bojanić, Darko Janeš, Zlatko Ožbolt |- |2006. – 2014. |[[Odmori se, zaslužio si]] |5 |73 |humoristična | align="left"| Ivo Gregurević, Vera Zima, Goran Navojec, Igor Mešin, Ksenija Marinković, Zoran Čubrilo, Žarko Potočnjak, Otokar Levaj, Goran Grgić, Dora Fišter, Ecija Ojdanić, Siniša Popović, Enis Bešlagić |- |2006. – 2011. |[[Bibin svijet]] |4 |72 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Ana Begić, Janko Rakoš, Enes Vejzović, Slavica Knežević, Amar Bukvić, Željko Duvnjak, Matija Jakšeković, Valdemar Kušan, Duška Jurić, Sven Šestak |- |2006. – 2007. |[[Cimmer fraj]] |2 |77 |humoristična |Nova TV | align="left"| Zlatan Zuhrić, Arijana Čulina, Enis Bešlagić, Jelena Lopatić, Marija Borić, Jasmin Telalović, Žarko Radić, Ljiljana Bogojević, Željko Vukmirica |- |2006. – 2007. |[[Obični ljudi (televizijska serija)|Obični ljudi]] |1 |170 |telenovela |HRT | align="left"| Aljoša Vučković, Lela Margitić, Vanessa Radman, Ana Majhenić, Helena Minić, Zijad Gračić, Vlasta Ramljak, Petar Ćiritović, Janko Popović-Volarić, Marijana Mikulić, Ksenija Pajić, Tamara Garbajs - Šintić, Zrinka Kušević, Ozren Opačić, Robert Kurbaša |- |2006. – 2021. |[[Nad lipom 35]] |3 |116 |humoristična |Nova TV | align="left"| Ivica Zadro, Slavko Pintarić, Branimir Vidić, Tomislav Štriga, Hrvoje Grčević, Mario Valentić, Elizabeta Kukić |- |2006. – 2007. |[[Kazalište u kući]] |1 |28 |humoristična |HRT | align="left"| Leon Lučev, Daria Knez, Ksenija Marinković, Jelena Lopatić, Mislav Ivaci, Ecija Ojdanić, Željko Königsknecht, Mustafa Nadarević, Tarik Filipović |- |2006. |[[Balkan Inc.]] |1 |13 |kriminalistička |align="center" rowspan="2"| Nova TV | align="left"| Ivo Ban, Ivan Brkić, Aleksandar Cvjetković, Nina Ivanič, Nives Ivanković, Tina Gorenjak, Goran Grgić, Damir Markovina, Boris Mihalj, Mustafa Nadarević, Stjepan Perić, Matija Vastl, Sanja Vejnović, Mladen Vulić, Branko Završan |- |2007. – 2008. |[[Zauvijek susjedi]] |1 |180 |humoristična | align="left"| Ljubomir Kerekeš, Darko Janeš, Slaven Knezović, Franjo Jurčec, Tamara Šoletić, Jelena Vukmirica, Lucija Hranjec, Sonja Kovač, Antonija Stanišić, Karlo Franić, Damir Poljičak, Denis Šelendić, Petar Tikvedžija, Milan Orlović, Goran Bogdan, Mario Valentić, Dubravko Đuran, Sandra Lončarić, Hrvoje Klobučar, Denis Bašić |- |2007. – 2008. |[[Ponos Ratkajevih]] |1 |180 |telenovela |HRT | align="left"| Božidar Alić, Sanja Vejnović, Ljubica Jović, Jako Popović Volarić, Marijana Mikulić, Mia Begović, Ana Vilenica, Ivana Bolanča, Zijad Gračić, Vanessa Radman, Amar Bukvić, Aleksandar Srećković |- |2007. – 2008. |[[Ne daj se, Nina]] |1 |55 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Lana Gojak, Robert Kurbaša, Kristina Krepela, Petar Ćiritović, Bojana Ordinačev, Andrija Milošević, Edvin Liverić, Vanda Božić, Linda Begonja, Ivana Boban, Hana Hegedušić, Jasna Beri, Ljubo Zečević, Edis Žilić, Ankica Dobrić, Ante Čedo Martinić, Kristina Bajza, Saša Buneta, Ivan Pelušić, Anica Kovačević |- |2007. |[[Operacija Kajman (televizijska serija)|Operacija Kajman]] | | |humoristična |Nova TV | align="left"| Leon Lučev, Bojan Navojec, Dražen Kuhn, Ecija Ojadnić |- |2007. – 2008. |[[Dobre namjere]] |1 |62 |dramska |align="center" rowspan="4"| HRT | align="left"| Enes Vejzović, Jelena Perčin, Goran Grgić, Dolores Lambaša, Leona Paraminski, Dražen Šivak, Kristijan Ugrina, Biserka Ipša, Božidar Orešković, Sreten Mokrović, Elvis Bošnjak, Sandra Lončarić, Dora Fišter, Goran Koši |- |2007. – 2008. |[[Urota (televizijska serija)|Urota]] |1 |12 |kriminalistička | align="left"| Robert Kurbaša, Jelena Veljača, Zijad Gračić, Ksenija Pajić, Božidar Orešković, Duško Valentić, Dušan Bućan, Aleksandar Srećković, Slaven Knezović, Branislav Tomašević, Lena Bogdanović, Petar Ćiritović |- |2008. |[[Tužni bogataš]] |1 |4 |kriminalistička | align="left"| Damir Lončar, Kristijan Ugrina, Siniša Popović, Predrag Vušović, Slavica Knežević, Goran Grgić, Zvonimir Zoričić, Anita Matić, Alen Šalinović, Luka Peroš, Daniela Čolić-Prižmić |- |2008. – 2014. |[[Stipe u gostima]] |7 |130 |humoristična | align="left"| Filip Radoš, Suzana Nikolić, Vedran Mlikota, Alen Šalinović, Lela Margitić, Lana Barić, Hrvoje Kečkeš, Frano Mašković, Areta Ćurković, Dražen Kühn, Inge Appelt, Željko Duvnjak, Borko Perić, Nail Hasanović, Ksenija Marinković, Predrag Vušović , Nada Rocco, Karla Brbić, Helena Minić, Marijana Mikulić |- |2008. – 2009. |[[Bračne vode (hrvatska inačica)|Bračne vode]] |1 |26 |humoristična |align="center" rowspan="3"| Nova TV | align="left"| Damir Lončar, Hrvoje Zalar, Mila Elegović, Sonja Kovač, Mirela Videk, Vid Mekinić, Igor Mešin, Jadranka Đokić |- |2008. |[[Hitna 94]] |1 |16 |dramska | align="left"| Jelena Perčin, Alen Liverić, Vesna Tominac Matačić, Hrvoje Barišić, Petra Dugandžić, Ante Krstulović, Tena Jeić Gajski, Ozren Opačić, Sandra Lončarić, Saša Anočić, Lucija Šerbedžija |- |2008. |[[Zakon ljubavi]] |1 |60 |telenovela | align="left"| Vanessa Radman, Petar Ćiritović, Zijad Gračić, Lucija Hranjec, Filip Juričić, Ankica Dobrić, Ivica Pucar, Marija Omaljev-Grbić, Slavko Juraga, Jasna Odorčić, Mario Mlinarić, Dolores Lambaša, Helena Minić, Danijela Stanić Sejdinović, Vladimir Tintor, Maja Petrin, Bojana Ordinačev, Ranko Zidarić, Ivana Bolanča |- |2008. – 2009. |[[Sve će biti dobro]] |1 |180 |telenovela |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Bojana Gregorić, Goran Grgić, Milan Pleština, Leonora Surian, Janko Popović Volarić, Božidar Orešković |- |2008. – 2010. |[[Mamutica (televizijska serija)|Mamutica]] |2 |40 |kriminalistička | align="left"| Sreten Mokrović, Ljubomir Kerekeš, Ecija Ojdanić, Ivo Gregurević, Filip Križan, Olga Pakalović, Mislav Čavajda, Nataša Janjić |- |2009. |[[Zakon!]] |1 |24 |humoristična | align="left"| Stojan Matavulj, Robert Ugrina, Nenad Cvetko, Sven Šestak, Ines Bojanić, Angel Palašev, Ivica Pucar |- |2009. |[[Moja 3 zida]] |1 |20 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Jadranka Đokić, Ozren Grabarić, Jerko Marčić, Areta Ćurković, Hrvoje Barišić, Marko Makovičić, Csilla Barath Bastaić, Dražen Šivak |- |2009. – 2010. |[[Periferija city]] |1 |14 |humoristična |align="center" rowspan="2"| Nova TV | align="left"| Ivo Gregurević, Meliha Fakić, Marija Kohn, Jadran Puharić, Mia Begović, Predrag Vušović, Vedran Mlikota, Ivana Roščić, Tomislav Martić, Marinko Prga, Branimir Vidić, Filip Radoš |- |2009. – 2011. |[[Najbolje godine (televizijska serija)|Najbolje godine]] |2 |318 |telenovela | align="left"| Janko Popović Volarić, Katarina Radivojević, Amar Bukvić, Asja Jovanović, Velimir Čokljat, Jasna Odorčić, Robert Jozinović, Duško Valentić, Livia Drinovac, Marija Borić, Hrvoje Horvat, Petra Cicvarić, Karlo Ferenčak, Žarko Potočnjak, Svjetlana Magdić, Mirta Zečević, Leona Paraminski, Ivana Bolanča i ostali |- |2009. – 2010. |[[Dolina sunca (telenovela)|Dolina sunca]] |1 |210 |telenovela |HRT | align="left"| Ana Vilenica, Ivan Herceg, Bojana Gregorić, Robert Kurbaša, Petar Ćiritović, Nadežda Perišić-Nola, Ranko Zidarić |} == 2010-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width=7% | Godina ! width=15% | Serije !Sezona !Epizoda ! width="10%" | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |2010. |[[Dome, slatki dome]] |1 |18 |humoristična |align="center" rowspan="2"| [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] | align="left"| Ljubica Jović, Inge Appelt, Špiro Guberina, Ivica Vidović, Boris Miholjević, Branka Cvitković, Božidar Smiljanić, Vlatko Dulić, Duško Modrinić, Nebojša Borojević, Katarina Perica, Luka Juričić, Jelena Hadži-Manev |- |2010. |[[Tito (televizijska serija)|Tito]] |1 |12 |dramsko-biografska | align="left"| Boris Svrtan, Ivo Gregurević, Goran Višnjić, Nataša Janjić, Goran Navojec, Mirjana Rogina, Tarik Filipović, Goran Grgić, Suzana Nikolić, Borko Perić, Vedran Mlikota, Predrag Vušović, Ljubomir Kerekeš, Zvonimir Zoričić, Damir Lončar, Igor Mešin, Žarko Potočnjak, Hrvoje Kečkeš, Filip Radoš, Kristijan Ugrina, Adam Končić, Darko Janeš |- |2010. |[[Instruktor (televizijska serija)|Instruktor]] |1 |12 |humoristična | align="center" | [[RTL (Hrvatska)|RTL Televizija]] | align="left"| Stjepan Perić, Damir Rončević, Sven Medvešek |- |2010. |Lov u mutnom | colspan="2" |Pilot epizoda |humoristična | align="center" |Nova TV | align="left" |Ljubomir Kerekeš, Hrvoje Kečkeš, Tamara Šoletić, Jasna Odorčić, Dušan Bućan |- |2011. – 2022. |[[Krv nije voda (televizijska serija)|Krv nije voda]] |7 |256 |humoristična | rowspan="2" |RTL Televizija | align="left" | Svaka epizoda ima različite glumce |- |2011. – 2013. |[[Ruža vjetrova (televizijska serija)|Ruža vjetrova]] |2 |345 |telenovela | align="left" | |- |2011. – 2012. |[[Loza (televizijska serija)|Loza]] |1 |16 |dramska |HRT | align="left"| Žarko Radić, Snježana Sinovčić-Šiškov, Leona Paraminski, Vicko Bilandžić, Goran Marković, Špiro Guberina, Franka Klarić, Kaja Toma Branica, Jakov Milošević, Milan Štriljić, Ksenija Pajić, Marko Cindrić |- |2011. |[[Pod sretnom zvijezdom (telenovela)|Pod sretnom zvijezdom]] |1 |75 |telenovela |align="center" rowspan="2"| [[Nova TV]] | align="left"| Mila Elegović, Linda Begonja, Mirna Medaković, Sandra Lončarić, Hrvoje Barišić, Ranko Zidarić, Zijad Gračić, Robert Kurbaša, Petar Ćiritović, Mirjana Majurec, Dean Krivačić, Nela Kocsis, Barbara Nola, Aleksandar Srećković, Neda Arnerić, Tara Rosandić, Katarina Čas, Tamara Loos, Anita Dujić, Mia Biondić, Marko Cindrić, Nikša Marinović, Mario Valentić, Jasmin Mekić, Petra Kurtela |- |2011. – 2013. |[[Larin izbor]] |2 |347 |telenovela | align="left"| Doris Pinčić, Ivan Herceg, Filip Juričić, Jana Milić, Ecija Ojdanić, Frane Perišin, Jagoda Kumrić, Dino Rogić, Stefan Kapičić, Ornela Vištica, Helena Buljan, Marija Kohn, Sanja Vejnović, Edita Karađole, Petra Dugandžić, Barbara Nola, Mladen Vulić, Tamara Garbajs |- |2011. – 2012. |[[Provodi i sprovodi]] |1 |20 |humoristična |HRT | align="left"| Ksenija Marinković, Dražen Kühn, Goran Grgić, Bojan Navojec, Marija Škaričić, Slobodan Milovanović, Jan Kerekeš, Aleksandra Stojaković, Milivoj Beader |- |2012. |[[Ah, taj Ivo!]] | colspan="2" |Pilot epizoda |humoristična |Nova TV | align="left"| Duško Modrinić, Vedran Mlikota, Marija Kohn, Nataša Dangubić, Linda Begonja, Mirela Videk, Silvio Vovk |- |2012. |[[Nedjeljom ujutro, subotom navečer]] |1 |15 |humoristična |align="center" rowspan="2"| HRT | align="left"| Igor Kovač, Iva Babić, Filip Riđički, Dado Ćosić, Iva Mihalić, Marina Redžepović, Ivo Gregurević, Asja Jovanović, Ksenija Marinković, Lela Margitić, Vinko Kraljević, Dušan Bućan, Mirna Medaković, Jasmin Telalović, Anže Zevnik |- |2013. – 2018. |[[Počivali u miru]] |3 |32 |dramska | align="left"| Judita Franković, Miodrag Krivokapić, Dragan Despot, Nina Violić, Danko Ljuština, Anja Šovagović Despot, Goran Navojec, Jelena Miholjević, Luka Dragić, Boris Cavazza, Daria Lorenci, Bruna Bebić Tudor, Boris Svrtan, Ozren Grabarić, Ivan Ožegović, Hrvoje Kečkeš, Bojan Navojec, Jernej Šugman, Helena Minić Matanić, Dejan Aćimović, Mladen Vulić, Tena Nemet Brankov, Zijad Gračić, Katarina Strahinić |- |2013. |[[Stella (televizijska serija)|Stella]] |1 |14 |dramsko-glazbena |Nova TV | align="left"| Sementa Rajhard, Vanda Winter, Bojana Gregorić, Nebojša Glogovac, Stjepan Perić, Petra Dugandžić, Ivan Glowatzky, Mladen Vulić, Linda Begonja, Mislav Čavajda, Amar Bukvić, Mate Gulin, Vedran Komerički |- |2013. |[[Na terapiji (televizijska serija)|Na terapiji]] |1 |45 |dramska |HRT | align="left"| Elvis Bošnjak, Ana Karić, Leon Lučev, Goran Bogdan, Dijana Vidušin, Iva Babić, Nina Violić, Žarko Savić, Frano Mašković, Suzana Nikolić |- |2013. – 2014. |[[Zora dubrovačka]] |1 |161 |telenovela |Nova TV | align="left"| Barbara Bilić, Boris Ler, Ines Bojanić, Alen Liverić, Dragan Despot, Ana Kvrgić, Vanessa Radman, Jelena Perčin, Momčilo Otašević, Ivana Horvat, Amar Bukvić, Jolanda Tudor, Sandra Lončarić, Jasmin Mekić, Mira Perić Kraljik, Iva Vujanić, Tamara Garbajs, Zdenko Jelčić, Dušan Gojić, Rada Mrkšić |- |2013. – 2014. |[[Tajne (televizijska serija)|Tajne]] |1 |140 |telenovela |RTL Televizija | align="left"| Jelena Jovanova, Filip Juričić, Ksenija Pajić, Aleksandar Cvjetković, Monika Mihajlović, Stjepan Perić, Jasna Bilušić, Mladen Čutura, Mladen Kovačić, Katarina Baban, Amar Selimović, Mirta Zečević |- |2014. |[[Glas naroda]] |1 |18 |humoristična |HRT | align="left"| Draško Zidar, Mirela Brekalo, Marijana Mikulić, Roko Sikavica, Damir Poljičak, Frano Mašković |- |2014. |[[Markov trg (televizijska serija)|Markov trg]] | colspan="2" |Pilot epizoda |satira |align="center" rowspan="2"| RTL Televizija | align="left"| Tarik Filipović, Željko Konigsknecht, Nikola Kojo, Emir Hadžihafizbegović, Lana Barić, Ozren Grabarić, Mia Biondić, Ranko Zidarić, Vedran Mlikota |- |2014. – 2015. |[[Vatre ivanjske]] |1 |140 |telenovela | align="left"| Nevena Ristić, Slaven Španović, Filip Juričić, Ksenija Pajić, Aleksandar Cvjetković, Frane Perišin, Linda Begonja, Ana Begić, Iva Mihalić, Barbara Nola, Alen Liverić, Marko Cindrić, Jan Kerekeš, Ema-Ursula Stojković |- |2014. – 2016. |[[Kud puklo da puklo (televizijska serija)|Kud puklo da puklo]] |2 |350 |telenovela |Nova TV | align="left"| Momčilo Otašević, Mirna Medaković, Miran Kurspahić, Janko Popović Volarić, Sanja Vejnović, Željko Pervan, Milan Štrljić, Miodrag Krivokapić, Barbara Vicković, Ecija Ojdanić, Asim Ugljen, Žarko Radić, Vladimir Posavec Tušek, Jelena Perčin, Suzana Nikolić, Monika Mihajlović, Katja Rožmarić, Petar Burić, Tijana Pečenčić, Jagoda Kumrić, Vesna Tominac |- |2015. – 2021. |[[Crno-bijeli svijet (televizijska serija)|Crno-bijeli svijet]] |4 |48 |dramsko-humoristična |HRT | align="left"| Filip Riđički, Slavko Sobin, Jelena Miholjević, Karlo Maloča, Franjo Kuhar, Sreten Mokrović, Anica Dobra, Kaja Šišmanović, Sara Stanić |- |2015. – 2016. |[[Horvatovi]] |1 |70 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Bojana Gregorić, Goran Navojec, Bojan Navojec, Ljubomir Kerekeš, Marija Škaričić, Elizabeta Kukić, Ana Ledenko, Tonka Pavić, Adnan Prohić, Jan Begović, Adrian Hajsok, Vid Ćosić |- |2015. – 2017. |[[Nemoj nikome reći]] |2 |24 |humoristična |HRT | align="left"| Mia Anočić Valentić, Tena Nemet Brankov, Katarina Strahinić, Matija Cigir, Sara Duvnjak, Matija Prskalo, Hrvoje Kečkeš, Marin Radman, Hrvoje Vladisavljević, Dinka Vuković, Dajana Čuljak |- |2015. – 2016. |[[Samo ti pričaj (televizijska serija)|Samo ti pričaj]] |1 |40 |humoristična |Nova TV | align="left"| Igor Mešin, Sandra Bagarić, Mirela Brekalo, Ratko Glavina, Asim Ugljen, Edina Pršić |- |2015. |[[Da sam ja netko (televizijska serija)|Da sam ja netko]] | | |dramska |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Lana Barić, Nataša Janjić, Nataša Dorčić, Helena Beljan, Vojislav Brajović, Goran Hajduković, Sebastian Cavazza, Filip Križan, Kruno Šarić, Juraj Dabić |- |2016. |[[Naknadno (televizijska serija)|Naknadno]] |1 |13 |humoristična | align="left"| Željko Pervan, Mladen Horvat, Sanja Vejnović, Zlatan Zuhrić |- |2016. |[[Patrola na cesti (televizijska serija)|Patrola na cesti]] |1 |5 |humoristična | align="left"| Krešimir Mikić, Slavko Sobin, Nataša Janjić, Mate Gulin |- |2016. – 2017. |[[Prava žena (televizijska serija)|Prava žena]] |1 |100 |telenovela |RTL Televizija | align="left"| Filip Juričić, Nataša Janjić, Kristina Jovanović, Marijana Mikulić, Ana Vilenica, Elizabeta Kukić, Martino Antunović, Lucija Kajić, Amar Bukvić, Lara Živolić, Nela Kocsis, Tamara Puizina, Jasna Bilušić, Ana Vučak, Petar Ćiritović, Aleksandar Cvjetković, Pero Juričić, Ornela Vištica, Iva Mihalić, Petar Strugar, Nikola Kerkez, Srđana Šimunović, Andrej Dojkić, Domagoj Janković, Ana Marija Žužul, Nika Levak |- |2016. – 2017. |[[Zlatni dvori (televizijska serija)|Zlatni dvori]] |1 |147 |telenovela |Nova TV | align="left"| Katarina Baban, Matko Knešaurek, Petra Kraljev, Ivan Herceg, Petra Dugandžić, Ecija Ojdanić, Milan Štrljić, Robert Kurbaša, Tamara Šoletić, Dijana Vidušin, Mladen Kovačić, Darko Milas, Sandra Lončarić, Hrvoje Barišić, Lana Ujević, Jan Kerekeš, Helena Buljan, Duško Valentić, Danko Ljuština, Tonka Kovačić, Martin Lugarić, Ana Majhenić, Lujo Kunčević |- |2016. – 2020. |[[Novine (televizijska serija)|Novine]] |3 |33 |dramska |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Branka Katić, Trpimir Jurkić, Aleksandar Cvjetković, Dragan Despot, Zdenko Jelčić, Zijad Gračić, Goran Marković, Tihana Lazović, Olga Pakalović, Boris Svrtan, Livio Badurina |- |2017. |[[Anka (2017.)|Anka]] |1 |3 |dramska | align="left"| Cvita Viljac, Anđela Ramljak, Žarko Savić, Linda Begonja, Rade Šerbedžija |- |2017. |[[Čuvar dvorca (televizijska serija)|Čuvar dvorca]] |1 |4 |dramska | align="left"| Iva Babić, Goran Bogdan, Matija Čigir, Franjo Dijak, Ivo Gregurević, Vinko Kraljević, Bernard Tomić |- |2017. – 2018. |[[Čista ljubav (televizijska serija)|Čista ljubav]] |1 |173 |telenovela |Nova TV | align="left"| Tara Rosandić, Ivan Herceg, Janko Popović Volarić, Momčilo Otašević, Ksenija Pajić, Nives Celzijus, Dora Arar, Olga Pakalović, Martina Čvek, Sanja Vejnović, Saša Anočić, Marko Petrić, Ljubomir Kerekeš, Sementa Rajhard, Csilla Barath Bastaić, Krunoslav Klabučar, Martina Stjepanović, Dado Ćosić, Asja Jovanović, Mladen Vulić, Velibor Topić |- |2017. – 2020. |[[Ko te šiša]] |5 |89 |humoristična |HRT | align="left"| Ksenija Marinković, Katarina Strahinić, Robert Ugrina, Jadranka Đokić, Sara Stanić, Jasmin Telalović, Željko Duvnjak, Janko Popović Volarić, Roko Sikavica, Žarko Potočnjak, Goran Grgić |- |2018. |[[Dragi susjedi]] |1 |10 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Ornela Vištica, Nataša Dangubić, Moamer Kasumović, Katarina Marković, Petar Ćiritović, Zoran Cvijanović, Asim Ugljen, Ivan Magud, Stjepan Gašparić, Roman Sem-Tuksar, Nino Lehki |- |2018. |[[Kad susjedi polude (televizijska serija)|Kad susjedi polude]] |1 |3 |humoristična |align="center" rowspan="2"| Nova TV | align="left"| Damir Lončar, Stjepan Perić, Dajana Čuljak, Mirela Brekalo, Ljubomir Kerekeš, Jan Kerekeš, Anđela Ramljak, Radoslava Mrkšić, Damir Poljičak |- |2019. – 2020. |[[Drugo ime ljubavi (televizijska serija)|Drugo ime ljubavi]] |1 |175 |telenovela | align="left"| Elizabeta Brodić, Momčilo Otašević, Slavko Sobin, Vlasta Ramljak, Katarina Baban, Arija Rizvić, Marko Todorović, Konstantin Haag, Martina Stjepanović, Linda Begonja, Vladimir Posavec Tušek, Ecija Ojdanić, Mislav Čavajda, Olga Pakalović, Borna Fadljević, Filip Špoljar, Barbara Rocco, Maja Jurić, Stjepan Perić, Dragan Veselić, Jagoda Kumrić, Marko Petrić, Franka Klarić, Mladen Vulić |- |2019. |[[Uspjeh (televizijska serija)|Uspjeh]] |1 |6 |dramska |[[HBO]] |Uliks Fehmiu, Filip Mayer, Iva Mihalić, Ivana Roščić, Tara Thaller |} == 2020-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width=7% | Godina ! width=15% | Serije !Sezona !Epizoda ! width=10% | Format !Premijerno prikazano na !Glumci (glavni) |- |2020. – 2022. |[[Nestali (televizijska serija, 2019.)|Nestali]] |2 |8 |dramska |[[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] | align="left"| Goran Navojec, Bojan Navojec, Alan Katić, Vedran Živolić, Marko Cindrić, Filip Križan |- |2020. – 2021. |[[Dar mar (televizijska serija)|Dar mar]] |2 |204 |telenovela |[[Nova TV]] | align="left"| Ksenija Pajić, Fabijan Pavao Medvešek, Siniša Ružić, Roko Sikavica, Lucia Stefania Glavich Mandarić, Martina Stjepanović, Milan Štrljić, Radoslava Mrkšić, Enes Vejzović, Draško Zidar, Petar Burić, Katarina Madirazza, Ankica Dobrić, Mia Mikulec, Magdalena Živaljić Tadić, Toma Medvešek, Jasna Odorčić, Vladimir Posavec Tušek, Mia Anočić Valentić, Marko Braić, Barbara Nola, Robert Ugrina, Ana Begić Tahiri, Alen Šalinović, Olga Pakalović, Momčilo Otašević |- |2020. – 2022. |[[Blago nama]] |2 |129 |humoristična |[[RTL (Hrvatska)|RTL Televizija]] | align="left"| Enis Bešlagić, Hristina Popović, Tara Rosandić, Filip Križan, Žarko Radić, Zlatan Zuhrić, Nino Lehki, Petar Jurić |- |2020. – 2021. |[[Minus i plus (televizijska serija)|Minus i plus]] |1 |12 |humoristična |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Igor Kovač, Iva Jerković, Ksenija Pajić, Damir Lončar, Stipe Radoja, Arijana Čulina, Filip Radoš |- |'''2020. – ''još traje''''' |[[Mrkomir Prvi]] |4 |73 |humoristična | align="left"| Goran Navojec, Ozren Grabarić, Ecija Ojdanić, Paško Vukasović, Roko Sikavica, Mirna Mihelčić, Marinko Prga |- |'''2021. – ''još traje''''' |[[Dnevnik velikog Perice]] |2 |12 |dramska | align="left"| Živko Anočić, Mirjana Bohanec Vidović, Csilla Barath Bastaić, Dušan Bućan, Iva Babić, Nikola Kojo, Otokar Levaj |- |2021. – 2026. |[[Bogu iza nogu (televizijska serija)|Bogu iza nogu]] |2 |70 |humoristična |Nova TV | align="left"| Mirna Medaković Stepinac, Filip Juričić, Sara Moser, Željko Duvnjak, Ljubomir Kerekeš, Asim Ugljen, Slavko Sobin, Nermin Omić, Elvira Aljukić, Mario Valentić, Dino Rogić, Zvonimir Kufek |- |2021. – 2022. |[[Područje bez signala (televizijska serija)|Područje bez signala]] |1 |6 |dramska |HRT | align="left"| Rene Bitorajac, Krešimir Mikić, Jovana Stojiljković, Goran Bogdan, Slavko Štimac, Tihana Lazović, Lana Barić |- |'''2022. – ''još traje''''' |[[Kumovi (televizijska serija)|Kumovi]] |5 |642 |telenovela |Nova TV | align="left"| Momčilo Otašević, Ana Uršula Najev, Vladimir Tintor, Vedran Mlikota, Milan Štrljić, Olga Pakalović, Nika Barišić, Daria Lorenci, Stojan Matavulj, Barbara Vicković, Ecija Ojdanić, Konstantin Haag, Petra Kraljev, Radoslava Mrkšić, Mirna Mihelčić, Lovre Kondža, Mijo Kevo, Lara Obad |- |2022. – 2023. |[[Šutnja (televizijska serija)|Šutnja]] |2 |12 |dramska | rowspan="4" |HRT | align="left"| Kseniya Mishyna, Goran Bogdan, Darko Milas, Sandra Lončarić, Leon Lučev, Iryna Verenych-Ostrovska, Viktor Saraykin, Petar Ninyovsky, Andriy Isaenko |- |2022. – 2025. |[[Metropolitanci (televizijska serija)|Metropolitanci]] |2 |26 |dramska |Rene Bitorajac, Dejan Aćimović, Dijana Vidušin, Linda Begonja, Nataša Janjić, Janko Popović Volarić, Mirela Brekalo, Goran Grgić, Ljubica Jović, Ksenija Marinković, Siniša Popović, Dušan Bućan, Judita Franković, Barbara Nola, Filip Juričić, Franjo Kuhar, Hrvoje Kečkeš, Žarko Savić |- |2022. – 2023. |[[Majstori (televizijska serija)|Majstori]] |1 |11 |humoristična / dječja |Igor Kovač, Maja Posavec, Toma Medvešek |- |2023. – 2025. |[[Oblak u službi zakona]] |3 |36 |humoristična |Ozren Grabarić, Dijana Vidušin, Ksenija Marinković, Toma Medvešek, Borna Fadljević, Zoran Čubrilo, Goran Navojec, Igor Mešin, Željko Koenigsknecht |- |2023. – 2024. |[[San snova (televizijska serija)|San snova]] |1 |145 |dramska |RTL Televizija |Marko Braić, Emir Hadžihafizbegović, Ivana Krizmanić, Arija Rizvić, Josip Brakus, Tea Šimić, Slaven Knezović, Andrijana Vicković, Frano Lasić, Nadia Cvitanović, Marko Petrić, Zlatan Zuhrić, Buga Marija Šimić, Mila Elegović |- |2023. |[[Gora (televizijska serija)|Gora]] |1 |22 |dramska |HRT |Kristijan Petelin, Sandra Lončarić, Ugo Korani, Dinka Vuković, Jasmin Mekić, Lucija Rukavina, Barbara Nola, Aleksandar Cvjetković, Romina Tonković |- |2024. |[[Bijeli put (televizijska serija)|Bijeli put]] |1 |6 |kriminalistička |HRT |Franjo Dijak, Nina Violić, Enes Vejzović, Sanja Milardović, Elvis Bošnjak, Judita Franković |- |'''2024. – ''još traje''''' |[[Sram (televizijska serija)|Sram]] |2 |20 |dramska |HRT |Lucija Stanković, Jagor Katičić, Borna Šimunek, Gita Haydar, Stela Korman, Laura Barbić, Severina Lajtman, Roan Vižintin, Tin Lekić, Karla Šunjić, Mirej Đurović |- |2024. |[[Šesti autobus]] |1 |3 |dramska |HRT |Zala Đurić, Marko Petrić, Živko Anočić |- |2024. – 2025. |[[Sjene prošlosti (televizijska serija)|Sjene prošlosti]] |2 |217 |dramska |RTL |Marina Fernandez, Jelena Perčin, Ana Maras Harmander, Dajana Čuljak, Đorđe Kukuljica, Jasmin Mekić, Janko Rakoš, Matija Kačan, Arija Rizvić, Tena Nemet Brankov, Andrej Dojkić |- |2024. – 2026. |[[U dobru i zlu (telenovela)|U dobru i zlu]] |1 |170 |dramska |Nova TV |Filip Juričić, Iva Mihalić, Mirna Medaković Stepinac, Ksenija Pajić, Lana Ujević Telenta, Marija Klanac, Ammar Mešić, Toma Medvešek, Lena Medar, Žarko Radić, Ivona Dragaš Bilogrević, Filip Budimir, Enes Vejzović, Katarina Baban, Momčilo Otašević, Filip Detelić, Martina Stjepanović,Igor Kovač, Jelena Miholjević, Ana Begić Tahiri |- |'''2025. – ''još traje''''' |[[Blaž među ženama (televizijska serija)|Blaž među ženama]] |1 |14 |humoristična |HRT |Marko Makovičić, Slavko Sobin, Mia Bujan, Luna Pilić, Sara Parisi, Marija Škaričić |- |'''2025. – ''još traje''''' |[[Divlje pčele (televizijska serija)|Divlje pčele]] |1 |150 |dramska |RTL |Ana Marija Veselčić, Lidija Kordić, Lidija Penić-Grgaš |- |2026. |Roberta, saberi se | colspan="2" |Pilot epizoda |humoristično-dramska |HRT |Amanda Prenkaj, Doris Šarić-Kukuljica, Aleksandar Cvjetković, Tena Nemet Brankov, Franjo Kuhar, Slavica Knežević, Živko Anočić, Marko Mandić, Paško Vukasović, Domagoj Ivanković |- |2026. |[[IQ 160]] |1 |8 |kriminalističko-humoristična |Voyo |Dajana Čuljak, Luka Peroš, Marina Redžepović, Dea Presečki, Ivan Molnar, Glorija Pinturić, Živa Božić, Jan Crnković |- |2026. |[[Specijalisti Zagreb]] |1 |– |kriminalistička |RTL |Peđa Gvozdić, Vini Jurčić, Toni Gojanović, Ivan Barišić |- |2026. |Slučajna obitelj |1 |– |– |Nova TV |– |- |2026. |[[Lijepe naše (televizijska serija)|Lijepe naše]] |1 |12 |humoristično-dramska |HRT |Nataša Dangubić, Iva Kraljević, Doris Šarić Kukuljica, Janko Popović Volarić, Dražen Šivak, Filip Juričić, Marko Mandić, Lola Jelčić, Judita Sinković,Tija Žinić |- |2026. |[[Kako preživjeti u Hrvatskoj]] |1 |11 |humoristična |HRT |– |- | - |Sumnjive okolnosti |1 |6 |dramska, kriminalistička |HRT | - |} == Nadolazeće serije == {| class="wikitable" |+Nadolazeći projekti (naslovi koji su trenutno u stanju preprodukcije) !Naslov !Format !Izvor |- |Greater Adria |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|title=Seriji "Greater Adria" Drugog plana i HRT-a pola milijuna eura od Vijeća Europe|url=https://magazin.hrt.hr/kultura/serija-greater-adria-drugog-plana-i-hrt-a-dobila-potporu-vijeca-europe-11313267|access-date=2025-08-17|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> |- |Buddha Bar |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|last=admin|title=BUDDHA BAR (DEVELOPMENT)|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/buddha-bar-2/|access-date=2025-08-17|website=antitalent|language=en-US}}</ref> |- |Ciganin, ali najljepši |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|last=admin|title=JINX (DEVELOPMENT)|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/jinx/|access-date=2025-08-17|website=antitalent|language=en-US}}</ref> |- |Maličke |dramska |<ref>{{Citiranje weba|last=admin|title=AFTERPARTY (DEVELOPMENT)|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/afterparty/|access-date=2025-08-17|website=antitalent|language=en-US}}</ref> |- |Lovac na vještice |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|last=admin|title=THE WITCH HUNTER (DEVELOPMENT)|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/the-witch-hunter/|access-date=2025-08-17|website=antitalent|language=en-US}}</ref> |- |Za šaku jada |humoristična |<ref>{{Citiranje weba|title=Za šaku jada / Humoristična serija / Redateljica: Jasna Nanut|url=https://15art.hr/za-saku-jada/|access-date=2025-08-17|website=15. umjetnost|language=hr}}</ref> |- |Vulkan |dramska |<ref>{{Citiranje weba|date=2023-03-21|title=Taraba i Sila rasturaju, s Islanđanima će snimati novu tv seriju, ekološki triler "Vulkan"|url=https://www.nacional.hr/taraba-i-sila-rasturaju-s-isladanima-ce-snimati-novu-tv-seriju-ekoloski-triler-vulkan/|access-date=2025-08-17|website=NACIONAL.HR|language=hr}}</ref> |- |Poštovani kukci i ostale jezive priče |dramska |<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-27|title=Projekt TV serije Poštovani kukci i druge jezive priče Karle Lulić na Seriencamp konferenciji u Kölnu|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/projekt-tv-serije-postovani-kukci-i-druge-jezive-price-karle-lulic-na-seriencamp-konferenciji-u-kolnu|access-date=2025-08-17|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> |- |Oblak čvoraka |dramska |<ref>{{Citiranje weba|title=TorinoFilmLab {{!}} Karla Lulic|url=http://torinofilmlab.it//people/1424741/Karla-Lulic|access-date=2025-08-17|website=TorinoFilmLab}}</ref> |- |Variola: Tamno proljeće |dramska |<ref>{{Citiranje weba|title=Kinorama - usluge filmske i video proizvodnje :. Filmovi {{!}} Variola – Tamno proljeće|url=https://www.kinorama.hr/filmovi/Variola-8211-Tamno-proljece/92|access-date=2025-08-17|website=www.kinorama.hr|language=hr}}</ref> |- |Ženska posla |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|last=IT|first=Extreme|title=ŽENSKA POSLA - U PREDPRODUKCIJI {{!}} 4Film Produkcija|url=https://www.4film.hr/hr/movies/distaff-in-pre-production|access-date=2025-08-17|website=www.4film.hr|language=hr-HR}}</ref> |- |Crvena voda |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|date=2025-08-14|title=Uskoro počinje 31. Sarajevo Film Festival: hrvatski filmovi i projekti u raznim sekcijama festivala|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/uskoro-pocinje-31-sarajevo-film-festival-hrvatski-filmovi-i-projekti-u-raznim-sekcijama-festivala|access-date=2025-08-17|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> |- |Obiteljski arhiv |dramska |<ref>{{Citiranje weba|title=Obiteljski arhiv : Studio Corvus|url=https://www.studiocorvus.hr/hr/produkcija/obiteljski-arhiv|access-date=2025-08-28|website=www.studiocorvus.hr}}</ref> |} == Vidi još == *[[Dodatak:Popis hrvatskih filmova]] *[[Dodatak:Popis hrvatskih dječjih emisija]] [[Kategorija:Hrvatske serije|Hrvatske televizijske serija]] [[Kategorija:Televizijski popisi]] [[Kategorija:U izradi, Filmska umjetnost]] slx709zlzuk8ai1pclderjd32dqurua 0 222487 7565490 6181380 2026-07-28T13:23:55Z Argo Navis 852 7565490 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[tagaloški jezik]] ili ''tagalog'', jezik na [[Filipini]]ma. * [[Tagali]], [[filipinski narodi|filipinski narod]] s Filipina. {{Razdvojba}} iobpznpb0fe45wkp1mnpd5hl9ij7rxh 0 225922 7565481 7250409 2026-07-28T13:19:57Z Argo Navis 852 7565481 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[socijalna skupina]], skupina od najmanje troje [[osoba]] s neposrednim međusobnim odnosima * [[društvena skupina]], demografsko povezivanje osoba po statističkim svojstvima * [[radna skupina]], skupine zaposljenika u privredi sa zadatkom zajedničkog obavljanja radnih zadaća * [[korisnička skupina]], na području [[informatika|informatike]] ili telekomunikacije osobe s jednakim pravima pristupa računalima ili telekomunikacijskim aparatima * [[parlamentarna skupina]], skupina nekoliko [[parlament]]arnih zastupnika (zastupnički klub) * [[vojna skupina]], razne vojne skupine * [[vatrogasna skupina]], taktička jedinica koja se se sastoji od devetero [[vatrogasac]]a * [[glazbena skupina]] skupina koja zajedno svira glazbu ([[glazbeni sastav]]) * [[kemijska skupina]] * [[etnička skupina]] * [[otočna skupina]] ili otočje * [[grupa (matematika)|skupina (matematika)]] je teorija skupina matematičkih struktura * [[skupina periodnog sustava|skupina periodnog sustava elemenata]], skupina [[atom]]a koja određuje [[fizikalno svojstvo|fizikalna]] i [[kemijsko svojstvo|kemijska svojstva]] elemenata * [[geološka skupina]] jedinica iz [[Litostratigrafija|litostratigrafije]] * [[umjetnička skupina]], skupina umjetnika koja zajednički djeluje (npr. kazališna družina) {{razdvojba}} 6846yobm9o6rsk7pgtdqoiyucehmly2 0 227469 7565449 7166805 2026-07-28T12:34:40Z Argo Navis 852 + 4 kategorije; ± 2 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565449 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Roue creuse 03.jpg|mini|desno|200px|Trošenje (habanje) [[zupčanik]]a.]] [[datoteka:Steam engine lubrication.jpg|mini|desno|200px|[[Podmazivanje]] [[Koljenasto vratilo|koljenastog vratila]].]] '''Tribologija''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''τρίβειν'': trljati) je [[znanost]] koja proučava zbivanja na [[površina]]ma dvaju [[Tijelo (fizika)|tijela]] u dodiru ili relativnom [[gibanje|gibanju]] (triboelementi), ponajprije [[trenje]], trošenje materijala i učinke podmazivanja. Zadaća joj je pronaći odgovarajuće mjere primjenom kojih se sprječava ili smanjuje trenje i trošenje, to jest postižu se njihove prihvatljive vrijednosti. Te mjere obuhvaćaju izbor [[materijal]]a, zaštitu površina od trošenja, uhodavanje (početno trošenje), a napose [[podmazivanje]]. Tribologija je interdisciplinarna, jer je zasnovana na osnovnim disciplinama [[strojarstvo|strojarstva]] ([[mehanika]], [[mehanika fluida]], [[znanost o materijalima]]), [[metalurgija|metalurgije]], [[kemija|kemije]] i [[fizika|fizike]]. Područja njezine glavne primjene jesu [[Metalna konstrukcija|mehaničke konstrukcije]] ([[zupčanik|zupčanici]], [[ležaj]]evi, [[Klizni ležaj|klizni dijelovi]]), [[materijal]]i ([[keramika]], [[polimer]]i, [[metal]]i), [[Obrada metala|obrada materijala]] (sredstva za [[hlađenje]] i podmazivanje, [[Alatni čelik|alatni materijali]], lako obradivi materijali) i podmazivanje ([[ulja]], [[masti]], aditivi).<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/62238 |title=tribologija |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> == Podmazivanje == {{Glavni|Podmazivanje}} '''Podmazivanje''' je primjena [[maziva]] za smanjivanje [[trenje|trenja]] među površinama koje se dodiruju, a [[gibanje|gibaju]] se jedna u odnosu na drugu (tarne površine). Omogućuje rad pokretnih [[Strojni dio|strojnih dijelova]], napose ležaja, kliznih staza i vodilica, [[zupčanik]]a, [[cilindar]]a i [[stap]]ova, [[Spojka|spojki]], [[Lančani prijenos|lanaca za prijenos snage]], [[Koljenasto vratilo|koljenastih vratila]], podizača [[ventil]]a i [[Čelik-čelo|čelične užadi]]. Osim smanjenja trenja i njegovih štetnih posljedica (razvijanje [[toplina|topline]], trošenje tarnih površina i gubitak [[energija|energije]]), njime se odvode toplina i čestice nastale trošenjem materijala, a sprječava se i dovođenje stranih čestica među tarne površine njihovim [[brtva|brtvljenjem]]. Najpovoljnije je podmazivanje kojim se postiže tekuće trenje, kada se među tarnim površinama samodovođenjem maziva stvara kontinuirani film ([[Hidraulički ležaj|hidrodinamičko podmazivanje]]). Kako bi se režim hidrodinamičkoga podmazivanja održao u optimalnim granicama, za veće brzine klizanja potrebna je manja [[viskoznost]] maziva; nasuprot tomu, za povećano opterećenje potrebno je mazivo veće viskoznosti. Strojni dijelovi kod kojih nije moguće postići hidrodinamičko podmazivanje podmazuju se na drugi način, na primjer s krutim mazivima.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/48917 |title=podmazivanje |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> === Maziva === {{glavni|Maziva}} '''Maziva''' su [[Kemijska tvar|kemijske tvari]] specifičnih fizikalnih i kemijskih svojstava koje se rabe za podmazivanje. Djeluju tako što smanjuju [[trenje]] između kliznih ploha koje se pod [[opterećenje]]m nalaze u međusobnom relativnom [[gibanje|gibanju]]. Maziva služe i za smanjenje trošenja [[Strojni dio|strojnih dijelova]] i za odvođenje [[toplina|topline]], te za zaštitu od [[korozija|korozije]] i stvaranja naslaga i taloga zbog [[oksidacija|oksidacije]] i drugih kemijskih promjena. Kao prva maziva upotrebljavala su se životinjska i biljna [[ulja]] i [[masti]] sve do prije stotinjak godina, kada je mlada [[Nafta|naftna industrija]] iznijela na [[tržište]] maziva ulja dobivena od teških naftnih [[frakcija]]. Danas svijest o potrebi [[Zaštita okoliša|očuvanja okoliša]] i zdravlja utječe i na proizvodnju svih vrsta maziva, tako da se iz njih isključuju sastojci štetni za zdravlje i okoliš, a u pojedinim se područjima rabe i biološki razgradiva maziva na osnovi biljnih ulja ili sintetskih [[Esteri|esterskih]] ulja. Prema [[Agregatna stanja|agregatnom stanju]] razlikuju se tekuća maziva (ulja), polučvrsta (mazive masti) i čvrsta maziva.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/39637 |title=maziva |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Vanjske poveznice == * {{HTE|tribologija|Tribologija}} [[Kategorija:Metalurgija]] [[Kategorija:Trenje]] [[Kategorija:Strojarstvo]] [[Kategorija:Građevinarstvo]] [[Kategorija:Znanost o materijalima]] [[Kategorija:Tribologija| ]] cdv8rd67tcr6rnf6miauhyoypsp6ix5 7565537 7565449 2026-07-28T13:48:39Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Trenje|Trenje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565537 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Roue creuse 03.jpg|mini|desno|200px|Trošenje (habanje) [[zupčanik]]a.]] [[datoteka:Steam engine lubrication.jpg|mini|desno|200px|[[Podmazivanje]] [[Koljenasto vratilo|koljenastog vratila]].]] '''Tribologija''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''τρίβειν'': trljati) je [[znanost]] koja proučava zbivanja na [[površina]]ma dvaju [[Tijelo (fizika)|tijela]] u dodiru ili relativnom [[gibanje|gibanju]] (triboelementi), ponajprije [[trenje]], trošenje materijala i učinke podmazivanja. Zadaća joj je pronaći odgovarajuće mjere primjenom kojih se sprječava ili smanjuje trenje i trošenje, to jest postižu se njihove prihvatljive vrijednosti. Te mjere obuhvaćaju izbor [[materijal]]a, zaštitu površina od trošenja, uhodavanje (početno trošenje), a napose [[podmazivanje]]. Tribologija je interdisciplinarna, jer je zasnovana na osnovnim disciplinama [[strojarstvo|strojarstva]] ([[mehanika]], [[mehanika fluida]], [[znanost o materijalima]]), [[metalurgija|metalurgije]], [[kemija|kemije]] i [[fizika|fizike]]. Područja njezine glavne primjene jesu [[Metalna konstrukcija|mehaničke konstrukcije]] ([[zupčanik|zupčanici]], [[ležaj]]evi, [[Klizni ležaj|klizni dijelovi]]), [[materijal]]i ([[keramika]], [[polimer]]i, [[metal]]i), [[Obrada metala|obrada materijala]] (sredstva za [[hlađenje]] i podmazivanje, [[Alatni čelik|alatni materijali]], lako obradivi materijali) i podmazivanje ([[ulja]], [[masti]], aditivi).<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/62238 |title=tribologija |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> == Podmazivanje == {{Glavni|Podmazivanje}} '''Podmazivanje''' je primjena [[maziva]] za smanjivanje [[trenje|trenja]] među površinama koje se dodiruju, a [[gibanje|gibaju]] se jedna u odnosu na drugu (tarne površine). Omogućuje rad pokretnih [[Strojni dio|strojnih dijelova]], napose ležaja, kliznih staza i vodilica, [[zupčanik]]a, [[cilindar]]a i [[stap]]ova, [[Spojka|spojki]], [[Lančani prijenos|lanaca za prijenos snage]], [[Koljenasto vratilo|koljenastih vratila]], podizača [[ventil]]a i [[Čelik-čelo|čelične užadi]]. Osim smanjenja trenja i njegovih štetnih posljedica (razvijanje [[toplina|topline]], trošenje tarnih površina i gubitak [[energija|energije]]), njime se odvode toplina i čestice nastale trošenjem materijala, a sprječava se i dovođenje stranih čestica među tarne površine njihovim [[brtva|brtvljenjem]]. Najpovoljnije je podmazivanje kojim se postiže tekuće trenje, kada se među tarnim površinama samodovođenjem maziva stvara kontinuirani film ([[Hidraulički ležaj|hidrodinamičko podmazivanje]]). Kako bi se režim hidrodinamičkoga podmazivanja održao u optimalnim granicama, za veće brzine klizanja potrebna je manja [[viskoznost]] maziva; nasuprot tomu, za povećano opterećenje potrebno je mazivo veće viskoznosti. Strojni dijelovi kod kojih nije moguće postići hidrodinamičko podmazivanje podmazuju se na drugi način, na primjer s krutim mazivima.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/48917 |title=podmazivanje |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> === Maziva === {{glavni|Maziva}} '''Maziva''' su [[Kemijska tvar|kemijske tvari]] specifičnih fizikalnih i kemijskih svojstava koje se rabe za podmazivanje. Djeluju tako što smanjuju [[trenje]] između kliznih ploha koje se pod [[opterećenje]]m nalaze u međusobnom relativnom [[gibanje|gibanju]]. Maziva služe i za smanjenje trošenja [[Strojni dio|strojnih dijelova]] i za odvođenje [[toplina|topline]], te za zaštitu od [[korozija|korozije]] i stvaranja naslaga i taloga zbog [[oksidacija|oksidacije]] i drugih kemijskih promjena. Kao prva maziva upotrebljavala su se životinjska i biljna [[ulja]] i [[masti]] sve do prije stotinjak godina, kada je mlada [[Nafta|naftna industrija]] iznijela na [[tržište]] maziva ulja dobivena od teških naftnih [[frakcija]]. Danas svijest o potrebi [[Zaštita okoliša|očuvanja okoliša]] i zdravlja utječe i na proizvodnju svih vrsta maziva, tako da se iz njih isključuju sastojci štetni za zdravlje i okoliš, a u pojedinim se područjima rabe i biološki razgradiva maziva na osnovi biljnih ulja ili sintetskih [[Esteri|esterskih]] ulja. Prema [[Agregatna stanja|agregatnom stanju]] razlikuju se tekuća maziva (ulja), polučvrsta (mazive masti) i čvrsta maziva.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/39637 |title=maziva |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Vanjske poveznice == * {{HTE|tribologija|Tribologija}} [[Kategorija:Metalurgija]] [[Kategorija:Strojarstvo]] [[Kategorija:Građevinarstvo]] [[Kategorija:Znanost o materijalima]] [[Kategorija:Tribologija| ]] gedbvh9x4ed3iu6n5cgwn3sgbk843xx 0 239820 7565464 7491962 2026-07-28T12:54:28Z Davor06 317627 Dodane nove počasti i priznanja u 2026. godini 7565464 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime = Marko Babić |slika = Marko Babic (Vukovar).JPG |opis = |veličina = 180px |datum rođenja = [[16. veljače]] [[1965.]] |mjesto rođenja = [[Vukovar]], [[Hrvatska]] |datum smrti = [[5. srpnja]] [[2007.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |nacionalnost = {{Z|HRV}} [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime = |nadimak = |supruga = |suprug = |titule = |knjige = |služba = [[1991.]] – [[1997.]] |čin = [[Brigadni general]] |ratovi = [[Domovinski rat]] |bitke = [[Bitka za Vukovar]], i druga bojišta diljem Hrvatske do konačnog oslobođenja |vojska = [[Hrvatska vojska]] |rod = [[Hrvatska kopnena vojska]] |jedinice = |zapovijedao = 3. bojna [[204. brigada HV|204. brigade]] |odlikovanja = }} '''Marko Babić''' ([[Vukovar]], [[16. veljače]] [[1965.]] {{--}} [[Zagreb]], [[5. srpnja]] [[2007.]]), bio je legendarni hrvatski branitelj [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] i [[pukovnik]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]]. Posmrtno je promaknut u čin brigadnog generala. Borio se u [[Bitka za Vukovar|bitci za Vukovar]] i drugim bojištima diljem Hrvatske do konačnog oslobođenja. == Kratki životopis == Marko Babić je nekoliko godina proveo na privremenom radu u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Uoči velikosrpske agresije na Hrvatsku, u travnju [[1991.]] godine vraća se u [[Vukovar]]. Priključuje se hrvatskim braniteljima na Trpinjskoj cesti. == Domovinski rat == Bio je zamjenik zapovjednika 3. bojne 204. vukovarske brigade i jedan od najbližih suboraca i zamjenik legendarnog zapovjednika, general-bojnika [[Blago Zadro|Blage Zadre]]. Uništio je na [[Trpinjska cesta|Trpinjskoj cesti]] 14 [[tenk]]ova. Organizirao je iznimno uspješnu protuoklopnu borbu u zoni odgovornosti 3. bojne, posebno protuoklopne vodove "Žuti mravi" i "Pustinjski štakori". Nakon pogibije Blage Zadre, preuzeo je zapovijedanje 3. bojnom. Po padu Vukovara, s nekolicinom drugih boraca se probio iz grada. Suborci kazuju kako ih se dojmilo da prema neprijatelju nije iskazivao mržnju, unatoč tome što su njegovi roditelji još [[14. rujna]] 1991. godine odvedeni iz Vukovara i ubijeni u obližnjem selu [[Bobota|Boboti]]. == Poslijeratno razdoblje == Pukovnik Marko Babić napustio je HV do [[1997.]] godine kada se časno skinuo. Zajedno s redateljem [[Eduard Galić|Eduardom Galićem]] i producentom [[Dominik Galić|Dominikom Galićem]] producirao je [[dokumentarac]] [[Heroji Vukovara]]. Na poticaj Mladena Pavkovića, UBIUDR Podravka mu je [[2012.]] godine dodijelila posmrtno priznanje - Junak hrvatskog Domovinskog rata. Priznanje su primili članovi njegove obitelji u Vukovaru.<ref>[https://www.vukovar.hr/vijesti/sve-vijesti/upravni-odjeli/224-uo-za-opce-poslove-i-ured-gradonacelnika/5203-marko-babic-arhitekt-groblja-tenkova-na-trpinjskoj-cesti-1991 Vukovar.hr Obilježavanje 5. godišnjice iznenadne i prerane smrti jednog od najistaknutijih hrvatskih branitelja Marka Babića organizirao je Klub branitelja i dragovoljaca Domovinskog rata Trpinjske ceste 1991.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223143501/https://www.vukovar.hr/vijesti/sve-vijesti/upravni-odjeli/224-uo-za-opce-poslove-i-ured-gradonacelnika/5203-marko-babic-arhitekt-groblja-tenkova-na-trpinjskoj-cesti-1991 |date=23. prosinca 2021. }}, pristupljeno 23. prosinca 2021.</ref> Na inicijativu Ante Smolje predsjednika Inicijalnog odbora UHBDDR-a Ogranka Sinj i voditelja Dragovoljačko-braniteljske udruge Stina Pradidova Sinj – Cetinski kraj, uz potporu više braniteljskih udruga s područja Sinja i Cetinske krajine, Gradsko vijeće Grada Sinja 8. srpnja 2026. godine donijelo je jednoglasnu odluku da jedna ulica u Sinju ponese ime brigadnog generala Marka Babića.<ref>{{Citiraj web|url=https://www.ferata.hr/odrzana-8-sjednica-sinjskog-gradskog-vijeca-2/|title=Održana 8. sjednica sinjskog Gradskog vijeća|website=Ferata|access-date=28. srpnja 2026.}}</ref><ref>{{Citiraj web|url=https://www.ferata.hr/postignut-dogovor-ulica-u-kompleksu-bivse-vojarne-nazvat-ce-se-po-brigadnom-generalu-hv-a-marku-babicu/|title=Postignut dogovor: ulica u kompleksu bivše vojarne nazvat će se po brigadnom generalu HV-a Marku Babiću|website=Ferata|access-date=28. srpnja 2026.}}</ref> Po njegovim riječima nije se borio za braniteljsku mirovinu, nego za Vukovar i Hrvatsku pa je mirovinu odbio.<ref name="vec">[https://www.vecernji.hr/vijesti/heroj-vukovara-marko-babic-nije-htio-uzeti-braniteljsku-mirovinu-nisam-se-borio-za-povlastice-1330435 Večernji list, Heroj Vukovara koji nije htio mirovinu: Kada sam vidio koliko ih je, doživio sam šok. Sve je bilo puno tenkova], objavljeno 5. srpnja 2019., pristupljeno 6. kolovoza 2020.</ref> Umro je od posljedica [[moždani udar|moždanog udara]].<ref>[https://web.archive.org/web/20071025061744/http://www.domovinskirat.com/novosti/novosti_novosti_iz_hr/promocija_heroji_vukovara_.html Domovinski rat.com] Promocija serijala Heroji Vukovar, 23. listopada 2007.</ref> Marko Babić pokopan je na vukovarskom Memorijalnom groblju Hrvatskih branitelja 7. srpnja 2007. godine.<ref name="vec"/> [[Image:Monument to Battle of Vukovar in Trpinja street (known as tanks graveyard).jpg|<div style="text-align:center">Spomenik na Vukovarsku bitku kod Trpinjske ceste poznate kao "Groblje tenkova"</div>|right|thumb|274px]] == Priznanja i spomen == * 2012.: UBIUDR Podravka dodijelila mu je posmrtno priznanje, Junak hrvatskog Domovinskog rata. * 2016.: Grad Vukovar dodijelio mu je Nagradu za životno djelo za zaslugu u obrani Vukovara te doprinos koji je dao u Domovinskom ratu. * 2016.: dana 17. prosinca, na redovnoj godišnjoj Skupštini Viteškog alkarskog društva Sinj postao je počasni član Viteškog alkarskog društva.<ref>{{Citiranje weba|last=Botić|first=Ante|title=Skupština VAD-a: Svečana Alka u Vukovaru, Marko Babić počasni član alkarskog Društva - FERATA|url=https://www.ferata.hr/skupstina-vad-a-svecana-alka-u-vukovaru-marko-babic-pocasni-clan-alkarskog-drustva/|access-date=2025-10-24|language=hr}}</ref> * 2018.: Povodom 11. obljetnice smrti Strukovna škola Vukovar nazvana je po njemu, Srednja strukovna škola "Marko Babić" Vukovar.<ref>[https://www.braniteljski-portal.com/srednja-strukovna-skola-vukovar-od-danas-nosi-ime-legendarnog-vukovarskog-heroja-pukovnika-marka-babica-foto ''Srednja strukovna škola Vukovar od danas nosi ime legendarnog vukovarskog heroja, pukovnika Marka Babića!''], braniteljski-portal.com, 5. srpnja 2018., pristupljeno 7. srpnja 2018.</ref> * 2019.: dana 13. rujna, u vojarni "Josip Jović" u Udbini otvoreno je novoustrojeno središte za razvoj vođa koje je nazvano po njemu, Središte za razvoj vođa "Marko Babić".<ref>Martina Butorac, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2019/09/hv_587.pdf ''Moderne Šepurine za nove izazove Hrvatske vojske''], str. 4., ''[[Hrvatski vojnik]]'', br. 587, 20. rujna 2019., hrvatski-vojnik.hr, pristupljeno 29. studenoga 2020.</ref> * 2024.: dana 2. kolovoza, Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović dodijelio mu je posmrtno počasni čin brigadnog generala.<ref>{{Citiranje weba|title=Predsjednik Milanović dodijelio počasne činove brigadnih generala posmrtno Marku Babiću i Damiru Tomljanoviću Gavranu|url=https://www.predsjednik.hr/|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20240923064439/https://www.predsjednik.hr/|archive-date=23. rujna 2024.|access-date=2024-09-12|website=Predsjednik Republike Hrvatske - Zoran Milanović|language=hr}}</ref> * 2026.: dana 8. srpnja, Gradsko vijeće Grada Sinja donijelo je odluku da jedna ulica u Sinju ponese ime po njemu, u znak trajnog sjećanja na njegov doprinos u Domovinskom ratu i obrani Republike Hrvatske. <ref>{{Citiraj web|url=https://www.ferata.hr/odrzana-8-sjednica-sinjskog-gradskog-vijeca-2/|title=Održana 8. sjednica sinjskog Gradskog vijeća|website=Ferata|access-date=28. srpnja 2026.}}</ref> == Povezani članci == * [[Bitka za Vukovar]] * [[Junaci Domovinskog rata]] * [[Heroji Vukovara]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.istraga.tvhttp://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/13687/Default.aspx/ Članak u ''Slobodnoj Dalmaciji''.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.index.hr/vijesti/clanak/preminuo-vukovarski-heroj-marko-babic/352643.aspx Vijesti.net] * [http://www.herojivukovara.hr/novosti.aspx?nov=novost2 Heroji Vukovara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100814193205/http://www.herojivukovara.hr/novosti.aspx?nov=novost2 |date=14. kolovoza 2010. }} * [http://www.nacional.hr/clanak/34184/heroji-vukovara-u-ratu-za-svoj-film Članak u ''Nacionalu''.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090628101918/http://www.nacional.hr/clanak/34184/heroji-vukovara-u-ratu-za-svoj-film |date=28. lipnja 2009. }} {{GLAVNIRASPORED:Babić, Marko}} [[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]] [[Kategorija:Životopisi, Vukovar]] [[Kategorija:Bitka za Vukovar]] qvhtcos789buubb3uwtda67e754rl6m 7565469 7565464 2026-07-28T13:05:43Z Davor06 317627 uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7565464|7565464]] suradnika [[Special:Contributions/Davor06|Davor06]] ([[User talk:Davor06|razgovor]]) 7565469 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime = Marko Babić |slika = Marko Babic (Vukovar).JPG |opis = |veličina = 180px |datum rođenja = [[16. veljače]] [[1965.]] |mjesto rođenja = [[Vukovar]], [[Hrvatska]] |datum smrti = [[5. srpnja]] [[2007.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |nacionalnost = {{Z|HRV}} [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime = |nadimak = |supruga = |suprug = |titule = |knjige = |služba = [[1991.]] – [[1997.]] |čin = [[Brigadni general]] |ratovi = [[Domovinski rat]] |bitke = [[Bitka za Vukovar]], i druga bojišta diljem Hrvatske do konačnog oslobođenja |vojska = [[Hrvatska vojska]] |rod = [[Hrvatska kopnena vojska]] |jedinice = |zapovijedao = 3. bojna [[204. brigada HV|204. brigade]] |odlikovanja = }} '''Marko Babić''' ([[Vukovar]], [[16. veljače]] [[1965.]] {{--}} [[Zagreb]], [[5. srpnja]] [[2007.]]), bio je legendarni hrvatski branitelj [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] i [[pukovnik]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]]. Posmrtno je promaknut u čin brigadnog generala. Borio se u [[Bitka za Vukovar|bitci za Vukovar]] i drugim bojištima diljem Hrvatske do konačnog oslobođenja. == Kratki životopis == Marko Babić je nekoliko godina proveo na privremenom radu u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Uoči velikosrpske agresije na Hrvatsku, u travnju [[1991.]] godine vraća se u [[Vukovar]]. Priključuje se hrvatskim braniteljima na Trpinjskoj cesti. == Domovinski rat == Bio je zamjenik zapovjednika 3. bojne 204. vukovarske brigade i jedan od najbližih suboraca i zamjenik legendarnog zapovjednika, general-bojnika [[Blago Zadro|Blage Zadre]]. Uništio je na [[Trpinjska cesta|Trpinjskoj cesti]] 14 [[tenk]]ova. Organizirao je iznimno uspješnu protuoklopnu borbu u zoni odgovornosti 3. bojne, posebno protuoklopne vodove "Žuti mravi" i "Pustinjski štakori". Nakon pogibije Blage Zadre, preuzeo je zapovijedanje 3. bojnom. Po padu Vukovara, s nekolicinom drugih boraca se probio iz grada. Suborci kazuju kako ih se dojmilo da prema neprijatelju nije iskazivao mržnju, unatoč tome što su njegovi roditelji još [[14. rujna]] 1991. godine odvedeni iz Vukovara i ubijeni u obližnjem selu [[Bobota|Boboti]]. == Poslijeratno razdoblje == Pukovnik Marko Babić napustio je HV do [[1997.]] godine kada se časno skinuo. Zajedno s redateljem [[Eduard Galić|Eduardom Galićem]] i producentom [[Dominik Galić|Dominikom Galićem]] producirao je [[dokumentarac]] [[Heroji Vukovara]]. Na poticaj Mladena Pavkovića, UBIUDR Podravka mu je [[2012.]] godine dodijelila posmrtno priznanje - Junak hrvatskog Domovinskog rata. Priznanje su primili članovi njegove obitelji u Vukovaru.<ref>[https://www.vukovar.hr/vijesti/sve-vijesti/upravni-odjeli/224-uo-za-opce-poslove-i-ured-gradonacelnika/5203-marko-babic-arhitekt-groblja-tenkova-na-trpinjskoj-cesti-1991 Vukovar.hr Obilježavanje 5. godišnjice iznenadne i prerane smrti jednog od najistaknutijih hrvatskih branitelja Marka Babića organizirao je Klub branitelja i dragovoljaca Domovinskog rata Trpinjske ceste 1991.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223143501/https://www.vukovar.hr/vijesti/sve-vijesti/upravni-odjeli/224-uo-za-opce-poslove-i-ured-gradonacelnika/5203-marko-babic-arhitekt-groblja-tenkova-na-trpinjskoj-cesti-1991 |date=23. prosinca 2021. }}, pristupljeno 23. prosinca 2021.</ref> Po njegovim riječima nije se borio za braniteljsku mirovinu, nego za Vukovar i Hrvatsku pa je mirovinu odbio.<ref name="vec">[https://www.vecernji.hr/vijesti/heroj-vukovara-marko-babic-nije-htio-uzeti-braniteljsku-mirovinu-nisam-se-borio-za-povlastice-1330435 Večernji list, Heroj Vukovara koji nije htio mirovinu: Kada sam vidio koliko ih je, doživio sam šok. Sve je bilo puno tenkova], objavljeno 5. srpnja 2019., pristupljeno 6. kolovoza 2020.</ref> Umro je od posljedica [[moždani udar|moždanog udara]].<ref>[https://web.archive.org/web/20071025061744/http://www.domovinskirat.com/novosti/novosti_novosti_iz_hr/promocija_heroji_vukovara_.html Domovinski rat.com] Promocija serijala Heroji Vukovar, 23. listopada 2007.</ref> Marko Babić pokopan je na vukovarskom Memorijalnom groblju Hrvatskih branitelja 7. srpnja 2007. godine.<ref name="vec"/> [[Image:Monument to Battle of Vukovar in Trpinja street (known as tanks graveyard).jpg|<div style="text-align:center">Spomenik na Vukovarsku bitku kod Trpinjske ceste poznate kao "Groblje tenkova"</div>|right|thumb|274px]] == Priznanja i spomen == * 2012.: UBIUDR Podravka dodijelila mu je posmrtno priznanje, Junak hrvatskog Domovinskog rata. * 2016.: Grad Vukovar dodijelio mu je Nagradu za životno djelo za zaslugu u obrani Vukovara te doprinos koji je dao u Domovinskom ratu. * 2016.: dana 17. prosinca, na redovnoj godišnjoj Skupštini Viteškog alkarskog društva Sinj postao je počasni član Viteškog alkarskog društva.<ref>{{Citiranje weba|last=Botić|first=Ante|title=Skupština VAD-a: Svečana Alka u Vukovaru, Marko Babić počasni član alkarskog Društva - FERATA|url=https://www.ferata.hr/skupstina-vad-a-svecana-alka-u-vukovaru-marko-babic-pocasni-clan-alkarskog-drustva/|access-date=2025-10-24|language=hr}}</ref> * 2018.: Povodom 11. obljetnice smrti Strukovna škola Vukovar nazvana je po njemu, Srednja strukovna škola "Marko Babić" Vukovar.<ref>[https://www.braniteljski-portal.com/srednja-strukovna-skola-vukovar-od-danas-nosi-ime-legendarnog-vukovarskog-heroja-pukovnika-marka-babica-foto ''Srednja strukovna škola Vukovar od danas nosi ime legendarnog vukovarskog heroja, pukovnika Marka Babića!''], braniteljski-portal.com, 5. srpnja 2018., pristupljeno 7. srpnja 2018.</ref> * 2019.: dana 13. rujna, u vojarni "Josip Jović" u Udbini otvoreno je novoustrojeno središte za razvoj vođa koje je nazvano po njemu, Središte za razvoj vođa "Marko Babić".<ref>Martina Butorac, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2019/09/hv_587.pdf ''Moderne Šepurine za nove izazove Hrvatske vojske''], str. 4., ''[[Hrvatski vojnik]]'', br. 587, 20. rujna 2019., hrvatski-vojnik.hr, pristupljeno 29. studenoga 2020.</ref> * 2024.: dana 2. kolovoza, Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović dodijelio mu je posmrtno počasni čin brigadnog generala.<ref>{{Citiranje weba|title=Predsjednik Milanović dodijelio počasne činove brigadnih generala posmrtno Marku Babiću i Damiru Tomljanoviću Gavranu|url=https://www.predsjednik.hr/|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20240923064439/https://www.predsjednik.hr/|archive-date=23. rujna 2024.|access-date=2024-09-12|website=Predsjednik Republike Hrvatske - Zoran Milanović|language=hr}}</ref> == Povezani članci == * [[Bitka za Vukovar]] * [[Junaci Domovinskog rata]] * [[Heroji Vukovara]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.istraga.tvhttp://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/13687/Default.aspx/ Članak u ''Slobodnoj Dalmaciji''.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.index.hr/vijesti/clanak/preminuo-vukovarski-heroj-marko-babic/352643.aspx Vijesti.net] * [http://www.herojivukovara.hr/novosti.aspx?nov=novost2 Heroji Vukovara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100814193205/http://www.herojivukovara.hr/novosti.aspx?nov=novost2 |date=14. kolovoza 2010. }} * [http://www.nacional.hr/clanak/34184/heroji-vukovara-u-ratu-za-svoj-film Članak u ''Nacionalu''.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090628101918/http://www.nacional.hr/clanak/34184/heroji-vukovara-u-ratu-za-svoj-film |date=28. lipnja 2009. }} {{GLAVNIRASPORED:Babić, Marko}} [[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]] [[Kategorija:Životopisi, Vukovar]] [[Kategorija:Bitka za Vukovar]] sr5x0ukezxkycmmfjontuvvbkxnppqz 0 251939 7565541 7565373 2026-07-28T13:51:46Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Strojarstvo|Strojarstvo]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Tribologija|Tribologija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565541 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Gears_animation.gif|mini|desno|250px|Čelni zupčanici u zahvatu.]] [[datoteka:NAMA Machine d'Anticythère 1.jpg|mini|desno|250px|[[Mehanizam iz Antikitere]] (glavni dio).]] [[datoteka:Inside gear.png|mini|desno|250px|Unutarnje ozubljenje.]] [[datoteka:Spur Gear 12mm, 18t.svg|mini|desno|250px|Čelnik s ravnim zubima.]] [[datoteka:Helical Gears.jpg|mini|desno|250px|Čelnici s kosim (helikoidnim) zubima<br/>Gore: paralna vratila<br/>Dolje: okomita vratila.]] [[datoteka:Herringbone gears (Bentley, Sketches of Engine and Machine Details).jpg|mini|desno|250px|Čelnici sa strelastim zubima.]] [[datoteka:Gear-kegelzahnrad.svg|mini|desno|250px|Stožnici sa zakrivljenim zubima.]] [[datoteka:Worm Gear and Pinion.jpg|mini|desno|250px|[[Pužni prijenos]]nik.]] [[datoteka:Worm Gear.gif|mini|desno|250px|Pužni prijenosnik.]] [[datoteka:Rack and pinion animation.gif|mini|desno|250px|[[Mehanizam sa zupčastom letvom]].]] [[Datoteka:Epicyclic gear ratios.png|mini|desno|250px|[[Planetarni prijenos]]nik.]] [[datoteka:Gear words.png|mini|desno|500px|Glavni dijelovi zupčanika.]] [[datoteka:Involute wheel.gif|mini|desno|500px|[[Evolventno ozubljenje]] za lijevi pogonski zupčanik i desni gonjeni. Plava linija prikazuje zahvatnu liniju, koja je kod evolventnog ozubljenja pravac.]] [[datoteka:Cambio H.jpg|mini|desno|250px|[[Mjenjač brzine]] za [[Volkswagen Golf|1600 Volkswagen Golf]] (2009.) s 5 [[Prijenosni omjer|prijenosnih omjera]] i povratnom brzinom.]] [[datoteka:gears large.jpg|mini|desno|250px|[[Prijenosni omjer]] poljoprivrednog prijenosnika (s 3 zupčanika) je 42/13 = 3,23.]] [[datoteka:Sprocket35b.jpg|mini|desno|250px|Hipoidni prijenos.]] [[datoteka:AlCrTiN-CoatedHob NanoShieldPVD Thailand.jpg|mini|desno|250px|Valjkasto [[glodalo]] za izradu zupčanika presvučeno prevlakom od AlCrTiN.]] '''Zupčanik''' je [[strojni dio]] [[valjak|valjkasta]] ili [[stožac|stožasta]] oblika s ravnomjerno raspoređenim zupcima po obodu. U paru s drugim zupčanikom, pri čemu je svaki učvršćen na svojem vratilu, služi za prijenos [[Kružno gibanje|kružnog (rotacijskoga) gibanja]] i [[snaga|snage]] između [[vratilo|vratila]]. Jedan ili više parova zupčanika, s vratilima, [[ležaj]]evima, kućištem i odgovarajućim priborom, čine [[Mehanički prijenos|zupčanički prijenosnik]]. Svaki par zupčanika čini jedan stupanj prijenosa, pa zupčanički prijenosi mogu biti jednostupanjski ili višestupanjski ([[prijenosni omjer]]). Poput drugih [[Mehanički prijenos|mehaničkih prijenosnika]] najčešće služe za redukciju (smanjivanje) brzine vrtnje ([[reduktor]]) od pogonskoga na gonjeno [[vratilo]], to jest od pogonskoga na gonjeni [[stroj]]. Oblik zupčanika ovisi o međusobnom položaju pogonskog i gonjenoga vratila: * ako su vratila usporedna, prijenos gibanja ostvaruje se valjkastim (cilindričnim) zupčanicima ili čelnicima s ravnim, kosim, lučnim (zavojnim) ili strelastim zupcima, pri čemu veći zupčanik može imati i unutrašnje ozubljenje. U tu skupinu pripadaju i [[ozubljena letva|ozubljene letve]] (zupčanici s beskonačnim [[promjer]]om), kojima se [[kružno gibanje]] zupčanika pretvara u ravnocrtno gibanje letve ili, rjeđe, obratno. * ako se osi vratila međusobno sijeku (najčešće pod pravim kutom), prijenos gibanja ostvaruje se stožastim (koničnim) zupčanicima ili stožnicima. * kada se osi pogonskog i gonjenoga vratila mimoilaze, prijenos se ostvaruje zupčanicima koji teorijski imaju oblik [[Hiperbola (krivulja)|hiperboloida]], a aproksimiraju se stožastim zupčanicima (takozvani hipoidni prijenos) ili valjkastim zupčanicima (vijčani prijenos), sa zakrivljenim ili kosim zupcima. * često se primjenjuju i [[pužni prijenos]]i, koji se sastoje od pužnoga vijka (zupčanika malog promjera izduženoga u aksijalnom smjeru) i pužnoga kola (zupčanika s kosim zubima s kutom nagiba i bokovima prilagođenima navoju pužnoga vijka). Za pravilan rad zupčanika u zahvatu, točke trenutačnoga dodira zubaca koji se nalaze u zahvatu moraju imati jednake komponente brzina (gledano u smjeru okomice na zajedničku [[tangenta|tangentu]] u točki dodira). Tada će prijenosni omjer tijekom valjanja jednoga zupca po drugom ostati nepromijenjen, što se postiže posebnim oblikovanjem boka zubaca u obliku krivulje. Zupčanici s takozvanim [[Evolventno ozubljenje|evolventnim ili kvazievolventnim bokom]] zubaca (ozubljenjem) čine oko 98% zupčanika. U prednosti su pred ostalim zupčanicima, jer su neosjetljivi na manje promjene [[os]]noga razmaka (izazvane na primjer pogreškama u [[montaža|montaži]]) i izrada im nije tako zahtjevna kao što je to na primjer kod cikloidnog ozubljenja. Većina današnjih zupčanika ima normirana geometrijska svojstva (uglavnom preko takozvanog modula zupčanika), na primjer promjer diobene kružnice (kružnica prema kojoj se određuje razmak zubi), broj zuba, korak zuba (razmak među zubima mjeren po diobenoj kružnici), vanjski promjer zupčanika.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/67526 |title=zupčanik |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2019.}}</ref> Zupčanici prenose okretno gibanje s jednog [[vratilo|vratila]] na drugo pomoću '''veze oblikom''', koju čini zahvat zubi. Zupčanim prijenosnicima nije prema tome potreban poseban prijenosni dio kao kod [[remenski prijenos|remenskog prijenosa]] ili [[lančani prijenos|lančanog prijenosa]]. Razlikuju se prijenosnici sa stalnim [[prijenosni omjer|prijenosnim omjerom]] (na primjer između pogonskog i radnog [[strojevi|stroja]]), [[Mjenjač brzine|mjenjači brzina]], kod kojih se dovođenjem u zahvat različitih zupčanika, prijenosni omjer može mijenjati (na primjer kod [[motorno vozilo|motornih vozila]] i [[alatni stroj|alatnih strojeva]]), razdjelni prijenosnici za istodobni pogon više vratila (na primjer viševretene [[bušenje|bušaće]] glave). == Prednosti i nedostaci == Prednosti:<ref>[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/nas/Elementistrojeva2/Download/Zupcanici.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120611202832/http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/nas/Elementistrojeva2/Download/Zupcanici.pdf|date=11. lipnja 2012.}} "Elementi strojeva II", Tehnički fakultet, Sveučilište u Rijeci, 2011.</ref> * visok [[stupanj iskorištenja]] (≥ 0,98), * velika trajnost i izdržljivost, * male dimenzije, i * mogu se upotrebljavati za prijenos od najmanjih do najvećih [[snaga]], te od najmanje do najveće brzine vrtnje. Nedostaci: * najskuplji od mehaničkih prijenosnika (izuzev pužnih prijenosnika), * [[vibracije]] i šumovi zbog krutog prijenosa okretnog momenta, i * zahtijeva se vrlo točna obrada. == Povijest == Preteča su današnjih zupčanika primitivni drveni zupčanici, s letvicama ili stupićima (svornjacima) umjesto zubaca. Služili su čak i za prijenose gibanja s osima koje se sijeku, a koristili su se već u [[Drevni Egipat|drevnom Egiptu]], približno između 3000. i 2000. pr. Kr., u uređajima za natapanje. Poslije ih je usavršio [[Arhimed]] oko 285. pr. Kr. Danas se zupčanici najčešće izrađuju od [[metal]]a ([[čelik]]a ili [[bronca|bronce]]) ili plastike, tek iznimno od drva, i to [[lijevanje]]m, te odvalnim [[Glodalo|glodanjem]] ili dubljenjem. Najraniji zapis o zupčaniku potječe od [[Heron]]a iz godine 50. Najstariji pronađeni zupčani prijenosnik je [[mehanizam iz Antikitere]], koji je služio za mjerenje položaja [[Nebesko tijelo|nebeskih tijela]], a smatra se da potječe oko 100. do 150. pr. Kr. == Vrste zupčanika == === Vanjsko i unutarnje ozubljenje === [[Prijenosni omjer]] (oznaka:R) je odnos brzine vrtnje ''N_A'' ili kutne brzine ''ω_A'' malog zupčanika prema brzini vrtnje ''N_B'' ili kutnoj brzini ''ω_B'' velikog zupčanika. Prema najnovijim [[ISO]] propisima treba prijenosnom omjeru dodati negativni predznak ako je smjer vrtnje jednog zupčanika suprotan smjeru vrtnje drugog zupčanika: :<math> R = \frac{\omega_A}{\omega_B} = \frac{N_B}{N_A}.</math> Da bi prijenosni omjer ostao u svakom dijelu okretnog gibanja stalan, potrebno je da bokovi zuba imaju određen oblik. Bokovi zuba u zahvatu moraju za cijelo vrijeme trajanja zahvata da budu u međusobnom dodiru i da valjajući se jedan po drugom ostvaruju [[gibanje]]. Budući da su bokovi zupčanika zakrivljeni, oni se, gledajući samo u ravnini crtanja, dodiruju u pojedinim točkama. Prema zakonima [[Kinematika|kinematike]] dva tijela, koja se kreću različitim brzinama, ostaju u dodiru samo onda kada njihove komponente brzina okomite na [[Tangenta|tangente]] trenutnih točaka dodira (normalne komponente) imaju isti smjer i ako su međusobno jednake. Linije po kojima se zupčanici međusobno valjaju nazivamo '''kinematske kružnice'''. Dvije kinematske kružnice dodiruju se međusobno u '''kinematskom polu''', koji leži na spojnici centara spregnutih zupčanika. '''Ozubnica''' ili '''ozubljena letva''' je vijenac čelnika s beskonačno velikom kinematskom kružnicom. Kinematska kružnica je prema tome pravac (prostorno gledano to je zapravo kinematska ploha!). Takva se ozubljena nazivaju ozubljenja s ravnim bokovima (plosnato ozubljenje). Kod evolventnog ozubljenja postaje u tom slučaju i '''temeljna kružnica''' beskonačno velika, a isto tako i polumjer zakrivljenja bokova, pa i oni postaju [[Pravac|pravci]]. To je posebna prednost, jer se s jednostavnim alatima s ravnim bokovima može ozubiti svaki zupčanik s vanjskim ozubljenjem. Zbog toga upotrebljava se profil ozubnice kao standardni profil (ISO 53, DIN 878) za sve zupčanike. Zupčanici s vanjskim ozubljenjem moraju se sprezati sa standardnim profilom. '''Kut zahvatne linije''' (kut dodirnice profila) standardiziran je s α = 20º. Kinematska linija standardnog profila naziva se srednja linija profila.<ref> "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref> S povećanjem kinematske kružnice može se ići i dalje u negativno područje, pa zupčanik s '''vanjskim ozubljenjem''' prelazi preko zubne letve (ozubnice) na zupčanik s '''unutarnjim ozubljenjem'''. === Čelnici s ravnim zubima === Čelnici s ravnim zubima u jednom stupnju prijenosa može ostvariti prijenosni omjer oko 8. Vratila su im u pravilu paralelna. S dva stupnja prijenosa moguće je ostvariti prijenosni odnos 45, a s tri stupnja prijenosa do 200. Izvode se za [[snaga|snage]] do oko 20 000 [[vat|kW]] i ulazne brojeve okretaja do 100 000 okretaj/minuta, odnosno, obodne brzine do 200 [[metar|m]]/[[sekunda|s]]. Iskoristivost im se kreće po stupnju prijenosa i do 99,5%, zavisno od izvedbe i veličine. Kod malih snaga mirnoća hoda postiže se i ugradnjom jednog čelnika u paru od umjetnih materijala. === Čelnici s kosim (helikoidnim) zubima === Čelnici s kosim (helikoidnim) zubima u jednom stupnju prijenosa može ostvariti prijenosni omjer oko 20. [[Vratilo|Vratila]] mogu biti paralelna ili okomita. S dva stupnja prijenosa moguće je ostvariti prijenosni odnos 60, a s tri stupnja prijenosa do 300. Mirniji hod postiže se primjenom čelnika s kosim zubima (veći stupanj prekrivanja), ali se s povećanjem kuta kosine zuba povećava i aksijalna [[sila]], što postavlja dodatne zahtjeve za [[ležaj]]e. Ako spojimo sve dodirne točke zupčanika, u kojima se dodiruju bokovi, dobivamo '''zahvatnu liniju''' (dodirnicu profila). Prostorno gledano, dobivamo površinu zahvata. Zahvatna linija je apsolutna putanja dodirne točke. S druge strane, dodirna točka putuje i uzduž boka. Na taj način bokovi predstavljaju relativnu putanju dodirne točke. Jednom zadanom boku pripada posve određen suprotan bok i zahvatna linija. Obrnuto, zadanoj zahvatnoj liniji pripada određen par bokova. Zbog svojih prednosti kao što su relativno jednostavna izrada zupčanika i neosjetljivost prijenosnog omjera na manje promjene [[os]]nog razmaka, profil boka zuba zupčanika se najčešće izrađuje u obliku [[evolventa|evolvente]]. Kod [[evolventno ozubljenje|evolventnog ozubljenja]] kut zahvata konstantan, kao i promjeri temeljnih krugova, a zahvat bokova odvija se po tom pravcu koji se zato naziva dodirnica ili zahvatna linija, a zahvatni kut se naziva joši kut dodirnice. === Čelnici sa strelastim zubima === Čelnici sa strelastim zubima se koriste kada je aksijalna [[sila]] velika i da ne bi došlo do velikog bočnog pomicanja između dva čelnika. Nedostatak je vrlo skupa izrada. === Stožnici s ravnim ili kosim zubima === Gledano prostorno, evolventni bok čelnika s ravnim zubima nastaje valjanjem [[Ravnina|ravnine]] po plaštu [[valjak|valjka]]. Kod [[stožnik]]a dobit ćemo evolventni bok valjanjem ravnine po [[stožac|stožcu]] oko zajedničkog centra. Tada su sve točke evolvente jednako udaljene od vrha temeljnog stožca. Dobivena [[evolventa]] leži, prema tome, na površini [[kugla|kugle]]. Ona je, za razliku od evolvente kružnice, '''evolventa kugle''' ili '''sferna evolventa'''. Stožnici s ravnim ili kosim zubima primjenjuju se s ukrštenim [[vratilo|vratilima]] za prijenosne omjere do 6. Za prijenosne omjere veće od 1,2, prijenosnik s parom stožnika skuplji je od prijenosnika s parom čelnika, a za prijenosni omjer veći od 2,7 skuplji je i od kombiniranog prijenosnika s parom čelnika i parom stožnika. Stoga se rijetko upotrebljavaju za redukciju i multiplikaciju okretnog momenta, a češće za promjenu toka snage. U pogledu opteretivosti približno vrijede isti podaci kao kod čelničkog ozubljenja. Za veće zahtjeve ozubljuju se koso i spiralno, te [[Toplinska obrada|toplinski obrađuju]]. === Stožnici sa zakrivljenim zubima === [[Stožnik|Stožnici]] sa zakrivljenim zubima primjenjuju se s ukrštenim vratilima za prijenosne omjere do 10. Oni rade mirnije od stožnika s ravnim ili kosim zubima, zbog dodatnog stupnja sprezanja bočnih linija, a i s manje udara. Bokovi jednog zupčanika imaju desni, a drugog lijevi uspon. === Pužni prijenosnik === Pužni prijenosnik je vijčanik s osima koje se sijeku najčešće pod kutom od 90º. Pogonski dio prijenosnika je '''puž''' ili '''pužni vijak''', koji može biti jednovojni ili viševojni, valjkasta ili globoidna oblika, a gonjeni dio je '''pužno kolo'''. Oni imaju sposobnost ostvarivanja veoma velikog prijenosnog odnosa u jednom stupnju (i do 100), ali im s porastom prijenosnog odnosa pada [[stupanj iskorištenja]] (kod i = 100 oko 45%). Za razliku od većine zupčastih prijenosnika, pužni prijenosnici veoma tiho rade, a imaju i sposobnost (donekle) prigušenja [[vibracije|vibracija]]. Za veće prijenosne odnose neke izvedbe dosta su jeftinije od kombiniranih prijenosnika s čelnicima i stožnicima (do razmaka osi 100 mm). Rade se izvedbe do 1000 [[vat|kW]] s izlaznim momentom do 2500 [[njutn|N]][[metar|m]], te do 30 000 okretaj/min i obodne brzine 70 m/s. === Mehanizam sa zupčastom letvom === [[Mehanizam sa zupčastom letvom]] ima ozubljena letvu (ozubnica) čiji je zupčanik s beskonačanin [[polumjer]]om. Profil ozubnice je standardni profil za čelnike i stožnike. Bokovi zuba ozubnice su ravni. Ona je standardizirana prema ISO 53 (1998.). === Planetarni prijenosnik === [[Planetarni prijenos]]nik omogućava velike prijenosne omjere i prenosi velike snage, jer se snaga dijeli na više zupčanika (planeta) i više zahvata. Nedostatak im je složena izrada, ugradnja i održavanje. == Pojmovi vezani za zupčanike == * [[Prijenosni omjer]] (oznaka:R) je odnos brzine vrtnje ''N_A'' ili kutne brzine ''ω_A'' malog zupčanika prema brzini vrtnje ''N_B'' ili kutnoj brzini ''ω_B'' velikog zupčanika. Prema najnovijim [[ISO]] propisima treba prijenosnom omjeru dodati negativni predznak ako je smjer vrtnje jednog zupčanika suprotan smjeru vrtnje drugog zupčanika:<ref>[http://www.unizd.hr/Portals/1/nastmat/S_Elementi/Zupcani%20prijenosnici%20Read-Only.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150616024139/http://www.unizd.hr/Portals/1/nastmat/S_Elementi/Zupcani%20prijenosnici%20Read-Only.pdf |date=16. lipnja 2015. }} "Zupčani prijenosnici", www.unizd.hr, 2011.</ref> :<math> R = \frac{\omega_A}{\omega_B} = \frac{N_B}{N_A}.</math> * '''Modul''' (oznaka: ''m''): to je osnovna mjera veličine zuba i on je [[standard]]iziran i raspoređen u 3 reda. Prioritet imaju moduli 1. reda. (''m = p / π = d / N''); * '''Broj zubiju zupčanika''' (oznaka: ''N''): ukupan broj zubiju jednog zupčanika; * '''Korak''' (oznaka: ''p''): lučna mjera uzastopnih lijevih, odnosno desnih bokova (ako je bez indeksa onda je to korak na diobenoj kružnici). Zbog pojednostavljenja proračuna i izrade, usvojeno je da je korak višekratnik broja π (''p = m π = d π / N''); * '''Diobena kružnica''': to je temeljna veličina za proračun dimenzija zupčanika. To je ona zamišljena kružnica na kojoj je ispunjeno ''p = m π''; * '''Diobeni promjer''' (oznaka: ''d''): to je računska veličina, koja se na zupčaniku ne može mjeriti, a definiran je tako da je opseg diobene kružnice jednak umnošku koraka ''p'' i broja zubi ''N'' (''d = m N''). * '''Kinematske kružnice''' su [[Kružnica|kružnice]] po kojima se zupčanici međusobno valjaju. Dvije kinematske kružnice dodiruju se međusobno u '''kinematskom polu''', koji leži na spojnici centara spregnutih zupčanika; * '''Temeljna kružnica''' je kružnica od koje počinje [[evolventa]] na zubu; * '''Zahvatna linija''': nju dobivamo ako spojimo sve dodirne točke zupčanika, u kojima se dodiruju bokovi. Prostorno gledano, dobivamo površinu zahvata. Zahvatna linija je apsolutna putanja dodirne točke. Kod evolventnog ozubljenja zahvatna linija je [[pravac]]. Kod cikloidnog ozubljenja zahvatna linija je [[Luk (matematika)|luk]]; * '''Kut zahvatne linije''': [[standard]]iziran je s α = 20º i kod [[evolventno ozubljenje|evolventnog ozubljenja]] je konstantan. To je kut [[tangenta|tangente]] u točki dodira i spojnice osi vrtnje; * '''Visina tjemena zuba''' (oznaka: ''a''): radijalna udaljenost od diobene kružnice do vanjskog dijela (tjemena) zuba. Kod normalnih zuba vrijedi: ''a = m''; * '''Visina podnožja zuba''' (oznaka: ''b''): radijalna udaljenost od diobene kružnice do unutarnjeg dijela (korijena) zuba; * '''Visina zuba''' (oznaka: h_t): zbroj visine tjemena zuba i visine podnožja zuba (''h_t = a + b''); * '''Promjer tjemene kružnice''' (oznaka: ''D_o''): vanjski [[promjer]] zupčanika; * '''Promjer podnožne kružnice''': promjer između dva suprotna korijena zuba; * '''Tjemena zračnost''': zračnost između vrha zuba jednog zupčanika i korijena zuba drugog zupčanika. Obično iznosi 0,2 ''m''; * '''Debljina zuba''': ''m π / 2 = p / 2''; * '''Širina uzubine''': ''m π / 2 = p / 2''; * '''Minimalni broj zubi''': uzima se da je 14 (teoretski 17) kod ravnog ozubljenja, da ne dođe do podrezivanja. Ako je broj zuba zupčanika mali, alat ulazi u podnožje zuba podrezujući ga. * '''Podrezivanje''': to je skidanje materijala u korijenu zuba ako postoji mogućnost da vrh većeg zupčanika dodiruje manji zupčanik. Podrezanost se može smanjiti povećanjem broja zubi malog zupčanika. Isto tako, povećanjem kuta zahvatne linije može se izbjeći podrezivanje. * '''NULTI zupčanici''' su oni kod kojih srednja linija osnovnog (standardnog) profila [[tangenta|tangira]] diobene kružnice (u kinematskom polu). Kod NULTIH zupčanika razlika između diobene i kinematske kružnice je NULA. * '''NULTI razmak osi''': = ''m / 2 (N_A + N_B''); gdje je ''N_A'' – broj zubiju malog zupčanika, ''N_B'' – broj zubiju velikog zupčanika, m – modul zupčanika; * '''Pomak profila''': za razliku od cikloidnog ozubljenja, evolventno ozubljenje je neosjetljivo na povećanje osnog razmaka. Jedino se time mijenja kut zahvatne linije, postaje veći i naziva se '''pogonski kut zahvatne linije'''. Pomak profila je zapravo povećanje razmaka osi, a time i razmicanje jednog zupčanika od drugog, pa se tjemena i bočna zračnost povećavaju; * '''V-minus zupčanici''': nastaje kod negativnog pomaka profila, ako se smanji tjemeni promjer kola, a alat za određenu veličinu pomakne izratku; * '''V-plus zupčanici''': nastaje kod pozitivnog pomaka profila, ako se poveća tjemeni promjer kola, a alat za određenu veličinu odmakne od izratka; * '''Stupanj prekrivanja''': zbog postizanja kontinuiranog okretnog gibanja, bez eventualnih prekida, mora novi par zubi ući u zahvat prije nego što par zubi, koji je u zahvatu, izađe iz zahvata. To znači da mora postojati prekrivanje; * '''Zajednička visina zubi''': to je suma visina zubi mjerena od kinematskih kružnica obaju zupčanika; === Pojmovi vezani za zupčanike s kosim zubima === * '''Kut nagiba boka zuba''' (oznaka: ''ψ''): to je kut zakošenja boka čelnika s kosim zubima prema osi vrtnje; * '''Normalni modul''' (oznaka: ''m_n''): to je modul koji se odnosi na normalni profil; * '''Čeoni modul''' (oznaka: ''m_t''): ''m_t = m_n / cos ψ'' === Pojmovi vezani za zupčanike s pužnim prijenosom === * '''Broj zuba puža''': to je broj izrađenih zuba u ravnini okomitoj na os vrtnje. * '''Faktor oblika puža''': to je odnos srednjeg promjera i modula == Nosivost zupčanika == === Nosivost korijena zuba === [[Sila]] koja se prenosi zubima s hvatištem koje se pomiče, ovisno o trenutnoj točki dodira zupčanog para, opterećuje zube na savijanje. Najveće [[naprezanje]] u korijenu zuba nastaje onda kada sila djeluje na tjemenu zuba i kad se u zahvatu nalazi samo jedan par zubi. Tlačno naprezanje od savijanja je veće nego vlačno. Ipak naprezanje na vlak od savijanja je mjerodavno za [[Lom materijala|lom zuba]]. S obzirom na to da je zub za vrijeme jednoga okretaja samo kraće vrijeme stvarno opterećen,ovdje se radi o [[Titranje|titrajnom]] opterećenju koje može dovesti do loma zbog zamora materijala. Samo ako su promjene smjera vrtnje česte, ili ako se radi o međuzupčanicima koji su istodobno u zahvatu s dva zupčanika, od kojih je jedan pogonski, a drugi gonjeni korijen zuba je opterećen izmjenično promjenjivo. ===Nosivost bokova zubi=== Pri prijenosu snage bokovi zubi se međusobno relativno gibaju. Pri ovom gibanju dolazi do pojave kontaktnog (Hertzovog) pritiska na dodirnim površinama. Zbog ovog pritiska, ovisno o stanju [[Hrapavost površine|hrapavosti površine]], te o [[čvrstoća|čvrstoći]] bokova, kapljice maziva bivaju utisnute u mikropukotine i dolazi do razaranja površine. Tijekom rada, ove se rupice povećavaju, površina zuba se sve više oštećuje, dolazi do grešaka geometrije, te na kraju do loma zuba. Pojava rupičenja je najizraženija u području oko diobenog (kinematskog) promjera, jer su tu najveći kontaktni pritisci. === Nosivost u odnosu na zaribavanje i trošenje === Kod nepovoljnih kombinacija opterećenja, [[brzina]] klizanja, faktora [[trenje|trenja]] bokova, kakvoće površine obrade i [[temperatura|temperature]] [[ulja]], može doći do prekida uljnoga filma, a time i do metalnoga dodira bokova. Povećanim trenjem metalnih površina dolazi do pojačanog zagrijavanja i do hrapavljenja. Nadvišenja nastala hrapavljenjem [[Zavarivanje|zavaruju se]], a odmah nakon toga kidaju se zavarena mjesta. Zbog toga bivaju oba boka oštećena i naborana. Nosivost uvjetovana opterećenjem na zaribavanje nazivamo '''nosivost u odnosu na zaribavanje'''. Do trošenja bokova dolazi kada zupčanici rade u području suhog ili mješovitog trenja. Prekomjerno trošenje može dovesti do toga da zupčanici postanu neupotrebljivi. Nosivost uvjetovana opterećenjem na trošenje nazivamo '''nosivošću u odnosu na trošenje'''. == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Literatura == * Eugen Oberšmit: "Ozubljenja i zupčanici", SNL, Zagreb, 1993. == Vanjske poveznice == {{commonscat-inline|Gears}} [[Kategorija:Tribologija]] [[Kategorija:Zupčanici| ]] f5sp19yo1yulreuc9hv37c046iokn02 0 252815 7565479 7108895 2026-07-28T13:17:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565479 wikitext text/x-wiki {{Ljestvica |ime = Ö3 Austria Top 40 |slika = |drzava = [[Austrija]] |osnivanje = [[26. studenog]] [[1968.]] |vrsta = |glavna = |URL = [http://www.austriatop40.at/ austriatop40] }} '''Ö3 Austria Top 40''' je službena top lista singlova [[Austrija|Austrije]]. Cliff Richard je imao prvi broj jedan singl s pjesmom "Das ist die Frage aller Fragen". Najuspješniji singl je "Candle in the Wind 1997" od [[Elton John|Eltona Johna]]. Najuspješniji singl austrijskog izvođača je "Anton aus Tirol" od DJ Ötzi, to je isto prva pjesma koja je bila na ljestvici najviše vremena. Oni koji imaju najviše broj jedan hitova od 1980. godine su Rainhard Fendrich i Christina Stürmer. == Voditelji == === Disc Parade === *Ernst Grissemann *Rudi Klausnitzer === Die Großen 10 von Ö3 === *Rudi Klausnitzer *Hans Leitinger === Pop-Shop === *Hans Leitinger === Hit wähl mit === *Hans Leitinger *Udo Huber === Die Großen 10 === *Udo Huber === Ö3 Top-30 === *Udo Huber === Ö3 Austria Top 40 === *Udo Huber *Martina Kaiser *Matthias Euler-Rolle *Gustav Götz == Vanjske poveznice == *[http://www.austriatop40.at/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090302010833/http://www.austriatop40.at/ |date=2. ožujka 2009. }} *[http://charts.orf.at/oe3/single Ö3 Austria Top 40 (singlovi)]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717081512/http://oe3.orf.at/charts/ |date=17. srpnja 2012. }} *[http://www.austriancharts.at/ Arhiva] {{Top liste}} [[Kategorija:Glazbene ljestvice]] [[Kategorija:Austrijska glazba]] 4xn7yvsomtrwkr6e7ufily56lblf39c 0 257756 7565501 6116705 2026-07-28T13:27:32Z Argo Navis 852 7565501 wikitext text/x-wiki {{mz}} == Zemljopis == * [[Niagara]], rijeka u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] ** [[Slapovi Niagare]], slapovi na rijeci Niagari * [[Niagara (poluotok)]], između jezera [[Ontario (jezero)|Ontario]] i [[Erie (jezero)|Erie]] === SAD === * [[Niagara County, New York]] * [[Niagara, New York]], grad * [[Niagara, North Dakota]], grad * [[Niagara, Wisconsin]], grad * [[Niagara (town), Wisconsin]], grad * [[Fort Niagara]], u blizini Youngstown, New York === Kanada === * [[Niagara-on-the-Lake]] * [[Niagara Falls (Ontario)]] * [[Regional Municipality of Niagara]] * [[Niagara, Toronto]], dio grada [[Toronto|Toronta]] == Umjetnost == * ''[[Niagara (film)|Niagara]]'', film iz [[1953.]] godine u kojem glumi [[Marilyn Monroe]] {{Razdvojba}} lotd89ut7n8qb0jeun8gb3xd8tjz1ot 7565502 7565501 2026-07-28T13:27:41Z Argo Navis 852 /* Umjetnost */ 7565502 wikitext text/x-wiki {{mz}} == Zemljopis == * [[Niagara]], rijeka u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] ** [[Slapovi Niagare]], slapovi na rijeci Niagari * [[Niagara (poluotok)]], između jezera [[Ontario (jezero)|Ontario]] i [[Erie (jezero)|Erie]] === SAD === * [[Niagara County, New York]] * [[Niagara, New York]], grad * [[Niagara, North Dakota]], grad * [[Niagara, Wisconsin]], grad * [[Niagara (town), Wisconsin]], grad * [[Fort Niagara]], u blizini Youngstown, New York === Kanada === * [[Niagara-on-the-Lake]] * [[Niagara Falls (Ontario)]] * [[Regional Municipality of Niagara]] * [[Niagara, Toronto]], dio grada [[Toronto|Toronta]] == Umjetnost == * ''[[Niagara (film)]]'', film iz [[1953.]] godine u kojem glumi [[Marilyn Monroe]] {{Razdvojba}} kiwsbvi308jcgeqs314lj6fykry423k 0 257937 7565657 6164317 2026-07-28T16:09:27Z Argo Navis 852 7565657 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink |naziv = Tineidae | slika = Tineola.bisselliella.7218.jpg | slika_opis = Sukneni moljac | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | subclassis = [[Pterygota (Animalia)|Pterygota]] | ordo = [[Lepidoptera]] | superfamilia = [[Tineoidea]] | familia = '''Tineidae''' <!--| razdioba_stupanj = Potporodice | razdioba = vidi tekst--> }} '''Tineidae''' porodica [[Moljci|moljaca]], malih [[leptiri|leptira]] uskih krila. Poznato je gotovo 3 000 vrsta.<ref> [http://www.nhm.ac.uk/research-curation/projects/tineidae/ Global Taxonomic Database of Tineidae] </ref> [[gusjenica|Gusjenice]] žive u tuljcima što ih slijepe od izgrizenih dijelova lišća, odnosno dlaka, sukna i dr. Gusjenica [[krzneni moljac|krznenoga moljca]] ''(Tinea pellionella)'' oštećuje krzno, [[sukneni moljac|suknenog moljca]] ''(Tinea biselliella)'' tekstil, [[žitni moljac|žitnog moljca]] ''(Tinea granella)'' žito, druge vrste žive i hrane se u brašnu, na jabuci, breskvi, maslini, grožđu, kukuruzu, naranči, smokvi i sl. Odrasle jedinke se ne hrane i žive samo dok ne polože jaja.<ref> izv. Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2005. </ref> == Taksoni == <div style="height:150px; overflow:auto; border:thin grey solid; padding:4px;"> [[Acanthocheira]], [[Acridotarsa]], [[Acritotilpha]], [[Afrocelestis]], [[Afroscardia]], [[Agnathosia]], [[Agorarcha]], [[Agoraula]], [[Amathyntis]], [[Amorophaga]], [[Amphixystis]], [[Analytarcha]], [[Anastathma]], [[Ancystrocheira]], [[Anemallota]], [[Anomalotinea]], [[Antigambra]], [[Antipolistes]], [[Antitinea]], [[Aphimallota]], [[Apreta]], [[Archemitra]], [[Archinemapogon]], [[Archyala]], [[Argyrocorys]], [[Astrogenes]], [[Asymphyla]], [[Asymplecta]], [[Ateliotum]], [[Augolychna]], [[Autochthonus]], [[Axiagasta]], [[Barymochtha]], [[Basanasca]], [[Bascantis]], [[Bathroxena]], [[Brachydoxa]], [[Briaraula]], [[Brithyceros]], [[Bythocrates]], [[Callicerastis]], [[Callocosmeta]], [[Catalectis]], [[Catapsilothrix]], [[Cataxipha]], [[Catazetema]], [[Cephimallota]], [[Cephitinea]], [[Ceratobia]], [[Ceratophaga]], [[Ceratuncus]], [[Cervaria]], [[Chionoreas]], [[Chrysocrata]], [[Cimitra]], [[Cinnerethica]], [[Clepticodes]], [[Clinograptis]], [[Cnismorectis]], [[Colobocrossa]], [[Colpocrita]], [[Comodica]], [[Compsocrita]], [[Coniastis]], [[Contralissa]], [[Coryptilum]], [[Cosmeombra]], [[Cranaodes]], [[Craniosara]], [[Criticonoma]], [[Cryphiotechna]], [[Crypsithyris]], [[Crypsithyrodes]], [[Crypsitricha]], [[Cubitofusa]], [[Cubotinea]], [[Cycloponympha]], [[Cylicobathra]], [[Cynomastix]], [[Dasmophora]], [[Dasyses]], [[Daviscardia]], [[Diachorisia]], [[Diataga]], [[Dicanica]], [[Dinica]], [[Dinochora]], [[Doleromorpha]], [[Dolerothera]], [[Dorata]], [[Drimylastis]], [[Drosica]], [[Dryadaula]], [[Dyotopasta]], [[Eccritothrix]], [[Echyrota]], [[Ecpeptamena]], [[Ectabola]], [[Ectropoceros]], [[Edosa]], [[Elatobia]], [[Ellochotis]], [[Emblematodes]], [[Enargocrasis]], [[Endeixis]], [[Endophthora]], [[Endromarmata]], [[Epactris]], [[Ephedroxena]], [[Episyrta]], [[Erechthias]], [[Eremicola]], [[Eriozancla]], [[Erysimaga]], [[Eschatotyp]], [[Euagophleps]], [[Eucrotal]], [[Eudarcia]], [[Eugennaea]], [[Euplocamus]], [[Euprora]], [[Exonomasis]], [[Exoplisis]], [[Gaedikeia]], [[Galachrysis]], [[Gentingia]], [[Gerontha]], [[Glaucostolella]], [[Gourbia]], [[Graphicoptila]], [[Graphidivalva]], [[Habrophila]], [[Hapalothyma]], [[Haplotinea]], [[Hapsifera]], [[Hapsiferon]], [[Harmaclona]], [[Harmotona]], [[Hecatompeda]], [[Heterostasis]], [[Hilaroptera]], [[Hippiochaetes]], [[Histiovalva]], [[Homalopsycha]], [[Homodoxus]], [[Homosetia]], [[Homostinea]], [[Hoplocentra]], [[Hormantris]], [[Hyalaula]], [[Hybroma]], [[Hyladaula]], [[Hyperbola]], [[Hypoplesia]], [[Infurcitinea]], [[Ippa]], [[Ischnoscia]], [[Ischnuridia]], [[Isocorypha]], [[Janseana]], [[Kangerosithyris]], [[Karsholtia]], [[Kermania]], [[Leptonoma]], [[Leptozancla]], [[Lepyrotica]], [[Leucomele]], [[Leucophasma]], [[Lichenotinea]], [[Lindera (Animalia)|Lindera]], [[Liopycnas]], [[Lipomerinx]], [[Lithopsaestis]], [[Lysiphragma]], [[Lysitona]], [[Machaeropteris]], [[Marmaroxena]], [[Matratinea]], [[Mea]], [[Mecomodica]], [[Melodryas]], [[Meneessia]], [[Merunympha]], [[Mesopherna]], [[Metapherna]], [[Metasticha]], [[Metatinea]], [[Miarotagmata]], [[Micrerethista]], [[Mimoscopa]], [[Minicorona]], [[Miniscardia]], [[Miramonopis]], [[Mitrogona]], [[Moerarchis]], [[Monachoptilas]], [[Monopis]], [[Montescardia]], [[Montetinea]], [[Morophaga]], [[Morophagoides]], [[Moscardia]], [[Myrmecozela]], [[Mythoplastis]], [[Nannotinea]], [[Nearolyma]], [[Necroscardia]], [[Nemapogon]], [[Nemaxera]], [[Neoepiscardia]], [[Nesophylacella]], [[Neurothaumasia]], [[Niditinea]], [[Nonischnoscia]], [[Nothogenes]], [[Novotinea]], [[Nyctocyrmata]], [[Ochetoxena]], [[Ocnophilella]], [[Oenoe]], [[Ogmocoma]], [[Oinophila]], [[Opogona]], [[Organodesma]], [[Orocrypsona]], [[Otochares]], [[Oxylychna]], [[Oxymachaeris]], [[Pachyarthra]], [[Pachydyta]], [[Panthytarcha]], [[Paraptica]], [[Pararhodobates]], [[Parochmastis]], [[Pectiniscardia]], [[Pedaliotis]], [[Pelecystola]], [[Perilicmetis]], [[Perissomastix]], [[Peristactis]], [[Peritrana]], [[Petasactis]], [[Petula]], [[Pezetaera]], [[Phaeoses]], [[Phalloscardia]], [[Phereoeca]], [[Philagraulella]], [[Philagrias]], [[Phruriastis]], [[Phryganeopsis]], [[Phthinocola]], [[Phthoropoea]], [[Phyciodyta]], [[Pisistrata]], [[Pitharcha]], [[Plaesiostola]], [[Platysceptra]], [[Plemyristis]], [[Polypsecta]], [[Pompostolella]], [[Pontodryas]], [[Praeacedes]], [[Pringleophaga]], [[Probatostola]], [[Proboloptila]], [[Propachyarthra]], [[Prosetomorpha]], [[Protagophleps]], [[Protaphreutis]], [[Proterodesma]], [[Proterospastis]], [[Prothinodes]], [[Protodarcia]], [[Psecadioides]], [[Psychoides]], [[Pyloetis]], [[Randominta]], [[Ranohira]], [[Reisserita]], [[Rhinophyllis]], [[Rhodobates]], [[Rungsiodes]], [[Sagephora]], [[Sarocrania]], [[Scalmatica]], [[Scardia]], [[Scardiella]], [[Sciomystis]], [[Sematoplusia]], [[Semeoloncha]], [[Setiarcha]], [[Setomorpha]], [[Silosca]], [[Stathmopolitis]], [[Stemagoris]], [[Stenoptinea]], [[Stryphnodes]], [[Syncraternis]], [[Syngeneta]], [[Syrmologa]], [[Tenaga]], [[Tephrosara]], [[Tetanostola]], [[Tetrapalpus]], [[Thallostoma]], [[Theatrochora]], [[Thisizima]], [[Thomictis]], [[Thomintarra]], [[Thuriostoma]], [[Thyrsochares]], [[Timaea]], [[Tinea]], [[Tinemelitta]], [[Tineola]], [[Tineomigma]], [[Tineovertex]], [[Tinissa]], [[Tiquadra]], [[Tomara]], [[Tracheloteina]], [[Trachycentra]], [[Trachyrrhopala]], [[Trachytyla]], [[Transmixta]], [[Triaxomasia]], [[Triaxomera]], [[Trichearias]], [[Trichophaga]], [[Trierostola]], [[Trigonarchis]], [[Trissochyta]], [[Trithamnora]], [[Tryptodema]], [[Vanna (rod)|Vanna]], [[Vespitinea]], [[Wegneria]], [[Wyoma]], [[Xerantica]], [[Xeringinia]], [[Xylesthia]], [[Xystrologa]], [[Zonochares]], [[Zygosignata]], [[Zymologa]]. </div> ==Izvori== {{Izvori}} {{mrva-biol}} [[Kategorija:Porodice moljaca]] [[Kategorija:Tineoidea]] 6hz2bjizyex3qczeua3smz84xznmab2 0 257942 7565641 5620377 2026-07-28T15:56:22Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Porodice leptira|Porodice leptira]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565641 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Grbica | slika = Idaea deversaria01.jpg | image_width = 240px | slika_opis = ''[[Idaea deversaria]]'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | subclassis = [[Krilaši|Pterygota]] | ordo = [[Lepidoptera]] | familia = '''Geometridae''' <!--| razdioba_stupanj = Potporodice | razdioba = vidi tekst--> }} [[Slika:Geometrid caterpillar.jpg|thumb|lijevo|Specifični način gibanja gusjenice]] [[Slika:Erannis defoliaria female.jpg|thumb|left|Beskrilna ženka velike grbice]] '''Grbice''' (''Geometridae),'' porodica su većinom noćnih [[leptiri|leptira]] razmjerno velikih krila i četinastih ili češljastih [[ticala]]. == Gusjenice == [[gusjenica|Gusjenice]] uz 3 para prsnih nogu imaju na kraju tijela i trbušne noge. Prilikom kretanja gusjenice izdižu tijelo, grbe se (po tome naziv), primičući kraj zatka prsištu. == Vrste == U Europi ih je poznato oko 750 vrsta, a najpoznatije su: [[velika grbica]] ''(Erannis defoliaria)'' vrsta u kojoj ženka nema krila, [[mala grbica]] ''(Cheimatobia brumata)'' ženka ima zakržljala krila,<ref>Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. {{ISBN|953-0-30824-8}}</ref> [[ogrozdova grbica]] ''(Abraxas grossulariata)'', [[ribizova grbica]] ''(Thamnonoma wauaria)''.<ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2002.</ref> ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Porodice leptira]] [[Kategorija:Geometroidea]] grhwqhj6ig0dn2phrpj3jt36bdlstpw 0 257949 7565622 6633579 2026-07-28T15:38:53Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Noctuoidea|Noctuoidea]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Porodice Noctuoidea|Porodice Noctuoidea]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565622 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Sovice | slika = Hypena rostralis01.jpg | image_width = 250px | slika_opis = Hmeljeva sovica | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | subclassis = [[Krilaši|Pterygota]] | ordo = [[Lepidoptera]] | familia = '''Noctuidae''' | familia_autorstvo = [[Pierre André Latreille|Latreille]], [[1809.]] | razdioba_stupanj = Potporodice | razdioba = vidi tekst }} '''Sovice''' ''(Noctuidae),'' su velika porodica noćnih [[leptiri|leptira]] s više od 25 000 vrsta. Tijela su im zdepasta, ticala duga i četinasta, rilce jako razvijeno. Postoje manje razlike među spolovima. Danju pokrivaju tijelo prednjim krilima, miruju na kori drveća (neke vrste na tlu). Krila su zaštitne boje s pjegama koje nalikuju na sovine oči (otuda ime). [[gusjenica|Gusjenice]] sovica oštećuju usjeve i povrće. Najpoznatija vrste koje žive u Hrvatskoj su [[hmeljeva sovica]] ''(Hypena rostralis)'', danju miruje krila položenih u obliku trokuta, [[crvena lenta]] ''(Catocala nupta)'', ima na stražnjim krilima velike crvene šare, [[usjevna sovica]] ''(Euxoa segetum)''.<ref>izv. Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2008.</ref><ref>izv. Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. {{ISBN|953-0-30824-8}}</ref> == Potporodice == * [[Acontiinae]] * [[Acronictinae]] * [[Aganainae]] * [[Amphipyrinae]] * [[Bagisarinae]] * [[Bryophilinae]] * [[Calpinae]] * [[Catocalinae]] * [[Condicinae]] * [[Cuculliinae]] * [[Dilobinae]] * [[Eriopinae]] <small>Herrich-Schäffer, 1851</small> * [[Eublemminae]] <small>Forbes, 1954</small> * [[Euteliinae]] * [[Glottulinae]] * [[Hadeninae]] * [[Heliothinae]] * [[Herminiinae]] <small>Leach, 1815</small> * [[Hypeninae]] <small>Herrich-Schäffer, 1851</small> * [[Hypenodinae]] <small>Forbes, 1954</small> * [[Micronoctuinae]] * [[Noctuinae]] <small>Latreille, 1809</small> * [[Plusiinae]] * [[Psaphidinae]] * [[Raphiinae (potporodica moljaca)|Raphiinae]] * [[Rivulinae]] <small>Grote, 1895</small> * [[Scolecocampinae]] <small>Grote, 1883</small> * [[Stictopterinae]] * [[Stiriinae]] * [[Strepsimaninae]] * [[Xyleninae]] === Popis rodova === * [[Dodatak:Popis vrsta:Noc#Noctuidae sovice|Rodovi]] ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Porodice Noctuoidea]] tbd94lwptxg16fhlfk1ud5pis3bxfs6 0 257954 7565634 6332961 2026-07-28T15:51:36Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Bombycoidea|Bombycoidea]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Porodice Bombycoidea|Porodice Bombycoidea]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565634 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink |naziv = Svilci | slika = Bombyx mori Caterpillar 30days 02.jpg | slika_opis = Gusjenica dudova svilca | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | subclassis = [[Krilaši|Pterygota]] | ordo = [[Lepidoptera]] | subordo = [[Macrolepidoptera]] | superfamilia = [[Bombycoidea]] | familia = '''Bombycidae''' }} '''Svilci''' ({{lat.|Bombycidae}}) porodica su [[leptiri|leptira]] s karakterističnim [[gusjenica]]ma koje pletu čahuru od svilenih niti. Odrasle jedinke se ne hrane i žive samo dok ne polože jaja. == Vrste == [[Datoteka:Soba za uzgoj svilenih buba MH 2013.jpg|minijatura|lijevo|300px|Soba za uzgoj dudovog svilca. Ilustracija iz knjige [[Mišo Kišpatić|Miše Kišpatića]], Kukci. Prirodopisne crtice. Knjiga II.]] Najpoznatija vrsta je [[dudov svilac]] ''(Bombyx mori),'' potječe iz Kine, jedan je od najraširenijih kukaca na Zemlji, gusjenice se hrane lišćem bijeloga duda. Uzgaja se već 5 000 godina zbog svilenih čahura, iz kojih se dadu odmotati, do 700 m duge, svilene niti.<ref> Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2008. </ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice Bombycoidea]] [[Kategorija:Svilci| ]] f26lmmj2vvlfg5bui8b73veb5841yed 0 257956 7565635 7561549 2026-07-28T15:51:43Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Bombycoidea|Bombycoidea]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Porodice Bombycoidea|Porodice Bombycoidea]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565635 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Noćna paunčad | slika = Saturnia pavonia 01.jpg | image_width = 240px | slika_opis = Saturnia pavonia | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | subclassis = [[Krilaši|Pterygota]] | ordo = [[Lepidoptera]] | superfamilia = [[Bombycoidea]] | familia = '''Saturniidae''' | razdioba_stupanj = Potporodice | razdioba = {{plainlist| * [[Oxyteninae]] * [[Cercophaninae]] * [[Arsenurinae]] * [[Ceratocampinae]] * [[Hemileucinae]] * [[Agliinae]] * [[Ludiinae]] * [[Salassinae]] * [[Saturniinae]]}} }} '''Noćna paunčad''' (Saturniidae) je porodica noćnih [[leptiri|leptira]] koji na krilima imaju [[oko (mimikrija)|pjegu poput oka]]. Česti su u [[Tropi|tropskim krajevima]], gdje su najraznovrsniji u tropskim krajevima [[Srednja Amerika|Srednje]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Među njih ubraja se najveći leptir na Zemlji ''[[Attacus atlas]]'' iz [[Fauna Indijr|Indije]] i [[Fauna Kine|Kine]], raspona krila do 30 cm i najveći leptir u Hrvatskoj, [[veliko noćno paunče]] ''(Saturnia pyri)'' s rasponom krila od 12 do 15 cm.<ref> izv. Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2006.</ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice Bombycoidea]] dieby4361um2mqpegpikc3bx99u5gle 0 258230 7565625 6250071 2026-07-28T15:41:21Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Noctuoidea|Noctuoidea]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Porodice Noctuoidea|Porodice Noctuoidea]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565625 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Gubari | slika = Lymantria dispar MHNT Fronton Male.jpg | image_width = 240px | slika_opis = [[Hrastov gubar]] (''Lymantria dispar''), mužjak | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | subclassis = [[Krilaši|Pterygota]] | ordo = [[Lepidoptera]] | familia = '''Lymantriidae''' | razdioba_stupanj = [[Tribus]]i | razdioba = {{plainlist| * [[Lymantriini]] * [[Orgyiini]] * [[Nygmiini]] * [[Leucomini]] * [[Arctornithini]]}} }} '''Gubari''' ''(Lymantriidae)'' porodica su [[leptiri|leptira]] velikih krila (promjera do 10&nbsp;cm). [[Slika:Euproctis chrysorrhoea-02 (xndr).jpg|thumb|lijevo|Gusjenica zlatokraja ''(Euproctis chrysorrhoea)'']] [[Slika:Lymantria dispar MHNT Chenille.jpg|thumb|lijevo|Gusjenica hrastova gubara ''(Lymantria dispar)'']] == Izgled == Odrasla ženka je bijelih krila, smeđeg [[abdomen]]a, a mužjak tamnosmeđ s tamnim izlomljenim pojasevima. Raspon krila kod ženke je do 10&nbsp;cm, a kod mužjaka 5&nbsp;cm. Mužjaci imaju perastija [[ticala]]. == Razmnožavanje == Ženka snese i do 2 000 jaja koja ostavlja na kori drveta u obliku nakupina pokrivenih dlakama sa svog zatka pa nalikuju [[guba|gubi]] (odatle ime). Iz jaja izlaze male gusjenice koje se penju u krošnju i nagrizaju [[list]]ove domaćina. Često prelaze na drugo drveće, no kukulje se na matičnom stablu. [[gusjenica|Gusjenice]] su plavkastosmeđe, dlakave, s redovima plavih i crvenih točaka. [[Kukuljica]] je duga do 3&nbsp;cm, smeđe boje. == Stanište == Žive u listopadnim šumama i parkovima, najčešće se hrane lišćem hrasta, bukve, graba, topole. U velikom broju mogu biti najdestruktivniji štetnici [[bjelogorica|bjelogoričnog drveća]]. == Vrste == Poznato je oko 2 500 vrsta a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su najčešći: [[Gubar glavonja|hrastov gubar ili gubar glavonja]] ''(Lymantria dispar),'' topolin gubar ''(Stilpnotia salicis)'', zlatokraj ''(Euproctis chrysorrhoea).''<ref>Radovan Kranjčev, Leptiri Hrvatske, Veda d. o. o., Križevci, 2009. {{ISBN|978-953-96657-8-2}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice Noctuoidea]] [[Kategorija:Gubari| ]] hzslyzzn8ivrcahd4vrzxzp1h87kx95 7565627 7565625 2026-07-28T15:42:11Z Argo Navis 852 7565627 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Gubari | slika = Lymantria dispar MHNT Fronton Male.jpg | image_width = 240px | slika_opis = [[Hrastov gubar]] (''Lymantria dispar''), mužjak | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | subclassis = [[Krilaši|Pterygota]] | ordo = [[Lepidoptera]] | superfamilia = [[Noctuoidea]] | familia = '''Lymantriidae''' | razdioba_stupanj = [[Tribus]]i | razdioba = {{plainlist| * [[Lymantriini]] * [[Orgyiini]] * [[Nygmiini]] * [[Leucomini]] * [[Arctornithini]]}} }} '''Gubari''' ''(Lymantriidae)'' porodica su [[leptiri|leptira]] velikih krila (promjera do 10&nbsp;cm). [[Slika:Euproctis chrysorrhoea-02 (xndr).jpg|thumb|lijevo|Gusjenica zlatokraja ''(Euproctis chrysorrhoea)'']] [[Slika:Lymantria dispar MHNT Chenille.jpg|thumb|lijevo|Gusjenica hrastova gubara ''(Lymantria dispar)'']] == Izgled == Odrasla ženka je bijelih krila, smeđeg [[abdomen]]a, a mužjak tamnosmeđ s tamnim izlomljenim pojasevima. Raspon krila kod ženke je do 10&nbsp;cm, a kod mužjaka 5&nbsp;cm. Mužjaci imaju perastija [[ticala]]. == Razmnožavanje == Ženka snese i do 2 000 jaja koja ostavlja na kori drveta u obliku nakupina pokrivenih dlakama sa svog zatka pa nalikuju [[guba|gubi]] (odatle ime). Iz jaja izlaze male gusjenice koje se penju u krošnju i nagrizaju [[list]]ove domaćina. Često prelaze na drugo drveće, no kukulje se na matičnom stablu. [[gusjenica|Gusjenice]] su plavkastosmeđe, dlakave, s redovima plavih i crvenih točaka. [[Kukuljica]] je duga do 3&nbsp;cm, smeđe boje. == Stanište == Žive u listopadnim šumama i parkovima, najčešće se hrane lišćem hrasta, bukve, graba, topole. U velikom broju mogu biti najdestruktivniji štetnici [[bjelogorica|bjelogoričnog drveća]]. == Vrste == Poznato je oko 2 500 vrsta a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su najčešći: [[Gubar glavonja|hrastov gubar ili gubar glavonja]] ''(Lymantria dispar),'' topolin gubar ''(Stilpnotia salicis)'', zlatokraj ''(Euproctis chrysorrhoea).''<ref>Radovan Kranjčev, Leptiri Hrvatske, Veda d. o. o., Križevci, 2009. {{ISBN|978-953-96657-8-2}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice Noctuoidea]] [[Kategorija:Gubari| ]] gaj9dquwsuehfx0c5bhhlioirm4wpjv 0 259813 7565648 6953525 2026-07-28T16:04:07Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Porodice Papilionoidea|Porodice Papilionoidea]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565648 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Ivanjske ptičice | slika = Zygaena carniolica 280805.jpg | slika_opis = Kranjska ivanjska ptičica (''[[Zygaena carniolica]]'') | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | subclassis = [[Krilaši|Pterygota]] | ordo = [[Lepidoptera]] | superfamilia = [[Papilionoidea]] | familia = '''Zygaenidae''' | familia_autorstvo = Fabricius, 1775 | raznolikost = oko 1 000 vrsta | raznolikost_poveznica = Raznolikost leptira }} '''Ivanjske ptičice''' ({{lat.|Zygaenidae}}) porodica su malih danjih [[leptiri|leptira]] snažnog tijela, uskih krila (raspon 3–3,5&nbsp;cm). Prednja krila su im uska, a stražnja imaju kratke resice. Stražnja krila su mnogo manja od prednjih. Tijelo zdepasto. [[Ticala]] su im kijačasta, kod mužjaka svinuta. [[Gusjenica|Gusjenice]] su im slične baburama, hrane se lišćem mahunarki, a obitavaju na cvjetnim livadama. [[kukuljica|Zakukulje]] se u čvrstu sjajnu zapretku.<ref>Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. {{ISBN|953-0-30824-8}}</ref> Porodica se sastoji od 150 rodova s ukupno 1 075 vrsta. Najpoznatije vrste su [[livadna ivanjska ptičica]] ''(Zygaena filipendulae)'' i [[kranjska ivanjska ptičica]] ''(Zygaena carniolica)''.<ref>Wolfgang Dierl, Leptiri, prijevod Paula Dubrešić, Cankarjeva založba, Ljubljana, Zagreb, 1990. {{ISBN|86-361-0709-1}}</ref> == Rodovi == [[Slika:Zygaena filipendulae-01 (xndr).jpg|thumb|lijevo|Ivanjska ptičica ''(Zygaena filipendulae)'']] [[Slika:Zygaena filipendulae - Sechsfleck Widderchen - Raupe 01.jpg|thumb|left|Gusjenica ivanjske ptičice]] {{stupci|3| # ''[[Acoloithus]]'' <small>Clemens, 1860</small> # ''[[Aethioprocris]]'' <small>Alberti, 1954</small> # ''[[Agalope]]'' <small>Walker, 1854</small> # ''[[Aglaope]]'' <small>Latreille, 1809</small> # ''[[Allobremeria]]'' <small>Alberti, 1954</small> # ''[[Allocaprima]]'' <small>Hering, 1922</small> # ''[[Allocyclosia]]'' <small>Hering, 1922</small> # ''[[Alloprocris]]'' <small>Hering, 1925</small> # ''[[Alophogaster]]'' <small>Hampson, 1893</small> # ''[[Alteramenelikia]]'' <small>Alberti, 1971</small> # ''[[Amesia]]'' <small>Duncan, 1841</small> # ''[[Anarbudas]]'' <small>Jordan in Seitz, 1907</small> # ''[[Ankasocris]]'' <small>Viette, 1965</small> # ''[[Aphantocephala]]'' <small>Felder, 1861</small> # ''[[Arachotia]]'' <small>Moore, 1879</small> # ''[[Araeocera]]'' <small>Hampson 1893</small> # ''[[Arbudas]]'' <small>Moore 1879</small> # ''[[Artona]]'' <small>Walker 1854</small> # ''[[Astyloneura]]'' <small>Gaede 1914</small> # ''[[Atelesia]]'' <small>Jordan 1930</small> # Balataea # Barbaroscia # Boradia # Boradiopsis # Burlacena # Cadphises # Callizygaena # Campylotes # Caprima # Chalconycles # Chalcophaedra # Chalcosia # Chalcosiopsis # Chilioprocris # Clelea # Clematoessa # Corma # Cryptophysophilus # Cyanidia # Cyclosia # Dendrocera # Doclea # Docleomorpha # Docleopsis # Dubernardia # Elcysma # Ephemeroidea # Epiorna # Erasmia # Erasmiphlebohecta # Eterusia # Euclimacia # Eucorma # Eucormopsis # Eumorphiopais # Eusphalera # Euxanthopyge # Formozygaena # Funeralia # Gaedea # Gonioprocris # Gynatoceras # Gynautocera # Hadrionella # Hampsonia # Harrisina # Harrisinopsis # Harrisinula # Hemiscia # Herpa # Herpidia # Herpolasia # Hestiochora # Heteropan # Heterusinula # Histia # Homophylotis # Hysteroscene # Illiberis # Inope # Ischnusia # Isocrambia # Kubia # Lamontia # Leptozygaena # Levuana # Lophosoma # Madaprocris # Malamblia # Malthaca # Metanycles # Milleriana # Mimascaptesyle # Neobalataea # Neoprocris # Neurosymploca # Onceropyga # Opisoplatia # Orna # Panherpina # Parasyntomis # Pernambis # Phacusa # Phauda # Phaudopsis # Philopator # Phlebohecta # Piarosoma # Pidorus # Platyzygaena # Pollanisus # Pompelon # Praezygaena # Procotes # Procris # Prosopandrophila # Pryeria # Psaphis # Pseudonyctemera # Pseudoprocris # Pseudoscaptesyle # Pycnoctena # Retina # Rhagades # Rhodopsona # Saliunca # Saliuncella # Sciodoclea # Seryda # Setiodes # Sinica # Soritia # Sthenoprocris # Stylura # Syringura # Tascia # Tasema # Tetraclonia # Thaumastophleps # Theresimima # Thyrassia # Triacanthia # Triprocris # Trypanophora # Turneriprocris # Urodopsis # Vogleria # Xenoprocris # Zikanella # Zygaena }} ==Izvori== {{Izvori}} {{mrva-biol}} [[Kategorija:Zygaenoidea]] [[Kategorija:Porodice Papilionoidea]] emo7bl813fcnfi6tc9w1bsiuydlwxt9 0 259920 7565628 5443611 2026-07-28T15:42:40Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Noctuoidea|Noctuoidea]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Porodice Noctuoidea|Porodice Noctuoidea]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565628 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Medonjice | slika = Arctia caja (Marek Szczepanek).jpg | slika_opis = Smeđa medonjica ''(Arctia caja)'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | subclassis = [[Krilaši|Pterygota]] | ordo = [[Lepidoptera]] | superfamilia = [[Noctuoidea]] | familia = '''Arctiidae''' | familia_autorstvo = Leach, 1815. | raznolikost = oko 11 000 vrsta | raznolikost_poveznica = Raznolikost leptira }} '''Medonjice''' ''(Arctiidae)'' porodica su srednje velikih (promjer krila 5 do 8&nbsp;cm) noćnih [[leptiri|leptira]] prednjih i stražnjih krila različitih boja. [[datoteka:Arctica caja 2 Luc Viatour.JPG|thumb|lijevo|[[Gusjenica]] smeđe medonjice]] [[Slika:Callimorpha.dominula.jpg|thumb|lijevo|Modrocrvena medonjica ''(Panaxia dominula)'']] [[Slika:Arctia villica.jpg|thumb|lijevo|Crna medonjica ''(Arctia villica)'']] == Izgled == Prednja krila su im u neupadljivim nijansama smeđe, a stražnja žarke crvene, žute ili plave boje. U mirovanju se vide samo prednja krila koja su položena poput krovišta. Kad poleti, ističu se upadljive boje stražnjih krila što bi trebalo upozoriti svakog napadača na nejestivost. Ženka ima jednostavna, a mužjak perasta [[ticala]]. == Gusjenica == [[gusjenica|Gusjenice]] imaju guste i dugačke dlake koje donekle podsjećaju na medvjeđe krzno (po čemu je porodica dobila naziv). [[Kukuljica]] je valjkasta, sjajne površine. Nastanjuju svijetle šume i rubove šuma.<ref>Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. {{ISBN|953-0-30824-8}}</ref> == Vrste == Najpoznatije su vrste: [[crna medonjica]] ''(Arctia villica)'', [[dudovac]] ''(Hyphantriea cunea)'', [[modrocrvena medonjica]] ''(Panaxia dominula)'', [[purpurna medonjica]] ''(Rhyparia purpurata)'', [[ruska medonjica]] ''(Panaxia quadripunctaria Poda)'', [[smeđa medonjica]] ''(Arctia caja)''.<ref>Radovan Kranjčev, Leptiri Hrvatske, Veda d. o. o., Križevci, 2009. {{ISBN|978-953-96657-8-2}}</ref><ref>Wolfgang Dierl, Leptiri, prijevod Paula Dubrešić, Cankarjeva založba, Ljubljana, Zagreb, 1990. {{ISBN|86-361-0709-1}}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice Noctuoidea]] [[Kategorija:Medonjice| ]] r7uka4qd2lx0zui7dhgqq85m6h3par9 7565629 7565628 2026-07-28T15:42:56Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Medonjice|Medonjice]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565629 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Medonjice | slika = Arctia caja (Marek Szczepanek).jpg | slika_opis = Smeđa medonjica ''(Arctia caja)'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | subclassis = [[Krilaši|Pterygota]] | ordo = [[Lepidoptera]] | superfamilia = [[Noctuoidea]] | familia = '''Arctiidae''' | familia_autorstvo = Leach, 1815. | raznolikost = oko 11 000 vrsta | raznolikost_poveznica = Raznolikost leptira }} '''Medonjice''' ''(Arctiidae)'' porodica su srednje velikih (promjer krila 5 do 8&nbsp;cm) noćnih [[leptiri|leptira]] prednjih i stražnjih krila različitih boja. [[datoteka:Arctica caja 2 Luc Viatour.JPG|thumb|lijevo|[[Gusjenica]] smeđe medonjice]] [[Slika:Callimorpha.dominula.jpg|thumb|lijevo|Modrocrvena medonjica ''(Panaxia dominula)'']] [[Slika:Arctia villica.jpg|thumb|lijevo|Crna medonjica ''(Arctia villica)'']] == Izgled == Prednja krila su im u neupadljivim nijansama smeđe, a stražnja žarke crvene, žute ili plave boje. U mirovanju se vide samo prednja krila koja su položena poput krovišta. Kad poleti, ističu se upadljive boje stražnjih krila što bi trebalo upozoriti svakog napadača na nejestivost. Ženka ima jednostavna, a mužjak perasta [[ticala]]. == Gusjenica == [[gusjenica|Gusjenice]] imaju guste i dugačke dlake koje donekle podsjećaju na medvjeđe krzno (po čemu je porodica dobila naziv). [[Kukuljica]] je valjkasta, sjajne površine. Nastanjuju svijetle šume i rubove šuma.<ref>Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. {{ISBN|953-0-30824-8}}</ref> == Vrste == Najpoznatije su vrste: [[crna medonjica]] ''(Arctia villica)'', [[dudovac]] ''(Hyphantriea cunea)'', [[modrocrvena medonjica]] ''(Panaxia dominula)'', [[purpurna medonjica]] ''(Rhyparia purpurata)'', [[ruska medonjica]] ''(Panaxia quadripunctaria Poda)'', [[smeđa medonjica]] ''(Arctia caja)''.<ref>Radovan Kranjčev, Leptiri Hrvatske, Veda d. o. o., Križevci, 2009. {{ISBN|978-953-96657-8-2}}</ref><ref>Wolfgang Dierl, Leptiri, prijevod Paula Dubrešić, Cankarjeva založba, Ljubljana, Zagreb, 1990. {{ISBN|86-361-0709-1}}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice Noctuoidea]] 3s65isbsc3wporcsuj4v0pup40nyjfq 0 259988 7565636 7298804 2026-07-28T15:52:00Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Bombycoidea|Bombycoidea]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Porodice Bombycoidea|Porodice Bombycoidea]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565636 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Ljiljci | slika = Macroglossum stellatarum01.jpg | slika_opis = [[Obične golupke|Obična golupka]] ''(Macroglossa stellatarum)'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | subclassis = [[Krilaši|Pterygota]] | ordo = [[Lepidoptera]] | superfamilia = [[Bombycoidea]] | familia = '''Sphingidae''' | familia_autorstvo = Latreille, 1802. | raznolikost = oko 1 200 vrsta | raznolikost_poveznica = Raznolikost leptira }} '''Ljiljci''' ''(Sphingidae)'' porodica su velikih noćnih [[leptiri|leptira]] snažna tijela. Prednja krila su im dugačka i uska, stražnja kratka. Živih su boja. U sumraku oblijeću oko cvijeća na koje ne sjedaju nego u letu pružaju na njega dugačko sisalo. [[Ticala]] su im debela. [[Slika:Deilephila elpenor 04.jpg|thumb|lijevo|Veliki ljiljak vinove loze (''Deilephila elpenor'')]][[Slika:Acherontia atropos bl.jpg|thumb|lijevo|Mrtvačka glava ''(Acherontia atropos)'']] [[gusjenica|Gusjenice]] su obično gole i obično imaju roščić na osmom kolutiću zadka. [[Kukuljica|Zakukulje]] se u zemlji. Najpoznatije su vrste: [[hrvatska golupka]] ''(Macroglossa croatica)'', [[hrastov ljiljak]] ''(Marumba quercus)'', [[veliki ljiljak vinove loze]] ''(Deilephila elpenor)'', [[mlječikin ljiljak]] ''(Deilephila euphorbiae)'', [[mrtvačka glava]] ''(Acherontia atropos)'', [[oleandrov ljiljak]] ''(Daphinis nerii)'', [[slakov ljiljak]] ''(Herse convolvuli)'', [[topolin ljiljak]] ''(Laothoe populi)'', [[večernje paunče]] '' (Smerinthus ocellata)''. [[Obične golupke|Obična golupka]] ''(Macroglossa stellatarum)'' je dnevni leptir.<ref>Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. {{ISBN|953-0-30824-8}}</ref><ref>Radovan Kranjčev, Leptiri Hrvatske, Veda d. o. o., Križevci, 2009. {{ISBN|978-953-96657-8-2}}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice Bombycoidea]] [[Kategorija:Ljiljci| ]] nn78ecgwpmun4bdvciwht0ntd028pqc 0 260088 7565646 6954021 2026-07-28T16:00:07Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Sesioidea|Sesioidea]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Porodice leptira|Porodice leptira]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565646 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Staklokrilci | slika = Synanthedon tipuliformis.jpg | slika_opis = ''[[Synanthedon tipuliformis]]'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | subclassis = [[Krilaši|Pterygota]] | ordo = [[Lepidoptera]] | superfamilia = [[Sesioidea]] | familia = '''Sesiidae''' | familia_autorstvo = Boisduval, 1828 | raznolikost = oko 1 370 vrsta | raznolikost_poveznica = Raznolikost leptira }} '''Staklokrilci''' ({{lat.|Sesiidae}}) porodica su [[leptiri|leptira]] staklastih krila. Ljuskice koje pokrivaju krila su kod ovih leptira slabo razvijene, tako da je veći dio krila proziran, a tek na rubovima pokriven ljuskama. Tijela po obliku i boji sliče tijelu osa odnosno [[opnokrilci|opnokrilaca]] što je njihova [[mimikrija]]. [[gusjenica|Gusjenice]] žive u unutrašnjosti biljaka. Blijedo su žute ili mutnobijele boje, a glava i nadvratnjak su im crni. Kukuljice se nalaze u posebnom kokonu sastavljenom od piljevine i drvnih grizotina. Najpoznatije su vrste: [[staklokrili stršljenar]] ''(Trochilium apiforme)'', [[jabučna staklokrilka]] ''(Trochilium mypaeforme)'', [[ribizlova staklokrilka]] ''(Trochilium tipuliforme)'', [[mala topolova staklokrilka]] ''(Sciapteron tabaniforme)''.<ref>izv. Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. {{ISBN|953-0-30824-8}}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice leptira]] nvvv9cfolddf0gy4do6xtomxvcqgxbf 7565647 7565646 2026-07-28T16:00:43Z Argo Navis 852 7565647 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Staklokrilci | slika = Synanthedon tipuliformis.jpg | slika_opis = ''[[Synanthedon tipuliformis]]'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | subclassis = [[Krilaši|Pterygota]] | ordo = [[Lepidoptera]] | infraordo = [[Heteroneura]] | superfamilia = [[Sesioidea]] | familia = '''Sesiidae''' | familia_autorstvo = Boisduval, 1828 | raznolikost = oko 1 370 vrsta | raznolikost_poveznica = Raznolikost leptira }} '''Staklokrilci''' ({{lat.|Sesiidae}}) porodica su [[leptiri|leptira]] staklastih krila. Ljuskice koje pokrivaju krila su kod ovih leptira slabo razvijene, tako da je veći dio krila proziran, a tek na rubovima pokriven ljuskama. Tijela po obliku i boji sliče tijelu osa odnosno [[opnokrilci|opnokrilaca]] što je njihova [[mimikrija]]. [[gusjenica|Gusjenice]] žive u unutrašnjosti biljaka. Blijedo su žute ili mutnobijele boje, a glava i nadvratnjak su im crni. Kukuljice se nalaze u posebnom kokonu sastavljenom od piljevine i drvnih grizotina. Najpoznatije su vrste: [[staklokrili stršljenar]] ''(Trochilium apiforme)'', [[jabučna staklokrilka]] ''(Trochilium mypaeforme)'', [[ribizlova staklokrilka]] ''(Trochilium tipuliforme)'', [[mala topolova staklokrilka]] ''(Sciapteron tabaniforme)''.<ref>izv. Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. {{ISBN|953-0-30824-8}}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice leptira]] quaikddp8tnonp77de0d277uquahx63 7565653 7565647 2026-07-28T16:07:25Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Porodice leptira|Porodice leptira]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Porodice moljaca|Porodice moljaca]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565653 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Staklokrilci | slika = Synanthedon tipuliformis.jpg | slika_opis = ''[[Synanthedon tipuliformis]]'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | subclassis = [[Krilaši|Pterygota]] | ordo = [[Lepidoptera]] | infraordo = [[Heteroneura]] | superfamilia = [[Sesioidea]] | familia = '''Sesiidae''' | familia_autorstvo = Boisduval, 1828 | raznolikost = oko 1 370 vrsta | raznolikost_poveznica = Raznolikost leptira }} '''Staklokrilci''' ({{lat.|Sesiidae}}) porodica su [[leptiri|leptira]] staklastih krila. Ljuskice koje pokrivaju krila su kod ovih leptira slabo razvijene, tako da je veći dio krila proziran, a tek na rubovima pokriven ljuskama. Tijela po obliku i boji sliče tijelu osa odnosno [[opnokrilci|opnokrilaca]] što je njihova [[mimikrija]]. [[gusjenica|Gusjenice]] žive u unutrašnjosti biljaka. Blijedo su žute ili mutnobijele boje, a glava i nadvratnjak su im crni. Kukuljice se nalaze u posebnom kokonu sastavljenom od piljevine i drvnih grizotina. Najpoznatije su vrste: [[staklokrili stršljenar]] ''(Trochilium apiforme)'', [[jabučna staklokrilka]] ''(Trochilium mypaeforme)'', [[ribizlova staklokrilka]] ''(Trochilium tipuliforme)'', [[mala topolova staklokrilka]] ''(Sciapteron tabaniforme)''.<ref>izv. Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. {{ISBN|953-0-30824-8}}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice moljaca]] 89v6aevn9w4gqc6xff1iz3u77zggk6z 0 260098 7565639 7081635 2026-07-28T15:53:26Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Bombycoidea|Bombycoidea]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Porodice moljaca|Porodice moljaca]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565639 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Prelci | slika = Lasiocampa quercus01.jpg | slika_opis = Hrastova kvočka | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | subclassis = [[Krilaši|Pterygota]] | ordo = [[Lepidoptera]] | superfamilia = [[Lasiocampoidea]] | familia = '''Lasiocampidae''' | familia_autorstvo = Harris, 1841. | raznolikost = oko 2000 vrsta | raznolikost_poveznica = Raznolikost leptira }} '''Prelci''' ''(Kvočke; Lasiocampidae)'' porodica su noćnih [[leptiri|leptira]] zdepastog i dlakavog tijela. Krila su im široka, pri mirovanju uzdignuta poput kvočkinih. Ticala su im češljasta, noge kratke i jake. [[gusjenica|Gusjenice]] imaju mekane dlačice, a na trbuhu i sa strane pramenove dlačica. Najpoznatije su vrste: [[hrastova kvočka]] ''(Lasiocampa quercus)'', [[borova kvočka]] ''(Dendrolimus pini)'', [[kukavičji suznik]] ''(Malacosma neustria)''.<ref>Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. {{ISBN|953-0-30824-8}}</ref> == Potporodice == # ''[[Chionopsychinae]]'' # ''[[Chondrosteginae]]'' <small>Aurivillius, 1927</small> # ''[[Lasiocampinae]]'' <small>Harris, 1841</small> # ''[[Malacosomatinae]]'' <small>Aurivillius, 1927</small> # ''[[Poecilocampinae]]'' <small>Tutt, 1902</small> === Popis rodova === {{stupci|4| # ''[[Acosmetoptera]]'' # ''[[Alompra]]'' # ''[[Anadiasa]]'' # ''[[Anastrolos]]'' # ''[[Anchirithra]]'' # ''[[Apatelopteryx]]'' # ''[[Apotolype]]'' # ''[[Archaeopacha]]'' # ''[[Arguda]]'' # ''[[Artace]]'' # ''[[Batatara]]'' # ''[[Beralade]]'' # ''[[Bharetta]]'' # ''[[Bhima]]'' # ''[[Bombycomorpha]]'' # ''[[Bombycopsis]]'' # ''[[Borocera]]'' # ''[[Callopizoma]]'' # ''[[Caloecia]]'' # ''[[Catalebeda]]'' # ''[[Chilena]]'' # ''[[Chionodiptera]]'' # ''[[Chionopsyche]]'' # ''[[Chondrostega]]'' # ''[[Chondrostegoides]]'' # ''[[Chonopla]]'' # ''[[Chrysium]]'' # ''[[Chrysopsyche]]'' # ''[[Closterothrix]]'' # ''[[Cosmeptera]]'' # ''[[Cosmotriche]]'' # ''[[Craspia]]'' # ''[[Crexa]]'' # ''[[Crinocraspeda]]'' # ''[[Cyclophragma]]'' # ''[[Cymatopacha]]'' # ''[[Dasychirinula]]'' # ''[[Dendrolimus]]'' # ''[[Diapalpus]]'' # ''[[Diaphoromorpha]]'' # ''[[Dicogaster]]'' # ''[[Dinometa]]'' # ''[[Dollmania]]'' # ''[[Edwardsimemna]]'' # ''[[Endacantha]]'' # ''[[Epicnapteroides]]'' # ''[[Epitrabala]]'' # ''[[Ergolea]]'' # ''[[Eriogaster]]'' # ''[[Eteinopla]]'' # ''[[Eucraera]]'' # ''[[Euglyphis]]'' # ''[[Eupagopteryx]]'' # ''[[Europtera]]'' # ''[[Eutachyptera]]'' # ''[[Euthrix]]'' # ''[[Euwallengrenia]]'' # ''[[Gastromega]]'' # ''[[Gastropacha]]'' # ''[[Gastroplakaeis]]'' # ''[[Genduara]]'' # ''[[Gloveria]]'' # ''[[Gonobombyx]]'' # ''[[Gonometa]]'' # ''[[Gonopacha]]'' # ''[[Gonotrichidia]]'' # ''[[Grammodora]]'' # ''[[Hallicarnia]]'' # ''[[Haplopacha]]'' # ''[[Henometa]]'' # ''[[Heteropacha]]'' # ''[[Hypopacha]]'' # ''[[Hypotrabala]]'' # ''[[Isais]]'' # ''[[Isostigena]]'' # ''[[Karenkonia]]'' # ''[[Kosala]]'' # ''[[Kunugia]]'' # ''[[Labedera]]'' # ''[[Laeliopsis]]'' # ''[[Lajonquierea]]'' # ''[[Lamprantaugia]]'' # ''[[Lasiocampa]]'' # ''[[Lebeda]]'' # ''[[Lechriolepis]]'' # ''[[Leipoxais]]'' # ''[[Lenodora]]'' # ''[[Leptometa]]'' # ''[[Lerodes]]'' # ''[[Libanopacha]]'' # ''[[Macromphalia]]'' # ''[[Macrothylacia]]'' # ''[[Malacosoma]]'' # ''[[Malacostola]]'' # ''[[Mallocampa]]'' # ''[[Melopla]]'' # ''[[Mesera]]'' # ''[[Mesocelis]]'' # ''[[Metajana]]'' # ''[[Metanastria]]'' # ''[[Micropacha]]'' # ''[[Mimopacha]]'' # ''[[Napta]]'' # ''[[Neoborocera]]'' # ''[[Nesara]]'' # ''[[Neurochyta]]'' # ''[[Norapidia]]'' # ''[[Ochanella]]'' # ''[[Ochrochroma]]'' # ''[[Ocinaropsis]]'' # ''[[Odonestis]]'' # ''[[Odontocheilopteryx]]'' # ''[[Odontocraspis]]'' # ''[[Odontogama]]'' # ''[[Odontopacha]]'' # ''[[Opisthodontia]]'' # ''[[Oplometa]]'' # ''[[Opsirhina]]'' # ''[[Pachymeta]]'' # ''[[Pachymetana]]'' # ''[[Pachymetoides]]'' # ''[[Pachypasa]]'' # ''[[Pachypasoides]]'' # ''[[Paradoxopla]]'' # ''[[Paralebeda]]'' # ''[[Pararguda]]'' # ''[[Pehria]]'' # ''[[Pernattia]]'' # ''[[Phaedria]]'' # ''[[Philotherma]]'' # ''[[Phoberopsis]]'' # ''[[Phoenicladocera]]'' # ''[[Phyllodesma]]'' # ''[[Pinara]]'' # ''[[Poecilocampa]]'' # ''[[Pompeja]]'' # ''[[Porela]]'' # ''[[Prorifrons]]'' # ''[[Pseudoborocera]]'' # ''[[Pseudolyra]]'' # ''[[Pseudometa]]'' # ''[[Pseudophyllodes]]'' # ''[[Psilogaster]]'' # ''[[Ptyssophlebia]]'' # ''[[Quadrina]]'' # ''[[Radhica]]'' # ''[[Raphipeza]]'' # ''[[Rhinobombyx]]'' # ''[[Rhynchobombyx]]'' # ''[[Schausinna]]'' # ''[[Sena (moljci)|Sena]]'' # ''[[Somadasys]]'' # ''[[Sphinta]]'' # ''[[Sporostigena]]'' # ''[[Stenophatna]]'' # ''[[Streblote]]'' # ''[[Strumella]]'' # ''[[Suana]]'' # ''[[Sunnepha]]'' # ''[[Symphyta (moljci)|Symphyta]]'' # ''[[Syrastrena]]'' # ''[[Syrastrenoides]]'' # ''[[Syrastrenopsis]]'' # ''[[Takanea]]'' # ''[[Tolype]]'' # ''[[Tolytia]]'' # ''[[Trabala]]'' # ''[[Trichiura]]'' # ''[[Trichiurana]]'' # ''[[Trichopisthia]]'' # ''[[Tytocha]]'' # ''[[Voracia]]'' }} ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice moljaca]] k3dv2ie15fora8u4o1cvo2woiqifgvb 0 260610 7565824 6200122 2026-07-29T05:11:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565824 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:cdi.jpg|thumb|200px|Školska knjižnica]] '''Školska knjižnica''' je organizirana [[zbirka]] [[knjiga|knjižne]] i neknjižne građe koja kroz djelatnost knjižničnog osoblja nabavlja, obrađuje, čuva i daje na upotrebu građu radi zadovoljavanja obrazovnih, [[kultura|kulturnih]], informacijskih i stručnih potreba korisnika i permanentnog [[obrazovanje|obrazovanja]]. Razvoj hrvatskog obrazovanja, [[znanost]]i i kulture te povezivanje s Europom i svijetom je nezamislivo bez korištenja knjižnica, posebno školskih knjižnica. Njene usluge moraju biti pružene svim članovima škole, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik, profesionalni i društveni položaj. Posebne usluge i građa moraju biti osigurani za učenike koji nisu u mogućnosti koristiti redovite knjižnične usluge i građu (učenici s posebnim potrebama). == Standard za školske knjižnice == Standard za školske knjižnice objavljen je u [[Narodne novine|Narodnim novinama]] (broj 34/2000.) 29. ožujka 2000. godine. Standard sadrži 27 članaka koji obuhvaćaju zakonske propise za obavljanje knjižnične djelatnosti u osnovnim i srednjim školama. Standard govori o sljedećim djelatnostima i zadaćama školske knjižnice: odgojno – obrazovnoj i svim njezinim aspektima (rad s učenicima; suradnja s učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima; te pripremanje, planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada); stručnoj, kulturnoj i javnoj djelatnosti (obuhvaća organizaciju, pripremu i provedbu kulturnih sadržaja te suradnju s kulturnim ustanovama koje organiziraju rad s djecom i mladeži u slobodno vrijeme); knjižničnoj građi (mora biti usklađena s nastavnim planom i programom škole te obuhvaćati građu i za učenike i za nastavnike); knjižničnom osoblju (poučava učenike samostalnom radu na izvorima [[informacija]], omogućuje korisnicima najveću moguću upotrebljivost [[knjižnični fond|fonda]] te ima obvezu stalnog usavršavanja); prostoru i opremi školske knjižnice (izgled i veličina prostora školske knjižnice, potrebna oprema koju čine namještaj i tehnička oprema); radnom vremenu koje se mora organizirati prema radnom vremenu škole. == Odgojno-obrazovna uloga školske knjižnice == Školska knjižnica je sastavni dio odgojno-obrazovnog procesa. Podržava obrazovne ciljeve onako kako su zacrtani u nastavnom planu i programu škole te pruža obavijesti i spoznaje bitne za uspješno uključivanje u suvremeno društvo koje se temelji na znanju i informacijama. Promiče čitanje, izvore i službe školske knjižnice u školi i izvan nje te je mjesto gdje učenici stječu vještine za učenje kroz cijeli život, razvijaju maštu i osposobljavaju se za život odgovornih građana. Nudi knjige i ostalu građu koja svim članovima školske knjižnice omogućuje razviti kritičko mišljenje i pomaže im da postanu stvarni korisnici obavijesti, u svim oblicima i putem svih [[mediji|medija]]. Školska knjižnica se povezuje s drugim knjižnicama i informacijskim mrežama te uz pomoć suvremene tehnologije u funkciju stavlja sve izvore znanja i tako postaje informacijsko i nastavno središte škole. Svojim odgojno – obrazovnim i kulturnim zbivanjima stvara partnerski odnos učenika, nastavnika i knjižničara te utječe na razvoj učenikove samostalnosti, samopouzdanja i ostvarenje individualnog maksimuma. Kako se sve znanstvene činjenice, tehnološka dostignuća i uvjeti života i rada stalno mijenjaju, školska knjižnica mora biti i ostati otvorena za sve promjene. == Hrvatska udruga školskih knjižničara == Radi kvalitetnijeg promicanja školskog knjižničarstva, bržeg i kvalitetnijeg protoka informacija iz područja školskog knjižničarstva i odgoja i obrazovanja te promicanja profesionalnog statusa školskih knjižničara, utemeljena je Hrvatska udruga školskih knjižničara. Ona promiče školsko knjižničarstvo na svim razinama, nudi kvalitetno stručno usavršavanje, surađuje s [[Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa|Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa]] te visokim učilištima i drugim relevantnim pravnim osobama. Ciljevi su joj i da redovito informira članstva o zbivanjima u struci, unapređuje i promiče suvremene teorije i prakse kroz rad u školskoj knjižnici i potiče znanstveno-istraživački rad. Također, stručnim savjetovanjima, seminarima, tribinama i predavanjima o razvoju školskog knjižničarstva promiče školsku sredinu u lokalnoj i široj zajednici. Ostvaruje i suradnju s [[Međunarodna organizacija|Međunarodnim organizacijama]] koje unapređuju rad školskih knjižnica. Neke od njih su [[IFLA|International Federation of Library Associations and Institutions (IFLA)]], International Association of School Librarianship, European Network for School Libraries and Information Literacy. One omogućuju napredak profesije, prepoznatljivost u društvu i državnim institucijama. Suradnja osigurava pravo na informaciju i sveobuhvatnost protoka informacija te promiče strukovna uvjerenja i ciljeve. == Izvori == *Čelić – Tica, V.; Zovko, M. Školske knjižnice danas. Zagreb : Ministarstvo prosvjete i športa : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2000. Kovačević D., Lasić-Lazić J., Lovrinčević J., Školska knjižnica – Korak dalje. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti [etc.], 2004 == Vanjske poveznice == *[http://archive.ifla.org/VII/s11/pubs/mani-hr.htm Manifest za školske knjižnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210313014053/https://ifla.org/logos/logo-ifla.png |date=13. ožujka 2021. }} *[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0kolska_knji%C5%BEnica&action=submit Standard za školske knjižnice] *[http://www.husk.hr/ Hrvatska udruga školskih knjižničara] *[http://husk.hr/udruga/prop-informacije%20i%20inicijative.doc Hrvatska udruga školskih knjižničara - propisi i inicijative]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://www.knjiznicari.hr/.../Uloga_školske_knjižnice_u_projektnoj_nastavi.ppt Uloga školske knjižnice u projektnoj nastavi]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Kategorija:Vrste knjižnica]] [[Kategorija:Odgoj i obrazovanje]] <!-- Naknadno napraviti kategoriju "Škola" --> iow8zm5d75ubckcstbxsap4br5f849j 0 262412 7565529 7312963 2026-07-28T13:40:40Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Podredovi bilateralnih životinja|Podredovi bilateralnih životinja]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565529 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | naziv = Stjenice | boja = pink | slika = Pyrrhocoris apterus1.jpg | slika_opis = [[Vatreni opančar]] ''(Pyrrhocoris apterus)'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | subclassis = [[Pterygota (Animalia)|Pterygota]] | ordo = [[Hemiptera]] | subordo = '''Heteroptera''' | subordo_autorstvo = [[Latreille]], 1810. }} '''Stjenice''' ili '''raznokrilci''' ({{lat.|Heteroptera}}) su podred malih do velikih većinom sploštenih [[kukci|kukaca]] reda [[polukrilci|polukrilaca]] kojima su prednja krila gornjim dijelom [[hitin]]izirana, donjim opnasta i tvore tzv. polupokrilje (otuda naziv polukrilci). [[Slika:Rotbeinige_Baumwanze_(Pentatoma_rufipes)_1.jpg|thumb|lijevo|[[Smrdibuba]] ''([[Pentatoma rufipes]])'']] [[Slika:Hydrometra stagnorum01.jpg|thumb|lijevo|[[Obična skakalica]] ''(Hydrometra stagnorum)'']] [[Slika:Notonecta glauca1.jpg|thumb|lijevo|[[Modra nauznačarka]] ''(Notonecta glauca)'']] [[Slika:Bed bug, Cimex lectularius.jpg|thumb|lijevo|[[Obična stjenica]] ''(Cimex lectularius)'' ]] == Izgled == Ispod prednjih krila su opnasta stražnja, u mirovanju presložena po duljini. Rilce je člankovito, kad se ne koristi podvinuto pod prsa. Usni je aparat prilagođen bodenju i sisanju. Mnoge stjenice imaju karakteristične smrdljive [[žlijezda|žlijezde]] koje se otvaraju između stražnjih nogu. Neke stjenice imaju i organe za [[stridulacija|stridulaciju]]. Hrane se biljnim sokovima, love druge kukce, a parazitski oblici krvlju životinja i čovjeka. == Ličinke == [[Ličinka|Ličinke]] su prilično slične odraslima, razvijaju se nepotpunom [[preobrazba (zoologija)|preobrazbom]]. Sišu biljne sokove ili su grabežljivci ili nametnici. ==Neke porodice i vrste == Poznato je oko 40 000 vrsta. U porodici [[vodeni štipavci|vodenih štipavica]] ''(Nepidae)'' najpoznatija je vrsta [[vodena štipavica]] ''(Nepa rubra)'', u porodici ''Belostomidae'' najpoznatija je [[golema štipavica]] ''(Belostoma niloticum)'', duga 11&nbsp;cm, najveći kukac u Hrvatskoj, zabilježen je u bočatoj vodi u Jadranskome moru. Od porodice [[vodene stjenice|vodenih stjenica]] ''(Naucoridae)'' u Hrvatskoj je česta obična vodena stjenica ''(Ilyocoris cimicoides)'', u porodici [[nauznačarke]] ''(Notonectidae)'' najrasprostranjenija je [[modra nauznačarka]] ''(Notonecta glauca)'', koja pliva »leđno«. Od kopnenih porodica najpoznatije su [[smrdljive stjenice]] ''(Pentatomidae)'' s vrstama smrdibuba ili [[smrdljivi listar]] ''(Pentatoma rufipes)'', porodica [[vatrene stjenice]] ''(Pyrrhocoridae)'' nema krila, a česta vrsta je [[vatreni opančar]] ''(Pyrrhocoris apterus)''. Na površini voda stajaćica zadržavaju se barske [[skakalice]] ''(Hydrometridae)'', poput [[obična skakalica|obične skakalice]] ''(Hydrometra stagnorum)'', koje se širokim dlakavim stopalima drže na površini vode i love i isisavaju kukce, u Hrvatskoj žive i [[stjenice veslačice]] ''(Corixidae)'' a najrasprostranjenija je vrsta [[velika stjenica veslačica]] ''(Corixa punctata)''. === Parazitske vrste ''(Cimicidae)'' === Od parazitskih je oblika najpoznatija [[obična stjenica]] ''(Cimex lectularius)'' koja siše ljudsku krv u svim stadijima razvoja. Danju se zavlači u skrovita mjesta a noću napada (krevetska stjenica), bez hrane može izdržati i pola godine, a na temperaturama nižim od 15&nbsp;°C miruje. Ne uzrokuje i ne prenosi nikakvu bolest. Raširena je po čitavom svijetu. U [[lastavice|lastavičja]] gnijezda zavlači se ''[[Cimex hirundinis]]'', a [[šišmiš]]e napada ''[[Cimex pipistreli]]''.<ref>Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. {{ISBN|953-0-30824-8}}</ref><ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav krleža, Zagreb, 2008. {{ISBN|978-953-6036-40-0}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Stjenice| ]] [[Kategorija:Polukrilci]] [[Kategorija:Podredovi bilateralnih životinja]] lo1796xbi3qza58gfohfancrjcy6fh4 0 263266 7565632 5575693 2026-07-28T15:45:16Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Četni prelci]]; ±[[Kategorija:Noctuoidea]]→[[Kategorija:Porodice Noctuoidea]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565632 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Četni prelci | slika = Moth September 2008-3.jpg | slika_opis = Borov povorkaš ''(Thaumetopoea pitoyocampa)'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | subclassis = [[Krilaši|Pterygota]] | ordo = [[Lepidoptera]] | familia = '''Thaumetopoeidae''' | familia_autorstvo = [[Christopher Aurivillius|Aurivillius]], 1889. }} [[Slika:Thaumetopoea pityocampa.jpg|thumb|left|Kolona gusjenica borova povorkaša]] [[Slika:Thaumatopoeia.processionea.caterpillar.jpg|thumb|lijevo|Gusjenica hrastova povorkaša ''(Thaumetopoea preocessionea)'']] [[Slika:Thaumetopoea pityocampa nest.jpg|thumb|lijevo|Gnijezdo gusjenica borova povorkaša]] '''Četni prelci''' (prelci četnjaci, prelci povorkaši ili procesionarci; [[Latinski jezik|lat.]] ''Thaumetopoeidae'') porodica su malih (raspon krila 3–4&nbsp;cm) i neuglednih [[leptiri|leptira]]. Tijela su im dlakava, [[ticala]] kijačasta. Nazvani su po karakterističnom ponašanju gusjenica koje se pri kretanju svrstavaju u redove i tako čine niz dugačak i po nekoliko metara. == Gusjenice == [[Gusjenica|Gusjenice]] su sive i po cijelom tijelu imaju duge, otrovne i lomljive dlačice. Kad se na proljeće gusjenice izlegu zajedniči ispredu (njih više stotina) među granama drveća veliki zapredak. Danju se u njemu zaklanjaju a noću odlaze brstiti lišće u dugačkoj koloni. U zoru se vraćaju u svoje sklonište. Kad narastu obilaze okolo i danju. U šumi u kojoj ima gusjenica zrak je pun dlačica od kojih se upali koža i sluznica usta, nosa i očiju ljudima i životinjama.<ref>Radovan Kranjčev, Leptiri Hrvatske, Veda d. o. o., Križevci, 2009. {{ISBN|978-953-96657-8-2}}</ref> [[Kukuljica|Kukulje]] se u čvrstom kokonu, također u skupinama. Sredinom ljeta pojavljuju se leptiri. == Vrste == Najpoznatije su vrste: [[hrastov povorkaš]] ''(Thaumetopoea preocessionea)'' povremeno se pojavljuje u nizinskim šumama Hrvatske, [[borov povorkaš]] ''(Thaumetopoea pitoyocampa)'' je štetnik u borovim šumama.<ref>Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. {{ISBN|953-0-30824-8}}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice Noctuoidea]] 8ygrvok3942q0aznf6r63mi1ihlijly 0 264588 7565510 2422072 2026-07-28T13:31:11Z Argo Navis 852 7565510 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Mari (bahinemo jezik)]], [[sepički jezici|sepički]] jezik iz [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]] * [[Mari (austronezijski jezik)]], [[austronezijski jezici|austronezijski]] jezik iz Papue Nove Gvineje * [[Marijski jezik]] (mari, čeremiski jezik), [[uralski jezici|uralski]] makrojezik iz republike [[Marij El]], [[Rusija]]. {{razdvojba}} rxub7g7rdoyng4stk18j7qycsa8vupn 0 271643 7565713 6604213 2026-07-28T18:31:17Z Pojmoslovac 51927 s 7565713 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanost | ime = Nuklearna fizika | slika = IvyMike2.jpg | veličina = | opis slike = Eksplozija atomske bombe | znanstvena_grana = | znanstveno_polje = '''[[Fizika]]''' | znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]''' | dodatak = | portal = '''[[Portal:Fizika|Portal o fizici]]''' }} '''Nuklearna fizika''' grana je [[fizika|fizike]] koja proučava strukturu [[Atomska jezgra|atomske jezgre]], procese u atomskoj jezgri (npr. [[radioaktivnost]]) i međudjelovanje atomskih jezgri (npr. [[Nuklearna fuzija|nuklearnu fuziju]] i [[Nuklearna fisija|fisiju]]). == Povijest == Spontano (ničim izazvano) zračenje uranijevih soli otkrio je francuski znanstvenik [[Henri Becquerel]] [[1896.]], dok je radio na [[fosforescencija|fosforoscentnim]] materijalima. Isprva se činilo da je to zračenje slično ranije otkrivenim [[Rendgenske zrake|rendgenskim zrakama]]. Kasnija istraživanja [[Pierre Curie|Pierrea Curie]]-a, [[Marie Curie]], [[Ernest Rutherford|Ernesta Rutherforda]] i drugih otkrila su tri vrste radioaktivnog zračenja: [[alfa-čestica|alfa]], [[beta-čestica|beta]] i [[gama-čestica|gama]] zračenje. Štetno djelovanje radioaktivnog zračenja nije odmah otkriveno a prve terapije su bile pogrešne. Neposredno pred početak [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[Lise Meitner]], [[Otto Hahn]] i drugi dolaze na ideju da bi se [[energija]] razvijena [[fisija|fisijom]] mogla koristiti kao [[oružje]] za masovno uništenje. I sile osovine i savezničke snage započele su projekte u cilju razvoja ovakvog oružja; [[Projekt Manhattan]] u [[SAD]]-u je na kraju doveo do bacanja [[atomska bomba|bombi]] na japanske gradove [[Hirošima|Hirošimu]] i [[Nagasaki]] i ogromnih civilnih žrtava. Za vrijeme Drugog svjetskog rata i u ranom [[Hladni rat|hladnom ratu]] nastavljen je razvoj nuklearne tehnologije, a u početku se nedovoljno pazilo na dugoročne opasnosti radioaktivne [[kontaminacija|kontaminacije]]. Nuklearni [[otpad]] nastao u korištenjem [[uranij]]a skladišten je u velike spremnike s rokom trajnosti od samo par desetljeća. Mnoga nuklearna oružja testirana su u [[atmosfera|atmosferi]] Zemlje. Sporazum o ograničenim probama prekinuo ove probe u [[SAD]]-u i [[SSSR]]-u (iako su podzemne probe nastavljene u mnogim zemljama, a [[Francuska]] i [[Kina]] nastavile su atmosferske probe još dugo vremena). Razvijeni su [[nuklearni reaktor]]i koji su se mogli koristiti kao izvori energije u [[podmornica]]ma, [[brod]]ovima, proizvodnju električne struje. Od 1960.-ih istražuju se zdravstveni problema nastali kao posljedice dugoročnoga izlaganja niskim razinama zračenja. Javna zabrinutost je znatno porasla zbog nuklearnih nezgoda posebno onih u Three Mile Islandu i [[Černobil]]u. Nuklearna tehnologija je danas u širokoj upotrebi: nuklearna energija koja se fisijom oslobađa iz jezgri atoma koristi za zagrijavanje vode i pokretanje [[električni generator|električnih generatora]] u [[nuklearna elektrana|nuklearnim elektranama]], npr. Hrvatska dobiva 50% električne energije proizvedene u [[NE Krško|Nuklearnoj elektrani Krško]], u medicinskoj dijagnostici primjenjuje se [[magnetska rezonancija|nuklearna magnetska rezonancija]], [[akcelerator]]i u bolnicama se koriste mijenjanje odabranih jezgri atoma prilikom dobivanja radioaktivnih farmaceutskih pripravaka i td. ==Vanjske poveznice== * [https://tehnika.lzmk.hr/tehnickaenciklopedija/nuklearna_fizika.pdf Nuklearna fizika], ''Tehnička enciklopedija'' [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|LZMK]], 1984. {{Opće grane u fizici}} [[Kategorija:Nuklearna fizika| ]] oqacwje70dvad775i4oynos6hs8dimb 0 280622 7565498 2621807 2026-07-28T13:26:32Z Argo Navis 852 7565498 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Lele (bantu jezik)]], jezik iz [[Demokratska Republika Kongo|Demokrtske Republike Kongo]]. * [[Lele (mokole jezik)]], jezik iz [[gvineja|Gvineje]]. * [[Lele (čadski jezik)]], čadski jezik iz [[Čad]]a. * [[Lele (oceanijski jezik)]], jedan od 22 manuska jezika iz [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]] {{razdvojba}} 59axiftf5r9ofistl8dl2om96ghh3so 0 281498 7565718 7167596 2026-07-28T18:42:49Z Pojmoslovac 51927 s 7565718 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanost | ime = Atomska fizika | slika = Plum pudding atom.svg | veličina = | opis slike = [[Thomsonov model atoma]] ili model pudinga sa šljivama. | znanstvena_grana = | znanstveno_polje = '''[[Fizika]]''' | znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]''' | dodatak = | portal = '''[[Portal:Fizika|Portal o fizici]]''' }} [[datoteka:Rutherford atomic planetary model.svg|mini|desno|250px|[[Rutherfordov model atoma]] ili planetarni model atoma: [[elektron]]i (zeleno) i [[atomska jezgra]] (crveno).]] [[datoteka:Bohr atom model.svg|mini|desno|250px|U pojednostavljenom [[Bohrov model atoma|Bohrovom modelu atoma]] vodika, [[Balmerova serija]] nastaje skokom [[elektron]]a na drugu energetsku razinu (n=2). Prikazana je emisija [[svjetlost]]i. Prijelaz elektrona predstavlja H-alfa, prvu liniju Balmerove serije, [[valna duljina|valne duljine]] 656 [[metar|nm]].]] '''Atomska fizika''' grana je [[fizika|fizike]] koja se bavi proučavanjem [[atom]]a. Izvorno se je atomska fizika bavila [[nuklearna fizika|nuklearnom fizikom]]. == Atomska i molekularna fizika == '''Atomska i molekularna fizika''' je grana fizike koja se bavi istraživanjem strukture [[atom]]a i [[molekula]], njihovih [[energija|energetskih]] stanja i međudjelovanja s ostalim [[čestica]]ma i poljima. Uspješan je primjer primjene [[Kvantna mehanika|kvantne mehanike]]. Važniji su ogranci atomska i molekularna [[spektroskopija]], atomski i molekularni snopovi, atomski, molekularni i elektronski sudari, atomska i molekularna fizika na površinama, [[ionizacija]] i [[fizika plazme]], [[laser]]sko hlađenje i [[atomska stupica|atomske stupice]], [[atomska optika]], [[foton]]ima inducirana [[dinamika]], [[klaster]]i, nelinearna [[optika]] i [[spektroskopija]]. U nas se [[laserska spektroskopija]] razvija u [[Institut za fiziku|Institutu za fiziku]] i [[Institut Ruđer Bošković|Institutu Ruđer Bošković]] u [[Zagreb]]u.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/4480 |title=atomska i molekularna fizika |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2019.}}</ref> == Atomistika == '''Atomistika''' je proučavanje strukture i međudjelovanja [[atom]]a.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/4473 |title=atomistika |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2019.}}</ref> == Istaknuti atomski fizičari == * [[John Dalton]], * [[Joseph von Fraunhofer]], * [[Johannes Rydberg]], * [[Joseph John Thomson]], * [[Lise Meitner]], * [[Ernest Rutherford]], * [[Enrico Fermi]], * [[David Bates]], * [[Niels Bohr]], * [[Marie Curie]], * [[Max Born]], * [[Max Planck]], * [[Clinton Joseph Davisson]], * [[Charlotte Froese Fischer]], * [[Vladimir Fock]], * [[Douglas Hartree]], * [[Ratko Janev]], * [[Sin-Itiro Tomonaga]], * [[Sheldon Lee Glashow]], * [[Harrie Massey|Harrie S. Massey]], * [[Nevill Mott]], * [[M. J. Seaton|Mike Seaton]], * [[John C. Slater]], * [[George Paget Thomson]]. == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Grane fizike]] 2l6rnr3bboitokkvonlhq7c4wfge8r5 0 286334 7565630 7327510 2026-07-28T15:43:48Z Pojmoslovac 51927 s 7565630 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanost | ime = Teorija brojeva | slika = | veličina = | opis slike = | znanstvena_grana = | znanstveno_polje = '''[[Matematika]]''' | znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]''' | dodatak = | portal = }} '''Teorija brojeva''' je grana opće [[matematika|matematike]] koja izučava svojstva [[cijeli broj|cijelih brojeva]]. Nekad se naziva ''kraljicom matematike'' zbog svog temeljnog položaja u matematičkoj znanosti. Jedna aplikacija teorije brojeva je u modernoj [[kriptografija|kriptografiji]]. Teoretičari brojeva proučavaju prim brojeve kao i osobine objekata sačinjenih od cijelih brojeva (npr. [[Racionalni broj|racionalni brojevi]]) ili definira generalizacije cijelih brojeva (npr. algebarski cijeli brojevi). Cijeli brojevi se mogu razmatrati bilo samostalno ili kao rješenja jednadžbi (diofantska geometrija). Pitanja u teoriji brojeva se najbolje mogu shvatiti proučavanjem analitičkih objekata (npr. Riemannove zeta funkcije) koji objašnjavaju osobine cijelih brojeva, prim brojeva ili drugih objekata teorije brojeva u nekom pogledu (analitička teorija brojeva). Također se mogu proučavati i [[Realni broj|realni brojevi]] u odnosu racionalne brojeve npr. koji se aproksimiraju drugima (diofantska aproksimacija). Stariji izraz za teoriju brojeva je aritmetička teorija. Početkom 19. stoljeća, naziv aritmetička teorija je zamijenjen pojmom teorija brojeva (riječ aritmetička se koristi u razgovornom jeziku u značenju elementarnog računa; također se koristi i u drugim značenjima u [[Matematička logika|matematičkoj logici]], kao u Peano aritmetici, računarskoj znanosti, kao i aritmetici plutajuće točke). Korištenje pojma aritmetički u teoriji brojeva je zaostalo u nekim slučajevima do druge polovine 20. stoljeća, jednim dijelom uglavnom kroz francuski uticaj. Općenito, aritmetički pojam se preferira kao pridjev u teoriji brojeva. == Bibliografija == *{{Citiranje knjige |title=Uvod u teoriju brojeva |author=Andrej Dujella |authorlink=Andrej Dujella |year=2008 |url=https://web.math.pmf.unizg.hr/~duje/utb/utblink.pdf |format=PDF |publisher=Prirodoslovno-matematički fakultet |location=Zagreb |access-date=8. travnja 2021. |archive-date=11. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210211013810/https://web.math.pmf.unizg.hr/~duje/utb/utblink.pdf |url-status=bot: unknown }} *{{Citiranje knjige |title=Uvod u teoriju brojeva |author=Ivan Matić |year=2013 |url=https://www.mathos.unios.hr/images/homepages/mirela/UUTB/uvod_u_teoriju_brojeva.pdf |format=PDF |publisher=Sveučilište u Osijeku |location=Osijek |access-date=8. travnja 2021. |archive-date=7. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407155723/https://www.mathos.unios.hr/images/homepages/mirela/UUTB/uvod_u_teoriju_brojeva.pdf |url-status=bot: unknown }} *{{Citiranje knjige |title=Number Theory: A Contemporary Introduction |author=Pete L. Clark |url=http://alpha.math.uga.edu/~pete/4400FULL2018.pdf |format=PDF |language=en |access-date=8. travnja 2021. |archive-date=7. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407160157/http://alpha.math.uga.edu/~pete/4400FULL2018.pdf |url-status=bot: unknown }} *{{Citiranje knjige |title=Elementary number theory : primes, congruences, and secrets |author=William A. Stein |year=2017 |url=https://wstein.org/ent/ent.pdf |format=PDF |language=en |publisher=Springer |location=New York |isbn=978-0-387-85525-7 |access-date=8. travnja 2021. |archive-date=2. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210202050101/https://wstein.org/ent/ent.pdf |url-status=bot: unknown }} *{{Citiranje weba |url=http://www.williamchen-mathematics.info/lndpnfolder/lndpn.html |title=Elementary Number Theory |author=William Chen |work=www.williamchen-mathematics.info |language=en |accessdate=2021-04-08 |archive-date=28. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200628104328/http://www.williamchen-mathematics.info/lndpnfolder/lndpn.html |url-status=bot: unknown }} {{Grane matematike}} {{Mrva}} [[Kategorija:Teorija brojeva| ]] tekd41yw9mkxddt824z3pks0o6tzb8q 0 288845 7565822 7304581 2026-07-29T04:54:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565822 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Škocjanske špilje |slika = SkocjanCaves.JPG |godina = [[1986.]] <small>(10. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii, viii |ugroženost = ne |dossier = 390 |država = {{Z+X|SLO}} |karta = Slovenija |karta-oznaka = Škocjanske jame |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|45|39|44|N|13|59|18|E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Škocjanske jame u Sloveniji }} '''Škocjanske jame''' su sustav [[krš]]kih [[jama]] i [[špilja]] u [[Slovenija|Sloveniji]] koje su jedan od najvećih podzemnih [[klanac]]a u svijetu, s jedinstvenim [[ekosustav]]om te velike povijesne vrijednosti jer su bile naseljene od [[prapovijest]]i. Zbog toga su 1986. godine upisane na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. Nakon stjecanja neovisnosti, slovenske vlasti osnovale su Nacionalni park Škocjanske jame.<ref>[http://www.park-skocjanske-jame.si/eng/caves.shtml Službena stranica Škocjanskih jama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090520070743/http://www.park-skocjanske-jame.si/eng/caves.shtml |date=20. svibnja 2009. }} {{sl icon}} {{eng oznaka}}</ref> [[Slika:Škocjan, Divača - naravni most med Veliko in Malo dolino.jpg|mini|lijevo|<center>Ulaz u Škocjanske jame]] [[Slika:Skocjanske-jame-portal Slovenia.jpg|mini|lijevo|<center>Ulaz iznutra]] [[Slika:Burger SJ Ponvice 01.jpg|mini|lijevo|<center>Terasaste naslage [[Škriljevac|škriljevca]]]] [[Slika:SkocjanskeJame.jpg|mini|<center>Martelova soba]] ==Odlike== Škocjanske jame su dospjele i na popis zaštićenih vodenih područja [[Ramsarska konvencija|Ramsarske konvencije]] 1999. godine jer zajedno s rijekom [[Reka]] čini najveće podzemno vodeno područje u Europi. Rijeka Reka je zapravo [[Vela voda]] koja izvire u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], na južnoj strani [[Snežnik]]a, te kod Velike Doline ([[Škocjan]]) ponire u Škocjanske jame kroz koje teče 34 km te izvire ponovno u [[Italija|Italiji]], blizu [[Monfalcone]]a, gdje se kao rijeka [[Timavo]] ulijeva u [[Jadransko more]]. Ono po čemu su Škocjanske jame jedinstvene od svih svjetskih špilja je upravo golemi kanjon rijeke koji je dug oko 3,5 km, širok od 10 do 60 metara, s najvećom visinom od 140 metara. Na nekim mjestima se širi u ogromne prostorije od kojih je najveća Martelova soba koja ima volumen od 2,2 milijuna m³, najveća u Europi i jedna od najvećih u svijetu. Zanimljivo je da ovaj ogromni podzemni kanjon ima veoma mali riječni ulaz zbog čega razina vode rijeke Reke može porasti za više od 100 metara.<ref>dr. Andrej Kranjc: ''Historical overviue and description of the Caves'' (str. 42.-57.)</ref> Osobito je dojmljivo kako rijeka Reka u vrijeme kišne sezone ponire 160 metara u dubinu kod sela Škocjana. [[Arheologija|Arheološka istraživanja]] su otkrila da su ljudi naseljavali ove špilje od [[Mezolitik]]a, te tijekom [[Neolitik]]a, [[Brončano doba|Brončanog]] i [[Željezno doba|Željeznog doba]], sve do [[Antika|Antike]] i [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]], tj. posljednjih 5,000 godina. Škocjanske jame nisu imale samo lokalnu vrijednost, nego i veliku vjersku vrijednost u prapovijesno doba kada je bilo osobito važno povezivati ovozemaljski s podzemnim, zagrobnim, životom. Također, prva istraživanja krškog krajolika su rađena upravo ovdje u 19. stoljeću, te odavde potječu i termini kao što su "krš" i "dolina", a koji su se uvriježili u [[geologija|geologiji]]. Ovo područje je i dom mnogih rijetkih i ugroženih vrsta [[ptica]] i [[šišmiš]]a, ali i rijetke špiljske životinje (npr. [[Čovječja ribica]]). Zbog neobičnih [[geomorfologija|geomorfoloških]] u mikro[[klima]]tskih uvjeta ovdje se razvio jedinstven [[ekosustav]] u kojemu vidimo mješavinu sredozemnog, pri-sredozemnog, srednjoeuropskog i alpskog geografskog sustava. ==Vidi još == * [[Nacionalni park Gunung Mulu]], [[Malezija]] * [[Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša]] * [[Krške i evaporitne špilje Sjevernih Apenina]], [[Italija]] * [[Južnokineski krš]] * [[Nacionalni park Phong Nha Ke Bang]] i [[Hạ Long (zaljev)|Zaljev Hạ Long]], [[Vijetnam]] ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Škocjan Caves}} *[http://www.park-skocjanske-jame.si/ Park Škocjanske jame, službena stranica] *[http://dheera.net/photos/thumb.php?q=europe/skocjan Fotografije Škocjanskih jama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927032736/http://dheera.net/photos/thumb.php?q=europe%2Fskocjan |date=27. rujna 2007.}} *[http://www.mojaslovenija.si/QTVR/SkocjanskeJame/Uvod.html Škocjanske jame] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160506202740/http://www.mojaslovenija.si/QTVR/SkocjanskeJame/Uvod.html |date=6. svibnja 2016. }} na ''mojaslovenija.si'' {{Hidrografija Slovenije}} {{Svjetska baština u Sloveniji}} [[Kategorija:Reljefni oblici u Sloveniji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Sloveniji]] [[Kategorija:Jame]] [[Kategorija:Krš]] bmm3yzvcplwaijhd2xsgfkrvncweuel 0 289572 7565869 7417731 2026-07-29T10:40:44Z ~2026-42064-78 368079 7565869 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV postaja | Ime = RTL 2 | logo = RTL 2 Logo.svg | width = 150px | Vrsta emitiranja = [[Televizija]] | Pokriveno područje = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] <br/> {{Z|EU}} [[Europa]] (satelit) | Zemlja = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | Sjedište = [[Zagreb]] | Jezik = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] | Vlasnik = RTL Group Central & Eastern Europe GmbH, MONIKA j.d.o.o ima u vlasništvu 23% RTL Hrvatska od 1.12.2017. | Ključne osobe = | Razina = Nacionalna | Početak emitiranja = [[2. siječnja]] [[2011.]] | Prestanak emitiranja = | Raniji nazivi = | Slogan = ''Samo zabava'' | Razlučivost = 1080p | Streaming = [[Voyo|VOYO]] | Website = [https://www.rtl.hr/ rtl.hr] }} '''RTL 2''' je [[hrvatska|hrvatski]] specijalizirani [[televizija|televizijski]] kanal s nacionalnom pokrivenošću i sestrinski kanal [[RTL Televizija|RTL Televizije]], koji je s emitiranjem počeo [[2. siječnja]] [[2011.]] u 18 sati. == Program == {| |valign="top"| === Trenutno === * [[Teorija velikog praska]] * [[Dva i pol muškarca]] * [[Moderna obitelj]] * [[CSI: Miami]] * [[Kontrola bijesa]] * [[Hawaii five-o]] * [[Dr. House]] * [[Inspektor Rex]] * [[Sherlock i Watson]] * [[Pravila igre]] * [[Odgoj za početnike]] * [[Cure bez love]] * [[Zaboravljeni slučaj]] * [[WWE Raw| Raw]] * [[WWE SmackDown| SmackDown Live]] ==== Domaće ==== * [[Večera za 5]] * [[Sudnica]] * [[Krim Tim 2]] * [[Krv nije voda (televizijska serija)|Krv nije voda]] * [[Ruža vjetrova (televizijska serija)|Ruža vjetrova]] ==== Dokumentarni i reality program ==== * [[Moderna čuda]] * [[Zvijezde zalagaonice]] * [[Rat za skladište]] * [[Zalagaonica]] * [[Ratovi oko nekretnina]] * [[Američki skupljači]] ==== Domaći ==== * [[InDizajn s Mirjanom Mikulec]] === Ukinute === ==== Serije ==== * [[Malcolm u sredini]] * [[Dexter]] * [[Žene s broja 13]] * [[Poroci Miamia]] * [[Svi vole Raymonda|Raymond]] * [[Odstrel]] * [[Chuck]] * [[Kuća lutaka]] * [[Pod istim krovom]] * [[Princ iz Bel Aira]] * [[Kralj Queensa]] * [[Sva lica Tare]] * [[Sve što je bitno]] (''Alles was zählt'') * [[Kućanice]] * [[Sutkinja Amy]] * [[Waterloo road]] * [[Gretini dnevnici]] * [[Uvod u anatomiju]] * [[Štiklama do vrha]] * [[Zakon i red]] * [[Vratit će se rode]] * [[Rat u kući]] * [[Face]] * [[ Usred ničega]] * [[Prijatelji]] * [[Zakon i red: Odjel za Žrtve]] ==== Domaće ==== * [[Pervanov dnevnik]] * [[Ne daj se, Nina]] * [[Moja 3 zida]] ==== Sapunice ==== * [[Osveta ljubavi]] * [[Najljepši urok]] * [[Klon (TV serija)|Klon]] * [[Aurora (TV serija)|Aurora]] * [[Vatreno nebo]] *[[Emperatriz]] * Vrata raja ==== Dokumentarni i reality program ==== * [[Paklena kuhinja]] * [[Kraljevi leda]] * [[Muškarci sa sjekirama]] * [[Divlji boravak]] * [[SWAT]] * [[Murjaci uživo]] * [[Veseli mladunci]] * [[Život poslije ljudi]] * [[David Rocco: Dolce vita]] * [[Mayday: Tajna crne kutije]] * [[Lovci na bombe: Afganistan]] * [[Discovery: Jessica]] * [[Discovery: Najdražujuća zemlja]] * [[Neobična gozba]] * [[Kardashians]] * [[Cure iz Jerseyja]] * [[Zvijezde ekstra]] * [[GRIP-Automagazin]] ==== Domaći ==== * [[Mijau, vau!]] * [[Punom parom (TV emisija)|Punom parom]] * [[U dobroj formi s Renatom Sopek]] * [[Policijska patrola]] * [[Koledžicom po svijetu]] * [[Mjenjačnica (TV emisija)|Mjenjačnica]] ==== Show ==== * [[Studio 45]] * [[RTL Hotspot]] * [[Bode,bode jež]] ==== Sport ==== * [[RTL Liga]] * [[Formula 1]] |} {{mrva-mediji}} {{RTL u Hrvatskoj}} {{Televizija u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Hrvatske televizijske postaje]] [[Kategorija:RTL televizija]] nahqagvib5gzwfpuzf5qqn9mbvmdsrj 0 292759 7565508 7123623 2026-07-28T13:29:29Z Argo Navis 852 7565508 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Benedikt Dubrovčanin (svećenik)]] (1663. - 1713.), katolički prezbiter * [[Benedikt Dubrovčanin (ljevar)]] (XV. st.), zvonoljevar<ref>Bezić-Božanić, Nevenka. 1983. [https://hbl.lzmk.hr/clanak/benedikt-dubrovcanin BENEDIKT DUBROVČANIN] hbl.lzmk.hr, ''Hrvatski biografski leksikon'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža.</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{razdvojba}} rpb7ai0k9i1ag20aei8n0wnfrzmq9xa 0 296915 7565561 7306266 2026-07-28T14:04:37Z CyberMB vol2 172176 /* Napomena */ 7565561 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Imsovac |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|BBŽ}} |općina = [[Končanica]] |najbliži grad = |površina = 13 |visina = 132 |z. širina = 45.6031695601228 |z. dužina = 17.0555689930916 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 135 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 43506 Dežanovac |pozivni broj = +385 (0)43 |autooznaka = DA |web = |bilješke = }} '''Imsovac''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu općine [[Končanica]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]]. == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 263 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup07-1996.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 95 obiteljskih kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H02_01_02/h02_01_02_zup07-1996.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Imsovac |p1857=320 |p1869=366 |p1880=480 |p1890=639 |p1900=772 |p1910=835 |p1921=806 |p1931=800 |p1948=692 |p1953=691 |p1961=666 |p1971=497 |p1981=380 |p1991=309 |p2001=263 |p2011=200 |p2021=135 |napomena=Do 1900. iskazivano pod imenom Imsovo Selo, a od 1910. do 1971. pod imenom Imsovci. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} <br /> == Napomena == <references group="Napomena"/> == Povezani članci == * [[NK Imsovac]] == Vanjske poveznice == == Izvori == {{Izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Naselja u sastavu Općine Končanica}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Končanica]] 7vyncl6xuo71m9cgzgkfwp1wf0viabz 0 299008 7565645 7022944 2026-07-28T15:58:22Z Pojmoslovac 51927 s 7565645 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanost | ime = Financijska matematika | slika = NYSE127.jpg | veličina = 290px | opis slike = Trgovanje na [[New York Stock Exchange|njujorškoj burzi]]. | znanstvena_grana = | znanstveno_polje = '''[[Matematika]]''' | znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]''' }} '''Financijska matematika''' grana je primijenjene [[matematika|matematike]] koja se bavi [[financijska tržišta|financijskim tržištima]]. Financijski matematičari pronalaze odgovore na pitanja u financijama (npr. kolika treba biti cijena dionice) koristeći formalni način matematičkih modela pod određenim pretpostavkama. Jedna od najvažnijih pretpostavki je da nema [[arbitraža (ekonomija)|arbitraže]] u financijskim tržištima. Modeli financijske matematike su posebno važni u proračunavanju vrijednosti [[derivat (financije)|derivata]]. ==Povijest== Prvo utjecajno djelo financijske matematike je teorija optimizacije [[portfelj]]a [[Harry Markowitz|Harryja Markowitza]]. Njegova teorija koristi μ-σ² (sredina-varijanca) procjene portfelja da sudi optimalnosti strategije ulaganja. Njegova teorija je izazvala u investorima (na burzama) odmak od pokušavanja identifikacije najbolje pojedinačne dionice za ulaganje, a umjesto toga prevladala je paradigma identificiranja najboljeg portfelja, uzimajući u obzir interakcije između ulaganja (to jest, korelaciju). S vremenom, modeli financijske matematike su postali više sofisticirani. ==Bibliografija== * Alemka Šegota, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/4717/39963/www.efri.uniri.hr/dokumenti/A_Segota-Financijska_matematika.pdf ''Financijska matematika''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210901212258/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/4717/39963/www.efri.uniri.hr/dokumenti/A_Segota-Financijska_matematika.pdf |date=1. rujna 2021. }}, Ekonomski fakultet [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilišta u Rijeci]], Rijeka, 2012., ISBN 9789537813123 ==Povezani članci== * [[Ekonomska matematika]] * [[Gospodarska matematika]] * [[Poslovna matematika]] {{Mrva-mat}} [[Kategorija:Matematika]] [[Kategorija:Financije]] li7ytr670sz44nd8038181u3pfthcym 0 299897 7565704 6374405 2026-07-28T18:01:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565704 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Čestereg | ime_genitiv = | izvorno_ime = Честерег | slika_panorama =Cestereg-church_1920.jpg | veličina_slike =250px | opis_slike = Stara katolička crkva svetog Ivana Nepomuka (1880) | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Srbija | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 45 | širina-minute = 33 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 20 | dužina-minute = 31 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Srbija]] | lokacija1_ime = Pokrajina | lokacija1_info = [[Vojvodina]] | lokacija2_ime = [[Okruzi Srbije|Okrug]] | lokacija2_info = [[Srednjobanatski okrug]] | lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine|Općina]] | lokacija3_info = [[Žitište (općina)|Žitište]] | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 12,2 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 83 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2002. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime =Naselje | stanovništvo_prazno2 = 1.391 | stanovništvo_gustoća_prazno2 =114 st./km² | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 23215 | pozivni_broj = 023 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = Registarska oznaka | prazno_info = ZR | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke = }} '''Čestereg''' ([[Ćirilica|ćirilično]]: ''Честерег'', [[mađarski]]: ''Csősztelek'', [[njemački]]: ''Tschesterek, Neuhatzfeld'') je naselje u [[Banat]]u u [[Vojvodina|Vojvodini]] u sastavu općine [[Žitište (općina)|Žitište]]. ==Stanovništvo== [[File:Čestereg, market place.jpg|thumb|left|Tržnica u Česteregu. Ovdje se do 1948 godine nalazila katolička crkva.]] Do [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]] u Česteregu većinu stanovništva su činili Nijemci, koji su poslije rata iseljeni, a u njihove kuće su većinom kolonizirani Srbi iz okolice [[Skender Vakuf]]a, ali i 29 hrvatskih obitelji iz Općina Skender Vakuf i [[Kotor Varoš]]. Prema popisu iz 2002. godine u selu je živjelo 15 Hrvata, ali je procjena da ih ima više, ali se većina nacionalna ne izjašnjava ili se izjašnjava po regionalnoj ili jugoslovenskoj pripadnosti. U selu je, po popisu iz 2002. godine, živjelo 58 rimokatolika. U naselju Čestereg živi 1.391 stanovnika, od toga 1.128 punoljetna stanovnika, prosječna starost stanovništva iznosi 41,8 godina (40,0 kod muškaraca i 43,4 kod žena). U naselju ima 511 domaćinstava, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 2,72.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.statserb.sr.gov.yu/ |title=Republički zavod za statistikuSrbije |journal= |access-date=26. ožujka 2011. |archive-date=2. ožujka 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080302012101/http://www.statserb.sr.gov.yu/ |url-status=dead }}</ref> {| align=right class="wikitable" |colspan=3| '''Etnički sastav 2002.'''<ref>2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, [http://www.statserb.sr.gov.yu/ Republički zavod za statistiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080302012101/http://www.statserb.sr.gov.yu/ |date=2. ožujka 2008. }}, Beograd, veljača 2003, {{ISBN|86-84433-00-9}}</ref> |- |'''Narod''' |'''Stanovnika''' | '''%''' |- |[[Srbi]] |1.294 |93,02% |- |[[Romi]] |27 |1,94% |- |[[Hrvati u Vojvodini|Hrvati]] |15 |1,07% |- |[[Jugoslaveni]] |14 |1,00% |- |[[Mađari u Vojvodini|Mađari]] |11 |0,79% |- |[[Makedonci u Vojvodini|Makedonci]] |2 |0,14% |- |[[Crnogorci u Vojvodini|Crnogorci]] |2 |0,14% |- |[[Slovenci]] |1 |0,07% |- |nepoznato |6 |0,43% |} <ref>1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, {{ISBN|86-84433-14-9}}</ref> {{Kretanje broja stanovnika |naslov = |dimx = 380 |dimy = 380 |stanmax = 2296 |crta1 = 500 |crta2 = 250 |a1 = 1948 |a2 = 1953 |a3 = 1961 |a4 = 1971 |a5 = 1981 |a6 = 1991 |a7 = 2001 |p1 = 2296 |p2 = 2248 |p3 = 2101 |p4 = 1766 |p5 = 1581 |p6 = 1465 |p7 = 1391 |izvor = }} ==Izvor== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Cestereg.html Karte, položaj, zemljopisni podaci o naselju] * [http://www.cestereg.rs/ Prezentacija sela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110912034222/http://www.cestereg.rs/ |date=12. rujna 2011. }} *[http://www.cestereg.rs/Ostale%20strane/Cestereg%20nekad.htm Čestereg nekada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130930172550/http://www.cestereg.rs/Ostale%20strane/Cestereg%20nekad.htm |date=30. rujna 2013. }} {{Naselja u sastavu Općine Žitište}} [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] [[Kategorija:Banat]] [[Kategorija:Općina Žitište]] kvzej98564imxng8bz9vz3ofkkfzfcd 0 303195 7565706 7316838 2026-07-28T18:05:33Z Cinemaco 230526 /* Život */ 7565706 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Vilim Srećko Feller | slika = | veličina = 125px | opis_slike = | rodno_ime = Vilibald Srećko Feller | pseudonim = | rođenje = [[7. srpnja]] [[1906.]] | smrt = [[14. siječnja]] [[1970.]] | uzrok_smrti = | posljednje_počivalište = | prebivalište = | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | etnicitet = [[Židovi u Hrvatskoj|Židov]] | državljanstvo = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | poznat_po = | obrazovanje = | poslodavac = | zanimanje = [[matematičar]] | godine_rada = | plaća = | bogatstvo = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | stranka = | odbori = | vjera = [[Katoličanstvo|Katolik]] | visina = | supruga = | suprug = | partner = | djeca = | roditelji = [[Eugen Viktor Feller]]<br>Ida Oehmichen-Feller | rođaci = David Feller<br><small>(djed)</small><br>Elizabeta Holzer-Feller<br><small>(baka)</small><br> | web = | potpis = | napomena = }} [[Datoteka:Feller sig.jpg|mini|250px|Fellerov potpis]] '''Vilim Srećko Feller''', (rodno ime: '''''Vilibald Srećko Feller'''''; [[engleski]]: '''''William 'Willy' Feller'''''; [[Zagreb]], [[7. srpnja]] [[1906.]] – [[New York]], [[14. siječnja]] [[1970.]]) bio je [[hrvat]]ski matematičar na području [[Teorija vjerojatnosti|teorije vjerojatnosti]]. Smatra se jednim od osnivača teorije vjerojatnosti kao znanstvene discipline.<ref>https://www.alumni.fer.hr/?q=node/6057</ref> == Život == Vilim Srećko Feller rodio se 1906. u [[Zagreb]]u u katoličkoj obitelji. Fellerova majka bila je Hrvatica Ida Oemichen-Perc iz [[Austrija|Austrije]], a otac [[Eugen Viktor Feller]] [[Židovi u Hrvatskoj|židovskog]] podrijetla,<ref name="žz">Snješka Knežević, 2011, str. 68</ref><ref name="mz">[[Jura Gašparac]]: ''Mala škola antikvarijata: "Els-fluid" i Eugen Viktor Feller''; Časopis: Zagreb, moj grad; Ožujak 2008., godina II, br. 11; pp. 23&ndash;24.</ref> bio je liječnik u [[Donja Stubica|Donjoj Stubici]], doselivši u Hrvatsku iz [[Poljska|Poljske]].<ref name="mz"/> Svoj studij na području matematike započeo je na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]]. Od 1925. godine studij nastavlja u inozemstvu, točnije u [[Njemačka|njemačkom]] gradu [[Göttingen]]u. Glavni docenti postali su mu David Hilbert i Richard Courant. Promovirao je 1926, te 1928. postaje docent na sveučilištu grada [[Kiel]]a. U tom razdoblju, u Njemačkoj se širi [[Nacionalsocijalizam|nacistička]] ideologija koju Feller odbacuje, te biva prinuđen napustiti Njemačku i otići u [[Danska|Dansku]]. Povremeno je također živio u Švedskoj gdje je upoznao svoju suprugu. 1939. godine emigrira sa svojom suprugom Clarom Mary Nielsen u [[SAD]]. Dolaskom u SAD, Feller počinje predavati na sveučilištu Brown, te od 1944. na sveučilištu Columbia. Istodobno prihvaća američko državljanstvo, a od 1950. preuzima obvezu docenta na sveučilištu u Princetonu. O svom znanstvenom radu na području matematike, Feller izdaje mnogobrojne knjige s različitim temama. Mnogi [[Teorem]]i iz [[Teorija vjerojatnosti|teorije vjerojatnosti]] nose njegovo ime. U SAD postaje član ''Royal Statistical Society'' i predsjednik ''Institute of Mathematical Statistics''. Također je bio član [[American Academy of Arts and Sciences]] i [[National Academy of Recording Arts and Sciences]]. Feller za svoj životni rad 1959. godine dobiva odlikovanje [[National Medal of Science]]. Vilim Srećko Feller je umro 14. siječnja 1970. u [[New York]]u. == Literatura == ''An introduction to probability theory and its applications Wiley, New York 1950'' == Izvori== {{izvori}} == Literatura == * {{Citiranje knjige |last=Snješka Knežević |first=Aleksander Laslo |title=Židovski Zagreb |year=2011 |publisher=AGM, Židovska općina Zagreb |location=Zagreb |isbn=978-953-174-393-8}} == Vanjske poveznice == * [http://www.croatianhistory.net/etf/feller.html#eugen Životopis] {{GLAVNIRASPORED:Feller, Vilim Srećko}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatski matematičari]] [[Kategorija:Hrvati u SAD-u‎]] 0vgimm8bkvsd6q5o6q4278kzokt6wxb 0 305520 7565552 7017643 2026-07-28T13:59:54Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Trenje|Trenje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565552 wikitext text/x-wiki [[Slika:Bow Cello.jpg|mini|lijevo|65px|Gudalo kojim se svira violončelo]] '''Gudalo''' je drveni štap sa strunama i žabicom (na štapu je napeta struna) pomoću kojeg se sviraju svi gudački instrumenti, povlačenjem preko žica na [[kontrabas]]u, [[violina|violini]], [[violončelo|violončelu]] i [[viola|violi]]. Strune na gudalu se podmazuje [[kolofonij|kolofonijem]]. Kolofonij je vrsta smole koja stvara prah i prenosi ga na gudalo, tako da ono ne proklizava i ima ljepši zvuk. == Konstrukcija gudala == [[Slika:Violin bow parts.jpg|mini|dijelovi gudala]] Gudalo se sastoji od tri elementa: vrha, sredine i početka kod žabice. == Tehnike sviranja bez gudala == Na gudačkim instrumentima postoje tehnike kojima se ne svira gudalom, npr. [[pizzicato]] je tehnika kojom se okidaju žice na violini i pri čemu se ne koristi gudalo. [[Kategorija:Gudačka glazbala]] [[Kategorija:Trenje]] ju5h1d3c1frf944v60w4x3lbjc3pe05 7565555 7565552 2026-07-28T14:01:22Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Trenje|Trenje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565555 wikitext text/x-wiki [[Slika:Bow Cello.jpg|mini|lijevo|65px|Gudalo kojim se svira violončelo]] '''Gudalo''' je drveni štap sa strunama i žabicom (na štapu je napeta struna) pomoću kojeg se sviraju svi gudački instrumenti, povlačenjem preko žica na [[kontrabas]]u, [[violina|violini]], [[violončelo|violončelu]] i [[viola|violi]]. Strune na gudalu se podmazuje [[kolofonij|kolofonijem]]. Kolofonij je vrsta smole koja stvara prah i prenosi ga na gudalo, tako da ono ne proklizava i ima ljepši zvuk. == Konstrukcija gudala == [[Slika:Violin bow parts.jpg|mini|dijelovi gudala]] Gudalo se sastoji od tri elementa: vrha, sredine i početka kod žabice. == Tehnike sviranja bez gudala == Na gudačkim instrumentima postoje tehnike kojima se ne svira gudalom, npr. [[pizzicato]] je tehnika kojom se okidaju žice na violini i pri čemu se ne koristi gudalo. [[Kategorija:Gudačka glazbala]] jrkruho6482mo8ahoiwvsynwyftfdu4 0 310465 7565546 7484805 2026-07-28T13:53:49Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Tribologija|Tribologija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565546 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Procjenjivanje hrapavosti povrsine.jpg|mini|desno|400px|Procjenjivanje hrapavosti površine]] [[Datoteka:Stupnjevi hrapavosti.jpg|mini|desno|400px|Stupnjevi i razredi hrapavosti površina]] '''Hrapavost površine''' je u općem smislu mikrogeometrijska nepravilnost površine, koja nastaje tijekom postupaka obrade ili drugih utjecaja. Hrapavost površine u određenim slučajevima bitno utječe na radna svojstva [[strojevi|strojnih]] dijelova, posebno na mjestima međusobnog spoja pojedinih elemenata ([[trenje]], zračnost, podmazivanje). Općenito, strojni dijelovi s manjom hrapavošću imaju veću [[dinamika|dinamičku]] [[čvrstoća|čvrstoću]], veću otpornost na [[Korozija|koroziju]], veću sposobnost nalijeganja, bolje prenose [[toplina|toplinu]] itd. Kako je postizanje niskog stupnja hrapavosti uvijek povezano s duljim i skupljim postupcima obrade, ono ima za posljedicu povećanje cijene strojnog dijela.<ref>[http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120131031429/http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf |date=31. siječnja 2012. }} "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref> Veličina hrapavosti obično se mjeri obzirom na srednju referentnu crtu profila neravnine ''m'', koja dijeli profil tako, da je unutar mjerne duljine l veličina svih kvadrata odstupanja profila od te crte najmanja. Mjerna duljina ''l'' ovisna je o vrsti i kvaliteti obrade, te o metodi mjerenja. Parametri hrapavosti određeni su standardom DIN 4762, a neki od njih i starijim standardima HRN M.A1.020 i 021 i DIN 4768.<ref>[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170228170156/http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf |date=28. veljače 2017. }} "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref> ==Parametri hrapavosti površine== Za procjenjivanje hrapavosti površine u strojarskoj praksi najčešće se upotrebljava '''srednje aritmetičko odstupanje profila''' ''R_a'', koje je jednako srednjoj aritmetičkoj vrijednosti apsolutnih vrijednosti visine profila neravnina na mjernoj duljini ''l''. <math>R_a = \frac{1}{n} \sum_{i=1}^{n} \left | y_i \right |</math> gdje je: ''R_a'' [μm] – srednje aritmetičko odstupanje profila, ''l'' [μm] – mjerna duljina hrapavosti površine, ''y(x)'', ''yi [μm]'' – visina profila hrapavosti s obzirom na srednju referentnu crtu, ''n'' – broj točaka procjenjivanja visine profila uzduž mjerne duljine Kao parametar hrapavosti često se upotrebljava '''srednja visina neravnina''' ''R_z'', koja je jednaka zbroju aritmetičke sredine apsolutnih vrijednosti visine pet najviših vrhova i aritmetičke sredine apsolutnih vrijednosti pet najvećih dubina udolina na mjernoj duljini ''l''. <math>R_z = \sqrt{ \frac{1}{n} \sum_{i=1}^{n} y_i^2 }</math> gdje je: ''R_z'' [μm] – srednja visina neravnina, ''yi'' [μm] – visina i-tog najvišeg vrha, ''n'' – broj točaka procjenjivanja visine profila uzduž mjerne duljine. Približno vrijedi R_z ~ 4 R_a. Važan parametar hrapavosti jest i '''najveća visina profila''' ''R_y'', koja je definirana kao udaljenost između dva pravca paralelna sa srednjom linijom profila, povučena tako da u granicama mjerne duljine dodiruju najvišu, odnosno najnižu točku profila. Ovaj parametar jednak je parametru R_max (najveća visina neravnina) definiranom HRN standardom. Približno je R_max = 6,4 R_a. Prema standardu HRN M.A0.065 i DIN ISO 1302, hrapavosti tehničkih površina su podijeljene u 12 stupnjeva, ovisno o najvećoj vrijednosti srednjeg aritmetičkog odstupanja R_a (tabela). U istoj su tabeli, radi mogućnosti usporedbe, navedeni i razredi hrapavosti, koji se još mogu naći u starijoj literaturi i crtežima.<ref>"Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2010.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Strojarstvo]] [[Kategorija:Tribologija]] h24t79rgma8ogt7a02mrntcbclfdly6 0 310530 7565550 7484850 2026-07-28T13:57:55Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Površine]]; +[[Kategorija:Tribologija]]; ±[[Kategorija:Strojarstvo]]→[[Kategorija:Obrada metala]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565550 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Procjenjivanje hrapavosti povrsine.jpg|mini|desno|350px|Procjenjivanje hrapavosti površine]] [[Datoteka:Oznacavanje hrapavosti povrsina.jpg|mini|desno|350px|Označavanje hrapavosti površine]] [[Datoteka:Stupnjevi hrapavosti.jpg|mini|desno|350px|Stupnjevi i razredi hrapavosti površina]] [[Datoteka:Mechanical filtering of surface finish trace.svg|mini|desno|350px|Način kako profilometar radi]] '''Tolerancija hrapavosti površine''' obično se mjeri obzirom na srednju referentnu crtu profila neravnine ''m'', koja dijeli profil tako, da je unutar mjerne [[Duljina|duljine]] l veličina svih [[Kvadratna jednadžba|kvadrata]] odstupanja profila od te crte najmanja. Mjerna duljina l ovisna je o vrsti i kvaliteti obrade, te o metodi mjerenja. Parametri hrapavosti određeni su standardom DIN 4762, a neki od njih i starijim standardima HRN M.A1.020 i 021 i DIN 4768.<ref>[http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120131031429/http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf |date=31. siječnja 2012. }} "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref> ==Hrapavost površine== [[Hrapavost površine]] je u općem smislu mikrogeometrijska nepravilnost površine, koja nastaje tijekom postupaka obrade ili drugih utjecaja. Hrapavost površine u određenim slučajevima bitno utječe na radna svojstva strojnih dijelova, posebno na mjestima međusobnog spoja pojedinih elemenata ([[trenje]], zračnost, podmazivanje). Općenito, [[strojevi|strojni]] dijelovi s manjom hrapavošću imaju veću [[dinamika|dinamičku]] [[čvrstoća|čvrstoću]], veću otpornost na [[korozija|koroziju]], veću sposobnost nalijeganja, bolje prenose [[toplina|toplinu]] itd. Kako je postizanje niskog stupnja hrapavosti uvijek povezano s duljim i skupljim postupcima obrade, ono ima za posljedicu povećanje cijene strojnog dijela.<ref>[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170228170156/http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf |date=28. veljače 2017. }} "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref> Za procjenjivanje hrapavosti površine u strojarskoj praksi najčešće se upotrebljava srednje aritmetičko odstupanje profila ''R_a'', koje je jednako srednjoj aritmetičkoj vrijednosti apsolutnih vrijednosti visine profila neravnina na mjernoj duljini ''l''. <math>R_a = \frac{1}{n} \sum_{i=1}^{n} \left | y_i \right |</math> gdje je: ''R_a'' [μm] – srednje aritmetičko odstupanje profila, ''l'' [μm] – mjerna duljina hrapavosti površine, ''y(x)'', ''yi [μm]'' – visina profila hrapavosti s obzirom na srednju referentnu crtu, ''n'' – broj točaka procjenjivanja visine profila uzduž mjerne duljine Kao parametar hrapavosti često se upotrebljava '''srednja visina neravnina''' ''R_z'', koja je jednaka zbroju aritmetičke sredine apsolutnih vrijednosti visine pet najviših vrhova i aritmetičke sredine apsolutnih vrijednosti pet najvećih dubina udolina na mjernoj duljini ''l''. <math>R_z = \sqrt{ \frac{1}{n} \sum_{i=1}^{n} y_i^2 }</math> gdje je: ''R_z'' [μm] – srednja visina neravnina, ''yi'' [μm] – visina i-tog najvišeg vrha, ''n'' – broj točaka procjenjivanja visine profila uzduž mjerne duljine. Približno vrijedi R_z ~ 4 R_a. Važan parametar hrapavosti jest i '''najveća visina profila''' ''R_y'', koja je definirana kao udaljenost između dva pravca paralelna sa srednjom linijom profila, povučena tako da u granicama mjerne duljine dodiruju najvišu, odnosno najnižu točku profila. Ovaj parametar jednak je parametru R_max (najveća visina neravnina) definiranom HRN standardom. Približno je R_max = 6,4 R_a. Prema standardu HRN M.A0.065 i DIN ISO 1302, hrapavosti tehničkih površina su podijeljene u 12 stupnjeva, ovisno o najvećoj vrijednosti srednjeg aritmetičkog odstupanja R_a (tabela). U istoj su tabeli, radi mogućnosti usporedbe, navedeni i razredi hrapavosti, koji se još mogu naći u starijoj literaturi i crtežima.<ref>"Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2010.</ref> ==Mjerenje hrapavosti površina== Hrapavost površine se može [[Mjeriteljstvo|mjeriti]] usporednom metodom ili direktnom metodom. Usporedna metoda se vrši kada se ispitivana površina uspoređuje se s uzorkom ili etalonom čija hrapavost je poznata, pa se tom prilikom koriste različiti komparativni [[mikroskop]]i. Direktna metoda može biti beskontaktna ili kontaktna metoda (profilometri i profilografi). Uređaji za mjerenje hrapavosti su: *Profilometri mjere parametre hrapavosti. *Profilografi crtaju profile kontroliranih površina. *Profilograf-profilmetri su kombinacija prije navedena dva uređaja Najčešća korištena kontaktna metoda mjerenja hrapavosti je pomoću [[dijamant]]ne igle koja se giba po tretiranoj površini u jednom prolazu. Radi na [[Električni induktivitet|induktivnom]] principu tj. generiranju induktivne struje i time formiranju električnog signala koji se dalje pojačava i kao izlaz imamo ispis profila i vrijednosti parametara hrapavosti kao i digitalni ispis na ekranu. ==Označavanje hrapavosti površine== Označavanje hrapavosti površine se vrši prema standardu [[HRN]] M.A0.065 i DIN ISO 1302. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Obrada metala]] [[Kategorija:Površine]] [[Kategorija:Tribologija]] j6h57x2co2714wpmkbf7kwd7d24pahe 0 312173 7565496 6630320 2026-07-28T13:26:04Z Argo Navis 852 7565496 wikitext text/x-wiki {{mz}} Pokrajina podijeljena između [[Belgija|Belgije]] i [[Nizozemska|Nizozemske]] kao posljedica [[Londonski sporazum (1839.)|Londonskog sporazuma]]. * [[Pokrajina Limburg (1815.–1839.)]], bivša pokrajina [[Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemske|Ujedinjenog Kraljevstva Nizozemske]] * [[Limburg (Nizozemska)]], pokrajina u južnom dijelu Nizozemske * [[Limburg (Belgija)]], pokrajina u [[Flandrija|Flamanskoj regiji]] u Belgiji Povijesna područja na teritoriju današnje Nizozemske i Belgije * Srednjovjekovno [[Vojvodstvo Limburg]] (1065. – 1794.), dio [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] * Novo [[Vojvodstvo Limburg (1839. – 1867.)]] (1839. – 1867.), dio [[Njemačka konfederacija|Njemačke konfederacije]] Mjesta u Njemačkoj: * Bivša [[Hagen-Hohenlimburg|Grofovija Limburg]] * Limburg an der Lenne, sada zvan [[Hagen-Hohenlimburg]], bivši grad * [[Limburg an der Lahn]], grad * Limburg, dvorac u [[Sasbach am Kaiserstuhl]]u * [[Opatija Limburg]], blizu Bad Dürkheima Ostalo: U drugačijoj ortografiji ''Limbourg'' može označavati: * [[Limbourg]], grad u [[Liège (pokrajina)|pokrajini Liège]], [[Valonija]], [[Belgija]], po kojem je cijela regija Limburg dobila ime * [[Braća Limbourg]], [[Flandrija|flamanski]] [[Minijatura (slikarstvo)|minijaturisti]] s kraja 14. st. i početka 15. st. {{razdvojba}} 60xbimi3tqtvqhb7hge3d40p05dcika 0 314524 7565543 7514582 2026-07-28T13:52:18Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Tribologija|Tribologija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565543 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Four-point-contact-bearing din628 type-qj 120-ex.png|mini|desno|250px|Presjek kroz poprečni [[kuglični ležaj]], gdje se dodir ostvaruje u 4 točke.]] [[datoteka:BallBearing.gif|mini|desno|250px|Prikaz rada [[kuglični ležaj|kugličnog ležaja]].]] [[datoteka:Pillow-block-bearing.jpg|mini|desno|250px|Poprečni dvodijelni klizni ležaj kao kompletan sklop [[stroj]]a ili naprave.]] [[datoteka:Hydrodynamic lubrication attitude angle.svg|mini|desno|250px|Jednostavni poprečni [[klizni ležaj]] s rukavcem (unutra) i blazinicom (vanjski dio) kružnog oblika, nastaje samo jedna klizna površina sa svojim "uljnim klinom" koji osigurava hidrodinamičko [[podmazivanje]].]] [[datoteka:Angular-contact-ball-bearing single-row din628 type-b 120.png|mini|desno|250px|Jednostavni [[kuglični ležaj]].]] [[datoteka:Ball bearing self aligning.gif|mini|desno|250px|Samopodesivi kuglični ležaj.]] [[datoteka:Cylindrical-roller-bearing din5412-t1 type-n ex.png|mini|desno|250px|Valjkasti ležaj.]] [[datoteka:Tapered-roller-bearing din720 120.png|mini|desno|250px|Stožasti ili konični ležaj.]] [[datoteka:Needle bearing.jpg|mini|desno|250px|Igličasti ležaj.]] [[datoteka:Thrust-cylindrical-roller-bearing din722 120-ex.png|mini|desno|250px|Aksijalni valjkasti ležaj.]] [[Datoteka:Magnetic Mirroring.jpg|mini|desno|250px|Magnetno ogledalo je osnovni način rada elektrodinamičkog [[Magnetni ležaj|magnetnog ležaja]].]] [[datoteka:Radial-deep-groove-ball-bearing din625-t1 2rs 120.png|mini|desno|250px|Jednostavni kuglični ležajevi s kavezom.]] [[datoteka:Tapered steering head bearings.jpg|mini|desno|250px|Stožasti ili konični ležaji.]] [[datoteka:Luftlagerung einer Hochfrequenz-Spindel für das Leiterplattenbohren.jpg|mini|250px|desno|Visokookretno vreteno sa [[Zračni ležaj|zračnim ležajem]].]] [[datoteka:Watch jewel bearing and capstone.svg|mini|desno|300px|[[Šiljasti ležaj]] s ravnom dodirnom površinom s dodatnim usredišćivanjem (centriranjem) osi šiljastoga rukavca i ležaja.]] {{dz}} '''Ležaj''', u [[strojarstvo|strojarstvu]], je [[strojni dio]] koji služi za nošenje, vođenje ili oslanjanje pokretnih dijelova (na primjer [[osovina|osovine]], [[vratilo|vratila]], njihajne [[poluga|poluge]], [[kotač]]a i slično) na mirujuće dijelove (na primjer postolja, kućišta i slično). Uz prenošenje [[sila]] s jednog strojnog dijela na drugi, osnovna mu je zadaća smanjivanje [[trenje|trenja]] između njih. Prema smjeru djelovanja sila, ležaj može biti poprečni i uzdužni: * poprečni ili radijalni ležaj prenosi isključivo sile okomite na [[os]] ležaja, a * uzdužni ili aksijalni ležaj preuzima one sile koje djeluju u smjeru njegove osi. Postoji i kombinirani, radijalno-aksijalni ležaj. Prema načinu rada ležajevi se dijele na: * [[klizni ležaj|klizne ležajeve]] i * [[valjni ležaj|kotrljajuće ili valjne ležajeve]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/36312 |title=ležaj |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2019.}}</ref> Ispravan rad ležajeva je često od presudnog značenja za ispravan rad i vijek trajanja [[stroj]]eva i [[naprava]] u koje su ugrađeni. Zbog toga je vrlo važno odabrati najprikladniju vrstu, odabrane ležajeve pravilno proračunati, te uzeti u obzir upute za njihovu ugradnju u [[Konstrukcijsko strojarstvo|konstrukcijski]] sklop stroja ili naprave. Pri tome se moraju uzimati u obzir brojni čimbenici, kao što su [[promjer]] osovine ili vratila, način opterećenja, brzina vrtnje ([[broj okretaja]]), zahtijevani životni vijek, uvjeti rada ([[temperatura]], prašnjava okolina), i tako dalje.<ref>[http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120131031429/http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf |date=31. siječnja 2012. }} "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref> == Povijest == Klizni ležajevi ušli su u upotrebu pronalaskom [[kotač]]a, dakle davno prije nove ere, a danas je to strojni dio koji nas prati na svakom koraku: od ručnog [[Sat (instrument)|sata]] (promjeri od 0,3 do 0,6&nbsp;mm, opterećenja od nekoliko [[njutn|mN]]) do ogromnih kliznih ležajeva valjaoničkih stanova (promjeri preko 1000 [[metar|mm]], opterećenja preko 40&nbsp;kN). Između dijelova u relativnom gibanju nalazi se tanki sloj ulja ili uljni film, debljine reda veličine 2 do 50 μm. Valjni ležaj patentirao je [[Wales|velški]] [[izumitelj]] Philip Vaughan 1794., a prvi je primijenio u [[Francuska|Francuskoj]] Jules Suriray 1869., na pedalima za [[bicikl]]. Kod njih se između dijelova u relativnom gibanju (unutrašnjeg prstena vezanog za osovinu i vanjskog prstena vezanog za kućište) nalaze valjna tijela promjera reda veličine 2 do 50&nbsp;mm. == Vrste ležajeva == Prema načinu rada ležajevi se dijele na [[klizni ležaj|klizne ležajeve]] i [[valjni ležaj|kotrljajuće ili valjne ležajeve]]. Prema smjeru djelovanja sila, ležaj može biti poprečni i uzdužni. === Klizni ležaj === {{Glavni|Klizni ležaj}} '''Klizni ležaj''' omogućuje vođenje pokretnih strojnih dijelova (osovine, vratila) i prijenos opterećenja s rukavca osovine ili vratila na blazinicu ležaja. Klizne površine podmazane su [[Ulja|uljem]], a rjeđe [[Masti|mašću]] ili krutim sredstvima za podmazivanje. Prema djelovanju opterećenja razlikuju se radijalni i aksijalni klizni ležajevi. Postoje još i klizni ležajevi za vođenje koji služe samo za vođenje osovine ili vratila, a ne prenose nikakva vanjska opterećenja.<ref>[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170228170156/http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf |date=28. veljače 2017. }} "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref> U kliznom ležaju, ležajni dio osovine ili vratila (čep ili rukavac) oslanja se na glatku, izdašno podmazivanu cilindričnu plohu. Ona je redovito izrađena od materijala mekšeg od materijala čepa; smještena je u kućištu, a naziva se blazinica. Klizni ležaj izrađuje se kao zatvoreni (očni), s jednodijelnom blazinicom, ili kao otvoreni, s dvodijelnom blazinicom. Samoprilagodljivi ležaj ima blazinicu vezanu s kućištem preko kuglaste površine, pa se os ležaja može prilagoditi položaju osi vratila ili osovine. Blazinice se najčešće izrađuju od [[Bijeli metal|bijele kovine]] (slitina kositra, bakra, olova i antimona), bronce ili od sinteriranih metala, a u posebnim slučajevima od plastike, gume, drva i drugih materijala. Za podmazivanje redovito služi [[Mineralna ulja|mineralno ili sintetsko ulje]], a kod gumenih blazinica voda. Prednost je kliznoga ležaja bešuman rad, dobro amortiziranje udaraca, manja osjetljivost na nečistoće, veća tolerancija pri izradbi i lakši popravci. ==== Način rada i podmazivanje kliznih ležajeva ==== Osnovna namjena podmazivanja kliznih ležajeva jest smanjenje [[trenje|trenja]] i time smanjenje gubitaka [[snaga|snage]], smanjenje trošenja i time povećanje vijeka trajanja ležaja, te smanjenje zagrijavanja i time sprečavanje zaribavanja ležajeva. Ova tri cilja ostvaruju se dobrim [[podmazivanje]]m, pri kojem su površina rukavca i blazinice ležaja razdvojene tankim slojem ulja (uljnim filmom), u kojem vlada tekuće trenje. Prema tome, kod idealnog kliznog ležaja nema trošenja. Dobri ležajevi mogu pod povoljnim okolnostima raditi bez vidljivog trošenja, s praktički neograničenom trajnosti. To je posljedica razvoja [[Tribologija|tribologije]] – znanosti o trenju, trošenju i podmazivanju. Za postizanje tekućeg trenja potrebno je u sloju maziva osigurati [[tlak]] koji omogućava ravnotežno stanje s vanjskim opterećenjem ležaja. Ovo se postiže hidrostatičkim ili hidrodinamičkim načinom podmazivanja. === Kotrljajući ili valjni ležaj === {{Glavni|Valjni ležaj}} '''Valjni ležaj''' omogućuje, slično kao i klizni ležaj, vođenje pokretnih [[strojni dio|strojnih dijelova]], umetnutih u odgovarajuće kućište. Sastavljeni su od unutarnjeg i vanjskog prstena (ili ploče kod aksijalnih ležajeva), između kojih se u odgovarajuće oblikovanom kavezu vrte valjna tijela. Među valjnim tijelima prevladava [[trenje]] valjanja. Valjni ležajevi mogu istovremeno prenositi poprečno i uzdužno opterećenje, samo poprečno ili samo uzdužno opterećenje. Obzirom na opterećenje koje prevladava razlikuju se poprečni i uzdužni valjni ležajevi. Kotrljajući ili valjni ležaj ima između osovine i tijela ležaja umetnut niz valjnih tijela (na primjer valjaka ili kuglica), koja se za vrijeme rada kotrljaju. Ta su tijela obično smještena između dva prstena, jednoga navučenog na osovinu, a drugog utisnutog u kućište stroja. Kako bi se spriječilo trenje među valjnim tijelima, poseban držač (kavez) osigurava među njima stalni razmak. Prema rasporedu valjnih tijela ležajevi mogu biti jednoredni i dvoredni, a prema obliku kuglični, valjkasti, igličasti, bačvasti i stožasti. Podmazuju se najčešće [[Maziva mast|mašću]], ali i uljem ako su na takvu mjestu gdje je moguće osigurati dotok čistog ulja. Mogu se izvesti kao uzdužni, poprečni ili uzdužno-poprečni. Obično su od metala, a u novije se doba dijelovi valjnih ležaja izrađuju i od keramičkih materijala. Kotrljajući ležajevi danas su u najširoj upotrebi, a u odnosu na klizne ležajeve njihove su prednosti: manji gubitci zbog trenja (koeficijent trenja kotrljanja znatno je manji od koeficijenta trenja klizanja), lakše održavanje i nadzor, neznatan utrošak maziva, manji su i serijski se proizvode u normiziranim izmjerama pa su zato lako zamjenljivi i jeftiniji. ==== Poprečni valjni ležajevi ==== Poprečni valjni ležajevi su u osnovi namijenjeni za prenošenje poprečnih opterećenja, iako neke izvedbe omogućavaju i prijenos uzdužnih opterećenja. Međusobno se razlikuju prije svega prema obliku valjnih tijela. U praksi se najviše upotrebljavaju [[kuglični ležaj]]evi u kojima su valjna tijela kuglice. ==== Jednostavni kuglični ležajevi ==== Jednostavni kuglični ležajevi [[standard]]izirani su prema ISO 15, DIN 625 i HRN M C3.600. Dopuštaju velike brzine vrtnje, te su primjereni za prenošenje obostranih poprečnih i uzdužnih opterećenja. S obzirom na to da imaju povoljnu cijenu, u praksi su to najčešće korišteni valjni ležajevi. Izrađuju se u jednorednoj ili dvorednoj izvedbi. Jednoredni kuglični ležajevi su kruti, nerastavljivi radijalni ležajevi u kojima su valjna tijela (kuglice) vođena u dubokim utorima u unutarnjem i vanjskom prstenu ležaja. Imaju približno jednaku radijalnu i aksijalnu nosivost, a od svih vrsta ležajeva najprimjereniji su za najviše brzine vrtnje. Dvoredni kuglični ležajevi imaju, u usporedbi s jednorednima, veću radijalnu nosivost, ali dopuštaju nešto manje brzine vrtnje. U zadnje vrijeme se sve manje upotrebljavaju jer su ih u praksi skoro u potpunosti zamijenili dvoredni kuglični ležajevi s kosim dodirom. ==== Samopodesivi kuglični ležajevi ==== Samopodesivi kuglični ležajevi su standardizirani prema ISO 15, DIN 630 i HRN M. C3.68. Imaju kutnu pokretljivost, pa su zato neosjetljivi na kutna odstupanja i savijanje vratila. Optimalna unutarnja konstrukcija osigurava malo trenje valjnih površina, veću nosivost i dugi životni vijek ležaja. Izrađuju se s valjkastim i stožastim provrtom s nagibom 1:12. ==== Kuglični ležajevi s kosim dodirom ==== Kuglični ležajevi s kosim dodirom standardizirani su prema ISO 15, DIN 628 i HRN M.C3.621. Optimalna unutarnja konstrukcija osigurava veliku točnost vrtnje, veliku nosivost u radijalnom i jednom (jednoredni i dvoredni s T-rasporedom) ili oba (dvoredni) aksijalna smjera, velike brzine vrtnje i miran hod. Aksijalna nosivost ležaja raste s kutom dodira između kuglice i prstenova ležaja. Jednoredni kuglični ležajevi s kosim dodirom imaju kut dodira 40°, nerastavljivi su i dopuštaju velike brzine vrtnje. Na raspolaganju su u dvije izvedbe – normalnoj i univerzalnoj. Dok su ležajevi normalne izvedbe primjereni za uležištenja u kojima je za svaki oslonac potreban samo jedan ležaj koji prenosi aksijalno opterećenje samo u jednom smjeru, ležajevi univerzalne izvedbe predviđeni su za uležištenje dvaju ili više ležajeva zajedno u nizu, s proizvoljnim međusobnim rasporedom. ==== Valjkasti ležajevi ==== Valjkasti ležajevi su standardizirani prema DIN 5412 i HRN M.C3.631 do 642. [[Geometrija]] dodira između [[valjak]]a i prstenova ležajeva poboljšana je takozvanim [[logaritam]]skim profilom dodira, koji omogućuje optimalno podmazivanje i pravilno kretanje kotrljajućih tijela. Posljedica toga je duži životni vijek, pouzdaniji rad i manja osjetljivost na odstupanja od idealnih odnosa. Izrađuju se u jednorednoj ili dvorednoj izvedbi. Jednoredni valjkasti ležajevi mogu biti s kavezom ili bez. Prvi imaju valjke vođene u kavezu, koji je pričvršćen na jednom od prstenova ležaja. Prsten ležaja s pričvršćenim kavezom odvojiv je skupa s valjcima od drugog prstena, što omogućuje jednostavnu ugradnju i rasklapanje ležajeva. Općenito, ovi ležajevi prenose velika radijalna opterećenja, a primjereni su i za velike brzine vrtnje. Osnovne izvedbe nisu primjerene za dodatna aksijalna opterećenja, ali s odgovarajuće oblikovanim prstenima ovi ležajevi mogu prenositi mala opterećenja i u aksijalnom smjeru. Jednoredni valjkasti ležajevi bez kaveza imaju povećan broj valjaka što omogućuje izradu vrlo kompaktnih sklopova s ležajevima. Odlikuju se malom visinom poprečnog presjeka, u usporedbi sa širinom (malen prostor za ugradnju), te su primjereni za vrlo velika radijalna opterećenja. Slaba strana su im nešto manje dopuštene brzine vrtnje. Dvoredni valjkasti ležajevi se izrađuju se u pravilu bez kaveza i imaju slična svojstva kao i jednoredni ležajevi, osim što su primjereni za još veća vanjska opterećenja. ==== Stožasti ili konični ležajevi ==== Stožasti ležajevi su standardizirani prema DIN 720 i HRN M.C3.735. Mogu istovremeno prenositi radijalno i aksijalno opterećenje. Obično se izrađuju u jednorednoj izvedbi, a aksijalna opterećenja mogu prenositi samo u jednom smjeru. Ako aksijalne sile djeluju u oba smjera, potrebno ih je pri ugradnje namjestiti zrcalno u odnosu jednog prema drugom. Ležajevi su rastavljivi i omogućuju odvojenu ugradnju unutarnjeg prstena s valjnim vijencem i vanjskog prstena. ==== Bačvasti ležajevi ==== Bačvasti ležajevi su standardizirani prema DIN 635 i HRN M. C3.651 do 657. Slično kao i samopodesivi kuglični ležajevi, [[kut]]no su pokretljivi i zato neosjetljivi na kutno odstupanje vratila, ali u usporedbi s njima imaju višu nosivosti u radijalnom i u aksijalnom smjeru. Bačvasti ležajevi su općenito ležajevi upotrebljivi za velika opterećenja. ==== Igličasti ležajevi ==== Igličasti ležajevi su standardizirani prema ISO 1206 (DIN 617). Valjna tijela su valjci manjih promjera (iglice) koji osiguravaju relativno veliku nosivost unatoč malim poprečnim presjecima. Izrađuju se s unutarnjim prstenom ili bez njega, a primjereni su svugdje tamo gdje je u radijalnom smjeru na raspolaganju malo prostora za ugradnju. Igličasti ležajevi s unutarnjim prstenom su upotrebljivi za uležištenja kod kojih nije moguće ili nije ekonomski opravdano kaljenje i brušenje [[vratilo|vratila]]. Igličasti ležajevi bez unutarnjeg prstena predstavljaju optimalno rješenje za uležištenja kod kojih je vratilo moguće kaliti i brusiti. Jedni i drugi su primjereni samo za radijalna opterećenja. === Uzdužni ili aksijalni valjni ležajevi === Uzdužni valjni ležajevi u pravilu prenose samo velika uzdužna opterećenja. Između sebe se razlikuju prema obliku valjnih tijela. ==== Uzdužni kuglični ležajevi==== Uzdužni kuglični ležajevi su [[standard]]izirani prema ISO 104 (DIN 711) i HRN M.C3.701/705. Mogu prenositi samo uzdužna opterećenja. Izrađeni su kao jednoredni ili dvoredni ležajevi. Prvi prenose uzdužna opterećenja u jednom, a drugi u oba smjera. Jedni i drugi dopuštaju relativno velike brzine vrtnje. Ležajevi su rastavljivi što omogućuje odvojenu ugradnju pojedinih sastavnih dijelova i time lakšu ugradnju. ==== Uzdužni valjkasti ležajevi==== Uzdužni valjkasti ležajevi imaju vrlo jednostavan oblik i građu. Sastavljeni su od dviju ravnih podloški za ležajeve između kojih je uzdužni vijenac kotrljajućih tijela. Mogu prenositi samo uzdužna opterećenja u jednom smjeru, a stvaraju uležištenja koja su neosjetljiva na udare i zahtijevaju malo prostora. Ležajevi su rastavljivi, pa se svi dijelovi mogu ugraditi odvojeno. Upotrebljavaju se prvenstveno tamo gdje je nosivost uzdužnih kugličnih ležajeva premala. ==== Uzdužni igličasti ležajevi ==== Uzdužni igličasti ležajevi stvaraju [[Krutost|kruta]] uležištenja, neosjetljiva na udarce, koja mogu prenositi velika jednosmjerna aksijalna opterećenja, a trebaju najmanje prostora za ugradnju u uzdužnom smjeru. Za tračnice uzdužnog igličnog vijenca u tim ležajevima mogu se upotrijebiti i čeone površine strojnih dijelova, čime se dodatno ušteđuje na prostoru. ==== Uzdužni bačvasti ležajevi ==== Uzdužni bačvasti ležajevi su standardizirani prema DIN 728 i HRN M.C3.711/715. Tračnice su im postavljene koso na os ležaja, zbog čega mogu, osim aksijalnih, prenositi i radijalna opterećenja. Ležajevi su kutno pokretljivi, te zato neosjetljivi na kutno odstupanje vratila. === Magnetni ležaj === {{Glavni|Magnetni ležaj}} '''Magnetni ležaj''' je ležaj koji omogućuje vođenje pokretnih strojnih dijelova, kao što su osovine i vratila, korištenjem magnetne levitacije. Osovine i vratila se okreću bez ikakvog fizičkog dodira, a [[trenje]] i trošenje dijelova je izuzetno malo. Koristi se kod [[Elektrane i elektroenergetske mreže|elektrana]], alatnih strojeva, kod naftnih bušotina i cjevovoda prirodnog plina. Koristi se i kod Zippe plinskih centrifuga, u postupku dobivanja [[obogaćeni uranij|obogaćenog uranija]]. Koristi se i kod turbomolekularnih sisaljki ili pumpi, jer bi uljno podmazivanje zagadilo uzorak. Magnetni ležaj omogućuje najveće brzine okretanja ležaja, koje su ostvarene u praksi. === Zračni ležaj === {{Glavni|Zračni ležaj}} '''Zračni ležaj''' je posebna vrsta [[klizni ležaj|kliznog ležaja]] vrlo malog [[trenje|trenja]] jer su površine [[Rukavac (strojarstvo)|rukavca]] i ležaja pri gibanju odvojene slojem [[stlačeni zrak|stlačenog zraka]]. Sloj stlačenog zraka između rukavca [[osovina|osovine]] (ili [[vratilo|vratila]]) i ležaja moguće je dobiti na dva načina, pa se prema načelu stvaranja sloja zraka u ležajnome međuprostoru razlikuju dvije vrste zračnih ležaja: * zračnodinamički ležaj ili aerodinamički ležaj i * zračnostatički ležaj ili aerostatički ležaj. === Šiljasti ležaj === {{Glavni|Šiljasti ležaj}} '''Šiljasti ležaj''' ili '''ležaj za šiljasti rukavac''' je specijalni [[klizni ležaj]] s vrlo malim [[trenje]]m jer se ležaj i [[Rukavac (razdvojba)|rukavac]] (dio [[osovina|osovine]] ili [[vratilo|vratila]] gdje se nalazi ležaj) dodiruju teoretski u jednoj točki. Valjkasti rukavac osovine maloga je [[promjer]]a i na kraju prelazi u [[stožac]] (šiljak) kojemu je vrh [[kugla]]sto zaobljen. Promjer valjkastog dijela je od 0,25 do 1 [[milimetar]]. Polumjer zaobline vrha stošca treba biti mali (od 0,005 do 0,2 milimetra), a površina šiljka fino obrađena [[brušenje]]m i [[poliranje]]m. Što je polumjer manji to je manji i [[moment sile]] trenja, pa su manji gubitci na [[trenje]]. No veličina polumjera ovisi i o opterećenju, i to tako da je za veće [[opterećenje]] i polumjer veći. == Podmazivanje ležajeva == {{Glavni|Podmazivanje}} Osovine i vratila imaju oslonce u kliznim ili valjnim ležajevima. Ležaji se podmazuju da bi gubici trenja, a time i zagrijavanje, bili što manji. Pod [[trenje]]m se podrazumijeva otpor koji se javlja između površina nalijeganja dvaju tijela i suprotstavlja se međusobnom gibanju bilo klizanjem, bilo kotrljanjem ili valjanjem (trenje gibanja ili kinetičko trenje) ili onemogućuje gibanje (trenje mirovanja ili statičko trenje).<ref>"Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref> Za ležaje značenje ima samo trenje gibanja. K tome se računa i startno trenje u početku gibanja i trenje zaustavljanja na kraju gibanja. U trenje gibanja spadaju sljedeće vrste trenja: * '''Trenje klizanja''': kada površine nalijeganja klize jedna po drugoj (klizni ležaj, klizna vodilica kod alatnih strojeva); * '''Trenje kotrljanja''': kada se dva elastična tijela (na primjer od [[čelik]]a) kotrljaju jedno po drugom. Zbog elastične deformacije nastaje iz teoretskog točkastog ili linijskog dodira, površinski dodir koji daje klizni udio (valjčići koji se slobodno gibaju između dvije vodilice); * '''Trenje valjanja''': kada se valjaju dva tijela jedno po drugom, pri čemu je učešće klizanja i kotrljanja određeno unaprijed zakonima gibanja (valjni ležaji, bokovi zupčanika). Trenje se može podijeliti i na: * '''Trenje čvrstih tijela''', pri kojem se čvrsta tijela dodiruju neposredno. Na njihovim površinama je [[Oksidacija|oksidacioni]] sloj ili sloj krutog maziva; * '''Suho trenje''', ako između dodirnih površina nema oksidacionog sloja, sloja [[Vlaga|vlage]], niti bilo kakvog drugog stranog sloja; * '''Tekuće trenje''', ako se površine nalijeganja ne dodiruju, a vrhove njihovih [[Hrapavost površine|površinskih hrapavosti]] razdvaja nosivi tekući ili plinoviti međusloj. Ako se potreban [[tlak]] za nošenje stvara samo [[gibanje]]m tijela, onda ga nazivamo hidrodinamičkim, ako pak nastaje sisaljkom (pompom) s posebnim pogonom, onda hidrostatičkim. Trenje koje pri tome nastaje je trenje zbog viskoziteta (žilavosti) materijala nosivog međusloja ([[hidraulički ležaj]]); * '''Mješovito trenje''' nastaje među površinama nalijeganja ako postoji djelomično trenje čvrstih tijela, a djelomično tekuće trenje. Mješovito trenje nastaje pri suviše sporom gibanju (kod pokretanja i zaustavljanja), suviše visokom opterećenju ili nedovoljnoj količini tekućne, odnosno plina. === Podmazivanje i maziva === Radi olakšanja klizanja površina nalijeganja, te radi smanjivanja ili čak sprječavanja trošenja, upotrebljavaju se [[maziva]]. Ona treba da omreže klizna mjesta, da prianjaju uz materijale, da razdvajaju hrapavošću izazvane međusobne neravnosti površina nalijeganja, da sama imaju nisku unutrašnju žilavost ([[viskoznost]]), da ne nagrizaju materijale i da ih štite od [[korozija|korozije]], a da po mogućnosti i hlade, prenose [[tlak]], brtve i štite maziva mjesta od nečistoće i vode. Kao maziva dolaze u obzir: * '''Tekuća maziva''' ([[ulja]]): ona uglavnom udovoljavaju najbolje zahtijevima i često se s njima može ostvariti hidrodinamičko podmazivanje; * '''Masti za podmazivanje''': to su plastične tvari kod kojih su [[metal]]nim [[sapun]]ima ili materiji za zgušćavanje dodana ulja; * '''Mješavine čvrstih maziva s uljima ili mastima''': čvrsta maziva u prahu miješaju se s uljima ili mastima. Služe kao tankoslojno mazanje pri poteskoćama uhodavanja; * '''Kruta maziva''': to su krute tvari u prahu ili u obliku ljusaka, koje dobro prianjaju uz klizne površine i time im poboljšavaju klizna svojstva. Najčešće se upotrebljavaju u spoju s uljima, mastima, umjetnim masama (na primjer [[grafit]] ili molibdendisulfid); * '''Umjetne mase s kliznim sposobnostima''': u obzir dolaze poliamid (PA), poliacetal (POM), politetrafluoretilen (PTFE) i fluoretilen-propilen (PFEP), koji se upotrebljavaju za klizne tračnice, ležajeve, brtvila kod vratila i zupčanike. Osim toga mogu se kruta maziva dodati (pomiješati) umjetnim masama, da bi im se poboljšala klizna svojstva (na primjer grafit ili molibdendisulfid za blazinice od umjetnih masa); * '''Suhi tanki mazivi slojevi''': to su čvrsta maziva u tankim slojevima (TSF), koja služe kao trajno mazivo, isključujući mogućnost zagađivanja hrane ili tekstila; * '''Plinovi''': ponekad i [[zrak]] služi kao mazivo kliznih ležaja kod malih brzohodnih strojeva == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Vanjske poveznice == {{commons|Bearings}} [[Kategorija:Ležaji| ]] [[Kategorija:Tribologija]] af0pqer0tmz9voqrhoomdvkyz92s2gd 0 314673 7565545 7514587 2026-07-28T13:53:17Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Tribologija|Tribologija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565545 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Four-point-contact-bearing din628 type-qj 120-ex.png|mini|desno|250px|Presjek kroz radijalni kuglični ležaj, gdje se dodir ostvaruje u 4 točke.]] [[datoteka:BallBearing.gif|mini|desno|250px|Prikaz rada kugličnog ležaja.]] [[datoteka:Radial-deep-groove-ball-bearing din625-t1 2rs 120.png|mini|desno|200px|Jednostavni kuglični ležajevi s kavezom.]] '''Valjni ležaj''' ili '''kotrljajući ležaj''' je [[strojni dio]] koji omogućuje, slično kao i [[klizni ležaj]], vođenje pokretnih strojnih dijelova ([[osovina]], [[vratilo]]), umetnutih u odgovarajuće kućište. Sastavljeni su od unutarnjeg i vanjskog prstena (ili ploče kod aksijalnih ležajeva), između kojih se u odgovarajuće oblikovanom kavezu vrte valjna tijela. Među valjnim tijelima prevladava [[trenje]] [[Valjanje|valjanja]]. Valjni ležajevi mogu istovremeno prenositi radijalno i aksijalno opterećenje, samo radijalno ili samo aksijalno opterećenje. Obzirom na opterećenje koje prevladava razlikuju se '''radijalni''' i '''aksijalni valjni ležajevi'''. Valjna tijela su jednostavnih [[Geometrija|geometrijskih]] oblika, vođena u kavezu koji sprječava njihov međusoban dodir, a istovremeno su jednakomjerno raspoređena po obodu ležaja. ==Prednosti i nedostaci valjnih [[ležaj]]a== Valjni ležajevi imaju, u usporedbi s kliznim ležajevima, sljedeće prednosti:<ref>[http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120131031429/http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf |date=31. siječnja 2012. }} "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref> * koeficijent trenja je, zbog trenja valjanja, 25 do 50 % niži nego kod kliznih ležajeva s hidrodinamičkim podmazivanjem ([[hidraulički ležaj]]), * visoka nosivost pri relativno malim dimenzijama, * zbog manjeg trenja, manji su gubici [[snaga|snage]] i ležajevi se manje zagrijavaju, * precizna vrtnja zbog manje zračnosti među valjnim elementima, * jednostavno održavanje, * upotrebljivi su za sve položaje vratila, * [[standard]]izirani su, pa je time osigurana jednostavna zamjenjivost ležajeva. Nedostaci valjnih ležajeva su: * veća osjetljivost na udarna opterećenja, * slaba otpornost na mehaničke [[vibracije]], a [[zvuk|zvučne]] čak proizvode, * skuplji su od jednostavnih kliznih ležajeva, * sastavljeni su iz velikog broja pojedinačnih dijelova, * nisu pogodni za popravak, tj. u slučaju kvara treba zamijeniti čitav ležaj, * zahtjevnija ugradnja i rasklapanje. ==Radijalni valjni ležajevi== [[Datoteka:Angular-contact-ball-bearing single-row din628 type-b 120.png|mini|desno|200px|Jednostavni kuglični ležaj]] [[Datoteka:Ball bearing self aligning.gif|mini|desno|200px|Samopodesivi kuglični ležaj]] [[Datoteka:Cylindrical-roller-bearing din5412-t1 type-n ex.png|mini|desno|200px|Valjkasti ležaj]] [[Datoteka:Tapered-roller-bearing din720 120.png|mini|desno|200px|Stožasti ili konični ležaj]] [[Datoteka:Needle bearing.jpg|mini|desno|200px|Igličasti ležaj]] [[Datoteka:Thrust-cylindrical-roller-bearing din722 120-ex.png|mini|desno|200px|Aksijalni valjkasti ležaj]] Radijalni valjni ležajevi su u osnovi namijenjeni za prenošenje radijalnih opterećenja, iako neke izvedbe omogućavaju i prijenos aksijalnih opterećenja. Međusobno se razlikuju prije svega prema obliku valjnih tijela. U praksi se najviše upotrebljavaju [[kuglični ležaj]]evi u kojima su valjna tijela kuglice.<ref>[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170228170156/http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf |date=28. veljače 2017. }} "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref> ===Jednostavni kuglični ležajevi=== Jednostavni kuglični ležajevi [[standard]]izirani su prema ISO 15, DIN 625 i HRN M C3.600. Dopuštaju velike brzine vrtnje, te su primjereni za prenošenje obostranih radijalnih i aksijalnih opterećenja. S obzirom na to da imaju povoljnu cijenu, u praksi su to najčešće korišteni valjni ležajevi. Izrađuju se u jednorednoj ili dvorednoj izvedbi. Jednoredni kuglični ležajevi su kruti, nerastavljivi radijalni ležajevi u kojima su valjna tijela (kuglice) vođena u dubokim utorima u unutarnjem i vanjskom prstenu ležaja. Imaju približno jednaku radijalnu i aksijalnu nosivost, a od svih vrsta ležajeva najprimjereniji su za najviše brzine vrtnje. Dvoredni kuglični ležajevi imaju, u usporedbi s jednorednima, veću radijalnu nosivost, ali dopuštaju nešto manje brzine vrtnje. U zadnje vrijeme se sve manje upotrebljavaju jer su ih u praksi skoro u potpunosti zamijenili dvoredni kuglični ležajevi s kosim dodirom. ===Samopodesivi kuglični ležajevi=== Samopodesivi kuglični ležajevi su standardizirani prema ISO 15, DIN 630 i HRN M. C3.68. Imaju kutnu pokretljivost, pa su zato neosjetljivi na kutna odstupanja i savijanje vratila. Optimalna unutarnja konstrukcija osigurava malo trenje valjnih površina, veću nosivost i dugi životni vijek ležaja. Izrađuju se s valjkastim i stožastim provrtom s nagibom 1:12. ===Kuglični ležajevi s kosim dodirom=== Kuglični ležajevi s kosim dodirom standardizirani su prema ISO 15, DIN 628 i HRN M.C3.621. Optimalna unutarnja konstrukcija osigurava veliku točnost vrtnje, veliku nosivost u radijalnom i jednom (jednoredni i dvoredni s T-rasporedom) ili oba (dvoredni) aksijalna smjera, velike brzine vrtnje i miran hod. Aksijalna nosivost ležaja raste s kutom dodira između kuglice i prstenova ležaja. Jednoredni kuglični ležajevi s kosim dodirom imaju kut dodira 40°, nerastavljivi su i dopuštaju velike brzine vrtnje. Na raspolaganju su u dvije izvedbe – normalnoj i univerzalnoj. Dok su ležajevi normalne izvedbe primjereni za uležištenja u kojima je za svaki oslonac potreban samo jedan ležaj koji prenosi aksijalno opterećenje samo u jednom smjeru, ležajevi univerzalne izvedbe predviđeni su za uležištenje dvaju ili više ležajeva zajedno u nizu, s proizvoljnim međusobnim rasporedom. ===Valjkasti ležajevi=== Valjkasti ležajevi su standardizirani prema DIN 5412 i HRN M.C3.631 do 642. [[Geometrija]] dodira između [[valjak]]a i prstenova ležajeva poboljšana je takozvanim [[logaritam]]skim profilom dodira, koji omogućuje optimalno podmazivanje i pravilno kretanje kotrljajućih tijela. Posljedica toga je duži životni vijek, pouzdaniji rad i manja osjetljivost na odstupanja od idealnih odnosa. Izrađuju se u jednorednoj ili dvorednoj izvedbi. Jednoredni valjkasti ležajevi mogu biti s kavezom ili bez. Prvi imaju valjke vođene u kavezu, koji je pričvršćen na jednom od prstenova ležaja. Prsten ležaja s pričvršćenim kavezom odvojiv je skupa s valjcima od drugog prstena, što omogućuje jednostavnu ugradnju i rasklapanje ležajeva. Općenito, ovi ležajevi prenose velika radijalna opterećenja, a primjereni su i za velike brzine vrtnje. Osnovne izvedbe nisu primjerene za dodatna aksijalna opterećenja, ali s odgovarajuće oblikovanim prstenima ovi ležajevi mogu prenositi mala opterećenja i u aksijalnom smjeru. Jednoredni valjkasti ležajevi bez kaveza imaju povećan broj valjaka što omogućuje izradu vrlo kompaktnih sklopova s ležajevima. Odlikuju se malom visinom poprečnog presjeka, u usporedbi sa širinom (malen prostor za ugradnju), te su primjereni za vrlo velika radijalna opterećenja. Slaba strana su im nešto manje dopuštene brzine vrtnje. Dvoredni valjkasti ležajevi se izrađuju se u pravilu bez kaveza i imaju slična svojstva kao i jednoredni ležajevi, osim što su primjereni za još veća vanjska opterećenja. ===Stožasti ili konični ležajevi=== Stožasti ležajevi su standardizirani prema DIN 720 i HRN M.C3.735. Mogu istovremeno prenositi radijalno i aksijalno opterećenje. Obično se izrađuju u jednorednoj izvedbi, a aksijalna opterećenja mogu prenositi samo u jednom smjeru. Ako aksijalne sile djeluju u oba smjera, potrebno ih je pri ugradnje namjestiti zrcalno u odnosu jednog prema drugom. Ležajevi su rastavljivi i omogućuju odvojenu ugradnju unutarnjeg prstena s valjnim vijencem i vanjskog prstena. ===Bačvasti ležajevi=== Bačvasti ležajevi su standardizirani prema DIN 635 i HRN M. C3.651 do 657. Slično kao i samopodesivi kuglični ležajevi, [[kut]]no su pokretljivi i zato neosjetljivi na kutno odstupanje vratila, ali u usporedbi s njima imaju višu nosivosti u radijalnom i u aksijalnom smjeru. Bačvasti ležajevi su općenito ležajevi upotrebljivi za velika opterećenja. ===Igličasti ležajevi=== Igličasti ležajevi su standardizirani prema ISO 1206 (DIN 617). Valjna tijela su valjci manjih promjera (iglice) koji osiguravaju relativno veliku nosivost unatoč malim poprečnim presjecima. Izrađuju se s unutarnjim prstenom ili bez njega, a primjereni su svugdje tamo gdje je u radijalnom smjeru na raspolaganju malo prostora za ugradnju. Igličasti ležajevi s unutarnjim prstenom su upotrebljivi za uležištenja kod kojih nije moguće ili nije ekonomski opravdano kaljenje i brušenje [[vratilo|vratila]]. Igličasti ležajevi bez unutarnjeg prstena predstavljaju optimalno rješenje za uležištenja kod kojih je vratilo moguće kaliti i brusiti. Jedni i drugi su primjereni samo za radijalna opterećenja. ==Aksijalni valjni ležajevi== Aksijalni valjni ležajevi u pravilu prenose samo velika aksijalna opterećenja. Između sebe se razlikuju prema obliku valjnih tijela. ===Aksijalni kuglični ležajevi=== Aksijalni kuglični ležajevi su [[standard]]izirani prema ISO 104 (DIN 711) i HRN M.C3.701/705. Mogu prenositi samo aksijalna opterećenja. Izrađeni su kao jednoredni ili dvoredni ležajevi. Prvi prenose aksijalna opterećenja u jednom, a drugi u oba smjera. Jedni i drugi dopuštaju relativno velike brzine vrtnje. Ležajevi su rastavljivi što omogućuje odvojenu ugradnju pojedinih sastavnih dijelova i time lakšu ugradnju. ===Aksijalni valjkasti ležajevi=== Aksijalni valjkasti ležajevi imaju vrlo jednostavan oblik i građu. Sastavljeni su od dviju ravnih podloški za ležajeve između kojih je aksijalni vijenac kotrljajućih tijela. Mogu prenositi samo aksijalna opterećenja u jednom smjeru, a stvaraju uležištenja koja su neosjetljiva na udare i zahtijevaju malo prostora. Ležajevi su rastavljivi, pa se svi dijelovi mogu ugraditi odvojeno. Upotrebljavaju se prvenstveno tamo gdje je nosivost aksijalnih kugličnih ležajeva premala. ===Aksijalni igličasti ležajevi=== Aksijalni igličasti ležajevi stvaraju [[Krutost|kruta]] uležištenja, neosjetljiva na udarce, koja mogu prenositi velika jednosmjerna aksijalna opterećenja, a trebaju najmanje prostora za ugradnju u aksijalnom smjeru. Za tračnice aksijalnog igličnog vijenca u tim ležajevima mogu se upotrijebiti i čeone površine strojnih dijelova, čime se dodatno ušteđuje na prostoru. ===Aksijalni bačvasti ležajevi=== Aksijalni bačvasti ležajevi su standardizirani prema DIN 728 i HRN M.C3.711/715. Tračnice su im postavljene koso na os ležaja, zbog čega mogu, osim aksijalnih, prenositi i radijalna opterećenja. Ležajevi su kutno pokretljivi, te zato neosjetljivi na kutno odstupanje vratila. ==Nosivost i vijek trajanja ležaja== Potrebna veličina ležaja za određeno ležajno mjesto određuje se na temelju vrste ležaja i njegove nosivosti, prisutnih opterećenja, projektnog vijeka trajanja i pogonske sigurnosti. Kao mjerilo nosivosti ležaja pri njihovom dimenzioniranju upotrebljavaju se dinamička i statička nosivost ležaja. Obje veličine predstavljaju osnovna obilježja ležajeva i nalaze se u odgovarajućim katalozima proizvođača. ===Dinamička nosivost ležaja=== Dinamička nosivost je kriterij nosivosti pri odabiru [[dinamika|dinamički]] opterećenih ležajeva, odnosno [[ležaj]]eva kod kojih je prisutna rotacija pod opterećenjem. Ona se određuje na osnovi vijeka trajanja ležaja. Naime, na stazama valjanja pojavljuju se nakon izvjesnog vremena, ovisno o visini opterećenja, inicijalne pukotine kao prvi znakovi zamora materijala. Rasipanje vremena do pojave zamora materijala (rasipanje vijeka trajanja) je vrlo veliko i kreće se u rasponu od 1:30 do 1:40, kao i kod ostalih ispitivanja na zamor. Ovo je ponajviše uzrokovano neizbježnim razlikama u [[promjer]]ima valjnih tijela ([[mjerna tolerancija]]), što izaziva nejednoliku raspodjelu [[tlak|pritisaka]] na njih. Utječe još veličina vanjskog promjera ležaja, [[Hrapavost površine|kvalitet površinske obrade]], promjenjivost vanjskog opterećenja i drugo.<ref>"Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref> Utjecaj svih ovih čimbenika nemoguće je računski obuhvatiti. Zato se niti ne može odrediti trajnost pojedinog ležaja, već je ona definirana kao nominalna trajnost temeljem vjerojatnosti dobivene iz rezultata velikog broja [[pokus]]a: '''nominalna trajnost valjnog ležaja''' je onaj ukupni broj okretaja kojeg dostigne ili premaši 90 % ležaja jedne serije podvrgnutih istim uvjetima pogona. Pojmom pogonske čvrstoće, kaže se: nominalna trajnost valjnog ležaja pri određenom, konstantnom opterećenju, je broj [[Titranje|ciklusa]] kontaktnih [[naprezanje|naprezanja]] za vjerojatnost preživljavanja 90 %, iz jednadžbe ove (preuređene) '''Woehlerove krivulje''' za vjerojatnost preživljavanja od 90 %. '''Dinamička nosivost''' valjnog ležaja je ono ekvivalentno dinamičko opterećenje pri kojem nominalni vijek trajanja iznosi milijun okretaja. Pri tome se pretpostavlja da je opterećenje konstantno po smjeru i po veličini i da djeluje centralno na ležaj. Kod projektiranja potrebno je, za poznati vijek trajanja, odrediti dinamičku nosivost ležaja, na osnovu koje će se, iz kataloga proizvođača, odabrati odgovarajući ležaj s najmanje tolikom nosivošću. Ako se proračun nosivosti (trajnosti), želi provesti s većom pouzdanošću, npr. 99,9 % umjesto s 90 %, tada se, za poznatu srednju vrijednost i standardnu devijaciju graničnih opterećenja (ako je dostupno npr. iz kataloga proizvođača), uz pomoć tablica jedinične normalne razdiobe, može odrediti zamjenska, u ovom slučaju manja, dinamička nosivost. [[Datoteka:FailedBearing.jpg|mini|desno|200px|Oštećenje zadnjeg stožastog ležaja bicikla, nastalo zbog točkaste korozije zbog vlage, neodgovarajućeg podmazivanja i zamora materijala zbog čestog udarnog opterećenja.]] ===Ekvivalentno dinamičko opterećenje ležaja=== U većini slučajeva opterećenja valjnih ležajeva nisu jednaka onima pri kojima su ležajevi ispitivani. Zbog toga je potrebno izračunati '''ekvivalentno dinamičko opterećenje ležaja'''. Ono je određeno kao zamišljeno, po veličini i smjeru konstantno, radijalno ili aksijalno opterećenje koje ima jednak utjecaj na životni vijek ležaja kao i opterećenje koje stvarno djeluje. Za radijalne ležajeve koji prenose samo radijalno opterećenje i za aksijalne ležajeve koji prenose samo aksijalno opterećenje, ekvivalentno dinamičko opterećenje ležaja jednako je stvarnom (radijalnom ili aksijalnom) opterećenju. ==Označavanje valjnih ležajeva== Osnovna oznaka valjnih ležajeva je sastavljena prema DIN 623 od odgovarajuće kombinacije brojeva i slova: :XXXXX *Prvi broj ili slovo u osnovnoj oznaci predstavlja vrstu ležaja, koja može biti: 0 – dvoredni kuglični ležaj s kosim dodirom 1 – samopodesivi kuglični ležaj 2 – radijalni i aksijalni bačvasti ležajevi 3 – konični ležajevi 4 – jednostavni dvoredni kuglični ležajevi 5 – aksijalni kuglični ležajevi 6 – jednostavni jednoredni kuglični ležajevi 7 – jednoredni kuglični ležajevi s kosim dodirom 8 – aksijalni valjkasti ležajevi N – jednoredni valjkasti ležajevi (s obzirom na izvedbu može i NJ, NU, NUP, itd.) NA- igličasti ležajevi NN – dvoredni ili višeredni valjkasti ležajevi QJ – kuglični ležajevi s dodirom u četiri točke *Drugi i treći broj zajedno predstavljaju dimenzijsku seriju. Pri tome treći broj znači red vanjskog [[promjer]]a (brojevi 8, 9, 0, 1, 2, 3 i 4), prema kojoj odabranom promjeru uvrta ''d'' odgovara precizno određeni vanjski promjer ležaja ''D''. Broj na drugom mjestu definira za svaki pojedini red vanjskog promjera odgovarajući red širine za radijalne ležajeve (brojevi 0, 1, 2, 3, 4 i 5 koji definiraju širinu ležaja B ili T), odnosno red visine za aksijalne ležajeve (brojevi 7, 9 i 1 koji definiraju visinu ležaja H). Geometrijske dimenzije valjnih ležajeva, koje moraju odgovarati dimenzijskoj seriji, standardizirane su prema DIN 616. Vrsta ležaja i dimenzijska serija zajedno predstavljaju seriju ležaja. *Zadnja dva broja osnovne oznake označuju unutrašnji promjer ležaja (jednak promjeru rukavca) ''d'', koji istovremeno definira veličinu ležaja. Promjeri od 17&nbsp;mm do 480&nbsp;mm označavaju se tako da se brojčana vrijednost promjera podijeli s 5. Promjeri iznad 480&nbsp;mm označavaju se stvarnim brojem [[milimetar]]a, a za promjere manje ili jednake 17&nbsp;mm vrijedi: 00=10&nbsp;mm, 01=12&nbsp;mm, 02=15&nbsp;mm, 03=17&nbsp;mm. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ležaji]] [[Kategorija:Tribologija]] [[ru:Подшипник#Подшипники качения]] bczwucsb8tf4xo4qnj8z8aj4m3c3sel 0 315523 7565493 7014659 2026-07-28T13:24:53Z Argo Navis 852 7565493 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Patuljasti rast]] = [[nanosomija]], odrasla osoba malog rasta * [[Patuljak (elektromagnetizam)]] * [[Patuljak (mitološko biće)]], mitološko biće * [[Patuljak (roman)|''Patuljak'' (roman)]], roman švedskog književnika [[Pär Lagerkvist|Pära Lagerkvista]] {{razdvojba}} f2k1j9ifjpk0022czeuwgxfjae95g12 0 316131 7565799 7428077 2026-07-28T23:45:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565799 wikitext text/x-wiki {{ nogometni klub | ime kluba = Slavija | slika = | puno ime = Športski klub Slavija Varaždin | nadimak = | godina osnivanja = [[3. lipnja]] [[1931.]] | godina gašenja = [[svibanj]] [[1941.]] | igralište = | navijači = | kapacitet stadiona = | direktor = | trener = | liga = | sezona = | plasman = pattern_la1=_whiteshoulders|pattern_b1=_bluehalf|pattern_ra1=_blueshoulders| leftarm1=0000FF|body1=|rightarm1=FFFFFF|shorts1=FFFFFF|socks1=FFFFF| pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2=| leftarm2=|body2=|rightarm2=|shorts2=|socks2=| }} '''Športski klub Slavija''' je bivši [[nogomet]]ni klub iz [[Varaždin]]a. == Povijest == '''ŠK Slavija''' osnovana je 3. lipnja 1931. fuzijom varaždinskih klubova Tekstilna i Tivar. Pri osnutku imaka je sekcije za [[hazena|hazenu]], [[nogomet]] i [[tenis]]. Za klupske boje odabrane su horizontalno plava, bijela i plava. Prvu kvalifikacijsku utakmicu za članstvo u [[Jugoslavenski nogometni savez]] odigrala je 14. lipnja protiv [[NK Sloboda Varaždin|varaždinske Slobode]] koju je dobila 3:1. Utakmica je odigrana kao predigra utakmice između [[VŠK Varaždin|varaždinskog VŠK-a]] i [[ŠK Viktorija Zagreb|zagrebačke Viktorije]] koja je završila 2:2.<ref>[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1931&broj=000079&page=5 Varaždinske novosti], 11. lipnja 1931., god. II., br. 79., str. 5.</ref><ref>[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1931&broj=000081&page=5 Varaždinske novosti], 25. lipnja 1931., god. II., br. 81., str. 5.</ref> Vlasnik kluba je bio [[Česi|Čeh]] Ernst Stiassny, vlasnik tekstilne tvrtke [[Varteks|Tivar]], današnjeg Varteksa. Bio je veliki zaljubljenik u nogomet i navijač [[Slavia Prag|praške Slavije]]. Nogomet je također bio omiljenim športom njegovih radnika u [[Tvornica|tvornici]], koji su imali svoja dva unutarnja kluba, ŠK Tekstilna i ŠK Tivar, koji su djelovali unutar tvornice. Sve je to skupa urodilo odlukom neka se izgradi nogometno igralište na livadi preko puta tvornice Tivar. Prvi dužnosnici Slavije bili su Česi. Dres i ime varaždinskog kluba je nastao po uzoru na vlasnikov omiljeni klub. Dresovi su nastali po šemi da je za razliku od [[Prag|praške]] [[Slavia Prag|Slavije]], čiji je dres bio uzdužno bijelo-crvena kombinacija s crvenom zvijezdom, varaždinska je Slavija imala plavu zvijezdu na bijelo-plavoj kombinaciji. Klupske boje 1932. bile su plava i bijela, a adresa Zagrebačka cesta 3.<ref name="JNS">[https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&item=X01888&P= Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god.], Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. XVIII.</ref> Brzo je napredovala, tako da je već za 7 godina sudjelovala u najvišem razredu nogometnog natjecanja u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]. [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1938./39.|Prvenstvo 1938./39.]] je završila na posljednjem 12. mjestu. Dvije godine poslije igrala je u najvišem razredu nogometnog natjecanja u [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]]. [[Prvenstvo Banovine Hrvatske u nogometu 1940./41.|Prvenstvo 1940./41.]] završila je na sredini ljestvice, na 5. mjestu, iza velikana hrvatskog nogometa, [[HNK Hajduk Split|Hajduka]], [[Građanski Zagreb|Građanskog]], [[HŠK Concordia Zagreb|Concordije]] i [[HAŠK|HAŠK-a]]. Zadnju utakmicu pod imenom ŠK Slavija odigrala je 19. ožujka 1941. godine protiv zagrebačkog HAŠK-a.<ref name="evaraždin">[http://evarazdin.hr/nasim-krajem/danas-je-osamdeseti-rodendan-varazdinskog-prvoligasa-62608/ eVaraždin.hr] ''Danas je osamdeseti rođendan varaždinskog prvoligaša'', 3. lipnja 2011. Podaci o povijesti kluba preuzeti su iz monografije "100 godina nogometa u Varaždinu" autora Marijana Hižaka. (pristupljeno 4. svibnja 2017.)</ref> Ratne godine bile su teške za Slaviju. Nekoliko je igrača otpustila zbog nedolaska na utakmicu. Dvojica su igrača otišla tražiti radno mjesto u Zagrebu što je značilo i klub u Zagrebu i odlazak iz slavije. Dio igrača bili su Židovi, koje je donošenje antižidovskih zakona u Kraljevini Jugoslaviji i poslije u NDH zakinulo za građanska prava. Dolazak [[NDH]] nije donio dobre dane. Povjerenik za šport NDH [[Miško Zebić]] [[21. svibnja]] [[1941.]] je odlukom ministra udružbe raspustio sve športske saveze i olimpijski odbor. Istom je uveo povjerenički sustav u sve hrvatske športske klubove i organizacije. Varaždinski šport je zbog toga platio veliku cijenu, osobito što mnoštvo igrača više nije smjelo nastupati zbog svog podrijetla i/ili političkog opredjeljenja, što je rezultiralo da su mnogi klubovi prestali raditi. U Varaždinu je raspustio uprave [[VŠK Varaždin|VŠK]] i [[Zanatski ŠK|Zanatskog ŠK]], ugasio potpuno [[NK Sloboda Varaždin|RŠK Slobodu]] i [[HŠK Podravina Ludbreg|HŠK Podravinu]] iz [[Ludbreg]]a. Mnogi su igrači tad otišli igrati za dotadašnjeg niželigaša [[HRŠK Zagorac Varaždin|Zagorca]]. Slavija je odlukom ustaških vlasti spojena s dotadašnjim lokalnim ligašem [[HŠK Zagorac Varaždin|HŠK Zagorcem]] pod tim imenom odigrala četiri „Prvenstva hrvatskog državnog razreda“.<ref name="evaraždin"/> Činovnik varaždinske bolnice imenovan je za povjerenika kluba. HRŠK Zagorac je počeo djelovati od srpnja 1941. godine. Tivar je i nakon prisilna spajanja sa Zagorcem novčano pomagao klub.<ref name="ispao iz povijesti">[https://web.archive.org/web/20100508180846/http://www.evarazdin.hr/hrsk-zagorac-ispao-iz-povijesti-varteksa/ eVaraždin] ''Klub koji je ispao iz povijesti NK Varteksa'' (ep) 04. svibnja 2010. (pristupljeno 4. svibnja 2017.)</ref> {{glavni|NK Varteks Varaždin}} Klub je reaktiviran poslije Drugog svjetskog rata 1945. godine, pod imenom NK Tekstilac u okviru Radničkog fiskulturnog društva Tekstilac. 1958. godine klupska uprava odlučila je dati ime klubu po imenu svog glavnog pokrovitelja i osnivača, tvornici tekstila [[Varteks]].<ref name="evaraždin"/> == Poznati igrači i treneri == *[[Zvonimir Cimermančić]] (1935. – 1938.) *[[Ivica Belošević]] (trener) *Igrač [[Franjo Vukotić]] postao je savezni sudac, kontrolor, delegat i nogometni djelatnik.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2637 Nogometni leksikon] ''Franjo Vukotić''. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2008. (pristupljeno 2. svibnja 2017.)</ref> *[[Vinko Golob]] *[[Antun Golob]] *[[Antun Lokošek]] == Izvori== {{Izvori}} *[https://web.archive.org/web/20090423210748/http://www.varazdin.hr/ustroj/doc_download/100god_nogometa.pdf Grad Varaždin] Marijan Hižak: 100 godina nogometa 1909. – 2009. u Varaždinu, {{ISBN|978-953-7304-53-9}} * [http://www.rsssf.com RSSSF] {{ZNP 1939.}} {{GLAVNIRASPORED:Slavija, Varaždin}} [[Kategorija:Nogomet u Varaždinu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Varaždinskoj županiji‎|Slavija]] [[Kategorija:NK Varaždin| Slavija]] qx730e935vchd8hcew1i4k1iwx5e9oa 0 317468 7565507 3116091 2026-07-28T13:29:21Z Argo Navis 852 7565507 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Manda (bantu jezik)]], [[bantu jezici|bantu]] jezik iz [[tanzanija|Tanzanije]]. * [[Manda (dravidski jezik)]], [[dravidski jezici|dravidski]] jezik iz [[indija|Indije]]. * [[Manda (australski jezik)]], jezik porodice [[daly jezici|daly]] iz [[Australija|Australije]] {{razdvojba}} ioqza26bme2vl4xcdgowqrfbcpp1b6l 0 323889 7565792 7491617 2026-07-28T22:59:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7565792 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime = Đuro Čanić |slika = Čanić2.JPG |opis = Čanić, [[1901.]], ''[[Dom i sviet]]'' |veličina = 200 px |datum rođenja = [[12. veljače]] [[1849.]] |mjesto rođenja = [[Kaniža Gospićka]], [[Hrvatska]] |datum smrti = [[2. siječnja]] [[1911.]] |mjesto smrti = [[Beč]], [[Austrija]] |nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime = |nadimak = |supruga = |suprug = |titule = |knjige = Misli o izobrazbi pješačtva |služba =[[1870.]] – [[1903.]] [[Datoteka:Flag_of_Austria-Hungary_1869-1918.svg|20px]] [[Austro-Ugarska]] |čin = [[podmaršal]] (''Feldzeugmeister'', FZM) |ratovi = [[Povijest Bosne i Hercegovine#Austrougarsko razdoblje|Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.]] |bitke = |vojska = [[Datoteka:War flag of Austria-Hungary (1918).svg|20px]] [[austrougarska vojska]]<br>[[Datoteka:Flag of Croatia-Slavonia.svg|20px]] [[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo]] |rod =topništvo |jedinice = |zapovijedao = [[83. domobranska pješačka brigada|83. domobranska brigada]] (Zagreb)<br>18. pješačka divizija ([[Prag]])<br>pješačka divizija u [[Krakov]]u<br>[[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo|VII. hrvatsko-slavonsko domobransko okružje]] |odlikovanja = }} '''Đuro Čanić''' ([[Kaniža Gospićka]], [[12. veljače]] [[1849.]] – [[Beč]], [[2. siječnja]] [[1911.]]), hrvatski [[podmaršal]], [[vojni pisac]], [[mecena]]. == Vojna karijera == [[Datoteka:Čanić.JPG|mini|lijevo|180px|Čanić, [[1891.]], ''[[Dom i sviet]]'']] Nakon završetka Tehničke vojne akademije, stupio je [[1870.]] kao [[poručnik]] u vojnu službu. U [[Beč]]u [[1876.]] završio Ratnu školu. Istaknuo se kao kapetan prilikom [[Povijest Bosne i Hercegovine#Austrougarsko razdoblje|ulaska austrougarske vojske u Bosnu i Hercegovinu 1878.]]<ref name="ln">{{Citiranje časopisa |url=http://www.licke-novine.hr/vrime/vremeplov.htm |title=Ličke novine, vremeplov |archive-url=https://web.archive.org/web/20150618210219/http://www.licke-novine.hr/vrime/vremeplov.htm |archive-date=18. lipnja 2015. |access-date=8. siječnja 2012.}}</ref> [[1879.]] dodijeljen je Glavnom zapovjedništvu u Zagrebu. [[1886.]] u činu [[major]]a pročelnik je glavnog stožera 18. pješačke divizije u [[Prag]]u.<ref name="ln"/> [[1887.]] premješten je u ratno ministarstvo u [[Beč]]u. [[1889.]] promaknut je u [[potpukovnik]]a i imenovan pročelnikom Glavnog stožera pješačke divizije u [[Krakov]]u.<ref name="ln"/> Od [[1891.]] do [[1893.]] bio je načelnik stožera 6. korpusa. [[1. studenog]] [[1897.]] postao je [[general bojnik]] i zapovjednik [[83. domobranska pješačka brigada|83. domobranske brigade]] u [[Zagreb]]u, zatim [[1. studenog]] [[1901.]] podmaršal i zapovjednik [[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo|VII. hrvatsko-slavonskoga domobranskog okružja]] u Zagrebu.<ref name="ln"/> S tog je položaja uklonjen i umirovljen [[1. kolovoza]] [[1903.]] jer je odbio naredbu [[ban]]a [[Khuen Héderváry|Khuena Hedervaryja]] da s [[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo|domobranskim]] četama pomogne gušenju [[Narodni pokret 1903. godine|demonstracija u Zagrebu]].<ref name="ln"/> Za svog zapovjedništva uveo je izričitu uporabu [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] i hrvatske natpise te je tražio da svi časnici znaju hrvatski, onemogućivši time ulazak časnika Mađara u domobranstvo.<ref name="ln"/> Osnovao je vojničke knjižnice i organizirao tečajeve za opismenjavanje vojnika.<ref name="ln"/> == Dobrotvorni rad == Pomagao je hrvatska prosvjetna i dobrotvorna društva.<ref name="hd">[[Ilija Šikić]]: [http://www.hazud.ch/tag/sv-juraj/ Sveti Juraj – simbolični zaštitnik Hrvata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110916104420/http://www.hazud.ch/tag/sv-juraj/ |date=16. rujna 2011. }}, [[Hrvatska akademska zajednica Domovine i Dijaspore‎|Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori]], objavljeno 29. travnja 2011.</ref> Osnovao je [[Hrvatsko planinarsko društvo]] i bio član uprave društva.<ref name="hp">[http://www.plsavez.hr/hp-arhiva/190405.pdf Hrvatski planinar, vjesnik HPD-a, svibanj-lipanj 1904., str. 43]</ref> Oporučno je ostavio sav svoj imetak kulturnim i humanitarnim svrhama hrvatskog naroda.<ref name="hd"/> == Djela == Godine [[1905.]] napisao je djelo ''"Misli o izobrazbi pješačtva"'', koje je pobudilo pažnju u najvišim vojničkim krugovima.<ref name="hd"/> == Naslijeđe == Po njemu je nazvana jedna ulica u [[Črnomerec|zagrebačkoj četvrti Črnomerec]].<ref>[http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=13655 Grad Zagreb, Gradska četvrt Črnomerec, Mjesni odbor "Ban Keglević", Ulice i trgovi]</ref> U bečkim okružnim muzejima, muzeju 1. okruga ("unutarnji grad"), u drugoj sobi stalnog postava čuva se [[podmaršal]]ska odora Đure Čanića.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.bezirksmuseum.at/default/index.php?id=316 |title=I., Bezirksmuseum Innere Stadt, Zweiter Schauraum |journal= |access-date=12. srpnja 2012. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304191150/http://www.bezirksmuseum.at/default/index.php?id=316 |url-status=dead }}</ref> == Krleža o Čaniću == U [[Krleža|Krležinim]] ''Marginalijama'', pisanima dok je radio na [[Enciklopedija JLZ|Jugoslavenskoj enciklopediji]], nalazi se zabilješka o Čaniću: {{citat|Bio je divizijski general, a sve ovo što Josip Horvat piše da je odbio Khuenu da uguši nemire »domobranskim oružanim snagama«, to je luk i voda, upravo tako kao i srpsko rodoljublje [[Radoslav Gerba|Raymonda Gerbe]], o kome sanja u posljednje vrijeme Savica Kosanović. Kao biva general Čanić, bio je kao zapovjednik domobranske divizije veći patriota nego ostali [[carski i kraljevski]] generali, briše se, dakako.<ref>[http://www.matica.hr/Kolo/kolo2007_1.nsf/AllWebDocs/Iz_Krlezine_ostavstine._Marginalije._Enciklopedija_Jugoslavije._Izbor Kolo, br. 1, proljeće 2007 ISSN 1331-0992: Iz Krležine ostavštine. Marginalije. Enciklopedija Jugoslavije. Izbor]</ref>}} ==Izvori== {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Čanić, Đuro}} {{ZHD}} [[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]] [[Kategorija:Životopisi, Lika]] k2hpg9lk4w47k7v3t81pxkfim15aj2m 0 340757 7565817 7560962 2026-07-29T03:38:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565817 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Šime Vulas |slika = Šime Vulas.jpg |veličina = |opis = |rođenje = [[1932.]] |smrt = |nacionalnost = [[Hrvat]] |period = |vrsta = [[kiparstvo]] |praksa = |utjecao = |utjecali = |djela = |nagrade = |potpis = }} '''Šime Vulas''' ([[Drvenik Veliki (Trogir)|Drvenik Veli]] na otoku [[Drvenik Veli|Drvenik]]u pokraj [[Trogir]]a, [[17. ožujka]] [[1932.]] – [[Zagreb]], [[8. lipnja]] [[2018.]]), [[Hrvati|hrvatski]] akademski kipar i [[akademik]] [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]]. == Životopis == Rođen je [[17. ožujka]] [[1932.]] u Drveniku Velikom na otoku [[Drvenik Veli|Drveniku]] pokraj [[Trogir]]a. Pohađao je nižu gimnaziju u [[Trogir]]u u razdoblju od [[1945.]] do [[1948.]] godine. Godinu dana prije završetka, upućen je u Industrijsku školu (stolarski smjer) u [[Split]]u, ali se ubrzo vratio i završio školovanje u Trogiru. Nakon završene niže gimnazije, upisao je Školu za primijenjenu umjetnost u Splitu koju pohađa od 1948. do 1953. godine i završava odličnim uspjehom. U razdoblju između 1953. i 1958. godine studirao je kiparstvo na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu]], u klasi profesora [[Vanja Radauš|Vanje Radauša]]. Od 1958. do [[1962.]] godine usavršavao se u Radauševoj Majstorskoj radionici. Godine 1959. otišao je na prvo studijsko putovanje u [[Pariz]], nakon kojega kontinuirano izlaže na kolektivnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Godine [[1987.]] vratio se na Akademiju kao redoviti profesor [[kiparstvo|kiparstva]] gdje radi sve do umirovljenja [[2004.]] godine. U [[HAZU|Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti]] primljen je [[1991.]] godine kao redoviti član Razreda za likovne umjetnosti [[HAZU]]. == Kiparski opus == ''"...želim komponirati i sjediniti skulpturu u njezinu cjelinu, napregnuti je da svojom jednostavnošću dinamično odzvanja; kada je raščlanjena, zgusnuti je i iz stanja disharmonije i nemira, svesti je u vlastitu mjeru suzvučja, da njezina rastvorenost i složenost teži koherenciji i harmoniji oblika".''<ref name="Rus"> Rus, Zdenko. ''Šime Vulas: monografska izložba skulptura 1960-1980.'', katalog izložbe održane u Modernoj galeriji 19. ožujka - 20. travnja 1980. </ref> (Vulas) ''"...nikada ne tražiti u skulpturi ono što nije svojim oblikom: nemoguće ju je prevesti u riječ."''<ref name="Rus"/>(Vulas) Vulasove prve skulpture „Poprsje djevojke“ i „Glava djevojke“ rađene su u [[gips]]u. Ubrzo je promijenio tehniku i započeo raditi skulpture u [[Drvo (materijal)|drvu]], koje će ostati karakterističan materijal za najveći dio njegovog opusa. Pri radu s drvom najčešće korsiti hrastovinu. Od ostalih materijala koristi uglavnom [[kamen]] i [[bronca|broncu]]. Djelo „Maska“ (1960.) primjer je bavljenja antropomorfnim motivima koji su prisutni u ranoj fazi njegova stvaralaštva. Vulas od početaka „odbacuje suvišno na skulpturama, i priklanja se svijetu totema. Drvo mu je omogućilo slobodniju morfologiju i povratak u stari kraj, on je počeo rezati svoje likove, i od komada slagati oblike“.<ref name="Gamulin"> Gamulin, Grgo. ''Šime Vulas'', Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Zagreb, 1979., str. 9, 17. </ref> U razdoblju između [[1961.]] i 1962. godine započeo je raditi skulpture za čije nadahnuće crpi iz formi totema. [[Totem]]i, jedra, svijeće, jarboli, katarke, gradovi, orgulje, portali i tvrdalji motivi su koji prevladavaju u Vulasovu opusu.<ref name="Moderna">{{Citiranje časopisa |url=http://www.moderna-galerija.hr/Izlo%C5%BEbe/Detalji/tabid/2041/ItemID/484/View/Details/Default.aspx |title=Retrospektiva Šime Vulasa, Moderna galerija |archive-url=https://web.archive.org/web/20131203024333/http://www.moderna-galerija.hr/Izlo%C5%BEbe/Detalji/tabid/2041/ItemID/484/View/Details/Default.aspx |archive-date=3. prosinca 2013. |access-date=30. studenoga 2013.}}</ref> Godine [[1963.]] radi „Skulpturu“, kompoziciju koja se sastoji od tri izrezana trupca, a koja je označila napuštanje antropomorfnih oblika u njegovom opusu. Iste godine radi i skulpturu „Zvono djetinjstva“, koja predstavlja intimno prisjećanje na mladenačke dane u rodnom zavičaju. Iste godine izradio je i prvu skulpturu u nizu „Jedra“, motiva koji će mu postati svojevrsna umjetnička opsesija. Primjeri takvih radova su „Jedra III“ koja se se nazivaju i „Dvostruka jedra“ (1963.), „Jedra IV“ ili „Iskošena jedra“ (1963.), „Jedra V“ koja izgledaju teško, masivno i još se nazivaju „Ispuhani nabori“ ili „Obješena jedra“ (1964.). Vulas u svome radu reinterpretira tradicionalne motive, reminiscencije na zavičaj kroz „modernu“ metodu fragmentiranja i preslagivanja fragmenata u pokrenute kompozicije, pritom se koristeći „tradicionalnim“ materijalom - drvom (kamenom ili broncom). Njegovu interpretativnu metodu, Radovani definira kao „simulaciju korijena“,<ref name="Radovani"> Angeli Radovani, Kosta. ''Genealoška razmatranja u našoj skulpturi'', Forum 9/X (V), Zagreb, rujan 1975., str. 330.-340.</ref> dok izvedbenu metodu možemo definirati kao metodu „dezagregacije forme i mase pod snažnom sugestijom estetike enformela“,<ref name="Rus"/> tada dominantne estetike slikarstva. Iako se služi izvedbenom metodom bliskoj suvremenim tendencijama, tradicija se u Vulasovom radu ogleda u motivici, ali i u korištenom materijalu, najčešće drvu, a zatim, i u to vrijeme pomalo zaboravljenoj bronci i kamenu. Poslijeratno kiparstvo (do 70-ih) svojevrsno je „novo željezno doba“<ref name="Gamulin"/> u smislu dominantnog korištenja [[Željezo|željeza]] za oblikovanje skulptura ([[Dušan Džamonja|Džamonja]] je možda najbolji primjer u domaćoj umjetnosti). [[Datoteka:Fluminensia-podhum-grobnik-zrtve-spomenik-sime-vulas1.jpg|thumb|Spomenik Podhumskim žrtvama]] Možda najjasnije o umjetnikovom radu govori sam umjetnik, kada kaže sljedeće: „Za svaku formu potreban je i adekvatan materijal. Ja ga nalazim u drvu. Koristim ga njegovom vitalnošću. Ono odgovara mojem senzibilitetu za površinu i materiju. [[Skulptura|Skulpturu]] obično gradim od nekoliko različito oblikovanih komada: superponirano i vodoravno. Raščlanjivanjem komada želim postići izvjesnu živost u cjelini [[Kompozicija (likovna)|kompozicije]].“<ref name="Vijesnik">Intervju „Jedra pred buru“, Vijesnik, Zagreb, 28. lipnja 1964.</ref> Godine [[1964.]] uvodi kao nove motive [[orgulje]] i [[portal]]e. Nakon samostalne izložbe u [[Galerija suvremene umjetnosti|Galeriji suvremene umjetnosti]], 1965. godine, nastupa „razdoblje u kojem se kiparova vizija ne samo diferencira i obogaćuje, nego i dosadašnja disciplina prima sve više značenje čisto strukturalnih cjelina“.<ref name="Gamulin"/>Tada, među ostalim nastaju „Obla jedra“ ili „Jedra XIV“ (1966.) koja u usporedbi s nekim ranijim „Jedrima“ dobro pokazuju „mirni ritam evolucije forme“<ref name="Poznić">Poznić, Zdravko. ''Jasno i lelujavo. Razgovor sa Šimom Vulasom.'' Oko 208/VII, Zagreb, 6-20.3.1980.</ref> koji se odvijao u Vulasovom radu, a koji donosi veću pokrenutost i voluminoznost skulptura. [[1970-ih|Sedamdesetih godina]] se konstantno prijavljivao na natječaje za velike spomeničke skupine, uglavnom u čast ubijenom i potlačenom narodu. Upravo 1970. godine radi prvi takav spomenik „Podhumskim žrtvama“ na [[Grobničko polje|Grobničkom polju]], a čiju studiju je radio 1969. godine. Tih godina radi nekoliko studija za spomenik „Seljačkoj buni“ i za natječajnu skulpturu za spomenik „Na Kozari“, pri čemu se vraća antropomorfnim oblicima. Za te radove predložak mu je bio njegovo djelo iz 1966. godine, „Tvrđa“ koji izgleda masivno, teško kao kompaktni obrambeni štit. U drugoj polovici sedamdesetih okreće se temama poput „Grada“ i „Tvrdalja“ (Tvrđava). Godine 1977. radi „Lozu“ koja je opet podsjetnik na njegov rodni kraj kao motiv. [[1980-ih|Osamdesetih]] i [[1990-ih|devedesetih godina]] bavi se tematikom križa i općenito sakralnih motiva koji su često završili u samostanima. „[[Križ]] je čvrsta okosnica skrivena iza mobilnih oblika jedara, a vidljiva jedino oku oslobođenom za gledanje čistih oblika. U skrivenosti križa čuva se njegova tajna i Vulas odolijeva iskušenju da tu tajnu dokine: u njegovim je jedrima nazočan križ, u njegovim križevima su nazočna preoblikovana jedra. Mnoga bi se Vulasova jedra mirne duše mogla nazvati križevima kao što bi se i mnogi križevi mogli preimenovati u jedra. Raspelo je znak Kristove nazočnosti u egzistenciji simbolički predstavljenoj jedrima i križevima“.<ref name="Svijetlo">http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2005/11-2005/html/revija/kultura3.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203220551/http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2005/11-2005/html/revija/kultura3.html |date=3. prosinca 2013. }}, posjećeno u travnju 2008.</ref> == Izdvojena djela == === Spomenik Podhumskim žrtvama === Akademik Šime Vulas, kipar, autor je [[obelisk]]a u [[Soboli]]ma podignutog u spomen na [[12. srpnja]] [[1942.]] godine i stradanje sela [[Podhum (Jelenje)|Podhum]] na Grobnišćini kada su [[fašisti]] [[pokolj u Podhumu 12. srpnja 1942.|ubili]] 91 nevinu žrtvu, a mjesto do temelja spalili. Na anonimnom jugoslavenskom natječaju za spomenik podhumskim žrtvama 1968. dobiva prvu nagradu. Dvije godine kasnije, 1970. godine, izvedba 22 metra visokog spomenika je završena i postavljen je na [[Grobničko polje|Grobničkom polju]]. * "Akt", 1960./61., drvo, 48 cm * "Greben", 1961., kamen, 120 cm, Zagrebački velesajam, Zagreb * "Grad", 1964., drvo, 83,5 cm * "Portal", 1965., drvo, 49 cm * "Tvrđa", 1966., drvo, 63,5 cm * "Jedra", 1967., [[aluminij]], 35 cm * "Portal", 1968., drvo, 95,5 cm * "Spomenik podhumskim žrtvama", 1970., [[beton]], 2200 cm, [[Grobničko polje]] * "Mala jedra", 1972., kamen, 13,5 cm * "Jedra", 1971., kamen, 300 cm, [[Park skulptura]], [[Labin]] * "Kamena jedra", 1972., kamen, 60,5 cm * "Rozeta", 1976., bronca, 51,5 cm * "Grupa", 1976., [[bronca]], 120 cm, [[Križevci]] * "Legenda", 1980., 330 cm, [[Ludbreg]] * "Oklopljeni brod", 1981., drvo, 45 cm * "Autoportret", 1984., drvo, 17 cm * "Limena jedra", 1985., željezo, 15,5 cm * "Legenda oblika", 1987., [[granit]], 850 cm, Olimpijski park, [[Seoul]] * "Ranjeni križ", 1993., obojeno drvo, 99 cm * "Tvrdalj", 1994., bronca, 175 cm, park na Opatovini, Zagreb * "Jedrilje", spomenik mornaru, 1997., kamen, 400 cm, [[Silba]] * "Jedra", 2002., bronca, 150 cm, Park Akademije likovnih umjetnosti, Zagreb * "Franjevački križ", 2004., bronca, 370 cm, Trg Sv. Trojstva, [[Slavonski Brod]] * "Dvoje", 2007., bronca, 225 cm, Aleja skulptura na Savskom nasipu, Zagreb == Galerija djela == <div style="text-align:center;"><gallery> Datoteka:Šime Vulas Maska.jpg|Šime Vulas, '''Maska''', 1960., drvo, 37,5x34x16 cm Datoteka:Šime Vulas Jedra XIV.jpg|Šime Vulas, '''Jedra XIV''', 1966., drvo, 119x50x18,5 cm Datoteka:Vulas Loza.jpg|Šime Vulas, '''Loza''', 1977., drvo, 75x32x19 cm Datoteka:Šime Vulas Jedrilja 1997.jpg|Šime Vulas, '''Jedrilje''', spomenik mornaru, 1997., kamen, 400 cm, Silba Datoteka:Vulas kosa jedra.jpg|Šime Vulas, '''Kosa jedra (Jedra XVII'''),1967., Moderna galerija Datoteka:Vulas dvoje.jpg|Šime Vulas, '''Dvoje''', 2004.,Moderna galerija </gallery></div> == Izložbe == Godine 1963. izlagao je na ''III. međunarodnom bijenalu mladih'' u [[Pariz]]u na kojem dobiva počasno priznanje za skulpturu. Od tada njegov rad intenzivno prati likovna kritika. Prvu samostalnu izložbu održao je u [[Zagreb]]u 1965. godine u Galeriji suvremene umjetnosti. Velike monografske izložbe održane su u „Modernoj galeriji“ u Zagrebu 1980. i krajem 2011./početkom 2012. godine. Godine 1988. sudjelovao je na Olimpijadi umjetnosti u [[Seoul]]u, kada je njegova 8,5 metara visoka granitna skulptura "Legenda oblika" postavljena u Olimpijskom parku. Zajedno s [[Đuro Seder|Đurom Sederom]], organizirao je 2003. godine zajedničku izložbu „Dvojica za pasiju“ u [[Muzej Mimara|Muzeju Mimara]].<ref name="Kružić">[http://www.matica.hr/vijenac/238/Dvojica%20za%20Pasiju/ Kružić, Marko. ''Dvojica za pasiju''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203185432/http://www.matica.hr/vijenac/238/Dvojica%20za%20Pasiju/ |date=3. prosinca 2013. }}, Vijenac, broj 238, 17. travnja 2003.</ref> Skulpture Šime Vulasa izlagane su na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i u svijetu. === Samostalne izložbe === * Galerija suvremene umjetnosti, Zagreb, 1965. * Salon tribine mladih, [[Novi Sad]], 1966. * Salon muzeja savremene umetnosti, Beograd, 1966. * Mala galerija, [[Ljubljana]], 1967. * Galerija umjetnina, Split, 1968. * Galerija Zodijak, [[Osijek]], 1972. * ''Kuduz, Šutej, Vulas'', Šibenik, [[Rijeka]], [[Maribor]], [[Koprivnica]], [[Brčko]], 1978. * ''Monografska izložba'', [[Moderna galerija]], Zagreb, 1980. * Galerija Sebastian, [[Beograd]], 1985. * Galerija Mala, Zagreb, 1997. * Pasionska baština, Vulas – Seder, Muzej Mimara, Zagreb, 2003. * Galerija Forum, Zagreb, 2005. * Galerija sv. Krševana, [[Šibenik]], 2007. === Grupne izložbe === * ''Izložba ULUH-a'', Split, 1959. * ''XV. salon mladih'', [[Moderna galerija]], Zagreb, 1960. * ''Biennale mladih'', Moderna galerija, Rijeka, 1960. * ''Wspolczesna szutka Jugoslavii'', Sopot, 1964. * ''XV Salon de la jeune sculpture'', Galerie Creuze, Pariz, 1965. * ''Izložba mladih'', [[Kumrovec]], 1966. * ''Izložba ULUH-a'', [[Sarajevo]], 1966. * ''Expo 67'', [[Montréal|Montreal]], 1967. * ''IX biennale'', Middelheim, [[Antwerpen]], 1967. * ''Arte figurativa zagrabese di oggi'', [[Bologna]], 1969. * ''Contemporary Yugoslav Art'', The National Museum of Contemporary Art, [[Tokio]], 1973. * ''Novosti iz suvremene hrvatske likovne umjetnosti'', Galerija Karas, Zagreb, 1976. * ''XXXIX Biennale, Jugoslavenski paviljon'', [[Venecija]], 1980. * ''II. triennale hrvatskog kiparstva'', Umjetnički paviljon, Zagreb, 1985. * ''Tisuću godina hrvatske skulpture'', Umjetnička galerija, [[Dubrovnik]], 1991. * ''Croatian Artists against Leukemia'', Paulina Rieloff Gallery, [[New York]], 1997. * ''Spomen obilježja poginulim braniteljima u Domovinskom ratu'', Muzej Turopolja, [[Velika Gorica]], 2004. * ''Novija sakralna umjetnost'', [[Klovićevi dvori]], Zagreb, 2006. == Nagrade i priznanja == Za svoj je rad dobio brojne nagrade. Godine 1963. dobiva počasno priznanje za skulpturu na ''III. međunarodnom bijenalu mladih'' u Parizu. Ovjenčan je [[nagrada Grada Zagreba|nagradom Grada Zagreba]] 1971. godine, godišnjom [[nagrada Vladimir Nazor|Nagradom “Vladimir Nazor”]] 1981. za izložbu u Modernoj galeriji, [[nagrada HDLU|Nagradu]] za životno djelo [[HDLU|Hrvatskog društva likovnih umjetnika]] 2002., [[nagrada Vladimir Nazor|nagradu Vladimir Nazor]] za životno djelo 2010. te s još 20 raznih strukovnih i otkupnih nagrada i priznanja. * Počasno priznanje na ''III. međunarodnom biennalu mladih'', [[Pariz]], 1963. * Nagrada za skulpturu na ''III. biennalu mladih'', [[Rijeka]], 1964. * Nagrada "Zvono Lotršćak", Zagreb, 1969. * Nagrada publike, Izložba ULUH-a, Zagreb, 1971. * Nagrada grada Zagreba, 1971. * Nagrada za skulpturu na VII. zagrebačkom salonu, Zagreb, 1972. * Nagrada za skulpturu na X. zagrebačkom salonu, Zagreb, 1975. * Nagrada "[[Vladimir Nazor|Vladimir Nazo]]<nowiki/>r", Zagreb, 1981. * Nagrada Hrvatskog društva likovnih umjetnika za životno djelo, Zagreb, 2002. == Izvori == {{izvori|30em}} * http://fluminensia.eu/wp/vulas-sime/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203004819/http://fluminensia.eu/wp/vulas-sime/ |date=3. prosinca 2013. }} == Literatura == * Šimat Banov, Ive. ''Šime Vulas'', Moderna galerija, Zagreb, 2009. * Gamulin, Grgo. ''Šime Vulas'', Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Zagreb, 1979. * Gamulin, Grgo. ''Hrvatsko kiparstvo XIX. i XX. stoljeća'', Naprijed, Zagreb, 1999. * Angeli Radovani, Kosta. ''Genealoška razmatranja u našoj skulpturi'', Forum 9/X (V), Zagreb, rujan 1975., str. 330. – 340. * Rus, Zdenko. ''Šime Vulas: monografska izložba skulptura 1960-1980.'', katalog izložbe održane u Modernoj galeriji 19. ožujka - 20. travnja 1980. * Poznić, Zdravko. ''Jasno i lelujavo. Razgovor sa Šimom Vulasom.'' Oko 208/VII, Zagreb, 6-20.3.1980. * Intervju „Jedra pred buru“, Vijesnik, Zagreb, 28. lipnja 1964. == Vanjske poveznice == * [http://www.vecernji.hr/vizualna-umjetnost/sime-vulas-pokazao-60-godina-rada-358703 ''Šime Vulas pokazao 60 godina rada''], Večernji list, 21. prosinca 2011. * [http://www.moderna-galerija.hr/Izlo%C5%BEbe/Detalji/tabid/2041/ItemID/484/View/Details/Default.aspx Retrospektiva Šime Vulasa, Moderna galerija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203024333/http://www.moderna-galerija.hr/Izlo%C5%BEbe/Detalji/tabid/2041/ItemID/484/View/Details/Default.aspx |date=3. prosinca 2013. }} * [http://slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/185358/Default.aspx ''Akademski kipar Šime Vulas donira svoje radove Narodnom muzeju''], Slobodna Dalmacija, 26. kolovoza 2012. * [http://www.hkv.hr/reportae/ostali-autori/10139-ime-vulas-odan-hrvatskoj-tradicijskoj-batini.html Raos, Ivan. ''Šime Vulas - Odanost hrvatskoj tradicijskoj baštini''], Portal hrvatskog kulturnog vijeća, siječanj 2012. * [http://www.hazud.ch/2012/01/pise-ivan-raos-sime-vulas-retrspektivna-izlozba-2011-2012/ Raos, Ivan. ''ŠIME VULAS – retrospektivna izložba (2011. / 2012.)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203002937/http://www.hazud.ch/2012/01/pise-ivan-raos-sime-vulas-retrspektivna-izlozba-2011-2012/ |date=3. prosinca 2013. }}, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori, siječanj 2012. * [http://www.matica.hr/vijenac/238/Dvojica%20za%20Pasiju/ Kružić, Marko. ''Dvojica za pasiju''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203185432/http://www.matica.hr/vijenac/238/Dvojica%20za%20Pasiju/ |date=3. prosinca 2013. }}, Vijenac, broj 238, 17. travnja 2003. {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Šime Vulas |commonscathr = Šime Vulas |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{GLAVNIRASPORED:Vulas, Šime}} [[Kategorija:Hrvatski kipari]] [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Životopisi, Trogir]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] [[Kategorija:Drvenik Veli]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] 98ccjswxbaxby056be3h50cy1fnrwep 0 375714 7565818 5850050 2026-07-29T03:44:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565818 wikitext text/x-wiki '''Šimon Matijaš Knefac''' ili '''Šimeon Knefac,''' također ''Kniefac (Knéfacz, Kniefacz)'' ([[Devinsko Novo Selo|Novo Selo]], [[23. veljače]], [[1752.]] – [[Klimpuh]], [[3. kolovoza]], [[1819.]]) [[Hrvati|hrvatski]] ([[Gradišćanski Hrvati|gradišćanski]]) [[pisac]], [[redovnik]] samostana Sv. Katerine i [[svećenik]]. Rođen je bio u današnjoj [[Slovačka|Slovačkoj]] kod [[Bratislava|Bratislave]], krsno mu je ime Matija ili Matijaš. Stupio je u samostan Sv. Katarine [[1771.]] a zaređen [[1775.]] u [[Močenok]]u. Neko je vrijeme propovjednik u [[Željezno]]m i [[Novi Grad (Gradišće)|Novom Gradu]]. Njegov samostan u jozefinskom vremenu je bio ukinut. Tada je bio kapelan u [[Pandrof]]u ([[1789.]]), [[1799.]] – [[1801.]] godine administrator u [[Ciklež]]u. Umro je u [[Klimpuh]]u. Obradio je molitvenik [[Jeremijaš Šoštarić|Jeremijaša Šoštarića]] ''Marianszko czveche'' i pisao novi molitvenik te evanđelistar. == Djela == * Lapat evangeliumszki ([[1798.]] nije poznat ni jedan primjerak) * Marianszko czvéche isz lipi rósicz szkupa pobrano to je pobósni molitvitcz y duhovni jacsak ([[1803.]]) * Vrata nebészka odperta vérnomu kerscheniku moléchemu y dusnôſzti kerſchanſzke obverſavajuchemu ([[1804.]]) == Izvori == * [http://mek.niif.hu/03600/03630/html/k/k11523.htm Szinnyei József: Magyar írók élete és munkái – Kniefacz ''Simeon''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210313004119/https://gthu.hit.gemius.pl/fpdata.js?href=mek.niif.hu |date=13. ožujka 2021. }} * Nikola Benčić: Književnost gradišćanskih Hrvata, [[Zagreb]] [[1998.]] {{ISBN|953-6260-05-0}} {{GLAVNIRASPORED:Knefac, Šimon}} [[Kategorija:Književnici gradišćanskih Hrvata]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]] 5d46fv32ryi2kdmeiie3prp6e7igihm 0 398743 7565437 6469666 2026-07-28T12:06:17Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Rotacija]]; +[[Kategorija:Gibanje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565437 wikitext text/x-wiki {{Klasična mehanika}} [[datoteka:4-Stroke-Engine.gif|mini|290px|desno|Prikaz rada [[Četverotaktni motor|četverotaktnog motora]].]] [[datoteka:Uniform circular.JPG|desno|mini|290px|Jednoliko gibanje po kružnici.]] '''Jednoliko gibanje po kružnici''' ili '''jednoliko kružno gibanje''' je takvo [[gibanje]] kod kojeg neko [[kruto tijelo]], odnosno [[materijalna točka]], giba jednoliko po [[kružnica|kružnici]]. Okrene li se neki [[kotač]] uvijek istom [[brzina|brzinom]], odnosno ako čini uvijek isti [[broj okretaja]], kažemo da taj kotač vrši jednoliko kružno gibanje.<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> Kod većeg tijela promatra se gibanje po kružnici njegovog [[centar masa|centra masa]]. Svako jednoliko gibanje može se odrediti kao gibanje kod kojega točka (tijelo) u jednakim [[vrijeme|vremenskim intervalima]] (vremenskim razmacima) prelazi jednake puteve. To znači da su prosječni iznosi brzine u svim vremenskim intervalima jednaki, to jest da brzina ne mijenja iznos. Prilikom jednolike [[vrtnja|vrtnje]] (rotacije) krutog tijela oko nepomične osi, ne mijenja se njegova [[kutna brzina]], a njegove se točke jednoliko kružno gibaju po kružnicama okomitima na tu os, kojima je središte na toj osi. == Objašnjenje == Kod jednolikog kružnog gibanja razlikuju se dvije brzine: * [[obodna brzina]] ili linearna brzina, * [[kutna brzina]]. Ako točka učini ''n'' okretaja u sekundi (oznaka okr/s ili 1/s ili s^-1), a za vrijeme jednog okretaja svlada put 2∙''r''∙π, onda je put u jednoj sekundi 2∙''r''∙π∙''n'', a obodna brzina v ([[Metar u sekundi|m/s]]) je: :<math> v = 2 \cdot r \cdot \pi \cdot n </math> Budući da vrijedi 2∙''r'' = ''d'' ([[metar]]a), to je: :<math> v = d \cdot \pi \cdot n </math> Računamo li [[broj okretaja]] u [[minuta|minuti]] = 60 [[sekunda|sekundi]], što je uobičajeno u praksi, onda vrijedi: :<math>v = \frac{r \cdot \pi \cdot n}{30}\ </math> odnosno: :<math>v = \frac{d \cdot \pi \cdot n}{60}\ </math> Obodna brzina je brojčano jednaka duljini [[Luk (matematika)|luka]] što ga učini točka na obodu kružnice u jednoj sekundi. Ona u svakoj točki ima smjer tangente koji se stalno mijenja, ali joj veličina ostaje ista. Tako na primjer, kod mnogih [[alatni stroj|alatnih strojeva]] vrši se [[strojna obrada]] skidanjem strugotine i to baš kružnim gibanjem. Najvažniji alatni strojevi koji vrše kružno gibanje jesu: [[tokarilica]], [[glodalica]], [[bušilica]], [[Brušenje|brusilica]] i kružna [[pila]]. Ako se točka vrti stalnom obodnom brzinom ''v'' po kružnici, [[radijvektor]] te točke opisuje u svakoj sekundi jednak [[kut]]. Kut što ga opiše radijvektor u jednoj sekundi naziva se [[kutna brzina]]. Kutna brzina mjeri se radijanima u sekundi. Jedan [[radijan]] je luk koji je jednak polumjeru, a oba pripadaju istoj kružnici. Budući da je opseg kružnice 2∙''r''∙π, čitav opseg, odnosno puni kut od 360˚, ima 2∙''r''∙π / ''r'' radijana, to jest 360˚ = 2∙π radijana. Iz toga slijedi: :<math>1\,\mathrm{rad}=\frac{360^\circ}{2 \cdot \pi} \approx 57{,}29577951^\circ = 57^\circ 17' 45'' </math> ili: :<math> 1^\circ = \frac{2 \cdot \pi}{360^\circ} = \frac{\pi}{180^\circ} </math> U jednom okretaju točka učini put od 2∙π radijana, a za vrijeme jedne sekunde put od 2∙π∙''n'' radijana. Budući da je brzina put u jednoj sekundi, to je kutna brzina ''ω'' (1 / s = radijana u sekundi = s^-1): :<math>\omega = 2 \cdot \pi \cdot n </math> Računamo li broj okretaja u 1 minuti = 60 sekundi, onda dobivamo izraz za kutnu brzinu: :<math> \omega = {{2 \cdot n \cdot \pi} \over 60} = {{n \cdot \pi} \over 30} </math> Uvrstimo li u izraz za obodnu brzinu kutnu brzinu, dobit ćemo da je obodna brzina v (m/s): :<math> v = r \cdot \omega </math> Ako je ''r'' = 1, onda je obodna brzina jednaka kutnoj brzini, to jest ''v = ω''. Što je veći [[polumjer]] (radijus) vrtnje, veća je obodna brzina pri istoj kutnoj brzini ([[broj okretaja]]). == Opis gibanja == Dok se točka jednoliko giba po kružnici, promjena njezinog položaja može se opisati pomoću puta <math>\scriptstyle s </math> koji ona prijeđe, ili pomoću kuta <math>\scriptstyle \varphi</math> za koji se zakrene polumjer kružnice <math>\scriptstyle r </math> povučen do te točke (skica desno; na skici je pokumjer prikazan kao radij-vektor povučen iz središta). Taj put i kut su jedine veličine kojima se tijekom vremena mijenja iznos. Pomoću njih se iznos brzine <math>\scriptstyle v </math> (koja se još naziva i ''linearnom'' ili ''obodnom'' brzinom) i iznos [[kutna brzina|kutne brzine]] <math>\scriptstyle \omega </math> mogu izračunati tako da se put, odnosno kut podijeli s vremenom:<ref>[http://www.scribd.com/doc/40272543/Levanat-Kinematika-i-dinamika I. Levanat: Fizika za TVZ - Kinematika i dinamika] Tehničko veleučilište u Zagrebu (2010)</ref> :::<math> v = {s \over t} </math> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; odnosno &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <math> \omega = {\varphi \over t}</math>. Ovakav način pisanja podrazumijeva da su put i kut prijeđeni od trenutka <math>\scriptstyle t=0 </math> do trenutka <math>\scriptstyle t </math>. Iznosi brzina računaju se običnim dijeljenjem zato što se ne mijenjaju. (Kad se učenici u osnovnoj ili na početku srednje škole prvi put upoznaju s kružnim gibanjem, obično se simbol <math>\scriptstyle t </math> tretira kao vremenski interval, kako je opisano u članku o [[vrijeme|vremenu]].) Iz gornjih se jednadžbi jednostavnim množenjem s vremenom dobivaju formule za pređeni put i kut zakreta: :::<math> s = v \,t </math> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; odnosno &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <math> \varphi = \omega \,t </math>. Svejedno je da li se formule tumače kao put (kut) koji je prijeđen u "vremenskom intervalu <math>\scriptstyle t </math>", ili koji je prijeđen od trenutka <math>\scriptstyle t=0 </math> do trenutka <math>\scriptstyle t </math>. No, ponekad se pomoću njih želi opisati trenutni položaj točke u odnosu na neki odabrani početni položaj, u kojemu točka ''nije'' bila u trenutku <math>\scriptstyle t=0 </math> (npr. kod opisa veze s harmoničkim titranjem u donjem poglavlju). Tada treba dodati "početni put" <math>\scriptstyle s_0 </math>, odnosno "početni kut" <math>\scriptstyle {\varphi}_0 </math>, koji je točka prešla od toga početnog položaja do trenutka <math>\scriptstyle t=0 </math>, pa formule imaju oblik: :::<math> s = v \,t + s_0 </math> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; odnosno &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <math> \varphi = \omega \,t + {\varphi}_0 </math>. == Jednoliko kružno gibanje je periodičko gibanje == Jednoliko kruženje je najjednostavnije periodičko gibanje. Periodičke pojave (pa tako i gibanja) su pojave kod kojih se sve točno ponavlja nakon određenog, uvijek jednakog, vremenskog intervala koji se naziva period, i obilježava velikim slovom <math>\scriptstyle T </math>. Preciznije (matematički), [[period]] je najmanji vremenski interval nakon kojega vremenska funkcija <math>\scriptstyle f(t) </math>, koja opisuje gibanje (ili pojavu), ponovo poprima iste vrijednosti, tj. <math>\scriptstyle f(t+T)=f(t)\,</math>. ===Period i frekvencija=== Kod jednolikog kružnog gibanja, period je vremenski interval koji je potreban za jedan puni obilazak (ophod) kružnice, te se još naziva i ''ophodno vrijeme'' <math>\scriptstyle T </math>. Kao i kod svih periodičkih pojava, za opis gibanja koristi se i ''frekvencija'' ili ''učestalost'' <math>\scriptstyle f </math> (ponekad se koristi grčko slovo <math>\scriptstyle \nu </math>), koja se definira kao broj perioda u jedinici vremena i računa kao recipročna vrijednost perioda: :::<math> f = \frac{1}{T} \,</math>. Za praktično određivanje (mjerenje) iznosa brzine kod jednolikog kružnog gibanja najprikladnije je koristiti ophodno vrijeme (period), jer u tome vremenskom intervalu točka (tijelo) prijeđe put jednak opsegu kružnice, <math>\scriptstyle s = 2 \pi r </math>, pa je dovoljno izmjeriti samo polumjer kružnice. Ako se u gornju jednadžbu za iznos brzine uvrsti taj put, a za vrijeme period <math>\scriptstyle T </math>, dobiva se: :::<math> v = {s \over t} = \frac{2 \pi r}{T} = 2 \pi f \,r \,</math>. ===Kutna brzina i kružna frekvencija=== Iznos kutne brzine još se jednostavnije određuje pomoću perioda, jer za vrijeme jednog ophoda <math>\scriptstyle T </math> polumjer (radij-vektor) opiše puni kut <math>\scriptstyle \varphi = 2 \pi </math>. Tako jednadžba za kutnu brzinu postaje: :::<math> \omega = {\varphi \over t} = \frac{2 \pi}{T} = 2 \pi f \,</math>. Podrazumijeva se da se kut mjeri u [[SI]] jedinicama, tj. u [[radijan]]ima, u kojima je definiran kao omjer luka i polumjera, što kod kružnog gibanja znači <math>\scriptstyle \varphi = s/r </math>. Odatle se lako vide veze između linearnih i kutnih veličina :::<math> s = \varphi \,r </math> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; te &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <math> v = \omega \,r </math>. Prva veza dobiva se neposredno iz definicije kuta, a druga se može dobiti dijeljenjem prve s vremenom. Usto, ova druga veza vidi se i iz gornjih jednadžbi za brzinu i kutnu brzinu. Simbol <math>\scriptstyle \omega </math> koristi se i kod opisa drugih periodičkih pojava, koje nisu jednoliko kruženje, ali su s njime "matematički" povezane (npr. kod opisa veze s harmoničkim titranjem u donjem poglavlju). U takvim slučajevima, koristi se umjesto "kutne brzine" naziv ''kružna frekvencija'' (ili ''kutna frekvencija''), koja se definira po analogiji s prethodnom jednadžbom za kutnu brzinu: :::<math> \omega = \frac{2 \pi}{T} = 2 \pi f \,</math>. Tu kut ne opisuje kruženje ili vrtnju nekog materijalnog objekta, pa se ne koristi termin "kutna brzina". Naziv kružna ili kutna frekvencija proizlazi iz matematičke veze s kružnim gibanjem i proporcionalnosti s frekvencijom. == Centripetalno ubrzanje == [[Datoteka:Centripetal acceleration.JPG|desno|mini|360px|Uz izvod centripetalnog ubrzanja kod jednolikog gibanja po kružnici.]] Iako kod jednolikog kruženja brzina ne mijenja iznos, ona stalno mijenja smjer jer mora biti u smjeru tangente na kružnicu, tj. okomita na polumjer (radij-vektor) povučen iz središta kružnice do točke koja se giba. Svaku promjenu brzine, pa tako i promjenu njezinog smjera, opisuje veličina koje zove [[ubrzanje]]. Kod jednolikog kruženja, to ubrzanje mora biti okomito na smjer brzine, kako ne bi povećalo ili umanjilo njezin iznos. Za takvo se ubrzanje općenito koristi naziv ''normalno ubrzanje'', a kod gibanja po kružnici naziv ''centripetalno ubrzanje'' (ili ''radijalno ubrzanje'') jer ima smjer prema centru kružnice ("leži" na radijusu). Budući da je kod jednolikog kružnog gibanja centripetalno ubrzanje ujedno i ukupno ubrzanje, njegov se iznos lako izvodi pomoću definicije ubrzanja (skica desno). Ipak, za korektan izvod potrebno je minimalno poznavanje [[vektor]]skog računa i [[derivacija]]. Polazi se od opće definicije ubrzanja ::: <math> \vec a = \frac{d \vec v}{dt} = \lim_{ \Delta t \to 0}\frac{ \Delta \vec v}{\Delta t} \,\!</math>, a traži se samo iznos centripetalnog ubrzanja koji je ovdje jednak iznosu ukupnog ubrzanja, tj. <math>\scriptstyle |\vec{a_{cp}}| = |\vec{a}| </math>. Na lijevoj strani skice prikazano je zakretanje polumjera za kut <math>\scriptstyle \Delta \varphi </math> u vremenskom intervalu <math>\scriptstyle \Delta t </math>; za to vrijeme brzina kao vektor se promjeni iz <math>\scriptstyle \vec v_1 </math> u <math>\scriptstyle \vec v_2 </math>. Pritom se i brzina zakrene za isti kut <math>\scriptstyle \Delta \varphi </math> jer stalno ostaje okomita na polumjer, ali ne mijenja iznos (što na skici označava jednakost <math>\scriptstyle v_1 = v_2 = v </math>, gdje je iznos vektora označen istim slovom kao i vektor ali bez strelice). Na desnoj strani skice prikazana je promjena brzine <math>\scriptstyle \Delta \vec v = \vec v_2 - \vec v_1 </math>. Njezin iznos <math>\scriptstyle |\Delta \vec v| </math> je tetiva luka <math>\scriptstyle \Delta l </math>. Taj luk je, prema definiciji kuta u radijanima, jednak <math>\scriptstyle \Delta l = v \Delta \varphi </math> (jer je pripadni radijus jednak iznosu brzine). Odatle se dobiva: ::: <math> a_{cp} = |\vec{a}| = \lim_{ \Delta t \to 0}\frac{ |\Delta \vec v|}{\Delta t} = \lim_{ \Delta t \to 0}\frac{ \Delta l}{\Delta t} = \lim_{ \Delta t \to 0}\frac{ v \Delta \varphi}{\Delta t} = v \,\omega = {v^2 \over r} \,\!</math>. Da bi se to razumjelo, treba samo uočiti da je <math>\scriptstyle a_{cp} </math> pozitivan broj, dakle jednak iznosu <math>\scriptstyle |\vec{a_{cp}}| = |\vec{a}| </math>, te da u graničnom prijelazu, kada <math>\scriptstyle \Delta t </math> teži prema nuli, duljina tetive <math>\scriptstyle |\Delta \vec v| </math> postaje jednaka duljini luka <math>\scriptstyle \Delta l </math> a omjer <math>\scriptstyle {\Delta \varphi}/{\Delta t} </math> daje kutnu brzinu <math>\scriptstyle \omega </math>. [[Datoteka:Cicular-harmonic.JPG|desno|mini|260px|Prikaz jednolikog gibanja po kružnici u koordinatnom sustavu i veza s harmoničkim titranjem.]] == Veza jednolikog kruženja i harmoničkog titranja == Jednoliko kružno gibanje može se prikazati u x,y ravnini sa središtem kružnice u ishodištu Kartezijevog koordinatnog sustava (skica desno). Položaj točke u trenutku <math>\scriptstyle t=0 </math> zadan je kutom <math>\scriptstyle {\varphi}_0 </math> u odnosu na os "x", pa se kut mijenja prema formuli <math>\scriptstyle \varphi = \omega \,t + {\varphi}_0 </math>. Koordinata <math>\scriptstyle x </math> točke je <math>\scriptstyle x = \cos \varphi </math>, koordinata <math>\scriptstyle y </math> je <math>\scriptstyle y = \sin \varphi </math>. Kad se uvrsti <math>\scriptstyle \varphi = \omega \,t + {\varphi}_0 </math>, dobiju se jednadžbe jednolikog kružnog gibanja po prikazanoj kružnici u koordinatnom sustavu na skici: :::<math> x = r \cos (\omega \,t + {\varphi}_0) </math> :::<math> y = r \sin (\omega \,t + {\varphi}_0) </math>. Svaka jednadžba zasebno opisuje [[harmonijsko titranje|harmoničko titranje]] (kaže se još i ''harmonijsko titranje''). Dok se točka jednoliko giba po kružnici, njezina projekcija na promjer kružnice harmonički titra (na skici je prikazana projekcija točke na os "x"). U gornjim jednadžbama, <math>\scriptstyle r </math> je amplituda titranja, <math>\scriptstyle \omega </math> je kružna frekvencija, dok je <math>\scriptstyle {\varphi}_0 </math> početna faza. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Klasična mehanika]] [[Kategorija:Rotacija]] [[Kategorija:Gibanje]] [[en:Uniform circular motion]] 2ptnn6z2g9miumqplkxcmsdlfqgqapl 0 454870 7565809 7410795 2026-07-29T01:32:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565809 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime= Šavkat Mirzijojev |datum rođenja=[[24. srpnja]] [[1957.]] |mjesto rođenja=[[Jizzakh]] |malaslika= |opis male slike= |slika= Mirziyoyev cropped.jpg |veličina= 200px |položaj= 2. [[predsjednik Republike Uzbekistan]] |prethodnik=[[Nigmatila Juldašev]] (v.d.) |mandat_start=[[14. prosinca]] [[2016.]]<br><small>(privremeni od [[8. rujna]] [[2016.]] - [[14. prosinca]] [[2016.]])</small> }} '''Šavkat Mirzijojev''' ([[Jizzakh]], [[24. srpnja]] [[1957.]]) predsjednik je [[Uzbekistan]]a od [[14. prosinca]] [[2016.]] godine. Od [[12. prosinca]] [[2003.]] do [[14. prosinca]] [[2016.]] godine bio je predsjednik vlade Uzbekistana, a od [[8. rujna]] 2016. do [[14. prosinca]] 2016. godine prijelazni predsjednik nakon smrti [[Islam Karimov|Islama Karimova]]. ==Karijera== Prije stupanja na položaj uzbekistanskog premijera Mirzijojev je bio prvo guverner granične pokrajine, a potom [[Samarkand]]a između 2001. i 2003. godine. U svojoj političkoj, premijerskoj aktivnosti Šavkat je postao najpoznatiji po zahlađenju državnih odnosa sa [[SAD]]-om nakon pokušaja državnog udara 2005. godine i jačanju političko-ekonomskih aktivnosti s [[Južna Koreja|Južnom Korejom]] što je dovelo do ugovora o prodaji urana<ref name="SK">[http://www.rferl.org/featuresarticle/2006/9/557d2098-4f9f-4d77-8a30-e3f28745201b.html "South Korea, Uzbekistan Sign Uranium Deal"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930062607/http://www.rferl.org/featuresarticle/2006/9/557d2098-4f9f-4d77-8a30-e3f28745201b.html |date=30. rujna 2007. }}, RadioFreeEurope/RadioLiberty, September 25, 2006.</ref> i povećanju trgovine među državama od 40 % između 2005. i 2006. godine.<ref name="SK"/> Nakon smrti dugogodišnjeg uzbekistanskog predsjednika [[Islam Karimov|Islama Karimova]] 2. rujna 2016. godine, Mirzijojev je imenovan prijelaznim predsjednikom. Na predsjedničkim izborima 4.prosinca uvjerljivo je pobijedio s osvojenih 88,6% glasova. Dužnost je preuzeo na inauguraciji 14. prosinca. Pobjeda Mirzijojeva je bila očekivana jer je od početka slovio kao favorit. Iako je obećao nasljedovati politiku svog prethodnika, početak njegove vladavine obilježavaju reforme društva, a posebno su vidljive promjene u vanjskoj politici.<ref>{{cite news |url=https://www.ft.com/content/92a19386-baf0-11e6-8b45-b8b81dd5d080 |title=New Uzbekistan president’s conciliatory tack brings hope of change |work=[[Financial Times]]}}</ref> Pokrenuo je proces obnove odnosa s [[Kirgistan]]om i [[Tadžikistan]]om koji su u vrijeme Karimova bili ozbiljno narušeni.<ref>{{cite web |url=http://www.eurasianet.org/node/80721 |title=Uzbekistan: Mirziyoyev Flirting With Regional Reset? |publisher=Eurasianet.org |accessdate=29. rujna 2016.}}</ref><ref>https://www.ft.com/content/92a19386-baf0-11e6-8b45-b8b81dd5d080</ref> Mnogo medijske pozornosti izazvao je posjet turskog predsjednika [[Recep Tayyip Erdogan|Recepa Tayyipa Erdogana]] Uzbekistanu u studenom 2016. godine gdje je dogovorena obnova također narušenih odnosa između dvije zemlje. Prvi je to posjet Erdogana Uzbekistanu nakon više od 13 godina.<ref>Uzbekistan Daily: President of Turkey to pay official visit to Uzbekistan </ref> Uzbekistan je po prvi put nakon 1994. godine posjetio i bjeloruski predsjednik [[Aleksandar Lukašenko]]. Dana 5. rujna 2017. godine Mirzijojev je stigao u povijesni posjet Kirgistanu gdje je obećao obnoviti ozbiljno narušene odnose. Prvi put nakon 26 godina dvije zemlje su uspjele riješiti otvorena granična pitanja te dogovoriti razgraničenje na 85% spornih graničnih područja.<ref>http://president.gov.by/en/news_en/view/working-visit-to-uzbekistan-14580/</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Mirzijajev, Šavkat}} [[Kategorija:Životopisi, Uzbekistan]] [[Kategorija:Političari nakon 1989.]] [[Kategorija:Predsjednici vlada]] [[Kategorija:Predsjednici]] [[Kategorija:Politika Uzbekistana]] lthqrhbf12iojzuht57c4ijhfvwlscn 0 454942 7565823 7485159 2026-07-29T05:09:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565823 wikitext text/x-wiki {{pravopis}} {{poveznice}} {{formatirati tekst}} '''Školovanje konzervatora restauratora''' – u [[konzervacija-restauracija|konzervatorsko restauratorsku]] se struku u svijetu a i kod nas nekada u pravilu ulazilo putem pripravništva u nekoj od restauratorskih radionica,bilo u državnom zavodu ili nekom od [[muzej]]a koji su imali restauratorske radionice. .Danas je međutim ovaj sustav djelomice napušten ,prije svega zbog osnutka 3 studija [[konzervacija-restauracija|konzervacije-restauracije]] predmeta [[Kulturna baština|kulturne baštine]] u Hrvatskoj,u Zagrebu ,u Splitu,te najmlađeg studija,onog u Dubrovniku.Pored ovog sustava u svijetu se koristi i treći,u biti kombinacija ova dva sustava.Nakon diplome provodi se neko vrijeme na stažiranju u nekoj od restauratorskih radionica. Varijanta ovog sustava bio bi njemački model ,tamo je 2 godišnje stažiranje uvjet za upis na studij. Obim se kozervatorskog rada posljednjih godina znatno proširio tako da više nije dominatno stjecanje manuelne vještine (barem u visoko razvijenim zemljama) te se sve veća važnost pridaje i znanstvenim istraživanjima,organizaciji izložbi,[[Znanost o konzervaciji|znanosti o konzervaciji]] te upravljanju projektima i obrani stručnih pitanja. Sustav ovog obrazovanja varira od zemlje do zemlje,uz napomenu da se na teritoriju Europske unije već 15 godina radi na standardizaciji istog.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.encore-edu.org/index.html |title=Arhivirana kopija |access-date=29. kolovoza 2012. |archive-date=10. studenoga 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121110230857/http://www.encore-edu.org/index.html |url-status=dead }}</ref> U svijetu je uobičajeno i da konzervatorsko restauratorske udruge i organizacije daju i dodatna pojašnjenja vezana uz mjesto i specijalnosti pojedinih studija. ==Stanje u Hrvatskoj - studiji, specijalnosti,predavačka struktura == U Hrvatskoj trenutačno postoje tri studija konzervacije restauracije: *Diplomski (integrirani 5 godišnji) studij konzerviranja i restauriranja umjetnina: štafelajnih i zidnih slika, te polikromirane drvene skulpture, kamena i arhitektonske plastike na Odsjeku za restauriranje i konzerviranje umjetnina na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu]](od 1997.) *Diplomski studij konzervacije i restauracije kamena, štafelajnog slikarstva i polikromne plastike, zidnog slikarstva i mozaika, arheološke baštine te metala, Umjetnička Akademija Sveučilišta u Splitu] (od 1997.)- UMAS. http://www.umas.hr *Preddiplomski i diplomski studij konzervacije i restauracije predmeta od [[papir]]a, tekstila, drveta, [[metal]]a i [[keramika|keramike]], [[Sveučilište u Dubrovniku]] (od 2005.) Kako je vidljivo prva su 2 studija,onaj zagrebački i splitski osnovana iste 1997.godine.Tu se može spomenuti da iako je zagrebački studij neosporno u svom startu krenuo ozbiljnije od splitskog,ipak prvi su kako – tako ( skoro nikako,dosta ih radi u muzejima,nema neke bitne razlike u odnosu na njih i one koji su u konzervatorsko restauratorsku struku ušli bez formalnog restauratorskog obrazovanja,može se provjeriti u MDC-ovoj biblioteci u Zagrebu,pismeni radovi za stručni ispit! ) školovani restauratori u Hrvatskoj obrazovani u Splitu i prije 1997. Radi se o profesorima likovne kulture restauratorima,<ref>http://www.umas.hr/odjeli/odjel-za-likovne-umjetnosti/konzervacija-restauracija {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210331105522/https://fonts.googleapis.com/css?family=Montserrat%3A400%2C700%7COpen+Sans%3A300%2C400%2C600%2C700&subset=latin-ext |date=31. ožujka 2021. }} pristup stranici 30.08.2012.</ref> a izgleda da je sama nastava težila obrazovanju nečega što možemo nazvati restauratorom opće prakse.Činjenica je da ovaj naziv nosi i određenu pejorativnu dimenziju,no nije zgorega ne zaboraviti da je, iako na neusporedivo višem i daleko osmišljenijem nivou nešto pomalo slično osnova restauratorskog školovanja u SAD i Kanadi. Nadodajmo da što se tiče restauratora koji su i prije 1997. stekli neki vid formalnog obrazovanja treba istaknuti i da je dosta restauratora iz Hrvatske završilo ( u pravilu o svom trošku) specijalistički postdiplomski studij konzervacije restauracije u Ljubljani ( utemeljen 1954.,od 1996. postaje dio studija konzervacije restauracije na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani<ref>http://www.aluo.uni-lj.si/mma/Univerzitetni%20%C5%A1tudijski%20program%20prve%20stopnje%20Konserviranje%20restavriranje/2011080414105074/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130715025559/http://www.aluo.uni-lj.si/mma/Univerzitetni%20%C5%A1tudijski%20program%20prve%20stopnje%20Konserviranje%20restavriranje/2011080414105074 |date=15. srpnja 2013. }} Pristup stranici 14.09.2012.</ref>),dok je broj onih školovanih u visoko razvijenim zapadnoeuropskim zemljama,te SAD i Kanadi razmjerno malen .Može se napomenuti i da je manji broj osoba završio studij na Cetinju,još osamdesetih godina 20. stoljeća.Najmanje je jedna osoba završila postdiplomski studij u Beogradu(Olga Nikolić Litwin,radila u HRZ,danas živi i radi u SAD). Kada govorimo o većoj ozbiljnosti zagrebačkog studija to se prije svega odnosi na bolje osposobljen predavački kadar,prije svega se tu misli na predmete vezane uz samo restauriranje,već u startu studija tamo je predavao i jedan školovani restaurator(Mr.art Eva Winkler Jirsak,ista je uz Mr.art Maju Velicogna Novoselac i Sanju Serhatlić dugi niz godina bila jedan od 3 naša školovana restauratora,pod školovanim se misli u smislu ECCO/ENCORE smjernica), a četvero je od budućih predavača bilo na dvogodišnjem postdiplomskom stručnom usavršavanju u inozemstvu ( 1 kandidat nije završio stručno usavršavanje,uzgred danas je isti predavač na dubrovačkom studiju,kasnije je završio postdiplomski specijalistički studij u Ljubljani,te nedavno doktorirao muzeologiju... ),u Poljskoj i Mađarskoj,odnosno konkretno u Krakovu( Suzana Damiani,Denis Vokić ) i Budimpešti( Zvjezdana Jembrih,Andrej Aranicki ).Osim njih primljeno je i više osoba koje su završile specijalistički postdiplomski studij restauriranja u Ljubljani([[Egidio Budicin]],Tamara Ukrainčik,[[Dragan Dokić]]).Jedina zamjerka zagrebačkom studiju bila bi što i ovdje stvar nije sprovedena do kraja ( krivnja za ovo je na utemeljiteljima studija ),te spomenuti nisu vani završili četvero ili peterogodišnji studij restauriranja jer sve osobe koje predaju imaju samo 2 godine formalnog restauratorskog obrazovanja ,bez obzira radilo se o stručnom usavršavanju ili specijalki u Ljubljani(osim ako se zvanje akademskog slikara ili kipara i radno iskustvo u HRZ-u ili muzejima ne smatra ekvivalentom zvanja prvostupnika,odnosno diplomiranog restauratora, što isto nikako ne može biti,jer onda bi to bilo regulirano zakonom,nadalje spomenuti u Hrvatskoj danas i ne mogu stjecati viša zvanja izvan svoje struke,dok se u Hrvatskoj danas specijalističkim studijem i ne može steći zvanje magistra već samo specijalista). Splitski se je studij pak odlučio za potpuno drugačiji pristup u odabiru predavača,te niti jedan od tadašnjih predavača predmeta neposredno vezanih uz samo restauriranje nije imao nikakovo formalno priznato restauratorsko obrazovanje već se radilo o osobama nekada zaposlenim u muzejima odnosno Hrvatskom restauratorskom zavodu(ovo je imalo i dosta negativnih posljedica tako da su primjerice konzervaciju restauraciju metala 13 godina predavale potpuno nekompetentne osobe,koje to nikako ne bi mogle na nekom studiju u visokorazvijenim europskim zemljama,osim toga postavlja se i pitanje rezultata obrazovnog procesa – što dobivamo kada "stručnjaci" rade na obrazovanju budućih stručnjaka...).<ref>http://www.umas.hr/wp-content/uploads/2008/07/konzervacija-i-restauracija-diplomski.pdf Pristupljeno 21.04.2015.</ref> Treći se studij,onaj dubrovački ,oformljen 2005. godine, što se tiče glavih predavača predmeta vezanih uz restauraciju oslonio na predavače s Instituto per arte e il restauro Palazzo Spinelli u Firenzi,partnerskom institucijom u ovom studiju ( uz napomenu da se radi o komercijalno orijentiranoj instituciji,koja trenutačno u svojoj matičnoj zemlji ne nudi petogodišnji studij restauriranja već samo 2 godišnje tečajeve za tehničare u području konzerviranja restauriranja,3 godišnje tečajeve za tehničare eksperte,te ljetne tečajeve).<ref>http://www.spinelli.it/eng/chisiamo.asp Pristup stranici 23.08.2013.</ref> Osim toga ovaj je studij za razliku od prva dva posvećen ne restauraciji kiparskih i slikarskih djela ,već konzervaciji restauraciji objekata od drva ,keramike, metala,tekstila i papira.Treba reći i da su danas (prosinac 2016.) talijanski predavači zamijenjeni domaćima.<ref>http://www.unidu.hr/odjeli.php?idizbornik=195 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161221162113/http://www.unidu.hr/odjeli.php?idizbornik=195 |date=21. prosinca 2016. }} Pristupljeno 20.12 2016.</ref> Može se reći i da je razmjerno čudno da niti jedna od ovih ustanova nije ponudila sustav doškolovanja odnosno stručnog usavršavanja osoba zaposlenih u muzejima i Hrvatskom restauratorskom zavodu (dobro se zna da u muzejima više od 80% osoba koje rade na konzerviranju restauriranju nema nikakovo formalno restauratorsko obrazovanje,te da ih oko 50 % ima samo srednju stručnu spremu, situacija u HRZ je vjerojatno nešto povoljnija),posebice u smislu korištenja velikih mogućnosti modularnog online doškolovanja koje je u svijetu uobičajeno već više od 10 godina.No isto je tako nepobitno i da su se organizacije prije spomenutog mogli primiti i [[Muzejski dokumentacijski centar ]]( ustanova koja 2 puta godišnje organizira stručne ispite za muzejske djelatnike,te tečajeve preventivne zaštite) odnosno HRZ. Također je vidljivo i da su se sve tri institucije odlučile za sustav obrazovanja po modelu koji se koristi i kod obrazovanja akademskih slikara,kipara ili grafičara (iako je zagrebački studij u početku imao tendenciju skretanja u znanstvenom pravcu,prvi je voditelj studija bila Dr.Sc Šefka Horvat Kurbegović ), znači nema pritiska da se kontinuirano izdaju znanstveni ili stručni radovi,niti da predavači moraju doktorirati u nekom roku, a da bi zadržali svoje pozicije(odnosno radi se po za likovne akademije tipičnom sustavu uhljebljenja, kontinuirano stjecanje novih znanja,te stalno dokazivanje vlastite kompetencije u tom je sustavu čista nepoznanica ). Na kraju treba naglasiti da bez obzira na iznešene zamjerke smisao opstojnosti sva tri naša studija nikako nije upitan ,jedino je nepobitno da bi bilo dobro podići nivo studiranja, i to isključivo podizanjem kvalitete predavačkog kadra( i primjerenim opremanjem radionica!),prije svega uvođenjem sustava po uzoru na onaj koji se primjenjuje na predavače na znanstvenim studijima ( znači obavezno kontinuirano izdavanje recenziranih stručnih ili znanstvenih radova ,obaveza doktoriranja u određenom roku),ili eventualno sustavnim dovođenjem gostujućih kvalitetnih stranih predavača(ovo je malo vjerojatna opcija – primanja su kod nas suviše niska,a opremljenost naših studija nije niti blizu onima u visokorazvijenim zemljama EU). Neophodno je istaknuti i da usprkos trima studijima konzerviranja restauriranja te četiri udruge koje okupljaju konzervatore restauratore u Hrvatskoj zasada još nema propisanih i opće prihvaćenih načela konzerviranja restauriranja (posebice je nedostatak istih vidljiv u muzejima gdje se pod konzerviranjem restauriranjem podrazumijeva štošta, a neki pojedinci svoj rad zasnivaju na načelima primjerenijim 19. stoljeću )...<ref>http://www.iic-hrvatskagrupa.hr/tabor.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140322014129/http://www.iic-hrvatskagrupa.hr/tabor.html |date=22. ožujka 2014. }} Pristup stranici 16.07.2013.</ref> Vrlo je važna i činjenica da je 2013. ,na sveučilištu u Zadru obranjen i prvi doktorat u području konzerviranja restauriranja ( iako ovo i nije pravi restauratorski doktorat,niti jedna od 3 osobe u povjerenstvu nije stekla doktorat u području konzerviranja restauriranja,sveučilište u Zadru i nema katedru konzervacije restauracije! ),no treba naglasiti da nijedan od tri studija konzerviranja restauriranja zasad ne nudi i mogućnost stjecanja doktorata u području konzervacije restauracije ( u svijetu se doktorski studij smatra za temeljni znak stvarnog stanja u nekom sustavu obrazovanja konzervatora restauratora ...).<ref>http://www.057info.hr/vijesti/2013-07-08/dva-doktorata-brane-se-u-jednom-tjednu Pristup stranici 3.06.2014.</ref><ref>http://www.netheritage.eu/download/WP5_deliverables/Deliverable%205.1.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402104735/http://www.netheritage.eu/download/WP5_deliverables/Deliverable%205.1.pdf |date=2. travnja 2015. }} Pristup stranici 8.03.2015.</ref> Danas (2016.!) ima nekoliko osoba koje predaju na dubrovačkom i splitskom studiju konzerviranja restauriranja,odnosno rade u HRZ-u, a stekle su zvanje doktora znanosti ,odnosno u jednom slučaju umjetnosti,no nijedna od ovih osoba nije zvanje stekla pred komisijom u kojoj je barem 1 član bio konzervator restaurator istog zvanja(u najmanju je ruku čudno i da akademski slikari,odnosno magistri umjetnosti bilo slikarstva bilo konzerviranja restauriranja u nekim slučajevima mogu steći zvanje doktora znanosti,osim dakako ako nisu završili još jedan studij kojim se mogu steći znanstvena zvanja).<ref>http://www.alu.unizg.hr/alu/cms/upload/dokumenti/pds/programi/DOKTORSKI_SLIKARSTVO.pdf Pristupljeno 01.12.2016.</ref> Najmanje su 3 od ovih disertacija javno dostupne putem interneta.<ref>http://darhiv.ffzg.unizg.hr/6596/1/%C5%A0usti%C4%87%2C%20Sandra.pdf</ref><ref>http://www.academia.edu/8552593/Istra%C5%BEivanje_konzervacija_restauracija_i_prezentacija_kamenih_arheolo%C5%A1kih_artefakata_iz_crkve_sv._Petra_u_Dubrovniku_Research_conservation_restoration_and_presentation_of_stone_archaeological_artefacts_from_the_church_of_St._Peter_in_Dubrovnik</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://bib.irb.hr/datoteka/787252.komprimiran_d_vokic_doktorat.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=1. ožujka 2018. |archive-date=2. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180302103812/http://bib.irb.hr/datoteka/787252.komprimiran_d_vokic_doktorat.pdf |url-status=dead }}</ref> ==Usporedba sa sličnim studijima u Europi i SAD, te Kanadi== Kako živimo u vremenu opće dostupnosti interneta ova usporedba nije odviše teška niti zahtijevna jer je danas velik broj diplomskih te magistarskih i doktorskih radova iz područja konzervacije restauracije dostupan putem istog. Od europskih radova najveći je broj dostupnih na njemačkom(baza podataka diplomskih radova na njemačkom govornom području, 1650 radova ima samo abstrakt,60 je radova dostupno u cijelosti,stranica http://www.hornemann-institut.de/ ),te španjolskom i portugalskom jeziku (najbolje pretraživati preko stranice http://ciarteblog.blogspot.com/search/label/Teses ). Kvaliteta i pristup američkih i kanadskih radova ,vidljivi su prije svega putem web stranice http://resources.conservation-us.org/anagpic-student-papers/ ,( dio se radova može naći i na stranici http://www.archive.org, i to oni s Pennsylvanijskog sveučilišta, te stranici {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} , radovi s teksaškog A&M sveučilišta u College Station-u). Treba naglasiti da se ovo školovanje u SAD i Kanadi ne veže za likovne akademije,dapače za upis na studij preferira se ili studij povijesti umjetnosti,ili neki znanstveno orijentirani studij.Ovaj je trend danas prisutan i u Europi,prije svega u Njemačkoj i Velikoj Britaniji,ali i Švedskoj,Norveškoj,Finskoj ,te Grčkoj.Isključiva povezanost s likovnim akademijama opstala je uglavnom u zemljama bivše istočne Europe,te zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije,no i tamo se javljaju naznake odvajanja od ovog riješenja,prije svega kod najrazvijenijih zemalja iz ove grupe ,poput Poljske i Češke,a korakom u ovom pravcu može se smatrati i formiranje Centralnog instituta za konzervaciju u Beogradu ( po uzoru na talijanski model, i zamislite, između ostalog ova se institucija bavi i sustavnim stručnim usavršavanjem muzejskih restauratora i preparatora...). Iako je razlika u pristupu između europskih i američkih radova ,te rada kod nas poprilična, i prije svega zasnovana na stremljenju ka znanstvenom pristupu,te istraživanjima (u smislu preispitivanja starih i iznalaženja novih materijala ili postupaka), koji kod nas praktički potpuno izostaje,ipak radovi s posljednje međunarodne konferencije studenata konzervacije restauracije održane u Splitu 2018. daju nadu za određeni optimizam,te da će ovaj u svijetu dominantan pristup s vremenom zaživjeti i kod nas.<ref>http://www.konferencija-restauracija.com/ Pristup stranici 3.05.2018.</ref> ==Problemi vezani uz školovanje,te školovane konzervatore restauratore== U prilog prije spomenutoj razlici nažalost ide i vrlo slaba ,skoro nikakova opremljenost sva tri naša studija,izgleda da su nadležni planeri posve zaboravili da se radi o prilično visokim investicijama potrebnim da bi se opremilo restauratorsku radionicu na zaista svjetskoj razini. Ipak, ponajbolje po tom pitanju stoji zagrebački studij (ima stalno uposlena 2 znanstvenika,te posjeduju i uređaj za xrf analizu). Može se napomenuti da je Hrvatski restauratorski zavod razmjerno koliko toliko dobro opremljen,iako nažalost još uvijek nema odjel koji bi se bavio i razvojnim istraživanjima ( u smislu preispitivanja starih te razvoja novih konzervatorskih postupaka i materijala). U muzejima nažalost zaista na svjetskoj razini opremljene radionice jednostavno nema(i to usprkos zakonskoj obavezi adekvatnog opremanja istih,<ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/126462.html Pristup stranici 28.11.2012.</ref> nadležna državna tijela ovo očito ili odobravaju ili ih ta problematika već godinama ne zanima), a o istraživanjima u gore spomenutom smislu nema ni traga,eventualno bi se dobro opremljenom mogla smatrati ona u Arheološkom muzeju u Zagrebu,no i ta bez za arheološku konzervaciju zaista neophodne analitičke opreme( poput uređaja za rendgensko snimanje, xrf i xrd analizu,te opreme za metalografiju,ukratko laboratorija za arheometriju)... U probleme ove vrste svakako spada i nedefiniranost zakonskih propisa koji reguliraju zapošljavanje školovanih konzervatora restauratora,jer je trenutačno i u muzejima i u Hrvatskom restauratorskom zavodu ,te u slučaju osoba koje rade samostalno,i dalje moguće zapošljavanje osoba bez konzervatorsko restauratorskog školovanja,ali i osoba sa srednjom stručnom spremom .Istovremeno broj diplomiranih konzervatora restauratora trenutačno po neslužbenim izvorima prelazi brojku 300,dok ih u HRZ i muzejima trenutačno nije zaposleno niti 10% od spomenute brojke( stanje prosinac 2017.).<ref>http://www.konferencija-restauracija.com/images/stories/Program/Okrugli-stol/sto-nakon-diplome.pdf Pristupljeno 10.11.2017.</ref> Situaciju dodatno komplicira i dugogodišnje i potpuno iracionalno odbijanje [[Ministarstvo kulture|ministarstva kulture]] da izjednači razinu prava restauratora koji rade u HRZ ili samostalno i onih koji rade u muzejima.Restauratori koji rade samostalno bez problema dolaze do licence za rad na kulturnim dobrima,dok je onima koji rade u muzejima isto onemogućeno.Ovo se opravdava sukobom interesa no vrlo se dobro zna da na listi ministarstva ima onih koji i rade kao samostalni restauratori i još su zaposleni i u nekoj drugoj instituciji.Da se ne spominje činjenica da licencu tj dopuštenje za rad mogu dobiti i osobe sa srednjom stručnom spremom,što je u potpunoj suprotnosti s preporukama [[Europska konfederacija konzervatorsko restauratorskih udruga ECCO|Europske konfederacije restauratorskih udruga ECCO]] ,te preporukama [[Komitet za konzerviranje restauriranje Međunarodnog muzejskog savjeta|Komiteta za konzerviranje restauriranje Međunarodnog muzejskog savjeta]] ICOM.Treba istaknuti da je ovaj problem krajem 2018.razriješen pa sada i muzejski restauratori mogu steći dozvolu za rad na kulturnoj baštini.Pripravnički je staž u muzejima samo godinu dana dok je u HRZ 2 godine.Dok se u HRZ viša zvanja stječu po razmjerno dobrom sustavu bodovanja,koji vrednuje cjelokupan rad konzervatora restauratora, u muzejima se viša zvanja stječu po osnovi ispunjavanja čisto birokratskih pravila,u donošenju kojih struka ima samo konzultativnu ulogu. Neslavnu ulogu u ovom imaju i strukovne konzervatorsko restauratorske udruge,koje umjesto beskompromisnog zastupanja struke,najčešće nastupaju po liniji manjeg otpora te izbjegavaju bilo kakav kritički odnos prema pravilima koja diktira birokracija ministarstva kulture.Uzrok je ovome činjenica da u vodstvu ovih organizacija u pravilu sjede osobe koje osim stalnog zaposlenja rade i kao samostalni konzervatori restauratori,pa im oponiranje ministarstvu kulture nikako nije u interesu. ==Školovanje konzervatora restauratora u svijetu== == Njemačka == * [[Berlin]]: Konzervacija restauracija / Terenska arheologija '''Sveučilište primijenjene znanosti u Berlinu'''<ref>http://krg.htw-berlin.de/</ref> *[[Dresden]] : Visoka škola za likovnu umjetnost – Drezden Smjerovi Umjetničke tehnologije,te konzervacije – restauracije kulturnih i umjetničkih dobara,postoji i doktorski studij * [[Erfurt]]: Fakultet građevinskog inženjerstva i Konzerviranja/restauriranja Sveučilišta primijenjenih znanosti u Erfurtu<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.fh-erfurt.de/fhe/index.php?id=1933 |title=Arhivirana kopija |access-date=30. kolovoza 2012. |archive-date=11. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120311192213/http://www.fh-erfurt.de/fhe/index.php?id=1933 |url-status=dead }}</ref> * [[Hildesheim]]: Fakultet zaštite kulturne baštine HAWK Fachhochschule Hildesheim/Holzminden/Göttingen| '''Visoka škola za primijenjenu znanost i umjetnost HAWK Hildesheim'''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hawk-hhg.de/kulturgut/default.php |title=Arhivirana kopija |access-date=30. kolovoza 2012. |archive-date=15. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015151910/http://www.hawk-hhg.de/kulturgut/default.php |url-status=dead}}</ref> * [[Köln]]: CICS – Kelnski institut konzervatorske znanosti pri '''Kölnskom sveučilištu primijenjene znanosti'''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://db.re.fh-koeln.de/ICSFH/index.aspx |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20110325084203/http://db.re.fh-koeln.de/ICSFH/index.aspx |archive-date=25. ožujka 2011. |access-date=30. kolovoza 2012.}}</ref> * [[München]]: Katedra za konzervaciju,umjetničku tehnologiju i znanost u konzervaciji, Institut za povijest arhitekture,povijest umijetnosti i konzervaciju pri '''Tehničkom sveučilištu u Münchenu'''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.rkk.arch.tu-muenchen.de/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20010302042455/http://www.rkk.arch.tu-muenchen.de/ |archive-date=2. ožujka 2001. |access-date=14. kolovoza 2021.}}</ref> Postoji i doktorski studij * Mainz ,Römisch-Germanische Zentralmuseum Mainz u suradnji s Johannes-Gutenberg-Universität Mainz ,studij restauracije i konzervacije arheološkog materijala.<ref>http://www.uni-mainz.de/presse/archiv/zope.verwaltung.uni-mainz.de/presse/mitteilung/2007/2007_03_15_archaeologie_bach{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 28.11.2014.</ref> * [[Potsdam]] : Konzerviranje/restauriranje – Sveučilište primijenjene znanosti u Potsdamu/ Studij konzervacije i restauracije pri '''Visokoj stručnoj školi u Potsdamu'''<ref>http://www.fh-potsdam.de/</ref> * [[Stuttgart]] : Štutgartska državna akademija umjetnosti i dizajna,imaju i doktorski studij ==Italija== Od 1944. postoji državna škola za obuku restauratora '''Istituto Superiore per la Conservazione ed il Restauro'''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://iscr.beniculturali.it/index.php |title=ISCR |archive-url=https://web.archive.org/web/20120326133750/http://iscr.beniculturali.it/index.php |archive-date=26. ožujka 2012. |access-date=30. kolovoza 2012.}}</ref> Od 2006. diplomski studij ,Magister arti u području konzervacije. Od drugih državno podržanih škola treba spomenuti i '''Opificio delle Pietre Dure''' u [[Firenci]].<ref>[http://www.opificiodellepietredure.it/ Opificio delle Pietre Dure]</ref> Postoje i brojne privatne škole ,poput Istituto per l'Arte e il Restauro "Palazzo Spinelli" u Firenci(partnerska institucija dubrovačkog studija konzervacije restauracije), nudi se trogodišnji certificirani tečaj tehničke specijalizacije( točnije 2 godišnji uvodni tečaj + jednogodišnji ekspertni tečaj) u više grana konzerviranja restauriranja,kao i razni kraći tečajevi,petogodišnji se studij nudi tek od 2015.<ref>http://www.palazzospinelli.org/ita/corsi-master.asp {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804125434/http://www.palazzospinelli.org/ita/corsi-master.asp |date=4. kolovoza 2014. }} Pristup stranici 3.06-2014.</ref> Manja je grupa osoba iz Hrvatske završila certificirani 2 godišnji uvodni tečaj,te se kod nas predstavljaju kao restauratori,jedan čak kao magistar,iako su po talijanskom svjedočanstvu tek tehničari u području konzervacije restauracije(osim ako se certificirani tečaj ne smatra ekvivalentom studiju restauriranja,odnosno zvanju prvostupnika).<ref>http://www.spinelli.it/ita/lepersone-alumni-risultati.asp?nome=&cognome=&qualifica=&corso=&annocorso=&citta=&nazione=Croazia&ricerca=Avvia+Ricerca 2014. ova institucija je bez obrazloženja izmijenila ove podatke!</ref><ref>http://www.palazzospinelli.org/ita/community-studenti-find.asp {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140606235553/http://www.palazzospinelli.org/ita/community-studenti-find.asp |date=6. lipnja 2014. }} Pristup stranici 3.06.2014.</ref> Sukladno web stranici ove institucije zvanja po talijanskom modelu stječu i svi ( ili samo oni koji to žele!?) polaznici dubrovačkog studija konzerviranja restauriranja. ==Austrija== * Beč, '''Akademie der bildeden kuenste''',Institut fuer Konservierung und Restaurierung *Beč, '''Universitaet fuer Angewandte Kunst''',Meisterklasse fuer Konservierung und Restaurierung.MA konzerviranje restauriranje tekstila,kamena,slika i objekata Dvije su osobe iz Hrvatske završile ovaj studij,dok je jedna osoba studij započela i potom napustila ( Mr.art Maja Velicogna Novoselac i Mr.art.Valentina Ljubić Tobisch ,prva restauratorica metala,stakla i keramike,potonja restauratorica objekata). Od 2001. postoji i doktorski studij,prve obrane bile su 2005.<ref>Krack,E. Konservierungswissenschaft schreibt Geschichte,Wien 2012.,str.24</ref> ==Ujedinjeno kraljevstvo== U Ujedinjenom kraljevstvu postoji velik broj institucija koje nude obrazovanje konzervatora restauratora,za razliku od studija u SAD gdje preovladava širi, općenit pristup ovdje svaka institucija teži ka specijalizaciji. * '''Camberwell College of Arts''' [[University of the Arts London]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.camberwell.arts.ac.uk/courses/26719.htm |title=Conservation<!-- Bot generated title --> |archive-url=https://web.archive.org/web/20070704035007/http://www.camberwell.arts.ac.uk/courses/26719.htm |archive-date=4. srpnja 2007. |access-date=30. kolovoza 2012.}}</ref> ** BA (prvostupnik) Konzervacije ** MA Konzervacije ** Postdiplomski studij konzervacije ** FdA Book Conservation * '''Hamilton Kerr Institute''' [[University of Cambridge]] ** Diploma u konzervaciji<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www-hki.fitzmuseum.cam.ac.uk/courses.html |title=HKI - Courses<!-- Bot generated title --> |archive-url=https://web.archive.org/web/20081015173133/http://www-hki.fitzmuseum.cam.ac.uk/courses.html |archive-date=15. listopada 2008. |access-date=30. kolovoza 2012.}}</ref> * '''Cardiff University'''<ref>[http://www.cardiff.ac.uk/hisar/index.html Cardiff School of History and Archaeology<!-- Bot generated title -->]</ref> [[Image:Cardiff University main building.jpg|right|thumb|200px|Cardiff University]] ** BSc konzervacije objekata u muzejima i arheologiji ** MSc Zaštita zbirki ** MSc Profesionalni konzervator ** Msc Konzervatorske prakse * '''City and Guilds of London Art School''' odjel konzervacije nudi više tečajeva:<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.cityandguildsartschool.ac.uk/docs/dept/cons.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20060221002728/http://cityandguildsartschool.ac.uk/docs/dept/cons.html |archive-date=21. veljače 2006. |access-date=30. kolovoza 2012.}}</ref> ** Studij konzervacije BA – 3 godine ** Postdiplomski: Studij konzervacije 2 godine ** Postdiplomski: Komparativni studij,naglasak na laserskom čišćenju Najmanje je jedna osoba iz Hrvatske završila postdiplomski studij ove institucije (Jelena Bandur). * '''Courtauld Institute of Art'''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.courtauld.ac.uk/degreeprogrammes/postgraduate/taughtdegrees.shtml |title=Courtauld Institute of Art : Taught Degrees<!-- Bot generated title --> |archive-url=https://web.archive.org/web/20080621084028/http://www.courtauld.ac.uk/degreeprogrammes/postgraduate/taughtdegrees.shtml |archive-date=21. lipnja 2008. |access-date=30. kolovoza 2012.}}</ref> ** Konzervacija štafelajnog slikarstva PgDip ** MA Konzervacija zidnog slikarstva * '''The Centre for Textile Conservation and Technical Art History'''<ref>http://www.gla.ac.uk/schools/cca/research/instituteofarthistory/centrefortextileconservationandtechnicalarthistory/</ref> pri sveučilištu u Glasgow-u, prvobitno znan kao Textile Conservation Centre. ** Izrada i značenje:Pristup tehničkoj povijesti umjetnosti (MLitt) ** Konzervacija tekstila (2 godine, MPhil) * '''Institute of Archaeology''' pri University College London ** M.A. Principi konzervacije<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ucl.ac.uk/archaeology/masters/summary/ma-conservation.htm |title=Institute of Archaeology UCL<!-- Bot generated title --> |access-date=30. kolovoza 2012. |archive-date=20. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080620064745/http://www.ucl.ac.uk/archaeology/masters/summary/ma-conservation.htm |url-status=dead}}</ref> ** M.Sc Konzervacija u arheologiji i muzejima<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ucl.ac.uk/archaeology/masters/summary/msc-conservation.htm |title=Institute of Archaeology UCL<!-- Bot generated title --> |access-date=30. kolovoza 2012. |archive-date=9. veljače 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080209231507/http://www.ucl.ac.uk/archaeology/masters/summary/msc-conservation.htm |url-status=dead}}</ref> * '''University of Lincoln'''<ref>[http://www.lincoln.ac.uk/lsad/ LSAD Home<!-- Bot generated title -->]</ref> ** BA (Hons) Konzerviranje restauriranje ** MA Konzervacija povijesnih objekata ** Diplomski studij konzervacije ** PhD doktorski studij Najmanje je jedna osoba iz Hrvatske završila ovaj studij ( Martina Catinelli). *'''Northumbria University''' The Conservation Unit<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://northumbria.ac.uk/sd/academic/sass/ahd/cu/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080524034154/http://northumbria.ac.uk/sd/academic/sass/ahd/cu/ |archive-date=24. svibnja 2008. |access-date=30. kolovoza 2012.}}</ref> ** MA konzervacija lijepih umijetnosti ** MA Preventivna konzervacija * '''Royal College of Art''' ** MA Konzervacija<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.rca.ac.uk/pages/study/ma_conservation_155.html |title=Royal College of Art<!-- Bot generated title --> |archive-url=https://web.archive.org/web/20080617043806/http://www.rca.ac.uk/pages/study/ma_conservation_155.html |archive-date=17. lipnja 2008. |access-date=30. kolovoza 2012.}}</ref> * '''West Dean College'''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.westdean.org.uk/college |title=West Dean College<!-- Bot generated title --> |archive-url=https://web.archive.org/web/20120804125253/http://www.westdean.org.uk/college/ |archive-date=4. kolovoza 2012. |access-date=30. kolovoza 2012.}}</ref> ** MA studij konzervacije West Dean također nudi više diplomskih tečajeva i tečajeva profesionalnog usavršavanja * '''The London School of Picture & Frame Restoration''' ** City & Guilds certificirani tečaj konzervacije slika i okvira za slike ==Kanada== [[Image:Algonquin College.JPG|right|thumb|200px|Algonquin College]] * '''Algonquin Colleg'''e *Applied Museum Studies (3 godine) koji studentima daje solidno zaleđe i znanje o muzejskom radu,te tehničkim problemima vezanim uz muzejsku djelatnost,uključujući upravljanje zbirkama,konzervaciju,pripremanje izložaka za izlaganje,upravljanje muzejem u cjelini ,kao i vođenje edukativnih djelatnosti.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://extraweb.algonquincollege.com/fulltime_programs/programOverview.aspx?id=0446C01FWO& |title=Algonquin College - Applied Museum Studies<!-- Bot generated title --> |archive-url=https://web.archive.org/web/20080605070740/http://extraweb.algonquincollege.com/fulltime_programs/programOverview.aspx?id=0446C01FWO& |archive-date=5. lipnja 2008. |access-date=30. kolovoza 2012.}}</ref> * '''Fleming College''' prije znan kao Sir Sandford Fleming College. ** Konzervacija i upravljanje zbirkama<ref>[http://www.flemingc.on.ca/index.cfm/go/programs/sub/display/code/CCM.cfm Fleming College: Full Time Programs: Collections Conservation and Management<!-- Bot generated title -->]</ref> Jedna osoba iz Hrvatske završila je ovaj studij ( Nada Novosel Habeković). [[Image:Queensquad.JPG|right|thumb|200px|Queen's University]] * '''Queen's University''', Kingston|Queen's University, [[Ontario]] ** MAC (Magistar konzervacije umjetnina).<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.queensu.ca/art/page.php?p=artc_home |title=Queen's University - Department of Art<!-- Bot generated title --> |archive-url=https://web.archive.org/web/20100710100157/http://www.queensu.ca/art/page.php?p=artc_home |archive-date=10. srpnja 2010. |access-date=30. kolovoza 2012.}}</ref> utemeljen 1974., Queen's University je jedino sveučilište u Kanadi koji nudi diplomski studij konzervacije umjetnina,te jedan od 4 u Sjevernoj Americi. Ovaj je studij završila i jedna osoba iz Hrvatke ( Srebrenka Bogović Zeskoski – živi i radi u Kanadi,no godinama aktivno surađuje s HRZ- om). '''Ryerson University''' * MA Zaštita i upravljanje zbirkama fotografije<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.imagearts.ryerson.ca/photopreservation/ |title=Ma - Photographic Preservation<!-- Bot generated title --> |archive-url=https://web.archive.org/web/20081018183923/http://www.imagearts.ryerson.ca/photopreservation/ |archive-date=18. listopada 2008. |access-date=30. kolovoza 2012.}}</ref> ==Sjedinjene Američke Države== [[Image:Columbia College Walk.jpg|right|thumb|200px|Columbia University "College Walk" .]] * '''The School of the Art Institute of Chicago''' ** Magistar znanosti o zaštiti spomenika * '''Buffalo State College''' ** MA i CAS (Certificirani napredni studij konzervacije umjetnina<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.buffalostate.edu/depts/artconservation/ |title=Art Conservation Department Home Page<!-- Bot generated title --> |archive-url=https://web.archive.org/web/20070427124537/http://www.buffalostate.edu/depts/artconservation/ |archive-date=27. travnja 2007. |access-date=31. kolovoza 2012.}}</ref> * '''Columbia University''' ** Certifikat u zaštiti spomenika: Konzervacija povijesne arhitekture<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.arch.columbia.edu/hp/conservationofhisarch.html |title=Historic Preservation Program<!-- Bot generated title --> |archive-url=https://web.archive.org/web/20080908090928/http://www.arch.columbia.edu/hp/conservationofhisarch.html |archive-date=8. rujna 2008. |access-date=31. kolovoza 2012.}}</ref> * '''New Mexico State University''' ** BA u muzejskoj konzervaiji<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://artdepartment.nmsu.edu/programs/museumcons/index.php?go=home.html |title=Museum Conservation<!-- Bot generated title --> |archive-url=https://web.archive.org/web/20080417054727/http://artdepartment.nmsu.edu/programs/museumcons/index.php?go=home.html |archive-date=17. travnja 2008. |access-date=31. kolovoza 2012.}}</ref> * '''New York University''' ** MA [[Povijest umjetnosti]] i napredni certifikat u konzervaciji .<ref>[http://www.nyu.edu/gsas/dept/fineart/conservation/ Institute of Fine Arts, Conservation Center]</ref> * '''Scripps College''' ** BA konzervacije umjetnina<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.scrippscollege.edu/academics/department/art-conservation/index.php |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://archive.today/20121215112344/http://www.scrippscollege.edu/academics/department/art-conservation/index.php |archive-date=15. prosinca 2012. |access-date=31. kolovoza 2012.}}</ref> * '''Tulane University School of Architecture''' ** MPS Magistar studija zaštite spomenika<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://architecture.tulane.edu/programs/mps-masters-in-preservation-studies |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20101031005100/http://architecture.tulane.edu/programs/mps-masters-in-preservation-studies |archive-date=31. listopada 2010. |access-date=31. kolovoza 2012.}}</ref> * '''University of California, Los Angeles'''/Getty Conservation Institute ** MA konzervacije arheološkog i etnografskog materijala<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ioa.ucla.edu/conservation-program/introduction |title=UCLA Cotsen Institute of Archaeology {{!}} Conservation Program |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20091202171944/http://www.ioa.ucla.edu/conservation-program/introduction |archive-date=2. prosinca 2009. |access-date=31. kolovoza 2012. }}</ref> [[Image:Winterthur Museum Building Wide Angle 2969px.jpg|right|thumb|200px|Winterthur Museum]] * '''The University of Delaware''' (u suradnji s Winterthur Museum-om) ** MS konzervacije umjetnina i certifikat u konzervaciji.<ref>[http://www.artcons.udel.edu/ Art Conservation at the University of Delaware<!-- Bot generated title -->]</ref> * '''The University of Oregon''' Historic Preservation Program ** MS u zaštiti povijesnih spomenika<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://hp.uoregon.edu/index.cfm?mode=ms |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20110213052854/http://hp.uoregon.edu/index.cfm?mode=ms |archive-date=13. veljače 2011. |access-date=31. kolovoza 2012.}}</ref> *'''The University of Pennsylvania''' Graduate Program in Historic Preservation ** MS zaštite spomenika ** Napredni certifikat konzervacije arhitekture<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.design.upenn.edu/new/hist/index.php |title=PennDesign :: Historic Preservation<!-- Bot generated title --> |archive-url=https://web.archive.org/web/20080610183522/http://www.design.upenn.edu/new/hist/index.php |archive-date=10. lipnja 2008. |access-date=31. kolovoza 2012.}}</ref> * '''The University of Texas''', Austin ** certifikat naprednog studija konzervacije knjižničkog i arhivskog gradiva (program pred zatvaranjem). * '''Texas A&M University''',College Station,Center for Maritime Archaeology and Conservation **certifikat konzervacije podmorskih arheoloških nalaza * '''The University of Mary Washington''' ** BA zaštite povijesnih spomenika<ref>http://cas.umw.edu/hisp/</ref> ==Profesionalne smjernice [[Europska konfederacija konzervatorsko restauratorskih udruga ECCO|Europske konfederacije konzervatorsko restauratorskih udruga ECCO]] (III/2004.)== '''I. Osnovi ciljevi edukacije konzervatora restauratora''' Edukacija mora biti bazirana na najvišim etičkim standardima profesije, te utemeljena na poštovanju kulturne baštine,posebice njenog estetskog,umjetničkog,dokumentarnog,okolišnog,povijesnog,znanstvenog,društvenog,ili duhovnog značenja.Po završetku obrazovanja,osoba koja je diplomirala mora biti sposobna da odgovorno i samosvjesno radi u području konzervacije-restauracije kulturne baštine ,uključujući i njene posebnije aspekte poput tehnološkog,znanstvenog ili umjetničkog.Spomenuti moraju posjedovati sposobnost da surađuju sa svim drugim profesionalcima uključenim u zaštitu iste. Također moraju imati i sposobnost samostalnog istraživanja u polju konzervacije-restauracije ,te povijesnih tehnologija i tehnika.Obrazovanje mora biti usmjereno i na razvoj drugih važnih sposobnosti i vještina,kako je navedeno u E.C.C.O. Professional Guidelines I. '''II. Nivo obrazovanja''' Minimalni prihvatljivi nivo obrazovanja za ulazak u profesiju u statusu kvalificiranog konzervatora -restauratora treba biti magistar struke (ili priznati ekvivalent).Ovo pak mora biti ostvareno putem cjelovitog sveučilišnog studija konzervacije-restauracije u trajanju ne manjem od 5 godina(ili priznati ekvivalent) i mora uključivati i dobro strukturirano praktično stažiranje.Nakon ovog poželjna je i mogućnost doktorskog studija na PhD razini. Od visoke je važnosti i dobro uravnotežena kako teoretska tako i praktična nastava. Nakon uspješno obavljenog završnog ispita kandidat stiče diplomu odgovarajućeg stupnja. U diplomi moraju biti navedene i posebne vještine koje je kandidat stekao. Zavisno o nacionalnoj situaciji,može biti važno i svjedočanstvo o obavljenoj profesionalnoj praksi kako bi se potvrdile kandidatove sposobnosti da etički i kompetentno radi u njenoj ili njegovoj struci. '''III. Praktični dio obrazovanja''' U praktični rad mora biti uključen rad na izvornim predmetima koji su naročito pogodni za didaktičke svrhe. Odabrani objekti trebaju dati materijal za dobro dokumentirano izučavanje,uključujući tehnički pregled,konstataciju stanja i primjeren zahvat. Od početka obrazovanja ovakovi primjeri moraju studentu na najpraktičniji način omogućiti da pojmi jedinstvenost svakog objekta kao takvog. Nadalje,izučavanje pojedinih primjera nudi i najbolju mogućnost integracije svih teoretskih,metodoloških i etičkih aspekata konzervacije-restauracije u praktičnu obuku. Izučavanje i prakticiranje povijesnih tehnika,tehnologija i procesa obrade srodnih materijala mora biti poticano,jer isto promovira bolje razumijevanje fizičkih,povijesnih i umjetničkih aspekata kulturne baštine. '''IV. Teoretska nastava''' Kod teoretske je nastave nenadoknadiv uravnotežen pristup kako znanstvenom tako i humanističkom aspektu poučavanja. Teoretski problemi moraju biti određeni sukladno specijalizaciji u polju konzerviranja/restauriranja,te trebaju uključivati: Etičke principe konzerviranja-restauriranja Znanost (tj. kemiju,fiziku,biologiju,mineralogiju,teoriju boje) Humanistiku (tj. povijest,paleografiju,povijest umjetnosti,arheologiju,etnologiju,filozofiju) Povijest materijala i tehnika,tehnologije i proizvodnih procesa Identifikacija i izučavanje procesa propadanja Izlaganje i transport kulturne baštine Teoriju,metodiku i tehnike konzervacije,preventivne konzervacije i restauracije Procese uključene u izradu reprodukcija predmeta Metode dokumentiranja Metode znanstvenog istraživanja Povijest konzervacije-restauracije Pravna pitanja(status profesije, zakonodavstvo vezano za kulturnu baštinu, osiguranje, poslovanje i porezni zakoni) Upravljanje( zbirkama,osobljem,resursima) Zdravlje i sigurnost (uključujući pitanja vezana uz okoliš) Komunikacijske vještine (uključujući informatičke tehnologije) <ref>http://www.encore-edu.org/ecco3.html?tabindex=1&tabid=172 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140903112638/http://www.encore-edu.org/ecco3.html?tabindex=1&tabid=172 |date=3. rujna 2014. }} Pristup stranici 31.08.2012.</ref> === Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora restauratora u Hrvatskoj=== Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe u Hrvatskoj danas prije svega određuju sljedeći propisi: Za restauratore i restauratore tehničare koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu,Hrvatskom državnom arhivu,Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici,te samostalno,odnosno za restauratore i preparatore koji rade u muzejima: *Pravinik o stručnim zvanjima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te uvjetima i načinu njihova stjecanja (NN 104/19,na snazi od 8.11.2019.) *Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 98/18) Što se tiče zaštite prava konzervatora restauratora stanje je i dalje nezadovoljavajuće usprkos nekim pozitivnim stvarima koje donosi novi pravilnik, prije svega činjenice da su svi konzervatori restauratori konačno podvedeni pod jedan jedinstveni pravilnik te konačnog definiranja statusa školovanih konzervatora restauratora ( trebalo im je samo 20 godina da to riješe ).Posebno su ugrožena prava restauratora uposlenih u muzejima.[[Ministarstvo kulture]] godinama jednostavno bahato i ignorantski odbija stvarno i dosljedno izjednačiti prava restauratora zaposlenih u muzejima s pravima restauratora koji rade u HRZ-u ili samostalno.Također ministarstvo negira ćinjenicu da je sustav napredovanja po muzejskom zakonu, ako se usporedi s onim za djelatnike HRZ bio na štetu restauratora zaposlenih u muzejima,odnosno u HRZ se napredovalo po znatno povoljnijim i transparentnijim uvjetima,te se više od 10 godina jednostavno negira i odbija preispitati i sankcionirati određen broj slučajeva napredovanja temeljem veza i poznanstava te dobro ugođenih namještaljki( u muzejima je bilo najmanje 5 – 6 ovakovih slučajeva).Ovo je bilo razvidno već kod javne rasprave o gore navedenom pravilniku,bahati i sveznajući birokrati iz Ministarstva kulture odbili su prihvatiti i vrednovati razlike u radu u muzejima ,te restauratorskom zavodu.Niz specijalizacija jednostavno je ignoriran i izostavljen – primjerice predmeti tehničke i industrijske baštine,satovi,muzički instrumenti,prirodoslovni materijal,te djela suvremena umjetnosti. U oči pada i razina povlastica koje po istom pravilniku imaju oni koji rade u ministarstvu ili gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode. Preporuke i smjernice [[Komitet za konzerviranje restauriranje Međunarodnog muzejskog savjeta|Komiteta za konzerviranje restauriranje međunarodnog muzejskog savjeta]]ICOM CC,te [[Europska konfederacija konzervatorsko restauratorskih udruga ECCO|Europske konfederacije konzervatorsko restauratorskih udruga ECCO]] i [[Europska mreža za edukaciju konzervatora restauratora ENCoRE|Europske mreže za edukaciju konzervatora restauratora ENCoRE]] za ovu četu uhljeba su puke i neobavezujuće tričarije,ta oni imaju političko zaleđe – znaju valjda oni što je što.<ref>https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2019_10_104_2088.html Pristupljeno 14.01.2020.</ref><ref>https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?entityId=10704 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220214246/https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?entityId=10704 |date=20. veljače 2021. }} Pristupljeno 14.01.2020.</ref> Na kraju spomenimo da je pravilnik na web stranici ministarstva kulture proglašen savršenim uradkom, prije spomenuti nedostaci za njih dakako ne postoje.<ref>https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=23650 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220214249/https://min-kulture.gov.hr/default.aspx |date=20. veljače 2021. }} Pristupljeno 27.01.202.</ref> ==Dodatna literatura== *Međunarodno savjetovanje o konzervatorsko restauratorskoj djelatnosti – ICOR,18 – 21.10.2006.,zbornik radova,Zagreb 2010. *Professional Development for Conservators in the United States,Warrenton 2002.[http://www.getty.edu/conservation/publications_resources/pdf_publications/dretre.pdf (online)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120529145128/http://www.getty.edu/conservation/publications_resources/pdf_publications/dretre.pdf |date=29. svibnja 2012. }} *Hutchings,J. Educating The Conservator Restorer.Evaluating Education Delivery in Terms of The New ECCO Competence Framework for Acess to The Profession – Oslo University Case Study,ECCO document 2011. [http://www.ecco-eu.org/documents/ecco-documentation/educating-the-conservator-restorer.-icom-cc-2011-jeremy-hutchings/download.html (online)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306062437/http://www.ecco-eu.org/documents/ecco-documentation/educating-the-conservator-restorer.-icom-cc-2011-jeremy-hutchings/download.html |date=6. ožujka 2016. }} *Hoppenbrouwers,R. Conservation-Restoration education and the development of the profession,CeroArt 2012.[http://ceroart.revues.org/3283 (online)] *The Education of Art Conservators – Examining the Field at its Foundations,www.artwatchinternational.org webstranica,2013.[http://artwatchinternational.org/articles/the-education-of-art-conservators (online)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130809101503/http://artwatchinternational.org/articles/the-education-of-art-conservators |date=9. kolovoza 2013. }} *Training in conservation: a symposium on the occasion of the dedication of the Stephen Chan House, October 1, 1983, Institute of Fine Arts, New York University,New York 1989. *Papers presented at the Art Conservation Training Programs Conference: May 1-3, 1983, Department of Conservation of Historic and Artistic Works, State University of New York College at Buffalo, Cooperstown, New York,Buffalo 1984. *Die Ausbildung von Restauratoren an oeffentlichen Institutionen der Bundesrepublik Deutschland, arbeitsblaetter fuer restauratoren,Beiheft,Mainz 1984. *Die Ausbildung von Restauratoren an oeffentlichen Institutionen der Bundesrepublik Deutschland II, arbeitsblaetter fuer restauratoren,Beiheft,Mainz 1988. *V&A launches new National Conservation Diploma and the Conservator Development Programme [http://www.vam.ac.uk/content/journals/conservation-journal/spring-2011-issue-59/v-and-a-launches-new-national-conservation-diploma-and-the-conservator-development-programme/ (online)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130104153942/http://www.vam.ac.uk/content/journals/conservation-journal/spring-2011-issue-59/v-and-a-launches-new-national-conservation-diploma-and-the-conservator-development-programme/ |date=4. siječnja 2013. }} *RCA/V&A Conservation: In-post MA for conservation professionals [http://www.vam.ac.uk/content/journals/conservation-journal/issue-56/rcav-and-a-conservation-in-post-ma-for-conservation-professionals/ (online)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131108061619/http://www.vam.ac.uk/content/journals/conservation-journal/issue-56/rcav-and-a-conservation-in-post-ma-for-conservation-professionals/ |date=8. studenoga 2013. }} *Kate Seymour Balancing knowledge and practice through repetition and reflection ,CeroArt 2014.[https://ceroart.revues.org/4238 (online)] *Krzysztof Chmielewski The significance of practice in the training of conservator-restorers at the Faculty of Conservation and Restoration of Works of Art, Academy of Fine Arts in Warsaw ,CeroArt 2014.[https://ceroart.revues.org/4398 (online)] *Marie-Hélène Breuil and Muriel Verbeeck Teaching conservation-restoration in an art school: sharing experiences,CeroArt 2014.[https://ceroart.revues.org/4377 (online)] *Laura Fuster-López and Cecil Krarup Andersen Understanding structural conservation through materials science: strategies and didactics ,CeroArt 2014.[https://ceroart.revues.org/4380 (online)] *W. (Bill) Wei Teaching the Concepts of the Mechanical Properties of Materials in Conservation ,CeroArt 2014.[https://ceroart.revues.org/4215 (online)] *Tabea Lurk Preservation of Digital Art & Cultural Heritage. A graduate program at Bern University of the Arts,CeroArt 2014.[https://ceroart.revues.org/4301 (online)] *Kenneth Aitchison Building Bridges and Conserving Culture ,CeroArt 2014.[https://ceroart.revues.org/4388 (online)] *George Panagiaris, Ekaterini Malea, Stavroula Rapti and Anastasia Pournou Enhancing Education in Conservation through Research and Innovation Projects,CeroArt 2014.[https://ceroart.revues.org/4366 (online)] *Maria Aguiar, Nico Broers, Olivier Verheyden, Antonio Iaccarino Idelson, Paolo Roma and Ana Cudell Promoting conservation culture through exchange in training on traditional and contemporary lining methods ,CeroArt 2014.[https://ceroart.revues.org/4405 (online)] *Sagita Mirjam Sunara Using Blogs to Teach and Promote Conservation, CeroArt 2014.[https://ceroart.revues.org/4293 (online)] *Anna Karatzani, Alexandros Tagoulis, Vasilike Argyropoulos, Athina Alexopoulou, Stamatis Boyatzis and Maria Chatzidaki The Introduction of Open and Free Academic Courses in Conservation of Cultural Heritage in Greece ,CeroArt 2014.[https://ceroart.revues.org/4231 (online)] *René Larsen and Cecil Krarup Andersen Research as an integral part of conservation- restoration education ,CeroArt 2017.[https://ceroart.revues.org/5029 (online)] *Sebastian Dobrusskin Research and Teaching – an Indispensible Requirement of Academic Conservation-Restoration Education ,CeroArt 2017.[https://ceroart.revues.org/5019 (online)] *Douwtje van der Meulen Teaching undergraduates research skills by doing and reflecting ,CeroArt 2017.[https://ceroart.revues.org/5055 (online)] *Stavroula Golfomitsou, Theocharis Katrakazis and Alison Heritage The role of educators in promoting collaborative research,CeroArt 2017.[https://ceroart.revues.org/5051 (online)] *Elizabeth E. Peacock The Postgraduate Research Methods Course in Conservation: The Practical Approach Taken at the University of Gothenburg ,CeroArt 2017.[https://ceroart.revues.org/5089 (online)] *Silvia G. Fernandez-Villa, Margarita San Andrés, Ruth Chércoles and Isabel M. García Education and Research in New Materials: Looking at the market, working with manufacturers ,CeroArt 2017.[https://ceroart.revues.org/5064 (online)] ==Vanjske poveznice== *[http://www.icom-cc.org/home/#.Wi-cs9ThA4c International Council of Museums Conservation comitee] *[http://www.ecco-eu.org/ European Confederation of Conservator Restorers Organizations] *[http://www.encore-edu.org/index.html European Network for Conservation-Restoration Education] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121110230857/http://www.encore-edu.org/index.html |date=10. studenoga 2012. }} *[http://www.encore-edu.org/ENCoRE-documents/JCRE/JCRE%201-2008.pdf Conservation-Restoration Education in the light of the European Qualification Framework for Life Long Learning] *[http://www.h-r-z.hr/ Hrvatski restauratorski zavod] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121009035553/http://www.h-r-z.hr/ |date=9. listopada 2012. }} *[http://hrmud.hr/sekcija-restauratora-i-preparatora/ Hrvatsko muzejsko društvo -sekcija restauratora i preparatora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141018143857/http://hrmud.hr/sekcija-restauratora-i-preparatora/ |date=18. listopada 2014. }} *[http://e-insitu.com/ In-situ ,online časopis studenata konzervacije i restauracije,Umjetnička akademija u Splitu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220214301/https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/html/r20210211/r20190131/zrt_lookup.html |date=20. veljače 2021. }} *[http://www.iic-hrvatskagrupa.hr/index.html Međunarodni institut za restauriranje povijesnih i umjetničkih djela IIC – Hrvatska grupa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120830233602/http://www.iic-hrvatskagrupa.hr/index.html |date=30. kolovoza 2012. }} *[http://www.h-r-d.hr/ Hrvatsko restauratorsko društvo] *[http://www.alu.unizg.hr/alu/cms/front_content.php?idcat=71&lang=1 Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu - Odsjek za restauriranje i konzerviranje umjetnina] *[http://www.unidu.hr/odjeli.php?idizbornik=36 Sveučiilište u Dubrovniku - Odsjek za umjetnost i restauraciju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130822221917/http://www.unidu.hr/odjeli.php?idizbornik=36 |date=22. kolovoza 2013. }} *[https://hrcak.srce.hr/clanak/213411 Vinterhalter,J.Školovanje konzervatora i restauratora/1993.] *[https://community.culturalheritage.org/communities/community-home?CommunityKey=ea3d002c-9fc3-4446-b7d2-c308f5faed13 Global Conservation Forum ] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Konzervacija i restauracija kulturne baštine]] m04frvwmt3gmgij8z7rg0ndcsdbrxm5 0 456491 7565495 4277034 2026-07-28T13:25:52Z Argo Navis 852 7565495 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Diplura (red entognatha)]], red u razredu entognatha * [[Diplura (Dipluridae)]], rod pauka u porodici [[dipluridae]]. * [[Diplura (Scytosiphonaceae)]], rod u carstvu [[chromista]] {{razdvojba}} t3gn6aews7gecymdd9pkzeo083jf5hw 0 463709 7565459 7190228 2026-07-28T12:49:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565459 wikitext text/x-wiki {{Boksač |ime i prezime = Éva Csernoviczki |slika = |caption = |pravo ime = Éva Csernoviczki |nadimak = |kategorija =48 kg |državljanstvo = {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]] |nadnevak rođenja = [[16. listopada]] [[1986.]] |mjesto rođenja = [[Tatabánya]], [[Mađarska]] |nadnevak smrti = |mjesto smrti = |stil = |visina = |ukupno = |pobjeda = |prekidom = |poraza = |neriješenih = |nevažećih = |prvak = |amat ukupno = |amat pobjeda = |amat prekidom = |amat poraza = |amat neriješenih = |amat nevažećih = |amat prvak = |medalje = {{Medalje sport | [[Judo]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje bronca |[[OI_2012.|London 2012.]] | 48 kg }} {{odličja| Europsko prvenstvo}} {{Medalje srebro |[[Tbilisi]] [[2009.]] | 48 kg }} {{Medalje srebro |[[Beč]] [[2010.]] | 48 kg }} {{Medalje srebro |[[Istanbul]] [[2011.]] | 48 kg }} }} '''Éva Csernoviczki''' ([[Tatabánya]], [[Mađarska]], [[16. listopada]] [[1986.]])<ref name="HUN">{{Citiranje weba |url=http://www.london2012.com/athlete/csernoviczki-eva-1130953/index.html |title=Eva Csernoviczki |access-date=4. siječnja 2013. |archive-date=12. studenoga 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121112180355/http://www.london2012.com/athlete/csernoviczki-eva-1130953/index.html |url-status=dead }}</ref> je [[Mađarska|mađarska]] [[Judo|judašica]]. Ona je već prvog dana natjecanja na [[OI 2012.|OI 2012. u Londonu]] osvojila broncu u ženskoj kategoriji do 48 kg. Time je postala prva žena u povijesti mađarskog juda koja je osvojila olimpijsku medalju.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.smartsport.hu/kuzdosportok/20120728/megvan-az-elso-magyar-erem-az-olimpian/ |title=Megvan az első magyar érem az olimpián! |archive-url=https://web.archive.org/web/20120730204231/http://www.smartsport.hu/kuzdosportok/20120728/megvan-az-elso-magyar-erem-az-olimpian/ |archive-date=30. srpnja 2012. |access-date=12. studenoga 2012.}}</ref> Osim tog uspjeha, Éva je do sada tri puta bila europska doprvakinja ([[2009.]], [[2010.]] i [[2011.]]).<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://tudositas.nso.hu/olimpia/teams.php?sportid=10004&lid=10077&pid=82&submenu=1 |title=Csernoviczki Éva |archive-url=https://web.archive.org/web/20120802103805/http://tudositas.nso.hu/olimpia/teams.php?sportid=10004&lid=10077&pid=82&submenu=1 |archive-date=2. kolovoza 2012. |access-date=12. studenoga 2012.}}</ref> Njezin otac Csaba Csernovicki je trener mađarske ženske judo reprezentacije<ref name="HUN"/> a sama judašica trenira u judo klubu ''Ippon Judo Tatabánya SE''. == Olimpijske igre == === OI 2012. London === {| class="wikitable" !colspan="4"|{{Z|UK}} [[OI 2012.|London 2012.]] |- !Protivnik!!Zemlja!!Uspjeh!!Natjecanje |- |Birgit Ente||{{Z|NIZ}} [[Nizozemska]]||1:0; pobjeda||2. krug |- |Charline Van Snick||{{Z|BEL}} [[Belgija]]||0:1001; poraz||četvrtfinale |- |Wu Shugen||{{Z|KIN}} [[Kina]]||21:2; pobjeda||repesaž |- |Tomoko Fukumi||{{Z|JAP}} [[Japan]]||1001:1; pobjeda||borba za broncu |- |} == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Csernoviczki,Éva}} [[Kategorija:Džudaši]] [[Kategorija:Mađarski športaši]] [[Kategorija:Životopisi, Tatabánya]] 5tnfjnnsec20fqjvqgn986gcrjnpnqy 0 464292 7565619 6166499 2026-07-28T15:37:45Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Sovice|Sovice]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Rodovi moljaca|Rodovi moljaca]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565619 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Pygopteryx | status = | slika = Pygopteryx fulva.jpg | slika_opis = ''[[Pygopteryx fulva]]'' | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[člankonošci|Chordata]] | classis = [[kukci|Insecta]] | ordo = [[leptiri|Lepidoptera]] | familia = [[sovice|Noctuidae]] | genus = ''Pygopteryx'' | genus_autorstvo = Staudinger, 1887 | species = vidi [[#Vrste|tekst]] }} '''Pygopteryx''' rod [[leptir]]a iz porodice [[Noctuidae]]. == Vrste == *[[Pygopteryx cinnamomina]] *[[Pygopteryx suava]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.globalspecies.org/ntaxa/2095853 |title=Global Species Pygopteryx |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306194532/http://www.globalspecies.org/ntaxa/2095853 |archive-date=6. ožujka 2016. |access-date=20. studenoga 2012.}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi moljaca]] 8faxffsb82wvi99e5gtlx2d7fxgbc89 0 464332 7565601 6959897 2026-07-28T15:23:04Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Endemska fauna Južne Afrike|Endemska fauna Južne Afrike]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565601 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Ectoedemia alexandria'' | status = | slika = | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[člankonošci|Arthropoda]] | classis = [[Kukci|Insecta]] | ordo = [[leptiri|Lepidoptera]] | familia = [[Nepticulidae]] | genus = '''''[[Ectoedemia]]''''' | species = ''E. alexandria'' | dvoimeno = ''Ectoedemia alexandria'' | dvoimeno_autorstvo = Scoble, [[1983.]] }} '''Ectoedemia alexandria''' je [[moljci|moljac]] iz porodice [[Nepticulidae]]. Opisao ga je Scoble 1983. Raširen je na jugu [[Južna Afrika|Afrike]], provincija [[Cape]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://nepticuloidea.info/category/nepticuloidea/ectoedemia/ectoedemia-fomoria/ectoedemia-african-unplaced-fomoria/ectoedemi-9 |title=Nepticulidae and Opostegidae of the world |access-date=12. travnja 2015. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304071137/http://nepticuloidea.info/category/nepticuloidea/ectoedemia/ectoedemia-fomoria/ectoedemia-african-unplaced-fomoria/ectoedemi-9 |url-status=dead}}</ref> Larve se hrane na [[pasjakovke|pasjakovki]] vrste [[Scutia myrtina]], a isto vrijedi i za larve vrste [[Ectoedemia myrtinaecola]] koja je otkrivena iste godine i leptira [[Ascotis selenaria reciprocaria]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.afromoths.net/plants_species/show/2211 |title=AfroMoths |access-date=12. travnja 2015. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304052239/http://www.afromoths.net/plants_species/show/2211 |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{mrva-život}} [[Kategorija:Moljci]] [[Kategorija:Endemska fauna Južne Afrike]] 62vt5ly65n9z3y7608guvus0td0anzy 0 465584 7565789 7196108 2026-07-28T22:43:19Z Cinemaco 230526 7565789 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Vjekoslav Prpić.jpg|mini|Vjekoslav Prpić za vrijeme dok je bio veleposlanik SFRJ u Bruxellesu]] '''Vjekoslav Prpić''' ([[Smiljan]], [[1918.]] – [[Zagreb]], [[1989.]])<ref name=":0" /> bio je hrvatski [[novinar]], [[političar]] i [[diplomat]]. == Životopis == Završio je gimnaziju u [[Gospić|Gospiću]], te upisao studij prava u Zagrebu. U rujnu 1934. Pristupa vrlo aktivnoj gospićkoj organizaciji [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]]. Još za studija bavi se političkom djelatnošću.<ref name=":0">{{Citiranje knjige|last=Šentija|first=Josip|title=Jedna hrvatska sudbina: priča o Vjekoslavu Prpiću ispričana njim samim na kreju puta|publisher=Školska knjiga|year=2007|isbn=978-953-061-478-9|location=Zagreb|pages=7-9, 278-282}}</ref> Iako je bio izbačen iz Partije na Božić 1940. pod optužbom za [[trockizam]], odmah po početku rata odlazi u [[Narodnooslobodilački pokret|partizane]].<ref name=":0" /> Od 1941. djelovao je u ustanovama i organima [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH]]–a, Uređivao je prvi ratni »[[Vjesnik]]«. Poslije oslobođenja bio je u visoki dužnosnik jugoslavenske savezne vlade za informacije, urednik »Borbe«, ravnatelj [[Radio Beograd|Radio Beograda]], ravnatelj [[Telegrafska agencija nove Jugoslavije|Tanjuga]]. Bio je na položaju načelnika Odjela za štampu Predsjedništva Vlade FNRJ, odnosno zamjenika ravnatelja Direkcije za informacije Vlade FNRJ.<ref name=":0" /> Vjekoslav Prpić bio je istaknuti pripadnik one skupine hrvatskih antifašističkih političara, javnih djelatnika, umjetnika i vojnika, koji su odigrali krupnu ulogu u odbacivanju dogmatskog, lenjinsko-staljinskog socijalizma i jugoslavenskog političkog unitarizma.<ref name=":0" /> === Diplomacija === Godine 1955. postao je članom prve delegacije novinara u posjetu [[Kina|NR Kini]].<ref name=":2" /> Bio je dugogodišnji veleposlanik SFRJ prvo u [[Beč|Beču]] a zatim i u [[Bruxelles|Bruxellesu]].<ref name=":2" /> Nakon dugoga izbivanja iz Hrvatske vratio se u Zagreb. Vratio se na dužnost predsjednika Savjeta za odnose s inozemstvom pri Izvršnom vijeću Sabora SRH.<ref name=":2" /> Bio je prvi predsjednik Savjeta za međunarodne odnose i potpredsjednik Izvršnoga vijeća [[Sabor SR Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]. Preko ovog Savjeta svojim je angažmanom pokušao priskrbiti Hrvatskoj atribucije i funkcije u sferi vanjske politike, koje su joj i po ondašnjemu ustavu načelno pripadale.<ref name=":2">{{Citiranje časopisa|last=Radić|first=Marko|date=2011-01-01|title=Josip ŠENTIJA, Jedna hrvatska sudbina. Priča o Vjekoslavu Prpiću ispričana njim samim na kraju puta, Školska knjiga, Zagreb 2007., 290 str|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/100849|journal=ČSP HRČAK|pages=331-371}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Prpić, Vjekoslav}} [[Kategorija:Hrvatski političari]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski diplomati]] qnfse51m4p06hltd7857414nyhln3ym 0 470474 7565435 7565429 2026-07-28T12:02:01Z Argo Navis 852 sređen infookvir 7565435 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Sutlej<br><small>Shutudri</small> | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Satluj P012.JPG | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = KIN,IND,PAK | naselja = | duljina = 1 400<ref name="brit"/> | površina porječja = | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = {{Z|KIN}} [[jezero]] [[Rakshastal (jezero)|Rakshastal]], [[Tibet]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|30.844194|81.204611|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = 4600<ref name="brit"/> | ušće = {{Z|PAK}} kod grada [[Uch Sharif]]a | tip ušća = sutok sa [[Chenab]]om | ušće_koordinate = {{coord|29.349261|71.0282|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Indijskooceanski | ulijeva se u = [[Panjnad]] | pritoci = | lijevi pritoci = [[Baspa]] | desni pritoci = [[Spiti]], [[Beas (rijeka)|Beas]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Indija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Sutlej''' ([[sanskrt]]: शुतुद्रि Shutudri, [[Istočnopandžapski jezik|punjabi]]: ਸਤਲੁਜ, [[hindi]]: सतलज, [[Urdu jezik|urdu]]: درياۓ ستلُج‎ ) ili '''Satluj''' je najduža [[pritoka]] [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Ind]], u [[Indijski potkontinent|Indijskom potkontinentu]] duga 1 400 [[km]].<ref name="brit"/> == Tok rijeke == [[datoteka:Indus river.svg|thumb|left|240px|Zemljovid porječja rijeke Ind sa ''Satlujem'']] ''Sutlej'' [[izvor|izvire]] iz [[jezero|jezera]] [[Rakshastal (jezero)|Rakshastal]] na sjevernim obroncima [[Himalaja|Himalije]] u jugozapadnom [[Tibet]]u na visini od 4 600 m.<ref name="brit"/> Od izvora rijeka teče prema sjeverozapadu, a zatim prema jugozapadu probijajući se uskim kanjonima preko [[Himalaja|himalajskih]] planina do [[Indija|indijske]] države [[Himachal Pradesh]]<ref name="brit"/> Nakon tog utječe u državu [[Punjab (Indija)|Punjab]] kod grada [[Nangal]]. I nadalje teče u smjeru jugozapada u širokoj kotlini, tu prima svoju najveću [[pritoka|pritoku]] [[Beas (rijeka)|Beas]].<ref name="brit"/> Od tamo stvara [[Indija|indijsko]] - [[pakistan]]sku granicu u dužini od 105 km, nakon tog ulazi u [[Pakistan]] da se kod grada [[Uch Sharif]]a spoji s rijekom [[Chenab]] i stvara rijeku '''Panjnad''' (Pet rijeka) po kojoj je čitava regija [[Punjab (regija)|Punjab]] dobila ime. ''Panjnad'' se nakon svega 60 km ulijeva u [[Ind]] kod grada [[Mithankot]]a u [[Pakistan]]u. Vodostaj rijeke ovisi o proljetnom otopljavanju [[snijeg]]a na [[Himalaja|Himalajskim]] vrhovima, kao i o [[monsun]]skim kišama u ljeto. Jer oni donose obilne kiše, koje ponekad pretvore ''Sutlej'' u pravu bujicu, maksimalni vodotok rijeka je imala [[1955.]] tad je izmjeren [[Istjek (hidrologija)|istjek]] od skoro {{m3/s|17000}}.<ref name="brit"/> Tijekom zime vodostaj rijeke značajno opadne, jer nema većih oborina. Vode ''Sutleja'' se intenzivno koriste za navodnjavanje, pa su zbog tog i bile predmet sukoba između [[Indija|indije]] i [[Pakistan]]a sve do [[1960.]] kad su dvije zemje sklopile sporazum [[Sporazum o vodama Inda|Sporazum o vodama Inda]]. Po tom sporazumu vode ''Sutleja'' pripale su [[Indija|indiji]] u zamjenu za pravo [[Pakistan]]a da koristi vode [[Ind]]a i njegovih zapadnih [[pritoka]]. Od tad su na ''Sutleju'' napravljeni veliki irigacioni radovi i mnoštvo velikih [[hidroelektrana]] [[brana]] [[Bhakra-Nangal]], [[Sirhind (kanal)|Kanal Sirhind]] i navodnjavanje doline Sutlej.<ref name="brit"/> U [[antička Grčka|starogrčkim]] izvorima je ''Sutlej'' bio poznat kao '''Zaradros'''.<ref name="brit"/> == Povezani članci == * [[Ind]] * [[Popis najdužih rijeka na svijetu]] == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="brit">{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/575757/Sutlej-River |title=Sutlej River |publisher=Encyclopædia Britannica |language=engleski |accessdate=2012-12-15}}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/575757/Sutlej-River ''Sutlej River'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{eng oznaka}} [[Kategorija:Vodene mase u Pakistanu]] [[Kategorija:Rijeke u Indiji]] [[Kategorija:Arapskomorski slijev]] nmunaaytxlzhryzm5fmv7ypa6zhqsfn 0 483951 7565483 5892328 2026-07-28T13:21:21Z Argo Navis 852 7565483 wikitext text/x-wiki '''Članak''' je cjelovit i samostalan prozni sastavak objavljen u dnevnim i nedjeljnim novinama, znanstveni i književni periodici, stručnim publikacijama ili leksikografskim izdanjima. Članak temeljitije obrađuje neku činjenicu ili je pak, brza i informativna reakcija na kakav aktualni problem. {{dsm}} * [[Enciklopedijski članak|Enciklopedijski članak]], osnovni element enciklopedijskog djela, prozni tekst koji objašnjava neki pojam * [[Novinski članak]] * [[Znanstveni članak]] * [[Članak (pravo)]], najmanji dio pravnog propisa kojim se iskazuje određena pravna norma. Članci se dijele na jednostavne ili složene, ovisno o tome sastoje li se od jednog ili više stavaka. Stavcima se iskazuje pojedina uža normativna cjelina unutar članka. Članke ili stavke moguće je nadalje izložiti u dvije ili više točaka, s tim da se svaka točka označuje rednim brojem. Stavak unutar članka može se također dijeliti na alineje, koje se označuju crticom. * [[Članak (anatomija)]] (lat. ''phalanx''), naziv za kosti koje čine skelet prstiju ruku i nogu. Svaki prst ima tri članka, osim palca koji ima dva, i nožnog najmanjeg prsta koji također ima dva. *[[Članak (botanika)]] (internodij), dio stabljike između dvaju čvorova (nodij). U [[elektrotehnika|elektrotehnici]] i [[kemija|kemiji]] ima raznih vrsta članaka: * Članak električni (električni element ili električni članak) je pretvornik nekoga drugog oblika energije u električnu energiju. Tako za pretvorbu kemijske energije u električnu postoje galvanski članak koji se dijeli na: * galvanski primarni članak ([[baterija]]) koji se dijeli još na: ** [[litijski članak]], ** [[Leclanchéov članak|Leclancheov suhi članak]], ** [[Voltin članak]], ** [[Daniellov članak]]. * galvanski sekundarni članak (ili akumulator) koji se dijeli još na: ** [[alkalni članak]], ** litijsko-ionski članak, ** litijsko-ionski polimerni članak, ** nikleno-metalni hidridni članak. * gorivi članak (ili gorivni). Za pretvorbu zračenja služe: * toplinski (termoelement), * [[Solarni članak|svjetlosni članak]], fotoelektrični element (fotonaponski članak, sunčani članak, solar), * nuklearni ili atomski članak, za izravnu pretvorbu nuklearne energije. Između elektroda električnog članka uspostavlja se električni napon na temelju neke od pojava pri pretvorbi energije. {{mrva}} {{razdvojba}} mcjgrqdnlowfgczv6ftwg7vh18qxdfc 0 495766 7565835 5460687 2026-07-29T06:37:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7565835 wikitext text/x-wiki [[Slika:ShofarSound.JPG|minijatura|Pokazno sviranje u šofar načinjen od roga [[Antilopa|antilope]], u sinagogi u [[Minnesota|Minnesoti]].]] '''Šofar''' je obredni [[rog]] kojega koriste [[Judaizam|Židovi]] u bogoslužju. Obično je ovnujski ili kozji rog u kojega se puše u [[Sinagoga|sinagogi]] pri obredima u doba [[Židovske svetkovine|velikih blagdana]]: [[Roš hašana]] - nove godine i [[Jom kipur]], dana pomirbe, otkupa grijeha.<ref>[http://www.zoz.hr/home.php?content=content&term=13&key=13 Židovska općina Zagreb, Baština], pristupljeno 24. rujna 2013.</ref> == Povijest == Za izradu šofara koristilo se rog od koze ili vola. U Bibliji ga se spominje na mnogo mjesta. Kod starih Židova bio je iznimno važno glazbalo u bogoslužju, trubilo se u nj za velikih blagdana, uz znak šofarom proglašen je [[Sinajski savez]]. Također je služio i za svjetovne stvari, poput davanja signala u ratu. Služio je i za davanje signala. Na njemu se mogu odsvirati samo 2 tona. Prema Bibliji, šofar je kao obredno glazbalo imao magičnu moć u ratu. Uz znak šofarom pale su jerihonske zidine. I u današnjem Izraelu se služe šofarom.<ref>[https://docplayer.hu/109417955-Subotieka-danica-nova-zkvh-org-rs-kalendar-za-godinu-subotica-2012.html Docplayer] [[Dragan Muharem]]: Glazba u Bibliji. [[Subotička Danica]], kalendar za 2013. godinu. Subotica: Župni ured Sv. Terezije, 2012. str. 58</ref> == Nacionalno oslobođenje == [[Židovi]]ma nije bilo dozvoljeno svirati u šofar pred [[Zid plača|Zidom plača]] u [[Jeruzalem]]u tijekom [[Osmansko Carstvo|osmanske]] i [[Britansko Carstvo|britanske]] vladavine. Tek nakon [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]], rabin [[Shlomo Goren]] je pristupio Zidu i zatrubio u šofar. Instrument je jedan od nacionalnih simbola. == Izvori == {{Izvori}} == Vidi još == * [[Židovske svetkovine]] [[Kategorija:Judaizam]] [[Kategorija:Puhačka glazbala]] men13n6o8jgyjsgo6up3lsan1p3w2fl 0 496207 7565794 7542859 2026-07-28T23:16:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565794 wikitext text/x-wiki '''Đurđica Ivanišević Lieb''' ([[15. ožujka]] [[1951.]])<ref>{{Citiranje weba |url=http://library.foi.hr/dlib/index.php?page=dogadjaji&mjesec=03&dan=15&prikazi=Prika%C5%BEi |title=Knjižnica FOI |access-date=2. listopada 2013. |archive-date=4. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131004213457/http://library.foi.hr/dlib/index.php?page=dogadjaji&mjesec=03&dan=15&prikazi=Prika%C5%BEi |url-status=dead }}</ref> je [[hrvatska književnost|hrvatska]] [[novinar]]ka, [[pjesnik]]inja i [[književna kritika|književna kritičarka]]. Piše za [[Glas Koncila]], rubriku ''Zapažanja''. Pjesme i članke objavila je u Hrvatskom slovu, Mosorskoj vili, časopisu MH Dubrovnik, [[Mogućnosti]]ma, [[Forum (časopis)|Forumu]], == Djela == *Pot i zvizde moje zemje, 1975. *Nebeska škrinja, 1984. *Večernji snijeg, 1990. *Ljudi iz akvarija, 1997. *Crveno jato, 2003. *Stoljetna, 2005. Urednica je zbirke ''Očenaš iz Hrvatske = Il Padrenostro dalla Croazia''. Autorica je predgovora knjige [[Ozana Ramljak|Ozane Ramljak]] ''Zgodne nezgode''. Kao književna kritičarka pisala je [[ogled]]e o radovima [[Nevenka Nekić|Nevenke Nekić]].<ref>[http://www.danikrscanskekulture.info/sudionik.php?id=94 Nevenka Nekić, povjesničarka umjetnosti, književnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131005015652/http://www.danikrscanskekulture.info/sudionik.php?id=94 |date=5. listopada 2013. }} [[Dani kršćanske kulture]], program 2013.</ref> == Nagrade i priznanja == *2005.: 2. nagrada [[Nagrada Dubravko Horvatić]] za poeziju, za ciklus pjesama ''Bog je pokucao na prozor''<ref>[http://www.hkz.hr/Hrvatsko_slovo/2006/576/obljetnica.htm Hrvatsko slovo], 5. svibnja 2006.</ref> objavljenih u [[Hrvatsko slovo|Hrvatskom slovu]] Zastupljena je u antologiji hrvatske ratne lirike [[U ovom strašnom času]] sastavljača [[Ivo Sanader|Ive Sanadera]] i [[Ante Stamać]]a, zbornicima pjesničkih susreta u Podstrani [[Dobrojutro, more]], antologiji hrvatske lirike ''Hercegovina'' prireditelja [[Vjekoslav Boban|Vjekoslava Bobana]], antologijama ''Hrvatska božićna lirika: od Kranjčevića do danas'' i ''Hrvatska uskrsna lirika: od Kranjčevića do danas'', ''Majci, Kraljici mira: antologija hrvatske marjanske lirike'' prireditelja [[Božidar Petrač|Božidara Petrača]], zbirci ''Molitvenik hrvatskih pjesnika: vijenac molitava'' u izboru Josipa Brkića, antologiji ''Naša velečasna maslina'' prireditelja [[Mladen Vuković|Mladena Vukovića]], zbirci ''Poljička čitanka'' prireditelja [[Nedjeljko Mihanović|Nedjeljka Mihanovića]], antologiji pjesama o Zagrebu ''Povrh starog Griča brda'' prireditelja Božidara Petrača, o Solinu ''Salona aeterna'' u izboru Petra Opačića, o Splitu ''Splite moj'' u izboru [[Anatolij Kudrjavcev|Anatolija Kudrjavceva]], o sv. Vlahi ''Sveti Vlaho : dubrovački parac u hrvatskoj književnosti'' sastavljača [[Luko Paljetak|Luka Paljetka]], [[Dunja Fališevac|Dunje Fališevac]] i [[Miljenko Foretić|Miljenka Foretića]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=22523 Zapažanja: Đurđica Ivanišević Lieb - Što se događa u prostoru kulture?], Glas Koncila, 19. svibnja 2013. {{GLAVNIRASPORED:Ivanišević, Đurđica}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] e97kmu0jffompcdvcp53irtp75gyvjm 0 502843 7565728 7103228 2026-07-28T19:26:12Z ~2026-42090-71 368035 /* */ 7565728 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Sretnice |slika = |slika_širina = 300px |slika_opis = |entitet = fbih |regija = |županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]] |općina = [[Mostar]] |nadvisina = |lat = 43.2792 |long = 17.7364 |position = left |brojstan2013 = 300 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = }} '''Sretnice''' su naseljeno mjesto u gradu [[Mostar]]u, [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 8. lipnja 2019.</ref>Susjednim mjestom (Podgorjem) nekoć je vladao neokrunjeni Zvonimir III. Zapisi o njemu su u međuvremenu nestali no hrabri vitezovi njegovu priču održavaju na životu. == Stanovništvo == {| cellpadding=12 | valign=top | === 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Sretnice''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> |- |'''Hrvati''' |312 (99,36%) |- |'''Muslimani''' |0 |- |'''Srbi''' |0 |- |'''Jugoslaveni''' |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |2 (0,64%) |- |'''ukupno''' |'''314''' |} | valign=top | === 2013. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Sretnice''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |300 (100,00%) |- |'''Bošnjaci''' |0 |- |'''Srbi''' |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |0 |- |'''ukupno''' |'''300''' |} |} == Povijest == Najveća svatovska tragedija u Hercegovini dogodila se 9. veljače 1938, u požaru je izgorjelo 29 osoba.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/najveca-svatovska-tragedija-u-hercegovini-dogodila-se-na-danasnji-dan-prije-79-godina-1148507 Sretnice: Najveća svatovska tragedija u Hercegovini dogodila se prije 79 godina]. vecernji.hr - 9. veljače 2017.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje BiH}} {{Mostar}} [[Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]] [[Kategorija:Mostar]] j8fe8o8xxmrdj9cun8ivvohk6rqf7qk 7565757 7565728 2026-07-28T20:38:42Z Etiktov 253954 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-42090-71|~2026-42090-71]] ([[User talk:~2026-42090-71|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnice [[User:PonoRoboT|PonoRoboT]] 7103228 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Sretnice |slika = |slika_širina = 300px |slika_opis = |entitet = fbih |regija = |županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]] |općina = [[Mostar]] |nadvisina = |lat = 43.2792 |long = 17.7364 |position = left |brojstan2013 = 300 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = }} '''Sretnice''' su naseljeno mjesto u gradu [[Mostar]]u, [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 8. lipnja 2019.</ref> == Stanovništvo == {| cellpadding=12 | valign=top | === 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Sretnice''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> |- |'''Hrvati''' |312 (99,36%) |- |'''Muslimani''' |0 |- |'''Srbi''' |0 |- |'''Jugoslaveni''' |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |2 (0,64%) |- |'''ukupno''' |'''314''' |} | valign=top | === 2013. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Sretnice''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |300 (100,00%) |- |'''Bošnjaci''' |0 |- |'''Srbi''' |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |0 |- |'''ukupno''' |'''300''' |} |} == Povijest == Najveća svatovska tragedija u Hercegovini dogodila se 9. veljače 1938, u požaru je izgorjelo 29 osoba.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/najveca-svatovska-tragedija-u-hercegovini-dogodila-se-na-danasnji-dan-prije-79-godina-1148507 Sretnice: Najveća svatovska tragedija u Hercegovini dogodila se prije 79 godina]. vecernji.hr - 9. veljače 2017.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje BiH}} {{Mostar}} [[Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]] [[Kategorija:Mostar]] sz1d08my0nusz7hykfxfzbu71df9byk 0 512786 7565674 7565110 2026-07-28T16:34:46Z Zeljko 1196 /* Potporodice i rodovi */ 7565674 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Rutovke'' | slika = Vinska rutica (Ruta graveolens).jpg | slika_opis = [[Vinska rutica]] (''Ruta graveolens'') | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = '''''Rutaceae''''' | familia_autorstvo= [[Antoine Laurent de Jussieu|Juss.]] | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rod]]ovi | razdioba = vidi [[#Razdioba|tekst]] }} '''Rutovke (Rutaceae)''' je biljna porodica iz reda [[sapindolike]] ([[Sapindales]]), nekada klasificirana u vlastiti red rutolikih (''Rutales'') i razredu [[Rosopsida]], danas ''[[Magnoliopsida]]''. Najvažniji rod je [[Rutvica|rutvica]] (''[[Ruta]]'') po kojem je cijela porodica dobila ime. Postoji preko 2000 vrsta. == Morfologija == Rutovke su porodica [[Drveće|drveća]], [[grm]]ova i rjeđe zeljastih biljaka, među kojima ima penjačica i trnovitih oblika. U biljnim se tkivima nalaze žlijezde s aromatičnim hlapljivim uljima, osobito u [[listovi]]ma, mladim grančicama, cvjetovima, plodovima i sjemenkama, pa su mnoge vrste izrazito [[miris]]ne.<ref name="WFO "/> [[Listovi]] su najčešće naizmjenični, rjeđe nasuprotni ili pršljenasti, bez palistića. Mogu biti jednostavni, jednolisni, trodijelni ili perasto odnosno dlanasto sastavljeni. Plojke su često prozirno žljezdasto istočkane, cijela ili nazubljena ruba.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni ili funkcionalno jednospolni, pravilni ili rjeđe zigomorfni, najčešće četvero- ili peteročlani. [[Čaška]] i vjenčić obično su jasno razdvojeni. [[Lap]]ovi i [[Latica|latice]] slobodni su ili djelomično srasli, najčešće preklapajući, rjeđe valvatni. [[Prašnik]]a je obično koliko i latica ili dvostruko više, ali ih može biti i znatno više; niti su slobodne ili djelomično srasle, a antere se najčešće otvaraju uzdužnim pukotinama.<ref name="WFO "/> Unutar [[prašnik]]a obično se nalazi dobro razvijen nektarijski disk, prstenast, čašast, jastučast ili stupast, a rijetko izostaje. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od jednog do pet, rjeđe više karpela, koji mogu biti slobodni, djelomično ili potpuno srasli. Plodnica je nadrasla, najčešće s jednim ili dvama [[sjeme]]nim zametcima u svakom pretincu i osnom placentacijom.<ref name="WFO "/> [[Plod]]ovi su vrlo raznoliki: mogu biti mjehuri, kapsule, bobe, koštunice, krilati plodovi ili skupine odvojenih merikarpa. Sjemenke imaju razmjerno velik zametak, dok endosperm može biti mesnat, oskudan ili potpuno odsutan.<ref name="WFO "/> Porodica obuhvaća približno 150 rodova (148 po Kewu) i preko 2200 vrsta (Hassler), pretežno rasprostranjenih u tropskim i toplim umjerenim područjima. U njoj se nalaze gospodarski važni rodovi poput Citrus, ali i mnoge aromatične, ljekovite, ukrasne i otrovne biljke. <ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-7000000536 WFO], pristupljeno 27. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> </gallery> - == Potporodice i rodovi == {{anchor|Razdioba}} '''Familia ''[[Rutaceae]]''''' <small>Juss.</small> (2211 spp.) {{stupci|3| # Subfamilia ''[[Cneoroideae]]'' <small>Webb</small> ## Tribus ''[[Spathelieae]]'' <small>Planch.</small> ### ''[[Dictyoloma]]'' <small>A. Juss.</small> (1 sp.) ### ''[[Sohnreyia]]'' <small>K. Krause</small> (5 spp.) ### ''[[Spathelia]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ## Tribus ''[[Cneoreae]]'' <small>Baill.</small> ### ''[[Harrisonia]]'' <small>R. Br. ex A. Juss.</small> (3 spp.) ### ''[[Cneorum]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ### ''[[Ptaeroxylon]]'' <small>Eckl. & Zeyh.</small> (1 sp.) ### ''[[Bottegoa]]'' <small>Chiov.</small> (1 sp.) ### ''[[Cedrelopsis]]'' <small>Baill.</small> (8 spp.) # Subfamilia ''[[Rutoideae]]'' <small>Arn.</small> ## ''[[Chloroxylon]]'' <small>Rumph. ex Scop.</small> (3 spp.) ## ''[[Psilopeganum]]'' <small>Hemsl. ex Forbes & Hemsl.</small> (1 sp.) ## ''[[Ruta (biljni rod)|Ruta]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ## ''[[Boenninghausenia]]'' <small>Rchb.</small> (2 spp.) ## ''[[Thamnosma]]'' <small>Torr. & Frém.</small> (11 spp.) # Subfamilia ''[[Amyridoideae]]'' <small>Arn.</small> ## ''[[Cneoridium]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ## ''[[Amyris (Plantae)|Amyris]]'' <small>P. Browne</small> (50 spp.) ## ''[[Stauranthus]]'' <small>Liebm.</small> (2 spp.) ## ''[[Megastigma]]'' <small>Hook. fil.</small> (6 spp.) # Subfamilia [[Haplophylloideae]] <small>Appelhans, Bayly, Heslewood, Groppo, Verboom, P. I. Forst., Kallunki & Duretto</small> ## ''[[Haplophyllum]]'' <small>A. Juss.</small> (74 spp.) # Subfamilia ''[[Aurantioideae]]'' <small>Eaton</small> ## ''[[Glycosmis]]'' <small>Corrêa</small> (51 spp.) ## ''[[Micromelum]]'' <small>Blume</small> (8 spp.) ## ''[[Clausena]]'' <small>Burm. fil.</small> (29 spp.) ## ''[[Merrillia]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Murraya]]'' <small>J. Koenig ex L.</small> (18 spp.) ## ''[[Luvunga]]'' <small>Buch.-Ham.</small> (12 spp.) ## ''[[Pamburus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Paramignya]]'' <small>Wight</small> (14 spp.) ## ''[[Wenzelia]]'' <small>Merr.</small> (8 spp.) ## ''[[Merope]]'' <small>M. Roem.</small> (1 sp.) ## ''[[Monanthocitrus]]'' <small>Tanaka</small> (4 spp.) ## ''[[Triphasia]]'' <small>Lour.</small> (3 spp.) ## ''[[Aegle (Plantae)|Aegle]]'' <small>Corrêa ex J. Koenig</small> (1 sp.) ## ''[[Aeglopsis]]'' <small>Swingle</small> (4 spp.) ## ''[[Afraegle]]'' <small>(Swingle) Engl.</small> (4 spp.) ## ''[[Balsamocitrus]]'' <small>Stapf</small> (2 spp.) ## ''[[Afraurantium]]'' <small>A. Chev.</small> (1 sp.) ## ''[[Pleiospermium]]'' <small>(Engl.) Swingle</small> (7 spp.) ## ''[[Swinglea]]'' <small>Merr.</small> (1 sp.) ## ''[[Citropsis]]'' <small>(Engl.) Swingle & Kellerm.</small> (7 spp.) ## ''[[Naringi]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) ## ''[[Atalantia]]'' <small>Corrêa</small> (22 spp.) ## ''[[Burkillanthus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Feroniella]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Limonia (Plantae)|Limonia]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ## ''[[Clymenia]]'' <small>Swingle</small> (2 spp.) ## ''[[Eremocitrus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Microcitrus]]'' <small>Swingle</small> (6 spp.) ## ''[[Citrus]]'' <small>L.</small> (17 spp.) # Subfamilia ''[[Zanthoxyloideae]]'' <small>A. Juss. ex Arn.</small> ## '''Tribus ''[[Dictamneae]]''''' <small>Bartl.</small> ### ''[[Casimiroa]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (11 spp.) ### ''[[Dictamnus]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ### ''[[Orixa]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) ### ''[[Skimmia]]'' <small>Thunb.</small> (6 spp.) ## '''Tribus ''[[Diosmeae]]''''' <small>DC.</small> ### ''[[Calodendrum]]'' <small>Thunb.</small> (2 spp.) ### ''[[Empleurum]]'' [<small>Sol.</small>] in Aiton (2 spp.) ### ''[[Phyllosma]]'' <small>Bolus ex Schltr.</small> (2 spp.) ### ''[[Acmadenia]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (33 spp.) ### ''[[Adenandra]]'' <small>Willd.</small> (18 spp.) ### ''[[Coleonema]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (8 spp.) ### ''[[Agathosma]]'' <small>Willd.</small> (139 spp.) ### ''[[Diosma]]'' <small>L.</small> (28 spp.) ### ''[[Sheilanthera]]'' <small>I.Williams</small> (1 sp.) ### ''[[Euchaetis]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (23 spp.) ### ''[[Macrostylis]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (10 spp.) ## '''Tribus ''[[Pteleeae]]''''' <small>DC.</small> ### Subtribus [[Pteleinae]] <small>Engl.</small> #### ''[[Ptelea]]'' <small>L.</small> (3 spp.) #### ''[[Plethadenia]]'' <small>Urb.</small> (2 spp.) ### Subtribus ''[[Choisyinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Choisya]]'' <small>Kunth</small> (6 spp.) #### ''[[Peltostigma]]'' <small>Walp.</small> (2 spp.) ### Subtribus ''[[Pilocarpinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Pilocarpus]]'' <small>Vahl</small> (18 spp.) #### ''[[Metrodorea]]'' <small>A.St.-Hil.</small> (6 spp.) #### ''[[Raulinoa]]'' <small>R.S.Cowan</small> (1 sp.) #### ''[[Balfourodendron]]'' <small>Corr. Mello ex Oliv.</small> (2 spp.) #### ''[[Esenbeckia]]'' <small>Kunth</small> (36 spp.) #### ''[[Helietta]]'' <small>Tul.</small> (10 spp.) #### ''[[Euxylophora]]'' <small>Huber</small> (1 sp.) ### Subtribus ''Hortiinae'' ined. #### ''[[Adiscanthus]]'' <small>Ducke</small> (1 sp.) #### ''[[Hortia]]'' <small>Vand.</small> (10 spp.) ### Subtribus ''Spirantherinae'' ined. #### ''[[Spiranthera]]'' <small>A.St.-Hil.</small> (6 spp.) ### Subtribus ''[[Galipeinae]]'' <small>Kallunki</small> #### ''[[Ertela]]'' <small>Adans.</small> (2 spp.) #### ''[[Ravenia]]'' <small>Vell.</small> (11 spp.) #### ''[[Raveniopsis]]'' <small>Gleason</small> (20 spp.) #### ''[[Conchocarpus]]'' <small>J.C Mikan</small> (52 spp.) #### ''[[Leptothyrsa]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) #### ''[[Naudinia]]'' <small>Planch. & Linden</small> (1 sp.) #### ''[[Desmotes]]'' <small>Kallunki</small> (1 sp.) #### ''[[Toxosiphon]]'' <small>Baill.</small> (4 spp.) #### ''[[Galipea]]'' <small>Aubl.</small> (14 spp.) #### ''[[Ticorea]]'' <small>Aubl.</small> (6 spp.) #### ''[[Decagonocarpus]]'' <small>Engl.</small> (2 spp.) #### ''[[Rauia]]'' <small>Nees & Mart.</small> (5 spp.) #### ''[[Cusparia]]'' <small>Humb.</small> (11 spp.) #### ''[[Dryades]]'' <small>Groppo, Kallunki & Pirani</small> (5 spp.) #### ''[[Neoraputia]]'' <small>Emmerich ex Kallunki</small> (6 spp.) #### ''[[Raputia]]'' <small>Aubl.</small> (13 spp.) #### ''[[Raputiarana]]'' <small>Emmerich</small> (2 spp.) #### ''[[Andreadoxa]]'' <small>Kallunki</small> (1 sp.) #### ''[[Erythrochiton]]'' <small>Nees & Mart.</small> (7 spp.) #### ''[[Sigmatanthus]]'' <small>Huber ex Emmerich</small> (1 sp.) #### ''[[Apocaulon]]'' <small>R.S.Cowan</small> (1 sp.) #### ''[[Rutaneblina]]'' <small>Steyerm. & Luteyn</small> (1 sp.) #### ''[[Lubaria]]'' <small>Pittier</small> (2 spp.) ## '''Tribus ''[[Zanthoxyleae]]''''' <small>Dumort.</small> ### Subtribus ''[[Zanthoxylinae]]'' <small>J. Presl</small> #### ''[[Fagaropsis]]'' <small>Mildbr.</small> (4 spp.) #### ''[[Phellodendron]]'' <small>Rupr.</small> (2 spp.) #### ''[[Tetradium]]'' <small>Lour.</small> (10 spp.) #### ''[[Zanthoxylum]]'' <small>L.</small> (240 spp.) ### Subtribus ''[[Oriciinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Ivodea]]'' <small>Capuron</small> (28 spp.) #### ''[[Vepris]]'' <small>Comm. ex A. Juss.</small> (102 spp.) ### Subtribus ''[[Lunasiinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Flindersia]]'' <small>F.L.Bauer</small> (17 spp.) #### ''[[Lunasia]]'' <small>Blanco</small> (1 sp.) #### ''[[Geijera]]'' <small>Schott</small> (7 spp.) ### Subtribus ''Dinosperminae'' ined. #### ''[[Dinosperma]]'' <small>T.G.Hartley</small> (4 spp.) ### Subtribus ''[[Pitaviinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Bosistoa]]'' <small>F. Muell. ex Benth.</small> (4 spp.) #### ''[[Bouchardatia]]'' <small>Baill.</small> (1 sp.) #### ''[[Crossosperma]]'' <small>T.G.Hartley</small> (2 spp.) #### ''[[Bouzetia]]'' <small>Montrouz.</small> (1 sp.) #### ''[[Acradenia]]'' <small>Kippist</small> (2 spp.) #### ''[[Pitavia]]'' <small>Molina</small> (1 sp.) #### ''[[Polyaster]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) #### ''[[Decazyx]]'' <small>Pittier & S.F.Blake</small> (2 spp.) #### ''[[Decatropis]]'' <small>Hook.f.</small> (2 spp.) ### Subtribus ''Pentacerinae'' ined. #### ''[[Pentaceras]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Eriostemoninae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Neoschmidia]]'' <small>T.G.Hartley</small> (2 spp.) #### ''[[Myrtopsis]]'' <small>Engl.</small> (8 spp.) #### ''[[Erioseira]]'' <small>H.K.Orel & Bayly</small> (19 spp.) #### ''[[Muiriantha]]'' <small>C.A.Gardner</small> (3 spp.) #### ''[[Halfordia]]'' <small>F.Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Philotheca]]'' <small>Rudge</small> (34 spp.) #### ''[[Geleznowia]]'' <small>Turcz.</small> (6 spp.) #### ''[[Drummondita]]'' <small>Harv.</small> (11 spp.) #### ''[[Corynonema]]'' <small>H.K.Orel & Bayly</small> (3 spp.) #### ''[[Eriostemon]]'' <small>Sm.</small> (2 spp.) #### ''[[Crowea]]'' <small>Sm.</small> (3 spp.) #### ''[[Asterolasia]]'' <small>F.Muell.</small> (20 spp.) #### ''[[Leionema]]'' <small>(F.Muell.) Paul G.Wilson</small> (28 spp.) #### ''[[Phebalium]]'' <small>Vent.</small> (40 spp.) #### ''[[Correa]]'' <small>Andrews</small> (11 spp.) #### ''[[Diplolaena]]'' <small>R.Br.</small> (15 spp.) #### ''[[Chorilaena]]'' <small>Endl.</small> (4 spp.) #### ''[[Nematolepis]]'' <small>Turcz.</small> (7 spp.) ### Subtribus ''[[Boroniinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Boronia]]'' <small>Sm.</small> (132 spp.) #### ''[[Neobyrnesia]]'' <small>J.A.Armstr.</small> (1 sp.) #### ''[[Perryodendron]]'' <small>T.G.Hartley</small> (1 sp.) #### ''[[Zieria]]'' <small>Sm.</small> (66 spp.) #### ''[[Brombya]]'' <small>F.Muell.</small> (2 spp.) #### ''[[Euodia]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (8 spp.) #### ''[[Pitaviaster]]'' <small>T.G.Hartley</small> (1 sp.) #### ''[[Cyanothamnus]]'' <small>Lindl.</small> (23 spp.) #### ''[[Tetractomia]]'' <small>Hook.f.</small> (6 spp.) #### ''[[Medicosma]]'' <small>Hook.f.</small> (25 spp.) #### ''[[Acronychia]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (51 spp.) #### ''[[Maclurodendron]]'' <small>T.G.Hartley</small> (6 spp.) #### ''[[Melicope]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (264 spp.) }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rutovke| ]] [[Kategorija:Porodice sapindolikih]] nmv825bh8km861y6k6205eyy045rxoz 7565833 7565674 2026-07-29T06:27:03Z Zeljko 1196 /* Potporodice i rodovi */ 7565833 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Rutovke'' | slika = Vinska rutica (Ruta graveolens).jpg | slika_opis = [[Vinska rutica]] (''Ruta graveolens'') | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = '''''Rutaceae''''' | familia_autorstvo= [[Antoine Laurent de Jussieu|Juss.]] | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rod]]ovi | razdioba = vidi [[#Razdioba|tekst]] }} '''Rutovke (Rutaceae)''' je biljna porodica iz reda [[sapindolike]] ([[Sapindales]]), nekada klasificirana u vlastiti red rutolikih (''Rutales'') i razredu [[Rosopsida]], danas ''[[Magnoliopsida]]''. Najvažniji rod je [[Rutvica|rutvica]] (''[[Ruta]]'') po kojem je cijela porodica dobila ime. Postoji preko 2000 vrsta. == Morfologija == Rutovke su porodica [[Drveće|drveća]], [[grm]]ova i rjeđe zeljastih biljaka, među kojima ima penjačica i trnovitih oblika. U biljnim se tkivima nalaze žlijezde s aromatičnim hlapljivim uljima, osobito u [[listovi]]ma, mladim grančicama, cvjetovima, plodovima i sjemenkama, pa su mnoge vrste izrazito [[miris]]ne.<ref name="WFO "/> [[Listovi]] su najčešće naizmjenični, rjeđe nasuprotni ili pršljenasti, bez palistića. Mogu biti jednostavni, jednolisni, trodijelni ili perasto odnosno dlanasto sastavljeni. Plojke su često prozirno žljezdasto istočkane, cijela ili nazubljena ruba.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni ili funkcionalno jednospolni, pravilni ili rjeđe zigomorfni, najčešće četvero- ili peteročlani. [[Čaška]] i vjenčić obično su jasno razdvojeni. [[Lap]]ovi i [[Latica|latice]] slobodni su ili djelomično srasli, najčešće preklapajući, rjeđe valvatni. [[Prašnik]]a je obično koliko i latica ili dvostruko više, ali ih može biti i znatno više; niti su slobodne ili djelomično srasle, a antere se najčešće otvaraju uzdužnim pukotinama.<ref name="WFO "/> Unutar [[prašnik]]a obično se nalazi dobro razvijen nektarijski disk, prstenast, čašast, jastučast ili stupast, a rijetko izostaje. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od jednog do pet, rjeđe više karpela, koji mogu biti slobodni, djelomično ili potpuno srasli. Plodnica je nadrasla, najčešće s jednim ili dvama [[sjeme]]nim zametcima u svakom pretincu i osnom placentacijom.<ref name="WFO "/> [[Plod]]ovi su vrlo raznoliki: mogu biti mjehuri, kapsule, bobe, koštunice, krilati plodovi ili skupine odvojenih merikarpa. Sjemenke imaju razmjerno velik zametak, dok endosperm može biti mesnat, oskudan ili potpuno odsutan.<ref name="WFO "/> Porodica obuhvaća približno 150 rodova (148 po Kewu) i preko 2200 vrsta (Hassler), pretežno rasprostranjenih u tropskim i toplim umjerenim područjima. U njoj se nalaze gospodarski važni rodovi poput Citrus, ali i mnoge aromatične, ljekovite, ukrasne i otrovne biljke. <ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-7000000536 WFO], pristupljeno 27. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> </gallery> - == Potporodice i rodovi == {{anchor|Razdioba}} '''Familia ''[[Rutaceae]]''''' <small>Juss.</small> (2211 spp.) {{stupci|3| # Subfamilia ''[[Cneoroideae]]'' <small>Webb</small> ## Tribus ''[[Spathelieae]]'' <small>Planch.</small> ### ''[[Dictyoloma]]'' <small>A. Juss.</small> (1 sp.) ### ''[[Sohnreyia]]'' <small>K. Krause</small> (5 spp.) ### ''[[Spathelia]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ## Tribus ''[[Cneoreae]]'' <small>Baill.</small> ### ''[[Harrisonia]]'' <small>R. Br. ex A. Juss.</small> (3 spp.) ### ''[[Cneorum]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ### ''[[Ptaeroxylon]]'' <small>Eckl. & Zeyh.</small> (1 sp.) ### ''[[Bottegoa]]'' <small>Chiov.</small> (1 sp.) ### ''[[Cedrelopsis]]'' <small>Baill.</small> (8 spp.) # Subfamilia ''[[Rutoideae]]'' <small>Arn.</small> ## ''[[Chloroxylon]]'' <small>Rumph. ex Scop.</small> (3 spp.) ## ''[[Psilopeganum]]'' <small>Hemsl. ex Forbes & Hemsl.</small> (1 sp.) ## ''[[Ruta (biljni rod)|Ruta]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ## ''[[Boenninghausenia]]'' <small>Rchb.</small> (2 spp.) ## ''[[Thamnosma]]'' <small>Torr. & Frém.</small> (11 spp.) # Subfamilia ''[[Amyridoideae]]'' <small>Arn.</small> ## ''[[Cneoridium]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ## ''[[Amyris (Plantae)|Amyris]]'' <small>P. Browne</small> (50 spp.) ## ''[[Stauranthus]]'' <small>Liebm.</small> (2 spp.) ## ''[[Megastigma]]'' <small>Hook. fil.</small> (6 spp.) # Subfamilia [[Haplophylloideae]] <small>Appelhans, Bayly, Heslewood, Groppo, Verboom, P. I. Forst., Kallunki & Duretto</small> ## ''[[Haplophyllum]]'' <small>A. Juss.</small> (74 spp.) # Subfamilia ''[[Aurantioideae]]'' <small>Eaton</small> ## ''[[Glycosmis]]'' <small>Corrêa</small> (51 spp.) ## ''[[Micromelum]]'' <small>Blume</small> (8 spp.) ## ''[[Clausena]]'' <small>Burm. fil.</small> (29 spp.) ## ''[[Merrillia]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Murraya]]'' <small>J. Koenig ex L.</small> (18 spp.) ## ''[[Luvunga]]'' <small>Buch.-Ham.</small> (12 spp.) ## ''[[Pamburus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Paramignya]]'' <small>Wight</small> (14 spp.) ## ''[[Wenzelia]]'' <small>Merr.</small> (8 spp.) ## ''[[Merope]]'' <small>M. Roem.</small> (1 sp.) ## ''[[Monanthocitrus]]'' <small>Tanaka</small> (4 spp.) ## ''[[Triphasia]]'' <small>Lour.</small> (3 spp.) ## ''[[Aegle (Plantae)|Aegle]]'' <small>Corrêa ex J. Koenig</small> (1 sp.) ## ''[[Aeglopsis]]'' <small>Swingle</small> (4 spp.) ## ''[[Afraegle]]'' <small>(Swingle) Engl.</small> (4 spp.) ## ''[[Balsamocitrus]]'' <small>Stapf</small> (2 spp.) ## ''[[Afraurantium]]'' <small>A. Chev.</small> (1 sp.) ## ''[[Pleiospermium]]'' <small>(Engl.) Swingle</small> (7 spp.) ## ''[[Swinglea]]'' <small>Merr.</small> (1 sp.) ## ''[[Citropsis]]'' <small>(Engl.) Swingle & Kellerm.</small> (7 spp.) ## ''[[Naringi]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) ## ''[[Atalantia]]'' <small>Corrêa</small> (22 spp.) ## ''[[Burkillanthus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Feroniella]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Limonia (Plantae)|Limonia]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ## ''[[Clymenia]]'' <small>Swingle</small> (2 spp.) ## ''[[Eremocitrus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Microcitrus]]'' <small>Swingle</small> (6 spp.) ## ''[[Citrus]]'' <small>L.</small> (17 spp.) # Subfamilia ''[[Zanthoxyloideae]]'' <small>A. Juss. ex Arn.</small> ## '''Tribus ''[[Dictamneae]]''''' <small>Bartl.</small> ### ''[[Casimiroa]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (11 spp.) ### ''[[Dictamnus]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ### ''[[Orixa]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) ### ''[[Skimmia]]'' <small>Thunb.</small> (6 spp.) ## Tribus ''[[Diosmeae]]'' <small>DC.</small> ### ''[[Calodendrum]]'' <small>Thunb.</small> (2 spp.) ### ''[[Empleurum]]'' [<small>Sol.</small>] in Aiton (2 spp.) ### ''[[Phyllosma]]'' <small>Bolus ex Schltr.</small> (2 spp.) ### ''[[Acmadenia]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (33 spp.) ### ''[[Adenandra]]'' <small>Willd.</small> (18 spp.) ### ''[[Coleonema]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (8 spp.) ### ''[[Agathosma]]'' <small>Willd.</small> (139 spp.) ### ''[[Diosma]]'' <small>L.</small> (28 spp.) ### ''[[Sheilanthera]]'' <small>I.Williams</small> (1 sp.) ### ''[[Euchaetis]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (23 spp.) ### ''[[Macrostylis]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (10 spp.) ## '''Tribus ''[[Pteleeae]]''''' <small>DC.</small> ### Subtribus [[Pteleinae]] <small>Engl.</small> #### ''[[Ptelea]]'' <small>L.</small> (3 spp.) #### ''[[Plethadenia]]'' <small>Urb.</small> (2 spp.) ### Subtribus ''[[Choisyinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Choisya]]'' <small>Kunth</small> (6 spp.) #### ''[[Peltostigma]]'' <small>Walp.</small> (2 spp.) ### Subtribus ''[[Pilocarpinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Pilocarpus]]'' <small>Vahl</small> (18 spp.) #### ''[[Metrodorea]]'' <small>A.St.-Hil.</small> (6 spp.) #### ''[[Raulinoa]]'' <small>R.S.Cowan</small> (1 sp.) #### ''[[Balfourodendron]]'' <small>Corr. Mello ex Oliv.</small> (2 spp.) #### ''[[Esenbeckia]]'' <small>Kunth</small> (36 spp.) #### ''[[Helietta]]'' <small>Tul.</small> (10 spp.) #### ''[[Euxylophora]]'' <small>Huber</small> (1 sp.) ### Subtribus ''Hortiinae'' ined. #### ''[[Adiscanthus]]'' <small>Ducke</small> (1 sp.) #### ''[[Hortia]]'' <small>Vand.</small> (10 spp.) ### Subtribus ''Spirantherinae'' ined. #### ''[[Spiranthera]]'' <small>A.St.-Hil.</small> (6 spp.) ### Subtribus ''[[Galipeinae]]'' <small>Kallunki</small> #### ''[[Ertela]]'' <small>Adans.</small> (2 spp.) #### ''[[Ravenia]]'' <small>Vell.</small> (11 spp.) #### ''[[Raveniopsis]]'' <small>Gleason</small> (20 spp.) #### ''[[Conchocarpus]]'' <small>J.C Mikan</small> (52 spp.) #### ''[[Leptothyrsa]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) #### ''[[Naudinia]]'' <small>Planch. & Linden</small> (1 sp.) #### ''[[Desmotes]]'' <small>Kallunki</small> (1 sp.) #### ''[[Toxosiphon]]'' <small>Baill.</small> (4 spp.) #### ''[[Galipea]]'' <small>Aubl.</small> (14 spp.) #### ''[[Ticorea]]'' <small>Aubl.</small> (6 spp.) #### ''[[Decagonocarpus]]'' <small>Engl.</small> (2 spp.) #### ''[[Rauia]]'' <small>Nees & Mart.</small> (5 spp.) #### ''[[Cusparia]]'' <small>Humb.</small> (11 spp.) #### ''[[Dryades]]'' <small>Groppo, Kallunki & Pirani</small> (5 spp.) #### ''[[Neoraputia]]'' <small>Emmerich ex Kallunki</small> (6 spp.) #### ''[[Raputia]]'' <small>Aubl.</small> (13 spp.) #### ''[[Raputiarana]]'' <small>Emmerich</small> (2 spp.) #### ''[[Andreadoxa]]'' <small>Kallunki</small> (1 sp.) #### ''[[Erythrochiton]]'' <small>Nees & Mart.</small> (7 spp.) #### ''[[Sigmatanthus]]'' <small>Huber ex Emmerich</small> (1 sp.) #### ''[[Apocaulon]]'' <small>R.S.Cowan</small> (1 sp.) #### ''[[Rutaneblina]]'' <small>Steyerm. & Luteyn</small> (1 sp.) #### ''[[Lubaria]]'' <small>Pittier</small> (2 spp.) ## Tribus ''[[Zanthoxyleae]]'' <small>Dumort.</small> ### Subtribus ''[[Zanthoxylinae]]'' <small>J. Presl</small> #### ''[[Fagaropsis]]'' <small>Mildbr.</small> (4 spp.) #### ''[[Phellodendron]]'' <small>Rupr.</small> (2 spp.) #### ''[[Tetradium]]'' <small>Lour.</small> (10 spp.) #### ''[[Zanthoxylum]]'' <small>L.</small> (240 spp.) ### Subtribus ''[[Oriciinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Ivodea]]'' <small>Capuron</small> (28 spp.) #### ''[[Vepris]]'' <small>Comm. ex A. Juss.</small> (102 spp.) ### Subtribus ''[[Lunasiinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Flindersia]]'' <small>F.L.Bauer</small> (17 spp.) #### ''[[Lunasia]]'' <small>Blanco</small> (1 sp.) #### ''[[Geijera]]'' <small>Schott</small> (7 spp.) ### Subtribus ''Dinosperminae'' ined. #### ''[[Dinosperma]]'' <small>T.G.Hartley</small> (4 spp.) ### Subtribus ''[[Pitaviinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Bosistoa]]'' <small>F. Muell. ex Benth.</small> (4 spp.) #### ''[[Bouchardatia]]'' <small>Baill.</small> (1 sp.) #### ''[[Crossosperma]]'' <small>T.G.Hartley</small> (2 spp.) #### ''[[Bouzetia]]'' <small>Montrouz.</small> (1 sp.) #### ''[[Acradenia]]'' <small>Kippist</small> (2 spp.) #### ''[[Pitavia]]'' <small>Molina</small> (1 sp.) #### ''[[Polyaster]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) #### ''[[Decazyx]]'' <small>Pittier & S.F.Blake</small> (2 spp.) #### ''[[Decatropis]]'' <small>Hook.f.</small> (2 spp.) ### Subtribus ''Pentacerinae'' ined. #### ''[[Pentaceras]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Eriostemoninae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Neoschmidia]]'' <small>T.G.Hartley</small> (2 spp.) #### ''[[Myrtopsis]]'' <small>Engl.</small> (8 spp.) #### ''[[Erioseira]]'' <small>H.K.Orel & Bayly</small> (19 spp.) #### ''[[Muiriantha]]'' <small>C.A.Gardner</small> (3 spp.) #### ''[[Halfordia]]'' <small>F.Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Philotheca]]'' <small>Rudge</small> (34 spp.) #### ''[[Geleznowia]]'' <small>Turcz.</small> (6 spp.) #### ''[[Drummondita]]'' <small>Harv.</small> (11 spp.) #### ''[[Corynonema]]'' <small>H.K.Orel & Bayly</small> (3 spp.) #### ''[[Eriostemon]]'' <small>Sm.</small> (2 spp.) #### ''[[Crowea]]'' <small>Sm.</small> (3 spp.) #### ''[[Asterolasia]]'' <small>F.Muell.</small> (20 spp.) #### ''[[Leionema]]'' <small>(F.Muell.) Paul G.Wilson</small> (28 spp.) #### ''[[Phebalium]]'' <small>Vent.</small> (40 spp.) #### ''[[Correa]]'' <small>Andrews</small> (11 spp.) #### ''[[Diplolaena]]'' <small>R.Br.</small> (15 spp.) #### ''[[Chorilaena]]'' <small>Endl.</small> (4 spp.) #### ''[[Nematolepis]]'' <small>Turcz.</small> (7 spp.) ### Subtribus ''[[Boroniinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Boronia]]'' <small>Sm.</small> (132 spp.) #### ''[[Neobyrnesia]]'' <small>J.A.Armstr.</small> (1 sp.) #### ''[[Perryodendron]]'' <small>T.G.Hartley</small> (1 sp.) #### ''[[Zieria]]'' <small>Sm.</small> (66 spp.) #### ''[[Brombya]]'' <small>F.Muell.</small> (2 spp.) #### ''[[Euodia]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (8 spp.) #### ''[[Pitaviaster]]'' <small>T.G.Hartley</small> (1 sp.) #### ''[[Cyanothamnus]]'' <small>Lindl.</small> (23 spp.) #### ''[[Tetractomia]]'' <small>Hook.f.</small> (6 spp.) #### ''[[Medicosma]]'' <small>Hook.f.</small> (25 spp.) #### ''[[Acronychia]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (51 spp.) #### ''[[Maclurodendron]]'' <small>T.G.Hartley</small> (6 spp.) #### ''[[Melicope]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (264 spp.) }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rutovke| ]] [[Kategorija:Porodice sapindolikih]] l64e75ft5pk31tlgit3x8y8qtyp2fbj 7565834 7565833 2026-07-29T06:31:10Z Zeljko 1196 /* Potporodice i rodovi */ 7565834 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Rutovke'' | slika = Vinska rutica (Ruta graveolens).jpg | slika_opis = [[Vinska rutica]] (''Ruta graveolens'') | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = '''''Rutaceae''''' | familia_autorstvo= [[Antoine Laurent de Jussieu|Juss.]] | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rod]]ovi | razdioba = vidi [[#Razdioba|tekst]] }} '''Rutovke (Rutaceae)''' je biljna porodica iz reda [[sapindolike]] ([[Sapindales]]), nekada klasificirana u vlastiti red rutolikih (''Rutales'') i razredu [[Rosopsida]], danas ''[[Magnoliopsida]]''. Najvažniji rod je [[Rutvica|rutvica]] (''[[Ruta]]'') po kojem je cijela porodica dobila ime. Postoji preko 2000 vrsta. == Morfologija == Rutovke su porodica [[Drveće|drveća]], [[grm]]ova i rjeđe zeljastih biljaka, među kojima ima penjačica i trnovitih oblika. U biljnim se tkivima nalaze žlijezde s aromatičnim hlapljivim uljima, osobito u [[listovi]]ma, mladim grančicama, cvjetovima, plodovima i sjemenkama, pa su mnoge vrste izrazito [[miris]]ne.<ref name="WFO "/> [[Listovi]] su najčešće naizmjenični, rjeđe nasuprotni ili pršljenasti, bez palistića. Mogu biti jednostavni, jednolisni, trodijelni ili perasto odnosno dlanasto sastavljeni. Plojke su često prozirno žljezdasto istočkane, cijela ili nazubljena ruba.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni ili funkcionalno jednospolni, pravilni ili rjeđe zigomorfni, najčešće četvero- ili peteročlani. [[Čaška]] i vjenčić obično su jasno razdvojeni. [[Lap]]ovi i [[Latica|latice]] slobodni su ili djelomično srasli, najčešće preklapajući, rjeđe valvatni. [[Prašnik]]a je obično koliko i latica ili dvostruko više, ali ih može biti i znatno više; niti su slobodne ili djelomično srasle, a antere se najčešće otvaraju uzdužnim pukotinama.<ref name="WFO "/> Unutar [[prašnik]]a obično se nalazi dobro razvijen nektarijski disk, prstenast, čašast, jastučast ili stupast, a rijetko izostaje. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od jednog do pet, rjeđe više karpela, koji mogu biti slobodni, djelomično ili potpuno srasli. Plodnica je nadrasla, najčešće s jednim ili dvama [[sjeme]]nim zametcima u svakom pretincu i osnom placentacijom.<ref name="WFO "/> [[Plod]]ovi su vrlo raznoliki: mogu biti mjehuri, kapsule, bobe, koštunice, krilati plodovi ili skupine odvojenih merikarpa. Sjemenke imaju razmjerno velik zametak, dok endosperm može biti mesnat, oskudan ili potpuno odsutan.<ref name="WFO "/> Porodica obuhvaća približno 150 rodova (148 po Kewu) i preko 2200 vrsta (Hassler), pretežno rasprostranjenih u tropskim i toplim umjerenim područjima. U njoj se nalaze gospodarski važni rodovi poput Citrus, ali i mnoge aromatične, ljekovite, ukrasne i otrovne biljke. <ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-7000000536 WFO], pristupljeno 27. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> </gallery> - == Potporodice i rodovi == {{anchor|Razdioba}} '''Familia ''[[Rutaceae]]''''' <small>Juss.</small> (2211 spp.) {{stupci|3| # '''Subfamilia ''[[Cneoroideae]]''''' <small>Webb</small> ## Tribus ''[[Spathelieae]]'' <small>Planch.</small> ### ''[[Dictyoloma]]'' <small>A. Juss.</small> (1 sp.) ### ''[[Sohnreyia]]'' <small>K. Krause</small> (5 spp.) ### ''[[Spathelia]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ## Tribus ''[[Cneoreae]]'' <small>Baill.</small> ### ''[[Harrisonia]]'' <small>R. Br. ex A. Juss.</small> (3 spp.) ### ''[[Cneorum]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ### ''[[Ptaeroxylon]]'' <small>Eckl. & Zeyh.</small> (1 sp.) ### ''[[Bottegoa]]'' <small>Chiov.</small> (1 sp.) ### ''[[Cedrelopsis]]'' <small>Baill.</small> (8 spp.) # '''Subfamilia ''[[Rutoideae]]''''' <small>Arn.</small> ## ''[[Chloroxylon]]'' <small>Rumph. ex Scop.</small> (3 spp.) ## ''[[Psilopeganum]]'' <small>Hemsl. ex Forbes & Hemsl.</small> (1 sp.) ## ''[[Ruta (biljni rod)|Ruta]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ## ''[[Boenninghausenia]]'' <small>Rchb.</small> (2 spp.) ## ''[[Thamnosma]]'' <small>Torr. & Frém.</small> (11 spp.) # '''Subfamilia ''[[Amyridoideae]]''''' <small>Arn.</small> ## ''[[Cneoridium]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ## ''[[Amyris (Plantae)|Amyris]]'' <small>P. Browne</small> (50 spp.) ## ''[[Stauranthus]]'' <small>Liebm.</small> (2 spp.) ## ''[[Megastigma]]'' <small>Hook. fil.</small> (6 spp.) # '''Subfamilia ''[[Haplophylloideae]]''''' <small>Appelhans, Bayly, Heslewood, Groppo, Verboom, P. I. Forst., Kallunki & Duretto</small> ## ''[[Haplophyllum]]'' <small>A. Juss.</small> (74 spp.) # '''Subfamilia ''[[Aurantioideae]]''''' <small>Eaton</small> ## ''[[Glycosmis]]'' <small>Corrêa</small> (51 spp.) ## ''[[Micromelum]]'' <small>Blume</small> (8 spp.) ## ''[[Clausena]]'' <small>Burm. fil.</small> (29 spp.) ## ''[[Merrillia]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Murraya]]'' <small>J. Koenig ex L.</small> (18 spp.) ## ''[[Luvunga]]'' <small>Buch.-Ham.</small> (12 spp.) ## ''[[Pamburus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Paramignya]]'' <small>Wight</small> (14 spp.) ## ''[[Wenzelia]]'' <small>Merr.</small> (8 spp.) ## ''[[Merope]]'' <small>M. Roem.</small> (1 sp.) ## ''[[Monanthocitrus]]'' <small>Tanaka</small> (4 spp.) ## ''[[Triphasia]]'' <small>Lour.</small> (3 spp.) ## ''[[Aegle (Plantae)|Aegle]]'' <small>Corrêa ex J. Koenig</small> (1 sp.) ## ''[[Aeglopsis]]'' <small>Swingle</small> (4 spp.) ## ''[[Afraegle]]'' <small>(Swingle) Engl.</small> (4 spp.) ## ''[[Balsamocitrus]]'' <small>Stapf</small> (2 spp.) ## ''[[Afraurantium]]'' <small>A. Chev.</small> (1 sp.) ## ''[[Pleiospermium]]'' <small>(Engl.) Swingle</small> (7 spp.) ## ''[[Swinglea]]'' <small>Merr.</small> (1 sp.) ## ''[[Citropsis]]'' <small>(Engl.) Swingle & Kellerm.</small> (7 spp.) ## ''[[Naringi]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) ## ''[[Atalantia]]'' <small>Corrêa</small> (22 spp.) ## ''[[Burkillanthus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Feroniella]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Limonia (Plantae)|Limonia]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ## ''[[Clymenia]]'' <small>Swingle</small> (2 spp.) ## ''[[Eremocitrus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Microcitrus]]'' <small>Swingle</small> (6 spp.) ## ''[[Citrus]]'' <small>L.</small> (17 spp.) # '''Subfamilia ''[[Zanthoxyloideae]]''''' <small>A. Juss. ex Arn.</small> ## Tribus ''[[Dictamneae]]'' <small>Bartl.</small> ### ''[[Casimiroa]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (11 spp.) ### ''[[Dictamnus]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ### ''[[Orixa]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) ### ''[[Skimmia]]'' <small>Thunb.</small> (6 spp.) ## Tribus ''[[Diosmeae]]'' <small>DC.</small> ### ''[[Calodendrum]]'' <small>Thunb.</small> (2 spp.) ### ''[[Empleurum]]'' [<small>Sol.</small>] in Aiton (2 spp.) ### ''[[Phyllosma]]'' <small>Bolus ex Schltr.</small> (2 spp.) ### ''[[Acmadenia]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (33 spp.) ### ''[[Adenandra]]'' <small>Willd.</small> (18 spp.) ### ''[[Coleonema]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (8 spp.) ### ''[[Agathosma]]'' <small>Willd.</small> (139 spp.) ### ''[[Diosma]]'' <small>L.</small> (28 spp.) ### ''[[Sheilanthera]]'' <small>I.Williams</small> (1 sp.) ### ''[[Euchaetis]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (23 spp.) ### ''[[Macrostylis]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (10 spp.) ## Tribus ''[[Pteleeae]]'' <small>DC.</small> ### Subtribus [[Pteleinae]] <small>Engl.</small> #### ''[[Ptelea]]'' <small>L.</small> (3 spp.) #### ''[[Plethadenia]]'' <small>Urb.</small> (2 spp.) ### Subtribus ''[[Choisyinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Choisya]]'' <small>Kunth</small> (6 spp.) #### ''[[Peltostigma]]'' <small>Walp.</small> (2 spp.) ### Subtribus ''[[Pilocarpinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Pilocarpus]]'' <small>Vahl</small> (18 spp.) #### ''[[Metrodorea]]'' <small>A.St.-Hil.</small> (6 spp.) #### ''[[Raulinoa]]'' <small>R.S.Cowan</small> (1 sp.) #### ''[[Balfourodendron]]'' <small>Corr. Mello ex Oliv.</small> (2 spp.) #### ''[[Esenbeckia]]'' <small>Kunth</small> (36 spp.) #### ''[[Helietta]]'' <small>Tul.</small> (10 spp.) #### ''[[Euxylophora]]'' <small>Huber</small> (1 sp.) ### Subtribus ''Hortiinae'' ined. #### ''[[Adiscanthus]]'' <small>Ducke</small> (1 sp.) #### ''[[Hortia]]'' <small>Vand.</small> (10 spp.) ### Subtribus ''Spirantherinae'' ined. #### ''[[Spiranthera]]'' <small>A.St.-Hil.</small> (6 spp.) ### Subtribus ''[[Galipeinae]]'' <small>Kallunki</small> #### ''[[Ertela]]'' <small>Adans.</small> (2 spp.) #### ''[[Ravenia]]'' <small>Vell.</small> (11 spp.) #### ''[[Raveniopsis]]'' <small>Gleason</small> (20 spp.) #### ''[[Conchocarpus]]'' <small>J.C Mikan</small> (52 spp.) #### ''[[Leptothyrsa]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) #### ''[[Naudinia]]'' <small>Planch. & Linden</small> (1 sp.) #### ''[[Desmotes]]'' <small>Kallunki</small> (1 sp.) #### ''[[Toxosiphon]]'' <small>Baill.</small> (4 spp.) #### ''[[Galipea]]'' <small>Aubl.</small> (14 spp.) #### ''[[Ticorea]]'' <small>Aubl.</small> (6 spp.) #### ''[[Decagonocarpus]]'' <small>Engl.</small> (2 spp.) #### ''[[Rauia]]'' <small>Nees & Mart.</small> (5 spp.) #### ''[[Cusparia]]'' <small>Humb.</small> (11 spp.) #### ''[[Dryades]]'' <small>Groppo, Kallunki & Pirani</small> (5 spp.) #### ''[[Neoraputia]]'' <small>Emmerich ex Kallunki</small> (6 spp.) #### ''[[Raputia]]'' <small>Aubl.</small> (13 spp.) #### ''[[Raputiarana]]'' <small>Emmerich</small> (2 spp.) #### ''[[Andreadoxa]]'' <small>Kallunki</small> (1 sp.) #### ''[[Erythrochiton]]'' <small>Nees & Mart.</small> (7 spp.) #### ''[[Sigmatanthus]]'' <small>Huber ex Emmerich</small> (1 sp.) #### ''[[Apocaulon]]'' <small>R.S.Cowan</small> (1 sp.) #### ''[[Rutaneblina]]'' <small>Steyerm. & Luteyn</small> (1 sp.) #### ''[[Lubaria]]'' <small>Pittier</small> (2 spp.) ## Tribus ''[[Zanthoxyleae]]'' <small>Dumort.</small> ### Subtribus ''[[Zanthoxylinae]]'' <small>J. Presl</small> #### ''[[Fagaropsis]]'' <small>Mildbr.</small> (4 spp.) #### ''[[Phellodendron]]'' <small>Rupr.</small> (2 spp.) #### ''[[Tetradium]]'' <small>Lour.</small> (10 spp.) #### ''[[Zanthoxylum]]'' <small>L.</small> (240 spp.) ### Subtribus ''[[Oriciinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Ivodea]]'' <small>Capuron</small> (28 spp.) #### ''[[Vepris]]'' <small>Comm. ex A. Juss.</small> (102 spp.) ### Subtribus ''[[Lunasiinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Flindersia]]'' <small>F.L.Bauer</small> (17 spp.) #### ''[[Lunasia]]'' <small>Blanco</small> (1 sp.) #### ''[[Geijera]]'' <small>Schott</small> (7 spp.) ### Subtribus ''Dinosperminae'' ined. #### ''[[Dinosperma]]'' <small>T.G.Hartley</small> (4 spp.) ### Subtribus ''[[Pitaviinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Bosistoa]]'' <small>F. Muell. ex Benth.</small> (4 spp.) #### ''[[Bouchardatia]]'' <small>Baill.</small> (1 sp.) #### ''[[Crossosperma]]'' <small>T.G.Hartley</small> (2 spp.) #### ''[[Bouzetia]]'' <small>Montrouz.</small> (1 sp.) #### ''[[Acradenia]]'' <small>Kippist</small> (2 spp.) #### ''[[Pitavia]]'' <small>Molina</small> (1 sp.) #### ''[[Polyaster]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) #### ''[[Decazyx]]'' <small>Pittier & S.F.Blake</small> (2 spp.) #### ''[[Decatropis]]'' <small>Hook.f.</small> (2 spp.) ### Subtribus ''Pentacerinae'' ined. #### ''[[Pentaceras]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Eriostemoninae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Neoschmidia]]'' <small>T.G.Hartley</small> (2 spp.) #### ''[[Myrtopsis]]'' <small>Engl.</small> (8 spp.) #### ''[[Erioseira]]'' <small>H.K.Orel & Bayly</small> (19 spp.) #### ''[[Muiriantha]]'' <small>C.A.Gardner</small> (3 spp.) #### ''[[Halfordia]]'' <small>F.Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Philotheca]]'' <small>Rudge</small> (34 spp.) #### ''[[Geleznowia]]'' <small>Turcz.</small> (6 spp.) #### ''[[Drummondita]]'' <small>Harv.</small> (11 spp.) #### ''[[Corynonema]]'' <small>H.K.Orel & Bayly</small> (3 spp.) #### ''[[Eriostemon]]'' <small>Sm.</small> (2 spp.) #### ''[[Crowea]]'' <small>Sm.</small> (3 spp.) #### ''[[Asterolasia]]'' <small>F.Muell.</small> (20 spp.) #### ''[[Leionema]]'' <small>(F.Muell.) Paul G.Wilson</small> (28 spp.) #### ''[[Phebalium]]'' <small>Vent.</small> (40 spp.) #### ''[[Correa]]'' <small>Andrews</small> (11 spp.) #### ''[[Diplolaena]]'' <small>R.Br.</small> (15 spp.) #### ''[[Chorilaena]]'' <small>Endl.</small> (4 spp.) #### ''[[Nematolepis]]'' <small>Turcz.</small> (7 spp.) ### Subtribus ''[[Boroniinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Boronia]]'' <small>Sm.</small> (132 spp.) #### ''[[Neobyrnesia]]'' <small>J.A.Armstr.</small> (1 sp.) #### ''[[Perryodendron]]'' <small>T.G.Hartley</small> (1 sp.) #### ''[[Zieria]]'' <small>Sm.</small> (66 spp.) #### ''[[Brombya]]'' <small>F.Muell.</small> (2 spp.) #### ''[[Euodia]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (8 spp.) #### ''[[Pitaviaster]]'' <small>T.G.Hartley</small> (1 sp.) #### ''[[Cyanothamnus]]'' <small>Lindl.</small> (23 spp.) #### ''[[Tetractomia]]'' <small>Hook.f.</small> (6 spp.) #### ''[[Medicosma]]'' <small>Hook.f.</small> (25 spp.) #### ''[[Acronychia]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (51 spp.) #### ''[[Maclurodendron]]'' <small>T.G.Hartley</small> (6 spp.) #### ''[[Melicope]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (264 spp.) }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rutovke| ]] [[Kategorija:Porodice sapindolikih]] iffq76lewa60er9tqk0ae92jg7fg61l 0 515098 7565631 6952612 2026-07-28T15:44:11Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Leptiri|Leptiri]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Natporodice moljaca|Natporodice moljaca]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565631 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Noctuoidea | slika = Noctua.janthina.7349.jpg | slika_opis = Noctua janthina | status = | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Lepidoptera]] | subordo = [[Glossata]] | infraordo = [[Heteroneura]] | superfamilia = '''''Noctuoidea''''' |superfamilia_autorstvo= Latreille, 1809 }} '''Noctuoidea''' je nadporodica leptira u falangi [[Ditrysia]] koja se sastoji od osam porodica. Ime dobiva po najvažnijoj porodici sovice ili [[Noctuidae]] == Porodice == * Porodica [[Notodontidae]] <small>Stephens, 1829</small> * Porodica [[Noctuidae]] <small>Latreille, 1809</small> * Porodica [[Lymantriidae]] <small>Hampson, 1893</small> * Porodica [[Pantheidae]] * Porodica [[Nolidae]] <small>Hampson, 1894</small> * Porodica [[Arctiidae]] <small>Leach, 1815</small> * Porodica [[Doidae]] * Porodica [[Oenosandridae]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Natporodice moljaca]] [[Kategorija:Noctuoidea| ]] hxd0e7fqarpudr50mcq2h8v7wdleomg 0 515116 7565649 6953023 2026-07-28T16:05:00Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Moljci|Moljci]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Natporodice moljaca|Natporodice moljaca]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565649 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Bombycoidea | slika = Bombyx mori sul bozzolo 01.jpg | slika_opis = Bombyx mori | status = | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Lepidoptera]] | superfamilia= '''''Bombycoidea''''' | superfamilia_autorstvo= [[Latreille]], 1802 }} '''Bombycoidea''' je nadporodica leptira. Dobila je ime po porodici [[Bombycidae]] i rodu [[Bombyx]], čija je vrsta poznata kao dudov prelac, Dudov svilac ili svilena buba, odnosno [[Bombyx mori]], koji proizvodi najfiniju [[Tkanina|tkaninu]] na svijetu, [[Svila|svilu]]. == Porodice == * Porodica [[Bombycidae]] * Porodica [[Brahmaeidae]] * Porodica [[Carthaeidae]] * Porodica [[Endromidae]] * Porodica [[Eupterotidae]] * Porodica [[Lemoniidae]] * Porodica [[Mirinidae]] * Porodica [[Saturniidae]] * Porodica [[Sphingidae]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mothsofborneo.com/part-3/bombycoidea.php The Moths of Borneo :: superfamily Bombycoidea] [[Kategorija:Natporodice moljaca]] [[Kategorija:Bombycoidea| ]] jeol7aooil0guqhqn70kz0tsyh3gl0q 0 516477 7565736 7167354 2026-07-28T19:40:57Z Pojmoslovac 51927 s 7565736 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanost | ime = Biofizika | slika = | veličina = | opis slike = | znanstvena_grana = | znanstveno_polje = '''[[Fizika]]''' | znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]''' | dodatak = | portal = }} '''Biofizika''' je [[Interdisciplinarnost|interdisciplinarna]] znanost koja koristi fizikalne metode (i teorije) za proučavanje [[Biologija|bioloških]] sustava. Biofizika proučava sve razine biološke organizacije, od [[Molekula|molekulske]] skale, do cijelih organizama i [[ekosustav]]a. Najčešća preklapanja s bofizikalnim istraživanjima događaju se u [[Biokemija|biokemiji]], [[Nanotehnologija|nanotehnologiji]], [[Biotehnologija|bioinženjeringu]] i agrofizici. Vrlo često se navodi da je biofizika most između [[Fizika|fizike]] i biologije. Među prve biofizičare svrstavaju se [[Luigi Galvani]] i [[Hermann von Helmholtz]]. Djelovanje [[Vale Vouk|Valea Vouka]] i [[Siniša Maričić|Siniše Maričića]] početkom 1960-ih smatraju se početcima u Hrvatskoj. Centri današnjih istraživanja u biofizici u Hrvatskoj su: [[Institut Ruđer Bošković]], [[Sveučilište u Zagrebu]] ([[Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu]], [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu]], [[Medicinski fakultet u Zagrebu]]) te [[Sveučilište u Splitu]].<ref>{{Citiranje weba |title=Biofizika |url=https://enciklopedija.hr/clanak/7733 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=8. kolovoza 2014.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Biophysics}} * [http://www.biofizika.hr Hrvatsko biofizičko društvo] {{mrva}}{{Opće grane u fizici}} [[Kategorija:Grane biologije]] [[Kategorija:Grane fizike]] [[Kategorija:Grecizmi]] hqyi9mhea9qdvch5dgksj8k3hmm2b4j 0 517383 7565613 5619280 2026-07-28T15:31:13Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Moljci|Moljci]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Natporodice moljaca|Natporodice moljaca]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565613 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =pink | naziv =''Moljci'' | slika = Plutorectis sp. (12195295186).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =Plutorectis sp. | status = | regnum =[[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis =[[Insecta]] | ordo = [[Lepidoptera]] | subordo = [[Glossata]] | infraordo = [[Heteroneura]] | superfamilia = '''''Tineoidea''''' }} '''Tineoidea''' je nadporodica [[Moljci|moljaca]] iz reda [[Lepidoptera]]. Sastoji se od pet porodica, [[Acrolophidae]], [[Arrhenophanidae]], [[Eriocottidae]], [[Psychidae]] ([[Kesicari|kesicari]]) i [[Tineidae]] ([[pravi moljci]]). Svih zajedno ima blizu 4000 vrsta. Porodica [[Lypusidae]] koju neki svrstavaju u ovu nadporodicu možda je predstavnik nadporodice [[Gelechioidea]].<ref>[http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-3113.2009.00483.x/abstract Reassessment of the enigmatic Lepidopteran family Lypusidae (Lepidoptera: Tineoidea; Gelechioidea)]</ref> ''[[Acrolophus corticinocolor]]'' je vrsta moljaca koja se može pronaći na [[Kostarika|Kostarici]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Natporodice moljaca]] [[Kategorija:Tineoidea| ]] 3h76grxyh9dvmrdb8oafcn2dyuex1hc 102 519775 7565556 6688487 2026-07-28T14:01:38Z Pojmoslovac 51927 ažuriranje 7565556 wikitext text/x-wiki Popis [[Znanost|znanstvenih]] i [[Umjetnost|umjetničkih]] područja, polja i grana u Republici Hrvatskoj, prema '''''Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama''''' [[Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj|Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj]]. =Znanstvena područja= == 1. [[Prirodne znanosti|Područje prirodnih znanosti]] == '''Polje 1.01. [[Matematika]]''' Grana 1.01.01 [[algebra]] i [[Teorija brojeva|teorija brojeva]] Grana 1.01.02 [[geometrija]] i [[topologija]] Grana 1.01.03 [[Diskretna matematika|diskretna]] i kombinatorna matematika Grana 1.01.04 [[matematička analiza]] Grana 1.01.05 [[matematička logika]] i [[Računarstvo|računarstvo]] Grana 1.01.06 [[Numerička matematika|numerička matematika]] Grana 1.01.07 primijenjena matematika i matematičko modeliranje Grana 1.01.08 [[teorija vjerojatnosti]] i [[statistika]] Grana 1.01.09 [[Financijska matematika|financijska]] i poslovna matematika Grana 1.01.10 ostale matematičke discipline Grana 1.01.11 edukacijska matematika '''Polje 1.02. [[Fizika]]''' Grana 1.02.01 opća i [[Klasična fizika|klasična]] fizika Grana 1.02.02 [[fizika elementarnih čestica]] i polja Grana 1.02.03 [[nuklearna fizika]] Grana 1.02.04 [[Atomska fizika|atomska]] i [[Molekularna fizika|molekulska]] fizika te [[Optika|optika]] Grana 1.02.05 fizika kondenzirane tvari Grana 1.02.06 [[astronomija]] i [[astrofizika]] Grana 1.02.07 [[Biofizika|biofizika]] i [[medicinska fizika]] Grana 1.02.08 edukacijska fizika '''Polje 1.03. [[Geologija]]''' Grana 1.03.01 [[geologija]] i [[paleontologija]] Grana 1.03.02 [[mineralogija]] i [[petrologija]] '''Polje 1.04. [[Kemija]]''' Grana 1.04.01 [[fizikalna kemija]] Grana 1.04.02 [[teorijska kemija]] Grana 1.04.03 [[analitička kemija]] Grana 1.04.04 [[anorganska kemija]] Grana 1.04.05 [[organska kemija]] Grana 1.05.06 [[biokemija]] i [[Medicinska kemija|medicinska kemija]] Grana 1.04.07 [[primijenjena kemija]] Grana 1.04.08 edukacijska kemija '''Polje 1.05. [[Biologija]]''' Grana 1.05.01 [[biokemija]] i [[molekularna biologija]] Grana 1.05.02 [[botanika]] Grana 1.05.03 [[mikrobiologija]] Grana 1.05.04 [[zoologija]] Grana 1.05.05 ekologija Grana 1.05.06 [[genetika]], evolucija i filogenija Grana 1.05.07 opća biologija Grana 1.05.08 edukacijska biologija '''Polje 1.06. [[Geofizika]]''' Grana 1.06.01 [[meteorologija]] s [[klimatologija|klimatologijom]] Grana 1.06.02 [[Oceanografija|fizička oceanografija]] Grana 1.06.03 [[seizmologija]] i fizika unutrašnjosti Zemlje Grana 1.06.04 ostale geofizičke discipline '''Polje 1.07. [[Geografija]]''' Grana 1.07.01 [[fizička geografija]] Grana 1.07.02 društvena geografija Grana 1.07.03 [[regionalna geografija]] Grana 1.07.04 primijenjena geografija Grana 1.07.05 edukacijska geografija '''Polje 1.08. Interdisciplinarne prirodne znanosti''' Grana 1.08.01 znanost o moru Grana 1.08.02 znanost o okolišu Grana 1.08.03 znanost o zračenju == 2. Područje [[tehničke znanosti|tehničkih znanosti]] == '''Polje 2.01. [[Arhitektura]] i [[Urbanizam|urbanizam]]''' Grana 2.01.01 arhitektonsko projektiranje Grana 2.01.02 [[urbanizam]] i [[prostorno planiranje]] Grana 2.01.03 arhitektonske konstrukcije, fizika zgrade, materijali i tehnologija građenja Grana 2.01.04 povijest i teorija arhitekture i zaštita graditeljskog naslijeđa Grana 2.01.05 [[Krajobrazna arhitektura|pejzažna arhitektura]] '''Polje 2.02 [[Brodogradnja]]''' Grana 2.02.01 konstrukcija plovnih i pučinskih objekata Grana 2.02.02 hidromehanika plovnih i pučinskih objekata Grana 2.02.03 osnivanje plovnih i pučinskih objekata Grana 2.02.04 tehnologija gradnje i održavanje plovnih i pučinskih objekata '''Polje 2.03. [[Elektrotehnika]]''' Grana 2.03.01 [[elektroenergetika]] Grana 2.03.02 elektrostrojarstvo Grana 2.03.03 [[elektronika]] Grana 2.03.04 [[Telekomunikacija|telekomunikacije]] i [[informatika]] Grana 2.03.05 [[radiokomunikacije]] Grana 2.03.06 [[automatizacija]] i [[robotika]] '''Polje 2.04. [[Geodezija]]''' Grana 2.04.01 [[kartografija]] Grana 2.04.02 [[fotogrametrija]] i daljinska istraživanja Grana 2.04.03 pomorska, satelitska i [[fizikalna geodezija]] Grana 2.04.04 primijenjena geodezija Grana 2.04.05 [[geomatika]] '''Polje 2.05. [[Građevinarstvo]]''' Grana 2.05.01 [[geotehnika]] Grana 2.05.02 nosive konstrukcije Grana 2.05.03 [[hidrotehnika]] Grana 2.05.04 prometnice Grana 2.05.05 organizacija i tehnologija građenja '''Polje 2.06. Grafička tehnologija''' Grana 2.06.01 procesi grafičke reprodukcije '''Polje 2.07. [[Kemijsko inženjerstvo]]''' Grana 2.07.01 reakcijsko inženjerstvo Grana 2.07.02 mehanički, toplinski i separacijski procesi Grana 2.07.03 analiza, sinteza i vođenje kemijskih procesa Grana 2.07.04 kemijsko inženjerstvo u razvoju materijala Grana 2.07.05 zaštita okoliša u kemijskom inženjerstvu '''Polje 2.08. [[Metalurgija]]''' Grana 2.08.01 procesna metalurgija Grana 2.08.02 mehanička metalurgija Grana 2.08.03 fizička metalurgija '''Polje 2.09. [[Računarstvo]]''' Grana 2.09.01 [[Arhitektura računala|arhitektura računalnih sustava]] Grana 2.09.02 [[informacijski sustavi]] Grana 2.09.03 [[Obradba informacija|obrada informacija]] Grana 2.09.04 [[umjetna inteligencija]] Grana 2.09.05 [[procesno računarstvo]] Grana 2.09.06 [[programsko inženjerstvo]] '''Polje 2.10. [[Rudarstvo]], [[Nafta|nafta]] i geološko inženjerstvo''' Grana 2.10.01 [[rudarstvo]] Grana 2.10.02 naftno rudarstvo Grana 2.10.03 geološko inženjerstvo '''Polje 2.11. [[Strojarstvo]]''' Grana 2.11.01 opće strojarstvo (konstrukcije) Grana 2.11.02 procesno energetsko strojarstvo Grana 2.11.03 [[proizvodno strojarstvo]] Grana 2.11.04 brodsko strojarstvo Grana 2.11.05 precizno strojarstvo '''Polje 2.12. [[promet|Tehnologija prometa]] i transport''' Grana 2.12.01 [[Cestovni promet|cestovni]] i [[željeznički promet]] Grana 2.12.02 [[Pomorski promet|pomorski]] i [[riječni promet]] Grana 2.12.03 [[Poštanski promet|poštansko]]-[[Telekomunikacija|telekomunikacijski promet]] Grana 2.12.04 [[zračni promet]] Grana 2.12.05 inteligentni transportni sustavi i [[logistika]] '''Polje 2.13. Tekstilna tehnologija''' Grana 2.13.01 tekstilno-mehaničko inženjerstvo Grana 2.13.02 tekstilna kemija Grana 2.13.03 odjevna tehnologija Grana 2.13.04 dizajn tekstila i odjeće '''Polje 2.14. [[Zrakoplovstvo]], raketna i svemirska tehnika''' Grana 2.14.01 konstrukcija i osnivanje letjelica Grana 2.14.02 zrakoplovne tehnologije i održavanje Grana 2.14.03 vođenje i upravljanje letjelicama '''Polje 2.15. Temeljne tehničke znanosti''' Grana 2.15.01 [[automatika]] Grana 2.15.02 [[energetika]] Grana 2.15.03 materijali Grana 2.15.04 [[mehanika fluida]] Grana 2.15.05 organizacija rada i proizvodnje Grana 2.15.06 tehnička mehanika (mehanika krutih i deformabilnih tijela) Grana 2.15.07 [[termodinamika]] '''Polje 2.16. Interdisciplinarne tehničke znanosti''' Grana 2.16.01 inženjerstvo okoliša Grana 2.16.02 [[Mikrotehnika|mikro]] i [[Nanotehnologija|nanotehnologije]] Grana 2.16.03 biomedicinsko inženjerstvo == 3. [[Biomedicina i zdravstvo|Područje biomedicine i zdravstva]] == '''Polje 3.01. [[Temeljne medicinske znanosti]]''' Grana 3.01.01 [[anatomija]] Grana 3.01.02 [[citologija]], [[histologija]] i [[embriologija]] Grana 3.01.03 [[farmakologija]] Grana 3.01.04 [[fiziologija čovjeka]] Grana 3.01.05 [[genetika]], genomika i [[proteomika]] čovjeka Grana 3.01.06 [[imunologija]] Grana 3.01.07 [[Povijest medicine|povijest medicine i biomedicinskih znanosti]] Grana 3.01.08 [[neuroznanost]] Grana 3.01.09 [[medicinska biokemija]] '''Polje 3.02. [[Kliničke medicinske znanosti]]''' Grana 3.02.01 [[anesteziologija]] i [[reanimatologija]] Grana 3.02.02 dermatovenerologija Grana 3.02.03 fizikalna medicina i rehabilitacija Grana 3.02.04 gerijatrija Grana 3.02.05 [[ginekologija]] i opstetricija Grana 3.02.06 [[hitna medicina]] Grana 3.02.07 infektologija Grana 3.02.08 [[intenzivna medicina]] Grana 3.02.09 [[interna medicina]] Grana 3.02.10 [[kirurgija]] Grana 3.02.11 klinička biokemija Grana 3.02.12 klinička citologija Grana 3.02.13 klinička farmakologija s toksikologijom Grana 3.02.14 klinička imunologija Grana 3.02.15 medicinska etika Grana 3.02.16 medicinska mikrobiologija Grana 3.02.17 [[nuklearna medicina]] Grana 3.02.18 [[oftalmologija]] Grana 3.02.19 [[onkologija]] Grana 3.02.20 [[ortopedija]] Grana 3.02.21 [[otorinolaringologija]] Grana 3.02.22 [[patofiziologija]] Grana 3.02.23 [[patologija]] Grana 3.02.24 [[pedijatrija]] Grana 3.02.25 [[radiologija]] Grana 3.02.26 [[radioterapija]] i [[onkologija]] Grana 3.02.27 sudska medicina Grana 3.02.28 [[urologija]] Grana 3.02.29 [[psihijatrija]] Grana 3.02.30 [[neurologija]] Grana 3.02.31 sestrinstvo Grana 3.02.32 fizioterapija '''Polje 3.03. [[Zdravstvo|Javno zdravstvo]] i [[zdravstvena zaštita]]''' Grana 3.03.01 [[epidemiologija]] Grana 3.03.02 [[javno zdravstvo]] Grana 3.03.03 [[medicina rada]] i športa Grana 3.03.04 obiteljska medicina Grana 3.03.05 socijalna medicina Grana 3.03.06 zdravstvena ekologija '''Polje 3.04. [[Veterinarska medicina]]''' Grana 3.04.01 temeljne i pretkliničke veterinarske znanosti Grana 3.04.02 veterinarske kliničke znanosti Grana 3.04.03 veterinarsko javno zdravstvo i sigurnost hrane Grana 3.04.04 animalna proizvodnja i [[biotehnologija]] '''Polje 3.05. [[Dentalna medicina]]''' Grana 3.05.01 dječja i preventivna dentalna medicina Grana 3.05.02 [[endodoncija]] i restaurativna dentalna medicina Grana 3.05.03 morfologija stomatognatnog sustava Grana 3.05.04 oralna kirurgija Grana 3.05.05 oralna medicina Grana 3.05.06 [[ortodoncija]] Grana 3.05.07 parodontologija Grana 3.05.08 protetika dentalne medicine '''Polje 3.06. [[Farmacija]]''' Grana 3.06.01 [[farmacija]] Grana 3.06.02 [[medicinska biokemija]] == 4. Područje biotehničkih znanosti == '''Polje 4.01. [[Agronomija|Poljoprivreda (agronomija)]]''' Grana 4.01.01 [[agrokemija]] Grana 4.01.02 bilinogojstvo Grana 4.01.03 ekologija i zaštita okoliša Grana 4.01.04 [[ekonomika]] Grana 4.01.05 fitomedicina Grana 4.01.06 genetika i oplemenjivanje bilja, životinja i mikroorganizama Grana 4.01.07 hranidba životinja Grana 4.01.08 [[krajobrazna arhitektura]] Grana 4.01.09 [[lovstvo]] Grana 4.01.10 mljekarstvo Grana 4.01.11 poljoprivredna tehnika i tehnologija Grana 4.01.12 povrćarstvo Grana 4.01.13 proizvodnja i prerada animalnih proizvoda Grana 4.01.14 [[ribarstvo]] Grana 4.01.15 sjemenarstvo Grana 4.01.16 [[stočarstvo]] Grana 4.01.17 travnjaštvo Grana 4.01.18 ukrasno bilje Grana 4.01.19 [[vinogradarstvo]] i [[vinarstvo]] Grana 4.01.20 [[voćarstvo]] '''Polje 4.02. [[Šumarstvo]]''' Grana 4.02.01 genetika i oplemenjivanje šumskoga drveća Grana 4.02.02 šumarske tehnologije i menadžment Grana 4.02.03 [[urbano šumarstvo]] i [[zaštita prirode]] Grana 4.02.04 [[uređivanje šuma]] Grana 4.02.05 [[ekologija šuma|ekologija]] i [[uzgajanje šuma]] Grana 4.02.06 [[lovstvo]] Grana 4.02.07 [[zaštita šuma]] '''Polje 4.03. [[Drvna tehnologija]]''' Grana 4.03.01 drvni materijali Grana 4.03.02 drvno tehnološki procesi Grana 4.03.03 konstruiranje i oblikovanje proizvoda od drva Grana 4.03.04 organizacija proizvodnje '''Polje 4.04. [[Biotehnologija]]''' Grana 4.04.01 [[bioinformatika]] Grana 4.04.02 biologija Grana 4.04.03 inženjerstvo Grana 4.04.04 molekularna biotehnologija Grana 4.04.05 otpadne tvari '''Polje 4.05. [[Prehrambena tehnologija]]''' Grana 4.05.01 inženjerstvo Grana 4.05.02 kemija hrane Grana 4.05.03 mikrobiologija hrane Grana 4.05.04 sigurnost i kvaliteta hrane '''Polje 4.06. [[Nutricionizam]]''' Grana 4.06.01 znanost o prehrani Grana 4.06.02 dijetoterapija Grana 4.06.03 kemija i biokemija hrane '''Polje 4.07. Interdisciplinarne biotehničke znanosti''' == 5. [[Društvene znanosti|Područje društvenih znanosti]] == '''Polje 5.01. [[Ekonomska znanost|Ekonomija]]''' Grana 5.01.01 ekonomika poduzetništva Grana 5.01.02 [[financije]] Grana 5.01.03 kvantitativna ekonomija Grana 5.01.04 organizacija i menadžment Grana 5.01.05 [[međunarodna ekonomija]] Grana 5.01.06 [[Ekonomska znanost|opća ekonomija]] Grana 5.01.07 [[trgovina]] i [[turizam]] Grana 5.01.08 poslovna informatika Grana 5.01.09 [[makroekonomija]] Grana 5.01.10 [[mikroekonomija]] Grana 5.01.11 ekonomska matematika i [[statistika]] Grana 5.01.12 [[marketing]] Grana 5.01.13 [[računovodstvo]] '''Polje 5.02. [[Pravo]]''' Grana 5.02.01 [[financijsko pravo]] Grana 5.02.02 [[građansko pravo]] i [[Građansko postupovno pravo|građansko procesno pravo]] Grana 5.02.03 [[kazneno pravo]], kazneno procesno pravo, [[kriminologija]] i [[viktimologija]] Grana 5.02.04 [[međunarodno pravo]] Grana 5.02.05 [[međunarodno privatno pravo]] Grana 5.02.06 [[obiteljsko pravo]] Grana 5.02.07 [[Pomorsko pravo|pomorsko]] i općeprometno pravo Grana 5.02.08 povijest prava i države Grana 5.02.09 [[Radno pravo|radno]] i socijalno pravo Grana 5.02.10 [[rimsko pravo]] Grana 5.02.11 [[teorija prava]] i države Grana 5.02.12 [[trgovačko pravo]] i [[pravo društava]] Grana 5.02.13 [[upravno pravo]] i uprava Grana 5.02.14 [[ustavno pravo]] Grana 5.02.15 europsko javno pravo Grana 5.02.16 europsko privatno pravo '''Polje 5.03. [[Političke znanosti|Politologija]]''' Grana 5.03.01 politička teorija/povijest političkih ideja Grana 5.03.02 hrvatska politika/politika europske unije Grana 5.03.03 komparativna politika Grana 5.03.04 [[međunarodni odnosi]] i [[nacionalna sigurnost]] Grana 5.03.05 javne politike/javno upravljanje '''Polje 5.04. [[Informacijske znanosti]]''' Grana 5.04.01 [[arhivistika]] i [[dokumentalistika]] Grana 5.04.02 [[informacijski sustavi]] i [[Informatologija|informatologija]] Grana 5.04.03 [[knjižničarstvo]] Grana 5.04.04 [[leksikografija]] i [[enciklopedistika]] Grana 5.04.05 [[muzeologija]] Grana 5.04.06 organizacija i informatika Grana 5.04.07 informacijsko i [[programsko inženjerstvo]] '''Polje 5.05. [[Komunikacijske znanosti]]''' Grana 5.05.01 komunikologija Grana 5.05.02 [[odnosi s javnošću]] Grana 5.05.03 [[masovni mediji]] Grana 5.05.04 [[novinarstvo]] '''Polje 5.06. [[Sociologija]]''' Grana 5.06.01 sociološka teorija Grana 5.06.02 sociološka metodologija Grana 5.06.03 posebne sociologije '''Polje 5.07. [[Psihologija]]''' Grana 5.07.01 [[psihologija|opća psihologija]] Grana 5.07.02 [[biološka psihologija]] Grana 5.07.03 [[razvojna psihologija]] Grana 5.07.04 [[socijalna psihologija]] Grana 5.07.05 [[Klinička psihologija|klinička]] i zdravstvena psihologija Grana 5.07.06 psihologija rada Grana 5.07.07 školska psihologija i psihologija obrazovanja Grana 5.07.08 ostale primijenjene psihologije '''Polje 5.08. [[Pedagogija]]''' Grana 5.08.01 [[opća pedagogija]] Grana 5.08.02 [[didaktika]] Grana 5.08.03 opća i nacionalna povijest pedagogije Grana 5.08.04 pedagogija ranog i predškolskog odgoja Grana 5.08.05 školska pedagogija Grana 5.08.06 visokoškolska pedagogija Grana 5.08.07 [[andragogija]] Grana 5.08.08 socijalna pedagogija Grana 5.08.09 obiteljska pedagogija Grana 5.08.10 posebne pedagogije '''Polje 5.09. Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti''' Grana 5.09.01 inkluzivna edukacija i rehabilitacija Grana 5.09.02 poremećaji u ponašanju '''Polje 5.10. [[Logopedija]]''' Grana 5.10.01 komunikacijski i jezični poremećaji i specifične teškoće učenja Grana 5.10.02 glasovno-govorni poremećaji Grana 5.10.03 oštećenja sluha Grana 5.10.04 poremećaji gutanja i hranjenja '''Polje 5.11. [[Kineziologija]]''' Grana 5.11.01 sistematska kineziologija Grana 5.11.02 kineziologija sporta Grana 5.11.03 kineziološka edukacija Grana 5.11.04 kineziološka rekreacija Grana 5.11.05 kineziterapija i prilagođena tjelesna aktivnost Grana 5.11.06 kineziološka antropologija '''Polje 5.12. [[Demografija]]''' Grana 5.12.01 opća demografija Grana 5.12.02 demografske metode i modeli Grana 5.12.03 demografske teorije Grana 5.12.04 demografska povijest Grana 5.12.05 posebne demografije Grana 5.12.06 demografska statistika '''Polje 5.13. [[Socijalne djelatnosti]]''' Grana 5.13.01 socijalna politika Grana 5.13.02 socijalno planiranje Grana 5.13.03 teorija socijalnog rada Grana 5.13.04 posebna područja socijalnog rada Grana 5.13.05 socijalna gerontologija '''Polje 5.14. Interdisciplinarne društvene znanosti''' Grana 5.14.01 javna uprava Grana 5.14.02 europski studiji Grana 5.14.03 metodike nastavnih predmeta društvenih znanosti == 6. [[Humanističke znanosti|Područje humanističkih znanosti]] == '''Polje 6.01. [[Filozofija]]''' Grana 6.01.01 [[logika]] Grana 6.01.02 spoznajna teorija Grana 6.01.03 [[ontologija]] Grana 6.01.04 filozofska antropologija Grana 6.01.05 filozofija prirode Grana 6.01.06 [[filozofska teologija]] Grana 6.01.07 [[estetika]] Grana 6.01.08 [[etika]] Grana 6.01.09 [[povijest filozofije]] Grana 6.01.10 hrvatska filozofija Grana 6.01.11 arapska filozofija Grana 6.01.12 indijska filozofija Grana 6.01.13 [[kineska filozofija]] Grana 6.01.14 filozofija drugih kulturnih krugova Grana 6.01.15 [[filozofija povijesti]] Grana 6.01.16 filozofija društva/socijalna filozofija Grana 6.01.17 [[filozofija jezika]] Grana 6.01.18 filozofija kulture Grana 6.01.19 filozofija odgoja Grana 6.01.20 [[filozofija politike]] Grana 6.01.21 [[filozofija prava]] Grana 6.01.22 [[filozofija religije]] Grana 6.01.23 [[filozofija uma]] Grana 6.01.24 filozofija znanosti Grana 6.01.25 filozofijska bioetika '''Polje 6.02. [[Teologija]]''' Grana 6.02.01 [[dogmatska teologija]] Grana 6.02.02 [[moralna teologija]] Grana 6.02.03 [[pastoralna teologija]] Grana 6.02.04 [[egzegeza]] Grana 6.02.05 [[crkvena povijest]] Grana 6.02.06 [[biblijska teologija]] Grana 6.02.07 [[fundamentalna teologija]] Grana 6.02.08 [[patristika]] i kršćanska književnost Grana 6.02.09 [[liturgika]] Grana 6.02.10 [[ekumenska teologija]] Grana 6.02.11 [[kanonsko pravo]] Grana 6.02.12 [[Religiozna pedagogija|religiozna pedagogija i katehetika]] Grana 6.02.13 [[socijalni nauk Crkve]] '''Polje 6.03. [[Filologija]]''' Grana 6.03.01 [[klasična filologija]] Grana 6.03.02 [[kroatistika]] Grana 6.03.03 [[slavistika]] Grana 6.03.04 [[romanistika]] Grana 6.03.05 [[germanistika]] Grana 6.03.06 [[anglistika]] Grana 6.03.07 [[indologija]] Grana 6.03.08 [[hebraistika]] Grana 6.03.09 [[arabistika]] Grana 6.03.10 [[turkologija]] Grana 6.03.11 [[ugrofinistika]] Grana 6.03.12 [[sinologija]] Grana 6.03.13 [[japanologija]] Grana 6.03.14 druge [[orijentalistika|orijentalne]] i ostale filologije Grana 6.03.15 [[fonetika]] Grana 6.03.16 [[Jezikoslovlje|opće jezikoslovlje (lingvistika)]] Grana 6.03.17 [[Poredbeno jezikoslovlje|poredbeno]] i historijsko jezikoslovlje Grana 6.03.18 [[Teorija književnosti|teorija]] i [[povijest književnosti]] Grana 6.03.19 [[Komparativna književnost|poredbena književnost]] Grana 6.03.20 [[semiologija]] '''Polje 6.04. Povijest''' Grana 6.04.01 stara povijest Grana 6.04.02 hrvatska i svjetska srednjovjekovna povijest Grana 6.04.03 hrvatska i svjetska ranonovovjekovna povijest Grana 6.04.04 hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest Grana 6.04.05 [[pomoćne povijesne znanosti]] Grana 6.04.06 teorija povijesti i metode historijske znanosti Grana 6.04.07 [[povijest znanosti]] '''Polje 6.05. [[Povijest umjetnosti]]''' Grana 6.05.01 povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija Grana 6.05.02 zaštita umjetničke baštine '''Polje 6.06. Znanost o umjetnosti''' Grana 6.06.01 [[muzikologija]] i [[etnomuzikologija]] Grana 6.06.02 teorija likovnih umjetnosti Grana 6.06.03 [[teatrologija]] i [[dramatologija]] Grana 6.06.04 [[Filmologija|filmologija]] Grana 6.06.05 [[teorija glazbe|teorija glazbene umjetnosti]] Grana 6.06.06 znanost o umjetnosti '''Polje 6.07. [[Arheologija]]''' Grana 6.07.01 prapovijesna arheologija Grana 6.07.02 antička arheologija Grana 6.07.03 srednjovjekovna arheologija Grana 6.07.04 novovjekovna arheologija '''Polje 6.08. Etnologija i antropologija''' <!--ne treba zaseban članak --> Grana 6.08.01 [[antropologija]] Grana 6.08.02 [[etnologija]] Grana 6.08.03 [[folkloristika]] '''Polje 6.09. Religijske znanosti''' '''Polje 6.10. [[Kroatologija]]''' '''Polje 6.11. Interdisciplinarne humanističke znanosti''' Grana 6.11.01 metodike nastavnih predmeta humanističkih znanosti Grana 6.11.02 [[judaistika]] == 7. Interdisciplinarna područja znanosti == '''Polje 7.01. Obrazovne znanosti''' '''Polje 7.02. Sigurnosne i obrambene znanosti''' Grana 7.02.01 vojno-obrambene znanosti Grana 7.02.02 sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeća Grana 7.02.03 kriminalistika '''Polje 7.03. [[Kognitivna znanost|Kognitivne znanosti]]''' '''Polje 7.04. Projektni menadžment''' = [[Umjetnost|Umjetničko područje]] = == 1. [[Kazališna umjetnost]] (scenske i medijske umjetnosti) == '''Polje 1.01 [[Gluma]]''' '''Polje 1.02 Kazališna režija''' '''Polje 1.03 Režija glazbenih i scenskih formi''' '''Polje 1.04 Radiofonska režija''' '''Polje 1.05 [[Lutkarstvo]] (lutkarska animacija i režija)''' '''Polje 1.06 Dramsko pismo''' '''Polje 1.07 Dramaturgija izvedbe''' == 2. [[Filmska umjetnost]] (filmske, elektroničke i medijske umjetnosti pokretnih slika) == '''Polje 2.01 Gluma''' '''Polje 2.02 Filmska režija''' '''Polje 2.03 Animirani film (režija)''' '''Polje 2.04 Snimanje (filmsko i elektroničko)''' '''Polje 2.05 Filmska fotografija''' '''Polje 2.06 [[Filmska montaža|Montaža]]''' '''Polje 2.07 Filmska dramaturgija i scenarij''' == 3. [[Glazbena umjetnost]] == '''Polje 3.01 [[Skladatelj|Kompozicija]]''' '''Polje 3.02 Izvođenje glazbe''' Grana 3.03.01. [[Sviranje|sviranje]] (instrumenti) Grana 3.03.02. [[Pjevanje|pjevanje]] Grana 3.03.03. [[Dirigiranje|dirigiranje]] == 4. [[Likovna umjetnost|Likovne umjetnosti]] == '''Polje 4.01 [[Grafika]]''' '''Polje 4.02 [[Kiparstvo]]''' '''Polje 4.03 [[Slikarstvo]]''' '''Polje 4.04 [[Animirani film]]''' '''Polje 4.05 [[Ilustracija]] i [[Strip|strip]]''' '''Polje 4.06. Umjetnost novih medija i umjetničkih praksi''' '''Polje 4.07. Vizualna umjetnost videoigara i virtualna stvarnost''' '''Polje 4.08. Likovna tehnologija (i reprodukcija)''' '''Polje 4.09. Likovna pedagogija''' '''Polje 4.10. [[Konzervacija-restauracija|Konzervacija i restauracija (umjetnički dio)]]''' '''Polje 4.11 [[Fotografija]]''' == 5. [[Primijenjene umjetnosti|Primijenjena umjetnost]] == '''Polje 5.01 [[Kostimografija]]''' '''Polje 5.02 [[Scenografija]]''' '''Polje 5.03 Oblikovanje videa''' '''Polje 5.04 Oblikovanje svjetla''' '''Polje 5.05 Oblikovanje zvuka''' '''Polje 5.06 Oblikovanje i tehnologija lutke''' '''Polje 5.07 Filmska i medijska produkcija''' '''Polje 5.08 Glazbena produkcija''' '''Polje 5.09 Produkcija scenskih i izvedbenih umjetnosti''' '''Polje 5.10. Produkcija videoigara''' '''Polje 5.11. Primijenjene likovne umjetnosti''' '''Polje 5.12. Konzervacija i restauracija''' '''Polje 5.13. Kreativne umjetničke terapije''' == 6. [[Ples|Plesna umjetnost]] i umjetnost pokreta == '''Polje 6.01 [[Balet|Klasični balet]]''' '''Polje 6.02 Suvremeni ples''' '''Polje 6.03 [[Koreografija]]''' '''Polje 6.04 [[Pantomima]]''' '''Polje 6.05 Scensko kretanje''' == 7. [[Arhitektura]] == '''Polje 7.01. Arhitektonsko projektiranje (umjetnički dio)''' '''Polje 7.02. Urbanističko projektiranje (umjetnički dio)''' '''Polje 7.03. [[Krajobrazna arhitektura|Pejzažna arhitektura]] (umjetnički dio)''' == 8. [[Dizajn]] == '''Polje 8.01 Dizajn vizualnih komunikacija i primijenjena grafika''' '''Polje 8.02 [[Industrijski dizajn]] i dizajn proizvoda''' '''Polje 8.03 Modni dizajn i dizajn tekstila''' '''Polje 8.04 Dizajn interakcija''' '''Polje 8.05. Dizajn videoigara''' == 9. [[Književnost]] == '''Polje 9.01 Književno stvaralaštvo (spisateljstvo)''' '''Polje 9.02 [[Književno prevođenje]]''' == 10. Interdisciplinarno umjetničko područje == == Izvori == * Narodne novine [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_09_118_2929.html 118/2009] * Narodne novine [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_82_1917.html 82/2012] * Narodne novine [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_03_32_574.html 32/2013] * Narodne novine [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_04_34_962.html 34/2016] * ''Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama'', Narodne novine 56/2022. <small>[https://haw.nsk.hr/wayback/20221230040719/https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_05_56_798.html elektronička inačica]</small> * [https://web.archive.org/web/20260122135614/https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_01_3_69.html ''Pravilnik o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama''], ''[[Narodne novine]]'' 03/2024., narodne-novine.nn.hr, pristupljeno 22. siječnja 2026. {{GLAVNIRASPORED:Dodatak:Popis znanstvenih i umjetničkih područja, polja i grana u Republici Hrvatskoj}} [[Kategorija:Znanost]] [[Kategorija:Znanost i tehnologija u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Visoko obrazovanje u Hrvatskoj]] 5zeo9j8d4j68rtz104ryayymsfrs8yt 0 520018 7565723 7563832 2026-07-28T19:02:02Z ~2026-38075-60 365901 /* Djela */ 7565723 wikitext text/x-wiki '''Vlado Vladić''' ([[Kućani]], Rama, [[1967.]]) je [[hrvatska književnost|hrvatski]] [[književnik]], [[književni kritičar]], [[prevoditelj]] i [[filozof]]. == Životopis == Rođen je 1967. na Kućanima, Rama, Bosna i Hercegovina. Završio je tri fakulteta: studije slavistike (bohemistike i polonistike), bibliotekarstva, filozofije i teologije. Filozofiju magistrirao 1997. i doktorirao 2004. Prevodi s češkoga, engleskoga, njemačkoga, poljskoga, slovačkoga i slovenskoga jezika – filozofska, književna i teološka djela. Službeni je prevoditelj pri Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija za prevođenje pravne stečevine Europske unije na hrvatski jezik. Objavio je četiri pjesničke knjige: Trenuci (Zagreb, 1993.), Razsredištenost (Mostar, 2003.), Litanije za p-ostanak na Kućanima (obojezično, na hrvatskom i engleskom jeziku, Zagreb, 2007.) i Teret smrtnoga života (Zagreb, 2008.); i dvije filozofske knjige: Usud estetičkoga suda (Mostar, 1998.) i Filozofski ekumenizam Karola Wojtyłe (Zagreb, 2005.). Objelodanio je i zbornik [[ramska ganga|ramske]] [[ganga|gange]]: Raspivana Rama (Mostar, 1996.). Priredio je i tri knjige u okviru biblioteke Hrvatska katolička baština u izdanju [[Glas Koncila|Glasa Koncila]] i to: o krčkom biskupu Antunu Mahniću (2006.), o Tonu Smerdelu (2007.) i o vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Evanđelistu Šariću (2008.). Objelodanio je brojne književne kritike, [[studija|studije]] i eseje te nastupio na brojnim simpozijima u domovini i inozemstvu. Suradnikom je brojnih časopisa. Od 1997. do 2002. honorarno je predavao na [[Filozofski fakultet Družbe Isusove|Filozofskom fakultetu Družbe Isusove]] u Zagrebu, naizmjenično: estetiku i metodiku nastave etike te držao seminare iz estetike; a na Katehetskom institutu [[Katoličko-bogoslovni fakultet u Zagrebu|KBF-a]] u Zagrebu, povijest filozofije. Od 1995. radi u Obrtničkoj školi za osobne usluge u Zagrebu kao profesor etike i vjeronauka. Bio je petnaest godina zaposlen. Zbog neispunjavanja e-matice, koja je prosvjetarski posao pretvarala sve više u administrativni, dobio je naprasni otkaz zajedno s kolegom Domagojem Orlićem.<!-- ima li informacija da je vraćen na posao ili ne? Znači li ovo da je vraćen http://www.ss-obrtnicka-osobneusluge-zg.skole.hr/skola/djelatnici/vlado_vladic?cal_ts=1314828000--> Na to je stupio u [[štrajk glađu]] ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, koji je završio nakon sedamnaest dana. Član je [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] u Zagrebu i [[Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne|Mostaru]] te [[Hrvatsko filozofsko društvo|Hrvatskoga filozofskoga društva]] u Zagrebu. Oženjen je, otac troje djece. == Djela == * ''Trenuci'', 1993. * ''Noina arka'', 1996. * ''Usud estetičkog suda'', 1998. * ''Razsredištenost'', 2003. * ''Filozofski ekumenizam Karola Wojtyle'', 2005. * ''Litanije za p-ostanak na Kućanima'', stihovi, 2007. (prev. na eng. Domagoj Orlić) * ''Teret smrtnog života'', 2008. * ''Sluga Domovine''. Život hrvatskoga viteza Vjekoslava Maksa Luburića generala Drinjanina'','' 2018''.'' *''Moj manifest''. Pjesme i prevratnička poetika na tragu što dalje od Antuna Branka Šimića, 2019. *''Vrapčanske priče'', 2019. *''Izvorna pravednost svetoga Josipa'', 2022. *''Četvrt stoljeća do književne kritike,'' 2024. Objavio je mnoštva stručnih radova, knjiga pjesama i onih iz filozofije. Sudjelovao je u društvenim događajima iz kulture. Djela je objavio u [[Književna Rijeka|Književnoj Rijeci]], [[Kolo (časopis)|Kolu]], Lovrećkom libru, [[Marulić (revija)|Maruliću]], [[Motrišta|Motrištima]], Metodičkim ogledima, [[Most (časopis)|Mostu]], Novoj Istri, Novoj prisutnosti, [[Osvit (Mostar)|Osvitu]], [[Obnovljeni život|Obnovljenom životu]], [[Republika (časopis)|Republici]], Status quaestionis, Pisao je o filozofiji pape Ivana Pavla II., [[Ante Stamać|Anti Stamaću]], [[Ivo Andrić|Ivi Andriću]], [[Jozef Tischner|Jozefu Tischneru]], Zdravku Kordiću, [[Josip Sanko Rabar|Josipu Sanku Rabaru]], pjesmama [[Petar Milić Periša|Petra Milića Periše]], o katoličkom pjesništvu, književnim kritikama [[Fabijan Lovrić|Fabijana Lovrića]], pjesništvu [[Siniša Očuršćak|Siniše Očuršćaka]], [[Božidar Petrač|Božidaru Petraču]] kao književnom povjesničaru i dr. Priredio: *''Raspivana Rama: zbornik ramske gange'', 1996. *Antun Mahnić: ''O lijepoj umjetnosti'', 2006. *[[Ton Smerdel]]: ''Duh umjetnosti. Eseji'', 2007. *[[Ivan Evanđelist Šarić]]: ''Suvremene spasonosne misli: eseji i okružnice'', 2008. *[[Jeronim Vladić]]: ''Cjelov mira: probrana misao'', 2011. *Vjekoslav Luburić: ''Branimo Hrvatsku ISTINOM!'', Zagreb, 2020. *Luburić, S nama su ZDS, Zagreb, 2026. Preveo: *[[Karol Wojtyła]]: ''Ljubav i odgovornost'' (s poljskoga) *[[Karol Wojtyła]]: ''Put do Krista - razmatranja za mlade'' (s poljskoga) *[[Karol Wojtyła]]: ''Temelji etike'' (s poljskoga) *[[Egon von Petersdorff]]: ''Demoni, vještice, spiritisti'', 2012., Verbum-Split, Denona-Zagreb (s njemačkog) *Eseji i aforizmi [[Lenart Škof|Lenarta Škofa]] (sa slovenskog) *[[Barbara Meier]]: ''Franz Liszt'' *pjesme [[Alfred Marek Wierzbicki|Alfreda Mareka Wierzbickog]] (s poljskoga) *[[Jarosław Iwaszkiewicz]]: ''Pripovijesti'' (s poljskoga) *[[Bohdan Czeszko]]: ''Prolivanje krvi za domovinu'' (s poljskoga) *[[Milan Machovec]]: ''Smisao ljudske egzistencije'' (s češkoga) *[[Christoph Schönborn]]: ''Ljubiti crkvu: duhovne vježbe održane papi Ivanu Pavlu II'' *[[Roman Ingarden]]: ''Mala knjiga o čovjeku'' (s poljskoga) *[[Joseph Roth]]: ''Priča o 1002. noći'' (s njemačkoga) *Hans Sedlmayr: ''Gubljenje središta, Split, 2001.'' (s njemačkoga) *''Pisma svete sestre Faustyne'', Zagreb, 2011. (s poljskoga) *Marek Hłasko'', Veliki strah, (s poljskoga)'' *Zofia Nałkowska, ''Pokraj pruge'' (s poljskoga), 2024. == Antologije i zbornici == * ''Mnogoglasje'': Suvremeno hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine, prir. Zdravko Kordić i Krešimir Šego, 2000. * ''Hercegovina: antologija hrvatske lirike'', prir. [[Vjekoslav Boban]], 2002. * ''Jezik i hrid: pisana riječ članova DHK HB'', izbor i prir. [[Zdravko Kordić]], 2005. * ''Sesvetski oblok: zbornik poezije'' (prir. Ivan Babić), 2006. *''Krist u hrvatskom pjesništvu: od Jurja Šižgorića do naših dana: antologija duhovne poezije'' (izbor i prir. [[Vladimir Lončarević]]), 2007. *''Kruh i vino: zbornik suvremene hrvatske duhovne poezije'', (prir. [[Josip Sanko Rabar]]), 2009. *''Dreams dreamt long ago''. lament, struggle, hope, and joy. 20th Century Croatian Poetry in Bosnia and Herzegovina = Davno sanjani snovi. Tužaljka, borba, nada i radost. Hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine 20. stoljeća, prir. Vinko Grubišić, Zdravko Kordić i Krešimir Šego, Denver, CO: Outskirts Press, Inc, 2009. * ''5. Hrvatski žrtvoslovni kongres'' 2010, (Zagreb, Voćin) (ur. [[Zvonimir Šeparović]]) == Nagrade i priznanja == * 1. nagrada na 12. [[Recital duhovno-refleksivnog pjesništva Josip Ozmec|recitalu duhovno-refleksivnog pjesništva Josip Ozimec]] (uz [[Zdenka Maltar|Zdenku Maltar]], [[Nevenka Erman|Nevenrku Erman]] i [[Đurđa Ilijaš|Đurđu Ilijaš]]) == Izvori == *Matej Škarica: [http://www.ramska-zajednica.hr/index.php/osvrti1/347-preivjeti-s-idealima-u-hrvatskoj-vlado-vladi Preživjeti s idealima u Hrvatskoj – Vlado Vladić ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020094823/http://www.ramska-zajednica.hr/index.php/osvrti1/347-preivjeti-s-idealima-u-hrvatskoj-vlado-vladi |date=20. listopada 2013. }}, Ramska zajednica, 11. svibnja 2010. *Dunja Stojić: [http://www.studentnet.hr/whatever/show/3527/ Aktivizam - luksuz ili potreba?], StudentNet, 19. svibnja 2010. *Miljenko Grubeša: [http://knjiznice.info/index.php/kultura/vijesti/871?task=view Dr. Vlado Vladić je danas (5.5.2010.) treći dan u štrajku glađu!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130404044611/http://knjiznice.info/index.php/kultura/vijesti/871?task=view |date=4. travnja 2013. }}, knjiznice.info, 5. svibnja 2010. *M.M.B.: [http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/novosti/2733-sramotni-slu-dr-vlade-vladi-10-dan-trajka-gla Slučaj dr. Vlade Vladića - 10. dan štrajka glađu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304132746/http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/novosti/2733-sramotni-slu-dr-vlade-vladi-10-dan-trajka-gla |date=4. ožujka 2016. }}, lijepanašadomovinahrvatska.com, preneseno s HKV-a, 13. svibnja 2010. *P.O.E.: [http://nastavnici.org/2012/07/01/prekinuti-hrvatsku-prosvjetnu-sutnju/ Prekinuti hrvatsku prosvjetnu šutnju], nastavnici.org, 1. srpnja 2012. *Vlado Vladić: [http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=5063:nakon-sedamnaest-dana-zavren-trajk-glau-profvladia&catid=43:glas-hrsvijeta&Itemid=151 Nakon sedamnaest dana završen štrajk glađu prof.Vladića ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190920105914/http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=5063:nakon-sedamnaest-dana-zavren-trajk-glau-profvladia&catid=43:glas-hrsvijeta&Itemid=151 |date=20. rujna 2019. }}, hrsvijet.net, 22. svibnja 2010. {{hakave}} {{GLAVNIRASPORED:Vladić, Vlado}} [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Hrvatski filozofi]] [[Kategorija:Životopisi, Prozor-Rama]] 6ap9rszmo1nfidnilprugv4hleu242r 7565812 7565723 2026-07-29T02:37:19Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-38075-60|~2026-38075-60]] ([[User talk:~2026-38075-60|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 7563832 wikitext text/x-wiki '''Vlado Vladić''' ([[Kućani]], Rama, [[1967.]]) je [[hrvatska književnost|hrvatski]] [[književnik]], [[književni kritičar]], [[prevoditelj]] i [[filozof]]. == Životopis == Rođen je 1967. na Kućanima, Rama, Bosna i Hercegovina. Završio je tri fakulteta: studije slavistike (bohemistike i polonistike), bibliotekarstva, filozofije i teologije. Filozofiju magistrirao 1997. i doktorirao 2004. Prevodi s češkoga, engleskoga, njemačkoga, poljskoga, slovačkoga i slovenskoga jezika – filozofska, književna i teološka djela. Službeni je prevoditelj pri Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija za prevođenje pravne stečevine Europske unije na hrvatski jezik. Objavio je četiri pjesničke knjige: Trenuci (Zagreb, 1993.), Razsredištenost (Mostar, 2003.), Litanije za p-ostanak na Kućanima (obojezično, na hrvatskom i engleskom jeziku, Zagreb, 2007.) i Teret smrtnoga života (Zagreb, 2008.); i dvije filozofske knjige: Usud estetičkoga suda (Mostar, 1998.) i Filozofski ekumenizam Karola Wojtyłe (Zagreb, 2005.). Objelodanio je i zbornik [[ramska ganga|ramske]] [[ganga|gange]]: Raspivana Rama (Mostar, 1996.). Priredio je i tri knjige u okviru biblioteke Hrvatska katolička baština u izdanju [[Glas Koncila|Glasa Koncila]] i to: o krčkom biskupu Antunu Mahniću (2006.), o Tonu Smerdelu (2007.) i o vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Evanđelistu Šariću (2008.). Objelodanio je brojne književne kritike, [[studija|studije]] i eseje te nastupio na brojnim simpozijima u domovini i inozemstvu. Suradnikom je brojnih časopisa. Od 1997. do 2002. honorarno je predavao na [[Filozofski fakultet Družbe Isusove|Filozofskom fakultetu Družbe Isusove]] u Zagrebu, naizmjenično: estetiku i metodiku nastave etike te držao seminare iz estetike; a na Katehetskom institutu [[Katoličko-bogoslovni fakultet u Zagrebu|KBF-a]] u Zagrebu, povijest filozofije. Od 1995. radi u Obrtničkoj školi za osobne usluge u Zagrebu kao profesor etike i vjeronauka. Bio je petnaest godina zaposlen. Zbog neispunjavanja e-matice, koja je prosvjetarski posao pretvarala sve više u administrativni, dobio je naprasni otkaz zajedno s kolegom Domagojem Orlićem.<!-- ima li informacija da je vraćen na posao ili ne? Znači li ovo da je vraćen http://www.ss-obrtnicka-osobneusluge-zg.skole.hr/skola/djelatnici/vlado_vladic?cal_ts=1314828000--> Na to je stupio u [[štrajk glađu]] ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, koji je završio nakon sedamnaest dana. Član je [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] u Zagrebu i [[Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne|Mostaru]] te [[Hrvatsko filozofsko društvo|Hrvatskoga filozofskoga društva]] u Zagrebu. Oženjen je, otac troje djece. == Djela == * ''Trenuci'', 1993. * ''Noina arka'', 1996. * ''Usud estetičkog suda'', 1998. * ''Razsredištenost'', 2003. * ''Filozofski ekumenizam Karola Wojtyle'', 2005. * ''Litanije za p-ostanak na Kućanima'', stihovi, 2007. (prev. na eng. Domagoj Orlić) * ''Teret smrtnog života'', 2008. * ''Sluga Domovine''. Život hrvatskoga viteza Vjekoslava Maksa Luburića generala Drinjanina'','' 2018''.'' *''Moj manifest''. Pjesme i prevratnička poetika na tragu što dalje od Antuna Branka Šimića, 2019. *''Vrapčanske priče'', 2019. *''Izvorna pravednost svetoga Josipa'', 2022. *''Četvrt stoljeća do književne kritike,'' 2024. Objavio je mnoštva stručnih radova, knjiga pjesama i onih iz filozofije. Sudjelovao je u društvenim događajima iz kulture. Djela je objavio u [[Književna Rijeka|Književnoj Rijeci]], [[Kolo (časopis)|Kolu]], Lovrećkom libru, [[Marulić (revija)|Maruliću]], [[Motrišta|Motrištima]], Metodičkim ogledima, [[Most (časopis)|Mostu]], Novoj Istri, Novoj prisutnosti, [[Osvit (Mostar)|Osvitu]], [[Obnovljeni život|Obnovljenom životu]], [[Republika (časopis)|Republici]], Status quaestionis, Pisao je o filozofiji pape Ivana Pavla II., [[Ante Stamać|Anti Stamaću]], [[Ivo Andrić|Ivi Andriću]], [[Jozef Tischner|Jozefu Tischneru]], Zdravku Kordiću, [[Josip Sanko Rabar|Josipu Sanku Rabaru]], pjesmama [[Petar Milić Periša|Petra Milića Periše]], o katoličkom pjesništvu, književnim kritikama [[Fabijan Lovrić|Fabijana Lovrića]], pjesništvu [[Siniša Očuršćak|Siniše Očuršćaka]], [[Božidar Petrač|Božidaru Petraču]] kao književnom povjesničaru i dr. Priredio: *''Raspivana Rama: zbornik ramske gange'', 1996. *Antun Mahnić: ''O lijepoj umjetnosti'', 2006. *[[Ton Smerdel]]: ''Duh umjetnosti. Eseji'', 2007. *[[Ivan Evanđelist Šarić]]: ''Suvremene spasonosne misli: eseji i okružnice'', 2008. *[[Jeronim Vladić]]: ''Cjelov mira: probrana misao'', 2011. *Vjekoslav Luburić: ''Branimo Hrvatsku ISTINOM!'', Zagreb, 2020. Preveo: *[[Karol Wojtyła]]: ''Ljubav i odgovornost'' (s poljskoga) *[[Karol Wojtyła]]: ''Put do Krista - razmatranja za mlade'' (s poljskoga) *[[Karol Wojtyła]]: ''Temelji etike'' (s poljskoga) *[[Egon von Petersdorff]]: ''Demoni, vještice, spiritisti'', 2012., Verbum-Split, Denona-Zagreb (s njemačkog) *Eseji i aforizmi [[Lenart Škof|Lenarta Škofa]] (sa slovenskog) *[[Barbara Meier]]: ''Franz Liszt'' *pjesme [[Alfred Marek Wierzbicki|Alfreda Mareka Wierzbickog]] (s poljskoga) *[[Jarosław Iwaszkiewicz]]: ''Pripovijesti'' (s poljskoga) *[[Bohdan Czeszko]]: ''Prolivanje krvi za domovinu'' (s poljskoga) *[[Milan Machovec]]: ''Smisao ljudske egzistencije'' (s češkoga) *[[Christoph Schönborn]]: ''Ljubiti crkvu: duhovne vježbe održane papi Ivanu Pavlu II'' *[[Roman Ingarden]]: ''Mala knjiga o čovjeku'' (s poljskoga) *[[Joseph Roth]]: ''Priča o 1002. noći'' (s njemačkoga) *Hans Sedlmayr: ''Gubljenje središta, Split, 2001.'' (s njemačkoga) *''Pisma svete sestre Faustyne'', Zagreb, 2011. (s poljskoga) *Marek Hłasko'', Veliki strah, (s poljskoga)'' *Zofia Nałkowska, ''Pokraj pruge'' (s poljskoga), 2024. == Antologije i zbornici == * ''Mnogoglasje'': Suvremeno hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine, prir. Zdravko Kordić i Krešimir Šego, 2000. * ''Hercegovina: antologija hrvatske lirike'', prir. [[Vjekoslav Boban]], 2002. * ''Jezik i hrid: pisana riječ članova DHK HB'', izbor i prir. [[Zdravko Kordić]], 2005. * ''Sesvetski oblok: zbornik poezije'' (prir. Ivan Babić), 2006. *''Krist u hrvatskom pjesništvu: od Jurja Šižgorića do naših dana: antologija duhovne poezije'' (izbor i prir. [[Vladimir Lončarević]]), 2007. *''Kruh i vino: zbornik suvremene hrvatske duhovne poezije'', (prir. [[Josip Sanko Rabar]]), 2009. *''Dreams dreamt long ago''. lament, struggle, hope, and joy. 20th Century Croatian Poetry in Bosnia and Herzegovina = Davno sanjani snovi. Tužaljka, borba, nada i radost. Hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine 20. stoljeća, prir. Vinko Grubišić, Zdravko Kordić i Krešimir Šego, Denver, CO: Outskirts Press, Inc, 2009. * ''5. Hrvatski žrtvoslovni kongres'' 2010, (Zagreb, Voćin) (ur. [[Zvonimir Šeparović]]) == Nagrade i priznanja == * 1. nagrada na 12. [[Recital duhovno-refleksivnog pjesništva Josip Ozmec|recitalu duhovno-refleksivnog pjesništva Josip Ozimec]] (uz [[Zdenka Maltar|Zdenku Maltar]], [[Nevenka Erman|Nevenrku Erman]] i [[Đurđa Ilijaš|Đurđu Ilijaš]]) == Izvori == *Matej Škarica: [http://www.ramska-zajednica.hr/index.php/osvrti1/347-preivjeti-s-idealima-u-hrvatskoj-vlado-vladi Preživjeti s idealima u Hrvatskoj – Vlado Vladić ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020094823/http://www.ramska-zajednica.hr/index.php/osvrti1/347-preivjeti-s-idealima-u-hrvatskoj-vlado-vladi |date=20. listopada 2013. }}, Ramska zajednica, 11. svibnja 2010. *Dunja Stojić: [http://www.studentnet.hr/whatever/show/3527/ Aktivizam - luksuz ili potreba?], StudentNet, 19. svibnja 2010. *Miljenko Grubeša: [http://knjiznice.info/index.php/kultura/vijesti/871?task=view Dr. Vlado Vladić je danas (5.5.2010.) treći dan u štrajku glađu!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130404044611/http://knjiznice.info/index.php/kultura/vijesti/871?task=view |date=4. travnja 2013. }}, knjiznice.info, 5. svibnja 2010. *M.M.B.: [http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/novosti/2733-sramotni-slu-dr-vlade-vladi-10-dan-trajka-gla Slučaj dr. Vlade Vladića - 10. dan štrajka glađu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304132746/http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/novosti/2733-sramotni-slu-dr-vlade-vladi-10-dan-trajka-gla |date=4. ožujka 2016. }}, lijepanašadomovinahrvatska.com, preneseno s HKV-a, 13. svibnja 2010. *P.O.E.: [http://nastavnici.org/2012/07/01/prekinuti-hrvatsku-prosvjetnu-sutnju/ Prekinuti hrvatsku prosvjetnu šutnju], nastavnici.org, 1. srpnja 2012. *Vlado Vladić: [http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=5063:nakon-sedamnaest-dana-zavren-trajk-glau-profvladia&catid=43:glas-hrsvijeta&Itemid=151 Nakon sedamnaest dana završen štrajk glađu prof.Vladića ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190920105914/http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=5063:nakon-sedamnaest-dana-zavren-trajk-glau-profvladia&catid=43:glas-hrsvijeta&Itemid=151 |date=20. rujna 2019. }}, hrsvijet.net, 22. svibnja 2010. {{hakave}} {{GLAVNIRASPORED:Vladić, Vlado}} [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Hrvatski filozofi]] [[Kategorija:Životopisi, Prozor-Rama]] h70gz34skqq6fiyolqibwm1voslkpv1 0 520857 7565839 5948478 2026-07-29T07:08:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565839 wikitext text/x-wiki {{Infookvir filmski umjetnik |ime = Špela Rozin |slika = Špela Rozin.jpg |veličina = 220px |opis slike = |rodno ime = Špela Rozin |pseudonim = Sheyla Rosin |rođenje = [[31. siječnja]] [[1943.]] |smrt = |zanimanje = |godine rada = 1958. – 2009. |web = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Špela Rozin''' ([[Ljubljana]], [[31. siječnja]] [[1943.]]) [[Slovenija|slovenska]] je glumica poznata po mnogim ulogama u [[Jugoslavija|jugoslavenskim]] filmovima 1960-ih, 70-ih i 80-ih godina. Prva pojava u filmu bio je kratki film ''On i njegovi'' [[Mirko Grobler|Mirka Groblera]] iz 1958. godine. Prvu ulogu u cjelovečernjem filmu ostvarila je još 1959. u filmu ''[[Tri četvrtine sunca]]'' koji je režirao [[Jože Babić]], a posljednju 2009., ''[[Osebna prtljaga]]'' (''Lidija''). Poznatije uloge su joj Jelena u ''[[Dvije noći u jednom danu (1963.)|Dvije noći u jednom danu]]'', Božica u filmu ''[[Štićenik (1966.)|Štićenik]]'', a glumi i u ratnom spektaklu ''[[Bitka na Neretvi (1969.)|Bitka na Neretvi]]''. U Italiji također snima više filmova; komedije, kriminalističke filmove, avanturističke, vesterne, [[peplum]]e i filmove inih žanrova. Dobitnica je nekoliko nagrada: 'Gran Simpatico' [[12. rujna]] [[1969.]] za film ''Slatke noći'' (''[[Le piacevoli notti]]'') snimljenog 1966.; nagradu kritike 1970. za glavnu ulogu u [[Enrico Maria Salerno|Salernovom]] filmu ''[[Izbor (1970.)|Izbor]]''. U Italiji je proglašena i najboljom stranom glumicom. Glumila je i u američkim<ref>{{citiranje weba |url=http://digilander.libero.it/starandstarlette/spela_rozin.htm |title=Spela Rozin |pristupljeno=29. ožujka 2011. |archive-date=13. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160313021517/http://digilander.libero.it/starandstarlette/spela_rozin.htm |url-status=dead }}</ref> i poljskim filmovima. Neke filmove snimila je pod imenom ''Sheyla Rosin''. == Filmografija == Izbor iz filmova: * ''[[On i njegovi]]'' (1958.) * ''[[Tri četrtine sonca|Tri četvrtine sunca]]'' (1959.) * ''[[Skrivnost]]'' (1959.) * ''[[Dobri stari pianino]]'' (1959.) * ''[[Partizanske priče]]'' (segment "Povratak") (1960.) * ''[[Nočni izlet]]'' (1961.) * ''[[Pesma (1961.)|Pjesma]]'' (1961.) * ''[[Čudna djevojka (1962.)|Čudna djevojka]]'' (1961.) * ''[[Peščeni grad]]'' (1962.) * ''[[Weekendy]]'' (1963.), poljski film * ''[[Dvije noći u jednom danu (1963.)|Dvije noći u jednom danu]]'' (1963.) * ''[[Ercole l'invincibile]]'', redatelj [[Alvaro Mancori]] (1964.) * ''[[La valle dell'eco tonante]]'', redatelj [[Tanio Boccia]] (1964.) * ''[[Tajna invazija]]'' kao Mila, redatelj [[Roger Corman]] (1964.) * ''[[Le piacevoli notti]]'', redatelji [[Armando Crispino]] e [[Luciano Lucignani]] (1966.) * ''[[Joko invoca Dio... e muori]]'', redatelj [[Antonio Margheriti]] (1968.) * ''[[Il professor Matusa e i suoi hippies]]'', redatelj [[Luigi de Maria]] (1968.) * ''[[Bitka na Neretvi (1969.)|Bitka na Neretvi]] (1969.) * ''[[Il magnifico Robin Hood]]'', redatelj [[Roberto Bianchi Montero]] (1970.) * ''[[La legge della Camorra]]'', redatelj [[Demofilo Fidani]] (1973.) * ''[[Osebna prtljaga]]'' (2009.) == Privatni život == Špela Rozin proputovala je svim [[kontinenti]]ma i govori osam jezika. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{imdb ime|id=0744392|ime=Špela Rozin}} {{GLAVNIRASPORED:Rozin, Špela}} [[Kategorija:Slovenski filmski glumci]] 4gthf9hcfhamus3uj5avacmffsz07ar 0 522583 7565756 7480338 2026-07-28T20:34:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565756 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|srpanj 2019.}} {{naslov u kurzivu}} {{Preimenovati|Čovjek od čelika}} {{Infookvir film | naslov filma = Čovjek od čelika | naslov originala = Man of Steel | slika = Man of Steelfilm.jpg | opis slike = Plakat filma ''Čovjek od čelika'' | veličina slike = 200px | režija = [[Zack Snyder]] | producenti = Charles Roven<br>[[Christopher Nolan]]<br>Emma Thomas<br>Deborah Snyder | scenarij = [[David S. Goyer]]<br>'''Priča:'''<br>David S. Goyer<br>Christopher Nolan | glavne uloge = [[Henry Cavill]]<br>[[Amy Adams]]<br>[[Michael Shannon]]<br>[[Kevin Costner]]<br>[[Diane Lane]]<br>[[Laurence Fishburne]]<br>[[Antje Traue]]<br>[[Ayelet Zurer]]<br>[[Christopher Meloni]]<br>[[Russell Crowe]]<ref>{{cite web |title=Čovjek od čelika (2013.) |url=http://www.dccomics.com/movies/man-of-steel-2013 |accessdate=2014-05-24}}</ref> | glazba = [[Hans Zimmer]] | snimatelj = Amir Mokri | montaža = David Brenner | distributer = [[Warner Bros.]] | godina = [[2013.]] | trajanje = 143 min.<ref>{{cite web |title=''Čovjek od čelika'' (12A) |url=http://www.bbfc.co.uk/releases/man-steel-2013-7 |work=British Board of Film Classification |quote=142m 50s |date=2013-05-23 |accessdate=2013-05-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131021013313/http://www.bbfc.co.uk/releases/man-steel-2013-7 |archivedate=21. listopada 2013.}}</ref> | država = [[SAD]]<br>[[Velika Britanija]]<ref>{{cite web |title=''Čovjek od čelika'' (12A) |url=http://explore.bfi.org.uk/5184366ec37bf |accessdate=2013-10-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150906052137/http://explore.bfi.org.uk/5184366ec37bf |archivedate=6. rujna 2015.}}</ref> | jezik = [[engleski]] | budžet = $225 000 000<ref>{{cite web |last=McNary |first=Dave |url=http://variety.com/2013/film/news/warner-bros-sets-bar-high-for-latest-and-priciest-incarnation-of-superman-1200493334/ |title=Warner Bros. Sets Bar High for Latest – and Priciest – Incarnation of Superman |work=Variety |date=2013-06-06 |accessdate=2013-06-06}}</ref> | zarada = $668 050 000<ref name="mojo">{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=superman2012.htm |title=Čovjek od čelika (2013.) |publisher=Box Office Mojo |accessdate=2013-10-02}}</ref> | žanr = akcija | web stranica = | imdb_id = 0770828 }} '''''Čovjek od čelika''''' ([[engleski jezik|eng.]] ''Man of Steel'') je [[SAD|američki]] [[film]] iz [[2013.]] godine temeljen na liku iz stripa izdavačke kuće [[DC Comics]] [[Superman]]u kojeg su koproducirale kompanije ''Legendary Pictures'' i ''Syncopy Films'', a kojeg je u svjetskim kinima distribuirala kompanija [[Warner Bros.]] To je ujedno i prvi film u seriji filmova o superjunacima koji se originalno pojavljuju u stripovima izdavačke kuće DC Comics, a čije će se priče međusobno ispreplitati.<ref>[http://www.forbes.com/sites/merrillbarr/2014/04/09/will-warner-brothers-dc-ever-catch-up-to-marvel-television-after-last-nights-agents-of-s-h-i-e-l-d/ Will Warner Brothers & DC Ever Catch Up To Marvel Television After Last Night's 'Agents of S.H.I.E.L.D.'?]. Forbes (28. svibnja 2014.). Pristupljeno 5. lipnja 2014.</ref> Film je režirao [[Zack Snyder]], napisao [[David S. Goyer]], a glavne uloge u njemu su ostvarili [[Henry Cavill]], [[Amy Adams]], [[Michael Shannon]], [[Kevin Costner]], [[Diane Lane]], [[Laurence Fishburne]] i [[Russell Crowe]]. Film ''Čovjek od čelika'' označio je ponovno pokretanje filmske serije o superjunaku Supermanu i njegovom postanku. Razvoj filma započeo je [[2008.]] godine kada je kompanija Warner Bros. organizirala niz sastanaka s autorima [[strip]]ova, scenaristima i redateljima u želji da ponovno pokrene franšizu. Godine [[2009.]] sudskom presudom odlučeno je da je obitelj Jerryja Siegela ponovno dobila autorska prava na Supermanovu priču. Odluka se također odnosila i na to da kompanija Warner Bros. ne duguje njegovoj obitelji nikakve financijske honorare za prethodne filmove, ali ako produkcija na novom filmu o Supermanu ne započne do [[2011.]] godine, tada će Shuster i Siegel imati pravo tužiti kompaniju za izgubljeni novac zbog neproduciranog filma. Redatelj [[Christopher Nolan]] dao je Davidu S. Goyeru ideju za priču filma nakon njihovog rada na filmu ''[[Vitez tame: Povratak]]'', a Zack Snyder je u [[listopad]]u [[2010.]] godine dobio posao redatelja filma. Snimanje filma započelo je u [[kolovoz]]u [[2011.]] godine u zapadnom [[Chicago|Chicagu]] (država [[Illinois]]) prije nego što se filmska ekipa preselila u [[Vancouver]] i Plano (Illinois) gdje se snimio ostatak filma. Svoju svjetsku premijeru na koju su došli svi glavni glumci filma ''Čovjek od čelika'' je imao u [[New York]]u dana [[10. lipnja]] [[2013.]] godine. U službenu kino distribuciju film je krenuo [[11. lipnja|dan kasnije]] u 2D, 3D i [[IMAX]] formatima. Film ''Čovjek od čelika'' postao je velika box-office uspješnica s ukupnom svjetskom zaradom od 668 045 518 [[Američki dolar|dolara]] na kino blagajnama uz uglavnom pozitivne kritike filmske struke. Neki su kritičari hvalili filmsku naraciju, glumu, scene bitaka, specijalne efekte i ponovni povratak glavnog lika, dok su drugi kritizirali njegov ritam i nedostatak karakterizacije likova. Službeni nastavak filma, ''[[Batman v Superman: Zora pravednika]]'' u svjetsku je kino distribuciju krenuo u [[ožujak|ožujku]] [[2016.]] godine. == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} Planetu Kryptonu prijeti skorašnje uništenje zbog njegove nestabilne jezgre kao rezultat iscrpnog trošenja prirodnih resursa. Vijeće koje upravlja planetom upravo su smijenili vojni zapovjednik General Zod i njegovi sljedbenici tijekom [[Državni udar|državnog udara]]. Znajući da je upotreba kontrolirane umjetne populacije uništila njihovu civilizaciju, znanstvenik Jor-El i njegova supruga Lara u [[Svemirska letjelica|svemirskoj letjelici]] usmjerenoj prema planeti [[Zemlja|Zemlji]] lansiraju svoju novorođenu bebu imena Kal-El - prvo rođeno dijete prirodnim putem na Kryptonu nakon nekoliko stoljeća - pritom ulijevajući u njegove stanice genetski kodeks cijele rase Kryptonovaca. Nakon što Zod ubije Jor-Ela, njega i njegove sljedbenike vijeće uhićuje i progna u zonu ''Phantom''. Međutim, oni bivaju indirektno oslobođeni nakon što Krypton uništi prirodna eksplozija. Svemirska letjelica koja prenosi Kal-Ela slijeće u mali gradić u državi [[Kansas]] - [[Smallville (grad)|Smallville]]. Tamo ga Jonathan i Martha Kent odgajaju i daju mu ime Clark. Zbog svoje Kryptonovske fiziologije Clark posjeduje nadljudske sposobnosti na Zemlji što ga kao dijete iznimno zbunjuje. Unatoč njegovoj izolaciji od zajednice, on u konačnici započne primjenjivati svoje moći kako bi pomogao ljudima u nevolji. Nakon što Clarku kao tinejdžeru Jonathan otkrije da je zapravo [[Izvanzemaljci|izvanzemaljac]] on izražava svoju zabrinutost da će ga društvo odbaciti i unaprijed upozorava da ne smije svoje moći koristiti u javnosti. Nekoliko godina kasnije, Jonathan pogiba tijekom [[tornado]] oluje, jer ne dopušta Clarku da upotrijebi svoje moći kako bi ga spasio. Nakon njegove [[smrt]]i, Clark - sada kao odrasli mladić - provodi nekoliko godina putujući svijetom, sudjelujući u najrazličitijim poslovima pod različitim identitetima, anonimno radeći dobra djela i boreći se gubitkom voljenog očuha. U konačnici se Clark infiltrira u [[SAD|američku]] vojnu istragu Kryptonovske letjelice koja je pronađena u ledu [[Kanada|kanadskog]] [[Arktik]]a. Kada Clark uđe u svemrski brod, upotrebljava u njemu "kontrolni ključ" iz broda koji ga je doveo na Zemlju, a što mu omogućuje komunikaciju sa sačuvanom podsvjesti Jora-Ela kao holograma. Jor-El otkriva Clarku njegovo podrijetlo, izumiranje njegove rase i također mu govori da ga je poslao na Zemlju kako bi ljudskom rodu donio nadu u bolju [[budućnost]]. Za to vrijeme, Lois Lane - novinarka časopisa ''Daily Planet'' koja je poslana kako bi napisala priču o otkriću broda - kriomice ulazi u brod slijedeći Clarka koji ju spašava od napada brodskog sigurnosnog sustava. Njezin urednik Perry White odbija objaviti priču o njezinom spasitelju koji posjeduje "nadljudske moći" pa se ona, u namjeri da napiše veliku priču o Clarku, baca u potragu za njegovim podrijetlom koja ju odvodi sve do Kansasa. Nakon što čuje njegovu cijelu životnu priču, Lois odlučuje ne izdati njegovu tajnu. U međuvremenu Zod i njegovi sljedbenici pretražuju ostale [[planet]]e koje je u davnini kolonizirala rasa Kryptonovaca, ali otkrivaju da nitko nije preživio nakon što ih je Krypton napustio. Zod i ostali uskoro nailaze na signal za opasnost koji dolazi iz broda kojeg je Clark otkrio na Zemlji. Zod dolazi na Zemlju i zaprijeti ljudskoj rasi da mu preda Kal-Ela (za koga vjeruje da ima u svom posjedu kodeks) ili će uništiti kompletnu planetu. Clark prihvaća pa vojska njega i Lois preda Zodovoj desnoj ruci Faori. Zod im otkriva da namjerava iskoristiti stroj koji ima u svom posjedu, a koji će transformirati Zemlju u novi Krypton te također iskoristiti kodeks kojim će ponovno nastaniti planet s genetski modificiranim Kryptonovcima u procesu [[ubojstvo|ubijajući]] domorodačku populaciju planeta. Clark i Lois uspijevaju pobjeći iz Zodovog broda uz pomoć Jora-Ela, a kasnije u bitki na Zemlji Clark uspijeva poraziti Faoru i još jednog Kryptonca te uvjeriti američku vojsku da im je on saveznik, a ne neprijatelj. Za to vrijeme, bijesni Zod lansira svoj stroj i započinje proces transformacije, povećavajući Zemljinu masu i [[Zemljina atmosfera|atmosferu]]. Clark, kojeg ljudi sada zovu "[[Superman]]" u bitci koja slijedi uspijeva uništiti stroj dok vojska u isto vrijeme koristi svemirsku letjelicu koja ga je dovela na planetu za zračni napad na Zodov brod koji se nalazi iznad Metropolisa te pošalju Zodove snage natrag u zonu ''Phantom''. Zod je jedini koji ostaje te se on i Superman nađu u destruktivnoj bitci kroz cijeli Metropolis. U trenutku kada Zod pokuša ubiti civile kao osvetu za svoj poraz, Superman je prisiljen ubiti ga. Nešto poslije, Superman upozorava vladu da će, ako žele njegovu pomoć, to morati biti pod njegovim uvjetima. Kako bi kreirao lažni identitet koji će mu dati pristup opasnim situacijama bez podizanja sumnje, Clark pristaje na posao novinara u ''Daily Planetu''. == Glumačka postava == [[Datoteka:Henry Cavill 2013.jpg|200px|mini|[[Henry Cavill]] - glumac koji u filmu ''Čovjek od čelika'' tumači ulogu [[Superman|Supermana/Clarka Kenta/Kal-Ela]].]] [[Datoteka:AmyAdamsOscarsFeb09.jpg|200px|mini|[[Amy Adams]] - glumica koja u filmu ''Čovjek od čelika'' tumači ulogu Lois Lane.]] *[[Henry Cavill]] kao Clark Kent / Kal-El: :Pripadnik rase s [[planet]]a Krypton čiji su ga roditelji poslali na [[Zemlja|Zemlju]] kao [[novorođenče]] kako bi izbjegao uništenje svog rodnog planeta. Odrastao je u gradiću [[Smallville (grad)|Smallville]]u (država [[Kansas]]), a odgajali su ga ratari Martha i Jonathan Kent. Odgojen pod moralnom palicom svojih posvojitelja i inspiriran hologramskom porukom svog pokojnog oca, on postaje najveći zaštitnik planete Zemlje. [[Superman]] u filmu ima 33 godine života u trenutku kada je otkriven.<ref>U trenutku kada ga je FBI uhitio, Superman izjavljuje da je na Zemlji proveo 33 godine.</ref> Cavill je prvi [[Velika Britanija|britanski]] i neamerički glumac koji je utjelovio lik Supermana.<ref>{{cite news |url=http://www.superherohype.com/news/articles/125177-henry-cavill-to-play-superman?cpage=20#written_comments_title |title=Henry Cavill to Play Superman!! |publisher=Superhero Hype! |date=2011-01-30 |accessdate=2011-01-30}}</ref><ref>{{cite news |last=Saunders |first=Emma |url=http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-12333396 |title=BBC News - Film invasion of the Super-Brits |publisher=BBC |date=2011-02-01 |accessdate=2011-02-02}}</ref> Ranije je glumac već dobio ulogu u filmu ''Superman: Flyby'' koji nikad nije snimljen,<ref>{{cite web |url=http://www.news.com.au/entertainment/movies/super-surprising-the-actors-you-didn8217t-know-donned-the-Spandex-to-play-superman/story-e6frfmvr-1226670268974 |title=Super surprising: the actors you didn't know donned the Spandex to play Superman |date=2013-06-26 |first=Leigh |last=Paatsch |work=news.com.au |accessdate=2013-07-10 |archive-date=13. lipnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170613022749/http://www.news.com.au/entertainment/movies/super-surprising-the-actors-you-didn8217t-know-donned-the-spandex-to-play-superman/news-story/ea5409b05e9fe26f0744ea776aa0dbfe |url-status=dead }}</ref> a također je bio jedan od glavnih kandidata za ulogu u filmu [[Povratak Supermana]] iz [[2006.]] godine koju je u konačnici izgubio od [[Brandon Routh|Brandona Routha]].<ref>{{cite news |first=Anita |last=Singh |url=http://www.telegraph.co.uk/news/picturegalleries/celebritynews/8291749/Another-British-superhero-Henry-Cavill-to-play-Superman.html |title=Another British superhero: Henry Cavill to play Superman |accessdate=2011-03-27 |location=London |work=The Daily Telegraph |date=2011-01-30}}</ref><ref>{{cite web |url=http://collider.com/superman-man-of-steel-edgy-zack-snyder/158503/ |title=Zack Snyder Making MAN OF STEEL "Edgy" Like THE DARK KNIGHT |publisher=Collider.com |date=2012-04-11 |accessdate=2012-05-05 |archive-date=15. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130515202239/http://collider.com/superman-man-of-steel-edgy-zack-snyder/158503/ |url-status=dead }}</ref> Cavill je izjavio: "Postoji uistinu prava priča iza lika Supermana". Objasnio je da je svima cilj bio istražiti teškoće s kojima se njegov lik suočava kao rezultat nekoliko identiteta koje ima - uključujući i njegovo rodno ime, Kal-El kao i njegov alter ego Clark Kent. Cavill je također izjavio da je "lik sam i ne postoji nitko tko mu je sličan", referirajući se na Supermanovu ranjivost. "Taj osjećaj mora biti zastrašujuć - osjećaj kada ne znaš tko si i što si te kada pokušavaš otkriti što za tebe ima smisla. Odakle da kreneš? Iz čega da se informiraš? Gdje staviš granicu moći koju posjeduješ? Samo po sebi, to je nevjerojatna slabost".<ref>{{cite web |last=Doty |first=Meriah |url=http://movies.yahoo.com/blogs/movie-talk/man-steel-loneliness-not-kryptonite-superman-weakness-193703697.html |title=Superman's Weakness: Henry Cavill Reveals the New Kryptonite in 'Man of Steel' |date=2013-05-08 |accessdate=2013-05-12 |publisher=Yahoo!}}</ref> U intervjuu kojeg je dao za magazin ''Total Film'', Cavill je rekao da je dnevno konzumirao gotovo pet tisuća kalorija, trenirao preko dva sata i pio proteinske napitke kako bi dobio na mišićnoj masi.<ref>{{cite web |title=Henry Cavill talks Man Of Steel and James Bond |url=http://www.totalfilm.com/news/henry-cavill-talks-man-of-steel-and-james-bond |accessdate=2013-05-12 |date=2011-08-03}}</ref> Joe Manganiello je za ovaj film bio razmatran za ulogu, ali nije se mogao pojaviti na audiciji zbog obveza na seriji [[Okus krvi]].<ref>{{cite news |author=Staff |url=http://blog.wenn.com/all-news/manganiellos-superman-loss-left-him-depressed/ |title=Manganiello’s Superman Loss Left Him Depressed |publisher=World Entertainment News Newtork |date=2011-08-12 |accessdate=2014-09-11 |archive-date=11. rujna 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140911222047/http://blog.wenn.com/all-news/manganiellos-superman-loss-left-him-depressed/ |url-status=dead }}</ref> Dylan Sprayberry je dobio ulogu 13-godišnjeg Clarka Kenta, dok je 11-godišnji Cooper Timberline dobio ulogu Clarka Kenta u dobi od 9 godina.<ref>{{cite web |last=Roop |first=Jason |url=http://www.styleweekly.com/richmond/richmond-fifth-grader-lands-superman-movie-role/Content?oid=1661369 |title=Richmond Fifth-Grader Lands Superman Movie Role |work=Style Weekly |date=2012-04-09 |accessdate=2012-05-05 |archive-date=6. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120206120727/http://www.styleweekly.com/richmond/richmond-fifth-grader-lands-superman-movie-role/Content?oid=1661369 |url-status=dead }}</ref> *[[Amy Adams]] kao Lois Lane:<ref>{{cite web |last=Arrant |first=Chris |url=http://splashpage.mtv.com/2011/03/29/superman-amy-adams-lois-lane-2/ |title=Is Superman's New Lois Lane Really Too Old For The Man Of Steel? |accessdate=2011-03-29 |date=2011-03-29 |publisher=MTV |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120912035444/http://splashpage.mtv.com/2011/03/29/superman-amy-adams-lois-lane-2/ |archivedate=12. rujna 2012.}}</ref><ref>{{cite news |first=Sara |last=Vilkomerson |title=Amy Adams to play Lois Lane in ''Superman'' |work=Entertainment Weekly |date=2011-03-27 |url=http://insidemovies.ew.com/2011/03/27/amy-adams-lois-lane-superman/ |accessdate=2011-03-28 |archive-date=24. srpnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140724045812/http://insidemovies.ew.com/2011/03/27/amy-adams-lois-lane-superman/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |title='Superman' gets a Lois Lane |publisher=willitsuck.com |date=2011-03-27 |url=http://willitsuck.com/2011/03/27/superman-gets-a-lois-lane/ |accessdate=2013-07-14 |archive-date=18. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160818095052/https://willitsuck.com/2011/03/27/superman-gets-a-lois-lane/ |url-status=dead }}</ref> :Novinarka magazina ''Daily Planet'' i ljubavni interes Clarka Kenta. Adams je izabrana s liste glumica koja je uključivala [[Olivia Wilde|Oliviju Wilde]] i [[Mila Kunis|Milu Kunis]].<ref>{{cite web |last=Lussier |first=Germain |url=http://www.slashfilm.com/kristen-stewart-lois-lane-zack-snyders-superman/ |title=Kristen Stewart Will Not Be Lois Lane In Zack Snyder’s ‘Superman’ (UPDATED) |publisher=Slashfilm.com |date=2011-02-02 |accessdate=2013-06-06}}</ref><ref>{{cite web |last=Jagernauth |first=Kevin |url=http://blogs.indiewire.com/theplaylist/archives/olivia_wilde_mila_kunis_also_in_the_mix_for_lois_lane_kristen_stewart_repor/ |title=Updated: Olivia Wilde & Mila Kunis Also In The Mix For Lois Lane; Kristen Stewart Not Approached |work=indieWire |date=2011-02-02 |accessdate=2011-03-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110407154920/http://blogs.indiewire.com/theplaylist/archives/olivia_wilde_mila_kunis_also_in_the_mix_for_lois_lane_kristen_stewart_repor/ |archivedate=7. travnja 2011.}}</ref> "Potraga za glumicom koja će utjeloviti lik Lois bila je velika", izjavio je redatelj [[Zack Snyder|Snyder]]. "Za nas je to bila velika stvar i očigledno vrlo važna uloga. Radili smo mnogo audicija, ali nakon sastanka kojeg smo odradili s Amy Adams osjetio sam da je ona savršena za ulogu".<ref>{{cite web |url=http://herocomplex.latimes.com/movies/amy-adams-will-be-lois-lane/ |title=Amy Adams Will Be Lois Lane |date=2011-03-27 |accessdate=2013-06-03}}</ref> Adams se na audiciji za ulogu pojavila tri puta: prvi put za nikad produciran film ''Superman: Flyby'' te drugi puta za film ''Povratak Supermana'' prije nego što je dobila ulogu u ovom filmu.<ref>{{cite web |url=http://www.nydailynews.com/entertainment/tv-movies/adams-super-dream-playing-lois-lane-true-article-1.1369425 |title='Man of Steel' star Amy Adams’ super thrill: Getting dream role of Lois Lane she’d imagined since childhood |date=2013-06-11 |first=Ethan |last=Sacks |work=Daily News |location=New York |accessdate=2013-07-10}}</ref> Adams je potvrđena u [[ožujak|ožujku]] [[2011.]] godine kao nova Lois Lane. Tijekom objave uloge, Snyder je izjavio: "Uzbuđeni smo zbog Amy Adams, jedne od najsvestranijih i najrespektabilnijih glumica današnjice. Amy ima talent za obuhvatiti sve kvalitete koje volimo u liku Lois: inteligenciju, žilavost, humorističnost, toplinu, ambiciju i, naravno, ljepotu."<ref>{{cite news |first=Jenna |last=Mullins |title=Amy Adams Cast as Lois Lane |url=http://www.eonline.com/uberblog/b233157_amy_adams_cast_lois_lane.html#ixzz1HpgMdyh1 |work=E! Online |date=2011-03-26 |accessdate=2011-03-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110402053532/http://www.eonline.com/uberblog/b233157_amy_adams_cast_lois_lane.html#ixzz1HpgMdyh1 |archivedate=2011-04-02 |deadurl=no}}</ref> Na upit o liku Lois Lane, Adams je izjavila da će Lois biti prikazana kao "samostalna, živahna žena... ali postavljena u svijet s kojim se može poistovjetiti". Adams je također izjavila da je Lois "postala slobodna novinarka, netko tko voli stvari imati pod kontrolom. Mediji su se jako promijenili. Postoji puno više pritiska."<ref>{{cite web |url=http://geektyrant.com/news/2013/4/28/man-of-steel-amy-adams-discusses-her-take-on-lois-lane.html |title=Amy Adams discusses her take on Lois Lane |accessdate=2013-05-12 |first=Joey |last=Paur |date=2013-04-28}}</ref> *[[Michael Shannon]] kao General Zod:<ref name="Shannon is Zod">{{cite web |last=Hyde |first=David |url=http://www.dccomics.com/blog/2011/04/10/michael-shannon-to-star-as-general-zod-in-%25e2%2580%259cman-of-steel%25e2%2580%259d-from-warner-bros-pictures-and-legendary-pictures |title=MICHAEL SHANNON TO STAR AS GENERAL ZOD IN "MAN OF STEEL" FROM WARNER BROS. PICTURES AND LEGENDARY PICTURES |work=DC Comics |date=2011-04-10 |accessdate=2014-05-26 |archive-date=28. svibnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140528011144/http://www.dccomics.com/blog/2011/04/10/michael-shannon-to-star-as-general-zod-in-%E2%80%9Cman-of-steel%E2%80%9D-from-warner-bros-pictures-and-legendary-pictures |url-status=dead }}</ref> :Vojni general s planeta Krypton i megalomanijak koji posjeduje iste supermoći kao i Superman. Glumac [[Viggo Mortensen]] bio je ozbiljno razmatran za ulogu.<ref name="http://www.hollywoodreporter.com/blogs/heat-vision/viggo-mortensen-superman-villain-161432">{{cite news |url=http://www.hollywoodreporter.com/blogs/heat-vision/viggo-mortensen-superman-villain-161432 |title=Viggo Mortensen on Warners' Radar for 'Superman' Villain (Exclusive) |accessdate=2011-11-04 |work=The Hollywood Reporter |first=Borys |last=Kit}}</ref> Redatelj Snyder je izjavio: "Zod nije samo jedan od Supermanovih najžešćih neprijatelja, već i jedan od najznačajnijih zbog svog znanja o Supermanu kojeg ostali nemaju. Michael je snažan glumac koji istovremeno može prikazati inteligenciju i opasnost lika što ga čini savršenim za ovu ulogu".<ref name="Shannon is Zod"/> Kada su Goyera upitali zbog čega je Zod izabran za negativca u filmu, on je izjavio: "Način na koji smo [[Christopher Nolan]] i ja pristupali filmovima nikada nije bio tipa 'Hej, koji negativac bi bio ''cool'' za ovaj film?' Uvijek počinješ s pričom. Kakva će biti priča? Kakvu temu želiš ispričati? Prvo smo radili na tome. Nakon toga negativac postane očit sam po sebi. Kada pogledate film shvatit ćete da je jedini negativac kojeg smo mogli staviti u njega Zod. Kada pogledate cijelu priču, ništa drugo ne bi imalo smisla".<ref>{{cite web |url=http://www.superherohype.com/features/articles/177083-from-the-set-of-the-man-of-steel |title=From The Set of the Man Of Steel |date=2013-05-30 |accessdate=2013-06-03}}</ref> Shannon je također komentirao svoj portret lika u odnosu na [[Terence Stamp|Terencea Stampa]] koji je također glumio Zoda u prijašnjim filmovima: "Slijediti Terencea Stampa u njegovoj ikonskoj performansi u originalnom filmu je poprilično obeshrabrujuće, ali fokusirao sam se na ulogu dan za danom. Zanimljivo je da smo prije nego smo započeli sa snimanjem jako puno trenirali što mi je dosta pomoglo da se opustim. Radi se o fizički zahtjevnom filmu. To je dobar način da pronađeš način kako se "ufurati" u lik kao glumac."<ref>{{cite web |url=http://www.comicbookmovie.com/fansites/GraphicCity/news/?a=80874 |title=Michael Shannon On Preparing For General Zod In MAN OF STEEL |last=Julian |first=Mark |publisher=Comic Book Movie |date=2013-06-04 |accessdate=2013-06-04}}</ref> *[[Kevin Costner]] i [[Diane Lane]] kao Jonathan i Martha Kent: :Supermanovi posvojitelji.<ref>{{cite web |url=http://www.pastemagazine.com/articles/2011/03/kevin-costner-joins-zack-snyders-superman-reboot.html |title=Kevin Costner Joins Zack Snyder's Superman Reboot |work=Paste |date=2011-03-18 |accessdate=2011-08-04 |archive-date=25. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110825065326/http://www.pastemagazine.com/articles/2011/03/kevin-costner-joins-zack-snyders-superman-reboot.html |url-status=dead }}</ref> Snyder je objasnio da je ulogu ovom paru dao zbog realizma: "Mislim da je stvar koju ćete shvatiti u vezi naše odluke da damo uloge Diane i Kevinu u tome što ćete dobiti osjećaj kako smo ozbiljan film željeli napraviti, jer su njih dvoje ozbiljni glumci. Bez obzira da li je situacija u filmu akcijska sekvenca ili dramska, naš prvi prioritet je bio napraviti ga što realističnijim."<ref>{{cite web |url=http://io9.com/5783887/zack-snyder-explains-to-us-why-his-superman-movie-will-be-the-most-realistic-yet |title=Zack Snyder explains to us why his Superman movie will be the most realistic yet |publisher=i09 |date=2011-03-21 |accessdate=2013-06-03 |archive-date=15. lipnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160615014048/http://io9.gizmodo.com/5783887/zack-snyder-explains-to-us-why-his-superman-movie-will-be-the-most-realistic-yet |url-status=dead }}</ref> Lane je bila prva glumica koja je dobila ulogu u filmu nakon Cavilla. "Za mene je ovo bila vrlo važna uloga zbog toga što je Martha Kent žena čije vrijednosti pomažu oformiti čovjeka kojeg ćemo znati kao Superman", redatelj Snyder je izjavio u objavi za javnost. "Uzbuđeni smo što imamo Diane u toj ulozi zbog toga što ona može ponuditi mudrost žene čiji sin ima mogućnosti koje nadilaze njezinu maštu".<ref>{{cite web |url=http://collider.com/diane-lane-superman/ |title=Diane Lane Will Play Martha Kent in SUPERMAN |publisher=Collider.com |last=Bettinger |first=Brandon |date=2011-03-02 |accessdate=2013-06-10}}</ref> *[[Laurence Fishburne]] kao Perry White: :Glavni urednik ''Daily Planeta'' i šef Lois Lane. Fishburn je prvi [[Afroamerikanci|Afroamerikanac]] koji glumi Perryja Whitea u igranom filmu.<ref>{{cite web |last=Ditzian |first=Eric |url=http://www.mtv.com/news/articles/1668388/laurence-fishburne-superman-man-of-steel.jhtml |title=''Man Of Steel'' Taps Laurence Fishburne As News Chief Perry White |publisher=MTV |date=2011-03-08 |accessdate=2011-08-04 |archive-date=19. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120619071517/http://www.mtv.com/news/articles/1668388/laurence-fishburne-superman-man-of-steel.jhtml |url-status=dead }}</ref> Fishburne je izjavio da je njegov lik izradio prema Edu Bradleyju: "Moja inspiracija za lik bio je pokojni Ed Bradley koji je dugo godina bio dopisnik [[CBS (TV mreža)|CBS-a]] za emisiju ''60 Minutes''. Legendarni Ed Bradley bio mi je prijatelj, mentor i uzor pogotovo zbog toga što je radio u novinarstvu i bio je jedan od onih tipova koji hodaju s kraljevima, ali je svejedno bio čvrsto na zemlji. Zbog toga je bio moja inspiracija za lik Perryja."<ref>{{cite web |url=http://comicbook.com/blog/2013/06/10/man-of-steel-laurence-fishburne-modeled-perry-white-after-ed-bradley/ |title=Man Of Steel: Laurence Fishburne Modeled Perry White After Ed Bradley |last=Johnson |first=Scott |date=2013-06-10 |accessdate=2013-06-10}}</ref> *[[Russell Crowe]] kao Jor-El: :Biološki otac Supermana. [[Sean Penn]] i [[Clive Owen]] su također bili razmatrani za ovu ulogu.<ref>{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/russell-crowe-eyes-superman-movie-202034 |title=Russell Crowe Eyes 'Superman' Movie |work=The Hollywood Reporter |date=2011-06-15 |accessdate=2011-08-04}}</ref> Crowe je izjavio da ga je vlastito očinstvo inspiriralo tijekom glume Jora-Ela: "...to je bila jedna od onih stvari s kojima sam se povezao. To je pitanje pred kojim se Jor-El nalazi, to je situacija u kojoj se nalazi." Crowe je također komentirao svoju pripremu za film: "Kada sam pristao glumiti taj lik nisam znao da ću morati nositi spandex odijelo - jer svi znaju da je to Supermanov kostim zapravo - nisam znao da ću i ja morati u njega uskočiti. Ali također nisam znao kakav je tip organizatora Zack Snyder, jer smo se pripremali zbilja na stari način. Kao da smo se pripremali za film [[David Lean|Davida Leana]] i zbog toga sam ga zbilja zavolio. Bio sam u filmu tri i pol do četiri mjeseca prije nego što sam uopće stao pred kameru."<ref>{{cite web |url=http://uk.movies.yahoo.com/man-steel-russell-crowe-playing-jor-el-145400261.html |title=Man of Steel: Russell Crowe on playing Jor-El |publisher=Yahoo! |date=2013-06-05 |accessdate=2013-06-06}}</ref> *[[Antje Traue]] kao Faora: :Zodova podanica i zapovjednica Kryptonske vojske koja je u potpunosti odana i lojalna Generalu Zodu. Njezine metode su nemilosrdne, hladne i brutalne, a njezina vojna obuka i vještine čine ju izrazito opasnim protivnikom Supermanu. Faora je stručnjak za bitke i borbu prsa o prsa. *[[Ayelet Zurer]] kao Lara Lor-Van: :Biološka majka Supermana i odana supruga Jora-Ela. [[Julia Ormond]] je u početku bila najavljena da će glumiti ovaj lik, ali je otpala.<ref>{{cite web |url=http://www.aintitcool.com/node/51355 |title=Julia Ormond Out As MAN OF STEEL’s Biological Mom!! |publisher=Ain't It Cool News |date=2011-09-25}}</ref> [[Connie Nielsen]] se također nalazila u pregovorima za ulogu prije nego što je Zurer dobila istu.<ref>{{cite web |url=http://screenrant.com/superman-man-of-steel-connie-nielsen-harry-lennix-sandy-119735/ |title=Connie Nielsen & Harry Lennix Rumored For ''Man of Steel'' |publisher=Screen Rant |date=2011-06-15 |accessdate=2011-08-04}}</ref> == Produkcija == === Razvoj projekta === {{quote box|quote="Doslovno mi je rekao sljedeće: 'Imam ideju o tome kako nanovo pristupiti priči o Supermanu' i odmah sam je shvatio, zavolio i pomislio: Ovo je način kako pristupiti priči koju nisam ranije mogao vidjeti, a koja cijeli projekt čini uzbudljivim. Želio sam da Emma Thomas i ja odmah budemo involvirani u proces i kontaktirao sam studio te smo svi zajedno pokrenuli projekt na uzbudljiv način."|source=[[Christopher Nolan]] se prisjeća trenutka kada mu je Goyer prezentirao ideju o modernoj verziji Supermana.<ref name="GoyStory"/><ref>{{cite web |last=Outlaw |first=Kofi |title=Chris Nolan Talks Superman Reboot & Batman 3 |url=http://screenrant.com/chris-nolan-superman-reboot-batman-3-kofi-47890/ |publisher=screenrant.com |accessdate=2013-06-11}}</ref>|width=35%|align=right}} U [[lipanj|lipnju]] [[2008.]] godine kompanija [[Warner Bros.]] održala je sastanke s autorima stripova, scenaristima i redateljima koji su im prezentirali svoje ideje o tome kako uspješno ponovno pokrenuti filmski serijal o [[Superman]]u.<ref>{{cite news |last=Wigler |first=Josh |url=http://splashpage.mtv.com/2009/03/26/mark-millar-on-his-superman-movie-trilogy-nothing-is-happening/ |title=Mark Millar On His ''Superman'' Movie Trilogy: "Nothing Is Happening" |publisher=MTV News |date=2009-03-26 |accessdate=2010-12-02 |archive-date=3. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131203033434/http://splashpage.mtv.com/2009/03/26/mark-millar-on-his-superman-movie-trilogy-nothing-is-happening/ |url-status=dead }}</ref> Autori stripova kao što su Grant Morrison, Mark Waid, Geoff Johns i Brad Meltzer bili su neki od onih koji su predlagali ideje za pokretanje franšize. Morrison je izjavio: "Rekao sam im da situacija nije tako loša. Samo se prema filmu [[Povratak Supermana]] moraju odnositi kao prema filmu [[Hulk (2003.)|Hulk]] redatelja [[Ang Lee|Anga Leeja]]." "Film [[Nevjerojatni Hulk (2008.)|Nevjerojatni Hulk]] dokazao je da će ti publika oprostiti i dopustiti da kreneš s franšizom", izjavio je Waid.<ref name="Jen">{{cite news |last=Vineyard |first=Jennifer |title=How To Reboot The Superman Movie Franchise-Comic Writers Chime In |publisher=MTV |date=2008-08-11 |url=http://splashpage.mtv.com/2008/08/11/how-to-reboot-the-superman-movie-franchise-comic-writers-chime-in/ |accessdate=2008-08-22 |archive-date=13. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131013052908/http://splashpage.mtv.com/2008/08/11/how-to-reboot-the-superman-movie-franchise-comic-writers-chime-in/ |url-status=dead }}</ref> Morrisonova ideja bila je slična njegovom radu na strip seriji ''All-Star Superman'' dok je Waidova bila više sličnija strip seriji ''Superman: Brithright''.<ref name="Jen" /> Mark Millar je skupa s redateljem Matthewom Vaughnom također planirao epsku osmosatnu Superman trilogiju tijekom koje će svake godine biti prikazan jedan nastavak - slično kao što je bilo s [[Gospodar prstenova (filmska trilogija)|trilogijom Gospodar prstenova]].<ref>{{cite news |last=Anderson |first=Martin |title=The Den Of Geek interview: Mark Millar |publisher=DenofGeek.com |date=2008-07-20 |url=http://www.denofgeek.com/comics/88459/the_den_of_geek_interview_mark_millar.html |accessdate=2008-08-22}}</ref><ref>{{cite news |last=Wigler |first=Josh |url=http://splashpage.mtv.com/2010/03/26/matthew-vaughn-superman/ |title=Matthew Vaughn Says ''Superman'' Movie Discussions Were "Very Brief" |publisher=MTV News |date=2010-03-26 |accessdate=2010-12-02 |archive-date=9. ožujka 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140309125333/http://splashpage.mtv.com/2010/03/26/matthew-vaughn-superman/ |url-status=dead }}</ref> Millar je svoju ideju usporedio s trilogijom [[Kum (1972.)|Kum]] u kojoj bi prikazao cijeli Supermanov život - od njegovih ranih dana na Kriptonu pa sve do posljednjih dana kada Superman gubi svoje moći zbog [[Sunce|Sunca]] koje doživljava [[Supernova|supernovu]].<ref>{{cite news |last=Goodswen |first=Dan |title=Exclusive: Mark Millar Talks Superman |work=Empire |date=2008-10-29 |url=http://www.empireonline.com/news/story.asp?NID=23521 |accessdate=2008-10-30}}</ref> [[Datoteka:Michael Shannon cropped 2009.jpg|200px|mini|[[Michael Shannon]] - glumac koji u filmu ''Čovjek od čelika'' tumači ulogu Generala Zoda.]] U [[kolovoz]]u 2008. godine kompanija Warner Bros. predložila je ponovno pokretanje filmskog serijala. Izvršni direktor studija Jeff Robinov planirao je da će film krenuti u kino distribuciju [[2010.]] ili [[2011.]] godine uz objašnjenje: "''Povratak Supermana'' nije baš najbolje funkcionirao kao film kakav smo htjeli. Nije postavio glavnog lika na način na koji je to trebalo. Da je Superman upalio [[2006.]] godine snimili bismo njegov nastavak već do [[Božić]]a ove godine ili [[2009.]] Sada je plan da ponovno predstavimo Supermana bez obzira na prijašnje filmove".<ref>{{Cite news |first=Lauren A. E. |last=Schuker |title=Warner Bets on Fewer, Bigger Movies |work=The Wall Street Journal |date=2008-08-22 |url=http://online.wsj.com/article/SB121936107614461929.html |accessdate=2008-10-22 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5xLzZSe7O?url=http://online.wsj.com/article/SB121936107614461929.html |archivedate=2011-03-21 |deadurl=no}}</ref> Paul Levitz je u intervjuu izjavio da [[Batman]] drži ključ ponovnog pokretanja Supermanove franšize. Objasnio je: "Svi čekamo Nolana da potpiše ugovor za još jednog ''Batmana'' i kada se to dogodi odredit ćemo datum početka kino distribucije za Supermana i sve ostale projekte koji će uslijediti".<ref name="PaulMovieWeb">{{cite web |url=http://www.movieweb.com/news/paul-levitz-chats-batman-superman-the-man-of-steel-and-more |title=Paul Levitz Chats Batman, Superman: The Man of Steel, and More |publisher=MovieWeb |last=O |first=Courtney. |date=2008-10-10 |accessdate=2013-06-10 |archive-date=12. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312205829/https://movieweb.com/paul-levitz-chats-batman-superman-the-man-of-steel-and-more/ |url-status=dead }}</ref> U [[veljača|veljači]] 2009. redatelj [[McG]] (koji je ranije bio odabran za režiju nikad produciranog filma ''Superman: Flyby'') izrazio je svoj interes za povratak u Supermanovu franšizu.<ref name="PaulMovieWeb" /><ref>{{cite web |last=Woerner |first=Meredith |title=McG's 20,000 Leagues Under The Sea Trumps His Superman Movie |url=http://io9.com/5148905/mcgs-20000-leagues-under-the-sea-trumps-his-superman-movie |publisher=io9.com |accessdate=2013-06-11 |archive-date=29. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129020851/http://io9.com/5148905/mcgs-20000-leagues-under-the-sea-trumps-his-superman-movie |url-status=dead }}</ref> U kolovozu iste godine odlukom suda obitelj Jerryja Siegela (jednog od originalnih tvoraca lika Supermana) ponovno je dobila 50% autorskih prava na Supermanovo podrijetlo te Siegelov udio u ''Action Comicsu''.<ref>{{cite news |last=Graser |first=Marc |title=Superman co-creator's family given rights |work=Variety |date=2009-08-13 |url=http://www.variety.com/article/VR1118007269.html |accessdate=2009-08-29}}</ref> Uz to, sudac je odlučio da kompanija Warner Bros. obitelji ne duguje nikakve financijske honorare za prethodne filmove. Međutim, ako do 2011. godine ne započnu s produkcijom na novom filmu o Supermanu, obitelj Siegel imat će ih pravo tužiti za izgubljeni prihod od neproduciranog filma.<ref>{{cite news |url=http://www.variety.com/article/VR1118005806.html |title=Warner Bros. wins ''Superman'' case |last=McNary |first=Dave |date=2009-07-08 |work=Variety |accessdate=2010-07-27}}</ref> Radnja filma ''Čovjek od čelika'' ispričana je nelinearno, a neki dijelovi su postavljeni kao ''flashbackovi''. Tijekom razgovora o priči filma [[Vitez tame: Povratak]] 2010. godine, [[David S. Goyer]] je rekao [[Christopher Nolan|Christopheru Nolanu]] svoju ideju o tome kako postaviti Supermana u moderni kontekst.<ref name="GoyStory">{{cite news |url=http://www.superherohype.com/news/articles/102090-christopher-nolan-on-batman-and-superman |title=Christopher Nolan on Batman and Superman |publisher=Superhero Hype! |date=2010-06-04 |accessdate=2010-12-02}}</ref> Nolan je bio impresioniran Goyerovim konceptom pa je predložio ideju studiju Warner Bros.<ref name="GoyStory" /> koji je odmah potom unajmio Nolana kao producenta, a Goyera kao scenarista projeka nakon financijskog i kritičarskog uspjeha [[Vitez tame (2008.)|Viteza tame]].<ref>{{cite news |last=Finke |first=Nikki |last2=Fleming |first2=Mike |title=It's A Bird! It's A Plane! It's Chris Nolan! He'll Mentor Superman 3.0 And Prep 3rd Batman |publisher=Deadline.com |date=2010-02-09 |url=http://www.deadline.com/2010/02/its-a-bird-its-a-plane-its-chris-nolan-hell-mentor-superman-3-0-while-preparing-3rd-batman/ |accessdate=2010-12-03 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5xLwx0v1Q?url=http://www.deadline.com/2010/02/its-a-bird-its-a-plane-its-chris-nolan-hell-mentor-superman-3-0-while-preparing-3rd-batman/ |archivedate=2011-03-21}}</ref><ref>{{cite news |first=Lauren A. E. |last=Schuker |title=Warner Bets on Fewer, Bigger Movies |work=The Wall Street Journal |date=2008-08-22 |url=http://online.wsj.com/article/SB121936107614461929.html |accessdate=2008-10-22 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5xLzZSe7O?url=http://online.wsj.com/article/SB121936107614461929.html |archivedate=2011-03-21}}</ref> Nolan je hvalio rad redatelja [[Bryan Singer|Bryana Singera]] na filmu ''Povratak Supermana'' zbog njegove povezanosti s verzijom filma [[Richard Donner|Richarda Donnera]] uz opasku: "Mnogo je ljudi pristupilo Supermanu na mnogo različitih načina." Također je naglasio ideju da je lik Batmana postavljen u svijet u kojem je on jedini superjunak, a sličan pristup priči filma ''Čovjek od čelika'' osigurat će njezin integritet koji joj je potreban. "Svaki ima internu logiku priče. Ti filmovi nemaju ništa zajedničko". Nolan je, međutim, pojasnio da novi film neće imati nikakve veze s prijašnjim filmovima iz serijala.<ref>{{cite news |url=http://latimesblogs.latimes.com/herocomplex/2010/03/christopher-nolan-takes-flight-with-superman-we-have-a-fantastic-story-1.html |title=Christopher Nolan takes flight with Superman: "We have a fantastic story" |last=Boucher |first=Geoff |date=2010-03-10 |work=Los Angeles Times |accessdate=2010-07-05}}</ref> Jeff Robinov, predsjednik uprave Warner Bros. Pictures u intervjuu za ''Entertainment Weekly'' je izjavio: "Ovo je film koji će utrti put za filmove koji će biti snimljeni u budućnosti. Ovaj film definitivno je prvi korak nove faze filmskog stvaralaštva."<ref>{{cite web |last=Baldwin |first=Kristen |url=http://insidemovies.ew.com/2013/04/11/man-of-steel-dc-comics-superhero-movies/ |title='Man of Steel' will open door for more DC Comics superhero movies |work=Entertainment Weekly |date=2013-04-11 |accessdate=2013-06-03 |archive-date=22. studenoga 2013. |archive-url=https://archive.ph/20131122223238/http://insidemovies.ew.com/2013/04/11/man-of-steel-dc-comics-superhero-movies/ |url-status=dead }}</ref> Planovi za film uključivali su reference na ostale superjunake čime bi se otvorila mogućnost proširenja svijeta [[DC Comics|DC-a]]<ref name="DCU">{{cite web |url=http://batman-news.com/2013/04/23/man-of-steel-director-zack-snyder-promises-references-to-dc-universe/ |title=‘Man of Steel’ director Zack Snyder promises references to DC Universe |work=Batman News |date=2013-04-23 |accessdate=2013-04-24}}</ref> te postavili temelji za buduće filmove u kojima će se superjunaci pojaviti u istim filmovima.<ref>{{cite web |url=http://screenrant.com/superman-man-of-steel-shared-universe/ |title=‘Man of Steel’ Will Launch DC Shared Universe |last=Dyce |first=Andrew |publisher=ScreenRant |date=2013-04-11 |accessdate=2013-04-12}}</ref> [[Guillermo Del Toro]] s kojim je Goyer radio na filmu [[Blade 2]] odbio je režirati film ''Čovjek od čelika'' zbog svojih obveza na filmskoj adaptaciji ''At the Mountains of Madness''.<ref>{{cite news |last=Fleming |first=Michael |url=http://www.deadline.com/2010/09/toronto-qa-julias-eyes-and-biutiful-producer-guillermo-del-toro/ |title=Toronto Q&A: Guillermo Del Toro About Producing ''Julia's Eyes'' And ''Biutiful'' |publisher=Deadline.com |date=2010-09-13 |accessdate=2010-12-03}}</ref> Režija filma također je ponuđena [[Robert Zemeckis|Robertu Zemeckisu]],<ref>{{cite news |last=Wigler |first=Josh |url=http://splashpage.mtv.com/2010/11/01/robert-zemeckis-superman-reboot/ |title=Robert Zemeckis On ''Superman'' Reboot: "I Passed On That Faster Than A Speeding Bullet" |publisher=MTV News |date=2010-11-01 |accessdate=2010-12-03 |archive-date=27. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130527062010/http://splashpage.mtv.com/2010/11/01/robert-zemeckis-superman-reboot |url-status=dead }}</ref> [[Ben Affleck|Benu Afflecku]], [[Darren Aronofsky|Darrenu Aronofskom]], [[Duncan Jones|Duncanu Jonesu]], [[Jonathan Liebesman|Jonathanu Liebesmanu]], [[Matt Reeves|Mattu Reevesu]] i [[Tony Scott|Tonyju Scottu]]<ref>{{cite news |last=Fleming |first=Michael |url=http://www.deadline.com/2010/09/chris-nolan-looking-for-superman-director/ |title=Chris Nolan Looking for ''Superman'' Directors |publisher=Deadline.com |date=2010-09-23 |accessdate=2010-12-02}}</ref> prije nego što je [[Zack Snyder]] dobio posao u [[listopad]]u 2010. godine.<ref>{{cite news |url=http://www.deadline.com/2010/10/zack-snyder-directing-superman/ |title=SCOOP: Zack Snyder Directing ''Superman'' |publisher=Deadline.com |last=Fleming |first=Michael |date=2010-10-04 |accessdate=2010-10-04}}</ref> U [[studeni|studenom]] iste godine započele su dodjele uloga.<ref>{{cite news |last=Snider |first=Mike |url=http://content.usatoday.com/communities/gamehunters/post/2010/11/qa-screenwriter-david-goyer-on-call-of-duty-black-ops/1 |title=Q&A: Screenwriter David Goyer on ''Call of Duty: Black Ops'' |work=USA Today |date=2010-11-26 |accessdate=2010-12-02}}</ref><ref>{{cite web |last=Reynolds |first=Simon |url=http://www.digitalspy.co.uk/movies/news/a280075/affleck-was-nolans-choice-for-superman.html |title=Affleck 'was Nolan's choice for Superman' - Movies News |work=Digital Spy |date=2010-10-04 |accessdate=2012-05-05 |archive-date=24. studenoga 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121124080542/http://www.digitalspy.co.uk/movies/news/a280075/affleck-was-nolans-choice-for-superman.html |url-status=dead }}</ref> Zack Snyder je potvrdio da će film sadržavati reference na Boostera Golda i Batmana. Nakon što Zod uništi satelit u filmu ''Čovjek od čelika'' na njemu je vidljiv logo "Wayne Enterprises".<ref>{{cite web |url=http://collider.com/man-of-steel-easter-eggs-wayne-enterprises/ |title=MAN OF STEEL Easter Egg Revealed; Has Possible Repercussions for MAN OF STEEL 2 |publisher=Collider |date=2012-11-05 |accessdate=2013-06-16}}</ref> === Snimanje filma === Snimanje filma za počelo je [[1. kolovoza]] [[2011.]] godine u industrijskom parku u bilzini aerodroma DuPage pod kodnim imenom ''Autumn Frost''.<ref name="ChicagoBusiness2">{{cite web |url=http://www.chicagobusiness.com/article/20110728/NEWS07/110729855/superman-flying-into-chicago-in-august-for-filming |first=Paul |last=Merrion |title=Superman flying into Chicago in August for filming |work=Crain's Chicago Business |date=2011-07-28 |accessdate=2011-07-29 |archive-date=18. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110818024029/http://www.chicagobusiness.com/article/20110728/NEWS07/110729855/superman-flying-into-chicago-in-august-for-filming |url-status=dead }}</ref> Redatelj Zack Snyder nije želio film snimati 3D tehnologijom zbog ograničenja formata pa je odlučio film snimiti dvodimenzionalno i u fazi postprodukcije ga pretvoriti u 3D za tražene formate 2D, 3D i [[IMAX]] 3D.<ref name="Snyder 3D">{{cite web |url=http://screenrant.com/superman-man-of-steel-post-converted-3d/ |title=‘Man of Steel’ Being Post-Converted to 3D |work=Screen Rant |date=Studeni 2012. |accessdate=2013-04-20}}</ref> Snyder je također odlučio film snimiti na filmskoj vrpci umjesto digitalno zbog toga što je osjećao da će film biti "veliko iskustvo".<ref name="film">{{cite web |url=http://www.usatoday.com/story/life/movies/2013/04/17/cinemacon-warner-bros-gatsby-superman/2089599/ |title='Gatsby,' Superman make their introduction at CinemaCon |work=USA Today |date=2013-04-13 |accessdate=2013-04-24}}</ref> Snimanje filma trajalo je dva do tri mjeseca.<ref name="ChicagoBusiness">{{cite web |url=http://www.chicagobusiness.com/article/20110326/ISSUE01/303269971/latest-superman-movie-arrives-in-the-nick-of-time |first=Paul |last=Merrion |title=Latest Superman movie arrives in the nick of time |work=Crain's Chicago Business |date=2011-03-28 |accessdate=2011-07-28 |archive-date=11. travnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120411174631/http://www.chicagobusiness.com/article/20110326/ISSUE01/303269971/latest-superman-movie-arrives-in-the-nick-of-time |url-status=dead }}</ref> U razdoblju od [[22. kolovoza|22.]] do [[29. kolovoza]] film se snimao u gradu Plano u državi [[Illinois]].<ref name="ChicagoBusiness2" /><ref>{{cite news |url=http://www.huffingtonpost.com/2011/03/28/superman-man-of-steel-chicago_n_841436.html |title=''Superman: Man Of Steel'' Filming In Chicago, According To Industry Sources |last=Guzzardi |first=Will |accessdate=2011-03-29 |date=2011-03-28 |work=Huffington Post}}</ref> U jednom intervjuu glumac [[Michael Shannon]] je izjavio da će se film snimati do [[veljača|veljače]] [[2012.]] godine.<ref>{{cite web |first=Mark |last=Julian |url=http://www.comicbookmovie.com/fansites/GraphicCity/news/?a=49156 |title=More From Michael Shannon On Zack Snyder's Man Of Steel And His General Zod Role |publisher=ComicBookMovie.com |date=2011-10-31 |accessdate=2012-05-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111102060032/http://www.comicbookmovie.com/fansites/GraphicCity/news/?a=49156 |archivedate=2. studenoga 2011.}}</ref> Film ''Čovjek od čelika'' sniman je u okolici [[Chicago|Chicaga]], [[Kalifornija|Kalifornije]] i u studijima ''Burnaby's Mammoth'' koji su transformirani u Supermanov rodni planet Kripton te izvanzemaljsku [[Svemirska letjelica|svemirsku letjelicu]]. Na sjevernoj obali [[Vancouver]]a snimala se dramatična sekvenca s naftnom platformom tijekom koje se publika prvi puta upoznaje s novim Supermanom. U Uclueletu i Nanaimu u britanskoj Columbiji snimalo se ono što je prikazano u prvih pola sata filma. U razdoblju od [[7. rujna|7.]] do [[17. rujna]] film se snimao u Chicago Loopu.<ref name="ChicagoBusiness2" /> Produkcija u Vancouveru trajala je od [[21. rujna]] 2011. do [[20. siječnja]] 2012. godine.<ref>{{cite news |last=Lederman |first=Marsha |url=http://www.theglobeandmail.com/news/ats/movies/next-superman-film-to-be-shot-in-vancouver-sources/article1841715/ |title=Next Superman film to be shot in Vancouver |work=The Globe and Mail |date=2010-12-17 |accessdate=2010-12-17 |location=Toronto}}</ref> Ekipa koja je snimala u Chicagu uglavnom je snimala scene za koje nisu bili potrebni glumci.<ref name="Screenrant1">{{cite web |url=http://screenrant.com/superman-man-steel-chicago-shoot-benk-108445/ |title=‘Superman: Man of Steel’ Flying to Chicago for Shooting; Military Equipment |publisher=Screenrant |accessdate=2013-06-03}}</ref> === Kostim === U filmu ''Čovjek od čelika'' glavni lik Superman nosi novo dizajnirani kostim kojeg su kreirali Jim Acheson i Michael Wilkinson. Kostim je i dalje istih boja i sadržava slovo "S", ali je mračnijih tonova i nema crvenih gaća koje Superman obično nosi. Zack Snyder rekao je da kostim predstavlja "modernu estetiku". On i producenti pokušali su napraviti odijelo koje će sadržavati i crvene gaće, ali nisu uspjeli dizajnirati onakav kakav bi se uklopio u tonalitet filma pa su gaće potpuno izbacili iz filma.<ref>{{cite web |last1=Sacks |first1=Ethan |last2=McClear |first2=Sheila |url=http://www.nydailynews.com/entertainment/tv-movies/superman-loses-red-underpants-article-1.1366032 |title=In 'Man of Steel,' Superman's costume gets 2013 makeover for director Zack Snyder's update |work=Daily News |location=New York |date=2013-06-09 |accessdate=2013-06-17}}</ref> Zbog Wilkinsonove spriječenosti, Snyder je izabrao Achesona da dizajnira kostim; međutim, on ga je tek započeo razvijati kada se Wilkinson vratio i završio dizajn te su skupa dizajnirali kostime ostalih likova.<ref name="esquire" /> Kriptonski oklop generala Zoda je bio umetnut putem specijalnih efekata kako bi se Shannonu omogućilo "slobodno kretanje".<ref>{{cite web |last=Wales |first=George |url=http://www.totalfilm.com/news/michael-shannon-talks-man-of-steel-1 |title=Michael Shannon talks Man Of Steel: the CGI suit and Goyer's script |publisher=TotalFilm.com |date=2013-04-23 |accessdate=2013-06-21}}</ref> U [[ožujak|ožujku]] [[2014.]] godine u intervjuu koji je dao za ''Esquire'' Wilkinson je objasnio razlog novog dizajniranog Supermanovog odijela: {{Quote box |width=90% |align=center |quote="Mnogo smo napora u samom filmu uložili kako bi objasnili zašto Supermanovo odijelo izgleda tako kako izgleda. Nismo željeli da to bude nasumična, obična odluka. Film započinjemo na planetu Kripton i već tu vidimo da svi likovi na tom planetu nose isto odijelo koje ima identične detalje kakve ima Supermanovo odijelo. Svatko na svom odijelu nosi grb svoje obitelji na prsima. Do trenutka kada vidimo Supermana u odijelu u filmu jasno nam je zašto je njegovo odijelo takvo kakvo jest."<ref name="esquire">{{cite web |url=http://www.esquire.com/blogs/culture/michael-wilkinson-superman-look |title=Inside the Evolution of Superman's Look |work=Esquire |date=2014-03-12 |accessdate=2014-03-19 |author=Zemler, Emily}}</ref>}} === Glazba iz filma === [[Hans Zimmer]] je prvotno osporavao glasine da će on biti glavni skladatelj glazbe iz filma ''Čovjek od čelika''.<ref name="zimmer">{{cite web |url=http://collider.com/hans-zimmer-superman-rumor/63591/ |title=Hans Zimmer Debunks SUPERMAN Rumor |work=Collider |accessdate=2011-12-17 |archive-date=18. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120318232156/http://collider.com/hans-zimmer-superman-rumor/63591 |url-status=dead }}</ref> Međutim, u [[lipanj|lipnju]] [[2012.]] godine potvrđeno je da će upravo on biti skladatelj iste.<ref>{{cite web |last=Eisenberg |first=Eric |title=Man Of Steel To Feature The Music Of Hans Zimmer |url=http://www.cinemablend.com/new/Man-Steel-Feature-Music-Hans-Zimmer-31457.html |publisher=cinemablend.com |accessdate=2012-06-18}}</ref> Kako bi se ''Čovjek od čelika'' u potpunosti odvojio od prethodnih filmova o Supermanu, ikonkska glazba [[John Williams|Johna Williamsa]] nije upotrebljena.<ref>{{cite web |url=http://geektyrant.com/news/2012/8/13/man-of-steel-wont-include-john-williams-superman-score.html |title=MAN OF STEEL Won't Include John Williams' SUPERMAN Score |publisher=Geektyrant.com |date=2012-08-13 |accessdate=2013-06-03}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.worstpreviews.com/headline.php?id=25767 |title="Man of Steel" Won't Use John Williams' "Superman" Music |publisher=Worstpreviews.com |accessdate=2013-06-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170926042318/http://www.worstpreviews.com/headline.php?id=25767 |archivedate=26. rujna 2017.}}</ref> Dana [[11. lipnja]] [[2013.]] godine u prodaju je pušten službeni [[soundtrack]] filma.<ref>{{cite web |url=http://www.comicbookmovie.com/superman_movies/news/?a=76659 |title=MAN OF STEEL SOUNDTRACK ANNOUNCED FOR JUNE 11TH |publisher=Comicbookmovie.com |date=2013-03-29 |accessdate=2013-06-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131015220915/http://www.comicbookmovie.com/superman_movies/news/?a=76659 |archivedate=15. listopada 2013.}}</ref> Neslužbena skladba "An Ideal of Hope" koja je uporebljena u trećoj kino najavi filma objavljena je [[19. travnja]] 2013. godine,<ref>{{cite web |title=Hans Zimmer’s ‘Man of Steel’ Trailer Song Available To Stream In Full: "An Ideal of Hope" |url=http://www.flicksandbits.com/2013/04/20/hans-zimmers-man-of-steel-trailer-song-available-to-stream-in-full-an-ideal-of-hope/45272/ |publisher=Flicks and Bits |accessdate=2013-04-24 |archive-date=23. travnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130423044309/http://www.flicksandbits.com/2013/04/20/hans-zimmers-man-of-steel-trailer-song-available-to-stream-in-full-an-ideal-of-hope/45272/ |url-status=dead }}</ref> a na službenom ''soundtracku'' se radi o skladbi "What Are You Going to Do When You Are Not Saving the World?".<ref>{{cite web |title=WaterTower Music |url=https://www.facebook.com/WaterTowerMusic?fref=ts}}</ref> U drugoj polovici [[travanj|travnja]] 2013. godine izdano je dvostruko ''deluxe'' izdanje ''soundtracka''.<ref name="Fort Mill Times">{{cite web |url=http://www.fortmilltimes.com/2013/04/30/2656187/man-of-steel-two-disc-soundtrack.html |title=Man of Steel Two-Disc Soundtrack Featuring Original Music by Hans Zimmer Set for Release June 11th |date=2013-04-30 |publisher=fortmilltimes.com |accessdate=2013-04-30}}</ref> == Marketing == [[Datoteka:Russell Crowe in St Helier, Jersey.JPG|200px|mini|[[Russell Crowe]] - glumac koji u filmu ''Čovjek od čelika'' tumači ulogu Jora-Ela.]] Kompanija [[Warner Bros.]] i izdavačka kuća [[DC Comics]] dobile su prava na domenu manofsteel.com koju su koristile kao službenu [[internet]]sku stranicu filma.<ref>{{cite web |url=http://fusible.com/2011/07/dc-comics-wins-dispute-over-manofsteel-com-domain-name/ |title=DC Comics wins dispute over ManofSteel.com domain name |publisher=Fusible.com |date=2011-07-20 |accessdate=2011-08-04}}</ref> Dana [[20. studenog]] [[2012.]] kada je na [[DVD|DVD-u]] i [[Blu-ray]]u izdan film [[Vitez tame: Povratak]], kompanija Warner Bros. je započela odbrojavanje za filmsku stranicu na internetu koju su obožavatelji mogli dijeliti na svojim [[Facebook]] i [[Twitter]] profilima kako bi otključali "ekskluzivnu nagradu". Dana [[3. prosinca]] 2012. ta "ekskluzivna nagrada" bila je službeni ''teaser'' plakat filma ''Čovjek od čelika''.<ref>{{cite web |url=http://ca.ign.com/articles/2012/11/20/dark-knight-rises-blu-ray-countdown-leads-to-man-of-steel-reward |title=Dark Knight Rises Blu-ray Countdown Leads to Man of Steel "Reward"}}</ref> Plakat na kojem se nalazio [[Superman]] u lisicama dobio je pozitivne komentare, a tada su službeno i započele spekulacije o priči filma.<ref>{{cite web |url=http://screenrant.com/superman-man-of-steel-movie-poster-arrest-plot/ |title=New ‘Man of Steel’ Poster: Can You Arrest Superman? |last=Kendrick |first=Ben |publisher=Screenrant |date=2012-12-03 |accessdate=2012-12-03}}</ref> Dana [[10. prosinca]] iste godine pojavila se stranica na dsrwproject.com s audio signalima koje će posjetitelji morati dekodirati. Otkriveno je da je stranica povezana s filmom.<ref>{{cite web |url=http://mashable.com/2012/12/10/dsfw-project/ |title=Is This the Next Big Viral Movie Campaign? |date=2012-12-10 |last=Warren |first=Christina |publisher=Mashable}}</ref> [[11. prosinca|Sljedećeg dana]] dekodirana poruka odvela je posjetitelje na drugu web stranicu s odbrojavanjem do prve službene kino najave filma.<ref>{{cite web |url=http://www.digitalspy.com/movies/news/a444404/man-of-steel-kryptonian-symbol-viral-counts-down-to-trailer-launch.html |title='Man of Steel': Kryptonian symbol viral counts down to trailer launch |date=2012-12-11 |last=Reynolds |first=Simon |work=Digital Spy}}</ref><ref>{{cite web |url=http://insidemovies.ew.com/2012/12/11/man-of-steel-trailer-superman/ |title='Man of Steel' trailer: Feast your eyes on Zack Snyder's new Superman movie |last=Franich |first=Darren |work=Entertainment Weekly |date=2012-12-11 |access-date=15. studenoga 2014. |archive-date=17. prosinca 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121217195531/http://insidemovies.ew.com/2012/12/11/man-of-steel-trailer-superman/ |url-status=dead }}</ref> U iščekivanju početka službene kino distribucije filma, tvrtka Mattel je započela proizvodnju igračaka s akcijskim figuricama ''Movie Masters''. Uz to, kompanija [[Lego]] je izdala tri izdanja igračaka ''Čovjeka od čelika'' inspiriranih scenama iz filma dok je tvrtka Rubie's Costume također pustila u prodaju novu liniju kostima inspiriranih filmom za djecu i odrasle.<ref>{{cite web |last=Cochran |first=Jay |url=http://toynewsi.com/news.php?itemid=19845%3C/p%3E%3Cp%3E |title=More Mattel 6" Man Of Steel Movie Masters Figures Revealed - Superman & Jor-El |publisher=Toynewsi.com |date=2013-01-30 |accessdate=2013-06-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141129020242/http://toynewsi.com/news.php?itemid=19845%3C%2Fp%3E%3Cp%3E |archivedate=29. studenoga 2014.}}</ref> Navodno je film zaradio dodatnih 160 milijuna [[Američki dolar|dolara]] od povezanosti promocije s prodajom.<ref>{{cite web |url=http://adage.com/article/news/superman-reboot-man-steel-snares-160m-promotions/241822/ |title=Superman Reboot 'Man of Steel' Snares $160M in Promotions |date=2013-06-03 |accessdate=2013-06-03}}</ref> Viralne marketinške kampanje za film započele su kada je službena web stranica zamijenjena "radio valovima iz dubokog svemira". Poruka koja je dešifrirana otkrila je glas koji govori ''You Are Not Alone'' (u slobodnom prijevodu: ''Niste sami''). Na službenoj stranici nastavljeno je postavljanje dodataka koji su polako otkrivali simbol glavnog filmskog negativca - Generala Zoda. Nedugo potom stranica je zamijenjena s njegovom "porukom" u kojoj je tražio da [[Zemlja]] preda Kal-Ela i u kojoj je Kal-Elu rečeno da se preda u roku od 24 sata inače će svijet trpiti posljedice.<ref>{{cite web |url=http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=102818 |title=The Man of Steel Viral Marketing Continues |date=2013-04-13 |accessdate=2013-06-03 |archive-date=6. rujna 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140906105848/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=102818 |url-status=dead }}</ref> Na viralnoj stranici "IWillFindHim.com" nalazilo se odbrojavanje do treće verzije kino najave za film.<ref>{{cite web |url=http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=102926 |title=Man of Steel's General Zod Delivers a Message! |date=2013-04-14 |accessdate=2013-06-03 |archive-date=12. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130512201157/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=102926 |url-status=dead }}</ref> Kompanija Warner Bros. angažirala je marketinšku tvrtku ''Grace Hill Media'' čija su ciljna skupina [[Katolici]] kako bi joj pomogla proširiti kršćanske teme filma na religijsku demografsku skupinu budućih potencijalnih kino gledatelja. U tu svrhu kreirane su posebne kino najave s religijskim kontekstom. Filmski studiji iz [[Hollywood]]a često reklamiraju filmove određenim religijskim ili kulturološkim skupinama. Neki filmovi kompanije Warner Bros. koji su bili reklamirani na taj način su [[Priča o prvaku]], [[Zima za dvoje]], [[Knjiga iskupljenja]] i serijal o [[Harry Poter|Harryju Potteru]].<ref>{{cite news |url=http://news.yahoo.com/man-steel-promoted-pulpit-160848033.html |title='Man of Steel' promoted from the pulpit |last=Lang |first=Derrik J. |date=2013-06-19 |work=Yahoo! |publisher=Yahoo! |accessdate=2014-04-02 |archive-date=29. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129031947/http://news.yahoo.com/man-steel-promoted-pulpit-160848033.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.foxnews.com/us/2013/06/19/warner-bros-and-christian-focused-marketing-firm-promoting-man-steel-from/#ixzz2Y4hHgwaZ |title=Warner Bros. and Christian-focused marketing firm promoting 'Man of Steel' from the pulpit |publisher=Fox News Channel |date=2013-06-19 |accessdate=2013-07-04}}</ref> Warner Bros. je također upitala profesora Craiga Detweilera sa [[Sveučilište|sveučilišta]] Pepperdine da "napiše propovijed za pastore sa Supermanom kao njezinim podtekstom naziva ''Jesus: The Oriringal Superhero''". Paul Asay je za Washington Post napisao da "religijske teme u filmu postoje: slobodna volja. Žrtva. Bogom dana svrha. ''Čovjek od željeza'' nije samo film. To je studija [[Biblija|Biblije]] s plaštom. Poruke su toliko snažne da oni koji ga reklamiraju nimalo suptilno film usmjeravaju prema kršćanskoj publici."<ref>{{cite web |url=http://www.faithstreet.com/onfaith/2013/06/18/man-of-steel-man-of-god/ |last=Asay |first=Paul |date=2013-06-18 |title=‘Man of Steel,’ man of God? |publisher=The Washington Post |accessdate=2014-04-02}}</ref> == Teme == Mnogi kritičari istaknuli su da je film ''Čovjek od čelika'' religijska [[alegorija]], pogotovo stoga što je kompanija [[Warner Bros.]] pokrenula internetsku stranicu www.manofsteelresources.com koja, između ostalog, sadržava "pamflet na devet stranica naziva ''Jesus - Original Superhero''" (u slobodnom prijevodu: "Isus - originalni superheroj).<ref>{{cite web |url=http://www.theguardian.com/film/2013/jun/19/man-of-steel-campaign-superman-jesus |title=Man of Steel marketing campaign seeks to align Superman with Jesus |last=Child |first=Ben |publisher=The Guardian |accessdate=2014-04-02 |quote=Hollywood studio Warner Bros is targeting Christian audiences in the US with a campaign for its superhero blockbuster Man of Steel that explicitly compares Superman to Jesus. The studio has teamed up with a specialist marketing firm with the aim of encouraging pastors to utilise Zack Snyder's comic book reboot in sermons. It has set up a special website touting a nine-page pamphlet entitled Jesus – the Original Superhero.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://religion.blogs.cnn.com/2013/06/14/superman-coming-to-a-church-near-you/ |title=Superman: Flying to a church near you |date=2013-06-14 |work=[[CNN]] |publisher=CNN |accessdate=2014-04-02 |quote=Warner Bros. Studios is aggressively marketing "Man of Steel" to Christian pastors, inviting them to early screenings, creating Father’s Day discussion guides and producing special film trailers that focus on the faith-friendly angles of the movie. The movie studio even asked a theologian to provide sermon notes for pastors who want to preach about Superman on Sunday. Titled “Jesus: The Original Superhero,” the notes run nine pages. |archive-date=18. lipnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130618000433/http://religion.blogs.cnn.com/2013/06/14/superman-coming-to-a-church-near-you/ |url-status=dead }}</ref> Justin Craig usporedio je Kal-Elovu borbu s pasijom [[Isus Krist|Isusa Krista]], uz opasku da je "Kal-El više nego voljan žrtvovati samoga sebe kako bi spasio ljude na [[Zemlja|Zemlji]]. Iako u početku ne želi svijetu otkriti svoj identitet i moći, [[Superman]] u konačnici odlučuje predati se Zodu kako bi spasio čovječanstvo od uništenja".<ref>{{cite web |title='Man of Steel' filled with Jesus, Christianity references |url=http://www.foxnews.com/entertainment/2013/06/14/man-steel-filled-with-jesus-christianity-references/ |last=Craig |first=Justin |date=2013-06-14 |publisher=Fox News |accessdate=2014-04-02 |quote=The Passion of Superman. Kal-El is more than willing to sacrifice himself to save the people of Earth. Originally reluctant to reveal his identity and powers to the world, Supes decides to turn himself over to Zod to save humanity from annihilation.}}</ref> Craig je također istaknuo da postoji alegorija na [[Trojstvo|Sveto trojstvo]] unutar ''Čovjeka od čelika'': "Jor-El se vraća Kal-Elu na Zemlju kao duh, vodeći svog superherojskog sina na njegovom putovanju do spasenja. Prije nego što Jor-El uopće pošalje svog sina prema Zemlji u stilu [[Mojsije|Mojsija]], on kaže svojoj supruzi da će, poput Isusa, "on njima biti poput [[Bog]]a".<ref>{{cite web |title='Man of Steel' filled with Jesus, Christianity references |url=http://www.foxnews.com/entertainment/2013/06/14/man-steel-filled-with-jesus-christianity-references/ |last=Craig |first=Justin |date=2013-06-14 |publisher=Fox News |accessdate=2014-04-02 |quote=And finally, don’t forget the Holy Trinity. Jor-El returns to Kal-El on Earth as a ghost, guiding his budding superhero son on his journey to salvation. Before Jor-El sends his son off to Earth baby Moses-style, he tells his wife that, like Jesus, “He’ll be a god to them.” With Superman’s seemingly invincible powers, he is.}}</ref> Paul Asay iz Washington Posta napisao je da "Superman lebdi u svemiru s raširenim rukama kao da je pribijen na nevidljivi križ" - činjenica koju je i Craig također spomenuo u svojoj procjeni filma.<ref>{{cite web |title=‘Man of Steel,’ man of God? |url=http://www.faithstreet.com/onfaith/2013/06/18/man-of-steel-man-of-god/ |last=Asay |first=Paul |date=2013-06-18 |publisher=The Washington Post |accessdate=2014-04-02}}</ref><ref>{{cite web |title='Man of Steel' filled with Jesus, Christianity references |url=http://www.foxnews.com/entertainment/2013/06/14/man-steel-filled-with-jesus-christianity-references/ |last=Craig |first=Justin |date=2013-06-14 |publisher=Fox News |accessdate=2014-04-02 |quote=There is some Christ-like imagery planted throughout “Man of Steel.” One blaring symbol occurs during a climactic battle: Superman jumps from General Zod’s (Michael Shannon) ship and hovers in the sky with his arms out-stretched like the crucifix.}}</ref> Uz sve to, glavni protagonist filma ima 33 godine i traži "savjete u [[Crkva|crkvi]]".<ref>{{cite web |url=http://www.huffingtonpost.com/2013/06/19/man-of-steel-christian-groups_n_3466754.html |title='Man Of Steel' Promoted To Christian Groups: Warner Bros. Takes Superhero Flick To The Pulpit |last=Lang |first=Derrik J. |date=2013-06-19 |publisher=The Huffington Post |accessdate=2014-04-02 |quote=The tale of Superman has long been associated with religious allegories. "Man of Steel," which stars British actor Henry Cavill in the titular role, doesn't shy away from that theme, including portraying the character as 33 years old, having him seek counsel at a church in a time of crisis and forming a cross-like pose while floating in space.}}</ref> == Distribucija == [[Datoteka:Kevin Costner Césars 2013.jpg|200px|mini|[[Kevin Costner]] - glumac koji u filmu ''Čovjek od čelika'' tumači ulogu Jonathana Kenta.]] Film ''Čovjek od čelika'' svoju je svjetsku premijeru imao [[10. lipnja]] [[2013.]] godine u Lincoln centru u [[New York]]u<ref>{{cite web |title='Man of Steel' Premiere: Superman Takes Off in New York City |url=http://www.hollywoodreporter.com/gallery/man-steel-premiere-superman-takes-565807 |work=The Hollywood Reporter |accessdate=2014-05-19 |date=2013-06-11}}</ref> na koju su došli svi članovi glavne glumačke postave.<ref>{{cite web |last=McNary |first=Dave |url=http://variety.com/2013/film/news/man-of-steel-premiere-watch-the-live-stream-of-red-carpet-1200494957/ |title=Man of Steel Live Stream: Watch the Red Carpet Premiere |work=Variety |date=2013-06-10 |accessdate=2013-06-15 |archive-date=24. studenoga 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131124033143/http://variety.com/2013/film/news/man-of-steel-premiere-watch-the-live-stream-of-red-carpet-1200494957/ |url-status=dead }}</ref> [[11. lipnja|Dan kasnije]] film je krenuo u službenu kino distribuciju u 2D, 3D i [[IMAX]] formatima.<ref>{{cite press release |url=http://www.marketwatch.com/story/man-of-steel-to-soar-into-theaters-next-summer-in-3d-2012-11-07 |title="Man of Steel" to Soar into Theaters Next Summer in 3D |publisher=Marketwatch.com |date=2012-11-07 |accessdate=2013-06-03}}</ref><ref>{{cite news |title=Third Batman, New Superman Part of IMAX Deal |publisher=Superhero Hype! |date=2010-04-28 |url=http://www.superherohype.com/news/articles/100703-third-batman-new-superman-part-of-new-imax-deal |accessdate=2010-12-02}}</ref> === Kritike === Film ''Čovjek od čelika'' dobio je dijelom pomiješane, a dijelom pozitivne kritike filmske struke. Na popularnoj [[internet]]skoj stranici [[Rotten Tomatoes]] film ima 56% pozitivnih ocjena temeljenih na 288 zaprimljenih kritika uz prosječnu ocjenu 6.2/10 i ukupni komentar: "Film ''Čovjek od čelika'' donosi nam uzbudljivu akciju i spektakl koji nadilaze smjer generičkog blockbustera". Na drugoj internetskoj stranici koja se bavi prikupljanjem filmske kritike, ''Metacritic'' film ima prosječnu ocjenu 55/100 temeljenu na 47 zaprimljenih kritika.<ref name="mc">{{cite web |title=Man of Steel |url=http://www.metacritic.com/movie/man-of-steel |publisher=Metacritic |accessdate=2013-06-16}}</ref> Ankete provedene u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] pokazuju da je publika filmu dala prosječnu ocjenu "-A" (na ljestvici od "A+ do F") od kojih su oni mlađi od 18 godina i stariji od 50 godina dali prosječnu ocjenu "A".<ref>{{cite web |first=Nikki |last=Finke |title=‘Man Of Steel’ Soars To $200.3M Worldwide In First 4 Days As #1: Record June Domestic Opening Of $128.7M, International $71.6M |url=http://www.deadline.com/2013/06/man-of-steel-beginning-worldwide-release-record-opening-day-in-the-philippines/ |publisher=Deadline.com |date=2013-06-17 |accessdate=2013-06-17}}</ref> Richard Roeper iz ''Chicago Sun-Timesa'' napisao je da ''Čovjek od čelika'' ne pronalazi originalno tlo kada su u pitanju filmovi o [[Superman]]u, već da smo "umjesto toga bačeni natrag u većinom mlak film s nerazvijenim likovima i super-nabijenim scenama bitaka koje traju predugo i ne nude nam ništa novo u smislu kreativnosti specijalnih efekata".<ref>{{cite news |url=http://www.suntimes.com/entertainment/movies/20677169-421/man-of-steel-beset-by-kryptonite.html |title=‘Man of Steel’ beset by Kryptonite |first=Richard |last=Roeper |newspaper=Chicago Sun-Times |date=2013-06-11 |accessdate=2013-06-16}}</ref> Ty Burr iz ''The Boston Globea'' napisao je: "Ono što nedostaje ovoj sagi o Supermanu je osjećaj lakoće, zabave".<ref>{{cite news |url=http://www.bostonglobe.com/arts/movies/2013/06/12/saving-world-serious-business-man-steel/7x6ZdGSAQPa6XZJ8XhvHiL/story.html |title=Saving the world is serious business in ‘Man of Steel’ |first=Ty |last=Burr |newspaper=Boston Globe |date=2013-06-12 |accessdate=2013-06-16}}</ref> Ann Hornaday iz ''The Washington Posta'' napisala je da je s "[[Hans Zimmer]]ovom nadutom, preproduciranom glazbom" film "nevjerojatno neugodno iskustvo za gledatelja".<ref>{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/goingoutguide/movies/man-of-steel-henry-cavill-stars-as-superman-in-this-bombastic-reboot/2013/06/12/6d77d5d0-d36c-11e2-a73e-826d299ff459_story.html |title=‘Man of Steel’: Henry Cavill stars as Superman in this bombastic reboot |first=Ann |last=Hornaday |newspaper=The Washington Post |date=2013-06-12 |accessdate=2013-06-16}}</ref> Lisa Kennedy je za ''The Denver Post'' napisala da glavni problem s ''Čovjekom od čelika'' leži u "ritmu i ravnoteži priče i režije".<ref>{{cite news |first=Lisa |last=Kennedy |url=http://www.denverpost.com/movies/ci_23446778/movie-review-s-does-not-stand-soar-man |title=Movie review: The "S" does not stand for soar in "Man of Steel" |newspaper=The Denver Post |date=2013-06-14 |accessdate=2013-06-16}}</ref> Jim Vejvoda iz ''IGN-a'' dao je filmu ''Čovjek od čelika'' devet od deset zvjezdica i nahvalio akcijske sekvence te glumačke izvedbe [[Kevin Costner|Kevina Costnera]], [[Russell Crowe|Russella Crowea]] i [[Michael Shannon|Michaela Shannona]].<ref>{{cite web |last=Vejvoda |first=Jim |title=Superman's Reborn in Grand Fashion |url=http://ign.com/articles/2013/06/11/man-of-steel-review |publisher=IGN |accessdate=2013-06-11}}</ref> Todd McCarthy iz ''The Hollywood Reportera'' napisao je da je ponovno pokretanje franšize bilo nepotrebno, ali da je film dovoljno samopouzdan te da je Synderova pažnja dovoljno detaljna da publika može filmu progledati kroz prste.<ref>{{cite web |last=McCarthy |first=Todd |title=Man of Steel: Film Review |url=http://www.hollywoodreporter.com/movie/man-steel/review/565025 |work=The Hollywood Reporter |accessdate=2013-06-10}}</ref> Novinar J.C. Macek III. iz ''PopMattersa'' napisao je: "Put ovog filma s greškom nije baš onakav kakav smo očekivali i mnogi obožavatelji će ga zbog toga voljeti, ali će mnogi biti razočarani zbog različitosti koje ima od stripa. S druge strane, imajući na umu Lois Laneino znanje o dvojnoj prirodi Clarka i Supermana heroj kojeg vidimo u posljednjim trenucima filma ''Čovjeka od čelika'' upravo je onakav kakvim su ga Jerry Siegel i Joe Shuster kreirali... Uz još malo više nesavršenosti".<ref name="PM">{{cite web |work=PopMatters |title=Reboot to the Head: A Comicbook-based Analysis of Zack Snyder's Man of Steel |first=J.C. |last=Maçek III |date=2013-07-10 |accessdate=2013-07-11 |url=http://www.popmatters.com/pm/feature/173387-reboot-to-the-head-a-comicbook-based-analysis-of-snyders-man-of-stee/}}</ref> Steve Persall iz ''Tampa Bay Timesa'' istaknuo je da je "''Čovjek od čelika'' puno više od filmskog eskapizma; to je umjetnički uvod u film o superjunaku kojeg smo mislili da poznajemo".<ref>{{cite news |first=Steve |last=Persall |url=http://www.tampabay.com/things-to-do/movies/review-man-of-steel-revitalizes-the-superman-legend/2126392 |title=Review: 'Man of Steel' revitalizes the Superman legend |newspaper=Tampa Bay Times |date=2013-06-12 |accessdate=2013-06-16}}</ref> Richard Corliss iz magazina ''Time'' napisao je: "Film pronalazi istinske, uzvišene temelje i to ne u trenucima kada prikazuje Kal-Elove nevjerojatne supermoći, već kada dramatizira Clark Kentovu ljudskost. Supermoćni dio ''Čovjeka od čelika'' je samo OK, ali dio kada je on običan čovjek je super."<ref>{{cite web |last=Corliss |first=Richard |url=http://entertainment.time.com/2013/06/12/man-of-steel-super-man-or-human-god/?iid=ent-main-lead |title='Man of Steel': Super Man ... or Human God? |work=Time |date=2013-06-12 |accessdate=2013-06-16 |archive-date=13. lipnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130613160959/http://entertainment.time.com/2013/06/12/man-of-steel-super-man-or-human-god/?iid=ent-main-lead |url-status=dead }}</ref> U kritici na internetskoj stranici [[Roger Ebert|Rogera Eberta]] Matt Zoller Seitz dao je filmu tri od četiri zvjezdice nazvavši ga "zadivljujućim filmom" i hvaleći konflikt između Clarka i Zoda. Međutim, kritizirao je Clarkovu vezu s Lois zbog nedostatka kemije među glumcima.<ref>Matt Zoller Seitz (14. lipnja 2013.) [http://www.rogerebert.com/reviews/man-of-steel-2013 "Man of Steel"] RogerEbert.com. Ebert Digital LLC.</ref> Urednik internetske stranice Rotten Tomatoes Grae Drake je za ''Fox Business Channel'' izrazio svoje negodovanje negativnim kritikama uz opasku: "Koliko god volim i cijenim naše kritičare na Rotten Tomatoesu, moram reći da sam šokiran. Gledajte, film je daleko od savršenstva, ali... Ne mogu ga baš tako kuditi. Bio je to ipak dobar film, momci."<ref>http://comicbook.com/blog/2013/06/14/man-of-steel-rotten-tomatoes-editor-shocked-at-low-critic-rating/.</ref> === Zarada u kinima === Film ''Čovjek od čelika'' u konačnici je u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] utržio 291 045 518 [[Američki dolar|dolara]] dok je u ostalim zemljama zaradio dodatnih 367 954 000 dolara čime njegova ukupna zarada iznosi 667 999 518 dolara,<ref name="The Numbers">{{cite web |url=http://www.the-numbers.com/movie/Man-of-Steel#tab=summary |title=Man of Steel (2013) |publisher=The Numbers |accessdate=2014-03-07 |archive-date=6. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141106024929/http://www.the-numbers.com/movie/Man-of-Steel#tab=summary |url-status=dead }}</ref> a čime je taj film postao najgledaniji u kompletnoj filmskoj franšizi o [[Superman]]u te drugi najgledaniji film svih vremena u [[SAD|SAD-u]] kada su u pitanju filmovi s ponovnim pokretanjem franšize (tzv. ''reboot'') nakon [[Čudesni Spider-Man|Čudesnog Spider-Mana]]. U svom prvom vikendu prikazivanja film ''Čovjek od čelika'' zaradio je 116 600 000 dolara od kojih je 17 i pol milijuna otpalo samo na IMAX kina.<ref name="bxff-opng">{{cite news |url=http://www.boxoffice.com/latest-news/2013-06-13-overseas-man-of-steel-breaks-opening-day-records-in-the-philippines |title=UPDATED GLOBAL: 'Man Of Steel' Breaks $200M In Opening Weekend |date=2013-06-16 |accessdate=2013-06-17 |archive-date=19. lipnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130619030038/http://www.boxoffice.com/latest-news/2013-06-13-overseas-man-of-steel-breaks-opening-day-records-in-the-philippines |url-status=dead }}</ref> ==== Sjeverna Amerika ==== [[Datoteka:Laurence Fishburne 2009 - cropped.jpg|200px|mini|[[Laurence Fishburne]] - glumac koji u filmu ''Čovjek od čelika'' tumači ulogu Perryja Whitea.]] Film ''Čovjek od čelika'' zaradio je 12 milijuna dolara tijekom pretpremijernih projekcija uz dodatnih 9 milijuna dolara od ponoćnih pretpremijera.<ref name="boxoffice1">{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/news/?id=3692&p=.htm |title=Forecast: 'Man of Steel' Sets Sights on June Record |publisher=Box Office Mojo |accessdate=2013-06-17}}</ref> To ga je postavilo na treće mjesto najgledanijih filmova s pretpremijernim projekcijama kompanije [[Warner Bros.]] te na prvo mjesto te iste liste kada se izbace filmski nastavci.<ref>{{cite web |url=http://www.forbes.com/sites/scottmendelson/2013/06/14/thursday-box-office-man-of-steel-grosses-21-million/ |title=Thursday Box Office: 'Man Of Steel' Grosses Super $21 Million |work=Forbes |date=2013-06-15 |accessdate=2013-06-15}}</ref> Film je zaradio 44 milijuna dolara u petak (uključujući ponoćne pretpremijere) te 56,1 milijun dolara ako se uključe projekcije od četvrtka. Zarada od prvog dana prikazivanja bila je druga najveća za film koji nije nastavak te dvadeseta sveukupno.<ref name="mojo"/> Zaradom od 116,6 milijuna dolara prvog vikenda prikazivanja film je postao treći najgledaniji 2013. godine, iza [[Iron Man 3|Iron Mana 3]] (174,1 milijun dolara) i [[Igre gladi: Plamen (2013.)|Igre gladi: Plamen]] (158,1 milijun) te treći najgledaniji među filmovima koji nisu nastavci, iza [[Marvel Comics|Marvelovih]] [[Osvetnici (2012.)|Osvetnika]] (207,4 milijuna) i [[Igre gladi (2012.)|Igara gladi]] (152,5 milijuna). Film ''Čovjek od čelika'' također je srušio rekord [[Priča o igračkama 3|Priče o igračkama 3]] (110,3 milijuna) kao najgledaniji film u prvom vikendu prikazivanja u mjesecu [[lipanj|lipnju]].<ref>{{cite web |url=http://boxofficemojo.com/news/?id=3693&p=.htm |title=Weekend Report: 'Man of Steel' Soars, Scores New June Record |work=Box Office Mojo |date=2013-06-16 |accessdate=2013-06-17}}</ref> Međutim, do drugog vikenda zarada filma ''Čovjek od čelika'' pala je za skoro 65% (odnosno 68% ako uključimo pretpremijerne projekcije od četvrtka) čime je pao na treće mjesto gledanosti - iza filmova [[Čudovišta sa sveučilišta]] i [[Svjetski rat Z (2013.)|Svjetski rat Z]]. [[Internet]] stranica ''Box Office Mojo'' napisala je da se radi o "abnormalno velikom padu" vrlo bliskom padu kojeg je imao film [[Green Lantern (2011.)|Green Lantern]].<ref>[http://www.boxofficemojo.com/news/?id=3695&p=s.htm Weekend Report: 'Monsters' and Zombies Both Win On Busy Weekend] Box Office Mojo. Pristupljeno 1. srpnja 2013.</ref> ==== Ostatak svijeta ==== U svom prvom vikendu prikazivanja u 24 zemlje film ''Čovjek od čelika'' zaradio je 73,3 milijuna dolara od čega 4,2 milijuna dolara otpada na IMAX kina čime je postavljen rekord u najboljim kino otvaranjima za IMAX film u mjesecu lipnju.<ref name="bxff-opng" /> Film je ostvario rekord na [[Filipini]]ma sa zaradom od 1,66 milijuna dolara prvog dana prikazivanja.<ref>{{cite web |url=http://www.boxoffice.com/latest-news/2013-06-13-overseas-man-of-steel-breaks-opening-day-records-in-the-philippines |title=UPDATED GLOBAL: 'Man Of Steel' Breaks $200M In Opening Weekend |publisher=boxoffice.com |date=2013-06-13 |accessdate=2013-06-17 |archive-date=19. lipnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130619030038/http://www.boxoffice.com/latest-news/2013-06-13-overseas-man-of-steel-breaks-opening-day-records-in-the-philippines |url-status=dead }}</ref> U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Irska|Irskoj]] i [[Malta|Malti]] film ''Čovjek od čelika'' zaradio je 5,6 milijuna dolara prvog dana prikazivanja, a 11,2 milijuna (odnosno sveukupno 17,47 milijuna) u prvom vikendu.<ref>{{cite news |url=http://www.deadline.com/2013/06/man-of-steel-beginning-worldwide-release-record-opening-day-in-the-philippines/ |title=‘Man Of Steel’ Soars To $200.3M Worldwide In First 4 Days As #1: Record June Domestic Opening Of $128.7M, International $71.6M |date=2013-06-16 |first=Nikki |last=Finke |accessdate=2013-06-17}}</ref><ref>{{cite web |last=Reynolds |first=Simon |url=http://www.digitalspy.co.uk/movies/news/a491344/man-of-steel-has-second-biggest-opening-of-2013-uk-box-office-top-10.html |title=Man of Steel has second-biggest opening of 2013 - UK box office top 10 |work=Digital Spy |date=2013-06-19 |accessdate=2013-06-21 |archive-date=24. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924115929/http://www.digitalspy.co.uk/movies/news/a491344/man-of-steel-has-second-biggest-opening-of-2013-uk-box-office-top-10.html |url-status=dead }}</ref> Najbolje kino otvaranje van SAD-a ostvareno je u [[Kina|Kini]] s 25,9 milijuna dolara zarade u četiri dana (od četvrtka do nedjelje).<ref>{{cite web |url=http://www.boxoffice.com/china/2013-06-25-china-man-of-steel-leads-the-week-with-25m-premiere |title=CHINA: 'Man Of Steel' Leads The Week With $25M Premiere |publisher=Boxoffice.com |date=2013-06-25 |accessdate=2013-07-21 |archive-date=7. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140407092006/http://www.boxoffice.com/china/2013-06-25-china-man-of-steel-leads-the-week-with-25m-premiere |url-status=dead }}</ref> U konačnici tri zemlje u kojima je film najviše zaradio poslije Sjeverne Amjerike su Kina (63,4 milijuna), Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska i Malta (46,2 milijuna) te [[Australija]] (22,3 milijuna).<ref>{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?page=intl&id=superman2012.htm |title=Čovjek od čelika (2013.) - International Box Office Results |accessdate=2014-04-05 |publisher=Box Office Mojo}}</ref> === Izdanja za kućno kino === Film ''Čovjek od čelika'' izdan je na dvostrukom [[DVD]] izdanju i [[Blu-ray]]u te u Blu-ray 3D ''combo'' pakiranju (pakiranje koje sadržava i DVD i Blu-ray izdanje) dana [[12. studenog]] [[2013.]]<ref>{{cite web |url=http://www.blu-ray.com/movies/Man-of-Steel-Blu-ray/51265/ |title=Man of Steel Blu-ray |publisher=Blu-ray.com |accessdate=2013-07-17}}</ref> i [[2. prosinca]] 2013. godine u Ujedinjenom Kraljevstvu.<ref>{{cite web |url=http://www.releasedateusa.com/2013/03/man-of-steel-dvdblu-ray-release-date.html |title=Man of Steel DVD & Blu-ray release date |publisher=ReleasedateUSA.com |accessdate=2013-09-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130920151332/http://www.releasedateusa.com/2013/03/man-of-steel-dvdblu-ray-release-date.html |archivedate=20. rujna 2013.}}</ref> Do [[Ožujak|ožujka]] [[2014.]] godine, prodano je 2,172,162 DVD izdanja filma te 2,930,279 Blu-ray izdanja filma ''Čovjeka od čelika'' čime zarada iznosi 38 344 613 dolara od DVD-a i 59 721 431 dolara od Blu-raya odnosno u konačnici 98 066 044 dolara.<ref>[http://www.the-numbers.com/movie/Man-of-Steel#tab=video-sales Man of Steel - Box Office Data, DVD and Blu-ray Sales, Movie News, Cast and Crew Information] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141106024929/http://www.the-numbers.com/movie/Man-of-Steel#tab=video-sales |date=6. studenoga 2014. }}. The Numbers. Pristupljeno 5. lipnja 2014.</ref> == Nastavak == {{Glavni|Batman v Superman: Zora pravednika}} U [[Lipanj|lipnju]] [[2013.]] godine najavljeno je da će se redatelj [[Zack Snyder]] i scenarist [[David S. Goyer]] vratiti za potrebe filmskog nastavka ''Čovjeka od čelika'' kojeg će distribuirati kompanija [[Warner Bros.]] Goyer je prethodno već potpisao ugovor za tri filma koja uključuju ''Čovjeka od čelika'', [[Batman v Superman: Zora pravednika|njegov nastavak]] te film [[Liga pravde]] u kojem će jedan od likova biti [[Superman]]. Mjesec dana kasnije, tijekom ''Comic-Cona'' u [[San Diego|San Diegu]] Snyder je potvrdio da će se u nastavku ''Čovjeka od čelika'' po prvi puta u istom filmu pojaviti Superman i [[Batman]]. [[Henry Cavill|Cavill]], [[Amy Adams|Adams]], [[Diane Lane|Lane]] i [[Laurence Fishburne|Fishburne]] će reprizirati svoje uloge.<ref name="hrsupbat">{{cite web |last=Kit |first=Borys |url=http://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/superman-batman-film-set-comic-589521 |title=Superman and Batman Film Set for Comic-Con Reveal |work=The Hollywood Reporter |date=2013-07-20 |accessdate=2013-07-21}}</ref><ref>{{cite web |last=Sperling |first=Nicole |url=http://herocomplex.latimes.com/movies/comic-con-2013-superman-batman-movie-will-follow-man-of-steel/ |title=Comic-Con 2013: 'Superman & Batman' movie will follow 'Man of Steel' |work=Los Angeles Times |date=2013-07-20 |accessdate=2013-07-21}}</ref> Snyder je također izjavio da će taj nastavak svoju inspiraciju crpiti iz stripa ''The Dark Knight Returns''.<ref>{{cite web |last=Anders |first=Charlie Jane |url=http://io9.com/theyre-doing-a-superman-batman-movie-but-thats-not-851711013 |title=They're doing a Superman/Batman movie... but that's not the big news |work=io9 |date=2013-07-20 |accessdate=2013-07-22 |archive-date=22. srpnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130722040226/http://io9.com/theyre-doing-a-superman-batman-movie-but-thats-not-851711013 |url-status=dead }}</ref> U [[kolovoz]]u 2013. godine objavljeno je da će Batmana u novom nastavku glumiti [[Ben Affleck]],<ref>{{cite news |last=Schillaci |first=Sophie |title=Ben Affleck Is Batman for 'Man of Steel' Sequel |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/ben-affleck-is-batman-man-612907 |accessdate=2013-08-23 |newspaper=The Hollywood Reporter |date=2013-08-22}}</ref> a u [[prosinac|prosincu]] iste godine potvrđeno je da će lik Wonder Woman tumačiti glumica [[Gal Gadot]].<ref>{{cite web |url=http://variety.com/2013/film/news/gal-gadot-wonder-woman-batman-vs-superman-1200918310/ |title=Gal Gadot to Play Wonder Woman in 'Batman vs. Superman' |work=Variety |date=2013-12-04 |accessdate=2013-12-04}}</ref> Kasnije istog mjeseca scenarist filma [[Argo (2012.)|Argo]], [[Chris Terrio]], unajmljen je da prepravi Goyerov scenarij zbog njegove obveze na drugim projektima.<ref>{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/batman-superman-chris-terrio-write-666735 |title=Batman-Superman Film Enlists 'Argo' Writer (Exclusive) |work=The Hollywood Reporter |date=2013-12-18 |accessdate=2013-12-18}}</ref> U [[siječanj|siječnju]] [[2014.]] godine najavljeno je da se datum početka kino distribucije filma pomiče sa [[17. srpnja]] [[2015.]] godine na [[6. svibnja]] [[2016.]] godine,<ref>{{cite web |url=http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=113669 |title=Warner Bros. Pictures Pushes Batman vs. Superman Back to 2016 |work=ComingSoon.net |date=2014-01-17 |access-date=15. studenoga 2014. |archive-date=1. veljače 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140201094626/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=113669 |url-status=dead }}</ref> a u [[svibanj|svibnju]] 2014. godine otkriven je i službeni naslov filma - ''Batman v Superman: Zora pravednika''.<ref>{{cite web |last=Siegel |first=Tatiana |last2=Kit |first2=Borys |title=Warner Bros. Unveils Title of New Batman-Superman Film |url=http://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/warner-bros-unveils-title-new-706231 |accessdate=2014-05-22 |newspaper=The Hollywood Reporter |date=2014-05-21}}</ref> Kasnije je datum početka kino distribucije ponovno pomaknut za [[25. ožujka]] 2016. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.newsarama.com/21812-batman-v-superman-dawn-of-justice-moves-release-date-up-dc-wb-claim-5-years-of-dates.html |title=BATMAN V. SUPERMAN: DAWN OF JUSTICE Moves Release Date Up; DC/WB Claims 5 Years of Dates |work=Newsarama.com |date=2014-08-08 |access-date=15. studenoga 2014. |archive-date=9. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150709203113/http://www.newsarama.com/21812-batman-v-superman-dawn-of-justice-moves-release-date-up-dc-wb-claim-5-years-of-dates.html |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * Marrapodi, Eric. "[http://religion.blogs.cnn.com/2013/06/14/superman-coming-to-a-church-near-you/?hpt=hp_t1 Superman: Flying to a church near you] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180810055659/http://religion.blogs.cnn.com/2013/06/14/superman-coming-to-a-church-near-you/?hpt=hp_t1 |date=10. kolovoza 2018. }}". [[CNN]]. 14. lipnja 2013. == Vanjske poveznice == * {{imdb naslov|id=0770828|naslov=Čovjek od čelika}} * {{rotten-tomatoes|superman-man-of-steel|Čovjek od čelika}} * {{Mojo title|0770828|Čovjek od čelika}} [[Kategorija:Američki filmovi 2010-ih]] [[Kategorija:Akcijski filmovi]] 92rab8adf5yddtw31iphcsqehtw1uew 0 524530 7565602 6948346 2026-07-28T15:25:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565602 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infobox knjiga | naziv = Čarobna gora | naziv_izvornika = Der Zauberberg | prijevod = | slika = [[Slika:Der Zauberberg (1924) Foto H.-P.Haack.jpg|240px]] | opis_slike = Prvo njemačko izdanje romana | autor = [[Thomas Mann]] | ilustrator = | dizajn_korica = | država = | jezik = [[njemački jezik]] | žanr = [[bildungsroman]] | vrsta_djela = | izdavač = | datum_izdanja = 1924. | vrsta_korica = | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = | mjesto_radnje = | glavni_lik = Hans Castorp | vrhunac = | teme = | isbn = }} '''''Čarobna gora''''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Der Zauberberg'')<ref>[http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?sqlid=99&H=&E=&lok=&zbi=&sqlx=4352 Čarobna gora / Thomas Mann] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210709190404/http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?sqlid=99&H=&E=&lok=&zbi=&sqlx=4352 |date=9. srpnja 2021. }} (s njemačkoga preveo [[Zlatko Crnković (prevoditelj)|Zlatko Crnković]]), Zagreb: Školska knjiga, 1994. ISBN 953-0-60623-0, pristupljeno 7. srpnja 2021.</ref> je [[roman]] njemačkog pisca [[Thomas Mann|Thomasa Manna]] započet 1913., a završen 1924. i iste godine ga je objavila izdavačka kuća S. Fischer Verlag. Thomas Mann koristi tradicionalni oblik [[bildungsroman]]a. Tijekom pisanja romana svjetonazori u svijetu su se znatno izmijenili; posebice poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], koji su pozivali na razmišljanje. Roman se razvija u nemilosrdan obračun sa stavovima koji će dovesti do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} [[Datoteka:Luftbild Davos.jpg|mini|desno|305px|Radnja romana odigrava se u brdima nedaleko Davosa.]] Roman govori o mladom Nijemcu, Hansu Castorpu, koji dolazi u luksuzni sanatorij u Berghofu u [[Davos]]u da bi posjetio svog bolesnog rođaka. Kako se kasnije pokazuje, taj posjet će biti dugotrajan jer liječnik ustanovljuje da je i Hans Castorp bolestan. On ostaje u sanatoriju sedam godina. Na visoravni Hans dobiva jedan sasvim drugi pogled na život koji se odvija "tamo dolje" i počinje cijeniti vrijeme na jedan sasvim drugi način. Naučio je dosta od [[slobodni zidar|slobodnog zidara]] i pisca Settembrinia i zaljubljuje se u Claudiju Chauchat. == Vidi još == * [[Dodatak:Le Mondeovih 100 knjiga stoljeća|Le Mondeovih 100 knjiga stoljeća]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.lektire.hr/carobna-gora/ Lektire.hr – Thomas Mann: "Čarobna gora"] [[Kategorija:Njemačka književnost]] hdtv8k6vge2jpgh1f3ivao9c57exr9f 0 524687 7565499 6183431 2026-07-28T13:26:54Z Argo Navis 852 7565499 wikitext text/x-wiki {{mz}} '''Zemljopis''' * [[Thompson River]], rijeka u [[Kanada|Kanadi]], najduža pritoka [[Fraser]]a * [[Thompson River (Montana)]], rijeka u [[Montana|Montani]], pritoka [[Clark Fork]]a * [[Thompson, otok (Čile)]], otok u Čileu * [[Thompson, otok (južni Atlantik)]] * [[Thompson Island (Massachusetts)]], otok u [[Boston Harbor]]u * [[Thompson (župa)]], župa u Norfolku, Engleska * [[Thompson, Manitoba]], grad u Manitobi * [[Thompson Plateau]], visoravan u Britanskoj Koluimbiji * [[Thompson Sound]], moreuz u Britanskoj Kolumbiji * [[Thompson, Kalifornija]] * [[Thompson, Connecticut]] * [[Thompson, Iowa]] * [[Thompson, Nebraska]] * [[Thompson, New York]] * [[Thompson, Sjeverna Karolina (okrug Alamance)]] * [[Thompson, Sjeverna Karolina (okrug Robeson)]] * [[Thompson, North Dakota]] * [[Thompson, Pennsylvania]] * [[Thompson, Wisconsin]] '''Etnologija''' * [[Thompson River Indijanci]], indijansko pleme, poznato i kao [[Ntlakyapamuk]] '''Osobe''' * [[Marko Perković]] ''Thompson'', hrvatski pjevač * [[John Taliaferro Thompson]], američki vojni časnik, izumitelj strojnice Thompson. '''Jezici''' * Thompson jezik, jezik Thompson Indijanaca '''Ostalo''' * [[Thompson (TV serija)]], * [[Thompson (strojnica)]], američka strojnica poznata kao Tommy Gun {{razdvojba}} 3o7p3xgwvm1gr9te1lnp363koglh7xg 0 524733 7565811 7387753 2026-07-29T02:23:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565811 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv=6. dalmatinska <br><small> udarna brigada NOVJ-a |slika=[[slika:Štab 6. dalmatinske brigade septembra 1944.jpg|300px]] |opis slike=Štab VI. dalmatinske brigade, rujan 1944. |osnovana datum=[[31. kolovoza]] [[1943.]] |ukinuta datum=kraj rata |period= |država=[[Datoteka:Flag_of_Yugoslavia_(1943–1946).svg|25px]] [[Demokratska Federativna Jugoslavija| DF Jugoslavija]]<br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|25px]] [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|FD Hrvatska]] |odanost=[[Saveznici]] |grana=[[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]]<br>[[Glavni štab Hrvatske]]<br>[[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|8. dalmatinski korpus]] |vrsta=[[pješaštvo]] |veličina=[[brigada]] |zapovjedna struktura=[[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|19. dalmatinska divizija]] |vojarna oznaka= |sjedište= |geslo=''[[Smrt fašizmu – sloboda narodu!]]'' |boje= |bitke=[[Dalmacija u Narodnooslobodilačkoj borbi|Operacije oslobođenja Dalmacije<small> (1944)</small>]]<br />[[Kninska operacija|Kninska operacija <small>(1944)</small>]]<br />[[Mostarska operacija 1945.|Mostarska operacija <small>(1945)</small>]]<br />[[Završne operacije u Jugoslaviji 1945.|Ličko-primorska operacija <small>(1945)</small>]]<br />[[Riječka operacija|Riječka operacija <small>(1945)</small>]]<br />[[Tršćanska kriza|Tršćanska operacija <small>(1945)</small>]] |odlikovanja=[[Orden narodnog oslobođenja]]<br>[[Orden bratstva i jedinstva]] |raspuštena= |istaknuti zapovjednici=[[Danilo Damjanović]]<br>[[Ante Gvardiol]] |ratovi=[[Drugi svjetski rat]] |nadimak=''Bukovička''<br />''Zadarska'' }} '''Šesta dalmatinska brigada NOVJ-a''' (poznata i kao '''Bukovička brigada,''' a kasnije u ratu '''Zadarska''' i '''Druga brigada Devetnaeste divizije''') formirana je [[31. kolovoza]] [[1943.]] u dalmatinskoj regiji Bukovici od Prve grupe sjevernodalmatinskih odreda. Njezino formiranje službeno je potvrđeno naredbom [[Glavni štab NOV i PO Hrvatske|Glavnog štaba NOV i PO Hrvatske]] [[6. listopada]] 1943., tijekom njezinog boravka u mjestu [[Ervenik]]u kod [[Kistanje|Kistanja]]. Tom prilikom bio je imenovan i novi štab brigade. U to vrijeme imala je 1256 boraca. Oko dvije trećine boraca činili su [[Hrvati]], a [[Srbi|Srba]] je bilo oko jedne trećine. Jezgra 6. brigade bili su borci partizanskih odreda Plavi Jadran osnovanog u Ražancu čiji je zapovjednik Danilo Damjanović postao zapovjednik 6. brigade . Ova brigada bila je primjer primjene doktrine [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] o [[Bratstvo i jedinstvo|bratstvu i jedinstvu]]. Svi borci su po prijemu u brigadu pohađali osmodnevni tečaj. Plan političke nastave za ovih osam dana sastojao se u tome da se sa starješinama i s borcima odvojeno prorade tri političke teme: # Bratstvo i jedinstvo naroda Jugoslavije; # Propast Jugoslavije, oružani ustanak i cilj narodnooslobodilačke borbe; # Organi narodnooslobodilačkog pokreta. U svim postrojbama NOVJ-a disciplinskim mjerama bilo je nametnuto, a na političkim satima nastave propagirano i obrazlagano strogo poštovanje nacionalne ravnopravnosti i politička korektnost prema nacionalnom podrijetlu, običajima i opredjeljenju. Ovo se naročito strogo primjenjivalo na odnos prema civilima. Od formiranja [[Devetnaesta sjevernodalmatinska divizija NOVJ-a|19. divizije NOVJ-a]] pa do kraja rata Šesta dalmatinska brigada borila se u njezinom sastavu. Otuda je alternativni službeni naziv bio '''Druga brigada Devetnaeste divizije NOVJ-a''' Tijekom rujna 1943. sudjelovala je u [[Operacija Osovina|razoružavanju talijanskih trupa u sjevernoj Dalmaciji]] i borbama protiv njemačke [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]]. U sastavu svoje divizije ulagala je velike napore da održi slobodni teritorij i važne puteve za snabdijevanje u sjevernoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], odolijevajući znatnoj koncentraciji osovinskih trupa i čestim ofenzivnim pokušajima. U prosincu 1943. Šesta dalmatinska brigada nalazila se u obrani slobodnog teritorija u oblasti Bosanskog Grahova od njemačke [[Operacija Ziethen|operacije Ziethen]] a u veljači 1944. s ostalim postrojbama svoje divizije predstavljala je metu [[Operacija Emil|operacije „Emil“]] u oblasti [[Velebit]]a. [[Datoteka:Zadarski_partizanski_odred_u_Zadru.jpg|središte|mini|314x314px|[[Zadarski partizanski odred|Zadarski odred]], 6. brigade u Zadru 1944.]] Tijekom rujna i listopada 1944. sudjelovala je u ofenzivnim operacijama svoje divizije i u [[Bitka za Benkovac 1944.|oslobađanju Benkovca]]. 31. listopada [[Zadarski partizanski odred|Zadarski odred]], 6. brigade ulazi u Zadar. Reorganizacijom 8. korpusa i postupnim ukidanjem samostalnih partiznaskih odreda, tj. njihovom reorganizacijom u postojeće brigade, Zadarski odred jačine dvije bojne ulazi u sastav 6. brigade, te se ona od tada naziva i Zadarska brigada. Nakon toga, napadala je na utvrđene njemačke položaje Kom i Prevjes i sudjelovala u likvidaciji pokušaja prodora Nijemaca iz opkoljenog Knina tijekom [[Kninska operacija|Kninske operacije]]. Tijekom [[Završne operacije u Jugoslaviji 1945.|Ličko-primorske]] i [[Tršćanska kriza|Tršćanske operacije]] protiv [[15. brdski armijski korpus (Njemačka)|15.]] i [[97. armijski korpus (Njemačka)|97. njemačkog korpusa]] [[Devetnaesta sjevernodalmatinska divizija NOVJ-a|19. divizija]] predstavljala je središnju napadnu kolonu, prisiljena da frontalnim napadima lomi otpor utvrđenih neprijateljskih formacija. Tijekom ovih borbi Šesta dalmatinska brigada sudjelovala je u oslobađanju [[Udbina|Udbine]], [[Senj]]a, [[Crikvenica|Crikvenice]], [[Kraljevica|Kraljevice]] i [[Sušak]]a. Istakla se u borbi za Zlobin. Posljednja ratna operacija Šeste dalmatinske brigade bila je sudjelovanje u opkoljavanju i uništenju 97. njemačkog korpusa kod Ilirske Bistrice. U završnim operacijama poginuo je između ostalih boraca i zapovjednik brigade Dušan Bursać. Za posebne zasluge GŠ Hrvatske proglasio je 6. brigadu "Udarnom" 16. lipnja 1944.<ref>{{Citiranje weba|title=znaci.net|url=http://www.znaci.net/00001/105_7.pdf|access-date=2025-12-08|website=www.znaci.net|language=de|archive-date=4. srpnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240704001157/http://www.znaci.net/00001/105_7.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Biblioteka Znaci|first=6. dalmatinska udarna brigada|title=6. dalmatinska udarna brigada|url=https://znaci.org/odrednica.php?slug=6-dalmatinska-udarna-brigada|url-status=live|access-date=08-12-2025}}</ref> Kroz brigadu je prošlo oko 3.500 boraca. Odlikovana je [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] sa zlatnom zvijezdom i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]] sa zlatnim vijencem. == Literatura == * [https://www.znaci.org/00001/105.htm Danilo Damjanović: Šesta dalmatinska brigada] - Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1969. * [[Vojna enciklopedija]], Beograd 1975. godina == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]] [[Kategorija:Brigade NOVJ-a]] [[Kategorija:Povijest Dalmacije]] 33veifdz73x5z9g9tuaieckthhhcuml 0 526714 7565722 6424043 2026-07-28T19:00:14Z Pojmoslovac 51927 s 7565722 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanost | ime = Molekulska fizika | slika = | veličina = | opis slike = | znanstvena_grana = | znanstveno_polje = '''[[Fizika]]''' | znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]''' | dodatak = | portal = '''[[Portal:Fizika|Portal o fizici]]''' }} '''Molekularna fizika''' je polje [[fizika|fizike]] koje se bavi istraživanjem fizičkih osobina kod [[molekula]] i [[kemijska veza|kemijskih veza]] između [[atom]]a koji povezuju molekule. Najvažnije eksperimentalne metode molekularne fizike su različiti oblici [[spektroskopija|spektoskopije]]. Ova oblast je naročito povezana s [[atomska fizika|atomskom fizikom]], a poklapa se i s [[teoretska kemija|teoretskom kemijom]], [[fizikalna kemija|fizikalnom kemijom]] i [[kemijska fizika|kemijskom fizikom]]. Atomi mogu imati različite [[elektron]]ske [[energetski nivo|energetske nivoe]], a molekule mogu također rotirati i [[vibracije|vibrirati]]. Ove rotacije i vibracije su također kvantne prirode i imaju različite diskretne vrijednosti. Razlike u energiji su najmanje između rotacijskih energetskih nivoa, i mogu se vidjeti u spektru valnih duljina infracrvenog zračenja (oko 30–150&nbsp;µm). Vibrirajući spektar je prisutan u kratkovalnom infracrvenom području (oko 1–5&nbsp;µm) dok spektar elektronskih prijelaza se najčešće nalazi u vidljivoj svjetlosti i [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastom zračenju]]. Mjerenjem rotirajućeg i vibracijskog spektra grupe molekula, mogu se izračunati osobine molekula, kao i udaljenost između [[atomska jezgra|atomskih jezgri]] ali i krutost kemijske veze. Važan aspekt molekularne fizike je teorija da se [[Orbitale|atomske orbitale]] u atomskoj fizici mogu nadograditi na molekulske orbitale u molekularnoj fizici. [[Kategorija:Grane fizike]] pwpnikma6airo0ssn34620z97qky92w 0 527181 7565480 4438115 2026-07-28T13:19:07Z Argo Navis 852 7565480 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Azijski ginseng]], poznatu i kao đavolski grm ([[Panax ginseng]]) * [[Američki ginseng]], [[Panax quinquefolius]] * [[Sibirski ginseng]], [[Eleutherococcus senticosus]] {{razdvojba}} h21wv96auukadp16hbhzue2loidrmd2 0 527249 7565871 7504771 2026-07-29T10:51:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565871 wikitext text/x-wiki {{ nogometni klub | ime kluba = ŽNK Čađavica | slika = | puno ime = Ženski nogometni klub Čađavica | nadimak = | godina osnivanja = [[2010.]] | igralište = | navijači = | kapacitet stadiona = | direktor = | trener = | liga = | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | pattern_la1=_whiteshoulders |pattern_b1=_whiteshoulders |pattern_ra1=_whiteshoulders | leftarm1=FFFFFF |body1=FF0000 |rightarm1=FFFFFF |shorts1=FF0000 |socks1=FFFFFF | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=000000 |socks2=000000 }} '''ŽNK Čađavica''' bio je [[hrvatska|hrvatski]] ženski nogometni klub iz [[Čađavica|Čađavice]]. == Povijest == Ženski nogometni klub Čađavica osnovan je [[14. kolovoza]] [[2010.]] godine, a do tada klub se vodio kao udruga Škole nogometa Čađavica koja je djelovala od 2006. godine.<ref>S.Kadić, [http://www.glas-slavonije.hr/176990/6/Prvoligasko-drustvo-im-je-zasad-preskupo ''Prvoligaško društvo im je, zasad, preskupo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304114119/http://www.glas-slavonije.hr/176990/6/Prvoligasko-drustvo-im-je-zasad-preskupo |date=4. ožujka 2016. }}, ''[[Glas Slavonije]]'', 20. rujna, 2012., pristupljeno 25. siječnja 2015.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://semafor.hns.family/klubovi/3101/cadjavica/ Profil], HNS Semafor {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Čađavica, ŽNK}} [[Kategorija:Bivši hrvatski ženski nogometni klubovi]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Virovitičko-podravskoj županiji|ž-Čađavica]] rkix6zu2flt4jlg3dmhmo6hpkjm33cm 0 538596 7565643 6959064 2026-07-28T15:57:12Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Rodovi moljaca|Rodovi moljaca]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565643 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Abablemma | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Lepidoptera]] | superfamilia = [[Noctuoidea]] | familia = [[Erebidae]] | genus = '''''Abablemma''''' | genus_autorstvo= Nye, 1975 }} '''Abablemma''' je rod [[Moljci|moljaca]] iz nadporodice [[Noctuoidea]]. Različito je klasificicrfan, porodicama ''[[Erebidae]]''<ref>[http://bugguide.net/node/view/486717/tree BugGuide]</ref> i ''[[Noctuidae]]''.<ref name="Abablemma Nye ">[http://mothphotographersgroup.msstate.edu/checklist_note.php?id=95027.00] </ref> Godine 2005 rod je prebačen potporodici ''[[Araeopteroninae]]''<ref>[http://mothphotographersgroup.msstate.edu/checklist_note.php?id=95027.00] Abablemma Nye</ref> i 2008 potporodici ''[[Scolecocampinae]]''.<ref name="Abablemma Nye "/> Rašireni su po južnim predjelima [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]] i [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]]. * ''[[Abablemma bilineata]]'' <small>(Barnes & McDunnough, 1916)</small><ref>[http://mothphotographersgroup.msstate.edu/species.php?hodges=8438 Mississippi Entomological Museum Abablemma bilineata]</ref> * ''[[Abablemma brimleyana]]'' <small>(Dyar, 1914)</small><ref>[http://mothphotographersgroup.msstate.edu/species.php?hodges=8437 Mississippi Entomological Museum Abablemma brimleyana]</ref> * ''[[Abablemma discipuncta]]'' <small> Hampson 1910</small> * ''[[Abablemma duomaculata]]'' <small>(Barnes & Benjamin, 1925)</small><ref>[http://mothphotographersgroup.msstate.edu/species.php?hodges=8438.1 Mississippi Entomological Museum Abablemma duomaculata]</ref> * ''[[Abablemma grandimacula]]'' <small>(Schaus, 1911)</small><ref>[http://mothphotographersgroup.msstate.edu/species.php?hodges=8436 Mississippi Entomological Museum Abablemma grandimacula]</ref> * ''[[Abablemma ulopus]]'' <small>Dyar 1914</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi moljaca]] [[Kategorija:Noctuoidea]] rvu7iergmj6uwkc9zimybnss0vf15nm 0 541897 7565560 7045500 2026-07-28T14:04:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565560 wikitext text/x-wiki '''Ćiril Brajša''' ([[Pazin]], [[26. ožujka]] [[1889.]] – [[Zagreb]], [[22. prosinca]] [[1977.]]), hrvatski [[skladatelj]], brat pravnika i publicista [[Stojan Brajša|Stojana Brajše]], sin [[Matko Brajša|Matka Brajše Rašana]]. == Životopis == Sam se podučavao glazbi. Prve poduke dao mu je otac Matko koji ga je uputio na skupljanje [[narodni napjev|narodnih napjeva]] iz Istre i [[zborovođa|vođenje]] [[pjevački zbor|pjevačkih]] zborova. Maturirao u Pazinu na klasičnoj gimnaziji. Kao gimnazijalac bio u skupini domoljubne mladeži okupljene oko redovnika [[Fridolin Stöckl|Fridolina Stöckla]], koji je glazbom za pjevački i tamburaški zbor poticao [[Hrvatski narodni preporod u Istri|narodnu svijest]] Hrvata u Istri. Stockl je Brajšu podučavao u [[glazbena teorija|glazbenoteorijskim]] disciplinama i sviranju [[orgulje|orgulja]]. U Beču i Zagrebu studirao je pravo. Dok je studirao vodio je [[tambura]]ški zbor Djetićkog društva. Doktorirao pravo u Zagrebu. Radio je kao [[odvjetnik]] u tri grada. U Gornjoj Stubici 1919/20., zatim cijelo desetljeće provodi u Karlovcu te od 1930. do 1953. u Zagrebu. Ćiril Brajša pretežno je skladao [[crkvena glazba|crkvene]] zborne skladbe. Skladbe je u Zagrebu uvježbavala Ćirilova supruga Sofija. Autor je većine tekstova za svoje skladbe. Ostali dio njegova opusa čine [[prigodnica|prigodne]] pjesme i dječji [[igrokaz]] s pjevanjem koji je bio namijenjen priredbama Gospojinskog društva »Katarina Zrinska«. Djela objavio u listovima Glasnik sv. Josipa i Naša Gospa Lurdska. Autor je pjesme ''Mila majko nebeska'', rado pjevane u crkvenim zborovima! == Literatura == *[https://istra.lzmk.hr/clanak/361 L. Duraković: Brajša, Ćiril], Istarska enciklopedija *[https://istra.lzmk.hr/clanak/362 R.: Brajša, Stojan], Istarska enciklopedija *[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=45435 Ivan Filipović: Brajša, Stojan], Hrvatski biografski leksikon *[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2689 Višnja Manasteriotti: Brajša, Ćiril] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305024742/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2689 |date=5. ožujka 2016. }}, Istarska enciklopedija {{GLAVNIRASPORED:Brajša, Ćiril}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Skupljači narodnih pjesama]] [[Kategorija:Životopisi, Pazin]] [[Kategorija:Hrvatski zborovođe]] [[Kategorija:Hrvatski pravnici]] szowmwdqpu8ft4p3cpv31j0v04329j2 0 542736 7565511 5195042 2026-07-28T13:32:23Z Argo Navis 852 7565511 wikitext text/x-wiki {{mz}} '''sinonime:''' * ''Bohadschia'' <small>Crantz</small>, rod iz porodice [[Brassicaceae]] ** ''Bohadschia alliacea'' <small>(Jacq.) Crantz</small> = ''[[Peltaria alliacea]]'' <small>Jacq.</small> * ''Bohadschia'' <small>F.W. Schmidt</small>, rod iz porodice [[Asteraceae]] ** ''Bohadschia hirta'' <small>(L.) F. W. Schmidt</small> = ''[[Leontodon saxatilis subsp. saxatilis]]'' ** ''Bohadschia lucida''<small> F. W. Schmidt</small> = ''[[Aposeris foetida]]'' <small>(L.) Less.</small> * ''Bohadschia'' <small>C. Presl</small>, rod iz porodice [[Passifloraceae]] ** ''Bohadschia humifusa'' <small>Presl</small> = ''[[Turnera diffusa]]'' <small>Willd. ex Schult.</small> ** ''Bohadschia microphylla'' <small>(Desv. ex Ham.) Griseb.</small> = ''[[Turnera diffusa]]'' <small>Willd. ex Schult.</small> '''Rod''': *[[Bohadschia]], rod ''[[Echinodermata]]'' iz porodice ''[[Holothuriidae]]'' {{razdvojba}} 0zvyf1pl134gt081hit4lglajfjqgb9 0 543443 7565482 6695594 2026-07-28T13:20:33Z Argo Navis 852 /* Prag */ 7565482 wikitext text/x-wiki {{Infookvir novine | ime = Proleter | slika = | opis slike = | tip = Ilegalni propagandni list,<br>izlazi neredovito. | format = | vlasnik = | izdavač = [[Komunistička partija Jugoslavije]] | glavni urednik = | odgovorni urednik = | izvršni urednik = | novinari = | utemeljen = [[1929.]] | politička orijentacija = [[komunizam]], [[boljševizam]], [[socijalizam]] | jezik = [[Zapadnojužnoslavenski jezici]], pretežno mješavina [[Hrvatski jezik|hrvatskog]] i [[Srpski jezik|srpskog]], većinom [[Latinično pismo|latinica]] | prestao izlaziti = [[1942.]] | sjedište = | naklada = | ISSN = | oclc = | stranice = }} '''''Proleter''''' je [[Novine|list]] [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]] [[KPJ|Komunističke partije Jugoslavije (KPJ)]], sekcije [[Kominterna|komunističke internacionale (Kominterne)]]. Izlazio je ilegalno, neredovito, od [[Ožujak|ožujka]] [[1929.]] do [[Prosinac|prosinca]] [[1942.]] godine. Mnogo brojeva izašlo je s podnaslovom ''"organ Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije"'', a uz to je znalo biti dodano i ''"sekcije Komunističke internacionale"''. Neki brojevi izašli su bez ikakvog podnaslova. ==Pozadina== Komunistička partija Jugoslavije djelovala je ilegalno. Organizirano [[tiskanje]] [[Propaganda|propagandnih]] listova počelo je [[1925.]] po zapovijedi partije, izdavanjem lista ''Komunist''. Uređivao ga je [[Moša Pijade]], a zbog toga je bio i [[Uhićenje|uhićen]] i osuđen na [[Zatvorska kazna|zatvorsku kaznu]]. Nakon ''Komunista'' započinju izdavati i druge listove, a već [[1926.]] izdaju [[Teorija|teorijski]] list ''Klasna borba''. Dolaskom [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]], pokazala se potreba za listom koji bi bio glasilo KPJ, [[Informacija|informirao]] o stanju u određenim [[Kraj (administrativna jedinica)|krajevima]], te širio [[Ideja|ideje]] i naputke Komunističke partije. ==Povijest izlaženja lista== ===Zagreb=== Započinje izlaziti u [[Zagreb]]u, u ožujku 1929., samo dva [[Mjesec (razdoblje)|mjeseca]] nakon uvođenja Šestosiječanjske diktature. Do prosinca 1929. izašlo je 5 brojeva. [[Policija]] je [[Zapljena|zaplijenila]] sve primjerke trećeg i petog broja. Zbog teških političkih uvjeta u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]], Centralni komitet je preselio sjedište u [[Beč]]. Idućih 10 godina ''Proleter'' se [[Tisak|tiska]] u inozemstvu. ===Beč=== Uz pomoć vodstva [[Komunistička partija|Komunističke partije]] [[Austrija|Austrije]] nabavljeni su [[tiskarski stroj]]evi iz [[Berlin]]a, pa je od prosinca 1929. u Beču nastavljen tisak ''Proletera'', ''Klasne borbe'' i drugih propagandnih materijala. Širila se mreža suradnika i [[dopisnik]]a s područja cijele Jugoslavije, a list su uređivali ili u njemu redovito sudjelovali članovi Centralnog komiteta KPJ i mnogi poznati borci i pripadnici KPJ onoga vremena. Preko [[Državna granica|granice]] su ga ilegalno najčešće prenosili jugoslavenski [[student]]i koji su studirali u Beču. U Beču je list izlazio do [[Siječanj|siječnja]] [[1934.]], a tiskana su 32 broja. ===Prag=== Zbog promjene političkog stanja u Austriji, tisak je preseljen u [[Prag]], gdje je živio veći broj jugoslavenskih komunista. Imali su i potporu Komunističke partije [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], stoga su i okolnosti u početku bile znatno povoljnije. [[Policijski prepad|Policijske premetačine]] postale su sve češće, pa je KPJ pokušala organizirati tisak u ilegalnoj [[Tiskara|tiskari]] u [[Beograd]]u (u kojoj je izlazio i ''Komunist''). U [[Lipanj|lipnju]] [[1935.]] beogradska policija je uhitila organizatore, pa je pokušaj propao. Tisak je nastavljen u Pragu, sve dok u ožujku [[1936.]] tamošnja policija nije uhitila skupinu jugoslavenskih komunista zaduženih za ''Proleter''. Od [[Svibanj|svibnja]] 1934. do lipnja 1936. u Pragu je tiskano 12 brojeva. ===Bruxelles i Pariz=== Krajem 1936. CK KPJ seli iz Beča u [[Pariz]], a osniva se i poseban odjel za tisak. U Parizu su prikupljani dopisi i ''Proleter'' je uređivan, a tiskan je u [[Bruxelles]]u. Jugoslavenski komunisti imali su u tome veliku pomoć francuskih i belgijskih komunista. Od [[Srpanj|srpnja]] 1936. do [[Veljača|veljače]] [[1938.]] u Bruxellesu je tiskano 19 brojeva ''Proletera''. U uređivanju i tiskanju ovih brojeva aktivno je sudjelovao i [[Josip Broz Tito]]. Nastupila je stanka od 15 mjeseci, a zatim je u svibnju [[1939.]] izašao jedan broj u Parizu. Za njega je najviše [[Novinski članak|članaka]] napisao Tito. Tim brojem završilo je desetogodišnje izlaženje lista u inozemstvu. Ukupno su izvan Jugoslavije tiskana 64 broja. ===Povratak u Jugoslaviju=== U siječnju [[1940.]] nakon 10 godina, ''Proleter'' ponovno izlazi u Jugoslaviji u ilegalnim tiskarama. Prva dva dvobroja 1940. izlaze u Zagrebu. U [[Travanj|travnju]] 1940. policija otkriva ručnu tiskaru i zatvara [[komunist]]e. Iduća dva dvobroja izlaze u Beogradu, zatim dvobroj u [[Ljubljana|Ljubljani]], a [[godina]] završava trobrojem u Beogradu. Prvi broj u siječnju [[1941.]] tiskan je opet u Zagrebu, a nakon njega trobroj u [[Okupacija|okupiranom]] Beogradu. Još su dva [[rat]]na broja izašla 1942. godine, u Foči i u Drinićima, a pretiskana su u Beogradu. ==Značenje== ''Proleter'' je najznačajniji jugoslavenski komunistički list svoga vremena.<ref name="Pogovor"/> Promicao je [[marksizam]], analizirao društvena i politička kretanja u Kraljevini Jugoslaviji i u svijetu, tumačio stavove KPJ i Kominterne, raskrinkavao protivnike socijalističke [[Revolucija|revolucije]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], širio naputke za ponašanje komunista i poticao [[Radnička klasa|radničku klasu]] na [[ustanak]]. Neki brojevi bili su malog, a neki velikog formata. Prvi brojevi pisani su [[Pisaći stroj|pisaćim strojem]] i bili su neugledni. To je razumljivo s obzirom na uvjete: ilegalno djelovanje Partije, ilegalni tisak, ilegalne tiskare, nedostatak novca ili strojeva, redoviti policijski pretresi i drugo.<ref name="Tito">Broz, Josip. Povodom izdavanja "Proletera". // Proleter 1929 - 1942. / ur. Pero Morača. Beograd: Institut za izučavanje radničkog pokreta, 1968. str.VII-VIII</ref> Ove novine su vrijedne jer se iz njih mogu iščitati brojni neiskrivljeni povijesni događaji, način razmišljanja i djelovanja komunista, način širenja propagande, smisao i cilj njihove borbe, politički pogledi, a iz mnogih objavljenih dopisa može se razumjeti teško materijalno i duhovno stanje u zemlji praćeno redovitim političkim previranjima i državnim terorom Kraljevine Jugoslavije. {{Citat|(...) u uslovima ilegalnosti i stalnog policijskog terora trebalo je mnogo napora da se pripremi jedan takav broj (...) Za sve to trebalo je i hrabrosti, jer se znalo da se zbog ilegalnog lista ili letka dospijeva na mučenje i robiju, a ponekad se i glavom plaćalo.|Josip Broz Tito<ref name="Tito"/>}} {{Citat|"Proleter" je posebno doprinosio izgrađivanju lika komuniste: imao je izvanrednu ulogu u podizanju čitave plejade revolucionara, vaspitavao je nove generacije koje su izrastale iz pokreta poslije teškog perioda koji je nastao zavođenjem diktature i desetkovanjem partijskih kadrova.|Josip Broz Tito<ref name="Tito"/>}} ==Reprint== [[Institut za izučavanje radničkog pokreta]] [[1968.]] godine u Beogradu izdaje pretisak ''Proletera'' kao zbornik (''"Proleter: organ Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije 1929 – 1942."''). Uredio ga je Pero Morača. Tim povodom, značaj ''Proletera'' obrazložio je u predgovoru Josip Broz Tito. [[Povijest]] ilegalnog izlaženja ''Proletera'' sažeo je mr. Milovan Bosić. Nakon toga slijede fotokopije prikupljenih brojeva proletera, a na kraju je sadržaj svakog objavljenog broja, registar autora, registar osobnih imena, registar zemljopisnih pojmova, tablični prikaz o tiskanju ''Proletera'', popis kratica i pogovor.<ref name="Sadržaj">Sadržaj. // Proleter 1929 - 1942. / ur. Pero Morača. Beograd: Institut za izučavanje radničkog pokreta, 1968. str.V</ref><br /> Reprint sadrži većinu brojeva. Do izdavanja zbornika 7 brojeva nije pronađeno, ali priređivači su imali podatke o njima. Za 3 broja nisu imali nikakvih podataka.<ref name="Pogovor">Redakcija. Pogovor. // Proleter 1929 - 1942. / ur. Pero Morača. Beograd: Institut za izučavanje radničkog pokreta, 1968. str.897</ref> ==Dostupnost== {{Wikizvor ostalo|Proleter|članke iz Proletera}} Proleter je dostupan za čitanje u nekoliko knjižnica na području Republike Hrvatske: *[[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] (reprint i neki originalni brojevi){{fusg|A}} *[[Knjižnice grada Zagreba|Knjižnice Grada Zagreba]] (reprint){{fusg|B}} *[[Sveučilišna knjižnica u Rijeci|Sveučilišna knjižnica Rijeka]] (reprint){{fusg|C}} *Gradska knjižnica Zadar (reprint){{fusg|D}} *[[Znanstvena knjižnica Zadar]] (reprint i neki originalni brojevi){{fusg|E}} ==Literatura== * Bosić, Milovan. O štampanju proletera u ilegalnim uslovima. // Proleter 1929 - 1942. / ur. Pero Morača. Beograd: Institut za izučavanje radničkog pokreta, 1968. str.IX-XI ==Izvori== {{Izvori}} <small>{{fusd|A}}Katalog na mrežnim stranicama NSK, pristupljeno 12. srpnja 2015.<br /> {{fusd|B}}Katalog na mrežnim stranicama Knjižnica Grada Zagreba, pristupljeno 12. srpnja 2015.<br /> {{fusd|C}}Katalog na mrežnim stranicama Sveučilišne knjižnice Rijeka, pristupljeno 12. srpnja 2015.<br /> {{fusd|D}}Katalog na mrežnim stranicama Gradske knjižnice Zadar, pristupljeno 12. srpnja 2015.<br /> {{fusd|E}}Katalog na mrežnim stranicama Znanstvene knjižnice Zadar, pristupljeno 12. srpnja 2015. </small> == Vanjske poveznice == * [https://znaci.org/00003/7xx.php?bk=1035 ''Proleter'' pri stranicama ''Biblioteka Znaci''] [[Kategorija:Komunizam]] [[Kategorija:Periodika]] tlzcu2vefvwan908lzwybtisqu5v5ea 0 543591 7565788 7157401 2026-07-28T22:38:13Z Cinemaco 230526 7565788 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob |naziv = Sovjetska invazija Gruzije |dio = [[Ruski građanski rat|Ruskog građanskog rata]] i [[Turski rat za nezavisnost|Turskog rata za nezavisnost]] |slika = |opis slike = Crvena armija u [[Tbilisi]]ju, 25. veljače 1921. |datum = 15. veljače - 17. ožujka 1921. |mjesto = južni [[Kavkaz]] |povod = |teritorij = |ishod = sovjetsko-turska pobjeda<br />uspostava [[Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika|Gruzijske SSR]]<br />vlada [[Demokratska Republika Gruzija|Demokratske Republike Gruzija]] pobjegla u Francusku |sukobljeni1 = [[Datoteka:Flag of Russian SFSR.svg|22px]] [[Ruska SFSR]]<br />[[Datoteka:Flag of the Azerbaijan Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbajdžanska SSR]]<br />[[Datoteka:Flag of Armenian SSR.svg|22px]] [[Armenska Sovjetska Socijalistička Republika|Armenska SSR]]<br />[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|22px]] [[Turska|Turski]] revolucionari |sukobljeni2 = [[Datoteka:Flag of Georgia (1918-1921).svg|22px]] [[Demokratska Republika Gruzija]] |sukobljeni3 = |zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag of Russian SFSR.svg|22px]] [[Anatoli Geker]]<br />[[Datoteka:Flag of Russian SFSR.svg|22px]] [[Mihail Velikanov]]<br />[[Datoteka:Flag of Russian SFSR.svg|22px]] [[Josif Staljin]]<br />[[Datoteka:Flag of Russian SFSR.svg|22px]] [[Grigorij Ordžonikidze]]<br />[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|22px]] [[Kazim Karabekir]] |zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag of Georgia (1918-1921).svg|22px]] [[Giorgij Kvinitadze]]<br />[[Datoteka:Flag of Georgia (1918-1921).svg|22px]] [[Giorgij Mazniashvili]]<br />[[Datoteka:Flag of Georgia (1918-1921).svg|22px]] [[Valiko Jugheli]] |zapovjednik3 = |jačina1 = '''Crvena armija'''<br />50.000 vojnika<br />'''Turska Treća armija'''<br />24.000 |jačina2 = '''Nacionalna garda'''<br />15.000<br />'''Dobrovoljci'''<br />17.000 |jačina3 = |posljedice1 = '''Crvena armija''':<br />5.500 poginulih<br />'''Turska Treća Armija''':<br />1.800-3.000 poginulih |posljedice2 = 3.200 poginulih vojnika<br />3.800-5.000 poginulih civila |posljedice3 = |bilješke = }} '''Invazija Crvene armije na Gruziju''' (''Sovjetsko-gruzijski rat'' ili ''Sovjetska invazija Gruzije'') je bio vojni pohod [[Crvena armija|Crvene armije]] [[Ruska SFSR|Ruske SFSR]] [[1921.]] čiji je cilj bio svrgnuti socijalističko-demokratsku vladu [[menjševici|menjševika]] u [[Demokratska Republika Gruzija|Demokratskoj Republici Gruziji]], koja je proglasila nezavisnost, te uspostaviti [[Boljševici|boljševički režim]]. Sovjeti su time htjeli kontrolirati isto područje koji je prije obuhvaćalo [[Rusko carstvo]]. Gruzija je od 1801. do 1918. bila dio Ruskog carstva. == Povijest == === Prethodni događaji === Nakon [[Veljačka revolucija|Veljačke revolucije]] [[1917.]] [[Zakavkazje]]m ([[Gruzija]], [[Armenija]], [[Azerbajdžan]]) upravljalo je vijeće iz [[Sankt Peterburg|Petrograda]], poznato kao Ozakom. Kasniji događaji te iste godine, a naročito [[Boljševici|boljševička]] [[Listopadska revolucija]] prisilili su tadašnje [[Politika|političke]] vođe Zakavkazja, koji su manje više bili [[menjševici]], na nevoljko otcjepljenje od [[Carska Rusija|Carske Rusije]] i osnivanje [[Zakavkaska Demokratska Federativna Republika|Zakavkaske Demokratske Federativne Republike]]. Eksplozija lokalnih nacionalizama, u kombinaciji s pritiskom koji je na tu državu vršila [[Osmansko Carstvo|osmanska]] vojska sa zapada posljednjih mjeseci [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], dovela je do sloma Zakavkaske federacije.<ref name="brit"/> Nakon tog je Gruzija proglasila nezavisnost [[26. svibnja]] [[1918.]] i odmah zatražila zaštitu vođa [[Centralne sile|Centralnih sila]] [[Njemačko Carstvo|Njemačke]], ali joj je pobjeda [[Antanta|Antante]] donijela [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britansku]] okupaciju. Gruzijci su u [[Anton Ivanovič Denikin|Antonu Ivanoviču Denikinu]] i njegovim [[Bijela garda (Rusija)|bjelogardejcima]] kojima su [[Britanci]] izdašno pomagali, gledali veću opasnost za svoju slobodu od [[Boljševici|boljševika]]. Oni su odbili suradnju u naporima za restauraciju [[Carska Rusija|Carske Rusije]] pa su britanske snage napustile [[Batumi]] u srpnju [[1920.]]<ref name="brit"/> Nezavisnost Gruzije sile [[Antanta|Antante]] priznale su [[de facto]] još u siječnju [[1920.]], a i Sovjetska Rusija potpisivanjem sovjetsko-gruzijskog sporazuma u svibnju [[1920.]], pa su oni jedno kratko razdoblje i surađivali.<ref name="brit"/> Nakon odbijanja da postanu članica [[Liga naroda|Lige naroda]], Gruziju su i [[de jure]] priznale članice [[Antanta|Antante]] u siječnju [[1921.]] Ali joj to nije puno pomoglo, jer su je već u veljači napale jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i to bez [[Vladimir Lenjin|Lenjinovog]] odobrenja, u akciji koju su organizirali dva gruzijska [[Boljševici|boljševika]]; [[Josif Staljin|Staljin]] i [[Grigorij Ordžonikidze|Grigorij Konstantinovič Ordžonikidze]].<ref name="brit">{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/230186/Georgia/44323/National-revival |title=National revival |accessdate=14. srpnja 2015. |language=engleski |publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> Oni su organizirali oružani ustanak iz [[Azerbajdžan]]a i Armenije na graničnim područjima Gruzije. Na prosvjede gruzijske vlade, sovjetski [[ambasador|veleposlanik]] je rekao da su ti incidenti "spontani ustanci armenskih komunista". Boljševici su u naselju Shulaveri osnovali svoj Gruzijski revolucionarni sovjet, koji je postao konkurentska vlada onoj u [[Tbilisi]]ju. Taj sovjet je formalno pozvao Crvenu armiju u pomoć, na što se ona odazvala. Nakon invazije, uz pomoć armije, proglasili su [[Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika|Gruzijsku Sovjetsku Socijalističku Republiku]]. Gruzija, [[Armenska Sovjetska Socijalistička Republika|Armenska SSR]] te [[Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbajdžanska SSR]] su [[12. ožujka]] [[1922.]] udruženi u [[Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika|Zakavkasku Sovjetsku Federativnu Socijalističku Republiku]], koja se priključila [[SSSR]]-u. Njenim raspuštanjem 1936., osnovana je ponovno [[Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika|Gruzijska SSR]] u okviru SSSR-a. Invaziju nije odobrio [[Vladimir Lenjin]], već su je Staljin i Ordžonikidze organizirali na svoju ruku, da podrže "pobunu seljaka i radnika" u borbi protiv "separatističkih gruzijskih snaga". Istodobno, Turska je pripojila dijelove južne Gruzije sebi, što je dovelo do nekoliko kompromisa između Moskve i Ankare. == Izvori == {{izvori}} == Poveznice == * [[Turski rat za nezavisnost]] == Vanjske poveznice == * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/230186/Georgia/44323/National-revival ''National revival''] {{eng icon}} * [http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1102575.stm Kratki pregled gruzijske povijesti] BBC {{eng icon}} * [http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=FB0D15FE3E5E127A93C6A8178ED85F468785F9 Sovjeti se bune protiv eseja koji veliča anti-boljševičku, nezavisnu Gruziju] New York Times {{eng icon}} * [http://www.nytimes.com/2008/08/10/world/europe/10iht-assess.4.15153698.html?pagewanted=all Analiza rivalstva između Gruzije i Rusije] New York Times {{eng icon}} [[Kategorija:Povijest Gruzije 1918. – 1989.]] [[Kategorija:Povijest Rusije]] [[Kategorija:Ruski građanski rat]] [[Kategorija:Vojni pohodi]] [[Kategorija:Gruzijsko-ruski odnosi]] 93jo1l6dqxlkrohhwwoalhp5t63wok7 0 546099 7565438 7168746 2026-07-28T12:11:17Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Klasična mehanika|Klasična mehanika]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Strojarstvo|Strojarstvo]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565438 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Australian cart.jpg|mini|desno|250px|[[Kotač]] na vozu ([[kola (zaprega)|kolima]]).]] [[Datoteka:Overshot water wheel schematic.svg|mini|desno|250px|[[Vodeničko kolo]]: voda teče preko drvenog kotača.]] [[Datoteka:Wheelaxle quackenbos.gif|mini|desno|250px|Veći dio jednostavnog priručnog [[vitlo|vitla]] ([[čekrk]]a) naziva se kolo, a manji, produžen u obliku [[valjak|valjka]] na koje se namata [[uže]] s [[teret]]om, naziva se vreteno. [[Sila]] potezanja razmjerno je manja u odnosu na silu u teretnom užetu prema omjeru [[polumjer]]a vretena i kola.]] [[Datoteka:Palanca-ejemplo.jpg|mini|desno|250px|[[Poluga]] je jedan od 6 jednostavnih strojeva.]] [[Datoteka:LeverPrincleple.svg|mini|desno|250px|[[Poluga]] je čvrsto tijelo koje se može okretati oko neke čvrste točke, [[Oslonac|oslonca]] ili zgloba i vrijedi: '''F₁D₁ = F₂D₂'''.]] [[Datoteka:Bascula 9.jpg|mini|desno|250px|Polužna [[vaga]], obična vaga ili vaga jednakih krakova u stvari je [[poluga]] jednakih [[Krak (fizika)|krakova]].]] [[Datoteka:Bronze-Schnellwage mit Gewicht, Pompeji.jpg|mini|desno|250px|Rimska vaga ili [[Kantar (vaga)|kantar]] pronađena u [[Pompeji]]ma ([[Antički Rim]]).]] [[Datoteka:Hydraulic Force, language neutral.png|mini|desno|250px|Način rada [[Hidraulička preša|hidrauličke preše]].]] [[Datoteka:koloturnik.jpg|desno|mini|250px|Izgled Arhimedovog ili običnog [[koloturnik]]a.]] [[Datoteka:Rastav tezine na kosini.PNG|desno|mini|250px|Rastav [[težina|težine]] na [[kosina|kosini]].]] [[Datoteka:Wedge-diagram.svg|desno|mini|250px|[[Klin]] služi za uvećavanje primijenjene [[sila|sile]] i promjenu smjera njezina djelovanja.]] [[Datoteka:Bolted joint.svg|mini|desno|250px|Tipični [[vijčani spoj]] s vijkom sa šestostranom glavom, maticom i [[Podloška|podloškom]].]] [[Datoteka:Archimedes screw.JPG|mini|desno|250px|[[Arhimedov vijak]].]] [[Datoteka:Archimedes-screw one-screw-threads with-ball 3D-view animated small.gif|mini|desno|250px|Način rada [[Arhimedov vijak|Arhimedovog vijka]].]] [[Datoteka:Bewegungsschraube01.jpg|mini|desno|250px|Primjer ugrađenog [[Navojno vreteno|navojnog vretena]] na [[stroj]]u.]] [[Datoteka:Cider press in Jersey.jpg|mini|desno|250px|Jednostavna drvena [[preša]] s [[Navojno vreteno|navojnim vretenom]] od davnine je služila za cijeđenje [[Grožđe|grožđa]], [[ulja]]rica i slično.]] [[Datoteka:Handtiegelpresse von 1811.jpg|mini|desno|250px|Prvi [[tiskarski stroj]]evi su bili jednostavne [[preša|preše]] kojima se drvena ploča sa slovima pritiskala na [[papir]].]] '''Jednostavni stroj''' je povijesni naziv za razne [[alat]]e ili [[naprava|naprave]] koje su povećavale omjer uložene i dobivene [[sila|sile]]. Jednostavni strojevi su omogućili [[čovjek]]u da obavi [[rad (ekonomija)|rad]]ove koji su zahtijevali [[snaga|snagu]] koja je bila veća od njegove, to jest omogućili su iskorištavanje snage [[vjetar|vjetra]], snage [[voda|vode]], i snage gorivih tvari. Bez njih bio je nezamisliv napredak, a čovjek bi još uvijek bio na primitivnom stupnju razvoja. Jednostavni strojevi su: * [[poluga]] * [[kotač]] i [[osovina]] * [[koloturnik]] i [[kolotura]] * [[kosina]] * [[klin]] * [[vijak]] == Kotač i osovina == {{glavni|Kotač|Osovina}} '''Kotač''' je mehanička [[naprava]] okretanjem koje se omogućuje izvršenje nekog [[Rad (fizika)|rada]] (pokretanje nekog tijela) uz primjenu manje sile. Tako je na primjer sila [[trenje|trenja]] (otpora gibanju) vozila pri kotrljanju ([[vozila]] s kotačima) znatno manja od sile trenja vozila koje kliže podlogom; par ili niz kotača različita [[promjer]]a, u međusobnom dodiru ([[zupčanik|zupčanici]]) ili posredno, preko [[Remenski prijenos|remena]] (remenice) ili užeta (koloture), omogućuje prijenos sile u najpovoljnijem iznosu; primijenjen kao [[zamašnjak]], kotač svojom [[tromost|tromošću]] ujednačuje nejednolike pogonske sile, čime je rad stroja (na primjer parne lokomotive) ili uređaja (na primjer kolovrata) mirniji, a ekonomičnost sustava povećana. Naziva se još i kolo, a osim s prijevoznim sredstvima (kolima), razvoj kotača povezan je i s iskorištenjem vodene energije ([[vodeničko kolo]]), te za obavljanje različitih poslova (na primjer [[Lončarstvo|lončarsko kolo]]). Svrstava se među takozvane jednostavne strojeve, na načelima kojih počiva rad svih današnjih [[strojevi|strojeva]] pa je time i jedan od najznačajnijih tehničkih [[izum]]a čovječanstva.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/33442 |title=Kotač |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015}}</ref> Razvoj kotača bio je polagan, ali stalan na gotovo cijelom planetu. Njegov je preteča trupac, s pomoću kojega se podmetanjem i kotrljanjem ispod teških tereta olakšava njihovo pokretanje. Pojava kotača vezana je uz [[kola (zaprega)|kola]] kao [[prijevoz]]no sredstvo. Najstariji prikazi kotača pronađeni su među ostatcima središnjoazijskih kultura ([[Ur]], oko 2700. pr. Kr.), puna su oblika i slični onima iz [[Mlađe kameno doba|mlađega kamenog doba]], nađenima u [[treset]]ištima sjeverne i zapadne Europe. [[Ljubljanski drveni kotač]] je najstariji drveni kotač s osovinom na svijetu, starost mu iznosi oko 5 150 godina. Oko 1700. pr. Kr. taj se izum proširio do [[Tehnologija drevne Kine|Kine]] i [[Tehnologija drevnih civilizacija|Egipta]], a prvi kotači sa žbicama pojavljuju se na prikazima borbenih kola [[Tehnologija starog Rima|starih Rimljana]] (oko 300. pr. Kr.). Značajan korak u razvoju kotača bilo je uvođenje ojačanja vijenca metalnim prstenom ([[bronca]], [[čelik]]), koji je povećao [[čvrstoća|čvrstoću]] kotača i njegov otpor habanju. Prije europskih istraživanja na pacifičkim otocima kotač nije bio poznat; pretkolumbovske kulture Amerike poznavale su princip kotača, ali nisu nikada razvile njegovu primjenu. Za [[Prijenosni omjer|prijenos]] gibanja i sile u različitim napravama ([[vitlo]], kolotur), kotač se rabi još od antike. === Kola === {{glavni|Kola (zaprega)}} '''Kola''' su [[prijevoz]]no sredstvo s kotačima koje se pokreće s pomoću [[Domaće životinje|životinjske]] vuče. Naziv kola upotrebljava se i za prijevozna sredstva na mehaničku i električnu vuču (za [[motorna vozila]], [[Željeznička vozila|željeznički vagon]], [[tramvaj]]), a u vojnoj terminologiji naziv ''borna kola'' istoznačnica je za oklopna bojna (ratna) vozila ([[tenk]]ove, [[Samohodno topništvo|samohodne topove]], oklopne automobile). Kola na životinjsku vuču imaju najčešće 4 kotača na 2 osovine; prednja [[osovina]], s kojom je povezano rudo, pokretna je, čime je omogućeno upravljanje kolima na zavojima. Rjeđa su kola s 2 kotača (antička bojna i trkaća kola, moderna [[sport]]ska trkaća kola). Kola za prijevoz ljudi imaju redovito [[Opruga|opruge]] koje ublažavaju trešnju pri vožnji. Kotači su najčešće [[Drvo (materijal)|drveni]], [[okov]]ani [[željezo|željeznim]] obručem (naplatkom, gobeljom), sa zrakastim (radijalnim) žbicama. Tako oblikovani pojavili su se već u [[antika|antičko doba]], iako su najstariji bili od punoga drva, pločasti, poput diska. Takvi puni kotači u uporabi su još i danas u mnogim, uglavnom nerazvijenim zemljama, najčešće na [[poljoprivreda|poljoprivrednim]] imanjima.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/32329 |title=Kola |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015}}</ref> === Vodeničko kolo === {{glavni|Vodeničko kolo}} '''Vodeničko kolo''' je najstariji [[Strojevi|uređaj]] za pretvorbu [[energija|energije]] [[voda|vode]] ([[hidroenergija]]) u [[Mehanika|mehaničku]] energiju. Pogonska [[sila]] vodeničkog kola nastaje ili zbog [[Težina|težine]] vode ili zbog pre[[tlak]]a zastoja vode, a ne kao rezultat promjene [[Količina gibanja|količine gibanja]], te se vodenička kola ne smatraju [[Vodna turbina|vodnim turbinama]]. Vodeničko kolo se sastoji od okruglog drvenog ili metalnog okvira, na čijem okviru se nalazi veliki broj lopatica, koje služe za pogon. [[Osovina]] je uglavnom vodoravno ugrađena. Prijenos snage može biti direktno preko [[Osovina|osovine]], preko [[Zupčanik|zupčastog prijenosnika]] ili preko [[Remenski prijenos|remena i remenice na osovini]]. Već tisućama godina voda u pokretu okreće vodenička kola u [[mlin]]ovima. To se okretanje prenosi na [[žrvanj]], u kojem se zrna [[kukuruz]]a ili [[pšenica|pšenice]] drobe u [[brašno]]. Godine 1086. napisana je velika knjiga "[[Domesday Book]]" u [[Engleska|Engleskoj]]. U toj knjizi, napisanoj po zahtjevu [[Vilim I. Osvajač|Vilima I. Osvajača]], bila su popisana vlasništva nad zemljištima i nekretninama u svrhu ubiranja [[porez]]a. Prema toj knjizi na jugu Engleske postojalo je 5 624 [[Mlin|vodenica]]. Oko 400 ljudi koristilo se jednom vodenicom. Voda može teći preko drvenog [[kotač]]a, ispod kotača ili u tijelo kotača. Ako voda teče preko drvenog kotača, tada do izražaja dolazi [[potencijalna energija]] vode. Drugim riječima, iskorištava se mogućnost (potencijal) da voda teče s veće visine naniže. Ako voda teče ispod kotača, tada voda na kolo prenosi svoju [[kinetička energija|kinetičku energiju]]. === Vitlo === {{glavni|Vitlo}} '''Vitlo''' je [[uređaj]] kojim se [[uže]] ili [[lanac]] namata na vodoravni ili okomiti bubanj, pogonski užetnik ili [[Lančani prijenos|lančano kolo]] i pritom nešto povlači, diže, napinje ili drugo. Vitla dolaze u najrazličitijim izvedbama, imaju široku primjenu te su sastavni dio svih [[dizalica]], [[žičara]], [[Dizalo|dizala]] (liftova) i sličnih uređaja. Posebnu skupinu tvore [[brod]]ska teretna, sidrena, pritezna i vučna vitla, najčešće smještena na pramcu i krmi broda. Pogon može biti ručni, ili [[motor]]ni (električni, hidraulički, motor s unutarnjim izgaranjem), s jednostrukim ili dvostrukim prijenosom preko ravnih i stožastih [[zupčanik]]a ili [[Pužni prijenos|pužnoga kola]]. Ručnim vitlima ostvaruju se vlačne [[sila|sile]] do 50 [[sila|kN]] (na primjer okomito dizanje [[teret]]a od 5 tona), a motornima i višestruko veće. Osim pogonskoga stroja, prijenosnih zupčanika i bubnja s užetom, sastavni su dijelovi vitala [[kočnice]], [[Spojka|spojke]] i sigurnosni uređaji protiv pada tereta i prekoračenja dopuštene visine dizanja. Jednostavno priručno vitlo sastoji se od dva [[kolotur]]a različitih [[polumjer]]a, međusobno čvrsto spojenih zajedničkom osovinom. Veći kolotur, oko kojega je namotano uže za potezanje, naziva se kolo, a manji, produžen u obliku valjka na koje se namata uže s teretom, naziva se vreteno. Sila potezanja razmjerno je manja u odnosu na silu u teretnom užetu prema omjeru polumjera vretena i kola. Vitlom se kadšto naziva naprava za namatanje kakve uzice ili niti pređe (također motovilo).<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/64919 |title=Vitlo |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015}}</ref> == Poluga == {{glavni|Poluga}} '''Poluga''' je čvrsto tijelo, najčešće u obliku ravna ili zakrivljena štapa, koje se pod utjecajem [[sila]] može zakretati oko jedne [[os]]i. Sile koje djeluju na polugu u [[ravnina|ravnini]] okomitoj na os mogućega zakretanja, pomnožene s udaljenostima njihova pravca djelovanja od osi ('''krak sile'''), daju [[Moment sile|momente sile]], koji su to veći što je i udaljenost veća. Poluga je u [[Ravnoteža (mehanika)|ravnoteži]] kada je [[algebra|algebarski]] [[zbroj]] svih momenata koji djeluju na polugu jednak nuli ('''zakon poluge'''). Djelovanjem male sile na velikom kraku mogu se ostvariti na malom kraku velike sile i obrnuto. Time se razmjerno malim silama mogu svladati velika opterećenja, a na tom principu djeluju različiti [[alat]]i (škare, kliješta), [[Naprava|naprave]] (polužna [[vaga]], kantar, pedala ili papučica, stezna poluga) ili složeniji mehanizmi, kod osjetljivih pak sprava, na primjer kod [[pinceta|pincete]] (ponekad se naziva i poluga trećeg reda), može se od veće sile postići manja. Poluga može biti dvokraka (poluga prvoga reda), kod koje sile djeluju na suprotnim stranama od osi zakretanja, ili jednokraka (poluga drugoga reda), gdje su sve sile s jedne strane u odnosu na os. Postavljanje zakona poluge pripisuje se grčkom matematičaru i izumitelju [[Arhimed]]u.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/49280 |title=Poluga |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015}}</ref> === Polužna vaga === {{glavni|Vaga}} '''Polužna vaga''', '''obična vaga''' ili '''vaga jednakih krakova''' u stvari je [[poluga]] jednakih krakova. Na krajevima krakova nalaze se zdjelice za [[teret]] i [[uteg]]. Prema tome, za polužnu vagu vrijedi isti uvjet ravnoteže kao i za običnu polugu. Uvjet za ravnotežu na poluzi je da [[algebra|algebarski]] [[zbroj]] [[moment sile|momenata sile]] bude jednak nuli. Taj uvjet ravnoteže vrijedi bez obzira da li na poluzi djeluju dvije sile ili više njih" :<math>M_{1} = F_{1} \cdot D_{1} = F_{2} \cdot D_{2} =M_{2}\!</math> Ako na takvo kruto tijelo na udaljenostima ''D₁'' i ''D₂'' (krakovi vage) djeluju težine ''F₁'' i ''F₂'', ono će biti u ravnoteži kada je F₁D₁ = F₂D₂ ('''zakon poluge'''). Kako je težina ''F = mg'', gdje je ''m'' masa, a ''g'' [[ubrzanje]] (akceleracija) [[sila teže|sile teže]], slijedi: :<math> m_{1} \cdot D_{1} = m_{2} \cdot D_{2} </math> te se tako vaganjem, to jest usporedbom s normiranim utezima, može odrediti [[masa]] predmeta koji se važe. === Vage nejednakih krakova === Ako su krakovi jednaki, mase se uspoređuju izravno, inače vrijedi: :<math> m_{2} = m_{1} \cdot \frac{D_{1}}{D_{2}}\ </math> Vaga u kojoj je omjer krakova ''D₁/D₂'' = 1/10 naziva se '''decimalnom vagom''', a ako je ''D₁/D₂'' = 1/100 '''centezimalnom vagom'''. Takve vage uspoređuju masu tereta s deset puta, odnosno sto puta manjom masom utega i služe za mjerenje većih tereta (od nekoliko desetaka [[kilogram]]a do nekoliko [[tona]] kod [[Mosna vaga|mosne ili kolne vage]]). === Hidraulična preša === {{glavni|Hidraulička preša}} '''Hidraulična preša''' ili '''hidraulička preša''' je [[uređaj]] s pomoću kojega se mogu proizvesti vrlo velike [[sila|sile]] tlačenja, dizanja, probijanja, oblikovanja i slično. Sastoji se od dvaju međusobno spojenih [[Hidraulički cilindar|cilindara]], ispunjenih tekućinom. Hidraulična preša djeluje na principu jednakoga širenja [[tlak]]a na sve strane u [[tekućina]]ma ([[Pascalov zakon]]). Tlak u malome cilindru nastaje zbog gibanja malog [[Klip stroja|klipa]], koji se pomiče ručno preko poluge ili [[elektromotor]]om. Tlak proizveden u malome cilindru prenosi se u veliki cilindar, gdje djeluje na veliki klip. Tlakovi su u oba cilindra jednaki, ali zbog različitih promjera klipova sile su na klipovima i brzine pomicanja klipova različite. Sila koja podiže veliki klip onoliko je puta veća od sile kojom mali klip pritišće tekućinu koliko je [[površina]] presjeka velikog klipa veća od površine presjeka malog klipa. Brzine pomicanja klipova obrnuto su proporcionalne površinama klipova, to jest hod velikoga klipa onoliko je puta manji od hoda maloga klipa koliki je omjer površine presjeka klipova. Dio je hidraulične preše i spremnik tekućine, iz kojega pumpa (mali cilindar), preko [[Nepovratni ventil|nepovratnoga ventila]] siše tekućinu za dizanje velikoga klipa, u koji se tekućina vraća posebnim vodom kada se klip spušta. Kao radna tekućina danas se najčešće upotrebljava ulje ili emulzija ulja s vodom ([[hidraulički fluid]]). Male prijenosne hidraulične preše služe kao dizalice za automobile, ali se izrađuju i za sile dizanja veće od 1 000 000 [[njutn|N]]. Stabilne hidraulične preše služe kao dizalice (na primjer u autoservisima) i kao [[Preša|preše]] u mnogim granama industrije. Hidraulične preše imaju svestranu primjenu, ali im je nedostatak mala radna [[brzina]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/25374 |title=Hidraulična preša |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015}}</ref> == Kolotur i koloturnik == {{glavni|Kolotur |Koloturnik}} '''Kolotur''' je kotač koji služi za prijenos gibanja ili djelovanja sile uz pomoć [[uže]]ta (remena, [[Lančani prijenos|lanca]]) prebačena preko njegova užlijebljena oboda. Čvrsti kolotur ima nepomičnu osovinu i služi za promjenu smjera djelovanja sile. Pomični kolotur ima pomičnu osovinu; njime se može držati teret u [[Ravnoteža (mehanika)|ravnoteži]] s upola manjom silom, jer se djelovanje tereta raspodjeljuje na dva užeta. Koloturnik je sustav kolotura različitih izvedbi, a služi za dizanje velikog tereta malom silom (natezanjem užeta) uz produljenje puta. '''Potencijalni koloturnik''' sastoji se od jednoga čvrstog i nekoliko pomičnih kolotura; svaki pomični kolotur umanjuje upola silu potrebnu za uravnoteženje težine tereta. Naziv potencijalni potječe odatle što sila potrebna za ravnotežu opada s [[Potenciranje|potencijom]] broja 2. '''Arhimedov koloturnik''' sustav je od nekoliko kolotura različitih veličina, od kojih je polovica nepomična i povezana, dok su preostali također međusobno povezani, ali se zajedno pomiču. '''Diferencijalni koloturnik''' sastoji se od tri kolotura s užetom bez kraja. Dva kolotura različitih polumjera nalaze se na istoj osovini, dok je na trećem, pomičnom koloturu obješen teret.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/32488 |title=Kolotur |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015}}</ref> == Kosina == {{glavni|Kosina}} '''Kosina''' je [[ravnina]] nagnuta pod oštrim [[kut]]om prema horizontalnoj ravnini. Omogućuje podizanje tereta na neku visinu duljim putem, ali manjom silom od one koja bi bila potrebna za podizanje po okomici. Također, služila je za proučavanje [[Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu|jednoliko ubrzanoga gibanja]] tijela s [[ubrzanje]]m koje je manje od ubrzanja [[Gravitacija|Zemljine sile teže]]: :<math> a = g \cdot \sin \alpha </math> gdje je: ''a'' - [[ubrzanje]] na kosini, ''g'' - [[Gravitacijska konstanta|ubrzanje sile teže]], a ''α'' - nagib kosine. Budući da [[težina]] tijela uvijek djeluje okomito prema dolje, a da se tijelo na kosini ne može gibati u tome smjeru, težina se rastavlja na dvije komponente: komponentu okomitu na kosinu i paralelnu s njome. Okomita komponenta pritišće podlogu (podloga uzvraća silom suprotnoga smjera), a paralelna komponenta ubrzava tijelo niz kosinu i vrši rad ako je u tome ne ometaju druge sile (na primjer sila trenja). Uvjet je mirovanja tijela na kosini da je [[sila trenja]] jednaka paralelnoj komponenti težine tijela: :<math> F_{{tr}} = G \cdot \sin \alpha </math> gdje je: ''α'' - nagib kosine, a ''G'' - [[težina]] tijela.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/33319 |title=Kosina |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015}}</ref> == Klin == {{glavni|Klin}} Klin je zaoštreno ili zašiljeno tijelo u obliku trokutaste [[Prizma|prizme]], najčešće od [[čelik]]a. Služi za uvećavanje primijenjene sile i promjenu smjera njezina djelovanja. Tijelo u koje se klin zasijeca pritišće okomito na njegove stranice. Sila ''Q'' može se svladati manjom silom ''P'' iznosa: :<math> P = Q \cdot {tg} \alpha </math> ako je [[kut]] između glavnih dviju [[ploha]] ''α'' < 45°. Upotrebljava se najčešće za kalanje, [[rezanje]] i podizanje.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/32488 |title=Klin |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015}}</ref> == Vijak == {{glavni|Vijak}} '''Vijak''' je [[strojni dio]] za rastavljivo spajanje dijelova ili za pretvaranje [[Rotacija|rotacijskoga gibanja]] u [[Gibanje|translacijsko]]. Valjkasta je oblika, a duž cijele vanjske strane ili njezina dijela oblikovan je narezanim ili utisnutim [[navoj]]em, to jest [[Zavojnica|spiralnim užljebljenjem]], koje djeluje poput vješto izvedene kosine. Navoj se u obliku helikoidne linije ili uske plohe ravnomjernim nagibom ovija oko [[valjak|cilindričnog]] ili, rjeđe, blago [[stožac|stožastoga]] tijela i uspinje u smjeru kazaljke na satu (desni navoj) ili obrnuto (lijevi navoj). Prema namjeni, navoji imaju različite oblike poprečna presjeka ([[Metrički navoj|trokutni]], [[Trapezni navoj|trapezni]], [[Pilasti navoj|pilasti]] i tako dalje), mogu biti jednovojni ili viševojni (dvovojni, trovojni), metarski ili colni (na primjer [[Cijevni navoj|cijevni Whitworthov navoj]]). Karakteristične veličine navoja jesu kut profila, teorijska i nosiva dubina, korak i drugo. Većinom su [[standard]]izirani, premda se iz različitih razloga izvode i izvan standarda. Pored tijela s navojem vijak je obično opremljen glavom različita oblika. Glava vijka najčešće je šesterostrana prizma, ali može biti i četverokutna, poluokrugla, valjkasta s ravnim ili upuštenim križem, šesterokutom (takozvani imbus-vijak) ili zvijezdom, potom lećasta, krilna, narovašena, očna ili stožasta ([[utor na glavi vijka]]). [[Vijčani spoj]]evi izvode se vijkom i [[Matica (naprava)|maticom]] (glavi slično prizmatično tijelo s navojem unutar središnjega provrta), ili je vijak uvrnut u provrt s navojem jednog od tijela koje se spaja. Radi boljega nalijeganja ili radi sprječavanja samoodvrtanja, vijčanom se spoju ispod glave vijka ili ispod matice stavljaju obični i elastični [[Podloška|podlošci]]. Često se upotrebljavaju i dvije matice zajedno, od kojih druga, bliža kraju (takozvana protumatica), služi kao [[Osigurač (strojni dio)|osigurač]]. [[Dosjed]]ni vijci uz stezanje dijelova osiguravaju i njihov točan položaj. Struk je na dosjednoj površini gladak i [[brušenje|brušen]], a rupe [[Razvrtanje|razvrtane]]. Vijci za podešavanje imaju na kraju struka poseban izdanak, a služe za postavljanje dijelova u određen međusobni položaj. Usadni vijci uvrću se u jedan dio stroja, a nemaju glavu; obično se upotrebljavaju za spojeve kućišta, poklopaca i slično. Temeljni ili kotveni vijci povezuju glavne dijelove s postoljem ili temeljem, a izvedeni su ili kao vijci s glavom ili im je glava stožasto prizmatična, rasječena i povinuta, raskovana ili sploštena ili ima neki drugi, često nepravilan oblik koji osigurava dobro držanje kada se zalije u [[beton]] temelja. Posebna su oblika vijci za drvo, kojima je tijelo blago stožasto i završava kao šiljak. Oni se ubrajaju u samonarezne vijke, jer sami sebi narezuju navojnu rupu, odnosno ne trebaju maticu. Imaju širok navoj većeg uspona i upuštenu ili poluokruglu glavu s utorom. Na sličnom načelu djeluju i vijci za lim te vijci za plastiku, koji često imaju završetak tijela poput nareznoga svrdla. Osim vijka kao elementa za spajanje, tako se nazivaju i druga tijela s više ili manje helikoidnim oblikom, na primjer [[brodski vijak]] ili vijčani propeler, vijak za pretvaranje rotacijskoga gibanja u translacijsko ([[Navojno vreteno|vreteno]]) ili [[Arhimedov vijak]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/64590 |title=Vijak |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015}}</ref> === Arhimedov vijak === {{glavni|Arhimedov vijak}} '''Arhimedov vijak''' je [[naprava]] koja se često tijekom povijesti upotrebljavala za premještanje [[voda|vode]] u kanale za natapanje. To je jedan od [[izum]]a koji se pripisuje [[grčka|grčkom]] misliocu [[Arhimed]]u iz 3. st. pr. Kr., iako postoji i druga teorija po kojoj su za ovaj izum zaslužni stanovnici [[Babilon]]a prije Arhimeda, a postoji i pretpostavka da su se čuveni vrtovi Babilona natapali uz pomoć ovog tipa sisaljke. Osim toga, Arhimedov vijak je jedna od prvih poznatih [[sisaljka|sisaljki]] koje se spominju. [[Stroj]] je jednostavne konstrukcije, sastoji se od [[vijak|vijka]] smještenog unutar [[cijev]]i. Vijak se okreće pokretan [[vjetrenjača|vjetrenjačom]] ili snagom čovjeka ili stoke. Okretanjem vijka, tekućina se giba po obodu vijka prema gore, sve dok ne dođe do vrha, gdje se izlijeva iz cijevi prema krajnjem odredištu. Poželjno je da između vijka i cijevi bude što manja [[zračnost]], kako bi se smanjila propuštanja iz višeg u niži nivo. Gubici će također biti manji ako je veća [[brzina]] okretanja vijka. Izvedba Arhimedovog vijka može biti na dva načina, kod prve izvedbe se vijak okreće unutar cijevi koja je statična, a kod druge se vijak i cilindar okreću zajedno, te ne postoji relativno [[gibanje]] između vijka i cijevi. Povijesni izvori govore o upotrebi drugog sustava u [[stari vijek|starom vijeku]] u [[stara Grčka|Grčkoj]] i [[Rimsko Carstvo|Rim]]u, a postoje i naznake da se upotrebljavao u [[Babilonija|Babilonu]] za vrijeme [[ Nabukodonozor II|Nabukodonosora drugog]]. Tu se upotrebljavao ljudski rad pri okretanju kućišta u kojem je bio kruto spojeni vijak. Danas se Arhimedov vijak upotrebljava za [[navodnjavanje]], ali i za isušivanje. Česta je upotreba i u [[Kanalizacija|kanalizacijskim sustavima]] jer je vijak skoro neosjetljiv na krute nečistoće i mijenjanje količina koje prebacuje. Također, Arhimedov vijak je česta pojava u [[Pokretna traka|pokretnim trakama]], u [[ribogojilište|ribogojilištima]], transportu žitarica i drugo. === Navojno vreteno === {{glavni|Navojno vreteno}} '''Navojno vreteno''' (u [[strojarstvo|strojarstvu]] često se naziva samo '''vreteno''') je [[strojni dio]] u obliku izduženoga [[vijak|vijka]], koji zajedno s pridruženim dijelovima pretvara [[rotacija|vrtnju]] (rotacijsko gibanje) u pravocrtno gibanje (translacija). Pri radu vreteno se vrti, a pripadno se tijelo s unutarnjim [[navoj]]em (na primjer suport [[tokarenje|tokarilice]] ili tlačna ploča [[preša|preše]]) pomiče duž vretena (ravnocrtno translatira). Ponegdje tijelo s unutarnjim navojem miruje, a vreteno izvodi translaciju i rotaciju istodobno. Vretena se najčešće izvode s [[Trapezni navoj|trapeznim]], [[Pilasti navoj|pilastim]] ili pravokutnim profilom navoja, koji imaju veće uspone, jače su opteretivi, pa prenose i veće aksijalne [[sila|sile]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/65468 |title=Vreteno |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015}}</ref> === Preša ili tijesak === {{glavni|Preša}} '''Preša''' ili '''tijesak''' ({{njem.|Presse}} < srednjovj. [[Latinski jezik|lat]]. ''pressa'', prema klas. lat. ''pressus'': stisnut) je [[stroj]] za tiještenje, tiskanje, probijanje, sječenje, [[kovanje]] i druge vrste obradbâ kod kojih se primjenjuje velika [[sila]] na razmjerno malenu putu. Namijenjena je ponajprije tlačnom opterećivanju obratka ili njegovoj [[deformacija|deformaciji]] pravocrtnim gibanjem malja ili drugog [[alat]]a prema radnomu stolu. Jednostavna drvena preša s [[Navojno vreteno|navojnim vretenom]] od davnine je služila za cijeđenje [[Grožđe|grožđa]], [[ulja]]rica i slično, a prvi [[tiskarski stroj]]evi također su bili jednostavne preše kojima se drvena ploča sa slovima pritiskala na [[papir]]. Za potrebe obrta i industrije razvijen je niz preša različitih po konstrukciji, namjeni i pritisku. Prema izvedbi razlikuju se vretenasta, mehanička i [[hidraulička preša]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/50227 |title=Preša ili tijesak |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Strojarstvo]] [[Kategorija:Jednostavni strojevi| ]] 2wmvk3g161p43aaytgizzl9ek92j1zm 0 546487 7565520 4617997 2026-07-28T13:35:43Z Argo Navis 852 7565520 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Ulmus (Plantae)]], biljni rod iz porodice [[Ulmaceae]] * [[Ulmus (Animalia)]], rod kukaca iz porodice [[Tingidae]] {{razdvojba}} az67962f72ehb3mbndow2i15cjuvrvp 0 547158 7565642 6812090 2026-07-28T15:56:28Z Silverije 23459 7565642 wikitext text/x-wiki '''Paul Nougé''' ([[13. veljače]] [[1895.]], [[Bruxelles]] – [[6. studenoga]] [[1967.]], Bruxelles) begijski je pjesnik francuskoga izraza, osnivač i teoretičar [[Belgija|belgijskog]] [[nadrealizam|nadrealizma]]. Pisao je pjesme i eseje. Zajedno s [[René Magritte|Renéom Magritteom]], jedna je od najvažnijih figura belgijskog nadrealizma. ==Biografija== Kao dijete oca [[Francuzi|Francuza]] i majke Belgijanke, Nougé je već od ranog djetinjstva suočen s pitanjem identiteta. S vremenom se odlučuje za pripadnost Belgiji i Bruxellesu. Nakon završene osnovne škole upisuje francusku srednju školu u Bruxellesu, a zatim studij [[Biokemija|biokemije]]. Od [[1919.]] do [[1953.]] radi u jednom biokemijskom laboratoriju. U [[Studeni|studenom]] [[1924.]] pokreće recenziju ''Correspondance'', u suradnji s [[Camille Goemans|Camillom Goemansom]] i [[Marcel Lecomte|Marcelom Lecomteom]]. Riječ je o zbirci brošura izdanima na papirima u boji. Svaka brošura predstavlja parodiju velikih djela poznatih pisaca, a potpisuje ju jedan od autora časopisa. Sve do rujna 1925. objavljeno je 26 brojeva, a s obzirom na samu paradoksalnost komunikacije, mogli bismo čak reći da se radi o anti-manifestu nadrealizma.<ref>Toussaint, Françoise, ''Le Surréalisme Belge'', Editions Labor – Bruxelles, 1986., str. 17.</ref> Godine 1928. Nougé osniva časopis ''Distance'' u kojem piše katalog pjesama prodavača krzna pod naslovom «Le catalogue Samuel», uz ilustraciju Renéa Magrittea. Također, u suradnji s grupom autora (Goemans, Mesens, Lecomte, Scutenaire i Souris), napisao je predgovor njegovoj izložbi u galeriji ''L'Époque''. U siječnju 1929. nastaje ''Charleroi Lecture'', predavanje o glazbi koje održava uz koncert [[André Souris|Andréa Sourisa]] i izložbu Renéa Magritta (objavljeno 17 godina kasnije pod naslovom ''La conférence de Charleroi''). Iako posvećeno glazbi, Nougé u ovom djelu naglašava svoju teoriju estetike. Odbacivši ograničenja modernizma i formalizma te diktaturu politike, progovara o umjetnosti koja se oslobađa kroz transformacijsku moć jezika.<ref name="Michel Geneviève 2011">Michel Geneviève, ''Paul Nougé : La poésie au coeur de la révolution'' Bruxelles, 2011. {{ISBN|978-90-5201-618-4}}.</ref> Između 1929. i 1930. stvorio je 19 fotografija objavljenih 1968. pod naslovom ''Subversion des images''. 1931. piše predgovor izložbi povodom koje se Magritte vraća u Bruxelles. U petom broju časopisa ''Surréalisme Au Service de la Révolution'' objavljeni su isječci iz njegova djela ''Images défandues''. 1934. surađuje na Mesensovom izdanju ''Documents 34'' (''L'action immédiate''). ''Le Couteau dans la plaie'' objavljuje 1934., a dvije godine zatim i ''René Magritte ou la révélation objective''.<ref>Encyclopaedia Britannica, ''Paul Nougé, Belgian poet'' http://www.britannica.com/biography/Paul-Nouge (pristupljeno 10. rujna 2015.)</ref> Tijekom Drugog svjetskog rata mobiliziran je kao medicinski brat u Mérignacu te Biarritzu. 1941. napisao je predgovor za briselsku izložbu fotografija Raoula Ubaca ''L'expérience souveraine'' koja je nedugo nakon otvaranja zatvorena. 1944. pod pseudonimom Paul Lecharantais piše predgovor Magritteovoj izložbi koja je doživjela kritike nacističkih suradnika. 1945. sudjeluje na izložbi ''Surrealisme'' koju organizira briselska galerija Editions La Boétie. ''La Conférence de Charleroi'' objavljuje 1946. pod nazivom ''Élémentaires'' kao predgovor Magritteovoj izložbi ''Le Surréalisme en Plein Soleil'' održanoj u Dietrichovoj galeriji. 1956. godine s Jane Graverol i Marcelom Mariënom osniva časopis ''Les Lèvres nues''.<ref name="Michel Geneviève 2011"/> Umire 6. studenoga 1967. u Bruxellesu.<ref>Michel P. Schmitt, ''Paul Nougé - (1895-1967)'', Encyclopædia Universalis [online] URL: http://www.universalis.fr/encyclopedie/paul-nouge/ (pristupljeno 11. rujna 2015.)</ref> ==Stil i djela== Nougé vjeruje da nadrealizam nije nauka, nego pristup. Ne zanima ga slava niti kreiranje vlastitog književnog identiteta, a vrlo je kritičan prema Pariškim nadrealistima. Ne prihvaća ideju automatskog pisanja, jer svoje stvaranje želi temeljiti na psihologiji te povezati s misticizmom. Tijekom njegova života Nougéova djela nisu bila značajna u Francuskoj i Belgiji. Priznanje duguje nadrealistu Marcelu Mariënu koji je nakon smrti uredio i objavio većinu njegovih djela.<ref>Encyclopaedia Britannica, ''Paul Nougé'' http://www.britannica.com/biography/Paul-Nouge (pristupljeno 10. rujna 2015.)</ref> Pišući brošure, otvorena pisma i teorijske eseje, Nougé progovara sažetim, britkim i zabavnim tonom. Insistirao je na upotrebi preciznih jezičnih izraza i na znanstvenom pristupu eksperimentu u jeziku. Ovo su njegova najznačajnija djela: * ''Correspondance'' (1924. – 1925.) * ''Histoire de ne pas rire'', Les Lèvres nues, Bruxelles, 1956. * ''Journal'' (1941. – 1950.) * ''L'Expérience continue'', Les Lèvres nues, Bruxelles, 1966., zbirka pjesama u kojoj Nougé interpretira djela drugih autora i eksperimentira s fonetikom, * ''Paul Nougé, René Magritte, Le catalogue Samuel'', Bruxelles, Didier Devillez, 1996. * [[La musique est dangereuse|''La Musique est dangereuse'']] (2001.), zbirka tekstova posvećenih glazbi i estetici.<ref>Michel P. Schmitt, ''Paul Nougé - (1895-1967)'', Encyclopædia Universalis URL: http://www.universalis.fr/encyclopedie/paul-nouge/</ref> ==Literatura== * Encyclopaedia Britannica, ''Paul Nougé'' URL: http://www.britannica.com/biography/Paul-Nouge (pristupljeno 10. rujna 2015.) * Michel P. Schmitt, ''Paul Nougé (1895–1967)'', Encyclopædia Universalis URL: http://www.universalis.fr/encyclopedie/paul-nouge/ (pristupljeno 11. rujna 2015.) * Toussaint, Françoise, ''Le Surréalisme Belge'', Editions Labor – Bruxelles, 1986., {{ISBN|2-8040-0192-X}}. == Izvori == {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Nougé, Paul}} [[Kategorija:Belgijski književnici]] jk38x1atfm7nik2xdxzolsl1snf8zo4 0 547718 7565448 7168938 2026-07-28T12:31:09Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Sila|Sila]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565448 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Trenje.PNG|mini|400px|desno|[[Trenje]] na horizontalnoj podlozi.]] '''Koeficijent trenja''' ili '''faktor trenja''' (znak ''μ'') je [[fizikalna veličina]] koja opisuje razmjernost između [[trenje|trenja]] i [[sila|sile]] koja djeluje okomito na podlogu. Ovisi o [[Hrapavost površine|hrapavosti]] i [[Kemijski spojevi|kemijskom sastavu]] površina koje se dodiruju, njihovoj [[Vlaga|vlažnosti]] ili [[podmazivanje|podmazanosti]] te o načinu [[gibanje|gibanja]] tijela (najveći je faktor trenja mirovanja, manji je faktor trenja klizanja, najmanji faktor trenja kotrljanja). Mjerna je jedinica faktora trenja broj jedan (1). Faktor trenja može se odrediti s pomoću [[kosina|kosine]] s promjenljivim nagibom, tako da se odredi [[kut]] ''α'' kod kojega se tijelo počinje gibati niz kosinu, ''μ = tan α''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/69715 |title=faktor trenja (koeficijent trenja) |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Neke približne vrijednosti koeficijenta trenja == {| class="wikitable" border="1" |- ! colspan="2" rowspan="2"| Materijali u dodiru !! colspan="2"|Koeficijent trenja mirovanja, <math>\mu_\mathrm{s}\,</math> !! colspan="2"|Koeficijent trenja klizanja, <math>\mu_\mathrm{k}\,</math> |- |- ! Suho i čisto !! Podmazano ! Suho i čisto !! Podmazano |- ! [[Aluminij]] ! [[Čelik]] | 0,61 | | 0,47<ref name="roymech">{{cite web |url=http://www.roymech.co.uk/Useful_Tables/Tribology/co_of_frict.htm#method |title=Friction Factors - Coefficients of Friction |accessdate=2015-04-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190201171526/http://www.roymech.co.uk/Useful_Tables/Tribology/co_of_frict.htm#method |archivedate=1. veljače 2019.}}</ref> | |- ! Aluminijska [[keramika]] ! Keramika od silicijevog nitrida | | | | 0,004 (mokro)<ref name="ULFC">{{cite web |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0043164812002736 |title=Ultra-low friction coefficient in alumina–silicon nitride pair lubricated with water |accessdate=2015-04-27}}</ref> |- ! BAM (keramička legura AlMgB₁₄) ! [[Titanij]]ev borid (TiB₂) | 0,04–0,05<ref name= "ULFC2">{{cite journal |doi=10.1063/1.1615677 |title=Superhard self-lubricating AlMgB[sub 14] films for microelectromechanical devices |year=2003 |last1=Tian |first1=Y. |last2=Bastawros |first2=A. F. |last3=Lo |first3=C. C. H. |last4=Constant |first4=A. P. |last5=Russell |first5=A.M. |last6=Cook |first6=B. A. |journal=Applied Physics Letters |volume=83 |issue=14 |pages=2781 |bibcode=2003ApPhL..83.2781T}}</ref> | 0,02<ref name="ULFC3">{{cite web |url=http://www.newscientist.com/article/dn16102-material-slicker-than-teflon-discovered-by-accident.html |title=Material slicker than Teflon discovered by accident |author=Kleiner, Kurt |date=2008-11-21 |accessdate=2008-12-25}}</ref><ref name =ULFC4>{{cite journal |doi=10.1016/j.wear.2010.11.044 |title=Friction and wear mechanisms in AlMgB14-TiB2 nanocoatings |year=2011 |last1=Higdon |first1=C. |last2=Cook |first2=B. |last3=Harringa |first3=J. |last4=Russell |first4=A. |last5=Goldsmith |first5=J. |last6=Qu |first6=J. |last7=Blau |first7=P. |journal=Wear |volume=271 |issue=9–10 |pages=2111}}</ref> | | |- ! [[Mjed]] ili mesing ! [[Čelik]] | 0,35 - 0,51<ref name="roymech"/> | 0,19<ref name="roymech"/> | 0,44<ref name="roymech"/> | |- ! [[Lijevano željezo]] ! [[Bakar (element)|Bakar]] | 1,05 | | 0,29<ref name="roymech"/> | |- ! [[Lijevano željezo]] ! [[Cink]] | 0,85<ref name="roymech"/> | | 0,21<ref name="roymech"/> | |- ! [[Beton]] ! [[Guma]] | 1,0 | 0,30 (mokro) | 0,6 - 0,85<ref name="roymech"/> | 0,45 - 0,75 (mokro)<ref name="roymech"/> |- ! Beton ! [[Drvo (materijal)|Drvo]] | 0,62<ref name="engHandbook"/> | | | |- ! Bakar ! [[Staklo]] | 0,68 | | | |- ! Bakar ! Čelik | 0,53 | | 0,36<ref name="roymech"/> | |- ! Staklo ! Staklo | 0,9 - 1,0<ref name="roymech"/> | | 0,4<ref name="roymech"/> | |- ! Tekućina u [[zglob]]ovima (sinovijalna tekućina) ! [[Hrskavica]] | | 0,01<ref name = synovial>{{cite web |url=http://hypertextbook.com/facts/2007/ConnieQiu.shtml |title=Coefficients of Friction of Human Joints |accessdate=2015-04-27}}</ref> | | 0,003<ref name = synovial/> |- ! [[Led]] ! Led | 0,02 - 0,09<ref name="eng"/> | | | |- ! [[Polietilen]] ! Polietilen | 0,2<ref name="roymech"/><ref name="eng"/> | 0,2<ref name="roymech"/><ref name="eng"/> | | |- ! [[PTFE]] (teflon) ! PTFE (teflon) | 0,04<ref name="roymech"/><ref name="eng">{{cite web |url=http://www.engineeringtoolbox.com/friction-coefficients-d_778.html |title=The Engineering Toolbox: Friction and Coefficients of Friction |accessdate=2008-11-23}}</ref> | 0,04<ref name="roymech"/><ref name="eng"/> | | 0,04<ref name="roymech"/> |- ! Čelik ! Led | 0,03<ref name="eng"/> | | | |- ! Čelik ! PTFE (Teflon) | 0,04<ref name="roymech"/>-0.2<ref name="eng"/> | 0,04<ref name="roymech"/> | | 0,04<ref name="roymech"/> |- ! Čelik ! Čelik | 0,74<ref name="roymech"/>-0.80<ref name="eng"/> | 0,16<ref name="eng"/> | 0,42 - 0,62<ref name="roymech"/> | |- ! Drvo ! [[Metal]] | 0,2 – 0,6<ref name="roymech"/><ref name="engHandbook"/> | 0,2 (mokro)<ref name="roymech"/><ref name="engHandbook"/> | | |- ! Drvo ! Drvo | 0,25 – 0,5<ref name="roymech"/><ref name="engHandbook">[http://www.engineershandbook.com/Tables/frictioncoefficients.htm Coefficient of Friction] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090308124246/http://www.engineershandbook.com/Tables/frictioncoefficients.htm |date=8. ožujka 2009. }}. EngineersHandbook.com</ref> | 0,2 (mokro)<ref name="roymech"/><ref name="engHandbook"/> | |- ! Guma na ! [[asfalt]]u | 0,9 | 0,8 | |- ! Koža ! Metal | 0,6 | 0,2 - 0,25 | | |} == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Klasična mehanika]] [[Kategorija:Sila]] swdjws6jeml9xdezeanxip6ykb3u1u5 7565557 7565448 2026-07-28T14:02:03Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Sila|Sila]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Trenje|Trenje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565557 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Trenje.PNG|mini|400px|desno|[[Trenje]] na horizontalnoj podlozi.]] '''Koeficijent trenja''' ili '''faktor trenja''' (znak ''μ'') je [[fizikalna veličina]] koja opisuje razmjernost između [[trenje|trenja]] i [[sila|sile]] koja djeluje okomito na podlogu. Ovisi o [[Hrapavost površine|hrapavosti]] i [[Kemijski spojevi|kemijskom sastavu]] površina koje se dodiruju, njihovoj [[Vlaga|vlažnosti]] ili [[podmazivanje|podmazanosti]] te o načinu [[gibanje|gibanja]] tijela (najveći je faktor trenja mirovanja, manji je faktor trenja klizanja, najmanji faktor trenja kotrljanja). Mjerna je jedinica faktora trenja broj jedan (1). Faktor trenja može se odrediti s pomoću [[kosina|kosine]] s promjenljivim nagibom, tako da se odredi [[kut]] ''α'' kod kojega se tijelo počinje gibati niz kosinu, ''μ = tan α''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/69715 |title=faktor trenja (koeficijent trenja) |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Neke približne vrijednosti koeficijenta trenja == {| class="wikitable" border="1" |- ! colspan="2" rowspan="2"| Materijali u dodiru !! colspan="2"|Koeficijent trenja mirovanja, <math>\mu_\mathrm{s}\,</math> !! colspan="2"|Koeficijent trenja klizanja, <math>\mu_\mathrm{k}\,</math> |- |- ! Suho i čisto !! Podmazano ! Suho i čisto !! Podmazano |- ! [[Aluminij]] ! [[Čelik]] | 0,61 | | 0,47<ref name="roymech">{{cite web |url=http://www.roymech.co.uk/Useful_Tables/Tribology/co_of_frict.htm#method |title=Friction Factors - Coefficients of Friction |accessdate=2015-04-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190201171526/http://www.roymech.co.uk/Useful_Tables/Tribology/co_of_frict.htm#method |archivedate=1. veljače 2019.}}</ref> | |- ! Aluminijska [[keramika]] ! Keramika od silicijevog nitrida | | | | 0,004 (mokro)<ref name="ULFC">{{cite web |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0043164812002736 |title=Ultra-low friction coefficient in alumina–silicon nitride pair lubricated with water |accessdate=2015-04-27}}</ref> |- ! BAM (keramička legura AlMgB₁₄) ! [[Titanij]]ev borid (TiB₂) | 0,04–0,05<ref name= "ULFC2">{{cite journal |doi=10.1063/1.1615677 |title=Superhard self-lubricating AlMgB[sub 14] films for microelectromechanical devices |year=2003 |last1=Tian |first1=Y. |last2=Bastawros |first2=A. F. |last3=Lo |first3=C. C. H. |last4=Constant |first4=A. P. |last5=Russell |first5=A.M. |last6=Cook |first6=B. A. |journal=Applied Physics Letters |volume=83 |issue=14 |pages=2781 |bibcode=2003ApPhL..83.2781T}}</ref> | 0,02<ref name="ULFC3">{{cite web |url=http://www.newscientist.com/article/dn16102-material-slicker-than-teflon-discovered-by-accident.html |title=Material slicker than Teflon discovered by accident |author=Kleiner, Kurt |date=2008-11-21 |accessdate=2008-12-25}}</ref><ref name =ULFC4>{{cite journal |doi=10.1016/j.wear.2010.11.044 |title=Friction and wear mechanisms in AlMgB14-TiB2 nanocoatings |year=2011 |last1=Higdon |first1=C. |last2=Cook |first2=B. |last3=Harringa |first3=J. |last4=Russell |first4=A. |last5=Goldsmith |first5=J. |last6=Qu |first6=J. |last7=Blau |first7=P. |journal=Wear |volume=271 |issue=9–10 |pages=2111}}</ref> | | |- ! [[Mjed]] ili mesing ! [[Čelik]] | 0,35 - 0,51<ref name="roymech"/> | 0,19<ref name="roymech"/> | 0,44<ref name="roymech"/> | |- ! [[Lijevano željezo]] ! [[Bakar (element)|Bakar]] | 1,05 | | 0,29<ref name="roymech"/> | |- ! [[Lijevano željezo]] ! [[Cink]] | 0,85<ref name="roymech"/> | | 0,21<ref name="roymech"/> | |- ! [[Beton]] ! [[Guma]] | 1,0 | 0,30 (mokro) | 0,6 - 0,85<ref name="roymech"/> | 0,45 - 0,75 (mokro)<ref name="roymech"/> |- ! Beton ! [[Drvo (materijal)|Drvo]] | 0,62<ref name="engHandbook"/> | | | |- ! Bakar ! [[Staklo]] | 0,68 | | | |- ! Bakar ! Čelik | 0,53 | | 0,36<ref name="roymech"/> | |- ! Staklo ! Staklo | 0,9 - 1,0<ref name="roymech"/> | | 0,4<ref name="roymech"/> | |- ! Tekućina u [[zglob]]ovima (sinovijalna tekućina) ! [[Hrskavica]] | | 0,01<ref name = synovial>{{cite web |url=http://hypertextbook.com/facts/2007/ConnieQiu.shtml |title=Coefficients of Friction of Human Joints |accessdate=2015-04-27}}</ref> | | 0,003<ref name = synovial/> |- ! [[Led]] ! Led | 0,02 - 0,09<ref name="eng"/> | | | |- ! [[Polietilen]] ! Polietilen | 0,2<ref name="roymech"/><ref name="eng"/> | 0,2<ref name="roymech"/><ref name="eng"/> | | |- ! [[PTFE]] (teflon) ! PTFE (teflon) | 0,04<ref name="roymech"/><ref name="eng">{{cite web |url=http://www.engineeringtoolbox.com/friction-coefficients-d_778.html |title=The Engineering Toolbox: Friction and Coefficients of Friction |accessdate=2008-11-23}}</ref> | 0,04<ref name="roymech"/><ref name="eng"/> | | 0,04<ref name="roymech"/> |- ! Čelik ! Led | 0,03<ref name="eng"/> | | | |- ! Čelik ! PTFE (Teflon) | 0,04<ref name="roymech"/>-0.2<ref name="eng"/> | 0,04<ref name="roymech"/> | | 0,04<ref name="roymech"/> |- ! Čelik ! Čelik | 0,74<ref name="roymech"/>-0.80<ref name="eng"/> | 0,16<ref name="eng"/> | 0,42 - 0,62<ref name="roymech"/> | |- ! Drvo ! [[Metal]] | 0,2 – 0,6<ref name="roymech"/><ref name="engHandbook"/> | 0,2 (mokro)<ref name="roymech"/><ref name="engHandbook"/> | | |- ! Drvo ! Drvo | 0,25 – 0,5<ref name="roymech"/><ref name="engHandbook">[http://www.engineershandbook.com/Tables/frictioncoefficients.htm Coefficient of Friction] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090308124246/http://www.engineershandbook.com/Tables/frictioncoefficients.htm |date=8. ožujka 2009. }}. EngineersHandbook.com</ref> | 0,2 (mokro)<ref name="roymech"/><ref name="engHandbook"/> | |- ! Guma na ! [[asfalt]]u | 0,9 | 0,8 | |- ! Koža ! Metal | 0,6 | 0,2 - 0,25 | | |} == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Klasična mehanika]] [[Kategorija:Trenje]] 31jmwu24s078i6odkkeu0xqly9yb2q2 0 547824 7565471 7312973 2026-07-28T13:08:10Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Porodice novokrilaša|Porodice novokrilaša]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565471 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Stjenice ubojice | slika = Ricolla quadrispinosa (14337810850).jpg | slika_opis = | status = | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Hemiptera]] | subordo = [[Heteroptera]] | infraordo = [[Cimicomorpha]] | familia = Reduviidae | familia_autorstvo= [[Latreille]], 1807 }} [[Datoteka:Reduvius humeralis kubiakassgm02.JPG|minijatura|[[Reduvius humeralis]].]] [[Datoteka:White-spotted Assasin Bug (Platymeris biguttata) (7667279178).jpg|minijatura|[[Platymeris biguttata]].]] [[Datoteka:Pygolampis cognata.jpg|minijatura|[[Pygolampis cognata]].]] [[Datoteka:Peregrinator biannulipes by Mintern.png|minijatura|[[Peregrinator biannulipes]].]] [[Datoteka:Nagusta goedelii graz 03.jpg|minijatura|[[Nagusta goedelii]].]] '''Stjenice ubojice''' (Reduviidae), porodica kukaca polukrilaca iz podreda [[Heteroptera]] ili stjenica. Gotovo cijela porodica je predatorska (grabežljivci infrareda [[Cimicomorpha]]) koja se ističe dugim ljepljivim nogama, antenama, duguljastim tijelom, sisaljkama i dobro razvijenim rostrumom koji im služi za nabadanje kukaca, odnosno [[plijen]]a, a veličina im iznosi od 5 – 40 mm.<ref>[http://bugguide.net/node/view/166 BugGuide]</ref> Reduviidae su raširene širom svijeta, a neke vrste ove porodice u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] prenose opasanog [[parazit]]a ''[[Trypanosoma cruzi]]'' koja uzrokuje [[Chagasova bolest|Chagasovu bolest]], od koje je umro i [[Charles Darwin]]. == Potporodice i rodovi == {{stupci|3| *'''subfamilia [[Bactrodinae]]''' <small>Stål, 1866</small> **genus [[Bactrodes]] <small>Stål, 1858</small> *'''subfamilia [[Centrocnemidinae]]''' <small>Miller, 1956</small> **genus [[Centrocnemis]] <small>Signoret, 1852</small> **genus [[Centrocnemoides]] <small>Miller, 1956</small> **genus [[Neocentrocnemis]] <small>Miller, 1956</small> **genus [[Paracentrocnemis]] <small>Miller, 1956</small> *'''subfamilia [[Cetherinae]]''' <small>Jeannel, 1919</small> **'''tribus''' [[Cetherini]] <small>Jeannel, 1919</small> ***genus [[Caprocethera]] <small>Breddin, 1903</small> ***genus [[Carcinomma]] <small>Bergroth, 1894</small> ***genus [[Caridomma]] <small>Bergroth, 1894</small> ***genus [[Cethera]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> ***genus [[Cetheromma]] <small>Jeannel, 1917</small> **'''tribus''' [[Euphenini]] ***genus [[Eupheno]] <small>Gistel, 1848</small> *'''subfamilia [[Chryxinae]]''' <small>Champion, 1898</small> **genus [[Chryxus]] <small>Champion, 1898</small> **genus [[Lentia]] <small>Wygodzinsky, 1946</small> **genus [[Wygodzinskyella]] <small>Usinger, 1952</small> *'''subfamilia [[Ectrichodiinae]]''' <small>Amyot & Serville, 1843</small> **genus [[Adrania]] <small>Stål, 1863</small> **genus [[Afrocastra]] <small>Breddin, 1903</small> **genus [[Antiopula]] <small>Bergroth, 1894</small> **genus [[Antiopuloides]] <small>Miller, 1952</small> **genus [[Audernaculus]] <small>Miller, 1941</small> **genus [[Audernacus]] <small>Distant, 1904</small> **genus [[Austrokatanga]] <small>Weirauch, Rabitsch & Redei, 2009</small> **genus [[Bannania]] <small>Hsiao, 1973</small> **genus [[Bayerus]] <small>Distant, 1904</small> **genus [[Bergeviniella]] <small>Villiers, 1948</small> **genus [[Borgmeierina]] <small>Wygodzinsky, 1949</small> **genus [[Brisbanocoris]] <small>Miller, 1957</small> **genus [[Brontostoma]] <small>Kirkaldy, 1904</small> **genus [[Caecina]] <small>Stål, 1863</small> **genus [[Caloundranius]] <small>Miller, 1957</small> **genus [[Centraspis]] <small>Schaum, 1862</small> **genus [[Centropleurocoris]] <small>Miller, 1955</small> **genus [[Choucoris]] <small>Cai, 2000</small> **genus [[Cimbus]] <small>Hahn, 1831</small> **genus [[Cleptria]] <small>Stål, 1855</small> **genus [[Colastocoris]] <small>Miller, 1959</small> **genus [[Cricetopareis]] <small>Breedin, 1903</small> **genus [[Cryptonannus]] <small>Dougherty, 1995</small> **genus [[Daraxa]] <small>Stål, 1859</small> **genus [[Distirogaster]] <small>Horvath, 1914</small> **genus [[Ditulocoris]] <small>Miller, 1955</small> **genus [[Doblepardocoris]] <small>Dougherty, 1995</small> **genus [[Dystecta]] <small>Breddin, 1901</small> **genus [[Echinocoris]] <small>Livingstone & Ravichandran, 1992</small> **genus [[Ectrichodia]] <small>Lepeletier & Serville, 1825</small> **genus [[Ectrichodiella]] <small>Fracker & Bruner, 1924</small> **genus [[Ectrychotes]] <small>Burmeister, 1835</small> **genus [[Ectrychotoides]] <small>Miller, 1953</small> **genus [[Eriximachus]] <small>Distant, 1902</small> **genus [[Gibbosella]] <small>Chłond, 2010</small> **genus [[Glymmatophora]] <small>Stål, 1855</small> **genus [[Godefridus]] <small>Distant, 1904</small> **genus [[Guionius]] <small>Distant, 1909</small> **genus [[Haematoloecha]] <small>Stål, 1874</small> **genus [[Haematorrhophus]] <small>Stål, 1874</small> **genus [[Hemihaematorrhophus]] <small>Murugan & Livingstone, 1995</small> **genus [[Hexamerocerus]] <small>Reuter, 1881</small> **genus [[Idiocleptria]] <small>Miller, 1956</small> **genus [[Kasaka]] <small>Schouteden, 1952</small> **genus [[Katanga (rod)|Katanga]] <small>Schouteden, 1953</small> **genus [[Labidocoris]] <small>Mayr, 1865</small> **genus [[Lamprogastocoris]] <small>Miller, 1952</small> **genus [[Leptomendis]] <small>Breddin, 1903</small> **genus [[Libaviellus]] <small>Miller, 1941</small> **genus [[Libavius]] <small>Distant, 1904</small> **genus [[Libyomendis]] <small>Breddin, 1903</small> **genus [[Luluacoris]] <small>Villiers, 1972</small> **genus [[Maraenaspis]] <small>Karsch, 1892</small> **genus [[Margacoris]] <small>Carpintero, 1980</small> **genus [[Mascaregnasa]] <small>Distant, 1909</small> **genus [[Menbyolidis]] <small>Villiers, 1948</small> **genus [[Mendis]] <small>Stål, 1859</small> **genus [[Mendola]] <small>Breddin, 1900</small> **genus [[Microsanta]] <small>Breddin, 1903</small> **genus [[Microstemmatoides]] <small>Putshkov, 1985</small> **genus [[Microstemmella]] <small>Miller, 1952</small> **genus [[Microstemmidea]] <small>Miller, 1952</small> **genus [[Mimocleptria]] <small>Horvath, 1914</small> **genus [[Miomerocerus]] <small>Karsch, 1892</small> **genus [[Nannocleptria]] <small>Miller, 1952</small> **genus [[Nebriscoides]] <small>Miller, 1957</small> **genus [[Nebriscus]] <small>Bergroth, 1895</small> **genus [[Neobayerus]] <small>Miller, 1953</small> **genus [[Neohaematorrhophus]] <small>Ambrose & Livingstone, 1986</small> **genus [[Neolibavius]] <small>Miller, 1941</small> **genus [[Neosantosia]] <small>Miller, 1941</small> **genus [[Neoscadra]] <small>Miller, 1941</small> **genus [[Neoscadroides]] <small>Miller, 1954</small> **genus [[Neozirta]] <small>Distant, 1919</small> **genus [[Nularda]] <small>Stål, 1859</small> **genus [[Okondo]] <small>Schouteden, 1931</small> **genus [[Paracleptria]] <small>Miller, 1952</small> **genus [[Paralibavius]] <small>Paiva, 1919</small> **genus [[Parascadra]] <small>Miller, 1953</small> **genus [[Paravilius]] <small>Miller, 1955</small> **genus [[Philodoxus]] <small>Horvath, 1914</small> **genus [[Pothea]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> **genus [[Preangerocoris]] <small>Miller, 1954</small> **genus [[Pseudodaraxa]] <small>Carpintero, 1980</small> **genus [[Pseudopothea]] <small>Wygodzinsky, 1951</small> **genus [[Pseudozirta]] <small>Bérenger & Gil-Santana, 2005</small> **genus [[Pyrodocoris]] <small>Miller, 1955</small> **genus [[Quercetanus]] <small>Distant, 1904</small> **genus [[Quinssyana]] <small>Distant, 1913</small> **genus [[Racelda]] <small>Signoret, 1863</small> **genus [[Rellimocoris]] <small>Dougherty, 1982</small> **genus [[Rhiginia]] <small>Stål, 1859</small> **genus [[Rhysostethus]] <small>Hsiao, 1973</small> **genus [[Rochonia]] <small>Distant, 1913</small> **genus [[Santosia]] <small>Stål, 1858</small> **genus [[Scadra]] <small>Stål, 1859</small> **genus [[Scadrana]] <small>Miller, 1953</small> **genus [[Schmitzicoris]] <small>Villiers, 1976</small> **genus [[Schottus]] <small>Distant, 1902</small> **genus [[Schuhella]] <small>Dougherty, 1995</small> **genus [[Sciaphilocoris]] <small>Miller, 1949</small> **genus [[Sinchocoris]] <small>Dougherty, 1995</small> **genus [[Sphinctocoris]] <small>Mayr, 1865</small> **genus [[Stegius]] <small>Distant, 1902</small> **genus [[Synavecoris]] <small>Villiers, 1953</small> **genus [[Synectrychotes]] <small>Livingstone & Murugan, 1987</small> **genus [[Tamaonia]] <small>China, 1940</small> **genus [[Toxopeusiana]] <small>Miller, 1954</small> **genus [[Toxopus]] <small>Bergroth, 1905</small> **genus [[Tracasafra]] <small>Villiers, 1948</small> **genus [[Travassocoris]] <small>Wygodzinsky, 1947</small> **genus [[Triclepola]] <small>Villiers, 1948</small> **genus [[Vilius]] <small>Stål, 1863</small> **genus [[Wygodzinskyocoris]] <small>Dougherty, 1995</small> **genus [[Xarada]] <small>Carpintero, 1980</small> **genus [[Xenorhyncocoris]] <small>Miller, 1938</small> **genus [[Zirta]] <small>Stål, 1859</small> **genus [[Zombocoris]] <small>Miller, 1952</small> *'''subfamilia [[Elasmodeminae]]''' <small>Lethierry & Severin, 1896</small> **genus [[Elasmodema]] <small>Stål, 1860</small> *'''subfamilia [[Emesinae]]''' <small>Amyot & Serville, 1843</small> **'''tribus''' [[Collartidini]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Collartida]] <small>Villiers, 1949</small> ***genus [[Mangabea]] <small>Villiers, 1970</small> ***genus [[Stenorhamphus]] <small>Elkins, 1962</small> **'''tribus''' [[Deliastini]] <small>Villiers, 1949</small> ***genus [[Bergemesa]] <small>Wygodzinsky, 1950</small> ***genus [[Palacus]] <small>Dohrn, 1863</small> ***genus [[Stalemesa]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> **'''tribus''' [[Emesini]] ***genus [[Armstrongocoris]] <small>Wygodzinsky, 1949</small> ***genus [[Belosternella]] <small>Maldonado & Van Doesburg, 1996</small> ***genus [[Chinemesa]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Dohrnemesa]] <small>Wygodzinsky, 1945</small> ***genus [[Emesa]] <small>Fabricius, 1803</small> ***genus [[Eugubinus]] <small>Distant, 1903</small> ***genus [[Gardena]] <small>Dohrn, 1860</small> ***genus [[Gardenoides]] <small>Paulian & Grjebine, 1953</small> ***genus [[Mayemesa]] <small>Wygodzinsky, 1945</small> ***genus [[Myiophanes]] <small>Reuter, 1881</small> ***genus [[Phasmatocoris]] <small>Breddin, 1904</small> ***genus [[Polauchenia]] <small>McAtee & Malloch, 1925</small> ***genus [[Protogardena]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Schoutedenocoris]] <small>Villiers, 1961</small> ***genus [[Stenolemimus]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Stenolemoides]] <small>McAtee & Malloch, 1925</small> ***genus [[Stenolemopsis]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Stenolemus]] <small>Signoret, 1858</small> ***genus [[Strinatiella]] <small>Villiers, 1973</small> **'''tribus''' [[Leistarchini]] <small>Stål, 1836</small> ***genus [[Ambilobea]] <small>Villiers, 1971</small> ***genus [[Ambrinemesa]] <small>Villiers, 1971</small> ***genus [[Armstrongula]] <small>Wygodzinsky, 1950</small> ***genus [[Atisne]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Bagauda]] <small>Bergroth, 1903</small> ***genus [[Bagaudella]] <small>Miller, 1952</small> ***genus [[Bagaudina]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Bettyella]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Gnomocoris]] <small>McAtee & Malloch, 1926</small> ***genus [[Gomesius]] <small>Distant, 1903</small> ***genus [[Guithera]] <small>Distant, 1906</small> ***genus [[Laurenticoris]] <small>Villiers, 1975</small> ***genus [[Leistarches]] <small>Dohrn, 1860</small> ***genus [[Lethierrya]] <small>Puton, 1876</small> ***genus [[Lhostella]] <small>Villiers, 1948</small> ***genus [[Lutevula]] <small>Breddin, 1909</small> ***genus [[Mafulemesa]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Millotina]] <small>Villiers, 1953</small> ***genus [[Monicacoris]] <small>Putshkov, 1985</small> ***genus [[Nesita]] <small>Bergroth, 1906</small> ***genus [[Orianocoris]] <small>Villiers, 1964</small> ***genus [[Orthunga]] <small>Dohrn, 1859</small> ***genus [[Paraluteva]] <small>Villiers, 1961</small> ***genus [[Paranesita]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Phryxobotrys]] <small>McAtee & Malloch, 1926</small> ***genus [[Ploiaria]] <small>Scopoli, 1786</small> ***genus [[Proguithera]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Pseudobagauda]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Pseudoghiliana]] <small>Maldonado, 1992</small> ***genus [[Tinna]] <small>Dohrn, 1859</small> ***genus [[Tinnatunga]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Tinnunga]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Voloina]] <small>Villiers, 1971</small> **'''tribus''' [[Metapterini]] <small>Stål, 1874</small> ***genus [[Anandromesa]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Barce]] <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Bargylia]] <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Berlandiana]] <small>Villiers, 1949</small> ***genus [[Bobba]] <small>Bergroth, 1914</small> ***genus [[Emesaya]] <small>Mcatee & Malloch, 1925</small> ***genus [[Emesella]] <small>Dohrn, 1860</small> ***genus [[Ghilianella]] <small>Spinola, 1835</small> ***genus [[Ghinallelia]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Hornylia]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Ischnobaena]] <small>Stål, 1870</small> ***genus [[Ischnobaenella]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Ischnonyctes]] <small>Stål, 1874</small> ***genus [[Jamesa]] <small>Villiers, 1948</small> ***genus [[Jamesella]] <small>Dispons, 1969</small> ***genus [[Leaylia]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Leptinoschidium]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Liaghinella]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Metapterus]] <small>A. Costa, 1862</small> ***genus [[Nandariva]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Onychomesa]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Pelmatomesa]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Pseudobargylia]] <small>Wygodzinsky, 1951</small> ***genus [[Pseudometapterus]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Pseudonychomesa]] <small>Popov, 1991</small> ***genus [[Schidium]] <small>Bergroth, 1916</small> ***genus [[Taitaia]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Tubuataita]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> **'''tribus''' [[Ploiariolini]] <small>Van Duzee, 1916</small> ***genus [[Ademula]] <small>McAtee & Malloch, 1926</small> ***genus [[Bironiola]] <small>Horvath, 1914</small> ***genus [[Calphurniella]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Calphurnioides]] <small>Distant, 1913</small> ***genus [[Ctydinna]] <small>China, 1930</small> ***genus [[Diabolicoris]] <small>Wall & Cassis, 2003</small> ***genus [[Disponsopsis]] <small>Villiers, 1979</small> ***genus [[Emesopsis]] <small>Uhler, 1894</small> ***genus [[Empicoris]] <small>Wolff, 1811</small> ***genus [[Hybomatocoris]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Malacopus]] <small>Stål, 1860</small> ***genus [[Mesosepis]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Nesidiolestes]] <small>Kirkaldy, 1902</small> ***genus [[Panamia]] <small>Kirkaldy, 1907</small> ***genus [[Saicella]] <small>Usinger, 1958</small> ***genus [[Sepimesos]] <small>Wygodzinsky, 1966</small> ***genus [[Tridemula]] <small>Horváth, 1914</small> * '''subfamilia [[Hammacerinae]]''' <small>Stål, 1859</small> **genus [[Homalocoris]] <small>Perty, 1833</small> **genus [[Microtomus]] <small>Illiger, 1807</small> * '''subfamilia [[Harpactorinae]]''' <small>Amyot & Serville, 1843</small> **'''tribus''' [[Apiomerini]] <small>Amyot & Audinet-Serville, 1843</small> ***genus [[Agriocleptes]] <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Agriocoris]] <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Amauroclopius]] <small>Stål, 1868</small> ***genus [[Apiomerus]] <small>Hahn, 1831</small> ***genus [[Beharus]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> ***genus [[Calliclopius]] <small>Stål, 1868</small> ***genus [[Foucartus]] <small>Berenger, 2006</small> ***genus [[Heniartes]] <small>Spinola, 1840</small> ***genus [[Manicocoris]] <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Micrauchenus]] <small>Amyot & Servile, 1843</small> ***genus [[Ponerobia]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> ***genus [[Sphodrolestes]] <small>Stål, 1866</small> **'''tribus''' [[Diaspidiini]] <small>Miller, 1959</small> ***genus [[Cleontes]] <small>Stål, 1874</small> ***genus [[Diaspidius]] <small>Westwood, 1837</small> ***genus [[Rodhainiella]] <small>Schouteden, 1913</small> **'''tribus''' [[Dicrotelini]] <small>Stal, 1859</small> ***genus [[Arrilpecoris]] <small>Malipatil, 1988</small> ***genus [[Asiacoris]] <small>Tomokuni & Cai, 2002</small> ***genus [[Barlireduvius]] <small>Malipatil, 1988</small> ***genus [[Dicrotelus]] <small>Erichson, 1842</small> ***genus [[Henricohahnia]] <small>Breddin, 1900</small> ***genus [[Hsiaotycoris]] <small>Lu et al., 2006</small> ***genus [[Karenocoris]] <small>Miller, 1954</small> ***genus [[Karlacoris]] <small>Malipatil, 1988</small> ***genus [[Malaiseana]] <small>Miller, 1954</small> ***genus [[Nyllius]] <small>Stål, 1859</small> ***genus [[Paranyllius]] <small>Miller, 1954</small> ***genus [[Tapirocoris]] <small>Miller, 1954</small> ***genus [[Yangicoris]] <small>Cai, 1995</small> **'''tribus''' [[Ectinoderini]] ***genus [[Amulius]] <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Ectinoderus]] <small>Westwood, 1845</small> **'''tribus''' [[Harpactorini]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> ***genus [[Abelamocoris]] <small>Miller, 1958</small> ***genus [[Acanthischium]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> ***genus [[Acholla]] <small>Stål, 1862</small> ***genus [[Aga (rod)|Aga]] <small>Distant, 1910</small> ***genus [[Agrioclopius]] <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Agriolestes]] <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Agriosphodrus]] <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Agyrius]] <small>Stål, 1863</small> ***genus [[Alcmena]] <small>Stål, 1859</small> ***genus [[Alcmenoides]] <small>Miller, 1953</small> ***genus [[Ambastus]] <small>Stål, 1872</small> ***genus [[Amphibolus]] <small>Klug, 1830</small> ***genus [[Analanca]] <small>Miller, 1955</small> ***genus [[Anyttus]] <small>Stål, 1865</small> ***genus [[Aphonocoris]] <small>Miller, 1950</small> ***genus [[Aprepolestes]] <small>Stål, 1868</small> ***genus [[Arcesius]] <small>Stål, 1863</small> ***genus [[Arilus]] <small>Hahn, 1831</small> ***genus [[Aristathlus]] <small>Bergroth, 1913</small> ***genus [[Astinus]] <small>Stål, 1859</small> ***genus [[Atopozelus]] <small>Elkins, 1954</small> ***genus [[Atrachelus]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> ***genus [[Aulacoclopius]] <small>Breddin, 1903</small> ***genus [[Aulacosphodrus]] <small>Stål, 1870</small> ***genus [[Australcmena]] <small>Miller, 1958</small> ***genus [[Austrarcesius]] <small>Miller, 1957</small> ***genus [[Austrovelinus]] <small>Malipatil, 1991</small> ***genus [[Authenta]] <small>Bergroth, 1894</small> ***genus [[Baliemocoris]] <small>Miller, 1958</small> ***genus [[Bequaertidea]] <small>Schouteden, 1932</small> ***genus [[Bergrothellus]] <small>Miller, 1953</small> ***genus [[Bettotanocoris]] <small>Miller, 1954</small> ***genus [[Bewanicoris]] <small>Miller, 1958</small> ***genus [[Biasticus]] <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Blapton]] <small>Spinola, 1850</small> ***genus [[Bocatella]] <small>Villiers, 1948</small> ***genus [[Brassivola]] <small>Distant, 1904</small> ***genus [[Breddinia]] <small>Bergroth, 1903</small> ***genus [[Bubiacoris]] <small>Miller, 1959</small> ***genus [[Bukacoris]] <small>Miller, 1958</small> ***genus [[Butuanocoris]] <small>Miller, 1953</small> ***genus [[Callanocoris]] <small>Villiers, 1960</small> ***genus [[Callilestes]] <small>Villiers, 1960</small> ***genus [[Callistodema]] <small>Reuter, 1890</small> ***genus [[Campsolomus]] <small>Stål, 1870</small> ***genus [[Camptibia]] <small>Cai, 2003</small> ***genus [[Campylorhyncha]] <small>Stål, 1870</small> ***genus [[Carmenula]] <small>Maldonado, 1992</small> ***genus [[Castolus]] <small>Stål, 1858</small> ***genus [[Catasphactes]] <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Cerellius]] <small>Distant, 1903</small> ***genus [[Chaetacantha]] <small>Bergroth, 1895</small> ***genus [[Chondrolophus]] <small>Bergroth, 1895</small> ***genus [[Cidoria]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> ***genus [[Coilopus]] <small>Elkins, 1969</small> ***genus [[Coliniella]] <small>Schouteden, 1932</small> ***genus [[Colpochilocoris]] <small>Reuter, 1881</small> ***genus [[Coniophyrta]] <small>Breddin, 1912</small> ***genus [[Coranopsis]] <small>Horvath, 1892</small> ***genus [[Coranus]] <small>Curtis, 1833</small> ***genus [[Corcia]] <small>Stål, 1859</small> ***genus [[Corhinoris]] <small>Villiers, 1953</small> ***genus [[Cosmoclopius]] <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Cosmolestes]] <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Cosmosycanus]] <small>Ishikawa & Tomokuni, 2004</small> ***genus [[Cydnocoris]] <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Debilia]] <small>Stål, 1859</small> ***genus [[Diarthrotarsus]] <small>Bergroth, 1905</small> ***genus [[Dinocleptes]] <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Doldina]] <small>Stål, 1859</small> ***genus [[Domnus]] <small>Stål, 1858</small> ***genus [[Dumbia]] <small>Schouteden, 1932</small> ***genus [[Ecelenodalus]] <small>Elkins & Wygodzinsky, 1957</small> ***genus [[Elemacoris]] <small>Miller, 1958</small> ***genus [[Elongicoris]] <small>Hidaka & Miller, 1959</small> ***genus [[Endochiella]] <small>Hsiao, 1979</small> ***genus [[Endochopsis]] <small>Hsiao, 1979</small> ***genus [[Endochus]] <small>Stål, 1859</small> ***genus [[Epidaucus]] <small>Hsiao, 1979</small> ***genus [[Epidaus]] <small>Stål, 1859</small> ***genus [[Erbessus]] <small>Stål, 1872</small> ***genus [[Euagoras]] <small>Burmeister, 1835</small> ***genus [[Euagoropsis]] <small>Hsiao, 1979</small> ***genus [[Eulyes]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> ***genus [[Eurocconota]] <small>Miller, 1941</small> ***genus [[Eurosomocoris]] <small>Miller, 1941</small> ***genus [[Fitchia]] <small>Stål, 1859</small> ***genus [[Floresocoris]] <small>Miller, 1958</small> ***genus [[Gattonocoris]] <small>Miller, 1957</small> ***genus [[Gminatellus]] <small>Miller, 1957</small> ***genus [[Gminatus]] <small>Stål, 1859</small> ***genus [[Gonteosphodrus]] <small>Cheesman, 1935</small> ***genus [[Gorareduvius]] <small>Malipatil, 1991</small> ***genus [[Graptocleptes]] <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Graptoclopius]] <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Graptolestes]] <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Haematochares]] <small>Stål, 1855</small> ***genus [[Hagia]] <small>Stål, 1863</small> ***genus [[Hagiana]] <small>Miller, 1958</small> ***genus [[Haplolestes]] <small>Bergroth, 1913</small> ***genus [[Harpactor]] <small>Laporte, 1833</small> ***genus [[Harpactorella]] <small>Wygodzinsky, 1946</small> ***genus [[Harpagocoris]] <small>Stål, 1853</small> ***genus [[Harrisocoris]] <small>Miller, 1959</small> ***genus [[Havinthus]] <small>Stål, 1859</small> ***genus [[Hediocoris]] <small>Reuter, 1882</small> ***genus [[Helonotus]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> ***genus [[Heterocorideus]] <small>Schouteden, 1952</small> ***genus [[Heza]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> ***genus [[Hiranetis]] <small>Spinola, 1840</small> ***genus [[Hoffmannocoris]] <small>China, 1940</small> ***genus [[Homalosphodrus]] <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Hoplomargasus]] <small>Horvath, 1914</small> ***genus [[Hoplopium]] <small>Bergroth, 1910</small> ***genus [[Igora]] <small>Hesse, 1925</small> ***genus [[Iocoris]] <small>Zhao et al., 2009</small> ***genus [[Iquitozelus]] <small>Berenger, 2003</small> ***genus [[Irantha]] <small>Stål, 1861</small> ***genus [[Iranthoides]] <small>Miller, 1959</small> ***genus [[Ischnoclopius]] <small>Stål, 1868</small> ***genus [[Ischnoleste]]s <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Isocondylus]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> ***genus [[Isyndus]] <small>Stål, 1858</small> ***genus [[Ixopus]] <small>Bergroth, 1913</small> ***genus [[Jeanneliella]] <small>Schouteden, 1932</small> ***genus [[Kalabitocoris]] <small>Miller, 1941</small> ***genus [[Kalonotocoris]] <small>Miller, 1941</small> ***genus [[Kaniama]] <small>Schouteden, 1952</small> ***genus [[Keiserocoris]] <small>Miller, 1957</small> ***genus [[Kibatia]] <small>Schouteden, 1932</small> ***genus [[Kibonotocoris]] <small>Miller, 1953</small> ***genus [[Komodocoris]] <small>Miller, 1954</small> ***genus [[Lamottellus]] <small>Villiers, 1948</small> ***genus [[Lamprosphodrus]] <small>Stål, 1840</small> ***genus [[Lanca]] <small>Distant, 1906</small> ***genus [[Leptodema]] <small>De Carlini, 1892</small> ***genus [[Leptolestes]] <small>Bergroth, 1906</small> ***genus [[Lerton]] <small>Schouteden, 1952</small> ***genus [[Lestonicoris]] <small>Villiers, 1967</small> ***genus [[Liangcoris]] <small>Zhao, Cai & Ren, 2007</small> ***genus [[Lindus]] <small>Stål, 1862</small> ***genus [[Lingnania]] <small>China, 1940</small> ***genus [[Lissocleptes]] <small>Stål, 1870</small> ***genus [[Loboplusius]] <small>Bergroth, 1909</small> ***genus [[Lophocephala]] <small>Laporte, 1833</small> ***genus [[Lopodytes]] <small>Stål, 1853</small> ***genus [[Luja]] <small>Schouteden, 1911</small> ***genus [[Macracanthopsis]] <small>Reuter, 1881</small> ***genus [[Mafulucoris]] <small>Miller, 1958</small> ***genus [[Makilingana]] <small>Miller, 1953</small> ***genus [[Maldonadocoris]] <small>Zhao et al., 2006</small> ***genus [[Mametocoris]] <small>Miller, 1956</small> ***genus [[Margasus]] <small>Stål, 1858</small> ***genus [[Marjoriana]] <small>Berenger, 2007</small> ***genus [[Massartia]] <small>Schouteden, 1952</small> ***genus [[Mastigonomus]] <small>Bergroth, 1894</small> ***genus [[Mastocoris]] <small>Miller, 1959</small> ***genus [[Mastostethocoris]] <small>Miller, 1958</small> ***genus [[Mecistocoris]] <small>Reuter, 1877</small> ***genus [[Microcarenus]] <small>Bergroth, 1895</small> ***genus [[Mireella]] <small>Villiers, 1967</small> ***genus [[Mireicoris]] <small>Villiers, 1967</small> ***genus [[Mokoto]] <small>Schouteden, 1952</small> ***genus [[Montina]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> ***genus [[Moto (rod)|Moto]] <small>Schouteden, 1932</small> ***genus [[Motoperius]] <small>Tordo, 1958</small> ***genus [[Mucrolicter]] <small>Elkins, 1962</small> ***genus [[Myocoris]] <small>Burmeister, 1835</small> ***genus [[Nacorus]] <small>Villiers, 1948</small> ***genus [[Nacurosana]] <small>Miller, 1954</small> ***genus [[Nagusta]] <small>Stål, 1859</small> ***genus [[Nagustoides]] <small>Miller, 1953</small> ***genus [[Nannotegea]] <small>Miller, 1953</small> ***genus [[Nanyukicoris]] <small>Miller, 1959</small> ***genus [[Narsetes]] <small>Distant, 1903</small> ***genus [[Neoarcesius]] <small>Miller, 1958</small> ***genus [[Neobiasticus]] <small>Miller, 1958</small> ***genus [[Neocydnocoris]] <small>Miller, 1953</small> ***genus [[Neohavinthus]] <small>Malipatil, 1991</small> ***genus [[Neonagusta]] <small>Ambrose & Vennison, 1992</small> ***genus [[Neosphedanolestes]] <small>Miller, 1958</small> ***genus [[Neotropiconyttus]] <small>Kirkaldy, 1909</small> ***genus [[Neoveledella]] <small>Malipatil, 1991</small> ***genus [[Neovelinus]] <small>Miller, 1958</small> ***genus [[Neovillanovanus]] <small>Ambrose & Vennison, 1991</small> ***genus [[Nesocastolus]] <small>Bruner & Barber, 1937</small> ***genus [[Nicrus]] <small>Stål, 1863</small> ***genus [[Nothocleptes]] <small>Miller, 1959</small> ***genus [[Notocyrtus]] <small>Burmeister, 1835</small> ***genus [[Occamus]] <small>Distant, 1909</small> ***genus [[Odontogonus]] <small>Bergroth, 1904</small> ***genus [[Oedemanota]] <small>Miller, 1957</small> ***genus [[Orbella]] <small>Maldonado, 1987</small> ***genus [[Pahabengkakia]] <small>Miller, 1941</small> ***genus [[Palawanocoris]] <small>Miller, 1953</small> ***genus [[Paloptus]] <small>Stål, 1861</small> ***genus [[Paniaia]] <small>Miller, 1958</small> ***genus [[Panthous]] <small>Stål, 1863</small> ***genus [[Pantoleistes]] <small>Stål, 1853</small> ***genus [[Paracydnocoris]] <small>Miller, 1953</small> ***genus [[Paralcmena]] <small>Miller, 1953</small> ***genus [[Paramphibolus]] <small>Reuter, 1887</small> ***genus [[Parapanthous]] <small>Distant, 1919</small> ***genus [[Parapeprius]] <small>Villiers, 1961</small> ***genus [[Parasclomina]] <small>Miller, 1948</small> ***genus [[Paravadimon]] <small>Villiers, 1951</small> ***genus [[Parendochus]] <small>Hsiao, 1979</small> ***genus [[Pareulyes]] <small>Miller, 1957</small> ***genus [[Parharpagocoris]] <small>Schouteden, 1952</small> ***genus [[Parhelonotus]] <small>Miller, 1958</small> ***genus [[Parirantha]] <small>Miller, 1959</small> ***genus [[Peprius]] <small>Stål, 1859</small> ***genus [[Perissorhynchus]] <small>Miller, 1952</small> ***genus [[Peyrierocoris]] <small>Chlond & Junkiert, 2010</small> ***genus [[Pharagocoris]] <small>Villiers, 1982</small> ***genus [[Phemius]] <small>Stål, 1859</small> ***genus [[Phonoctonus]] <small>Stål, 1853</small> ***genus [[Phonolibes]] <small>Stål, 1854</small> ***genus [[Piestolestes]] <small>Bergroth, 1912</small> ***genus [[Pirnonota]] <small>Stål, 1859</small> ***genus [[Pisilus]] <small>Stål, 1858</small> ***genus [[Platerus]] <small>Distant, 1903</small> ***genus [[Ploeogaster]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> ***genus [[Poecilobdallus]] <small>Stål, 1868</small> ***genus [[Poeciloclopius]] <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Poecilosphodrus]] <small>Reuter, 1887</small> ***genus [[Polididus]] <small>Stål, 1858</small> ***genus [[Polymazus]] <small>Gerstaecker, 1892</small> ***genus [[Pristhesancus]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> ***genus [[Protenthocoris]] <small>Miller, 1959</small> ***genus [[Pselliopus]] <small>Bergroth, 1905</small> ***genus [[Pseudolopodes]] <small>Putshkov, 1985</small> ***genus [[Pseudolopodytes]] <small>Schouteden, 1957</small> ***genus [[Pseudophonoctonus]] <small>Schouteden, 1913</small> ***genus [[Pyrrhosphodrus]] <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Repipta]] <small>Stål, 1859</small> ***genus [[Rhapactor]] <small>Puton, 1887</small> ***genus [[Rhaphidosoma]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> ***genus [[Rhinocoroides]] <small>Miller, 1953</small> ***genus [[Rhynocoris]] <small>Hahn, 1833</small> ***genus [[Ricolla]] <small>Stål, 1859</small> ***genus [[Rihirbus]] <small>Stål, 1861</small> ***genus [[Rocconota]] <small>Stål, 1859</small> ***genus [[Sava (rod)|Sava]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> ***genus [[Saxitius]] <small>Stål, 1859</small> ***genus [[Scipinia]] <small>Stål, 1861</small> ***genus [[Sclomina]] <small>Stål, 1861</small> ***genus [[Scoloponotus]] <small>Horvath, 1914</small> ***genus [[Serendiba]] <small>Distant, 1906</small> ***genus [[Serendibana]] <small>Miller, 1953</small> ***genus [[Serendus]] <small>Hsiao, 1979</small> ***genus [[Siamocoris]] <small>Miller, 1941</small> ***genus [[Sindala]] <small>Stål, 1862</small> ***genus [[Sinea]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> ***genus [[Sosius]] <small>Champion, 1899</small> ***genus [[Sphedanolestes]] <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Sphodronyttus]] <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Stachyomerus]] <small>Stål, 1870</small> ***genus [[Stalireduvius]] <small>Tomokuni & Cai, 2004</small> ***genus [[Stehlikia]] <small>Villiers, 1965</small> ***genus [[Sycanus]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> ***genus [[Tegea]] <small>Stål, 1863</small> ***genus [[Tegellula]] <small>Breddin, 1912</small> ***genus [[Testusius]] <small>Villiers, 1948</small> ***genus [[Thereutocoris]] <small>Miller, 1959</small> ***genus [[Thysanuchus]] <small>Bergroth, 1918</small> ***genus [[Tivanius]] <small>Villiers, 1945</small> ***genus [[Toxocamptellus]] <small>Breddin, 1900</small> ***genus [[Trachylestes]] <small>Stål, 1868</small> ***genus [[Tunes]] <small>Stål, 1866</small> ***genus [[Ulpius]] <small>Stål, 1865</small> ***genus [[Undiareduvius]] <small>Malipatil, 1991</small> ***genus [[Vachiria]] <small>Stål, 1859</small> ***genus [[Vadimon]] <small>Stål, 1859</small> ***genus [[Varelia]] <small>Kirkaldy, 1910</small> ***genus [[Vatinius]] <small>Stål, 1865</small> ***genus [[Veledella]] <small>Bergroth, 1894</small> ***genus [[Velinus]] <small>Stål, 1865</small> ***genus [[Vesbius]] <small>Stål, 1865</small> ***genus [[Vestula]] <small>Stål, 1865</small> ***genus [[Vesulus]] <small>Stål, 1865</small> ***genus [[Villanovanus]] <small>Distant, 1904</small> ***genus [[Villiersiana]] <small>Putshkov, 1985</small> ***genus [[Vitumnus]] <small>Stål, 1865</small> ***genus [[Xystonyttus]] <small>Kirkaldy, 1909</small> ***genus [[Yolinus]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> ***genus [[Zalmoxis]] <small>Stål, 1865</small> ***genus [[Zavattariocoris]] <small>Miller, 1954</small> ***genus [[Zelus]] <small>Fabricus, 1803</small> ***genus [[Zostus]] <small>Stål, 1874</small> **'''tribus''' [[Rhaphidosomatini]] ***genus [[Vibertiola]] <small>Horvath, 1909</small> * '''subfamilia [[Holoptilinae]]''' <small>Amyot & Serville, 1843</small> **'''tribus''' [[Aradellini]] <small>Wygodzinsky & Usinger, 1963</small> ***genus [[Aradelloides]] <small>Malipatil, 1983</small> ***genus [[Aradellus]] <small>Westwood, 1874</small> **'''tribus''' [[Dasycnemini]] <small>Wygodzinsky & Usinger, 1963</small> ***genus [[Dasycnemus]] <small>Bergroth, 1898</small> ***genus [[Locoptiris]] <small>Villiers, 1943</small> ***genus [[Neolocoptiris]] <small>Wygodzinsky & Usinger, 1963</small> ***genus [[Putoniola]] <small>Bergroth, 1898</small> ***genus [[Rudebeckocoris]] <small>Miller, 1956</small> **'''tribus''' [[Holoptilini]] <small>Lepletier & Audinet-Serville, 1825</small> ***genus [[Holoptiloides]] <small>Miller, 1956</small> ***genus [[Holoptilus]] <small>Lepeletier & Audinet-Serville, 1825</small> ***genus [[Orthocnemis]] <small>Westwood, 1845</small> ***genus [[Ptilocerus]] <small>Gray, 1832</small> ***genus [[Ptilocnemus]] <small>Westwood, 1840</small> ***genus [[Ptilocoris]] <small>Montandon, 1907</small> ***genus [[Smiliopus]] <small>Bergroth, 1909</small> ***genus [[Thysanopus]] <small>Bergroth, 1893</small> * '''subfamilia [[Manangocorinae]]''' <small>Miller, 1954</small> **genus [[Manangocoris]] <small>Miller, 1954</small> * '''subfamilia [[Peiratinae]]''' <small>Amyot & Serville, 1843</small> **genus [[Androclus]] <small>Stål, 1863</small> **genus [[Bekilya]] <small>Villiers, 1949</small> **genus [[Brachysandalus]] <small>Stål, 1866</small> **genus [[Calistocoris]] <small>Reuter, 1881</small> **genus [[Catamiarus]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> **genus [[Ceratopirates]] <small>Schouteden, 1933</small> **genus [[Ectomocoris]] <small>Mayr, 1865</small> **genus [[Eidmannia]] <small>Taeuber, 1934</small> **genus [[Froeschnerisca]] <small>Coscarón, 1997</small> **genus [[Fusius]] <small>Stål, 1862</small> **genus [[Hovacoris]] <small>Villiers, 1964</small> **genus [[Lamotteus]] <small>Villiers, 1948</small> **genus [[Lentireduvius]] <small>Cai & Taylor, 2006</small> **genus [[Lestomerus]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> **genus [[Melanolestes]] <small>Stål, 1866</small> **genus [[Microcleptocoris]] <small>Villiers, 1968</small> **genus [[Microsandalus]] <small>Stål, 1866</small> **genus [[Mutillocoris]] <small>Villiers, 1964</small> **genus [[Neopirates]] <small>Miller, 1952</small> **genus [[Pachysandalus]] <small>Jeannel, 1916</small> **genus [[Parapirates]] <small>Villiers, 1959</small> **genus [[Peirates]] <small>Serville, 1831</small> **genus [[Phalantus]] <small>Stål, 1863</small> **genus [[Phorastes]] <small>Kirkaldy, 1900</small> **genus [[Polychitonocoris]] <small>Miller, 1940</small> **genus [[Pseudolestomerus]] <small>Villiers, 1964</small> **genus [[Pteromalestes]] <small>Miller, 1959</small> **genus [[Rapites]] <small>Villiers, 1948</small> **genus [[Rasahus]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> **genus [[Sirthenea]] <small>Spinola, 1837</small> **genus [[Thymbreus]] <small>Stål, 1859</small> **genus [[Tydides]] <small>Stål, 1865</small> **genus [[Zeraikia]] <small>Gil-Santana & Costa, 2003</small> * '''subfamilia [[Phimophorinae]]''' <small>Handlirsch, 1897</small> **'''tribus''' [[Mendanocorini]] <small>Miller, 1956</small> ***genus [[Mendanocoris]] <small>Miller, 1956</small> **'''tribus''' [[Phimophorini]] <small>Handlirsch, 1897</small> ***genus [[Phimophorus]] <small>Bergroth, 1886</small> * '''subfamilia [[Phymatinae]]''' <small>Laporte, 1832</small> **'''tribus''' [[Carcinocorini]] <small>Handlirsch, 1897</small> ***genus [[Carcinochelis]] <small>Fieber, 1861</small> ***genus [[Carcinocoris]] <small>Handlirsch, 1897</small> ***genus [[Chelocoris]] <small>Bianchi, 1899</small> **'''tribus''' [[Macrocephalini]] <small>Handlirsch, 1897</small> ***genus [[Agdistocoris]] <small>Kormilev, 1962</small> ***genus [[Agreuocoris]] <small>Handlirsch, 1897</small> ***genus [[Amblythyreus]] <small>Westwood, 1841</small> ***genus [[Bakerinia]] <small>Kormilev, 1962</small> ***genus [[Cnizocoris]] <small>Handlirsch, 1897</small> ***genus [[Diurocoris]] <small>Maa & Lin, 1956</small> ***genus [[Eurymnus]] <small>Bergroth, 1917</small> ***genus [[Extraneza]] <small>Barber, 1939</small> ***genus [[Glossopelta]] <small>Handlirsch, 1897</small> ***genus [[Goellneriana]] <small>van Doesburg, 2004</small> ***genus [[Hoberlandtiana]] <small>Kormilev & van Doesberg, 1986</small> ***genus [[Kormilevida]] <small>van Doesburg, 1997</small> ***genus [[Lophoscutus]] <small>Kormilev, 1951</small> ***genus [[Macrocephalus]] <small>Swederus, 1787</small> ***genus [[Metagreuocoris]] <small>Villiers, 1965</small> ***genus [[Narina]] <small>Distant, 1906</small> ***genus [[Oxythyreus]] <small>Westwood, 1841</small> ***genus [[Parabotha]] <small>Kormilev, 1984</small> ***genus [[Paragreuocoris]] <small>Carayon, 1949</small> **'''tribus''' [[Phymatini]] <small>Laporte, 1832</small> ***genus [[Anthylla]] <small>Stål, 1876</small> ***genus [[Kelainocoris]] <small>Kormilev, 1963</small> ***genus [[Neoanthylla]] <small>Kormilev, 1951</small> ***genus [[Paraphymata]] <small>Kormilev, 1962</small> ***genus [[Phymata]] <small>Latreille, 1802</small> **'''tribus''' [[Themonocorini]] <small>Carayon, Usinger & Wygodzinsky, 1958</small> ***genus [[Themonocoris]] <small>Carayon, Usinger & Wygodzinsky, 1958</small> * '''subfamilia [[Physoderinae]]''' <small>Miller, 1954</small> **genus [[Befotaka]] <small>Villiers, 1962</small> **genus [[Cryptophysoderes]] <small>Wygodzinsky & Maldonado, 1972</small> **genus [[Epiroderoides]] <small>Villiers, 1962</small> **genus [[Henicocephaloides]] <small>Villiers, 1962</small> **genus [[Leptophysoderes]] <small>Weirauch, 2006</small> **genus [[Maroantsetrana]] <small>Villiers, 1968</small> **genus [[Mimoelasmodema]] <small>Villiers, 1962</small> **genus [[Neophysoderes]] <small>Miller, 1955</small> **genus [[Paraphysoderes]] <small>Villiers, 1962</small> **genus [[Paulianocoris]] <small>Villiers, 1953</small> **genus [[Physoderes]] <small>Westwood, 1845</small> **genus [[Physoderoides]] <small>Miller, 1955</small> **genus [[Rodepirea]] <small>Villiers, 1962</small> **genus [[Tribelocephaloides]] <small>Villiers, 1962</small> * '''subfamilia [[Pseudocetherinae]]''' <small>Villiers, 1963</small> **genus [[Pseudocethera]] <small>Villiers, 1963</small> * '''subfamilia [[Reduviinae]]''' <small>Latreille, 1807</small> **genus [[Acanthaspis]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> **genus [[Alloeocranum]] <small>Reuter, 1881</small> **genus [[Anacerilocus]] <small>Miller, 1957</small> **genus [[Apechtia]] <small>Reuter, 1881</small> **genus [[Apechtiella]] <small>Miller, 1948</small> **genus [[Apteroreduvius]] <small>Villiers, 1975</small> **genus [[Aradomorpha]] <small>Champion, 1899</small> **genus [[Archilestidium]] <small>Breddin, 1900</small> **genus [[Arcuatitibia]] <small>Luo et al., 2009</small> **genus [[Australocleptes]] <small>Miller, 1951</small> **genus [[Berengeria]] <small>Gil-Santana & Coletto-Silva, 2005</small> **genus [[Bergrotheus]] <small>Schouteden, 1913</small> **genus [[Brachytonus]] <small>China, 1925</small> **genus [[Cargasdama]] <small>Villiers, 1950</small> **genus [[Censorinus]] <small>Distant, 1903</small> **genus [[Centrogonus]] <small>Bergroth, 1894</small> **genus [[Cerilocus]] <small>Stål, 1858</small> **genus [[Cheronea]] <small>Stål, 1863</small> **genus [[Cheronella]] <small>Miller, 1955</small> **genus [[Corupaia]] <small>Lent & Wygodzinsky, 1948</small> **genus [[Crociaeus]] <small>Breddin, 1900</small> **genus [[Croscius]] <small>Stål, 1874</small> **genus [[Cyclopocoris]] <small>Miller, 1950</small> **genus [[Dilophocoris]] <small>Miller, 1959</small> **genus [[Diplosiacanthia]] <small>Breddin, 1903</small> **genus [[Drescherocoris]] <small>Miller, 1954</small> **genus [[Durevius]] <small>Villiers, 1962</small> **genus [[Durganda]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> **genus [[Durgandana]] <small>Miller, 1957</small> **genus [[Dyakocoris]] <small>Miller, 1951</small> **genus [[Ectmetacanthus]] <small>Reuter, 1882</small> **genus [[Edocl]]<small>a Stål, 1859</small> **genus [[Edoclella]] <small>Miller, 1956</small> **genus [[Edoclina]] <small>Jeannel, 1919</small> **genus [[Empyrocoris]] <small>Miller, 1953</small> **genus [[Eriopreda]] <small>Jeannel, 1917</small> **genus [[Eriopredoides]] <small>Miller, 1955</small> **genus [[Euvonymus]] <small>Distant, 1904</small> **genus [[Ganesocoris]] <small>Miller, 1955</small> **genus [[Gerbelius]] <small>Distant, 1903</small> **genus [[Gnistus]] <small>Stål, 1874</small> **genus [[Hadrokerala]] <small>Wygodzinsky & Lent, 1980</small> **genus [[Haplonotocoris]] <small>Miller, 1940</small> **genus [[Hermilloides]] <small>Schouteden, 1931</small> **genus [[Hermillus]] <small>Stål, 1874</small> **genus [[Heteropinus]] <small>Breddin, 1903</small> **genus [[Hoberlandtia]] <small>Villiers, 1950</small> **genus [[Holotrichius]] <small>Burmeister, 1835</small> **genus [[Horcinia]] <small>Stål, 1874</small> **genus [[Horciniella]] <small>Miller, 1958</small> **genus [[Inara]] <small>Stål, 1859</small> **genus [[Iphithereuta]] <small>Breddin, 1903</small> **genus [[Isdegardes]] <small>Distant, 1909</small> **genus [[Jacobsonocoris]] <small>Miller, 1954</small> **genus [[Junghuhnidia]] <small>Breddin, 1903</small> **genus [[Kalshovenia]] <small>Miller, 1954</small> **genus [[Kayanocoris]] <small>Miller, 1954</small> **genus [[Khafra]] <small>Distant, 1902</small> **genus [[Khafrana]] <small>Miller, 1957</small> **genus [[Kobacoris]] <small>Villiers, 1969</small> **genus [[Kopsteinia]] <small>Miller, 1954</small> **genus [[Korinchocoris]] <small>Miller, 1941</small> **genus [[Lamabokeus]] <small>Villiers, 1972</small> **genus [[Lenaeus]] <small>Stål, 1859</small> **genus [[Leogorrus]] <small>Stål, 1859</small> **genus [[Leptacanthaspis]] <small>Jeannel, 1917</small> **genus [[Lydenburgia]] <small>Miller, 1957</small> **genus [[Mankuninga]] <small>Distant, 1902</small> **genus [[Marbodus]] <small>Distant, 1904</small> **genus [[Mardania]] <small>Stål, 1859</small> **genus [[Mesacanthaspis]] <small>Livingstone & Murugan, 1993</small> **genus [[Microlestria]] <small>Stål, 1872</small> **genus [[Microvarus]] <small>Jeannel, 1917</small> **genus [[Moramanga]] <small>Villiers, 1962</small> **genus [[Nalata]] <small>Stål, 1860</small> **genus [[Namapa]] <small>Wygodzinsky & Lent, 1980</small> **genus [[Nannolestes]] <small>Bergroth, 1913</small> **genus [[Nanokerala]] <small>Wygodzinsky & Lent, 1980</small> **genus [[Neervoortia]] <small>Miller, 1954</small> **genus [[Neivacoris]] <small>Lent & Wygodzinsky, 1947</small> **genus [[Neoacanthaspis]] <small>Murugan & Livingstone, 1991</small> **genus [[Neocentrogonus]] <small>Miller, 1940</small> **genus [[Neocerilocus]] <small>Miller, 1957</small> **genus [[Neocheronea]] <small>Miller, 1955</small> **genus [[Neokhafra]] <small>Miller, 1957</small> **genus [[Neostachyogenys]] <small>Miller, 1953</small> **genus [[Neotiarodes]] <small>Miller, 1957</small> **genus [[Neotrichedocla]] <small>Villiers, 1962</small> **genus [[Noualhierana]] <small>Miller, 1958</small> **genus [[Nyplus]] <small>Villiers, 1948</small> **genus [[Opisthacidius]] <small>Berg, 1879</small> **genus [[Pantopsilus]] <small>Berg, 1879</small> **genus [[Paracerilocus]] <small>Miller, 1957</small> **genus [[Paragerbelius]] <small>Miller, 1958</small> **genus [[Parahermillus]] <small>Miller, 1955</small> **genus [[Paralenaeus]] <small>Reuter, 1883</small> **genus [[Parapechtia]] <small>Miller, 1953</small> **genus [[Paraplynus]] <small>Jeannel, 1919</small> **genus [[Parareduvius]] <small>Schouteden, 1952</small> **genus [[Paredocla]] <small>Jeannel, 1914</small> **genus [[Pasira]] <small>Stål, 1859</small> **genus [[Pasiropsis]] <small>Reuter, 1881</small> **genus [[Patago]] <small>Bergroth, 1905</small> **genus [[Pelurgocoris]] <small>Miller, 1958</small> **genus [[Peregrinator]] <small>Kirkaldy, 1904</small> **genus [[Perissopygocoris]] <small>Miller, 1951</small> **genus [[Phaurolestes]] <small>Bergroth, 1913</small> **genus [[Pheletocoris]] <small>Miller, 1959</small> **genus [[Phonergates]] <small>Stål, 1855</small> **genus [[Phyja]] <small>Distant, 1919</small> **genus [[Platymeris]] <small>Laporte, 1832</small> **genus [[Platymicrus]] <small>Bergroth, 1903</small> **genus [[Plynaspoides]] <small>Miller, 1955</small> **genus [[Plynoides]] <small>Schouteden, 1931</small> **genus [[Plynus]] <small>Stål, 1858</small> **genus [[Poecilopterocoris]] <small>Miller, 1959</small> **genus [[Pseudoreduvius]] <small>Villiers, 1948</small> **genus [[Pseudozelurus]] <small>Lent & Wygodzinsky, 1947</small> **genus [[Psophis]] <small>Stål, 1863</small> **genus [[Psytalla]] <small>Stål, 1859</small> **genus [[Raipurocoris]] <small>Miller, 1959</small> **genus [[Recicolus]] <small>Jeannel, 1917</small> **genus [[Reduvius]] <small>Fabricius, 1775</small> **genus [[Schoutedenana]] <small>Miller, 1952</small> **genus [[Schultheissidia]] <small>Breddin, 1903</small> **genus [[Sinnamarynus]] <small>Maldonado & Berenger, 1996</small> **genus [[Sphedanocoris]] <small>Stål, 1866</small> **genus [[Sphedanovarus]] Jeannel, 1919 **genus [[Stachyogenys]] <small>Stål, 1870</small> **genus [[Staliastes]] <small>Kirkaldy, 1900</small> **genus [[Stesiochorus]] <small>Distant, 1906</small> **genus [[Stigmonotocoris]] <small>Miller, 1958</small> **genus [[Tapeinus]] <small>Laporte, 1833</small> **genus [[Tetroxia]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> **genus [[Tiarodes]] <small>Burmeister, 1835</small> **genus [[Tiarodurganda]] <small>Breddin, 1903</small> **genus [[Timotheus]] <small>Distant, 1903</small> **genus [[Trichedocla]] <small>Jeannel, 1914</small> **genus [[Tympanistocoris]] <small>Miller, 1958</small> **genus [[Ukambocoris]] <small>Miller, 1957</small> **genus [[Varus]] <small>Stål, 1866</small> **genus [[Velitra]] <small>Stål, 1866</small> **genus [[Velitroides]] <small>Miller, 1958</small> **genus [[Voconia]] <small>Stål, 1866</small> **genus [[Zeluroides]] <small>Lent & Wygodzinsky, 1948</small> **genus [[Zelurus]] <small>Hahn, 1826</small> * '''subfamilia [[Saicinae]]''' <small>Stål, 1859</small> **genus [[Bagriella]] <small>McAtee & Malloch, 1923</small> **genus [[Banarocoris]] <small>Miller, 1958</small> **genus [[Buninotus]] <small>Maldonado, 1981</small> **genus [[Caprilesia]] <small>Gil-Santana, Marques & Costa, 2006</small> **genus [[Choreutocoris]] <small>Miller, 1957</small> **genus [[Cuernolestes]] <small>Miller, 1953</small> **genus [[Exaeretosoma]] <small>Elkins, 1962</small> **genus [[Gallobelgicus]] <small>Distant, 1906</small> **genus [[Kiskeyana]] <small>Weirauch & Forero, 2007</small> **genus [[Madecassosaica]] <small>Villiers, 1957</small> **genus [[Micropolytoxus]] <small>Elkins, 1962</small> **genus [[Oncerotrachelus]] <small>Stål, 1868</small> **genus [[Panagrocoris]] <small>Miller, 1957</small> **genus [[Paratagalis]] <small>Monte, 1943</small> **genus [[Polytoxus]] <small>Spinola, 1837</small> **genus [[Pristicoris]] <small>Miller, 1952</small> **genus [[Pseudosaica]] <small>Blinn, 1990</small> **genus [[Saica]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> **genus [[Saicireta]] <small>Melo & Coscarón, 2005</small> **genus [[Spairapeltis]] <small>Miller, 1950</small> **genus [[Tagalis]] <small>Stål, 1860</small> **genus [[Tolyxopus]] <small>Villiers, 1969</small> **genus [[Vadonocoris]] <small>Villiers, 1957</small> **genus [[Villiersella]] <small>Schouteden, 1951</small> * '''subfamilia [[Salyavatinae]]''' <small>Amyot & Serville, 1843</small> **genus [[Acosmetocoris]] <small>Miller, 1954</small> **genus [[Alvilla]] <small>Stål, 1874</small> **genus [[Araneaster]] <small>Hesse, 1925</small> **genus [[Elaphocranus]] <small>Bergroth, 1904</small> **genus [[Eudima]] <small>Schouteden, 1912</small> **genus [[Lisarda]] <small>Stål, 1859</small> **genus [[Nudiscutella]] <small>Murugan & Livingstone, 1990</small> **genus [[Paralisarda]] <small>Miller, 1957</small> **genus [[Petalocheirus]] <small>Palisot de Beauvois, 1805</small> **genus [[Platychiria]] <small>Herrich-Schaeffer, 1853</small> **genus [[Rhachicephala]] <small>Truong, Zhao & Cai, 2007</small> **genus [[Rulandus]] <small>Distant, 1904</small> **genus [[Salyavata]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> **genus [[Syberna]] <small>Stål, 1874</small> **genus [[Tragelaphodes]] <small>Bergroth, 1904</small> **genus [[Tritavus]] <small>Hesse, 1925</small> **genus [[Valentia]] <small>Stål, 1865</small> * '''subfamilia [[Sphaeridopinae]]''' <small>Amyot & Serville, 1843</small> **genus [[Sphaeridops]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> **genus [[Veseris]] <small>Stål, 1865</small> **genus [[Volesus]] <small>Champion, 1899</small> * '''subfamilia [[Stenopodainae]]''' <small>Amyot & Serville, 1843</small> **genus Achillas <small>Torre-Bueno, 1914</small> **genus [[Adricomius]] <small>Distant, 1903</small> **genus [[Afgoia]] <small>Linnavuori, 1976</small> **genus [[Anacanthesancus]] <small>Miller, 1955</small> **genus [[Anacanthiocnemis]] <small>Reuter, 1882</small> **genus [[Antanambeus]] <small>Villiers, 1948</small> **genus [[Apronius]] <small>Stål, 1865</small> **genus [[Araphocoris]] <small>Miller, 1954</small> **genus [[Aulacogenia]] <small>Stål, 1870</small> **genus [[Baebius]] <small>Stål, 1865</small> **genus [[Bardesanes]] <small>Distant, 1909</small> **genus [[Beanana]] <small>Villiers, 1960</small> **genus [[Belemnocoris]] <small>Miller, 1952</small> **genus [[Bredo]] <small>Schouteden, 1931</small> **genus [[Cachanocoris]] <small>Villiers, 1959</small> **genus [[Campsocnemis]] <small>Stål, 1870</small> **genus [[Canthesancus]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> **genus [[Catala (rod)|Catala]] <small>Villiers, 1951</small> **genus [[Caunus]] <small>Stål, 1865</small> **genus [[Ceoncophalus]] <small>Villiers, 1961</small> **genus [[Collartiella]] <small>Schouteden, 1931</small> **genus [[Ctenotrachelus]] <small>Stål, 1872</small> **genus [[Dactylopodocoris]] <small>Miller, 1957</small> **genus [[Descarpentriesius]] <small>Villiers, 1961</small> **genus [[Diaditus]] <small>Stål, 1859</small> **genus [[Diokterocoris]] <small>Miller, 1959</small> **genus [[Dithmarus]] <small>Distant, 1904</small> **genus [[Dulitocoris]] <small>Miller, 1940</small> **genus [[Duriocoris]] <small>Miller, 1940</small> **genus [[Enoplocephala]] <small>Miller, 1940</small> **genus [[Epiclopocoris]] <small>Miller, 1952</small> **genus [[Fitana]] <small>Villiers, 1948</small> **genus [[Gageus]] <small>Villiers, 1961</small> **genus [[Gallienius]] <small>Villiers, 1948</small> **genus [[Ghesquierea]] <small>Schouteden, 1931</small> **genus [[Gnathobleda]] <small>Stål, 1859</small> **genus [[Griveaudicoris]] <small>Villiers, 1961</small> **genus [[Harpagochares]] <small>Stål, 1859</small> **genus [[Helocephalocoris]] <small>Miller, 1958</small> **genus [[Hemisastrapada]] <small>Livingstone & Ravichandran, 1988</small> **genus [[Hendecacentrus]] <small>Bergroth, 1919</small> **genus [[Hulstaertiella]] <small>Schouteden, 1931</small> **genus [[Kekenboschia]] <small>Villiers, 1968</small> **genus [[Kodormus]] <small>Barber, 1930</small> **genus [[Kokodacoris]] <small>Miller, 1958</small> **genus [[Kumaonocoris]] <small>Miller, 1952</small> **genus [[Lyramna]] <small>Breddin, 1900</small> **genus [[Mametina]] <small>Villiers, 1964</small> **genus [[Mekeocoris]] <small>Miller, 1958</small> **genus [[Merifanocoris]] <small>Miller, 1955</small> **genus [[Motucoris]] <small>Miller, 1958</small> **genus [[Muizonia]] <small>Villiers, 1954</small> **genus [[Narvesus]] <small>Stål, 1859</small> **genus [[Neoklugia]] <small>Distant, 1919</small> **genus [[Neosastrapada]] <small>Miller, 1940</small> **genus [[Neostaccia]] <small>Miller, 1940</small> **genus [[Neothodelmus]] <small>Distant, 1919</small> **genus [[Nitornus]] <small>Stål, 1859</small> **genus [[Nogullocoris]] <small>Miller, 1958</small> **genus [[Noualhierella]] <small>Villiers, 1951</small> **genus [[Ocrioessa]] <small>Bergroth, 1918</small> **genus [[Oncocephalus]] <small>Klug, 1830</small> **genus [[Otiodactylus]] <small>Pinto, 1927</small> **genus [[Padasastra]] <small>Villiers, 1948</small> **genus [[Paedocoris]] <small>Miller, 1952</small> **genus [[Pakesia]] <small>Miller, 1952</small> **genus [[Paracaunus]] <small>Miller, 1956</small> **genus [[Paraduriocoris]] <small>Miller, 1955</small> **genus [[Paraghesquierea]] <small>Villiers, 1948</small> **genus [[Paragylloides]] <small>Putshkov, 1985</small> **genus [[Parawatsa]] <small>Villiers, 1961</small> **genus [[Parechinocoris]] <small>Miller, 1949</small> **genus [[Parepiclopocoris]] <small>Miller, 1958</small> **genus [[Pedionotocoris]] <small>Miller, 1949</small> **genus [[Perinetocoris]] <small>Villiers, 1961</small> **genus [[Phrynodermocoris]] <small>Miller, 1952</small> **genus [[Planeocoris]] <small>Chlond, 2010</small> **genus [[Pnirontis]] <small>Stål, 1859</small> **genus [[Pnohirmus]] <small>Stål, 1859</small> **genus [[Podormus]] <small>Stål, 1859</small> **genus [[Polycentrocoris]] <small>Miller, 1957</small> **genus [[Pseudobaebius]] <small>Villiers, 1948</small> **genus [[Pseudobeanana]] <small>Villiers, 1960</small> **genus [[Pseudomuizonius]] <small>Villiers, 1961</small> **genus [[Pygolampis]] <small>Germar, 1817</small> **genus [[Renaudicoris]] <small>Villiers, 1961</small> **genus [[Rhamphophora]] <small>Miller, 1958</small> **genus [[Rhyparoclopius]] <small>Stål, 1868</small> **genus [[Rorocoris]] <small>Miller, 1958</small> **genus [[Rutuba]] <small>Torre-Bueno, 1914</small> **genus [[Sabronocoris]] <small>Miller, 1958</small> **genus [[Sankurua]] <small>Schouteden, 1951</small> **genus [[Sastrapada]] <small>Amyot & Serville, 1843</small> **genus [[Scheitzia]] <small>Schouteden, 1951</small> **genus [[Schmitziella]] <small>Villiers, 1967</small> **genus [[Seridentus]] <small>Osborn, 1904</small> **genus [[Sphalerocoroides]] <small>Putshkov, 1985</small> **genus [[Staccia]] <small>Stål, 1865</small> **genus [[Stachyotropha]] <small>Stål, 1870</small> **genus [[Stenopoda]] <small>Laporte, 1833</small> **genus [[Stenopodessa]] <small>Barber, 1930</small> **genus [[Stenosastrapada]] <small>Miller, 1940</small> **genus [[Stirogaster]] <small>Jakovlev, 1874</small> **genus [[Streptophorocoris]] <small>Miller, 1957</small> **genus [[Stuberiana]] <small>Miller, 1958</small> **genus [[Thelocoris]] <small>Mayr, 1866</small> **genus [[Thodelmus]] <small>Stål, 1859</small> **genus [[Tsawa]] <small>Villiers, 1966</small> **genus [[Usingerana]] <small>Miller, 1949</small> **genus [[Utilitaria]] <small>Distant, 1920</small> **genus [[Watsa]] <small>Schouteden, 1931</small> **genus [[Xylinocoris]] <small>Miller, 1957</small> **genus [[Zylobus]] <small>Barber, 1930</small> * '''subfamilia [[Triatominae]]''' <small>Jeannel, 1919</small> **'''tribus''' [[Alberproseniini]] <small>Martínez & Carcavallo, 1977</small> ***genus [[Alberprosenia]] <small>Martínez & Carcavallo, 1977</small> **tribus [[Bolboderini]] <small>Usinger, 1944</small> ***genus [[Belminus]] <small>Stål, 1859</small> ***genus [[Bolbodera]] <small>Valdés, 1910</small> ***genus [[Microtriatoma]] <small>Prosen & Martínez, 1952</small> ***genus [[Parabelminus]] <small>Lent, 1943</small> **'''tribus''' [[Cavernicolini]] <small>Usinger, 1944</small> ***genus [[Cavernicola]] <small>Barber, 1937</small> **tribus [[Rhodniini]] <small>Pinto, 1926</small> ***genus [[Psammolestes]] <small>Bergroth, 1911</small> ***genus [[Rhodnius]] <small>Stål, 1859</small> **'''tribus''' [[Triatomini]] <small>Jeannel, 1919</small> ***genus [[Dipetalogaster]] <small>Usinger, 1939</small> ***genus [[Eratyrus]] <small>Stål, 1859</small> ***genus [[Hermanlentia]] <small>Jurberg & Galvão, 1997</small> ***genus [[Linshcosteus]] <small>Distant, 1904</small> ***genus [[Meccus]] <small>Stål, 1859</small> ***genus [[Mepraia]] <small>Mazza, Gajardo & Jorg, 1940</small> ***genus [[Nesotriatoma]] <small>Usinger, 1944</small> ***genus [[Panstrongylus]] <small>Berg, 1879</small> ***genus [[Paratriatoma]] <small>Barber, 1938</small> ***genus [[Triatoma]] <small>Laporte, 1833</small> * '''subfamilia [[Tribelocephalinae]]''' <small>Stal, 1866</small> **'''tribus''' [[Opistoplatyini]] <small>Villiers, 1943</small> ***genus [[Acanthorhinocoris]] <small>Miller, 1940</small> ***genus [[Centrogastocoris]] <small>Miller, 1958</small> ***genus [[Distantus]] <small>Villiers, 1943</small> ***genus [[Opistoplatys]] <small>Westwood, 1834</small> ***genus [[Plectrophorocoris]] <small>Miller, 1958</small> **'''tribus''' [[Tribelocephalini]] <small>Stal, 1866</small> ***genus [[Abelocephala]] <small>Maldonado, 1996</small> ***genus [[Afrodecius]] <small>Jeannel, 1919</small> ***genus [[Apocaucus]] <small>Distant, 1909</small> ***genus [[Enigmocephala]] <small>Redei, 2007</small> ***genus [[Gastrogyrus]] <small>Bergroth, 1921</small> ***genus [[Homognetus]] <small>Bergroth, 1923</small> ***genus [[Matangocoris]] <small>Miller, 1940</small> ***genus [[Megapocaucus]] <small>Miller, 1954</small> ***genus [[Tomolus]] <small>Stål, 1874</small> ***genus [[Tribelocephala]] <small>Stål, 1853</small> **'''tribus''' [[Xenocaucini]] <small>Maldonado, 1996</small> ***genus [[Tribelocodia]] <small>Weirauch, 2010</small> ***genus [[Xenocaucus]] <small>China & Usinger, 1949</small> * '''subfamilia [[Vesciinae]]''' <small>Fracker & Bruner, 1924</small> **genus [[Chopardita]] <small>Villiers, 1944</small> **genus [[Microvescia]] <small>Wygodzinsky, 1943</small> **genus [[Mirambulus]] <small>Breddin, 1901</small> **genus [[Pessoaia]] <small>Costa Lima, 1940</small> **genus [[Vescia]] <small>Stål, 1865</small> * '''subfamilia [[Visayanocorinae]]''' <small>Miller, 1952</small> **genus [[Carayonia]] <small>Miller, 1952</small> **genus [[Wardamanocoris]] <small>Malipatil, 1990</small> }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Porodice novokrilaša]] [[Kategorija:Stjenice]] [[Kategorija:Stjenice ubojice| ]] 6vmot8qrze7ndajtn84haa7uw388awh 0 549807 7565455 7364413 2026-07-28T12:40:28Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Znanost o površinama|Znanost o površinama]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565455 wikitext text/x-wiki [[datoteka:WassermoleküleInTröpfchen.svg|mini|desno|250px| Uzrok je površinske napetosti asimetrični raspored međumolekularnih [[sila]] na granici faza.]] [[datoteka:WaterstriderEnWiki.jpg|mini|desno|250px|Površinska napetost [[voda|vode]] omogućava da se [[kukac]] gazivoda kreće po njezinoj površini.]] [[datoteka:Surface Tension Diagram.svg|mini|desno|250px|Sile koje djeluju na tijelo koje pluta na vodi (na primjer igla): F_w je [[težina]] tog tijela (igle) i F_s je [[rezultanta|rezultanta sila]] površinske napetosti.]] '''Površinska napetost''' (znak ''σ'') je [[fizikalna veličina]] koja opisuje svojstvo površine [[tekućine]] zbog kojega se [[ploština]] (površina) slobodne površine [[tekućine]] smanjuje. Količnik je uloženoga [[Rad (fizika)|rada]] ''dW'' i promjene ploštine ''dA'' slobodne površine, to jest: :<math>\sigma = \frac{dW}{dA} </math> Mjerna je jedinica površinske napetosti [[džul]] po [[Četvorni metar|metru kvadratnom]] (J/m²) ili [[njutn]] po [[metar|metru]] (N/m). Uzrok je površinske napetosti asimetrični raspored međumolekularnih [[sila]] na granici [[faza]]. U unutrašnjosti tekućine je prosjek [[sila]] što djeluju na pojedinu molekulu jednak nuli, a na površini su molekule izložene nejednakim silama s vanjske i s unutarnje strane tekućine. Kada je tekućina u dodiru s [[plin]]om, privlačne sile među molekulama tekućine jače su od sila između molekula tekućine i plina, pa su molekule tekućine na površini privučene prema unutrašnjosti, odnosno sila među molekulama na površini tekućine veća je od sile među molekulama u unutrašnjosti. Tako na primjer površinska napetost vode omogućava da se [[kukac]] gazivoda kreće po njezinoj površini. Djelovanje deterdženata i sredstava za flotaciju zasniva se na njihovu učinku na površinsku napetost tekućina.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/49856 |title=površinska napetost |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> Na molekulu u tekućini djeluju sile susjednih [[molekula]]. One djeluju sa svih strana pa je [[Rezultanta|rezultantna sila]] na dotičnu molekulu jednaka nuli ([[tlak]] je izotropan). Međutim, rezultantna sila na molekulu koja se nalazi na površini tekućine nije jednaka nuli, već je usmjerena prema unutrašnjosti tekućine. Stoga tekućina nastoji poprimiti oblik koji će imati najmanju površinu (kap vode u bestežinskom stanju ima oblik kugle). Za povećanje površine tekućine potreban je rad.<ref>'''1A. Napetost površine''', [http://www.phy.pmf.unizg.hr/~gorjana/nastava/Praktikum/Fizicki%20praktikum%202/vj1a_napetost.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304114304/http://www.phy.pmf.unizg.hr/~gorjana/nastava/Praktikum/Fizicki%20praktikum%202/vj1a_napetost.pdf |date=4. ožujka 2016. }}, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, www.phy.pmf.unizg.hr, 2015.</ref> == Kohezija == {{Glavni|Kohezija}} '''Kohezija''' ([[Francuski jezik|franc]]. ''cohésion'', prema [[Latinski jezik|lat]]. ''cohaerere'': prianjati, biti povezan), je privlačna međuatomska ili [[Kemijska veza|međumolekularna sila]] koja djeluje između susjednih čestica tvari. Najjača je u tvarima koje su u [[Krutine|čvrstom stanju]], slabija u [[tekućina]]ma (jedno je od očitovanja djelovanja kohezije površinska napetost), a najslabija u realnim [[plin]]ovima (u idealnim je plinovima jednaka nuli).<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/32254 |title=kohezija |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> U [[voda|vodi]], na primjer, djeluju jake kohezivne sile jer je voda jako [[polarnost|polarna]] molekula. U [[Organska tvar|organskim tvarima]] rijetko djeluju jake kohezivne sile jer organske tvari rijetko su polarne. Kohezija, zajedno s [[adhezija|adhezijom]] (privlačenje između različitih molekula), koristi se u objašnjavanju površinske napetosti i [[kapilarnost]]i. == Kapilarnost == {{Glavni|Kapilarnost}} '''Kapilarnost''' je pojava podizanja ili spuštanja razine [[tekućina]] uz rub uskih cijevi ([[kapilara]]) uzrokovana silama adhezije i kohezije. U uskim [[cijev]]ima, gdje je površina tekućine velika prema obujmu ([[volumen]]u) tekućine, vrijednosti površinskih sila i gravitacije postaju usporedive i razina tekućine u cijevi može se podizati (kapilarna elevacija) ili spuštati (kapilarna depresija). Tekućina koja ''moči'' stijenke kapilare (adhezija veća od kohezije, na primjer [[voda]] u staklenoj posudi) podizat će se, a tekućina koja ''ne moči'' stijenke kapilare (kohezija veća od adhezije, na primjet [[živa]] u staklenoj posudi) spuštat će se. Objašnjenje kapilarnosti kao i matematičku teoriju oblika površine tekućine dali su u svojim radovima [[Thomas Young]] (1804.), [[Pierre-Simon Laplace]] (1806.), [[Carl Friedrich Gauss]] (1830.) i [[Siméon Denis Poisson]] (1831.).<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/30305 |title=kapilarnost |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Poveznice == * [[Tenziometar (površinska napetost)]] [[Kategorija:Međumolekulske sile]] [[Kategorija:Mehanika fluida]] [[Kategorija:Znanost o površinama]] 19lqlpiw8wpqpzc5xkm4qt0ddqoif3m 7565530 7565455 2026-07-28T13:43:03Z Argo Navis 852 7565530 wikitext text/x-wiki [[datoteka:WassermoleküleInTröpfchen.svg|mini|desno|250px| Uzrok je površinske napetosti asimetrični raspored međumolekularnih [[sila]] na granici faza.]] [[datoteka:HydrometraStagnorum.jpg|mini|desno|250px|Površinska napetost [[voda|vode]] omogućava da se [[kukac]] [[gazivoda]] kreće po njezinoj površini.]] [[datoteka:Surface Tension Diagram.svg|mini|desno|250px|Sile koje djeluju na tijelo koje pluta na vodi (na primjer igla): F_w je [[težina]] tog tijela (igle) i F_s je [[rezultanta|rezultanta sila]] površinske napetosti.]] '''Površinska napetost''' (znak ''σ'') je [[fizikalna veličina]] koja opisuje svojstvo površine [[tekućine]] zbog kojega se [[ploština]] (površina) slobodne površine [[tekućine]] smanjuje. Količnik je uloženoga [[Rad (fizika)|rada]] ''dW'' i promjene ploštine ''dA'' slobodne površine, to jest: :<math>\sigma = \frac{dW}{dA} </math> Mjerna je jedinica površinske napetosti [[džul]] po [[Četvorni metar|metru kvadratnom]] (J/m²) ili [[njutn]] po [[metar|metru]] (N/m). Uzrok je površinske napetosti asimetrični raspored međumolekularnih [[sila]] na granici [[faza (fizika)|faza]]. U unutrašnjosti tekućine je prosjek [[sila]] što djeluju na pojedinu molekulu jednak nuli, a na površini su molekule izložene nejednakim silama s vanjske i s unutarnje strane tekućine. Kada je tekućina u dodiru s [[plin]]om, privlačne sile među molekulama tekućine jače su od sila između molekula tekućine i plina, pa su molekule tekućine na površini privučene prema unutrašnjosti, odnosno sila među molekulama na površini tekućine veća je od sile među molekulama u unutrašnjosti. Tako na primjer površinska napetost vode omogućava da se [[kukac]] [[gazivoda]] kreće po njezinoj površini. Djelovanje deterdženata i sredstava za flotaciju zasniva se na njihovu učinku na površinsku napetost tekućina.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/49856 |title=površinska napetost |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> Na molekulu u tekućini djeluju sile susjednih [[molekula]]. One djeluju sa svih strana pa je [[Rezultanta|rezultantna sila]] na dotičnu molekulu jednaka nuli ([[tlak]] je izotropan). Međutim, rezultantna sila na molekulu koja se nalazi na površini tekućine nije jednaka nuli, već je usmjerena prema unutrašnjosti tekućine. Stoga tekućina nastoji poprimiti oblik koji će imati najmanju površinu (kap vode u bestežinskom stanju ima oblik kugle). Za povećanje površine tekućine potreban je rad.<ref>'''1A. Napetost površine''', [http://www.phy.pmf.unizg.hr/~gorjana/nastava/Praktikum/Fizicki%20praktikum%202/vj1a_napetost.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304114304/http://www.phy.pmf.unizg.hr/~gorjana/nastava/Praktikum/Fizicki%20praktikum%202/vj1a_napetost.pdf |date=4. ožujka 2016. }}, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, www.phy.pmf.unizg.hr, 2015.</ref> == Kohezija == {{Glavni|Kohezija}} '''Kohezija''' ([[Francuski jezik|franc]]. ''cohésion'', prema [[Latinski jezik|lat]]. ''cohaerere'': prianjati, biti povezan), je privlačna međuatomska ili [[Kemijska veza|međumolekularna sila]] koja djeluje između susjednih čestica tvari. Najjača je u tvarima koje su u [[Krutine|čvrstom stanju]], slabija u [[tekućina]]ma (jedno je od očitovanja djelovanja kohezije površinska napetost), a najslabija u realnim [[plin]]ovima (u idealnim je plinovima jednaka nuli).<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/32254 |title=kohezija |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> U [[voda|vodi]], na primjer, djeluju jake kohezivne sile jer je voda jako [[polarnost|polarna]] molekula. U [[Organska tvar|organskim tvarima]] rijetko djeluju jake kohezivne sile jer organske tvari rijetko su polarne. Kohezija, zajedno s [[adhezija|adhezijom]] (privlačenje između različitih molekula), koristi se u objašnjavanju površinske napetosti i [[kapilarnost]]i. == Kapilarnost == {{Glavni|Kapilarnost}} '''Kapilarnost''' je pojava podizanja ili spuštanja razine [[tekućina]] uz rub uskih cijevi ([[kapilara]]) uzrokovana silama adhezije i kohezije. U uskim [[cijev]]ima, gdje je površina tekućine velika prema obujmu ([[volumen]]u) tekućine, vrijednosti površinskih sila i gravitacije postaju usporedive i razina tekućine u cijevi može se podizati (kapilarna elevacija) ili spuštati (kapilarna depresija). Tekućina koja ''moči'' stijenke kapilare (adhezija veća od kohezije, na primjer [[voda]] u staklenoj posudi) podizat će se, a tekućina koja ''ne moči'' stijenke kapilare (kohezija veća od adhezije, na primjet [[živa]] u staklenoj posudi) spuštat će se. Objašnjenje kapilarnosti kao i matematičku teoriju oblika površine tekućine dali su u svojim radovima [[Thomas Young]] (1804.), [[Pierre-Simon Laplace]] (1806.), [[Carl Friedrich Gauss]] (1830.) i [[Siméon Denis Poisson]] (1831.).<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/30305 |title=kapilarnost |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Poveznice == * [[Tenziometar (površinska napetost)]] [[Kategorija:Međumolekulske sile]] [[Kategorija:Mehanika fluida]] [[Kategorija:Znanost o površinama]] g9n7byr59eip1xf4xe346db4ds66ekv 0 556028 7565436 7168743 2026-07-28T12:03:18Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Jednadžbe|Jednadžbe]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565436 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Kinematics.svg|mini|desno|250px|[[Kinematika|Kinematske]] veličine materijalne čestice mase ''m'': položaj ili [[radijvektor]] ''r'', [[brzina]] ''v'' i [[ubrzanje]] ili [[akceleracija]] ''a''.]] [[datoteka:Position vector plane polar coords.svg|mini|desno|250px|[[Radijvektor]] ''r'' uvijek okomit na smjer [[gibanje|gibanja]].]] [[datoteka:Gravity gravita grave.gif|mini|250px|desno|Uobičajeno je da se [[slobodni pad]] uzima kao primjer [[Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu|jednolikog ubrzanog gibanja]] (gibanja sa stalnim ubrzanjem). Pritom se pretpostavlja da nema otpora [[zrak]]a ili [[trenje|trenja]].]] [[datoteka:Uniform circular.JPG|desno|mini|250px|[[Jednoliko gibanje po kružnici]].]] [[datoteka:Angular_velocity.svg|mini|desno|250px|[[Vektor]] [[kutna brzina|kutne brzine]] ''ω'' i [[radijvektor]] ''r'']] [[datoteka:Ideal projectile motion for different angles.svg|mini|desno|250px|[[Kosi hitac]] [[projektil]]a koji je izbačen [[brzina|brzinom]] 10 [[Metar u sekundi|m/s]] pod različitim kutovima (u [[vakuum]]u).]] [[datoteka:Inclinedthrow.gif|mini|250px|desno|Razne [[putanja|putanje]] u [[balistika|balistici]] (kosi hitac):<br> Crna putanja: [[parabola]] kada nema otpora zraka,<br> Plava putanja: Stokesova [[balistika|balistička]] krivulja <br> Zelena putanja: Newtonova balistička krivulja.]] [[datoteka:Mplwp ballistic trajectories velocities.svg|mini|250px|desno|[[Balistika|Balistička]] krivulja projektila s otporom zraka i različitim početnim brzinama.]] '''Jednadžba gibanja''' je svaka [[fizika]]lna [[jednadžba]] kojom se opisuje neko [[gibanje]]. Za [[Materijalna točka|materijalnu česticu]] ili mnoštvo [[čestica]] jednadžba gibanja temelji se na [[Newtonovi zakoni gibanja|drugome Newtonovu zakonu gibanja]]: :<math> F = m \cdot a </math> prema kojem se iz izračunanog ili izmjerenog [[ubrzanje|ubrzanja]] ''a'' uvijek može odrediti [[sila]] ''F'' koja djeluje na česticu [[masa|mase]] ''m'' ([[dinamički sustavi]]). Najjednostavniji je oblik jednadžbe gibanja: :<math> m \cdot a = \sum_{i \neq j} \mathbf{F}_{ij} \,\! </math> pri čemu se stvarne sile koje djeluju na tijelo u smjeru ubrzanja ''a'' uračunavaju s pozitivnim, a one suprotnoga smjera s negativnim predznakom. Za dva tijela jednadžbe gibanja glase: :<math> m_1 \cdot a_1 = F_{12} </math> :<math> m_2 \cdot a_2 = F_{21} </math> gdje je iskorišten [[Newtonovi zakoni gibanja|treći Newtonov aksiom]] sile ''F₁₂'' i protusile ''– F₂₁'', koje su između dvaju tijela jednako velike, ali imaju suprotan smjer. Jednadžbe gibanja za sustav vezanih čestica pišu se na temelju [[Jean le Rond d'Alembert|D’Alembertova načela]]. Newtonove jednadžbe gibanja jedne ili mnoštva čestica u općim koordinatama sustava i komponentama brzine [[Joseph-Louis Lagrange|Lagrangeove]] su generalizirane jednadžbe, odnosno [[William Rowan Hamilton|Hamiltonove]] kanonske jednadžbe gibanja, ako se koristi Hamiltonova funkcija sustava ([[energetsko stanje]]) ovisna o općim [[impuls]]ima i [[Kartezijev koordinatni sustav|prostornim koordinatama]]. Prijelaz na [[kvantna mehanika|kvantnu mehaniku]] provodi se tako da se opće koordinate impulsa i prostora zamijene [[Matrica (matematika)|matricama]] ili kvantnomehaničkim operatorima. Relativističke jednadžbe gibanja čestica pišu se s pomoću četvero[[vektor]]a brzine i akceleracije, kao invarijantne jednadžbe gibanja u četverodimenzionalnome prostoru.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/28895 |title=jednadžba gibanja |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Primjeri == === Jednoliko pravocrtno gibanje === {{Glavni|Jednoliko pravocrtno gibanje}} '''Jednoliko pravocrtno gibanje''' ili '''jednoliko gibanje po pravcu''' je gibanje [[Tijelo (fizika)|tijela]] bez ubrzanja ili [[Akceleracija|akceleracije]]. Tijelo se giba uvijek istom [[Brzina|brzinom]] i tijekom čitavog puta prevaljuje uvijek jednake [[duljina|duljine]].<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> [[Jednadžba]] za brzinu tijela tijekom jednolikog pravocrtnog gibanja je: :<math>v = { s\over t} </math> Pomnožimo li jednadžbu s nazivnikom dobijemo da je [[prijeđeni put]]: :<math>s = v \cdot t </math> Uz to jednadžba za [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]] glasi: :<math>t = { s\over v} </math> === Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu === {{Glavni|Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu}} '''Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu''' ili '''jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje''' je [[gibanje]] po [[pravac|pravcu]] kod kojega se [[ubrzanje]] (akceleracija) ne mijenja, to jest to je gibanje stalnim (konstantnim) ubrzanjem. To znači da je pravo ubrzanje jednako srednjem (prosječnom) u bilo kojem vremenskom intervalu. Posve isto značenje ima definicija da se kod jednoliko ubrzanog gibanja po pravcu brzina promijeni za jednake iznose u jednakim vremenskim razmacima (intervalima). Uobičajeno je da se naziv "jednoliko ubrzano gibanje" odnosi i na slučaj kada tijelo doista ubrzava (povećava [[brzina|brzinu]]), kao i na slučaj kada tijelo usporava (smanjuje brzinu); no, kad se želi naglasiti da tijelo usporava, kaže se i ''jednoliko usporeno gibanje''. Uobičajeno je (i korisno) rabiti iste formule (jednadžbe) u oba slučaja, s tim da se kod usporenoga za ubrzanje uvrštava negativan broj. Zbog takve upotrebe, neki autori koriste naziv '''jednoliko promjenjljivo gibanje''' umjesto općeg (dvosmislenog) naziva ''jednoliko ubrzano gibanje''. Veličine koje opisuju gibanje su ubrzanje, brzina i pređeni put, te se kao funkcije vremena opisuju sljedećim formulama<ref>[http://www.scribd.com/doc/40272543/Levanat-Kinematika-i-dinamika I. Levanat: Fizika za TVZ - Kinematika i dinamika] Tehničko veleučilište u Zagrebu (2010)</ref>: :<math> a = konst. </math> :<math> v = a \cdot t+v_0 </math> :<math> s ={a \over 2}\cdot t^2+v_0t </math> === Jednoliko gibanje po kružnici === {{Glavni|Jednoliko gibanje po kružnici}} '''Jednoliko gibanje po kružnici''' ili '''jednoliko kružno gibanje''' je takvo [[kružno gibanje]] kod kojega [[brzina]] ne mijenja iznos. Promatra se gibanje točke ili čestice (tijela zanemarive veličine) po [[kružnica|kružnici]]. Kod većeg tijela promatra se gibanje po kružnici njegovog [[centar masa|centra masa]]. Svako jednoliko gibanje može se odrediti kao gibanje kod kojega točka (tijelo) u jednakim [[vrijeme|vremenskim intervalima]] (vremenskim razmacima) prelazi jednake puteve. To znači da su prosječni iznosi brzine u svim vremenskim intervalima jednaki, to jest da brzina ne mijenja iznos. Prilikom jednolike [[vrtnja|vrtnje]] (rotacije) krutog tijela oko nepomične osi, ne mijenja se njegova [[kutna brzina]], a njegove se točke jednoliko kružno gibaju po kružnicama okomitima na tu os, kojima je središte na toj osi. Dok se točka jednoliko giba po kružnici, promjena njezinog položaja može se opisati pomoću puta <math>\scriptstyle s </math> koji ona prijeđe, ili pomoću kuta <math>\scriptstyle \varphi</math> za koji se zakrene polumjer kružnice <math>\scriptstyle r </math> povučen do te točke. Taj put i kut su jedine veličine kojima se tijekom vremena mijenja iznos. Pomoću njih se iznos brzine <math>\scriptstyle v </math> (koja se još naziva i linearnom ili [[Orbitalna brzina|obodnom brzinom]] i iznos [[kutna brzina|kutne brzine]] <math>\scriptstyle \omega </math> mogu izračunati tako da se put, odnosno kut podijeli s vremenom: :<math> v = {s \over t} </math> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; odnosno &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <math> \omega = {\varphi \over t}</math> Ovakav način pisanja podrazumijeva da su put i kut prijeđeni od trenutka <math>\scriptstyle t=0 </math> do trenutka <math>\scriptstyle t </math>. Iznosi brzina računaju se običnim dijeljenjem zato što se ne mijenjaju. Iz gornjih se jednadžbi jednostavnim množenjem s vremenom dobivaju formule za [[prijeđeni put]] i [[kut]] zakreta: :<math> s = v \cdot t </math> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; odnosno &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <math> \varphi = \omega \cdot t </math> Svejedno je da li se formule tumače kao put (kut) koji je prijeđen u "vremenskom intervalu <math>\scriptstyle t </math>", ili koji je prijeđen od trenutka <math>\scriptstyle t=0 </math> do trenutka <math>\scriptstyle t </math>. No, ponekad se pomoću njih želi opisati trenutni položaj točke u odnosu na neki odabrani početni položaj, u kojemu točka ''nije'' bila u trenutku <math>\scriptstyle t=0 </math> (na primjer kod opisa veze s [[Harmonijsko titranje|harmoničkim titranjem]]). Tada treba dodati "početni put" <math>\scriptstyle s_0 </math>, odnosno "početni kut" <math>\scriptstyle {\varphi}_0 </math>, koji je točka prešla od toga početnog položaja do trenutka <math>\scriptstyle t=0 </math>, pa formule imaju oblik: :<math> s = v \cdot t + s_0 </math> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; odnosno &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <math> \varphi = \omega \cdot t + {\varphi}_0 </math> === Kosi hitac === {{glavni|Kosi hitac}} '''Kosi hitac''' je krivocrtno gibanje nastalo kada [[vektor]] početne brzine izbačenog tijela zatvara kut s okomicom. [[Putanja]] tijela ima oblik [[parabola|parabole]] s tjemenom na vrhu. Na izbačeno tijelo djeluje vektor kose početne brzine te [[ubrzanje zemljine sile teže]]. '''Hitac''' je izbačaj tijela u [[prostor]] i složeno gibanje koje nastane kada na izbačeno tijelo djeluje [[sila teža]]. Ovisno o smjeru [[vektor]]a početne brzine prema sili teži, hitac može biti [[Vodoravni hitac|vodoravni]] (gibanje [[materijalna točka|materijalne točke]] koja je izbačena vodoravno u polju sile teže), [[Okomiti hitac|vertikalni ili okomiti]] (gibanje materijalne točke koja je izbačena u polju sile teže okomito prema gore ili prema dolje) i kosi (gibanje materijalne točke koja je izbačena u polju sile teže pod oštrim kutom prema vodoravnoj ravnini). Ako je otpor zraka zanemariv, putanja gibanja je [[parabola]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/25772 |title=hitac |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> Kod kosog hica [[gibanje]] je složeno. Takvo gibanje izvodi svako tijelo bačeno početnom brzinom ''v₀'', pod nekim [[kut]]em ''α'' prema vodoravnoj ravnini, koji se zove '''elevacijski kut'''. Kada na projektil, koji smatramo materijalnom točkom, a koji se izbaci iz nekog [[oružje|oružja]], ne bi djelovala sila teža i otpor zraka, on bi se gibao pravocrtno i jednoliko. Radi lakšeg računanja kosu početnu brzinu ''v₀'' rastavljamo na okomitu brzinu ''v_y'' i vodoravnu brzinu ''v_x''. Vodoravna brzina određuje udaljenost koju tijelo pređe na tlu, dok okomita [[brzina]] određuje [[visina|visinu]] na koju će tijelo dospjeti. :<math> v_x=v_0 \cdot \cos \alpha </math> :<math> v_y = v_0 \cdot \sin \alpha - g \cdot t </math> Vrijeme i put potrebni da tijelo dođe do tjemena parabole jednaki su vremenu i putu koji su potrebni tijelu da [[slobodni pad|padne]] na tlo. Kosi hitac u bezzračnom prostoru opisujemo jednadžbama:<ref>{{cite web |url=https://element.hr/artikli/file/1251 |title=Kinematika 2.2 Krivocrtno gibanje |work=Radna bilježnica - Mehanika - kinematika i dinamika Elementov portal za nastavnike |accessdate=25. veljače 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304101844/https://element.hr/artikli/file/1251 |archivedate=4. ožujka 2016.}}</ref> :<math> x = (v_0 \cdot \cos \alpha) \cdot t </math> :<math> y = (v_0 \cdot \sin \alpha) \cdot t - g \cdot \frac{t^2}{2} </math> [[Okomiti hitac]] i [[vodoravni hitac]] su posebni slučajevi kosog hica.<ref>{{cite web |url=http://rgn.hr/~lfrgic/nids_lfrgic/PDF_PRINT_MEHANIKA_II_KINEMATIKA/Print_N_E5_Hici_Krivolinijski_Kinematika_2008.pdf |title=Krivolinijsko gibanje materijalne točke Sastavljeno gibanje 5.dio |work=Mehanika II Kinematika |author=Frgić, Lidija |accessdate=25. veljače 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141222022549/http://rgn.hr/~lfrgic/nids_lfrgic/PDF_PRINT_MEHANIKA_II_KINEMATIKA/Print_N_E5_Hici_Krivolinijski_Kinematika_2008.pdf |archivedate=22. prosinca 2014.}}</ref> Izračunamo li ''t'' iz prve jednadžbe i uvrstimo u drugu, dobit ćemo '''jednadžbu kosog hica''', to jest parabole: :<math> y = x \cdot \tan \alpha - \frac{g}{2} \cdot \frac{x^2}{v_0^2 \cdot \cos^2 \alpha} </math> Iz te jednadžbe lako se izračuna domet ''D'', a to je ona točka gdje parabola siječe os x. Za tu točku je ''y'' = 0, a ''x'' = ''D'': :<math> D = \frac{v_0^2}{g} \cdot \sin 2 \alpha </math> Domet će biti najveći kada bude ''α'' = 45°, pa je: :<math> D_{{max}} = \frac{v_0^2}{g} </math> Projektil će postići svoju najveću [[visina|visinu]] kada je ''x = D/2'': :<math> x = \frac{v_0^2}{g} \cdot \sin \alpha \cdot \cos \alpha </math> Uvrstimo li tu vrijednost u jednadžbu parabole, dobit ćemo najveću dostignutu visinu: :<math> h = \frac{v_0^2}{2 \cdot g} \cdot \sin^2 \alpha </math> Ukupno vrijeme leta projektila od izbacivanja iz oružja do udara u zemlju je: :<math> t = \frac{2 \cdot v_0 \cdot \sin \alpha}{g} </math> U zrakopraznom prostoru krivulja kosog hica je simetrična, to jest uzlazna grana jednaka je silaznoj. Međutim u [[zrak]]u će zbog otpora zraka putanja biti nesimetrična i silazna će grana biti strmija od uzlazne. Ta krivulja kosog hica s nesimetričnim granama zove se [[Balistika|balistička]] krivulja. Da bi se postigao što veći domet, mora biti velika početna brzina i veliki elevacijski kut, te najpovoljniji oblik projektila tako da bi on mogao ući u područje razrijeđenog zraka u [[stratosfera|stratosferu]], gdje je otpor mnogo manji nego u nižem području, u [[troposfera|troposferi]], koja dosiže do 12 kilometara visine. ==Izvori== {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Klasična mehanika]] [[Kategorija:Jednadžbe]] gagr9gz480f8s7zy04p9u9hf9rwtglj 0 557755 7565640 6248585 2026-07-28T15:55:12Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Grbice|Grbice]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Geometroidea|Geometroidea]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565640 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =pink | naziv =''Hemnypia baueri'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum =[[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Lepidoptera]] | familia = [[Geometridae]] | genus ='''''Hemnypia''''' | species =''H. baueri'' | dvoimeno =''Hemnypia baueri'' | dvoimeno_autorstvo = McDunnough, 1941. }} '''Hemnypia baueri''' je vrsta leptira iz [[Porodica (taksonomija)|porodice]] [[Grbice|grbica]] ([[Geometridae]]) raširenog u [[Kalifornija|kalifornijskom]] obalnom području<ref>[http://www.discoverlife.org/mp/20m?kind=Hemnypia+baueri Hemnypia baueri, map]</ref> i [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]].<ref>[http://mothphotographersgroup.msstate.edu/species.php?hodges=6776&state=NM Mississippi Entomological Museum]</ref> Jedini je prtedstavnik u rodu Hemnypia koji pripada potporodici [[Ennominae]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nhm.ac.uk/our-science/data/lepindex/search/detail.dsml?TaxonNo=236739 |title=The Global Lepidoptera Names Index |access-date=15. veljače 2016. |archive-date=23. veljače 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160223072629/http://www.nhm.ac.uk/our-science/data/lepindex/search/detail.dsml?TaxonNo=236739 |url-status=dead}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Geometroidea]] f6jjxgzzo9b5q52xmxibg0siodirm05 0 557774 7565633 6292038 2026-07-28T15:48:54Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Moljci|Moljci]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Natporodice moljaca|Natporodice moljaca]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565633 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =pink | naziv =''Geometroidea'' | slika = Geometra papilionaria, Lodz(Poland)03(js).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Geometra papilionaria]]'' | status = | regnum =[[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Lepidoptera]] | infraordo = [[Heteroneura]] | superfamilia ='''''Geometroidea''''' }} '''Geometroidea''' je natporodica [[Moljci|moljaca]] kojoj pripada tri porodice letira u redu [[Lepidoptera]], to su: noćni leptiri [[Geometridae]] (grbe ili grbice), [[Sematuridae]] i [[Uraniidae]], koji lete i dasnju i noću, ukupno preko 22 000 vrsta.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/3eeb729650d0d9f579a69dd9a81b7c1e |title=Catalogue of Life: 29th January 2016 |journal= |access-date=15. veljače 2016. |archive-date=23. veljače 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160223114955/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/3eeb729650d0d9f579a69dd9a81b7c1e |url-status=dead }}</ref> Predstavnici porodice Uraniidae odlikuju se prekrasnim krilima duginih boja, a vrsti [[Chrysiridia rhipheus]] (sin. ''Chrysiridia madagascariensis'') s [[Madagaskar]]a, pripala je i titula “najljepšeg kukca na svijetu”.<ref>[http://wol.jw.org/hr/wol/d/r19/lp-c/102005325 Krilati tropski ljepotani]</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Natporodice moljaca]] fugsadlkhnq2zeb8d623uhaquvsg26l 0 557982 7565539 7493908 2026-07-28T13:50:14Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Tehnologija|Tehnologija]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Tribologija|Tribologija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565539 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Mobil 1 motor oil.jpg|mini|desno|250px|[[Motorno ulje]].]] [[datoteka:Steam engine lubrication.jpg|mini|desno|250px|[[Podmazivanje]] [[Koljenasto vratilo|koljenastog vratila]].]] [[datoteka:Hydrodynamic lubrication attitude angle.svg|mini|desno|250px|Jednostavni radijalni [[klizni ležaj]] s rukavcem (unutra) i blazinicom (vanjski dio) kružnog oblika, nastaje samo jedna klizna površina sa svojim "uljnim klinom" koji osigurava hidrodinamičko [[podmazivanje]].]] [[datoteka:Graphite filled groove bushing.png|mini|desno|250px|Kružni utor za podmazivanje u obliku broja 8.]] '''Maziva''' su [[Kemijska tvar|kemijske tvari]] specifičnih fizikalnih i kemijskih svojstava koje se rabe za [[podmazivanje]]. Djeluju tako što smanjuju [[trenje]] između kliznih ploha koje se pod [[opterećenje]]m nalaze u međusobnom relativnom [[gibanje|gibanju]]. Maziva služe i za smanjenje trošenja [[Strojni dio|strojnih dijelova]] i za odvođenje [[toplina|topline]], te za zaštitu od [[korozija|korozije]] i stvaranja naslaga i taloga zbog [[oksidacija|oksidacije]] i drugih kemijskih promjena. Kao prva maziva upotrebljavala su se životinjska i biljna [[ulja]] i [[masti]] sve do prije stotinjak godina, kada je mlada [[Nafta|naftna industrija]] iznijela na [[tržište]] maziva ulja dobivena od teških naftnih [[frakcija]]. Danas svijest o potrebi [[Zaštita okoliša|očuvanja okoliša]] i zdravlja utječe i na proizvodnju svih vrsta maziva, tako da se iz njih isključuju sastojci štetni za zdravlje i okoliš, a u pojedinim se područjima rabe i biološki razgradiva maziva na osnovi biljnih ulja ili sintetskih [[Esteri|esterskih]] ulja. Prema [[Agregatna stanja|agregatnom stanju]] razlikuju se tekuća maziva (ulja), polučvrsta (mazive masti) i čvrsta maziva.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/39637 |title=maziva |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> Mazivi slojevi su vrlo tanki tanki te ovisno o [[Opterećenje|opterećenju]] i [[brzina|brzini]] međusobnog [[gibanje|gibanja]] podmazivanih površina mogu imati debljinu manju od 1 [[metar|µm]] pa do preko 100 µm. Maziva se sastoje od baznog ulja i dodataka (aditiva). Bazna ulja mogu biti mineralna, sintetička te biljnog ili životinjskog podrijetla. Dodatci služe za poboljšanje svojstava baznih ulja, za postizanje drugih svojstava koja bazna ulja nemaju te za smanjenje nepoželjnih svojstava baznih ulja.<ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref> == Tekuća maziva == '''Tekuća maziva''' najvažnija su vrsta maziva. Sastoje se od baznog [[ulja]] i aditiva. Bazno ulje može biti [[Mineralna ulja|mineralno]] ili sintetsko. Mineralno bazno ulje proizvodi se [[Rafinerija nafte|rafinacijom teških frakcija nafte]] dobivenih vakuumskom [[destilacija|destilacijom]] na temperaturi višoj od 350 [[celzij|°C]] i danas čini više od četiri petine od ukupno proizvedenih količina maziva. Maziva ulja mineralne osnove primjenjuju se za podmazivanje većine [[vozila]] i [[stroj]]eva pri normalnim uvjetima rada. Za posebno teške uvjete rada (ekstremno visoke ili niske temperature), težu zapaljivost, dug vijek trajanja i slično primjenjuju se maziva koja sadrže sintetska bazna ulja ([[Ugljikovodici|ugljikovodična]], [[esteri|esterska]], [[silikon]]ska i drugo). Aditivima se može smanjiti ovisnost [[viskoznost]]i o [[temperatura|temperaturi]], poboljšati tečnost pri niskim i postojanost pri višim temperaturama, povećati sposobnost zaštite od [[korozija|korozije]], te [[čvrstoća]] mazivoga sloja i time poboljšati podnošenje iznimno velikih [[tlak]]ova, te smanjiti trošenje strojnih dijelova. Glavno je svojstvo maziva [[viskoznost]] kao mjera njegova unutarnjeg [[trenje|trenja]]. Za podmazivanje uz veće [[brzina|brzine]] gibanja potrebna je manja viskoznost, a uz veća [[opterećenje|opterećenja]] veća viskoznost maziva. Viskoznost ovisi o temperaturi pa se s njezinim porastom smanjuje. Promjena viskoznosti s promjenom temperature označuje se indeksom viskoznosti (ulja većeg indeksa viskoznosti pokazuju manju promjenu viskoznosti s promjenom temperature). Mineralna bazna ulja imaju indeks viskoznosti do približno 100, dok se dodatkom aditiva može postići i znatno viši indeks viskoznosti (do 200). Sintetska ulja mogu imati indeks viskoznosti i veći od 200. Tekuća maziva svrstavaju se ponajprije u motorna ulja (maziva za [[vozila]]) i industrijska ulja (maziva za [[stroj]]eve), a rabe se i marinska maziva za [[brod]]ske motore i uređaje, maziva za [[željeznica|željeznice]], [[zrakoplov]]e, [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] strojeve i drugo. === Bazna ulja === Za proizvodnju mazivih ulja najčešće se koriste mineralna bazna ulja zbog dobrih svojstava i povoljne cijene. Mineralna se bazna ulja dobivaju iz [[nafta|nafte]] [[Frakcijska destilacija|frakcijskom]] i vakuumskom [[destilacija|destilacijom]] te [[rafinacija|rafinacijom]] destilata [[Otapalo|otapalima]] (solventima) pomoću kojih se iz destilata uklanjaju nepoželjni i manje stabilni sastojci te kruti [[parafin]]ski spojevi. Rafinacijom se dobivaju toplinski i oksidacijski stabilnija i [[korozija|korozijski]] manje agresivna ulja, koja uz to imaju manju sklonost skrućavanju i povećanju [[viskoznost]]i pri niskim temperaturama. Postupci klasične ili konvencionalne rafinacije jesu solventna rafinacija, odnosno ekstrakcija [[furfural]]om, zatim solventna deparafinacija i konačno dorada [[vodik]]om. Rafinacijom odgovarakućih destilata dobivaju se bazna ulja ili solventni rafinati potrebne viskoznosti za namješavanje različitih mazivih ulja. Za pridobivanje baznog ulja vrlo visoke viskoznosti ([[Engleski jezik|eng]]. ''brightstock'') potrebnog za namješavanje mazivih ulja velike viskoznosti koristi se ostatak nakon vakuumske destilacije, koji se obrađuje postupcima deasfaltizacije, solventne rafinacije i deparafinacije. U posljednje se vrijeme za proizvodnju baznih ulja iz naftnih destilacijskih frakcija ili krutog parafina sve više koriste postupci obrade vodikom gdje se pri visokim [[tlak]]ovima i [[temperatura]]ma pomoću posebnih [[katalizator]]a postiže osim uklanjanja nepoželjnih sastojaka i promjena strukture pojedinih prisutnih [[Kemijski spojevi|kemijskih spojeva]] radi povećanja udjela poželjnih kemijskih struktura izoparafina. Na taj se način postižu još bolja svojstva mineralnih baznih ulja, koja se tada često nazivaju i hidrorafinirana ili hidrotretirana. Ovisno o žestini obrade vodikom mogu se proizvesti mineralna bazna ulja koja se uporabnim svojstvima u velikoj mjeri približavaju pojedinim sintetičkim baznim uljima. Mineralna se bazna ulja koriste najvećim dijelom za proizvodnju maziva, no dio se koristi i kao procesna ulja u [[Industrija|industriji]], elektroizolacijska ulja u [[transformator]]ima i električnim sklopkama i uređajima, te kao ulja u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji i tako dalje. === Motorna ulja === {{Glavni|Motorno ulje}} '''Motorna ulja''' čine približno polovicu ukupne proizvodnje svih maziva. Najviše se proizvode motorna ulja za [[Benzinski motor|benzinske]] i [[Dieselov motor|dieselove motore]], a posebnu skupinu čine ulja za male [[motor]]e [[motorkotač]]a, poljoprivrednih strojeva, lančanih pila te za izvanbrodske motore. [[Dvotaktni motor]]i najčešće se podmazuju mješavinom motornog ulja i [[benzin]]a. Motorna se ulja razvrstavaju prema viskoznosti na temelju takozvane klasifikacije SAE (prema [[Engleski jezik|eng]]. ''Society of Automotive Engineers''). Za pokretanje motora pri niskim temperaturama viskoznost ulja određena je brojkama (manje brojke označuju i manju viskoznost) i slovom W (prema engl. ''Winter'': zima), na primjer SAE 10W, dok se viskoznost potrebna za podmazivanje motora u radu označuje samo brojkama, na primjer SAE 30. U današnje se doba mnogo rabe višegradacijska ulja, koja su zbog male promjene svoje viskoznosti s promjenom temperature pogodna za primjenu i ljeti i zimi. Osim prema SAE, postoje i klasifikacije prema radnim svojstvima ulja za pojedine tipove i načine korištenja motora, na primjer u Europi prema specifikacijama Udruge proizvođača automobila ACEA ([[Francuski jezik|fr]]. ''Association des Constructeurs Européens d’Automobiles''), a u Americi prema preporuci Američkog instituta za naftu API (eng. ''American Petroleum Institute''). === Industrijska ulja === '''Industrijska ulja''' za [[stroj]]eve svojim su radnim svojstvima prilagođena vrsti stroja i mjestu primjene. Tako na primjer maziva za [[zupčanik]]e smanjuju trošenje i oštećenja pri velikim [[pritisak|pritiscima]] među zupcima, [[Hidraulički fluid|hidraulična ulja]] smanjuju trošenje dijelova [[crpka|crpki]], razvodnih [[ventil]]a i [[cilindar]]a te štite od korozije, turbinskim se uljima podmazuju [[ležaj]]evi [[turbina]] uz dobro odvajanje vode i dobru otpornost na starenje, ulja za [[kompresor]]e otporna su na visoke temperature pri stlačivanju plinova i zaštita su od trošenja i stvaranja naslaga i taloga i tako dalje. Posebnu skupinu industrijskih maziva čine tekuća maziva za [[hlađenje]] i [[podmazivanje]] pri [[Obrada metala|obradi metala]]. Viskoznost je glavni kriterij i za izbor industrijskih ulja, a ona se klasificiraju prema Međunarodnoj organizaciji za normizaciju ([[ISO]]), na primjer ISO VG 46 označuje ulje s kinematičkom viskoznošću 46 mm²/s (pri 40 °C). == Čvrsta maziva == Od čvrstih maziva najčešće se primjenjuju [[grafit]] i [[molibden]]ov disulfid, posebno za podmazivanje opterećenih [[Klizni ležaj|kliznih površina]] kod manjih [[brzina]]. Mazive masti plastična su maziva kod kojih je sredstvima za zgušnjavanje bazno ulje dovedeno u stanje [[gel]]a, pa u tom obliku služe za podmazivanje [[Valjni ležaj|valjnih]] i [[Klizni ležaj|kliznih ležajeva]] i drugih kliznih površina. == Proizvodnja maziva u Hrvatskoj == U [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u rafineriji u [[Rijeka|Rijeci]], proizvodnja baznih mineralnih ulja i motornih ulja započela je već potkraj 19. stoljeća, a u [[Zagreb]]u se maziva ulja i mazive masti proizvode od 1927. Danas se u Hrvatskoj godišnje proizvodi približno 37 500 [[tona]] maziva, i to u rafinerijama [[INA]]-e u Rijeci (20 000 tona) i u Zagrebu (15 000 tona), te u mješaonici ulja Pating kraj [[Varaždin]]a (2 500 tona), dok je godišnja potrošnja maziva oko 27 000 tona. == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Naftni derivati]] [[Kategorija:Tribologija]] pvv6s0rlw3shj0v300q7gnmaf074kyi 0 557983 7565544 7169691 2026-07-28T13:52:39Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Teorija motora]]; ±[[Kategorija:Tehnologija]]→[[Kategorija:Tribologija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565544 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Steam engine lubrication.jpg|mini|desno|250px|Podmazivanje [[Koljenasto vratilo|koljenastog vratila]].]] [[datoteka:Régimes de frottement.svg|mini|desno|250px|Prijelaz iz suhog trenja (lijevo) u tekuće trenje (desno).]] [[datoteka:Citromcsapagy.svg|mini|desno|250px|Hidrodinamičko trenje nastaje ako se potrebni [[tlak]] za podmazivanje stvara samo [[gibanje]]m tijela.]] [[datoteka:Hydrodynamic-Bearing-Demonstration-Rig-2003 01450.jpg|mini|desno|250px|Oprema koja pokazuje način rada [[Hidraulički ležaj|hidrodinamičkih ležaja]].]] [[datoteka:Wheel Bearing Grease.jpg|mini|desno|250px|Crvena [[maziva mast]] za [[ležaj]] [[kotač]]a za [[automobil]]e.]] '''Podmazivanje''' je primjena [[maziva]] za smanjivanje [[trenje|trenja]] među površinama koje se dodiruju, a [[gibanje|gibaju]] se jedna u odnosu na drugu (tarne površine). Omogućuje rad pokretnih [[Strojni dio|strojnih dijelova]], napose ležaja, kliznih staza i vodilica, [[zupčanik]]a, [[cilindar]]a i [[stap]]ova, [[Spojka|spojki]], [[Lančani prijenos|lanaca za prijenos snage]], [[Koljenasto vratilo|koljenastih vratila]], podizača [[ventil]]a i [[Čelik-čelo|čelične užadi]]. Osim smanjenja trenja i njegovih štetnih posljedica (razvijanje [[toplina|topline]], trošenje tarnih površina i gubitak [[energija|energije]]), njime se odvode toplina i čestice nastale trošenjem materijala, a sprječava se i dovođenje stranih čestica među tarne površine njihovim [[brtva|brtvljenjem]]. Najpovoljnije je podmazivanje kojim se postiže tekuće trenje, kada se među tarnim površinama samodovođenjem maziva stvara kontinuirani film ([[Hidraulički ležaj|hidrodinamičko podmazivanje]]). Kako bi se režim hidrodinamičkoga podmazivanja održao u optimalnim granicama, za veće brzine klizanja potrebna je manja [[viskoznost]] maziva; nasuprot tomu, za povećano opterećenje potrebno je mazivo veće viskoznosti. Strojni dijelovi kod kojih nije moguće postići hidrodinamičko podmazivanje podmazuju se na drugi način, na primjer s krutim mazivima.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/48917 |title=podmazivanje |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> == Pojam i vrste trenja == {{glavni|Trenje}} Za siguran i pravilan [[pogon]] [[strojni dio|strojnih dijelova]] izuzetno je važno ispravno podmazivanje kliznih površina. Na tim površinama javlja se trenje koje nepovoljno utječe na rad [[stroj]]a tako što mu smanjuje [[Djelotvornost|iskorištenje]] i povećava trošenje (habanje). Trenje je otpor koji se javlja između dodirnih površina dvaju tijela i suprotstavlja se međusobnom klizanju ili valjanju tih površina. S obzirom na podmazivanje razlikuju se sljedeće vrste trenja: * suho trenje: javlja se na fizikalno čistim dodirnim površinama bez [[vlaga|vlage]] i bilo kakvog sredstva za podmazivanje. Površine se dodiruju u pojedinim točkama. * granično trenje: javlja se na površinama nalijeganja koje na sebi imaju tanki granični sloj [[maziva]]. Površine se dodiruju u točkama gdje je probijen granični sloj. * mješovito trenje: pri kojem se površine nalijeganja dodiruju, ali ne izravno, nego preko graničnih slojeva. * tekuće trenje: pri kojem se površine nalijeganja ne dodiruju, a vrhove neravnina njihovih površina razdvaja tanki sloj maziva. Ovo je najpovoljniji slučaj trenja u strojevima i podmazivanjem bi se trebalo ostvariti upravo takvo trenje. Tekuće trenje može biti: ** hidrodinamičko trenje: ako se potrebni [[tlak]] za podmazivanje stvara samo [[gibanje]]m tijela; ** hidrostatičko trenje: ako se potreban tlak maziva za nošenje stvara [[crpka|crpkom]] (pumpom) s posebnim [[pogon]]om.<ref> Mato Lučić: "Elementi strojeva i konstruiranje", udžbenik za 2. razred trogodišnjih srednjih strukovnih škola u području strojarstva, ''Naklada Lučić'', Osijek, 2014. </ref> === Hidraulički ležaj === {{glavni|Hidraulički ležaj}} '''Hidraulički ležaj''' je [[ležaj]] čija se nosivost isključivo zasniva na tankom sloju [[Tekućine|tekućine]] ([[ulja]]) ili [[plin]]a, odnosno [[fluid]]a. Oni su mogu podijeliti na hidrostatske i hidrodinamičke ležaje. '''Hidrostatski ležaji''' imaju vanjsku [[Sisaljka|pumpu]], koja vrši [[tlak]] na fluid, a to je obično ulje, voda ili [[zrak]]. '''Hidrodinamički ležaji''' se zasnivaju na velikoj [[brzina|brzini]] kraja osovine, koja sama stvara tlak fluida između dvije metalne površine. Hidraulički ležaji se upotrebljavaju za velika opterećenja, velike brzine i primjenu gdje je potrebna visoka preciznost, gdje bi obični kuglični ležaji imali puno kraći vijek trajanja, stvarali buku i [[vibracije]]. Tako na primjer, ležaji za pogonski [[elektromotor]] [[Tvrdi disk|tvrdog diska]], kod [[Računalo|računala]] ili kompjutera, su hidraulički ležaji, puno tiši i jeftiniji od kugličnih ležaja.<ref>[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/nas/Elementistrojeva2/Download/Lezajevi.pdf]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Elementi strojeva II", Tehnički fakultet Rijeka, 2009.</ref> == Maziva == {{glavni|Maziva}} '''Maziva''' su [[Kemijska tvar|kemijske tvari]] specifičnih fizikalnih i kemijskih svojstava koje se rabe za podmazivanje. Djeluju tako što smanjuju [[trenje]] između kliznih ploha koje se pod [[opterećenje]]m nalaze u međusobnom relativnom [[gibanje|gibanju]]. Maziva služe i za smanjenje trošenja [[Strojni dio|strojnih dijelova]] i za odvođenje [[toplina|topline]], te za zaštitu od [[korozija|korozije]] i stvaranja naslaga i taloga zbog [[oksidacija|oksidacije]] i drugih kemijskih promjena. Kao prva maziva upotrebljavala su se životinjska i biljna [[ulja]] i [[masti]] sve do prije stotinjak godina, kada je mlada [[Nafta|naftna industrija]] iznijela na [[tržište]] maziva ulja dobivena od teških naftnih [[frakcija]]. Danas svijest o potrebi [[Zaštita okoliša|očuvanja okoliša]] i zdravlja utječe i na proizvodnju svih vrsta maziva, tako da se iz njih isključuju sastojci štetni za zdravlje i okoliš, a u pojedinim se područjima rabe i biološki razgradiva maziva na osnovi biljnih ulja ili sintetskih [[Esteri|esterskih]] ulja. Prema [[Agregatna stanja|agregatnom stanju]] razlikuju se tekuća maziva (ulja), polučvrsta (mazive masti) i čvrsta maziva.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/39637 |title=maziva |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> === Podmazivanje i maziva === Radi olakšanja klizanja površina nalijeganja, te radi smanjivanja ili čak sprječavanja trošenja, upotrebljavaju se [[maziva]]. Ona treba da omreže klizna mjesta, da prianjaju uz materijale, da razdvajaju hrapavošću izazvane međusobne neravnosti površina nalijeganja, da sama imaju nisku unutrašnju žilavost ([[viskoznost]]), da ne nagrizaju materijale i da ih štite od [[korozija|korozije]], a da po mogućnosti i hlade, prenose [[tlak]], brtve i štite maziva mjesta od nečistoće i vode. Kao maziva dolaze u obzir: * tekuća maziva ([[ulja]]): ona uglavnom udovoljavaju najbolje zahtijevima i često se s njima može ostvariti hidrodinamičko podmazivanje; * [[maziva mast]]: to su plastične tvari kod kojih su [[metal]]nim [[sapun]]ima ili materiji za zgušćavanje dodana ulja; * mješavine čvrstih maziva s uljima ili mastima: čvrsta maziva u prahu miješaju se s uljima ili mastima. Služe kao tankoslojno mazanje pri poteskoćama uhodavanja; * kruta maziva: to su krute tvari u prahu ili u obliku ljusaka, koje dobro prianjaju uz klizne površine i time im poboljšavaju klizna svojstva. Najčešće se upotrebljavaju u spoju s uljima, mastima, umjetnim masama (na primjer [[grafit]] ili molibdendisulfid); * umjetne mase s kliznim sposobnostima: u obzir dolaze poliamid (PA), poliacetal (POM), politetrafluoretilen (PTFE) i fluoretilen-propilen (PFEP), koji se upotrebljavaju za klizne tračnice, ležajeve, brtvila kod vratila i zupčanike. Osim toga mogu se kruta maziva dodati (pomiješati) umjetnim masama, da bi im se poboljšala klizna svojstva (na primjer grafit ili molibdendisulfid za blazinice od umjetnih masa); * suhi tanki mazivi slojevi: to su čvrsta maziva u tankim slojevima (TSF), koja služe kao trajno mazivo, isključujući mogućnost zagađivanja hrane ili tekstila; * plinovi: ponekad i [[zrak]] služi kao mazivo kliznih ležaja kod malih brzohodnih strojeva.<ref> "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Vanjske poveznice == {{commons|Lubrication}} [[Kategorija:Tribologija]] 17y0pxc9u3a7no5k7akxzhbphxyzy8r 0 558146 7565691 7168924 2026-07-28T17:15:12Z Pojmoslovac 51927 s 7565691 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanost | ime = Klasična fizika | slika = LeverPrincleple.svg | veličina = | opis slike = [[Poluga]] je čvrsto tijelo koje se može okretati oko neke čvrste točke, [[Oslonac|oslonca]] ili zgloba i vrijedi: '''F₁D₁ = F₂D₂'''. | znanstvena_grana = | znanstveno_polje = '''[[Fizika]]''' | znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]''' | dodatak = <div style="position: relative; left: -11px; width: 100%; display: block; float: none; clear: both;">{{Opća fizika}}</div> | portal = '''[[Portal:Fizika|Portal o fizici]]''' }} [[datoteka:Fizika podjela 1.png|mini|300px|desno|Osnovna podjela [[fizika|fizike]].]] [[datoteka:NewtonsLawOfUniversalGravitation.svg|300px|mini|desno|[[Newtonov zakon gravitacije]]: "Dva tijela se privlače uzajamno [[sila|silom]] koja je proporcionalna (u skladu) [[Množenje|umnošku]] njihovih [[masa]], a obrnuto proporcionalna [[kvadrat]]u njihove međusobne udaljenosti."]] [[datoteka:Aeolipile_illustration.png|mini|desno|300px|[[Heronova kugla]] ili [[eolipile]].]] [[datoteka:Translational motion.gif|mini|desno|300px|[[Temperatura]] [[idealni plin|idealnog plina]] je mjera prosječne [[kinetička energija|kinetičke energije]] [[molekula]].]] [[datoteka:Leonardo helicopter.JPG|mini|desno|300px |Skica [[helikopter]]a [[Leonardo da Vinci |Leonarda da Vincija]].]] [[datoteka:Hot metalwork.jpg|mini|desno|300px|[[Obrada metala]] u [[kovanje|kovačnici]]. Žuto-narančasti žar je vidljiv kao dio [[toplinsko zračenje|toplinskog zračenja]] emitiranog zbog visoke temperature. Svi ostali predmeti na slici također odašilju toplinsko zračenje kao i užareni predmet, ali manje sjajno, i na dužim [[valna duljina|valnim duljinama]] koje ljudsko oko ne može vidjeti. Dakako [[Infracrveno zračenje|infracrvena]] [[digitalna video kamera|kamera]] će pokazati zračenje. ]] [[datoteka:Aerogelflower filtered.jpg|mini|300px|desno|[[Aerogel]] ima [[Toplinska vodljivost|koeficijent toplinske vodljivosti]] ''k'' između 0,004 - 0,04 W/mK.]] '''Klasična fizika''' je područje [[fizika|fizike]] razvijeno prije 1900. godine i utemeljena na Newtonovim zakonima mehanike ([[Newtonovi zakoni gibanja]] i [[Newtonov zakon gravitacije]]) i [[Maxwellove jednadžbe|Maxwellovim jednadžbama elektromagnetizma]], to jest [[klasična mehanika]], [[termodinamika]], statistička fizika, [[kinetička teorija plinova]], [[elektromagnetizam]] i [[optika]]. Potkraj 19. stoljeća teorije klasične fizike nisu mogle objasniti tada opažene eksperimentalne pojave: [[fotoelektrični učinak]] (emisiju [[elektron]]a iz [[metal]]a pod djelovanjem [[svjetlost]]i), [[Arthur Holly Compton|Comptonov učinak]] ([[raspršenje]] svjetlosti na [[elektron]]u), [[toplinsko zračenje]] ugrijanih krutih tijela ([[zračenje]] crnog tijela), linijski [[Spektar (fizika)|spektar]] atoma i neovisnost [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]] o brzini gibanja izvora svjetlosti (Michelson-Morleyjev pokus). Objašnjavanje tih pojava dovelo je do [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]] i [[Teorija relativnosti|relativističke fizike]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/69776 |title=klasična fizika |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> Temelje klasične fizike postavili su u 16. i 17. stoljeću [[Galileo Galilei]] i [[Isaac Newton]] otkrivanjem zakona mehanike. Osim što je postavio svoja [[Newtonovi zakoni gibanja|3 zakona gibanja]] (s pomoću kojih i danas proučavamo gibanja tijela u svakodnevnim uvjetima), Newton je odredio i [[Newtonov zakon gravitacije|Opći zakon gravitacije]] (koji točno objašnjava zamršena gibanja [[planet]]a, ali je i uzorom za kasnije popisivanje električnih i magnetskih sila). Procvat otkrića iz toga doba vodi u razvoj klasične fizike, koja uz mehaniku obuhvaća i [[termodinamika|termodinamiku]], [[optika|optiku]], [[akustika|akustiku]] te [[elektromagnetizam]]. U drugoj polovici 19. stoljeća [[James Clerk Maxwell]] postavio je prvo ujedinjenje sila uvođenjem pojma fizikalnog polja (zaslugu za svoje djelo Maxwell daje svojemu prethodniku [[Michael Faraday|Michaelu Faradayu]], koji je uveo silnice, a ovaj pak za to smatra zaslužnim [[Ruđer Bošković|Ruđera Boškovića]] i njegove točkaste izvore sila). Ondašnje ukupno znanje o [[elektricitet]]u i [[magnetizam|magnetizmu]] Maxwell sažimlje u 4 zakona elektromagnetizma, koja mu potom omogućuju predviđanje postojanja [[elektromagnetski valovi|elektromagnetskih valova]] (godine 1867. predlaže da je i vidljiva [[svjetlost]] elektromagnetski val). [[Maria Skłodowska-Curie]] otkrila je da se [[kemijski element]]i mogu pretvarati jedni u druge i protumačila je [[radioaktivnost]] 1898. == Klasična mehanika == {{Glavni|Klasična mehanika}} '''Mehanika''' ([[Latinski jezik|kasnolat]]. ''mechanica'' < [[Starogrčki jezik|grč]]. ''μηχανιϰὴ'' [''τέχνη''], od ''μηχανιϰός'': domišljat) je grana fizike koja proučava tijela u [[gibanje|gibanju]].  Klasična mehanika dijeli se na [[kinematika|kinematiku]], [[dinamika|dinamiku]] i [[statika|statiku]]. Kinematika se bavi geometrijom gibanja tijela bez obzira na uzroke gibanja; postavlja vezu među elementima gibanja ([[putanja]], [[brzina]], [[ubrzanje]] i tako dalje) te proučava posebnosti različitih vrsta gibanja (translacija, rotacija, sferno gibanje i slično). Dinamika se bavi djelovanjem [[sila]] na tijelo kao uzrokom gibanja; postavlja jednadžbe gibanja i opće zakone dinamike, kao što su zakon [[kinetička energija|kinetičke energije]], zakon [[količina gibanja|količine gibanja]], kinetičkoga momenta i slično. Statika proučava ravnotežu tijela i postavlja uvjete za sile kako bi se ta [[Ravnoteža (mehanika)|ravnoteža]] uspostavila. Prema tijelima kojih gibanje odnosno ravnotežu proučava, može biti: mehanika krutih tijela, mehanika čvrstih tijela ili [[nauka o čvrstoći]], te [[mehanika fluida]] ([[hidromehanika]]; [[aeromehanika]]). Mehanika krutih tijela bavi se proučavanjem gibanja i ravnoteže tijela kod kojih se relativni položaj točaka tijela ne mijenja. Često je dovoljno proučavati samo gibanje [[težište|težišta]], što se onda svodi na mehaniku čestice (materijalne točke). Mehanika čvrstih tijela ili [[nauka o čvrstoći]] proučava promjene oblika (pomaci, [[deformacija|deformacije]]) i unutrašnje sile ([[naprezanje]]) čvrstih tijela, koja mogu biti [[elastičnost|elastična]], [[plastičnost|plastična]], visokoelastična i slično. Zakone mehanike primijenjene za potrebe [[građevinarstvo|građevinarstva]], [[strojarstvo|strojarstva]], [[Brodogradnja|gradnje brodova]], zrakoplova i tako dalje proučava primijenjena ili tehnička mehanika. Specifična su područja mehanike [[nebeska mehanika]] i [[statistička mehanika]], a prema metodi rješavanja problema razlikuje se i eksperimentalna mehanika.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/39893 |title=mehanika |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Termodinamika == {{Glavni|Termodinamika}} '''Termodinamika''' je dio nauke o toplini koji proučava pretvorbu [[toplina|topline]] u [[mehanički rad]] i obratno. Osnivačem moderne termodinamike smatra se [[Nicolas Léonard Sadi Carnot]], koji je u svojem eseju ''Razmišljanja o pokretačkoj moći vatre'' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Réflexions sur la puissance motrice du feu'', 1824.) dao principe rada idealnoga [[Toplinski stroj|toplinskoga stroja]]. Eksperimentalne osnove termodinamike postavio je [[James Prescott Joule]] u nizu [[pokus]]a (1840. – 1843.), koji su nedvojbeno dokazali da se prijelaz rada u toplinu odvija uvijek po istim kvantitativnim zakonima. Bit termodinamike čine njezini osnovni zakoni: * '''Nulti zakon termodinamike''' određuje [[temperatura|temperaturu]] kao funkciju stanja sustava. Ako su dva sustava u ravnoteži s trećim, onda su i međusobno u ravnoteži. Ta postavka traži da su im u tom slučaju i jednake temperature. * [[Prvi zakon termodinamike]] izveo je [[Hermann von Helmholtz]] (1847.) na temelju Jouleovih i Carnotovih radova. Prema tom je zakonu zbroj količina topline i mehaničkog rada u zatvorenom sustavu stalan. Zakon se dakle bavi pretvorbom toplinske [[energija|energije]] u mehaničku. * [[Drugi zakon termodinamike]] upućuje na smjer u kojem se odvija pretvorba toplinske energije u mehaničku. Do toga je zakona došao već Carnot 1824. On je proučavao idealne uvjete prelaska topline u rad i zaključio da su za prelazak topline u rad potrebna dva spremnika topline na različitoj temperaturi; prelaskom topline iz toplijega spremnika u hladniji samo se dio topline pretvara u rad, a ostatak topline prelazi u spremnik niže temperature (gubitak). Bit je drugoga zakona termodinamike da se pri prelasku topline u rad dio topline uvijek gubi. Prva dva zakona termodinamike mogu se odrediti i kao nemogućnost ''perpetuuma mobile'' ([[Latinski jezik|latinski]]: neprestano pokretljivo) 1. i 2. vrste: perpetuum mobile 1. vrste bio bi toplinski stroj koji bi radio bez ulaganja energije, a perpetuum mobile 2. vrste bio bi stroj koji bi toplinu iz jednoga spremnika izravno i bez posrednika pretvarao u rad. Neostvarivost ''perpetuuma mobile'' obiju vrsta iz mnogobrojnih pokusa je dokaz za prvi i drugi zakon termodinamike.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/60967 |title=termodinamika |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Statistička fizika == {{Glavni|Statistička mehanika}} '''Statistička fizika''' je grana [[Teorijska fizika|teorijske fizike]] koja objašnjava makroskopska svojstva tvari kao posljedicu zakona gibanja [[atom]]a i [[molekula]]. Njezina je osnovna pretpostavka da se promatrani fizikalni sustav sastoji od velikoga broja čestica. Odstupanja od termodinamičkog opisa su to veća, ili vjerojatnija, što je sustav manji. Makroskopske veličine ([[tlak]], [[temperatura]] te iz njih izvedene veličine poput [[Toplinska vodljivost|toplinske vodljivosti]]) uvode se s pomoću prosječnih vrijednosti mehaničkih parametara čestica (položaj, [[brzina]], [[količina gibanja]], [[kinetička energija]]) u faznom prostoru.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/57895 |title=statistička fizika |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Kinetička teorija plinova == {{Glavni|Kinetička teorija plinova}} '''Kinetička teorija plinova''' je tumačenje makroskopskih svojstava [[plin]]ova na temelju gibanja njihovih molekula. Osnovne su postavke teorije: * [[molekule]] su najmanji djelići tvari koji sadrže kemijska svojstva makroskopske tvari; * molekule su u stalnom, kaotičnom gibanju ([[kinetička energija]] molekularnoga sustava predstavlja [[toplina|toplinu]]); * međusobno djelovanje molekula i njihovo djelovanje na stijenke posude u kojoj se plin nalazi može se smatrati, na bazi klasične mehanike, kao sudari; * zbog velikoga broja molekula primjenljive su metode statističke fizike. Ako se zanemari međusobno djelovanje molekula, govori se o idealnom plinu, za koji se jednostavno izračunavaju temeljne termodinamičke veličine: tlak, temperatura i specifični [[toplinski kapacitet]]. Kinetičkom teorijom plinova objašnjavaju se i druge pojave, primjerice [[difuzija]], [[Brownovo gibanje]], [[viskoznost]] i [[toplinska vodljivost]]. Za [[Realni plin|realne plinove]] teorija daje ili približne rezultate, primjenljive u određenom rasponu temperatura i tlakova, ili se u razmatranje moraju uključiti [[potencijalna energija]] te svojstva molekula koja utječu na njihovo međudjelovanje i koja, općenito uzevši, ovise o temperaturi.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/31495 |title=kinetička teorija plinova |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Elektromagnetizam == {{Glavni|Elektromagnetizam}} '''Elektromagnetizam''' je grana klasične fizike koja istražuje uzroke i uzajamnu povezanost [[Elektricitet|električnih]] i [[Magnetizam|magnetskih]] pojava, objašnjava svjetlosne pojave i zakone optike te sve ostale vrste [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]]. Razvoj elektromagnetizma započeo je početkom 19. stoljeća pokusima [[Hans Christian Ørsted]]a i [[Michael Faraday]]a, proširio se teorijskim radovima [[James Clerk Maxwell]]a, koji je sve zakonitosti elektromagnetizma sažeo u 4 jednadžbe ([[Maxwellove jednadžbe]]), pokusima i teorijskim radovima [[Hendrik Antoon Lorentz]]a i [[Heinrich Rudolf Hertz]]a, a vrhunac je dosegnuo u specijalnoj teoriji relativnosti [[Albert Einstein]]a.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/17627 |title=elektromagnetizam |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Optika == {{Glavni|Optika}} '''Optika''' (prema [[Starogrčki jezik|grč]]. ''ὀπτιϰὴ'' [''τέχνη'']: [znanost] o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem [[svjetlost]]i te međudjelovanjem svjetlosti i tvari. Svjetlošću se naziva elektromagnetsko zračenje koje se sastoji od vidljivoga dijela spektra elektromagnetskih valova s rasponom [[valna duljina|valnih duljina]] od 380 do 780 [[metar|nm]], koje ljudsko oko razlikuje kao boje, od ljubičaste s najmanjom do crvene s najvećom valnom duljinom. U širem smislu, optika se bavi i [[Infracrveno zračenje|infracrvenim]], [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastim]], a djelomice i [[Rendgenske zrake|rendgenskim zračenjem]]. Klasična se optika dijeli na geometrijsku i valnu (fizikalnu) optiku, dok su novije grane nelinearna, neslikovna i kvantna optika.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/45342 |title=optika |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Akustika == {{Glavni|Optika}} '''Akustika''' (grč. ''ἀϰουστıϰός'': slušni) je grana fizike koja se bavi proučavanjem nastajanja, širenja i osjetom [[zvuk]]a. Izvori zvuka su tijela koja titraju [[frekvencija|frekvencijom]] od 16 do 20 000 [[Hz]] u nekom elastičnom sredstvu, na primjer napeta struna ili glazbena vilica u zraku. Najjednostavniji je oblik titranja izvora zvuka harmoničko titranje. Harmoničko titranje stvara harmoničke valove. Čisti [[ton]] nastaje ako se frekvencija titranja ne mijenja. Složeni tonovi sadrže više frekvencija. Po Fourierovu teoremu složeni ton može se prikazati kao zbroj [[sinus]]nih titranja osnovnom frekvencijom (''ν₀'') i višim harmonicima frekvencije ''n · ν₀,'' (''n'' = 1, 2, 3, ...). Šum je posljedica potpuno nepravilna titranja. Valovi nastali titranjem izvora frekvencijom većom od 20 kHz opisuju se kao [[ultrazvuk]] (mogu ih čuti neke životinje, na primjer psi i šišmiši), a frekvencijom manjom od 16 Hz kao [[infrazvuk]] (mogu ih čuti na primjer patke i slonovi). Brzina zvučnih valova ovisi o sredstvu kroz koje se ti valovi šire. Tako je [[brzina zvuka]] u zraku ([[tlak]]a 101,3 kPa i [[temperatura|temperature]] 0 °C) 331 m/s, u vodi 1485 m/s, a u staklu 5500 m/s. Ako se izvor ili prijamnik zvučnih valova gibaju u odnosu na sredstvo kroz koje se valovi šire, prijamnik bilježi promjenu frekvencije ([[Dopplerov efekt|Dopplerov učinak]]). Zvučni valovi prenose energiju (jakost zvuka). Ljudsko uho osjeća zvukom izazvanu promjenu tlaka zraka ([[Akustika|akustički]] tlak). Za zvučni val frekvencije 1 kHz i jakosti koja odgovara pragu čujnosti (ććI₀ćć = 10–12 W/m²), amplituda pomaka čestice iznosi oko 10–11 m, dok je amplituda akustičkoga tlaka oko 2 · 10^–5 [[Pa]]. Za zvuk na granici bola pomak je čestice 10–5 m, a akustički tlak 30 Pa. Glasnoća zvuka jest osjet jakosti zvuka u ljudskom uhu. Ovisi o jakosti i frekvenciji zvuka. Razina glasnoće izražena u [[fon]]ima jest, dogovorno, jednaka razini jakosti u [[decibel]]ima za zvuk frekvencije 1000 Hz u cijelom području od granice čujnosti do granice bola. Početci akustike pripisuju se [[Pitagora|Pitagorinim]] pokusima s [[titranje]]m niti. Radovi [[John William Strutt Rayleigh]]a bili su bitan prinos razvoju moderne akustike u 19. stoljeću.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/1265 |title=akustika |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} {{Opće grane u fizici}} [[Kategorija:Grane fizike]] ggvouu32f9juqjvdzu1c8bpqd09qlpl 7565698 7565691 2026-07-28T17:30:25Z Pojmoslovac 51927 s 7565698 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanost | ime = Klasična fizika | slika = LeverPrincleple.svg | veličina = | opis slike = [[Poluga]] je čvrsto tijelo koje se može okretati oko neke čvrste točke, [[Oslonac|oslonca]] ili zgloba i vrijedi: '''F₁D₁ = F₂D₂'''. | znanstvena_grana = | znanstveno_polje = '''[[Fizika]]''' | znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]''' | dodatak = | portal = '''[[Portal:Fizika|Portal o fizici]]''' }} {{Opća fizika}} [[datoteka:Fizika podjela 1.png|mini|300px|desno|Osnovna podjela [[fizika|fizike]].]] [[datoteka:NewtonsLawOfUniversalGravitation.svg|300px|mini|desno|[[Newtonov zakon gravitacije]]: "Dva tijela se privlače uzajamno [[sila|silom]] koja je proporcionalna (u skladu) [[Množenje|umnošku]] njihovih [[masa]], a obrnuto proporcionalna [[kvadrat]]u njihove međusobne udaljenosti."]] [[datoteka:Aeolipile_illustration.png|mini|desno|300px|[[Heronova kugla]] ili [[eolipile]].]] [[datoteka:Translational motion.gif|mini|desno|300px|[[Temperatura]] [[idealni plin|idealnog plina]] je mjera prosječne [[kinetička energija|kinetičke energije]] [[molekula]].]] [[datoteka:Leonardo helicopter.JPG|mini|desno|300px |Skica [[helikopter]]a [[Leonardo da Vinci |Leonarda da Vincija]].]] [[datoteka:Hot metalwork.jpg|mini|desno|300px|[[Obrada metala]] u [[kovanje|kovačnici]]. Žuto-narančasti žar je vidljiv kao dio [[toplinsko zračenje|toplinskog zračenja]] emitiranog zbog visoke temperature. Svi ostali predmeti na slici također odašilju toplinsko zračenje kao i užareni predmet, ali manje sjajno, i na dužim [[valna duljina|valnim duljinama]] koje ljudsko oko ne može vidjeti. Dakako [[Infracrveno zračenje|infracrvena]] [[digitalna video kamera|kamera]] će pokazati zračenje. ]] [[datoteka:Aerogelflower filtered.jpg|mini|300px|desno|[[Aerogel]] ima [[Toplinska vodljivost|koeficijent toplinske vodljivosti]] ''k'' između 0,004 - 0,04 W/mK.]] '''Klasična fizika''' je područje [[fizika|fizike]] razvijeno prije 1900. godine i utemeljena na Newtonovim zakonima mehanike ([[Newtonovi zakoni gibanja]] i [[Newtonov zakon gravitacije]]) i [[Maxwellove jednadžbe|Maxwellovim jednadžbama elektromagnetizma]], to jest [[klasična mehanika]], [[termodinamika]], statistička fizika, [[kinetička teorija plinova]], [[elektromagnetizam]] i [[optika]]. Potkraj 19. stoljeća teorije klasične fizike nisu mogle objasniti tada opažene eksperimentalne pojave: [[fotoelektrični učinak]] (emisiju [[elektron]]a iz [[metal]]a pod djelovanjem [[svjetlost]]i), [[Arthur Holly Compton|Comptonov učinak]] ([[raspršenje]] svjetlosti na [[elektron]]u), [[toplinsko zračenje]] ugrijanih krutih tijela ([[zračenje]] crnog tijela), linijski [[Spektar (fizika)|spektar]] atoma i neovisnost [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]] o brzini gibanja izvora svjetlosti (Michelson-Morleyjev pokus). Objašnjavanje tih pojava dovelo je do [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]] i [[Teorija relativnosti|relativističke fizike]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/69776 |title=klasična fizika |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> Temelje klasične fizike postavili su u 16. i 17. stoljeću [[Galileo Galilei]] i [[Isaac Newton]] otkrivanjem zakona mehanike. Osim što je postavio svoja [[Newtonovi zakoni gibanja|3 zakona gibanja]] (s pomoću kojih i danas proučavamo gibanja tijela u svakodnevnim uvjetima), Newton je odredio i [[Newtonov zakon gravitacije|Opći zakon gravitacije]] (koji točno objašnjava zamršena gibanja [[planet]]a, ali je i uzorom za kasnije popisivanje električnih i magnetskih sila). Procvat otkrića iz toga doba vodi u razvoj klasične fizike, koja uz mehaniku obuhvaća i [[termodinamika|termodinamiku]], [[optika|optiku]], [[akustika|akustiku]] te [[elektromagnetizam]]. U drugoj polovici 19. stoljeća [[James Clerk Maxwell]] postavio je prvo ujedinjenje sila uvođenjem pojma fizikalnog polja (zaslugu za svoje djelo Maxwell daje svojemu prethodniku [[Michael Faraday|Michaelu Faradayu]], koji je uveo silnice, a ovaj pak za to smatra zaslužnim [[Ruđer Bošković|Ruđera Boškovića]] i njegove točkaste izvore sila). Ondašnje ukupno znanje o [[elektricitet]]u i [[magnetizam|magnetizmu]] Maxwell sažimlje u 4 zakona elektromagnetizma, koja mu potom omogućuju predviđanje postojanja [[elektromagnetski valovi|elektromagnetskih valova]] (godine 1867. predlaže da je i vidljiva [[svjetlost]] elektromagnetski val). [[Maria Skłodowska-Curie]] otkrila je da se [[kemijski element]]i mogu pretvarati jedni u druge i protumačila je [[radioaktivnost]] 1898. == Klasična mehanika == {{Glavni|Klasična mehanika}} '''Mehanika''' ([[Latinski jezik|kasnolat]]. ''mechanica'' < [[Starogrčki jezik|grč]]. ''μηχανιϰὴ'' [''τέχνη''], od ''μηχανιϰός'': domišljat) je grana fizike koja proučava tijela u [[gibanje|gibanju]].  Klasična mehanika dijeli se na [[kinematika|kinematiku]], [[dinamika|dinamiku]] i [[statika|statiku]]. Kinematika se bavi geometrijom gibanja tijela bez obzira na uzroke gibanja; postavlja vezu među elementima gibanja ([[putanja]], [[brzina]], [[ubrzanje]] i tako dalje) te proučava posebnosti različitih vrsta gibanja (translacija, rotacija, sferno gibanje i slično). Dinamika se bavi djelovanjem [[sila]] na tijelo kao uzrokom gibanja; postavlja jednadžbe gibanja i opće zakone dinamike, kao što su zakon [[kinetička energija|kinetičke energije]], zakon [[količina gibanja|količine gibanja]], kinetičkoga momenta i slično. Statika proučava ravnotežu tijela i postavlja uvjete za sile kako bi se ta [[Ravnoteža (mehanika)|ravnoteža]] uspostavila. Prema tijelima kojih gibanje odnosno ravnotežu proučava, može biti: mehanika krutih tijela, mehanika čvrstih tijela ili [[nauka o čvrstoći]], te [[mehanika fluida]] ([[hidromehanika]]; [[aeromehanika]]). Mehanika krutih tijela bavi se proučavanjem gibanja i ravnoteže tijela kod kojih se relativni položaj točaka tijela ne mijenja. Često je dovoljno proučavati samo gibanje [[težište|težišta]], što se onda svodi na mehaniku čestice (materijalne točke). Mehanika čvrstih tijela ili [[nauka o čvrstoći]] proučava promjene oblika (pomaci, [[deformacija|deformacije]]) i unutrašnje sile ([[naprezanje]]) čvrstih tijela, koja mogu biti [[elastičnost|elastična]], [[plastičnost|plastična]], visokoelastična i slično. Zakone mehanike primijenjene za potrebe [[građevinarstvo|građevinarstva]], [[strojarstvo|strojarstva]], [[Brodogradnja|gradnje brodova]], zrakoplova i tako dalje proučava primijenjena ili tehnička mehanika. Specifična su područja mehanike [[nebeska mehanika]] i [[statistička mehanika]], a prema metodi rješavanja problema razlikuje se i eksperimentalna mehanika.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/39893 |title=mehanika |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Termodinamika == {{Glavni|Termodinamika}} '''Termodinamika''' je dio nauke o toplini koji proučava pretvorbu [[toplina|topline]] u [[mehanički rad]] i obratno. Osnivačem moderne termodinamike smatra se [[Nicolas Léonard Sadi Carnot]], koji je u svojem eseju ''Razmišljanja o pokretačkoj moći vatre'' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Réflexions sur la puissance motrice du feu'', 1824.) dao principe rada idealnoga [[Toplinski stroj|toplinskoga stroja]]. Eksperimentalne osnove termodinamike postavio je [[James Prescott Joule]] u nizu [[pokus]]a (1840. – 1843.), koji su nedvojbeno dokazali da se prijelaz rada u toplinu odvija uvijek po istim kvantitativnim zakonima. Bit termodinamike čine njezini osnovni zakoni: * '''Nulti zakon termodinamike''' određuje [[temperatura|temperaturu]] kao funkciju stanja sustava. Ako su dva sustava u ravnoteži s trećim, onda su i međusobno u ravnoteži. Ta postavka traži da su im u tom slučaju i jednake temperature. * [[Prvi zakon termodinamike]] izveo je [[Hermann von Helmholtz]] (1847.) na temelju Jouleovih i Carnotovih radova. Prema tom je zakonu zbroj količina topline i mehaničkog rada u zatvorenom sustavu stalan. Zakon se dakle bavi pretvorbom toplinske [[energija|energije]] u mehaničku. * [[Drugi zakon termodinamike]] upućuje na smjer u kojem se odvija pretvorba toplinske energije u mehaničku. Do toga je zakona došao već Carnot 1824. On je proučavao idealne uvjete prelaska topline u rad i zaključio da su za prelazak topline u rad potrebna dva spremnika topline na različitoj temperaturi; prelaskom topline iz toplijega spremnika u hladniji samo se dio topline pretvara u rad, a ostatak topline prelazi u spremnik niže temperature (gubitak). Bit je drugoga zakona termodinamike da se pri prelasku topline u rad dio topline uvijek gubi. Prva dva zakona termodinamike mogu se odrediti i kao nemogućnost ''perpetuuma mobile'' ([[Latinski jezik|latinski]]: neprestano pokretljivo) 1. i 2. vrste: perpetuum mobile 1. vrste bio bi toplinski stroj koji bi radio bez ulaganja energije, a perpetuum mobile 2. vrste bio bi stroj koji bi toplinu iz jednoga spremnika izravno i bez posrednika pretvarao u rad. Neostvarivost ''perpetuuma mobile'' obiju vrsta iz mnogobrojnih pokusa je dokaz za prvi i drugi zakon termodinamike.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/60967 |title=termodinamika |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Statistička fizika == {{Glavni|Statistička mehanika}} '''Statistička fizika''' je grana [[Teorijska fizika|teorijske fizike]] koja objašnjava makroskopska svojstva tvari kao posljedicu zakona gibanja [[atom]]a i [[molekula]]. Njezina je osnovna pretpostavka da se promatrani fizikalni sustav sastoji od velikoga broja čestica. Odstupanja od termodinamičkog opisa su to veća, ili vjerojatnija, što je sustav manji. Makroskopske veličine ([[tlak]], [[temperatura]] te iz njih izvedene veličine poput [[Toplinska vodljivost|toplinske vodljivosti]]) uvode se s pomoću prosječnih vrijednosti mehaničkih parametara čestica (položaj, [[brzina]], [[količina gibanja]], [[kinetička energija]]) u faznom prostoru.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/57895 |title=statistička fizika |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Kinetička teorija plinova == {{Glavni|Kinetička teorija plinova}} '''Kinetička teorija plinova''' je tumačenje makroskopskih svojstava [[plin]]ova na temelju gibanja njihovih molekula. Osnovne su postavke teorije: * [[molekule]] su najmanji djelići tvari koji sadrže kemijska svojstva makroskopske tvari; * molekule su u stalnom, kaotičnom gibanju ([[kinetička energija]] molekularnoga sustava predstavlja [[toplina|toplinu]]); * međusobno djelovanje molekula i njihovo djelovanje na stijenke posude u kojoj se plin nalazi može se smatrati, na bazi klasične mehanike, kao sudari; * zbog velikoga broja molekula primjenljive su metode statističke fizike. Ako se zanemari međusobno djelovanje molekula, govori se o idealnom plinu, za koji se jednostavno izračunavaju temeljne termodinamičke veličine: tlak, temperatura i specifični [[toplinski kapacitet]]. Kinetičkom teorijom plinova objašnjavaju se i druge pojave, primjerice [[difuzija]], [[Brownovo gibanje]], [[viskoznost]] i [[toplinska vodljivost]]. Za [[Realni plin|realne plinove]] teorija daje ili približne rezultate, primjenljive u određenom rasponu temperatura i tlakova, ili se u razmatranje moraju uključiti [[potencijalna energija]] te svojstva molekula koja utječu na njihovo međudjelovanje i koja, općenito uzevši, ovise o temperaturi.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/31495 |title=kinetička teorija plinova |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Elektromagnetizam == {{Glavni|Elektromagnetizam}} '''Elektromagnetizam''' je grana klasične fizike koja istražuje uzroke i uzajamnu povezanost [[Elektricitet|električnih]] i [[Magnetizam|magnetskih]] pojava, objašnjava svjetlosne pojave i zakone optike te sve ostale vrste [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]]. Razvoj elektromagnetizma započeo je početkom 19. stoljeća pokusima [[Hans Christian Ørsted]]a i [[Michael Faraday]]a, proširio se teorijskim radovima [[James Clerk Maxwell]]a, koji je sve zakonitosti elektromagnetizma sažeo u 4 jednadžbe ([[Maxwellove jednadžbe]]), pokusima i teorijskim radovima [[Hendrik Antoon Lorentz]]a i [[Heinrich Rudolf Hertz]]a, a vrhunac je dosegnuo u specijalnoj teoriji relativnosti [[Albert Einstein]]a.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/17627 |title=elektromagnetizam |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Optika == {{Glavni|Optika}} '''Optika''' (prema [[Starogrčki jezik|grč]]. ''ὀπτιϰὴ'' [''τέχνη'']: [znanost] o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem [[svjetlost]]i te međudjelovanjem svjetlosti i tvari. Svjetlošću se naziva elektromagnetsko zračenje koje se sastoji od vidljivoga dijela spektra elektromagnetskih valova s rasponom [[valna duljina|valnih duljina]] od 380 do 780 [[metar|nm]], koje ljudsko oko razlikuje kao boje, od ljubičaste s najmanjom do crvene s najvećom valnom duljinom. U širem smislu, optika se bavi i [[Infracrveno zračenje|infracrvenim]], [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastim]], a djelomice i [[Rendgenske zrake|rendgenskim zračenjem]]. Klasična se optika dijeli na geometrijsku i valnu (fizikalnu) optiku, dok su novije grane nelinearna, neslikovna i kvantna optika.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/45342 |title=optika |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Akustika == {{Glavni|Optika}} '''Akustika''' (grč. ''ἀϰουστıϰός'': slušni) je grana fizike koja se bavi proučavanjem nastajanja, širenja i osjetom [[zvuk]]a. Izvori zvuka su tijela koja titraju [[frekvencija|frekvencijom]] od 16 do 20 000 [[Hz]] u nekom elastičnom sredstvu, na primjer napeta struna ili glazbena vilica u zraku. Najjednostavniji je oblik titranja izvora zvuka harmoničko titranje. Harmoničko titranje stvara harmoničke valove. Čisti [[ton]] nastaje ako se frekvencija titranja ne mijenja. Složeni tonovi sadrže više frekvencija. Po Fourierovu teoremu složeni ton može se prikazati kao zbroj [[sinus]]nih titranja osnovnom frekvencijom (''ν₀'') i višim harmonicima frekvencije ''n · ν₀,'' (''n'' = 1, 2, 3, ...). Šum je posljedica potpuno nepravilna titranja. Valovi nastali titranjem izvora frekvencijom većom od 20 kHz opisuju se kao [[ultrazvuk]] (mogu ih čuti neke životinje, na primjer psi i šišmiši), a frekvencijom manjom od 16 Hz kao [[infrazvuk]] (mogu ih čuti na primjer patke i slonovi). Brzina zvučnih valova ovisi o sredstvu kroz koje se ti valovi šire. Tako je [[brzina zvuka]] u zraku ([[tlak]]a 101,3 kPa i [[temperatura|temperature]] 0 °C) 331 m/s, u vodi 1485 m/s, a u staklu 5500 m/s. Ako se izvor ili prijamnik zvučnih valova gibaju u odnosu na sredstvo kroz koje se valovi šire, prijamnik bilježi promjenu frekvencije ([[Dopplerov efekt|Dopplerov učinak]]). Zvučni valovi prenose energiju (jakost zvuka). Ljudsko uho osjeća zvukom izazvanu promjenu tlaka zraka ([[Akustika|akustički]] tlak). Za zvučni val frekvencije 1 kHz i jakosti koja odgovara pragu čujnosti (ććI₀ćć = 10–12 W/m²), amplituda pomaka čestice iznosi oko 10–11 m, dok je amplituda akustičkoga tlaka oko 2 · 10^–5 [[Pa]]. Za zvuk na granici bola pomak je čestice 10–5 m, a akustički tlak 30 Pa. Glasnoća zvuka jest osjet jakosti zvuka u ljudskom uhu. Ovisi o jakosti i frekvenciji zvuka. Razina glasnoće izražena u [[fon]]ima jest, dogovorno, jednaka razini jakosti u [[decibel]]ima za zvuk frekvencije 1000 Hz u cijelom području od granice čujnosti do granice bola. Početci akustike pripisuju se [[Pitagora|Pitagorinim]] pokusima s [[titranje]]m niti. Radovi [[John William Strutt Rayleigh]]a bili su bitan prinos razvoju moderne akustike u 19. stoljeću.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/1265 |title=akustika |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} {{Opće grane u fizici}} [[Kategorija:Grane fizike]] p7744g12cu2n0wnblclvex1zeonrbmw 10 558833 7565564 7525120 2026-07-28T14:17:27Z Pojmoslovac 51927 nn 7565564 wikitext text/x-wiki {{Infookvir |autoheaders = d |abovestyle = background:#CEDEFF; color:black; text-align:center; |above = {{{ime}}} |image = {{#if:{{{slika|}}}|[[Slika:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|{{{veličina}}}|250x340px}}]]}} |caption = {{{opis slike|}}} |label1 = Znanstvena grana |data1 = {{{znanstvena_grana|}}} |label2 = Znanstveno polje |data2 = {{{znanstveno_polje|}}} |label3 = Znanstveno područje |data3 = {{{znanstveno_područje|}}} |rowstyle4 = padding: 0; |data4 = {{#if:{{{bez nn|}}}||{{Normativni nadzor - umetak}} }} |rowstyle5 = text-align: center; |data5 = {{#if:{{{dodatak|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{{dodatak}}} }} |rowstyle6 = text-align: center; |data6 = {{#if:{{{portal|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{{portal}}} }} |belowstyle = background:#CEDEFF; color:black; text-align:center; font-weight:bold; |below = [[Dodatak:Popis znanstvenih i umjetničkih područja, polja i grana u Republici Hrvatskoj|Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj]] }}<noinclude> {{Dokumentacija}} {{tl-sort}} [[Kategorija:Infookviri|Znanost]] </noinclude> dzwpnkhhx8nl0b6am70omskt1pbjb2w 7565699 7565564 2026-07-28T17:33:49Z Pojmoslovac 51927 s 7565699 wikitext text/x-wiki {{Infookvir |autoheaders = d |abovestyle = background:#CEDEFF; color:black; text-align:center; |above = {{{ime}}} |image = {{#if:{{{slika|}}}|[[Slika:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|{{{veličina}}}|250x340px}}]]}} |caption = {{{opis slike|}}} |label1 = Znanstvena grana |data1 = {{{znanstvena_grana|}}} |label2 = Znanstveno polje |data2 = {{{znanstveno_polje|}}} |label3 = Znanstveno područje |data3 = {{{znanstveno_područje|}}} |rowstyle4 = padding: 0; |data4 = {{#if:{{{bez nn|}}}||{{Normativni nadzor - umetak}} }} |rowstyle5 = text-align: center; |data5 = {{#if:{{{dodatak|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{{dodatak}}} }} |rowstyle6 = text-align: center; background-color:#CEDEFF; color:#000000; |data6 = {{#if:{{{portal|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{{portal}}} }} |belowstyle = background:#CEDEFF; color:black; text-align:center; font-weight:bold; |below = [[Dodatak:Popis znanstvenih i umjetničkih područja, polja i grana u Republici Hrvatskoj|Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj]] }}<noinclude> {{Dokumentacija}} {{tl-sort}} [[Kategorija:Infookviri|Znanost]] </noinclude> dl9weieyk7epim486epybk8tyi7xw6z 10 558880 7565597 5832427 2026-07-28T15:18:29Z Pojmoslovac 51927 nn 7565597 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width:25em; font-size:88%; text-align:left;" cellspacing="2" |- |colspan="2" style="text-align:center; font-size:larger; background-color:#CEDEFF; color:#000000;"| '''{{{ime}}}''' |- {{#if:{{{slika|}}} | {{!}} colspan="2" style="text-align:center; font-size:90%;" {{!}} [[Slika:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|{{{veličina}}}|220px}}|{{PAGENAME}}]]<br/>{{{opis slike|}}} {{!}}- {{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}} {{!}}- }} {{#if:{{{umjetnička_grana|}}} | ! Umjetnička grana {{!}} {{{umjetnička_grana}}} {{!}}- }} {{#if:{{{umjetničko_polje|}}} | ! Umjetničko polje {{!}} {{{umjetničko_polje}}} {{!}}- }} {{#if:{{{umjetničko_područje|}}} | ! width="90px" {{!}} Umjetničko područje {{!}} {{{umjetničko_područje}}} {{!}}- }} {{#if:{{{bez nn|}}}||{{!}}- {{!}} colspan="2" style="padding: 0;" {{!}} {{Normativni nadzor - umetak}} {{!}}- }} {{#if:{{{dodatak|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} colspan="2" style=" text-align: center;" {{!}} {{{dodatak}}} {{!}}- }} {{#if:{{{portal|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} colspan="2" style=" text-align: center; background-color:#CEDEFF; color:#000000;" {{!}} {{{portal}}} {{!}}- }} |colspan="2" style="text-align:center; background-color:#CEDEFF; padding-top:3px;"|'''[[Dodatak:Popis znanstvenih i umjetničkih područja, polja i grana u Republici Hrvatskoj|Klasifikacija umjetnosti u Hrvatskoj]]''' |}<noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Infookviri za umjetnost|Infookviri]]</noinclude> p2fwihtut134xx5z1mcvmlok4vqj848 0 561032 7565790 7379129 2026-07-28T22:44:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565790 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|infookvir monarh}} '''Đuro II.''', ''[[gruzijski jezik|gruz.]] გიორგი II'', bio je kralj [[Kraljevina Abhazija|Abhazije]] od [[923.]] do [[957.]] godine.<ref>Segons Cyril Toumanoff de [[915.]]/[[916.]] a [[959.]]/[[960.]] i segons René Grousset, que cita a Marie-Félicité Brosset, de [[921.]] a [[955.]]</ref> Njegova dugotrajna vladavina smatra se vrhuncem kulturnog procvata i političke moći njegova kraljevstva. Član [[Ačba|dinastije Ačbe]], naslijedio je oca [[Konstantin II. Abhaški|Konstantina II.]] [[923.]] godine. No, trebalo mu je nekoliko godina da preuzme punu vlast, pošto je njegov polubrat Bagrat također polagao pravo na krunu. Đuro je nastavio provoditi očevu ekspanzionističku politiku, usmjeren prvenstveno na zadržavanje kontrole središnje Gruzije, odnosno istočnog gruzijskog kraljevstva [[Kartlijci|Kartlija-Iberija]]. Kako bi osugurao odalnost lokanih plemića, imenovao je sina namjesnikom ''(eristavi)'' Kartlije, ali je on organizirao puč protiv njega tri godine kasnije, oko [[920.]] godine. Đuro je ušao u Kartliju i proveo opsadu utvrđenog grada [[Upliscihe]]a. Namamio je izdajnika Konstantina, te ga oslijepio i kastrirao.<ref><span class="ouvrage" id="Grousset1947"><span class="ouvrage" id="Ren.C3.A9_Grousset1947">René <span class="nom_auteur">Grousset</span>, <cite class="italique">Histoire de l’Arménie des origines à 1071</cite>, Paris, Payot,&#x200E; <time>1947</time> (<abbr class="abbr" title="réimpression">réimpr.</abbr>&nbsp;1973, 1984, 1995, 2008), 644&nbsp;<abbr class="abbr" title="pages">p.</abbr>, <abbr class="abbr" title="page(s)">p.</abbr>&nbsp;472-473</span></span><span class="ouvrage" id="Grousset1947"></span>.</ref> Potom svog drugog sina, Leona (budućeg kralja [[Leon III. Abhaški|Leona III.]]), postavlja namjesnikom Kartlije i nastavlja kampanju protiv najistočnije gruzijske kneževine - [[Kahetija|Kahetije]], čiji je vladar, [[Kvirik II. od Kahetije|Kvirik]], također želio neke dijelove Kartlije. Kvirik je poražen i uhvaćen, te pušten tek kad je pristao biti podanikom. Kako bi osigurao svoju prevlast nad Kartlijom, Đuro je sklopio savez s [[Bagration]]ima [[Tao-Klardžeti]]je, te oženio kćer Gurandukht [[Gurgen od Iberije|Gurgenom od Iberije]]. No, uskoro se Kvirik pobunio u Kartliji, pa je Đuro na njega poslao vojsku, koju je predvodio njegov sin Leon. Kralj je umro usred ekspedicije, pa se Leon pomirio s Kvirikom i završio kampanju bez konačnog rezultata. Đuro je također poznat kao promotor [[Pravoslavlje|pravoslavlja]] i kao pokrovitelj gruzijske kršćanske kulture. Pomogao je uspostaviti kršćenstvo kao službenu religiju u [[Alanija|Alaniji]], čime dobiva zahvalnost [[Carigrad]]a. Suvremeni gruzijski anali ga navode kao "graditelja crkava", jer je, između ostalog, konstruirao katedralu [[Manastir Martvili|Chkondidi]] u [[Megrelija|Megreliji]]. == Obitelj == Đuro je imao ženu po imenu Helena. Bila je nepoznatog porijekla, a s njom je imao osmero djece<ref>Segons Cyril Toumanoff.</ref>: * Konstantina, namjesnika Iberije (923. – 926.), kojeg je Đuro oslijepio i kastrirao jer je podignuo pobunu protiv njega. * [[Leon III. Abhaški|Leona III.]], iberijskog podkralja (926. – 957.) * [[Demetro III. Abhaški|Demetra III.]] * [[Teodozije III. Abhaški|Teodozija III.]] * Bagrata, carigradskog učenika * kćer, koja se udala za princa Xurtu od Kahetije * Gurandukht, kćer koja se udala za Gurgena * kćer, koja se udala za [[Abas I. Armenski|Abasa I. od Armenije]] == Povezani članci == * [[Kraljevina Abhazija]] * [[Ljetopisi kraljeva Abhazije]] == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * <span class="ouvrage" id="Toumanoff1990"><span class="ouvrage" id="Cyrille_Toumanoff1990">Cyrille <span class="nom_auteur">Toumanoff</span>, <cite class="italique">Les dynasties de la Caucasie chrétienne de l'Antiquité jusqu'au <span class="romain">XIX</span>^e&nbsp;siècle : Tables généalogiques et chronologiques</cite>, Rome,&#x200E; <time>1990</time>, <abbr class="abbr" title="page(s)">p.</abbr>&nbsp;75 et 535</span></span><span class="ouvrage" id="Toumanoff1990"></span>. * Marie-Félicité Brosset, ''Histoire de la Géorgie'', et Additions IX, p. 175. * <span class="ouvrage" id="AssatianiBendianachvili1997"><span class="ouvrage" id="Nodar_AssatianiAlexandre_Bendianachvili1997">Nodar <span class="nom_auteur">Assatiani</span> et Alexandre <span class="nom_auteur">Bendianachvili</span>, <cite class="italique">Histoire de la Géorgie</cite>, Paris, l'Harmattan,&#x200E; <time>1997</time>, 335&nbsp;<abbr class="abbr" title="pages">p.</abbr> <small style="line-height:1em;">([[ISBN]]&nbsp;<span class="nowrap">2-7384-6186-7</span>, [http://www.librairiehistoire.com/pays/georgie/histoire_de_la_georgie_.asp online prezentacija]{{Webarchive|url=http://archive.wikiwix.com/cache/20110224010735/http://www.librairiehistoire.com/pays/georgie/histoire_de_la_georgie_.asp |date=24. veljače 2011. }})</small>, <abbr class="abbr" title="page(s)">str.</abbr>&nbsp;110</span></span><span class="ouvrage" id="AssatianiBendianachvili1997"></span>. * <span class="ouvrage"><span class="ouvrage" id="Ren.C3.A9_Grousset1947">René <span class="nom_auteur">Grousset</span>, <cite class="italique">Histoire de l’Arménie des origines à 1071</cite>, Paris, Payot,&#x200E; <time>1947</time> (<abbr class="abbr" title="réimpression">réimpr.</abbr>&nbsp;1973, 1984, 1995, 2008), 644&nbsp;<abbr class="abbr" title="pages">p.</abbr>, <abbr class="abbr" title="page(s)">p.</abbr>&nbsp;453-455 & 472-73</span></span><span class="ouvrage"></span>. [[Kategorija:Kraljevi Abhazije]] egjczq5n2hbfggnoivnpm32kva88aef 0 563207 7565558 6586941 2026-07-28T14:03:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565558 wikitext text/x-wiki {{NPOV/popraviti|autor=Kubura}} '''Ćiril Banić''' ([[Donji Dolac|Dolac Donji]], [[6. kolovoza]] [[1890.]] {{--}} [[Šibenik]], [[3. veljače]] [[1961.]]),<ref>[http://imehrvatsko.net/profile/ciril_banic Imehrvatsko.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160513085740/http://imehrvatsko.net/profile/ciril_banic |date=13. svibnja 2016. }} Ćiril Banić. Pristupljeno 12. svibnja 2016.</ref><ref name="Catholic-Hierarchy">[http://catholic-hierarchy.org/bishop/bbanic.html Bishop Ciril Banic] Catholic-Hierarchy. Pristupljeno 12. svibnja 2016.</ref> hrvatski [[katoličanstvo|katolički]] [[svećenik]]. [[Biskup]] šibenske biskupije od 1951. do 1961. godine. == Životopis == Rodio se je u Dolcu Donjem 1890. godine. Za svećenika se je zaredio 1913. godine. 28. ožujka 1951. postavljen je za [[apostolski administrator|apostolskog administratora]] Šibenika i [[naslovni biskup|naslovnog biskupa]] [[Coronska biskupija|Coronske biskupije]] (Dioecesis Coronensis). Na Badnjak 1960. postavljen je za biskupa [[Šibenska biskupija|Šibenska biskupije]]. Dužnost je obnašao do smrti.<ref name="Catholic-Hierarchy"/> {{Jednostrano}} Zvanom ''Lav Dalmatinski'' i ''Drugi Stepinac''. Uvijek je bio hrabar i čvrst u vjeri. Bio je na udaru svake vlasti. Vlastima velikosrpske hegemonističke Kraljevine Jugoslavije je smetao, proganjala ga je fašistička Italija, a poslije rata su ga jugokomunisti optuživali za suradnju s fašistima. Osim toga ga je sustavno pratila zloglasna [[UDBA]]. Naposljetku je optužen i osuđen na [[Montirani politički sudski postupak|montiranom procesu]]. Zatvoren je i više puta su ga pokušali ubiti. Obnašao je visoke dužnosti u Šibenskoj biskupiji, u kojoj je ostavio snažan trag. Osobito je bio važan kada su biskupi odlučili zabraniti svećenička udruženja koja su kontrolirale komunističke vlasti. U filmu su izjave dali Banićevi suvremenici, svećenici, crkveni povjesničari, rodbina te povjesničari i drugi znanstvenici.<ref name="infovodice">[https://www.infovodice.com/obavijesti/najave/14216-dokumentarni-film-poljicka-stijena-biskup-ciril-banic-premijera-je-na-veliki-petak-u-20-05-sati-na-htv1.html ''Dokumentarni film “Poljička stijena – biskup Ćiril Banić”. Premijera je na Veliki petak u 20:05 sati na HTV1''] Infovodice. 10. travnja 2020. Pristupljeno 18. travnja 2020.</ref><ref name="HRT">(): [https://hrtprikazuje.hrt.hr/597696/poljicka-stijena-biskup-ciril-banic ''Poljička stijena – biskup Ćiril Banić ''] HRT. 30. ožujka 2020. Pristupljeno 18. travnja 2020.</ref> O Baniću je HRT snimio dokumentarni film 2019. godine "Poljička stijena – biskup Ćiril Banić".<ref name="HRT"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Banić, Stanko}} [[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]] [[Kategorija:Hrvatski biskupi]] [[Kategorija:Životopisi, Šibenik]] 0rky2odyg9fxb6pjq5npwjq0yy6ja4z 0 566284 7565725 7374640 2026-07-28T19:06:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565725 wikitext text/x-wiki '''Čikl''' (čikla, čiklja, csikli) je tradicijski ribarski čamac<ref name="porinuće">(): [http://www.glas-slavonije.hr/209521/4/Tradicijski-kopacevski-cikl-porinut-u-Sakadasko-jezero Tradicijski kopačevski čikl porinut u Sakadaško jezero] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160819063031/http://www.glas-slavonije.hr/209521/4/Tradicijski-kopacevski-cikl-porinut-u-Sakadasko-jezero |date=19. kolovoza 2016. }}, Glas Slavonije, 9. rujna 2013. Pristupljeno 5. srpnja 2016.</ref> Srednjeg Podunavlja. Izvedenice su '''jeger čikl''' (lovački, lovočuvarski čikl), '''laptaš''' (veliki ribarski čikl, sa zavoznim veslima, za ribolov mrežom), '''drvarica''' (široki čikl za prijevoz drveta) i dr. Umijeće izrade ovog čamca donijele su [[Podunavske Švabe]]. Nakon što su [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]] doselili na područje hrvatskog Srednjeg Podunavlja (Slavonija, Srijem, Baranja), ovaj se brod koristio od kraja 17. stoljeća<ref name="IRB">[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=hr&rad=762679 Pregled bibliografske jedinice broj: 762679, Hrvatska znanstvena bibliografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161013054122/http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=hr&rad=762679 |date=13. listopada 2016. }} Zlata Živaković-Kerže, Darkoi Mrkonjić: Očuvanje umijeća izrade čamaca Podunavskih Švaba, Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice - DG 2014 Jahrbuch (1331-7172) 21 (2014), 14; 269-296, sažetak. Pristupljeno 5. srpnja 2016.</ref> do polovice 20. stoljeća.<ref name="IRB"/><ref name="porinuće"/> Koristio se u tradicijskom ribolovu. Danas se umijeće obnove ovog ribarskog čamca koristi u okviru projekta unapređenja baranjskog ruralnog turizma i očuvanja baštine.<ref name="IRB"/><ref name="porinuće"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://deutsche-gemeinschaft.eu/wp-content/uploads/2013/10/Jahrbuch-2014.pdf Zbornik - Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj – Osijek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160915030204/http://deutsche-gemeinschaft.eu/wp-content/uploads/2013/10/Jahrbuch-2014.pdf |date=15. rujna 2016. }} *[http://www.drnda.fotozine.org/?knjiga=galerije&pregled=150&autor=4981&list=41966&element=668784 Čikl - tradicijski čamac baranjskih ribara], Fotozine “Žičani okidač” : ISSN 1334-0352 [[Kategorija:Nijemci u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatska kulturna baština]] {{kat?}} fa64d2raczcfsa0kp5pfll8z82vjlad 0 568988 7565656 5620507 2026-07-28T16:08:44Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Moljci|Moljci]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Porodice moljaca|Porodice moljaca]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565656 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =pink | naziv =Thyrididae | slika = | slika_opis = | status = | regnum =[[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Lepidoptera]] | superfamilia=[[Thyridoidea]] | familia =[[Thyrididae]] }} '''Thyrididae''' je porodica [[leptir]]a iz [[Tropski pojas|tropskih]] i suptropskih krajeva. {{stupci|3| *subfamilia ''[[Charideinae]]'' **''[[Amalthocera]]'' <small>Boisduval, 1836</small> ** ''[[Arichalca]]'' **''[[Arniocera]]'' <small>Hopffer, 1857</small> **''[[Byblisia]]'' <small>Walker, 1865</small> **''[[Cicinnocnemis]]'' <small>Holland, 1894</small> ** ''[[Cnemolopha]]'' **''[[Dilophura]]'' <small>Hampson, 1918</small> **''[[Lamprochrysa]]'' <small>Hampson, 1918</small> **''[[Marmax]]'' <small>Rafinesque, 1815</small> **''[[Netrocera]]'' <small>Felder, 1874</small> ** ''[[Pompostola]]'' **''[[Toosa (genus)|Toosa]]'' <small>Walker, 1856</small> **''[[Trichobaptes]]'' <small>Holland, 1894</small> *subfamilia ''[[Siculodinae]]'' **tribus ''[[Rhodoneurini]]'' ***genus ''[[Addaea]]'' <small>Walker, 1866</small> ***genus ''[[Kanshizeia]]'' <small>Strand, 1920</small> ***genus ''[[Mellea]]'' <small>Gaede, 1922</small> ***genus ''[[Oxycophina]]'' <small>Warren, 1896</small> ***genus ''[[Rhodoneura]]'' <small>Guenée, 1858</small> **tribus ''[[Siculodini]]'' ***genus ''[[Abrotesia]]'' <small>Turner, 1915</small> ***genus ''[[Calindoea]]'' <small>Walker, 1863</small> ***genus ''[[Collinsa]]'' <small>Whalley, 1964</small> ***genus ''[[Hypolamprus]]'' <small>Hampson, 1893</small> ***genus ''[[Microbelia]]'' <small>Warren, 1906</small> ***genus ''[[Novobelura]]'' <small>Shaffer & Nielsen, 1996</small> ***genus ''[[Pharambara]]'' <small>Walker, 1866</small> ***genus ''[[Picrostomastis]]'' <small>Meyrick, 1933</small> *subfamilia ''[[Striglininae]]'' **genus ''[[Aglaopus]]'' <small>Turner, 1911</small> **genus ''[[Banisia]]'' <small>Walker, 1863</small> **genus ''[[Canaea]]'' <small>Walker, 1864</small> **genus ''[[Mathoris]]'' <small>Guenée, 1877</small> **genus ''[[Striglina]]'' <small>Guenée, 1877</small> *subfamilia ''[[Thyridinae]]'' **genus ''[[Thyris]]'' <small>Laspeyres, 1803</small> }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Porodice moljaca]] hhp4ql9ojp7opyq13yhel82d4beil6m 0 571020 7565440 7166795 2026-07-28T12:18:11Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Funkcije i preslikavanja]]; +[[Kategorija:Elementarna geometrija]]; ±[[Kategorija:Klasična mehanika]]→[[Kategorija:Euklidska geometrija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565440 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Traslazione OK.svg|mini|300px|desno|Translatorno gibanje ili pravocrtno gibanje je [[gibanje]] u kojem sve točke krutog tijela u jednom trenutku imaju istu [[brzina|brzinu]] i prevale isti [[Duljina|put]], i zato je svaka na tom tijelu za vrijeme gibanja sama sebi [[paralelnost|paralelna]].]] [[datoteka:Gravity gravita grave.gif|mini|300px|desno|Uobičajeno je da se [[slobodni pad]] uzima kao primjer [[Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu|jednolikog ubrzanog gibanja]] (gibanja sa stalnim ubrzanjem). Pritom se pretpostavlja da nema otpora [[zrak]]a ili [[trenje|trenja]].]] [[datoteka:SchlichtenDrehen.jpg|mini|desno|300px|[[Tokarenje]] obratka gdje se gibanje tokarskog noža često promatra kao [[jednoliko pravocrtno gibanje]].]] '''Translacija''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''translatio'': prijenos) ili '''paralelni pomak''' preslikavanje je ravnine koje s obzirom na zadanu [[Vektor|orijentiranu dužinu]] <math>\overline{AB}</math> svakoj točki ravnine <math>X</math> pridružuje neku drugu točku <math>Y</math> takvu da dužina <math>\overline{XY}</math> ima jednaku duljinu, smjer i orijentaciju kao i dužina <math>\overline{AB}</math>.<ref>Dominik Palman, ''Geometrijske konstrukcije'', Element, Zagreb, 1996., str. 42</ref> S druge strane, '''translacija krutoga tijela''', u [[mehanika|mehanici]], [[gibanje]] je [[Krutine|krutoga tijela]] bez [[rotacija|rotacije]] pri kojemu se sve [[Točka|točke]] [[Tijelo (fizika)|tijela]] gibaju po jednakim [[putanja]]ma.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/62045 |title=translacija |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> '''Translatorno gibanje''' ili '''pravocrtno gibanje''' je gibanje u kojem sve točke krutog tijela u jednom trenutku imaju istu [[brzina|brzinu]] i [[Duljina|prevale isti put]], i zato je svaka na tom tijelu za vrijeme gibanja sama sebi [[paralelnost|paralelna]].<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> == Jednoliko pravocrtno gibanje == {{glavni|Jednoliko pravocrtno gibanje}} '''Jednoliko pravocrtno gibanje''' ili '''jednoliko gibanje po pravcu''' je gibanje tijela bez [[Akceleracija|ubrzanja]]. Tijelo se giba uvijek istom [[Brzina|brzinom]] ''v'' i tijekom čitavog puta prevaljuje uvijek jednake puteve ''s''. Jednadžba za brzinu tijela tijekom jednolikog pravocrtnog gibanja je: :<math> v={ s\over t} </math> == Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu == {{glavni|Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu}} '''Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu''' ili '''jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje''' je gibanje po pravcu kod kojega se [[ubrzanje]] (akceleracija) ne mijenja, to jest to je gibanje stalnim (konstantnim) ubrzanjem. To znači da je pravo ubrzanje jednako srednjem (prosječnom) u bilo kojem vremenskom razmaku (intervalu). Posve isto značenje ima određenje da se kod jednoliko ubrzanog gibanja po pravcu [[brzina]] promijeni za jednake iznose u jednakim vremenskim razmacima (intervalima). Veličine koje opisuju gibanje su ubrzanje, brzina i pređeni put, te se kao funkcije vremena opisuju sljedećim jednadžbama<ref>[http://www.scribd.com/doc/40272543/Levanat-Kinematika-i-dinamika I. Levanat: Fizika za TVZ - Kinematika i dinamika] Tehničko veleučilište u Zagrebu (2010)</ref>: :<math> a = konst. </math> :<math> v = a \cdot t+v_0 </math> :<math> s ={a \over 2} \cdot t^2+v_0 \cdot t </math> == Slobodni pad == {{glavni|Slobodni pad}} '''Slobodni pad''' je jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje tijela bez početne brzine, uzrokovano djelovanjem [[Zemlja (planet)|Zemljine]] privlačne sile ili sile teže ([[gravitacija]]), kao i pojava [[težina|težine]] tijela. Pri tome tijelo pri padu uz stalno [[ubrzanje]] prevaljuje sve veći put, jer je [[brzina]] pada sve veća. Važno je napomenuti da ubrzanje tijela ne ovisi o [[masa|masi]] tijela. U slobodnom padu prevaljeni put tijela koje slobodno pada (inače se označava sa ''s'') je u ovom slučaju [[visina]] s koje tijelo pada te se označava s ''h'', akceleracija ili ubrzanje (inače se označava s ''a'') je u ovom slučaju gravitacija te se označava s ''g'', vrijeme s ''t'', a brzina s ''v''. Jednadžba jednolikog ubrzanog gibanja po pravcu: :<math>v=a \cdot t</math> postaje jednadžba slobodnog pada: :<math>v=g \cdot t</math> Jednadžba koja opisuje zavisnost vremena o visini s koje tijelo pada i gravitaciji, glasi: :<math>{t^2}=\frac{2 \cdot h}{g} => t=\sqrt\frac{2 \cdot h}{g} => h=\frac{g \cdot t^2}{2}=\frac{v \cdot t}{2}</math> Jednadžba koja opisuje zavisnost brzine o visini s koje tijelo pada i gravitaciji, glasi: :<math>{v^2}={2 \cdot h \cdot g} => v=\sqrt{2 \cdot h \cdot g} => h=\frac{v^2}{2 \cdot g}</math> Ono što je vidljivo jest da bez otpora zraka (vakum) da slobodni pad nije ovisan o težini nekog tijela koji je u slobodnom padu, već je isključivo ovisan o sili teže. ==Izvori== {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Euklidska geometrija]] [[Kategorija:Funkcije i preslikavanja]] [[Kategorija:Elementarna geometrija]] a6m0in6l4mf4jrcx6awd7ap94obm5oq 0 573064 7565738 5641289 2026-07-28T19:46:16Z Pojmoslovac 51927 s 7565738 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanost | ime = Medicinska fizika | slika = | veličina = | opis slike = | znanstvena_grana = | znanstveno_polje = '''[[Fizika]]''' | znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]''' | dodatak = | portal = }} '''Medicinska fizika''' je dio [[Dodatak:Popis znanstvenih i umjetničkih područja, polja i grana u Republici Hrvatskoj|fizike]] u kojem se primjenjuju [[Fizika|fizički]] pojmovi, teorije i metode u svrhu [[Medicina|medicinske]] ili zdravstvene zaštite. Odjeli medicinske fizike odjeli mogu se naći u bolnicama i na sveučilištima sveučilištima. U slučaju rada u bolnici, pojam "medicinski fizičar" je naziv za određene medicinske struke s određenom misijom. Medicinski fizičari često javljaju u sljedećim medicinskim specijalnostima: [[Dijagnostika|dijagnostici]] i [[Radiologija|intervencijskoj radiologiji]], nuklearnoj medicini i zaštiti od zračenja, [[Onkologija|onkologiji]] (odnosno radioterapiji). ==Vanjske poveznice== * [https://www.hdbimf.hr/hr/ Hrvatsko društvo za biomedicinsko inženjerstvo i medicinsku fiziku] {{Opće grane u fizici}} [[Kategorija:Medicina]] [[Kategorija:Fizika]] bzbaoucjg2p8vikgjqewe917hq5dwft 0 574453 7565784 7484595 2026-07-28T22:17:51Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565784 wikitext text/x-wiki '''Đula Špigel''' ([[Kneževi Vinogradi]],<ref name="Glas Slavonije">I. Getto: [http://www.glas-slavonije.hr/193307/4/Priznanje-FIFA-e-na-pocasnom-mjestu-u-podrumu-Djule-Spigela ''Priznanje FIFA-e na počasnom mjestu u podrumu Đule Špigela''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161118164628/http://www.glas-slavonije.hr/193307/4/Priznanje-FIFA-e-na-pocasnom-mjestu-u-podrumu-Djule-Spigela |date=18. studenoga 2016. }}, Glas Slavonije, 19. ožujka 2013. Pristupljeno 18. studenoga 2016.</ref>[[1942.]] – [[3. studenoga]] [[2016.]]), hrvatski [[nogometaš]], [[nogometni trener]] i vinar, nagrađivan za razvitak športa<ref name="Radio Baranja">Saša Alilović: [http://www.radio-baranja.hr/vijesti/ostale-vijesti/10884-umro-ula-pigl.html ''Umro Đula Špigel''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161118165747/http://www.radio-baranja.hr/vijesti/ostale-vijesti/10884-umro-ula-pigl.html |date=18. studenoga 2016. }}, Radio Baranja, 3. studenoga 2016. Pristupljeno 18. studenoga 2016.</ref> i za vinarstvo<ref name="Glas Slavonije"/> == Životopis == Rodio se je 1942. godine u staroj vinogradarskoj obitelji.<ref name="Glas Slavonije"/> Bio je igrač u trener u mnoštvu klubova po [[Baranja|Baranji]]. Kao trener ostvario broje uspjehe. Cijeli je svoj život podario baranjskoj športskoj mladosti.<ref name="Radio Baranja"/> 1960-ih je igrao u [[NK Borac Kneževi Vinogradi|Borcu]] iz Kneževih Vinograda. Bio je najboji strijelac svoje momčadi. Privukao je pozornost snažnog hrvatskog zonskog ligaša [[NK Šparta Beli Manastir|Šparte]] iz Belog Manastira. Ondje je igrao na drugom mjestu. Igrao je ''halfa''. U Šparti je ostao nekoliko sezona. Na amaterskom prvenstvu Hrvatske u Čakovcu igrao je za [[NK Mladost Čeminac|Mladost]] iz Čeminca.<ref name="Glas Slavonije"/> U čeminačkoj je Mladosti uskoro preuzeo ulogu trenera. Vodio je [[NK Radnički Mece|Radnički]] iz Meca, čijih se trenerskih dana sa sjetom prisjećao. Iz doba [[Domovinski rat|velikosrpske agresije]] na Hrvatsku, zapamtili su ga po Baranjci kako je rehabilitirao traumatizirane prognane stanovnike Baranje. Osnovao je i trenirao [[ŠNK Baranja Belje Beli Manastir|ŠNK Baranju]], najbolji [[prognanik|prognanički]] kluba u Hrvatskoj. 1990-ih ga je trenirao u 2. HNL. Jeseni 2012. trenersku je karijeru okončao trenirajući [[NK Lastavica Brestovac|Lastavicu]] iz Brestovca.<ref name="Glas Slavonije"/> Na području NS Osijek nosio je licenciju A.<ref>[http://www.nsosijek.hr/files/Treneri_popis_zvanje.pdf Popis trenera NS Osijek po zvanju (licenci)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161020183852/http://www.nsosijek.hr/files/Treneri_popis_zvanje.pdf |date=20. listopada 2016. }}, NS Osijek. Pristupljeno 18. studenoga 2016.</ref> Bio je viši predavač za Tjelesnu i zdravstvenu kulturu Filozofskog fakulteta u Osijeku. Krajem akademske godine 2007./2008. otišao je u mirovinu.<ref>[http://repo.ffos.hr/2118/1/Zapisnik_18.lipnja_2008.doc Zapisnik sa 9. sjednice Fakultetskoga vijeća Filozofskog fakulteta u akademskoj 2007./2008. godini održane 18. lipnja 2008.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161118170359/http://repo.ffos.hr/2118/1/Zapisnik_18.lipnja_2008.doc |date=18. studenoga 2016. }}, Filozofski fakultet u Osijeku. 18. lipnja 2008. Pristupljeno 18. studenoga 2016.</ref> Nakon umirovljenja posvetio se [[vinarstvo|vinarstvu]] i [[vinogradarstvo|vinogradarstvu]] u svom [[podrumarstvo|podrumu]] u [[Kamenac (Kneževi Vinogradi)|Kamencu]], u kojem su stvorena vrhunska vina,<ref name="Radio Baranja"/> nastavljajući obiteljsku tradiciju. Držao je vinograde prostiruće na dva hektara, zbog čega je bio češće na vinskoj cesti zvanoj Budžak (blizu TV odašiljača Belje) nego u vlastitoj kući u Bilju.<ref name="Glas Slavonije"/> Umro je 3. studenoga 2016., a pokopan je 4. studenoga 2016. na groblju u [[Bilje|Bilju]].<ref name="Radio Baranja"/> == Nagrade i priznanja == [[FIFA]] ga je nagradila priznanjem za razvoj i promidžbu športa.<ref name="Glas Slavonije"/> Uspješan u vinarstvu. Na raznim ocjenjivanjima osvojio je brojne medalje. Ističu se zlatna medalja za [[graševina|graševinu]] te tri srebra - za [[chardonay]], [[souvignon]] te [[cabarnet frank]], sve s [[Baranja-fest]]a 2012. godine.<ref name="Glas Slavonije"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://komunalno-bilje.hr/osmrtnica_spigel-dula Osmrtnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161118165221/http://komunalno-bilje.hr/osmrtnica_spigel-dula |date=18. studenoga 2016. }} Komunalno - Bilje *[http://www.obz.hr/hr/pdf/obavijesti/REZULTATI.pdf Rezultati 1. ocjenjivanja vina Osječko-baranjske županije] Osječko-baranjska županija *Đula Špigel, Vladimir Šumanović: [https://bib.irb.hr/datoteka/613804.Vlahovic_Babin_Rovinj_1997.pdf Rezultati tromjesečnog programiranog kineziološkog tretmana kod učenika osnovne škole, str. 164-168] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161118165435/https://bib.irb.hr/datoteka/613804.Vlahovic_Babin_Rovinj_1997.pdf |date=18. studenoga 2016. }}, Zbornik 6. ljetne škole pedagoga fizičke kulture Republike Hrvatske, Hrvatska znanstvena bibliografija * [http://www.ceminac.hr/download/dokumenti2013/PRILOZI%20UZ%20STRATEGIJU%202.docx Prilog br.15.: Proizvođači vina na području LAG Baranja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150805043027/http://www.ceminac.hr/download/dokumenti2013/PRILOZI%20UZ%20STRATEGIJU%202.docx |date=5. kolovoza 2015. }} Čeminac {{GLAVNIRASPORED:Špigel, Đula}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]] buo7ev4le3x6qj8kmr1yb2xn36wtukm 0 575208 7565577 7436186 2026-07-28T14:39:39Z Cinemaco 230526 /* Životopis */ 7565577 wikitext text/x-wiki '''Mirzana Pašić Kodrić''', ([[Sarajevo]], [[27. rujna]] [[1979.]]), bosanskohercegovačka je [[Književnost|književnica]], povjesničarka književnosti i književna kritičarka. == Životopis == Nakon završene Treće gimnazije u Sarajevu, studirala je književnost naroda [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], bošnjački, hrvatski, srpski jezik i komparativnu književnost na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]], gdje je i magistrirala iz književnopovjesnih znanosti. Završila je i rad na izradi doktorske disertacije o književno-putopisnom djelu [[Zuko Džumhur|Zuke Džumhura]]. Trenutno predaje književnost na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu, a kao vanjska suradnica angažirana je i na Internacionalnom sveučilištu u Sarajevu, te Američkom sveučilištu u BiH, gdje predaje bošnjački, hrvatski i srpski kao strane jezike. Bosnjački, hrvatski i srpski jezik i kulturu više je godina (od 2006. do 2011. godine) predavala na Institutu za kritične jezike Državnog sveučilišta u [[Arizona|Arizoni]] (''Arizona State University, Melikian Center, Russian, Eurasian and East European Studies, Critical Languages Institute''), pri čemu je istovremeno bila i direktorica ''Sarajevskog ljetnog praktikuma''. Predavala je i na Odsjeku za bošnjački, hrvatski, srpski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zenici od 2008. do 2015. godine.<ref name="Biografija">Pašić Kodrić, Mirzana; ''Smijeh koji boli'', Kultura snova Zagreb, 2015., str. 109.</ref> Posebno se bavi bosanskohercegovačkim putopisom, pitanjima interkulturalnosti u [[književnost]]i, te dječjom književnošću, bošnjačkim, hrvatskim i srpskim, ali i stranim jezicima. Dramska trilogija ''Smijeh koji boli'' prograšena je najboljom knjigom u izdanju Kulture snova iz Zagreba za 2015. godinu.<ref>[http://kulturasnova.com/clanovi/mirzana-pasic-kodric/] Kultura snova Zagreb(pristupljeno 29. studenog 2016.)</ref> Objavljivala je u više bosanskohercegovačkih i stranih časopisa, a neke od pjesama su joj prevedene na engleski, turski i arapski jezik. Članica je [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca BiH]], Kulture snova [[Zagreb]], te Kreativne radionice Balkan iz [[Beograd]]a. == Bibliografija == Književnoumjetničke knjige i književni izbori: * ''Poezija'' Oblici, Sarajevo, 1999. * ''Poezija'' Republika poezije, br. 4, Sarajevo, 2013. * ''Dotaknuti stihom 5 – Zajednička zbirka poezije'', Kultura snova, Zagreb, 2013. * ''Dani prijatelja knjige'', Hrvatsko književno društvo, Rijeka, 2013. * ''Moja pjesma tebi za Valentinovo'', Kultura snova, Zagreb, 2014. * ''Zagrli život'', Sven i Udruženje balkanskih umetnika, Niš i Subotica, 2014. * ''More na dlanu – Zajednička zbirka poezije'', Kultura snova, Zagreb, 2014 * ''Stihom ispisujem dušu 2 – Zajednička zbirka poezije'', Kultura snova, Zagreb, 2014. * ''Lirska subjekta: O flertu i odanosti'', Behar, br. 117-118, Zagreb, 2014. * ''Antologija FB pjesnika'', Kultura snova, Zagreb, 2014. * ''Leksikon savremenih pesnika bivše Jugoslavije'', Kulturni centar Mesopotamija, Beograd, 2014. * ''Lirska subjekta (O flertu i odanosti)'', Dobra knjiga, Sarajevo, 2014. * ''Nađenim'', Bošnjačko nacionalno vijeće dijaspore povodom genocida u Srebrenici, 2015. * ''Alma jeste rekla'', Književni kutak Jasmine Hanjalić, 2015. * ''Poezija'', Balkan Edebiyati - Književnost - Literature, br. 2, Internacionalni univerzitet, Sarajevo, 2015. * ''Smijeh koji boli (O razlikama i ratovima)'', Kultura snova, Zagreb, 2015. * ''Prijateljima (Međunarodna knjiga poezije)'', Kultura snova, Zagreb, 2016. * ''More na dlanu u pjeni stihova – Zajednička zbirka poezije'', Kultura snova, Zagreb, 2016. * ''Zbornik poezije za decu'', Kreativna radionica Balkan, Beograd, 2016. * ''7 bajki za Male i Velike'', Bosanska riječ Tuzla, Kultura snova Zagreb, 2016. Radiodramske i teatarske izvedbe: * ''Plave, žute i crvene misli'', Radio 202, Sarajevo, 20. 4. 2005. radiodramska izvedba *''Smijeh koji boli'' (O razlikama i ratovima), ''Theatar & TD'' u suradnji s teatrom „Erato“, Zagreb, 4. 12. 2015. (Kazališna izvedba – koncertno izvođenje drame u režiji Marka Jurage) * ''Smijeh koji boli (O razlikama i ratovima)'', Teatar "KIC" u suradnji s kazalištem „Erato“, Zagreb, 10. 12. 2015. (Kazališna izvedba – koncertno izvođenje drame u režiji Marka Jurage) * XV. festival bh. drame, BNP Zenica – Festivalska promocija, predstavljanje dramske triologije ''Smijeh koji boli'', 2016. ==Vanjske poveznice== * [http://sczg.unizg.hr/kultura/program/mirzana-pasic-kodric-smijeh-koji-boli/ ''Mirzana Pašić Kodrić: Smijeh koji boli'' (Marko Juraga, reditelj)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161201013750/http://sczg.unizg.hr/kultura/program/mirzana-pasic-kodric-smijeh-koji-boli/ |date=1. prosinca 2016. }} * [http://www.kic.hr/program/posebna-dogadanja/smijeh-koji-boli/ ''Smijeh koji boli''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161130191214/http://www.kic.hr/program/posebna-dogadanja/smijeh-koji-boli/ |date=30. studenoga 2016. }} * [https://www.academia.edu/12826205/O_PRVOJ_SAMOSTALNOJ_ZBIRCI_POEZIJE_MIRZANE_PA%C5%A0I%C4%86_KODRI%C4%86_Mirzana_Pa%C5%A1i%C4%87_Kodri%C4%87_Lirska_subjekta_O_flertu_i_odanosti_Dobra_knjiga_Sarajevo_2014._ ''O prvoj samostalnoj zbirci poezije Mirzane Pašić Kodrić'' (Osvrt dr. Adijata Ibrišimović-Šabić)] * [https://jasminahanjalic.wordpress.com/2015/02/10/mirzana-pasic-kodric-alma-jeste-rekla/ ''Alma jeste rekla''] * [https://didaskalijebh.wordpress.com/2014/12/21/mirzana-pasic-kodric-litska-subjekta-o-flertu-i-odanosti-i-z-b-o-r/ ''Lirska subjekta: O flertu i odanosti''] ==Izvori== {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Pašić Kodrić, Mirzana}} [[Kategorija:Bošnjački književnici]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] gm83luma6d66ucdg0136zu1uknj9k1n 0 579781 7565532 7166743 2026-07-28T13:44:41Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Znanost o površinama]]; ±[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]→[[Kategorija:Laboratorijska oprema]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565532 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Du Nouy tensiometer.jpg|mini|desno|250px|Tenziometar se sastoji od [[Torzijska vaga|torzijske vage]] kojoj je na jednoj strani obješen [[metal]]ni prsten.]] [[datoteka:Ptirgyuru.jpg|mini|desno|250px|Izgled metalnog prstena.]] '''Tenziometar''' ({{lat.|tensio}}: napetost + {{grč.|μέτρον}}: mjera) je [[mjerni instrument]] ili [[uređaj]] za mjerenje [[Površinska napetost|površinske napetosti]] [[tekućina]]. Sastoji se od [[Torzijska vaga|torzijske vage]] (ili [[vaga|vage]] s [[uteg|utezima]]) kojoj je na jednoj strani obješen [[metal]]ni prsten, ili pločica, najčešće načinjeni od [[platina|platine]] i njezinih [[slitina]]. Prilikom mjerenja prsten se uroni u uzorak i potom polako izvlači iz njega. Podizanjem prstena površina tekućine se povećava, a povećava se i [[sila]] potrebna za daljnje podizanje prstena. Površinska napetost računa se prema izrazu: :<math> \sigma = \frac{F_{max}}{L \cdot \cos \alpha}</math> gdje je: ''F_max'' - maksimalna vrijednost izmjerene [[sila|sile]], ''L'' - smočena [[duljina]] prstena, a ''α'' - [[kut]] između [[Površinska napetost|meniskusa]] uzorka i prstena. Kada je [[vektor]] sile paralelan sa smjerom gibanja prstena, tada je ''cos α'' = 1.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/60826 |title=tenziometar |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2017.}}</ref> [[Sila]] potrebna za daljnje podizanje prstena može se izračunati iz sljedeće jednadžbe: :<math>F_{max} = 2 \cdot \pi \cdot (r_i + r_a) \cdot \sigma </math> gdje je: ''r_i'' - [[polumjer]] unutarnjeg prstena tekućeg filma i ''r_a'' - polumjer vanjskog prstena tekućeg filma.<ref name> Hans-Jürgen Butt, Karlheinz Graf, Michael Kappl: "Physics and Chemistry of Interfaces", (2003.), str. 14.–15.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Laboratorijska oprema]] [[Kategorija:Znanost o površinama]] fd0zxbvixexuf6x0akfba4idlt7knhx 0 581974 7565795 7427681 2026-07-28T23:33:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565795 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = ŠC Mačkamama | izvorno_ime = | slika = Igralište Mačkamama.jpg | UEFA = | nadimak = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Osijek]] | dz = HRV | koordinate = | pushpin_map = Hrvatska Osijek | pushpin_label = | cijena_izgradnje = | arhitekt = | izgradnja = | otvoren = | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = | upravitelj = | korisnici = NK Mursa i ŽNK Osijek | kapacitet = 1000 | teren = trava | dimenzije = }} '''ŠC Mačkamama''' je nogometni [[stadion]] u gradu [[Osijek]]u (Bosutsko naselje), u Gackoj 1.<ref name="športski objekti">(): [http://www.sportski-objekti.hr/objekti/sc-mackamama ŠC Mačkamama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170420144635/http://www.sportski-objekti.hr/objekti/sc-mackamama |date=20. travnja 2017. }}, Športski objekti d.o.o. Pristupljeno 20. travnja 2017.</ref> == Povijest == Godine 2005. završena je izgradnja športskog centra. Izgrađeno je igralište za mali nogomet, košarkaško igralište, boćalište, odbojkaško igralište u pijesku, izgrađene su tribine i prilazni prostor.<ref name="športski objekti"/> Stadion je kapaciteta 1000 gledatelja. == Klubovi == ŽNK Osijek i [[NK Mursa-Zanatlija Osijek|NK Mursa]]<ref>D.L.: [http://www.glas-slavonije.hr/292367/6/Na-igralistu-Mackamama-trenira-80-djecaka-i-mladica?keepThis=true&TB_iframe=true&height=650&width=650 ''Na igralištu Mačkamama trenira 80 dječaka i mladića''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170420144035/http://www.glas-slavonije.hr/292367/6/Na-igralistu-Mackamama-trenira-80-djecaka-i-mladica?keepThis=true&TB_iframe=true&height=650&width=650 |date=20. travnja 2017. }}, Glas Slavonije, 3. veljače 2016. Pristupljeno 20. travnja 2016.</ref> su dva kluba koja koriste ovaj teren za utakmice i treninge. Na glasu je kao "hram ženskog nogometa".<ref>[http://nogos.info/4161_%C5%A0C-Ma%C4%8Dkamama-treba-ostati-hram-%C5%BEenskog-nogometa.htm ''ŠC Mačkamama treba ostati hram ženskog nogometa''], Nogos.info, 25. rujna 2014.</ref> == Povezani članci == * [[Mačkamama]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *Mijo Jozić: [http://sportalo.hr/osjecke-nogometasice-slavile-spartaka/ ''Osječke nogometašice slavile protiv Spartaka''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170420234825/http://sportalo.hr/osjecke-nogometasice-slavile-spartaka/ |date=20. travnja 2017. }}, Sportalo, 17. ožujka 2017. [[Kategorija:Hrvatski nogometni stadioni]] [[Kategorija:Športski objekti u Osijeku]] [[Kategorija:Nogomet u Osijeku]] kj00smsld0q678km7brvye6csh7pup9 0 582662 7565626 6698922 2026-07-28T15:41:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565626 wikitext text/x-wiki {{Infookvir film | naslov filma = Lov na Gotovinu | naslov originala = | slika = Plakat_Časni_sude,_nisam_kriv.jpg | opis slike = Plakat filma | veličina slike = 250px | režija = [[Nada Prkačin]] | producenti = | scenarij = [[Nada Prkačin]]<ref name="moj film">[http://www.moj-film.hr/film/info/casni-sude-nisam-kriv/ Hrvatski filmski portal Moj film] ''Časni sude, nisam kriv (2013)''</ref> | pripovjedač = | glavne uloge = | glazba = | snimatelj = | montaža = | distributer = | godina = 2013.<ref name="moj film"/> | trajanje = 90 min<ref name="moj film"/> | država = [[Hrvatska]] | jezik = hrvatski | budžet = | žanr = povijesni, dokumentarni film<ref name="moj film"/> | web stranica = | imdb_id = }} '''Časni sude, nisam kriv''' ili '''Lov na Gotovinu 2''' je hrvatski [[dokumentarni film]] iz 2013. godine autorice [[Nada Prkačin|Nade Prkačin]], [[HTV]]-ove novinarke. Premijerno je prikazan [[16. studenoga]] [[2013.]] godine. Nastavak je filma [[Lov na Gotovinu]]. Nastao je korištenjem arhivskih snimaka [[Hrvatska televizija|Hrvatske televizije]], poput izvješća, izjava, komentara i reportaža. Dokumentarni film prati kronološkim nizom zbivanja od uhićenja generala [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]] u prosincu 2005. sve do njegove oslobađajuće presude i povratka u [[Pakoštane]]. Prikazano je suđenje, svjedočenja, saga o topničkim dnevnicima, presudi i doček.<ref>[http://www.opuzen.hr/Gradske%20vijesti/projekcija-filma-quotasni-sude-nisam-krivquot-/28.html Službene stranice Grada Opuzena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170429000404/http://www.opuzen.hr/Gradske%20vijesti/projekcija-filma-quotasni-sude-nisam-krivquot-/28.html |date=29. travnja 2017. }} ''Projekcija filma: "Časni sude, nisam kriv" '', 11. studenoga 2013.</ref><ref name="moj film"/> Film je u godinu dana od oslobađajuće presude hrvatskim generalima prikazan u preko pedeset hrvatskih gradova.<ref>[http://www.glas-slavonije.hr/216872/1/Dokumentarni-film-Casni-sude-nisam-kriv-u-pedesetak-gradova Glas Slavonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170429000331/http://www.glas-slavonije.hr/216872/1/Dokumentarni-film-Casni-sude-nisam-kriv-u-pedesetak-gradova |date=29. travnja 2017. }} D.Ku. ''Dokumentarni film “Časni sude, nisam kriv” u pedesetak gradova'', 17. studenoga 2013.</ref> Auorici Nadi Prkačin je krajem 2013. službeno zabranjeno korištenje televizijske arhive bez nadzora urednika i provjere, zbog čega su joj pismo potpore potpisale 54 udruge proizašle iz Domovinskog rata.<ref>[http://www.057info.hr/vijesti/2013-12-04/nakon-filma-lov-na-gotovinu-nada-prkacin-ne-smije-sama-u-htv-arhiv 057info] Piše: R.I. Nakon filma „Lov na Gotovinu" Nada Prkačin ne smije sama u HTV-arhiv. Pismo potpore novinarki HTV-a, gospođi Nadi Prkačin potpisale su 54 udruge proizašle iz Domovinskog rata. U ime inicijative: Renato Šelj, predsjednik Udruge HVIDR-a Črnomerec4. prosinca 2013.</ref> U siječnju 2014. godine Nada Prkačin dobila je otkaz na HRT-u. Obrazloženje uz otkaz bilo je da je dokumentarce o generalu Anti Gotovini ''[[Lov na Gotovinu]]'' i ''Časni sude, nisam kriv'' "napravila bez odobrenja nadređenih, koristeći arhivu te da je na Youtubeu neprimjereno govorila o svojim kolegama i HRT-u ustvrdivši da program HTV-a nije profesionalan."<ref name="Matijević">[http://www.vecernji.hr/hrvatska/otkaz-htv-ovoj-novinarki-nadi-prkacin-zbog-dva-filma-o-gotovini-914299 Večernji list] Božena Matijević ''HTV-ova novinarka Nada Prkačin dobila otkaz zbog dva filma o Gotovini'', 10. siječnja 2014. </ref> == Vidi == *[[Amarcord 1]] *[[Amarcord 2]] *[[Komšije]] *[[Lov na Gotovinu]] *[[Šlep za rasute terete]] *[[O Bože, zašto ja...]] *[[Moj Osijek se ne da]] *[[Osijek nepokoreni grad]] *[[Lupi petama, reci sve za Hrvatsku]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski dokumentarni filmovi o Anti Gotovini]] qdcygbifuyfzwb8ds8rw9ugvu4kl8dj 0 582841 7565494 6290371 2026-07-28T13:25:31Z Argo Navis 852 7565494 wikitext text/x-wiki {{mz|FIS''' ili '''fis}} * [[fis (gen)]] – [[gen]] [[Escherichia coli|E. coli]] za istoimenu [[bjelančevina|bjelančevinu]], * [[fis fenomen]] u [[jezikoslovlje|jezikoslovlju]], * [[F♯]], [[ton]], * Službu informacija o letovima (engl. ''Flight Information Service''), * Međunarodni festival u Santanderu (šp. ''Festival Internacional de Santander''), * [[Međunarodna skijaška federacija|Međunarodni skijaški savez]] (fr. ''Fédération Internationale de Ski''), * Talijanski mačevalački savez (tal. ''Federazione Italiana Scherma''), * Talijanski izviđački savez (tal. ''Federazione Italiana dello Scautismo''), * naziv za albanska plemena (alb. ''farefisni''), * [[prezime]], * [[FIS (tvrtka)]] {{razdvojba}} 5lzjousziy4x9h3b82xlthqkvlzeif7 0 583812 7565497 5355832 2026-07-28T13:26:19Z Argo Navis 852 7565497 wikitext text/x-wiki {{mz}} * ''[[Cola (Animalia)]]'', rod kukaca iz porodice [[Noctuidae]] * ''[[Cola (Plantae)]]'', biljni rod iz porodice [[Malvaceae]] {{razdvojba}} pqj0tn4g8eq4fq52j82ol22m76e2a4m 0 584206 7565504 4901220 2026-07-28T13:28:28Z Argo Navis 852 7565504 wikitext text/x-wiki {{mz}} * ''[[Digitalis (Animalia)]]'', rod [[Kukci|kukaca]] iz porodice ''[[Cicadellidae]]''. * ''[[Digitalis (Plantae)]]'', [[Biljke|biljni]] rod iz porodice ''[[Plantaginaceae]]'' {{razdvojba}} pqxag40cr8wf6lil4dzlyq7f8s72v49 0 596796 7565878 7501722 2026-07-29T11:33:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565878 wikitext text/x-wiki {{glavni|4. rang HNL-a 2017./18.#ŽNL Šibensko-kninska}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[ŽNL Šibensko-kninska]] | sezona = 2017./18. | slika = | opis = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = IV. | prvaci = [[NK Vodice|Vodice]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 8 (9) | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = 64 | golova = 266 | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[ŽNL Šibensko-kninska 2016./17.|2016./17.]] | sljedeća sezona = [[ŽNL Šibensko-kninska 2018./19.|2018./19.]] }} '''[[ŽNL Šibensko-kninska]]''' u sezoni 2017./18. predstavlja 17. sezonu lige četvrtog ranga hrvatskog [[nogomet|nogometnog]] prvenstva. U ligi sudjeluje devet klubova. Prvak lige je postala momčad ''[[NK Vodice|"Vodica"]]'', koja je izborila i kvalifikacije za [[3. NL – Jug|3. HNL – Jug]].<ref>[http://www.sibenik.in/nogomet/zagora-po-11-put-osvojila-zupanijski-kup-na-borovistu-uvjerljivi-protiv-mladosti/92667.html sibenik.in, ''NK Vodice primile pehar za prvaka Županijske lige, sad ih čekaju kvalifikacije''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180615032059/http://www.sibenik.in/nogomet/zagora-po-11-put-osvojila-zupanijski-kup-na-borovistu-uvjerljivi-protiv-mladosti/92667.html |date=15. lipnja 2018. }}, objavljeno 7. svibnja 2018., pristupljeno 14. lipnja 2018.</ref> == Sudionici == * ''[[NK DOŠK Drniš|DOŠK]]'' – [[Drniš]] * ''[[NK Janjevo Kistanje|Janjevo]]'' – [[Kistanje]] * ''[[NK Mihovil Šibenik|Mihovil]]'' – [[Šibenik]] * ''[[NK Mladost Tribunj|Mladost]]'' – [[Tribunj]] * ''[[NK Rudar Siverić|Rudar]]'' – [[Siverić]], [[Drniš]] * ''[[NK SOŠK Skradin|SOŠK]]'' – [[Skradin]] * ''[[HNK Šibenik|Šibenik II]]'' – [[Šibenik]] * ''[[NK Vodice|Vodice]]'' – [[Vodice]] * ''[[NK Zagora Unešić|Zagora II]]'' – [[Unešić]] ==Ljestvica== <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |res_col_header=QR |team9=SOŠK|name_SOŠK=[[NK SOŠK Skradin|SOŠK Skradin]]<ref>"SOŠK" iz Skradina je odustao uoči proljetnog dijela sezone</ref> |team1=VOD |name_VOD=[[NK Vodice|Vodice]] |team5=JANJ|name_JANJ=[[NK Janjevo Kistanje|Janjevo]] |team6=MLA |name_MLA=[[NK Mladost Tribunj|Mladost Tribunj]] |team2=ZAG |name_ZAG=[[NK Zagora Unešić|Zagora Unešić II]] |team7=DOŠK|name_DOŠK=[[NK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]] |team4=RUD |name_RUD=[[NK Rudar Siverić|Rudar Siverić]] |team3=ŠIB |name_ŠIB=[[HNK Šibenik|Šibenik II]] |team8=MIH |name_MIH=[[NK Mihovil Šibenik|Mihovil]] |win_SOŠK=2 |draw_SOŠK=1 |loss_SOŠK=5 |gf_SOŠK=10|ga_SOŠK=22 |win_VOD=11 |draw_VOD=2 |loss_VOD=2 |gf_VOD=48 |ga_VOD=18 |win_JANJ=6 |draw_JANJ=3 |loss_JANJ=6 |gf_JANJ=27|ga_JANJ=36 |win_MLA=5 |draw_MLA=1 |loss_MLA=9 |gf_MLA=37 |ga_MLA=35 |win_ZAG=10 |draw_ZAG=1 |loss_ZAG=4 |gf_ZAG=50 |ga_ZAG=22 |win_DOŠK=4 |draw_DOŠK=1 |loss_DOŠK=10|gf_DOŠK=28|ga_DOŠK=43 |win_RUD=8 |draw_RUD=1 |loss_RUD=6 |gf_RUD=25 |ga_RUD=29 |win_ŠIB=8 |draw_ŠIB=1 |loss_ŠIB=6 |gf_ŠIB=28 |ga_ŠIB=23 |win_MIH=4 |draw_MIH=1 |loss_MIH=10 |gf_MIH=13 |ga_MIH=38 |status_VOD=P |col_QP=green1 |text_QP=Kvalifikacije za [[3. HNL – Jug 2018./19.|3. HNL – Jug]] |result1=QP |col_W=black3 |text_W=Odustali od natjecanja |result9=W |col_I=black3 |text_I=Van konkurencije |result2=I |result3=I |update=complete |source=[https://semafor.hns.family/natjecanja/9779962/1-znl-seniori-201718/ HNS] }}</onlyinclude> == Rezultati == <small> Izvori:<ref>[http://sportnet.rtl.hr/sportnetklub/nogomet-1/1znl-sibensko-kninska-221723/10/ sportnet.hr, ''1.ŽNL Šibensko-kninska''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419231514/https://sportnet.rtl.hr/sportnetklub/nogomet-1/1znl-sibensko-kninska-221723/10/ |date=19. travnja 2021. }}, objave od 27. i 28. studenog 2017., pristupljeno 30. studenog 2017.; objave od 3. prosinca 2017., pristupljeno 3. prosinca 2017.; objave od 6. prosinca 2017., 9. prosinca 2017., pristupljeno 14. lipnja 2018.</ref> [http://sportnet.rtl.hr/sportnetklub/nogomet-1/1znl-sibensko-kninska-221723/1/ sportnet.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210313042935/https://sportnet.rtl.hr/sportnetklub/nogomet-1/1znl-sibensko-kninska-221723/1/ |date=13. ožujka 2021. }} <br> Ažurirano: 14. lipnja 2018. </small> {|style="width: 100%;font-size: 80%" |- |style=width="20%"| ||style=width="20%"| ||style=width="20%"| ||style=width="20%"| ||style=width="20%"| |- |style="vertical-align: top;"| {|class="wikitable" style="width: 100%" !colspan="2"|1. kolo |- |colspan="2" style="text-align: center"|30. rujna 2017. |- |Vodice – Mladost ||1:1 |- |colspan="2" style="text-align: center"|1. listopada 2017. |- |'''Zagora II''' – SOŠK ||6:0 |- |colspan="2" style="text-align: center"|14. listopada 2017. |- |'''Šibenik II''' – DOŠK ||1:0 |- |colspan="2" style="text-align: center"|4. studenog 2017. |- |'''Rudar''' – Mihovil ||2:0 |- |colspan="2"| |} |style="vertical-align: top;"| {|class="wikitable" style="width: 100%" !colspan="2"|2. kolo |- |colspan="2" style="text-align: center"|7. listopada 2017. |- |SOŠK – '''Vodice''' ||0:3 |- |'''Mihovil''' – Zagora II ||3:2 |- |'''DOŠK''' – Rudar ||6:0 |- |colspan="2" style="text-align: center"|26. listopada 2017. |- |'''Janjevo''' – Šibenik II ||2:1 |- |colspan="2"| |} |style="vertical-align: top;"| {|class="wikitable" style="width: 100%" !colspan="2"|3. kolo |- |colspan="2" style="text-align: center"|15. listopada 2017. |- |Rudar – Janjevo ||2:2 |- |'''Zagora II''' – DOŠK ||4:1 |- |Mladost – '''SOŠK''' ||1:2 |- |colspan="2" style="text-align: center"|17. listopada 2017. |- |'''Vodice''' – Mihovil ||3:0 |- |colspan="2"| |} |style="vertical-align: top;"| {|class="wikitable" style="width: 100%" !colspan="2"|4. kolo |- |colspan="2" style="text-align: center"|22. listopada 2017. |- |Mihovil – '''Mladost''' ||1:7 |- |Janjevo – '''Zagora II''' ||0:2 |- |colspan="2" style="text-align: center"| 2. prosinca 2018. |- |'''Šibenik II''' – Rudar || 2:0 |- |colspan="2" style="text-align: center"| |- |'''Vodice''' – DOŠK || 7:1 |- |colspan="2"| |} |style="vertical-align: top;"| {|class="wikitable" style="width: 100%" !colspan="2"|5. kolo |- |colspan="2" style="text-align: center"|28. listopada 2017. |- |'''Vodice''' – Janjevo ||3:1 |- |colspan="2" style="text-align: center"|28. studenog 2017. |- |'''Zagora II''' – Šibenik II || 3:1 |- |colspan="2" style="text-align: center"|3. prosinca 2017. |- |'''SOŠK''' – Mihovil || 4:2 |- |colspan="2" style="text-align: center"| |- |'''Mladost''' – DOŠK || 5:1 |- |colspan="2"| |} |- |style="vertical-align: top;"| {|class="wikitable" style="width: 100%" !colspan="2"|6. kolo |- |colspan="2" style="text-align: center"|29. listopada 2017. |- |'''Rudar''' – Zagora II ||3:1 |- |colspan="2" style="text-align: center"|3. studenog 2017. |- |Janjevo – '''Mladost''' ||0:6 |- |colspan="2" style="text-align: center"|4. studenog 2017. |- |DOŠK – SOŠK ||2:2 |- |colspan="2" style="text-align: center"|9. studenog 2017. |- |'''Vodice''' – Šibenik II ||4:2 |- |colspan="2"| |} |style="vertical-align: top;"| {|class="wikitable" style="width: 100%" !colspan="2"|7. kolo |- |colspan="2" style="text-align: center"|11. studenog 2017. |- |'''Vodice''' – Rudar ||5:3 |- |colspan="2" style="text-align: center"|12. studenog 2017. |- |'''Mihovil''' – DOŠK ||3:1 |- |colspan="2" style="text-align: center"| |- |SOŠK – '''Janjevo''' || 0:3 |- |'''Mladost''' – Šibenik II || 3:2 |- |colspan="2"| |} |style="vertical-align: top;"| {|class="wikitable" style="width: 100%" !colspan="2"|8. kolo |- |colspan="2" style="text-align: center"|18. studenog 2017. |- |'''Rudar''' – Mladost ||<s> 2:2 p, </s> 3:0 p.f. |- |colspan="2" style="text-align: center"|19. studenog 2017. |- |'''Janjevo''' – Mihovil ||2:0 |- |colspan="2" style="text-align: center"|25. studenog 2017. |- |'''Šibenik II''' – SOŠK ||2:1 |- |colspan="2" style="text-align: center"|3. prosinca 2017. |- |'''Zagora II''' – Vodice || 3:1 |- |colspan="2"| |} |style="vertical-align: top;"| {|class="wikitable" style="width: 100%" !colspan="2"|9. kolo |- |colspan="2" style="text-align: center"|25. studenog 2017. |- |'''DOŠK''' – Janjevo ||2:5 |- |colspan="2" style="text-align: center"|26. studenog 2017. |- |SOŠK – '''Rudar''' ||1:3 |- |colspan="2" style="text-align: center"| 9. prosinca 2017. |- |Mladost – '''Zagora II''' || 3:5 |- |colspan="2" style="text-align: center"| |- |'''Mihovil''' – Šibenik II || 1:0 |- |colspan="2"| |} |style="vertical-align: top;"| |- |style="vertical-align: top;"| {|class="wikitable" style="width: 100%" !colspan="2"|10. kolo |- |colspan="2" style="text-align: center"| |- |DOŠK – '''Šibenik II''' || 1:3 |- |Mihovil – '''Rudar''' || 0:1 |- |Mladost – '''Vodice''' || 1:2 |- |SOŠK – Zagora II || n.i. |- |colspan="2"|<ref name="rsssf"> [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2018.html#5hnl rsssf.com, Hrvatska 2017./18., 1. ŽNL – 5. rang, ŽNL Šibensko-kninska], pristupljeno 14. lipnja 2018. </ref> |} |style="vertical-align: top;"| {|class="wikitable" style="width: 100%" !colspan="2"|11. kolo |- |colspan="2" style="text-align: center"| |- |'''Zagora II''' – Mihovil || 2:0 |- |'''Rudar''' – DOŠK || 3:0 p.f. |- |'''Šibenik II''' – Janjevo || 3:2 |- |Vodice – SOŠK || n.i. |- |colspan="2"|<ref name="rsssf"/> |} |style="vertical-align: top;"| {|class="wikitable" style="width: 100%" !colspan="2"|12. kolo |- |colspan="2" style="text-align: center"| |- |Janjevo – '''Rudar''' || 0:2 |- |'''DOŠK''' – Zagora II || 4:2 |- |Mihovil – '''Vodice''' || 0:4 |- |SOŠK – Mladost || n.i. |- |colspan="2"|<ref name="rsssf"/> |} |style="vertical-align: top;"| {|class="wikitable" style="width: 100%" !colspan="2"|13. kolo |- |colspan="2" style="text-align: center"| |- |Mladost – '''Mihovil''' || 1:2 |- |DOŠK – '''Vodice''' || 0:3 |- |Janjevo – Zagora II || 2:2 |- |Rudar – '''Šibenik II''' || 0:1 |- |colspan="2"|<ref name="rsssf"/> |} |style="vertical-align: top;"| {|class="wikitable" style="width: 100%" !colspan="2"|14. kolo |- |colspan="2" style="text-align: center"| |- |Šibenik II – '''Zagora II''' || 1:3 |- |Janjevo – '''Vodice''' || 1:3 |- |'''DOŠK''' – Mladost || 3:2 |- |Mihovil – SOŠK || n.i. |- |colspan="2"|<ref name="rsssf"/> |} |- |style="vertical-align: top;"| {|class="wikitable" style="width: 100%" !colspan="2"|15. kolo |- |colspan="2" style="text-align: center"| |- |Mladost – '''Janjevo''' || 2:3 |- |Šibenik II – Vodice || 2:2 |- |Zagora II – '''Rudar''' || 1:2 |- |SOŠK – DOŠK || n.i. |- |colspan="2"|<ref name="rsssf"/> |} |style="vertical-align: top;"| {|class="wikitable" style="width: 100%" !colspan="2"|16. kolo |- |colspan="2" style="text-align: center"| |- |Rudar – '''Vodice''' || 1:6 |- |'''Šibenik II''' – Mladost || 4:1 |- |'''DOŠK''' – Mihovil || 5:0 |- |Janjevo – SOŠK || n.i. |- |colspan="2"|<ref name="rsssf"/> |} |style="vertical-align: top;"| {|class="wikitable" style="width: 100%" !colspan="2"|17. kolo |- |colspan="2" style="text-align: center"| |- |Mihovil – Janjevo || 1:1 |- |'''Mladost''' – Rudar || 4:0 |- |Vodice – '''Zagora II''' || 1:2 |- |SOŠK – Šibenik II || n.i. |- |colspan="2"|<ref name="rsssf"/> |} |style="vertical-align: top;"| {|class="wikitable" style="width: 100%" !colspan="2"|18. kolo |- |colspan="2" style="text-align: center"| |- |'''Zagora II''' – Mladost || 6:0 |- |'''Šibenik II''' – Mihovil || 3:0 |- |'''Janjevo''' – DOŠK || 3:1 |- |Rudar – SOŠK || n.i. |- |colspan="2"|<ref name="rsssf"/> |} |style="vertical-align: top;"| |} == Kvalifikacije za 3. HNL – Jug == U kvalifikacijama za [[3. HNL – Jug]] sudjelovali su:<ref>[https://semafor.hns.family/natjecanja/27892937/kvalifikacije-za-popunu-3hnl-jug/ Kvalifikacije za popunu 3.HNL-JUG]</ref> *[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]] iz [[1. ŽNL Zadarska 2017./18.|1. ŽNL Zadarske]] *[[NK Vodice|Vodice]] iz ŽNL Šibensko-kninske *[[NK Uskok Klis|Uskok]] iz [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2017./18.|1. ŽNL Splitsko-dalmatinske]] *[[NK Neretva Metković|Neretva]] iz [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2017./18.|1. ŽNL Dubrovačko-neretvanske]] {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Momčad !Ukupno !Momčad !1. ut !2. ut |- |'''[[NK Uskok Klis|Uskok]]''' |4:3 |[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk Pridraga]] |2:2 |2:1 |} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Momčad !Ukupno !Momčad !1. ut !2. ut |- |'''[[NK Neretva Metković|Neretva]]''' |9:0 |[[NK Vodice|Vodice]] |6:0 |3:0 |} * [[NK Uskok Klis|Uskok]] i [[NK Neretva Metković|Neretva]] kvalificirali su se za [[3. HNL – Jug 2018./19.|3. HNL – Jug]]. == Najbolji strijelci == Strijelci 10 i više pogodatka:<ref> [https://www.facebook.com/1.znl.sibensko.kninska/photos/a.551316444936668.1073741825.460869340648046/1811657952235838/?type=3&theater facebook.com/1.znl.sibensko.kninska, ŽNL Šibensko-kninska 2017./18.,, ''Lista strijelaca''], objavljeno 25. svibnja 2018., preuzeto 14. lipnja 2018. </ref> {| style="font-size: 90%" |- |style="vertical-align: top;"| ; 16 golova * Ivan-Nikola Rodić (''Zagora'') ; 13 golova * Šimun Popov (''Mladost'') ; 11 golova * Angelo Marin (''DOŠK'') ; 10 golova * Mladen Bukarica (''Rudar'') * Ivan Pavao Vlaić (''Vodice'') |} == Poveznice == * [[ŽNL Šibensko-kninska]] * [[3. HNL – Jug 2017./18.]] * [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2017./18.]] * [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2017./18.]] * [[1. ŽNL Zadarska 2017./18.]] == Vanjske poveznice == * [http://sportnet.rtl.hr/sportnetklub/nogomet-1/1znl-sibensko-kninska-221723/1/ forum sportnet.hr, ''1.ŽNL Šibensko-kninska''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210313042935/https://sportnet.rtl.hr/sportnetklub/nogomet-1/1znl-sibensko-kninska-221723/1/ |date=13. ožujka 2021. }} * [https://www.facebook.com/1.znl.sibensko.kninska/ facebook.com, ''1. ŽNL Šibensko-kninska''] * [http://sibenskiportal.rtl.hr/category/sport/ Šibenski portal, šport] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202213948/https://sibenskiportal.rtl.hr/category/sport/ |date=2. veljače 2023. }} * [http://www.sibenik.in/nogomet/94 Šibenik IN, nogomet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171202002658/http://www.sibenik.in/nogomet/94 |date=2. prosinca 2017. }} * [http://sportnet.rtl.hr/sportnetklub/nogomet-1/1znl-sibensko-kninska-221723/7/ forum sportnet.hr, ''1.ŽNL Šibensko-kninska'', objave od 20. rujna 2017. na dalje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210514061205/https://sportnet.rtl.hr/sportnetklub/nogomet-1/1znl-sibensko-kninska-221723/7/ |date=14. svibnja 2021. }}, pristupljeno 30. studenog 2017. * [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2018.html#5hnl rsssf.com, Hrvatska 2017./18., 1. ŽNL – 5. rang] * [https://www.facebook.com/1.znl.sibensko.kninska/photos/a.551316444936668.1073741825.460869340648046/1811647378903562/?type=3&theater facebook.com, 1.znl.sibensko.kninska, ŽNL Šibensko-kninska 2017./18., ljestvica], objavljeno 25. svibnja 2018., preuzeto 14. lipnja 2018. * [https://www.facebook.com/1.znl.sibensko.kninska/photos/a.551316444936668.1073741825.460869340648046/1817785371623096/?type=3&theater facebook.com, 1.znl.sibensko.kninska, ŽNL Šibensko-kninska 2017./18., rezultatska križaljka], objavljeno 31. svibnja 2018., preuzeto 14. lipnja 2018. == Izvori == {{izvori|30em}} {{ŽNL Šibensko-kninska sezone}} {{Hrvatska nogometna natjecanja 2017./18.}} [[Kategorija:ŽNL Šibensko-kninska|2017-18]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2017./18.|Šibensko-kninska]] ksno1qw0pmz5w3a3gh0s7lugulkgwfq 0 597152 7565521 7005480 2026-07-28T13:36:01Z Argo Navis 852 7565521 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =pink | naziv =Platanina mrežasta stjenica | slika =Corythucha ciliata.jpg | slika_opis =Platanina mrežasta stjenica | status = | regnum =[[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Hemiptera]] | subordo = [[Heteroptera]] | familia = [[Tingidae]] | genus = [[Corythucha]] | species =''C. ciliata'' | dvoimeno =''Corythucha ciliata'' | dvoimeno_autorstvo = [[Thomas Say|Say]], 1832. }} '''Platanina mrežasta stjenica''' ([[latinski|lat]]. ''Corythucha ciliata'') je vrsta [[kukac]]a iz porodice ''Tingidae''. == Opis == Potječe iz [[Novi svijet|Novog svijeta]], ali je uvedena i proširila se u [[Europa|Europi]]. To je mali, bjelkasti kukac i hrani se na donjoj strani [[list|lišća]], sisajući [[biljni sok]]. Platanina mrežasta stjenica je mliječno-bijele [[boja|boje]] i između 3,2 i 3,7 [[mm]] duljine. Slična je izgleda kao ''Corythucha gossypii'' i ''Corythucha floridana'', ali nedostaje smeđi pojas u obliku [[polumjesec]]a na [[hrpt]]u na stijenkama tijela. Jedina smeđa boja je malo mjesto na izbočini na svakom [[krilo|krilu]].<ref>Halbert, Susan E. "Sycamore lace bug". Featured Creatures. IFAS.</ref> [[Nimfa (kukci)|Nimfe]] su ovalna oblika, dorzo-ventralno spljoštene, crne i žilave. Slična vrsta je [[hrastova mrežasta stjenica]]. == Rasprostranjenost i domaćini == Platanina mrežasta stjenica je izvorna u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i nalazi se na stablima domaćina. Glavni domaćin je [[američka platana]] ({{lat.|Platanus occidentalis}}), ali se ponekad nalazi i na drugim vrstama platana, a zabilježen je i na vrstama kao što su: [[papirokori dudovac]] (lat. ''Broussonetia papyrifera''), [[obična karija]] (''Carya ovata'', grmovi [[Chamaedaphne]] sp., [[jasen]]i (lat. ''Fraxinus'' sp.), [[lovorolisni hrast]] (''Quercus laurifolia'') i [[likvidambar|američki likvidambar]] (lat. ''Liquidambar styraciflua''). [[Datoteka:Sycamore Lace Bug (5436984433).jpg|250px|mini|lijevo|Platanina mrežasta stjenica]] U Europi je platanina mrežasta stjenica prvi put uočena 1964. godine u [[Padova|Padovi]], u [[Italija|Italiji]], a od tada se proširila diljem [[Južna Europa|Južne]] i [[Srednja Europa|Srednje Europe]], najčešće na [[gorski javor|gorskom javoru]] (lat. ''Acer pseudoplatanus'').<ref> Pralavorio, d'Aguilar R.; Rabasse J.M.; Mouton R. 1977. Introduction en France du tigre du platane: Corythucha ciliata (Say) (Het. Tingidae). Bulletin de la Société Entomologique de France 82: 1-6.</ref> Iako sama po sebi ne šteti stablimaa u Srednjoj Europi često se nalazi u suradnji s dvije biljne patogene gljivice koje mogu štetiti stablima. To su ''Apiognomonia veneta'' i ''Ceratocystis fimbriata'', što je dovelo do hipoteze da može djelovati kao vektor za ove gljive. Nakon parenja, ženka postavlja jaja na donjoj strani lista. Kada se jaja izlegu, potomstvo u početku ostane blizu, samo se kreće na novi list. Probijaju epidermu listova sa svojim ustima i isušuju sok. Nimfe prolaze nepotpunu metamorfozu kako bi postale odrasle. Tijekom ljeta u [[Oklahoma|Oklahomi]], cijeli ciklus traje oko 44 [[dan]]a. U toplijim dijelovima [[SAD]]-a, godišnje mogu imati nekoliko generacija. Kukci su ograničeni na donji dio lišća, gdje se mogu vidjeti male crne točkice. Gornja površina listića isprva je bijela, u blizini žila, a list postupno postaje blijed ili brončane boje i može rano pasti. Prezimljavanje se općenito odvija tako da odrasle jedinke prežive u pukotinama ili pod [[kora|korom]], a u stanju su izdržati temperature do najmanje -24 ° C. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Stjenice]] ln0vtm5tb4n9em5wqykwt91yut8e2om 0 598057 7565489 4995292 2026-07-28T13:23:17Z Argo Navis 852 7565489 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Bršljan (biljni rod)]] ''[[Hedera]]'', biljni rod iz porodice ''[[Araliaceae]]''. * [[Bršljan (biljna vrsta)]], ''[[Hedera helix]]'', biljna vrsta iz roda ''[[Hedera]]'' {{razdvojba}} nx6lrtr5bx47uzj8tvj1jtyo0lbpbo1 0 603725 7565491 6312910 2026-07-28T13:24:10Z Argo Navis 852 7565491 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{mz}} * ''[[Acanthonema (fosil)]]'', fosilni rod [[gastropoda]] iz porodice ''[[Euomphalidae]]''. * ''[[Acanthonema (Plantae)|Acanthonema]]'', biljni rod iz porodice ''[[Gesneriaceae]]''. * ''Acanthonema'', rod crvenih alga uključen u porodicu ''[[Acrochaetiaceae]]'', nom. rejic.<ref>[http://www.algaebase.org/search/genus/detail/?genus_id=49134 AlgaeBase]</ref> {{razdvojba}} == Izvori == {{izvori}} kn6xwz4aaaue0pxnibdmvz5j5x3jmiy 7565492 7565491 2026-07-28T13:24:20Z Argo Navis 852 7565492 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{mz}} * ''[[Acanthonema (fosil)]]'', fosilni rod [[gastropoda]] iz porodice ''[[Euomphalidae]]''. * ''[[Acanthonema (Plantae)]]'', biljni rod iz porodice ''[[Gesneriaceae]]''. * ''Acanthonema'', rod crvenih alga uključen u porodicu ''[[Acrochaetiaceae]]'', nom. rejic.<ref>[http://www.algaebase.org/search/genus/detail/?genus_id=49134 AlgaeBase]</ref> {{razdvojba}} == Izvori == {{izvori}} 8sfk24567q47gr74d8qjrx01munr35z 0 611210 7565503 5065941 2026-07-28T13:28:18Z Argo Navis 852 7565503 wikitext text/x-wiki {{mz}} * Bijeli sljez, [[alceja]], ''[[Alcea]]'' <small>[[L.]]</small>, biljni rod iz porodice ''[[Malvaceae]]''. * Bijeli sljez, [[Althaea]] <small>[[L.]]</small>, biljni rod iz porodice ''[[Malvaceae]]''. == Povezani članci == * [[Sljez]], [[sljezovke]] {{razdvojba}} 23chqmu2b2o91fkrah7wsd3w60aw0dh 0 628034 7565549 6185215 2026-07-28T13:57:12Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Tribologija|Tribologija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565549 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Tribometar 1.png|mini|desno|250px|Veličina [[uteg]]a, pri kojem počinje [[gibanje]] [[fizikalno tijelo|tijela]], određuje veličinu [[trenje|trenja]].]] [[datoteka:6.02 Static Friction Tribometer.jpg|mini|desno|250px|Moderni statički tribometar.]] '''Tribometar''' je [[mjerni instrument]] ili [[naprava]] za [[mjerenje]] [[trenje|trenja]]. Budući da pri svakom [[gibanje|gibanju]] [[fizikalno tijelo|fizikalnog tijela]] po podlozi mora uvijek neka vanjska [[sila]] svladati trenje, možemo trenje mjeriti tom vanjskom silom. Pomoću [[uže]]ta, prebačenog preko [[Kolotura|koloture]], na čijem se kraju nalazi zdjelica s [[uteg|utezima]] možemo pokrenuti predmet od bilo kojeg [[materijal]]a. Veličina utega, pri kojem počinje gibanje tijela, određuje veličinu trenja. [[Pokus]]ima je ustanovljeno da je trenje klizanja razmjerno (proporcionalno) s [[težina|težinom]] tijela ''G'', odnosno s okomitim [[pritisak|pritiskom]] ''F_n'' koji je kod vodoravne podloge jednak težini tijela. ''F_n'' je reakcija na djelujuću silu (težinu tijela) i ima suprotan smjer. Prema tome slijedi: :<math> F_t= \mu \cdot F_n </math> ''μ'' se zove '''koeficijent trenja klizanja''', pa slijedi: :<math> \mu = \frac{F_t}{F_n} = \frac{F_t}{G} </math> to jest koeficijent trenja klizanja je omjer između sile trenja i okomitog pritiska na podlogu (koji je jednak težini tijela). On kazuje koliko dio od okomitog pritiska na podlogu, odnosno od težine tijela, otpada na trenje. Tako je na primjer koeficijent trenja klizanja kod [[Lijevano željezo|lijevanog željeza]] po [[Bronca|bronci]] 0,15, a za broncu po bronci 0,20. Za dva ista [[materijal]]a vrijednost toga koeficijenta trenja je stalna.<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Mjerni instrumenti]] [[Kategorija:Znanost o materijalima]] [[Kategorija:Tribologija]] giog7ieodow1ymqo4qoyzadznqn0ruu 0 628232 7565542 7169400 2026-07-28T13:52:05Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Tehnologija|Tehnologija]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Tribologija|Tribologija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565542 wikitext text/x-wiki [[datoteka:SIGAUS aceite.jpg|mini|desno|250px|Dodavanje motornog ulja.]] [[datoteka:Mobil 1 motor oil.jpg|mini|desno|250px|Uzorak motornog ulja.]] [[datoteka:Hydrodynamic lubrication attitude angle.svg|mini|desno|250px|Jednostavni radijalni [[klizni ležaj]] s rukavcem (unutra) i blazinicom (vanjski dio) kružnog oblika, nastaje samo jedna klizna površina sa svojim "uljnim klinom" koji osigurava hidrodinamičko [[podmazivanje]].]] '''Motorno ulje''' ili '''mazivo za vozila''' spada u tekuće [[maziva|mazivo]], u koje spadaju još i industrijska ulja (maziva za [[stroj]]eve), a koriste se i marinska maziva za [[brod]]ske [[motor]]e i uređaje, maziva za [[Željeznica|željeznice]], [[zrakoplov]]e, poljoprivredne strojeve i druga. Motorna ulja čine približno polovicu ukupne proizvodnje svih maziva. Najviše se proizvode motorna ulja za [[Benzinski motor|benzinske]] i [[Dieselov motor|dieselove motore]], a posebnu skupinu čine ulja za male [[motor]]e [[motorkotač]]a, poljoprivrednih strojeva, lančanih pila te za izvanbrodske motore. [[Dvotaktni motor]]i najčešće se podmazuju mješavinom motornog ulja i [[benzin]]a. Motorna se ulja razvrstavaju prema viskoznosti na temelju takozvane klasifikacije SAE (prema [[Engleski jezik|eng]]. ''Society of Automotive Engineers''). Za pokretanje motora pri niskim temperaturama viskoznost ulja određena je brojkama (manje brojke označuju i manju viskoznost) i slovom W (prema engl. ''Winter'': zima), na primjer SAE 10W, dok se viskoznost potrebna za podmazivanje motora u radu označuje samo brojkama, na primjer SAE 30. U današnje se doba mnogo rabe višegradacijska ulja, koja su zbog male promjene svoje viskoznosti s promjenom temperature pogodna za primjenu i ljeti i zimi. Osim prema SAE, postoje i klasifikacije prema radnim svojstvima ulja za pojedine tipove i načine korištenja motora, na primjer u Europi prema specifikacijama Udruge proizvođača automobila ACEA ([[Francuski jezik|fr]]. ''Association des Constructeurs Européens d’Automobiles''), a u Americi prema preporuci Američkog instituta za naftu API (eng. ''American Petroleum Institute'').<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/39637 |title=maziva |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> == Tekuća maziva == '''Tekuća maziva''' najvažnija su vrsta maziva. Sastoje se od baznog [[ulja]] i aditiva. Bazno ulje može biti [[Mineralna ulja|mineralno]] ili sintetsko. Mineralno bazno ulje proizvodi se [[Rafinerija nafte|rafinacijom teških frakcija nafte]] dobivenih vakuumskom [[destilacija|destilacijom]] na temperaturi višoj od 350 [[celzij|°C]] i danas čini više od četiri petine od ukupno proizvedenih količina maziva. Maziva ulja mineralne osnove primjenjuju se za podmazivanje većine [[vozila]] i [[stroj]]eva pri normalnim uvjetima rada. Za posebno teške uvjete rada (ekstremno visoke ili niske temperature), težu zapaljivost, dug vijek trajanja i slično primjenjuju se maziva koja sadrže sintetska bazna ulja ([[Ugljikovodici|ugljikovodična]], [[esteri|esterska]], [[silikon]]ska i drugo). Aditivima se može smanjiti ovisnost [[viskoznost]]i o [[temperatura|temperaturi]], poboljšati tečnost pri niskim i postojanost pri višim temperaturama, povećati sposobnost zaštite od [[korozija|korozije]], te [[čvrstoća]] mazivoga sloja i time poboljšati podnošenje iznimno velikih [[tlak]]ova, te smanjiti trošenje strojnih dijelova. Glavno je svojstvo maziva [[viskoznost]] kao mjera njegova unutarnjeg [[trenje|trenja]]. Za podmazivanje uz veće [[brzina|brzine]] gibanja potrebna je manja viskoznost, a uz veća [[opterećenje|opterećenja]] veća viskoznost maziva. Viskoznost ovisi o temperaturi pa se s njezinim porastom smanjuje. Promjena viskoznosti s promjenom temperature označuje se indeksom viskoznosti (ulja većeg indeksa viskoznosti pokazuju manju promjenu viskoznosti s promjenom temperature). Mineralna bazna ulja imaju indeks viskoznosti do približno 100, dok se dodatkom aditiva može postići i znatno viši indeks viskoznosti (do 200). Sintetska ulja mogu imati indeks viskoznosti i veći od 200. Tekuća maziva svrstavaju se ponajprije u motorna ulja (maziva za [[vozila]]) i industrijska ulja (maziva za [[stroj]]eve), a rabe se i marinska maziva za [[brod]]ske motore i uređaje, maziva za [[željeznica|željeznice]], [[zrakoplov]]e, [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] strojeve i drugo. === Bazna ulja === Za proizvodnju mazivih ulja najčešće se koriste mineralna bazna ulja zbog dobrih svojstava i povoljne cijene. Mineralna se bazna ulja dobivaju iz [[nafta|nafte]] [[Frakcijska destilacija|frakcijskom]] i vakuumskom [[destilacija|destilacijom]] te [[rafinacija|rafinacijom]] destilata [[Otapalo|otapalima]] (solventima) pomoću kojih se iz destilata uklanjaju nepoželjni i manje stabilni sastojci te kruti [[parafin]]ski spojevi. Rafinacijom se dobivaju toplinski i oksidacijski stabilnija i [[korozija|korozijski]] manje agresivna ulja, koja uz to imaju manju sklonost skrućavanju i povećanju [[viskoznost]]i pri niskim temperaturama. Postupci klasične ili konvencionalne rafinacije jesu solventna rafinacija, odnosno ekstrakcija [[furfural]]om, zatim solventna deparafinacija i konačno dorada [[vodik]]om. Rafinacijom odgovarakućih destilata dobivaju se bazna ulja ili solventni rafinati potrebne viskoznosti za namješavanje različitih mazivih ulja. Za pridobivanje baznog ulja vrlo visoke viskoznosti ([[Engleski jezik|eng]]. ''brightstock'') potrebnog za namješavanje mazivih ulja velike viskoznosti koristi se ostatak nakon vakuumske destilacije, koji se obrađuje postupcima deasfaltizacije, solventne rafinacije i deparafinacije. U posljednje se vrijeme za proizvodnju baznih ulja iz naftnih destilacijskih frakcija ili krutog parafina sve više koriste postupci obrade vodikom gdje se pri visokim [[tlak]]ovima i [[temperatura]]ma pomoću posebnih [[katalizator]]a postiže osim uklanjanja nepoželjnih sastojaka i promjena strukture pojedinih prisutnih [[Kemijski spojevi|kemijskih spojeva]] radi povećanja udjela poželjnih kemijskih struktura izoparafina. Na taj se način postižu još bolja svojstva mineralnih baznih ulja, koja se tada često nazivaju i hidrorafinirana ili hidrotretirana. Ovisno o žestini obrade vodikom mogu se proizvesti mineralna bazna ulja koja se uporabnim svojstvima u velikoj mjeri približavaju pojedinim sintetičkim baznim uljima. Mineralna se bazna ulja koriste najvećim dijelom za proizvodnju maziva, no dio se koristi i kao procesna ulja u industriji, elektroizolacijska ulja u [[transformator]]ima i električnim sklopkama i uređajima, te kao ulja u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji i tako dalje.<ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Organska kemija]] [[Kategorija:Tribologija]] sr12t0bn7fkqqcs9965ejbax28aiaot 0 628489 7565517 6175917 2026-07-28T13:33:42Z Argo Navis 852 7565517 wikitext text/x-wiki {{mz}} * ''[[Slonovo uho (kamenikovke)]]'', ''[[Bergenia crassifolia]]'' <small>(L.) Fritsch</small>, biljna vrsta iz porodice ''[[Saxifragaceae]]'' * ''[[Slonovo uho (zvanikovke)]]'', [[slonov jezik]], ''[[Haemanthus albiflos]]'' <small>Jacq.</small>, biljna vrsta iz porodice ''[[Amaryllidaceae]]'' * ''[[Slonovo uho (begonijevke)]]'', ''[[Begonia erythrophylla]]'', biljna vrsta iz porodice [[Begonijevke|begonijevki]] * ''[[slonovo uho (kozlačevke)]]'', [[adam (biljna vrsta)|adam]], cvijet adam, ''[[Alocasia odora]]'', biljna vrsta iz porodice [[Kozlačevke|kozlačevki]] {{razdvojba}} i4s73mdnd8wwoyu80t2j4p8ipu1d5cg 0 630771 7565506 5166803 2026-07-28T13:28:49Z Argo Navis 852 7565506 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Ixia (Animalia)]] <small>Kerzhner, 1972</small>, monotipski rod kukaca [[Polukrilci|polukrilaca]] ([[Hemiptera]]) iz porodice ''[[Tingidae]]''. * [[Ixia (Plantae)]] <small>L.</small>, biljni rod iz porodice ''[[Iridaceae]]''. {{razdvojba}} db7z9uezv9hpo0ytfq0r3ccbncq2ca6 0 637205 7565547 6446705 2026-07-28T13:54:38Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Organska kemija]]; +[[Kategorija:Podmazivanje]]; ±[[Kategorija:Tehnologija]]→[[Kategorija:Tribologija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565547 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Wheel Bearing Grease.jpg|mini|desno|300px|Crvena maziva mast za [[ležaj]] [[kotač]]a za [[automobil]]e.]] '''Maziva mast''' ili '''mast za podmazivanje''' je [[plastičnost|plastično]] [[Maziva|mazivo]] u kojem je bazno [[Ulja|ulje]] sredstvima za zgušnjavanje dovedeno u stanje [[gel]]a, pa u tom obliku služi za [[podmazivanje]] [[Valjni ležaj|valjnih]] i [[Klizni ležaj|kliznih ležajeva]] i drugih kliznih površina. Bazna ulja mogu biti mineralna ili sintetička. Ugušćivala su najčešće [[sapun]]i različitih [[kovina]] ([[metal]]a), u prvom redu [[litij]]a, pa zatim [[kalcij]]a, te rjeđe [[aluminij]]a, [[natrij]]a i [[barij]]a. U primjeni se najviše koriste litijske višenamjenske masti koje dobro podnose visoke i niske [[temperatura|temperature]] te utjecaj [[voda|vode]] i [[Vlaga|vlage]]. Za primjenu u širem području radnih temperatura primjenjuju se složene (kompleksne) litijske i kalcijske masti te za posebne primjene, kao na primjer za [[zupčanik]]e, i aluminijske složene masti. Osim sapunskih ugušćivala, u mastima se koriste i nesapunska ugušćivala, koja mogu biti [[Anorganska kemija|anorganska]] kao betonitna [[glina (tlo)|glina]] ili [[silika-gel]], koji su pogodni za primjenu kod viših temperatura. Sintetička ugušćivala su poliurea, te [[amidi]] i [[anilidi]], a koriste se kao višenamjenske i osobito kao visokotemperaturne [[masti]]. Za poboljšanje [[oksidacija|oksidacijske]] i [[toplina|toplinske]] [[stabilnost]]i, zaštite od [[korozija|korozije]], za poboljšanje mazivosti i čvrstoće mazivog sloja, te svojstva za podnošenje ekstremnih [[tlak]]ova, mazivim se mastima dodaju [[aditivi]] slično kao i [[Motorno ulje|mazivim uljima]]. U mazivim se mastima za povećanje sigurnosti podmazivanja, te za manje brzine klizanja često koriste i čvrsta maziva, kao [[grafit]] i [[molibden]]ov disulfid MoS₂.<ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref> Tako na primjer, litijska mast ili mast na bazi litija ima točku kapanja (topljenja) od 190 do 220 °C, pa ipak najveća temperatura primjene za litijske masti je 120 °C.<ref name="nailen">{{cite journal |url=http://www.barks.com/2002/02-04feat.html |journal=Electrical Apparatus |date=Travanj 2002. |title=Grease: What it is; How it Works |author=Richard L. Nailen, Engineering Editor |archive-url=https://web.archive.org/web/20090417002357/http://www.barks.com/2002/02-04feat.html |archive-date=17. travnja 2009. |access-date=21. veljače 2019.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Tribologija]] [[Kategorija:Podmazivanje]] tj60gyk096ky5v4iox9myokvgaw5bq5 118 638694 7565793 7375270 2026-07-28T23:07:29Z Silverije 23459 7565793 wikitext text/x-wiki {{Rad obožavatelja}}{{nedostaju izvori}} {{dodaj infookvir|političar}} '''Karlo Ressler''' hrvatski je pravnik, političar i voditelj hrvatske delegacije HDZ/EPP–a u [[Europski parlament|Europskom parlamentu]]. Dužnost zastupnika u Europskom parlamentu obnaša od 2019. godine. == Raniji život i obrazovanje == Rođen je 26. prosinca 1989. u Zagrebu. Obitelj Ressler u Našice je došla iz Austrije sredinom 19. stoljeća. Majka Ančica došla je u Zagreb početkom 1970-ih na studij medicine, gdje je kasnije ostala raditi kao liječnica većinu života. Otac Dubravko Marijanović rođen je u [[Tomislavgrad]]u, BiH, odrastao u [[Baranja|Baranji]], a poslije kao liječnik radio u Osijeku i Zagrebu. Odrastao je u zagrebačkim kvartovima Utrine i Borovje, osnovnu školu je pohađao na Šalati, a [[VII. gimnazija u Zagrebu|VII. gimnaziju]] u Križanićevoj ulici. S izvrsnim uspjehom (magna cum laude) magistrirao je na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu u Zagrebu]]. Bio je demonstrator na "Katedri za opću teoriju prava i države" kod doc. dr. sc. Vanje Ivana Savića te na "Katedri za građansko pravo" kod profesorice Tatjane Josipović. Tri puta dobiva Dekanovu nagradu za izvrsnost, a dvije godine uzastopno biva stipendist Zaklade „Zlatko Crnić“ kao jedan od najboljih studenata generacije. Posljednju godinu fakulteta završio je na Sveučilištu u [[Sheffield]]u u Engleskoj, u sklopu studentske razmjene Erasmus, gdje posebno proučava [[Europsko pravo|europsko javno pravo]], vanjske odnose [[Europska unija|Europske unije]], [[međunarodno javno pravo]], [[pravo intelektualnog vlasništva]] i [[pravo društava]]. U okviru Europske udruge studenata prava (ELSA) i Hrvatskog debatnog društva (HDD), a kasnije i Sheffield Debating Society-a bavi se debatom. Sudjelovao je na tri svjetska sveučilišna debatna prvenstva – u Irskoj, Turskoj i na Filipinima, te brojnim domaćim ([[Split]] Open 1. mjesto) i europskim turnirima. Kao pravnik sudjeluje na nizu stručnih konferencija, seminara i edukacija. Dva mjeseca je stažirao u odvjetničkom uredu u Beču, koji se bavio zaštitom temeljnih prava pred [[Europski sud za ljudska prava|Europskim sudom za ljudska prava]]. Sudjelovao je i u programu Ministarstva vanjskih poslova Francuske 'Programme d′invitation des personnalités d’avenir' te prošao edukaciju o digitalizaciji javnih službi u organizaciji Harvard Kennedy School. Doktorirao je na Max Planck institutu za međunarodno i strano kazneno pravo u Freiburgu, Njemačka, na temu trgovanja ljudima u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]]. == Radno iskustvo == Na Pravnom fakultetu zaposlio se 2014. godine kao asistent pri Max Planck partnerskoj grupi za kazneno pravo i kriminologiju, koju vodi profesorica Anna-Maria Getoš Kalac. Kao asistent sudjeluje u brojnim projektima, konferencijama, edukacijama Grupe i studijskim boravcima na Max Planck Institutu u Freiburgu. Od 2013. do 2016. godine radi kao asistent, tada zastupniku u [[Europski parlament|Europskom parlamentu]], [[Andrej Plenković|Andreju Plenkoviću]]. Radio je na nizu europskih tema i rezolucija važnih za Hrvatsku (primjerice na rezoluciji kojom je Europski parlament osudio djelovanje Vojislava Šešelja i rezoluciji o transparentnosti i odgovornosti europskih zastupnika). Postaje savjetnik [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednika Vlade]] za pravna i politička pitanja nakon što je [[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|HDZ na parlamentarnim izborima u jesen 2016. godine dobio najviše saborskih mandata, a Andrej Plenković mandat za sastavljanje Vlade]]. Kao savjetnik, sudjeluje na sjednicama užeg kabineta, u pripremi zakonodavnih prijedloga za sjednice Vlade. U suradnji s kolegama izrađuje analize, podloge za sastanke i pravna mišljenja. Svakodnevno komunicira s državnim dužnosnicima, službenicima, ministrima, državnim tajnicima i ostalim kolegama radi bržeg i učinkovitijeg donošenja i provođenja odluka. Tada sudjeluje u pripremama za sjednice [[Europsko vijeće|Europskog vijeća]] kao član hrvatske delegacije koju predvodi predsjednik Vlade. == Politička karijera == Član je [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]-a od 2009. godine, a stranački angažman započinje u temeljnom ogranku "Antun Bauer". Za vrijeme studija pohađao je i uspješno završio Političku Akademiju, jednogodišnju edukaciju u organizaciji [[Zaklada hrvatskog državnog zavjeta|Zaklade hrvatskog državnog zavjeta]] (ZHDZ). Kasnije sudjeluje i na Političkoj Akademiji Plus – programu posebno osmišljenom za najuspješnije polaznike Akademije, u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer (KAS). Aktivno sudjeluje u dvije pobjedničke europske kampanje HDZ-a 2013. i 2014. i u kampanjama za parlamentarne izbore. Od prosinca 2017. do svibnja 2018. vodi radnu skupinu za izradu novog i modernog Statuta HDZ-a. Glavni ciljevi novog Statuta, usvojenog na XVIII. Općem (izvještajnom) saboru, su veća uključenost članica i članova, viši standardi unutarstranačke demokracije i jačanje transparentnosti u radu i financiranju stranke. Novi Statut naglašava političko usmjerenje prema daljnjem uključivanju i snažnijem sudjelovanju žena i mladih u tijelima HDZ-a na lokalnoj i nacionalnoj razini. Bio je član Središnjeg izbornog povjerenstva HDZ-a koje nadzire provođenje unutarstranačkih izbora i sudjeluje u pripremi i propisnoj provedbi više desetaka izbora na različitim stranačkim razinama. Član je Povjerenstva za Statut te potpredsjednik stranačkog Odbora za pravosuđe. U dva mandata bio je potpredsjednik [[Mladež Europske pučke stranke|Mladeži Europske pučke stranke (YEPP)]], najveće europske političke organizacije mladih unutar koje raspravljaju, analiziraju i predlažu prije svega javne politike usmjerene prema mladima, ali i ostalim europskim temama. Koordinirao je izradu HDZ-ovog Programa „Hrvatska za generacije“ za izbore za Europski parlament 26. svibnja 2019. Program temelji se na pet ključnih poglavlja – uspješna europska Hrvatska, Europa rasta i poduzetništva, demokršćanski solidarna Europa, Europa nove generacije te sigurna i globalno snažna Europa. Na prijedlog Mladeži HDZ-a i HDZ-a Grada Zagreba, Predsjedništvo i Nacionalno vijeće HDZ-a imenovalo ga je nositeljem liste HDZa za europske izbore 26. svibnja 2019. godine, kada je u Europski parlament izabran s 52 309 glasova. 2024. godine potvrđuje mandat na europskim izborima te nastavlja s radom u Europskom parlamentu kao voditelj hrvatske HDZ/EPP delegacije. == Europski parlament == U devetom sazivu Europskog parlamenta Karlo Ressler djeluje u Odboru za proračune ('''BUDG''') i Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove ('''LIBE'''). Također, član je Izaslanstva za odnose s Narodnom Republikom Kinom ('''D-CN''') i Izaslanstva u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Albanije ('''D-AL'''). U trenutnom, desetom sazivu Europskog parlamenta djeluje kao voditelj hrvatske HDZ/EPP delegacije i nastavlja s radom u Odboru za proračune ('''BUDG'''), gdje postaje i koordinator kluba zastupnika EPP. Nastavlja biti aktivan i unutar Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove ('''LIBE'''), ali i Odbora za proračunski nadzor ('''CONT'''). Istovremeno postaje predsjednik unutar Izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-a i Sjeverne Makedonije ('''D-MK'''), a kao zamjenik djeluje i u Izaslanstvu za odnose s Arapskim poluotokom ('''DARP'''). U ime Europskog parlamenta predvodi pregovore o novom europskom mega fondu (NRPP) vrijednom 865 milijardi eura i pravilima njegovog korištenja. == Privatni život == Oženjen je odvjetnicom Karlom Ressler s kojom ima kćeri Beatu (2014.) i Doru (2020.) te sina Bornu (2017.).<ref>{{Citiranje časopisa |title=O meni |url=https://www.karloressler.eu/biografija |archive-url=https://web.archive.org/web/20190505231248/https://www.karloressler.eu/biografija |archive-date=5. svibnja 2019. |access-date=5. svibnja 2019.}}</ref> Posinak je [[Vladimir Šeks|Vladimira Šeksa]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=Tko je Karlo Ressler, Šeksov posinak koji piše statut HDZ-a? |url=https://hr.n1info.com/vijesti/a267934-tko-je-karlo-ressler-seksov-posinak-koji-pise-statut-hdz-a/ |access-date=5. svibnja 2022.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=Karlo Ressler |url=https://www.facebook.com/resslerkarlo/ |accessdate=2019-04-14}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Ressler, Karlo}} [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu]] {{Nacrt-kat}} q5bbqit5dbs0ysfxfbiup7uqthwxthd 0 640113 7565796 7564561 2026-07-28T23:37:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565796 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub| ime kluba = Certissa| slika = | puno ime = Športski klub Certissa Đakovo| nadimak = | godina osnivanja = [[šport u 1924.|1924.]]| igralište = [[Stadion NK Đakovo|Pazarište]] | kapacitet stadiona = | direktor = | trener = | liga = nema| sezona = | plasman = | }} '''ŠK Certissa''' bio je [[nogomet|nogometni klub]] iz grada [[Đakovo|Đakova]]. == Povijest == Nastao je 924. spajanjem klubova [[NK Sokol Đakovo|Sokola]] i [[ĐŠK]]-a. Nakon sjedinjenja igrali su utakmice na ĐŠK-ovom Pazarištu i od tad se izvode prvi značajniji radovi na uređenju igrališta. Certissa je 1930. igrala u Pokrajinskom prvenstvu s klubovima Baranja Darda, [[NK BSK Beketinci|BSK Beketinci]], DMŠK Donji Miholjac, Fruškogorac Šid, Građanski Brčko, [[NK Hajduk Orašje|Hajduk Orašje]], [[NK Valpovka Valpovo|Jovalija Valpovo]], Proleter Đurđenovac, [[HNK Bilje|Silni Bilje]], Sloga Donji Miholjac, [[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]], Šparta Vukovar i [[NK Đurđenovac|Taninpila Đurđenovac]].<ref>[https://nk-valpovka-valpovo.hr/povijest/ Povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241112154517/https://nk-valpovka-valpovo.hr/povijest/ |date=12. studenoga 2024. }}, [[NK Valpovka Valpovo]], pristupljeno 16. studenog 2024.</ref> Klupske boje 1932. bile su plava i bijela.<ref name="JNS">[https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&item=X01888&P= Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god.], Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. LVII.</ref> Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] tribine i ograde stadiona bile su u potpunosti razorene i uništene. Tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata ugašeni su gradski nogometni klubovi ŠK Certissa Đakovo i gradski takmac [[ŠK Građanski Đakovo|Građanski]], a odmah po završetku Drugoga svjetskog rata, osnovano je [[SD Sloboda Đakovo|Fiskulturno društvo Sloboda Đakovo]] s nogometnom sekcijom koje je utakmice igralo na Pazarištu. ==Izvori== * Rechner, S.: Sloboda i ĐŠK u sportskom životu Đakova, Povijest sporta br. 80, Zagreb, 1989. * Bijelić, B.: 100 godina nogometa u Đakovu (1908. – 2008.), Muzej Đakovštine, Đakovo, 2008. {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Certissa Đakovo, ŠK}} [[Kategorija:Nogomet u Đakovu]] [[Kategorija:Bivši nogometni klubovi u Osječko-baranjskoj županiji‎]] 96tmnwrqra5t9skyuq6ycs54g5rpx8r 0 642412 7565445 7168901 2026-07-28T12:27:15Z Argo Navis 852 ±[[Kategorija:Klasična mehanika]]→[[Kategorija:Kinematika]]; ±[[Kategorija:Strojevi]]→[[Kategorija:Mehanika čvrstih tijela]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565445 wikitext text/x-wiki '''Kinematički par''' čine dva međusobno povezana člana [[mehanizam|mehanizma]]. Članovi su međusobno povezani vezama kojima se ujedno omogućuje određeno relativno [[gibanje]] jednoga člana u odnosu na drugi. Kinematički parovi razlikuju se već prema vrsti veze, odnosno prema tomu koliko im ona dopušta stupnjeva slobode gibanja (nevezano, to jest slobodno tijelo u prostoru ima ukupno 6 stupnjeva slobode gibanja: 3 komponente [[translacija|translacije]] i 3 [[rotacija|rotacije]]). Najmanji broj stupnjeva slobode imaju rotacijski, translacijski i vijčani kinematički parovi (jedan), a najveći ih broj (pet) ima kinematički par što ga čine dva člana u slobodnom dodiru u prostoru.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/39896 |title=mehanizam |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> [[datoteka:SiebenGelenke.jpg|mini|900px|središte|Osnovni oblici kinematičkih parova: 1) pravocrtni ili translacijski p = 1; 2) okretni ili rotacijski p = 1, 3) vijčani ili helikoidni p = 1, 5) okretni potisni spoj p = 3, 6) klizno okretni p = 2, 7) kuglasti ili sferni p = 3.]] == Objašnjenje == [[datoteka:Kinematics of Machinery - Figure 21.jpg|mini|desno|250px|Jedan od najjednostavnijih [[mehanizam]]a je zglobni četverokut.<ref> http://en.wikisource.org/wiki/The_Kinematics_of_Machinery Kinematics of Machinery, 1876. </ref>]] [[datoteka:Watts linkage.gif|mini|desno|250px|Prikaz jednog od [[James Watt|Wattovih]] mehanizama.]] [[datoteka:Sun and planet gears.gif|mini|desno|250px|Prikaz [[James Watt|Wattovog]] [[planetarni prijenos|planetarnog prijenosnika]].]] [[datoteka:Geneva mechanism 6spoke animation.gif|mini|desno|250px|Filmska se vrpca kod [[kinoprojektor]]a povlači posebnim [[mehanizam|mehanizmom]], koji se zove [[Malteški križ (mehanizam)|malteški križ]].]] [[datoteka:Rack and pinion animation.gif|mini|desno|250px|[[Mehanizam sa zupčastom letvom]].]] Kinematički par čine dva susjedna dijela u neprekidnom dodiru. Spoj koji dijelovima osigurava neprekidan dodir jest '''zglob'''. Kinematički parovi mogu imati od jednoga do pet stupnjeva slobode relativnog kretanja. Broj stupnjeva slobode gibanja svakoga dijela u kinematičkom paru smanjuje se s brojem veza. Kinematičke parove možemo razlikovati na 4 načina: prema obliku mjesta dodira, prema načinu ostvarivanja neprekidnoga dodira, prema mogućnostima relativnoga gibanja u prostoru i prema svojstvu obratnosti gibanja. Prema obliku mjesta dodira kinematički parovi su: * niži ili * viši. Prema načinu ostvarivanja neprekidnoga dodira kinematički parovi su: * kinematički zatvoreni ili * dinamički zatvoreni. Prema mogućnostima relativnoga gibanja u prostoru kinematički parovi su: * ravni ili * prostorni. Prema svojstvu obratnosti gibanja kinematički parovi su: * kinematički parovi sa svojstvom obratnosti ili * kinematički parovi bez svojstva obratnosti (reverzibilnosti). Niži su kinematički parovi oni kod kojih se dijelovi dodiruju na površini, a viši su oni kojima je dodirno mjesto točka ili crta. Kinematičko zatvaranje u kinematičkome se paru postiže [[konstrukcija|konstrukcijskom]] izvedbom (geometrijskim oblikom) dijelova para. Dinamičko se zatvaranje postiže djelovanjem neke sile na dijelove kinematičkog para ([[sila]] može biti [[sila teža]], sila [[opruga|opruge]] ili sila [[tromost]]i). Ravni kinematički parovi jesu oni kojima se dijelovi gibaju u istoj [[ravnina|ravnini]]. To znači da staze (trajektorije) svih točaka na obama dijelovima leže u međusobno usporednim ravninama (komplanarno gibanje). Prostorni kinematički parovi jesu oni kod kojih se dijelovi mogu gibati u dvjema ili trima [[prostor]]nim ravninama, a staza svake točke je uvijek je na istoj prostornoj plohi. Da bi se odredilo ima li kinematički par svojstvo obratnosti ili ga nema, zamišlja se da jedan dio apsolutno miruje, a drugi se apsolutno giba. Na taj se način relativna gibanja svode na apsolutna gibanja pokretnoga dijela. Kinematički parovi sa svojstvom obratnosti (reverzibilni) jesu oni kojima podudarne (koincidentne ili susjedne) točke na dijelovima imaju istovjetne putanje gibanja. To znači da se gibaju na isti način i kada dijelovi zamijene uloge, odnosno da je svejedno koji je dio pomičan, to jest nepomičan. U te kinematičke parove ubrajaju se: zglob za vrtnju, zglob za pravocrtno gibanje, cilindrični zglob, vijčani ([[helikoid]]ni) zglob i kuglasti (sferni) zglob. Kinematički parovi bez svojstva obratnosti (ireverzibilni) nemaju istu putanju gibanja podudarnih točaka na dijelovima kad oni zamijene uloge. To znači da nije svejedno koji je dio pomičan, to jest nepomičan. U takve se kinematičke zglobove ubrajaju: tarni (frikcijski) zglob, zupčasti zglob, krivuljni (grebenasti) zglob i zglob s gipkom vezom. === Stupanj pokretljivosti mehanizma === Gibanje dijelova mehanizama mora biti potpuno određeno, pa mehanizmi moraju biti zatvoreni [[kinematika|kinematički]] lanci. Zatvoreni kinematički lanac jest onaj kojemu svaki dio ulazi u sastav najmanje dvaju zglobova. Mehanizmi su prisilni kinematički lanci jer imaju postolje i potreban broj pogonskih dijelova. Stupanj pokretljivosti mehanizma jest broj sloboda gibanja pokretnih dijelova prema nepomičnom, to jest postolju. On ovisi o broju dijelova u sastavu mehanizma i o broju i vrsti zglobova. Stupanj pokretljivosti određuje se gradbenom (strukturnom) jednadžbom u kojoj je broj dijelova označen s ''n'', a broj zglobova određenoga reda s ''p_k'' (na primjer ako su mehanizmu tri zgloba reda ''k'' = 1 i dva zgloba reda ''k'' = 2, tada je ''p₁'' = 3 i ''p₂'' = 2). Red kinematičkoga zgloba ili zgloba ''k'' određen je brojem neovisnih gibanja koje ima jedan dio u odnosu prema drugome. Gradbena (strukturna) jednadžba za prostorne mehanizme glasi: :<math> S = 6 \cdot (n -1) - 5 \cdot p_1 - 4 \cdot p_2 - 3 \cdot p_3 - 2 \cdot p_4 - p_5 </math> a za ravninske mehanizme: :<math> S = 3 \cdot (n -1) - 2 \cdot p_1 - p_2 </math> Pregled reda zglobova prema broju stupnjeva slobode gibanja:<ref> Anđelka Ređep: ''Finomehanika'', udžbenik za srednje strukovne škole, "Školska knjiga", Zagreb, 2009.</ref> {| class="wikitable" | | Red zgloba | colspan="3" | Moguća relativna gibanja dijelova u zglobu |- | k = 1 | R | T | |- | k = 2 | RR | RT | |- | k = 3 | RRR | RRT | RTT |- | k = 4 | | RRRT | RRTT |- | k = 5 | | | RRRTT |- |} == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Kinematika]] [[Kategorija:Mehanika čvrstih tijela]] ok1d1y5s23nysev7nlt0zm147v9e2yl 0 646464 7565475 6916592 2026-07-28T13:14:25Z Argo Navis 852 7565475 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =pink | naziv =Vatreni opančar | slika =Biologia Centrali-Americana - Pyrrhocoris apterus.jpg | slika_opis =Vatrena stjenica, iluistracija | status = | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Hemiptera]] | subordo = [[Heteroptera]] | familia = [[Pyrrhocoridae]] | genus =[[Pyrrhocoris]] | species =''P. apterus'' | dvoimeno =''Pyrrhocoris apterus'' | dvoimeno_autorstvo = (Linnaeus, 1758) }} '''Vatreni opančar''' ''(vatrena stjenica, {{lat.|Pyrrhocoris apterus}}),'' kukac [[Raznokrilci|raznokrilac]] iz porodice vatrenih stjenica ''(''[[Pyrrhocoridae]]''),''crvena tijela s crnim pjegama. Dug je oko 10 mm. Čest u [[park]]ovima uz brijestove i lipe. Hrani se trulim lišćem, plodovima, uginulim kukcima. Jaja polaže u tlo. Nastanjuje cijelu [[Europa|Europu]].<ref>[http://prirodahrvatske.com/2019/03/02/vatrena-stjenica-pyrrhocoris-apterus/ Priroda Hrvatske] Pristupljeno 2. srpnja 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Stjenice]] ie5ripjqrb1i7i59mzc8a66kmc9eaey 7565476 7565475 2026-07-28T13:15:01Z Argo Navis 852 7565476 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =pink | naziv =Vatreni opančar | slika =Biologia Centrali-Americana - Pyrrhocoris apterus.jpg | slika_opis =Vatrena stjenica, iluistracija | status = | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Hemiptera]] | subordo = [[Heteroptera]] | familia = [[Pyrrhocoridae]] | genus =[[Pyrrhocoris]] | species =''P. apterus'' | dvoimeno =''Pyrrhocoris apterus'' | dvoimeno_autorstvo = (Linnaeus, 1758) }} '''Vatreni opančar''' (vatrena stjenica, {{lat.|Pyrrhocoris apterus}}), kukac [[Raznokrilci|raznokrilac]] iz porodice vatrenih stjenica (''[[Pyrrhocoridae]]''), crvena tijela s crnim pjegama. Dug je oko 10 mm. Čest u [[park]]ovima uz brijestove i lipe. Hrani se trulim lišćem, plodovima, uginulim kukcima. Jaja polaže u tlo. Nastanjuje cijelu [[Europa|Europu]].<ref>[http://prirodahrvatske.com/2019/03/02/vatrena-stjenica-pyrrhocoris-apterus/ Priroda Hrvatske] Pristupljeno 2. srpnja 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Stjenice]] bhdw19bupcw2ibisqw9v6avr941he2q 7565477 7565476 2026-07-28T13:15:37Z Argo Navis 852 7565477 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =pink | naziv =Vatreni opančar | slika =Zapatero (Pyrrhocoris apterus), Hartelholz, Múnich, Alemania, 2020-06-28, DD 362-382 FS.jpg | slika_opis = | status = | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Hemiptera]] | subordo = [[Heteroptera]] | familia = [[Pyrrhocoridae]] | genus =[[Pyrrhocoris]] | species =''P. apterus'' | dvoimeno =''Pyrrhocoris apterus'' | dvoimeno_autorstvo = (Linnaeus, 1758) }} '''Vatreni opančar''' (vatrena stjenica, {{lat.|Pyrrhocoris apterus}}), kukac [[Raznokrilci|raznokrilac]] iz porodice vatrenih stjenica (''[[Pyrrhocoridae]]''), crvena tijela s crnim pjegama. Dug je oko 10 mm. Čest u [[park]]ovima uz brijestove i lipe. Hrani se trulim lišćem, plodovima, uginulim kukcima. Jaja polaže u tlo. Nastanjuje cijelu [[Europa|Europu]].<ref>[http://prirodahrvatske.com/2019/03/02/vatrena-stjenica-pyrrhocoris-apterus/ Priroda Hrvatske] Pristupljeno 2. srpnja 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Stjenice]] 2oh3lmcqocviwwoyrn66ol8r8a58mb4 0 651627 7565516 6265722 2026-07-28T13:33:25Z Argo Navis 852 7565516 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[močvarna borovnica]], ''[[Vaccinium uliginosum]]'' <small>L.</small>, biljnu vrstu iz roda ''[[Vaccinium]]''. * [[močvarna brusnica]], [[mahovnica]], ''[[Vaccinium oxycoccos]]'' <small>L.</small>, biljnu vrstu iz roda ''[[Vaccinium]]''. * [[velikoplodna cretna borovnica]], [[američka brusnica]], [[Vaccinium macrocarpon]] <small>Aiton</small>, biljnu vrstu iz roda ''[[Vaccinium]]'' {{razdvojba}} ahwf342lxjmzf72r2g375pg7a567ukt 0 659551 7565650 6088625 2026-07-28T16:05:54Z Argo Navis 852 Oko (mimikrija) 7565650 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Oko]], organ vida * [[Oko (rijeka)]] * [[Oko (mimikrija)]] == Također pogledajte == * [[Ljudsko oko]] * ''[[Oko sokolovo]]'', film {{Razdvojba}} 38by7dpygvnxpbtcqpxuehkse8177cn 0 667765 7565838 7564733 2026-07-29T07:05:30Z DragonFederal 232801 /* {{Z|BEL}} Belgija */ 7565838 wikitext text/x-wiki {{SZsidebar}} [[Slobodno zidarstvo]] je prisutno u gotovo svim [[Europa|Europskim državama]]. U svakoj europskoj državi je prisutna po jedna [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] priznata od [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]], dok je više od jedne velike lože [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnog (liberalnog, adogmatskog) ustroja]] prisutno u nekim [[država]]ma. {{Tab sadr desno}} == {{Z|ALB}} Albanija == *'''[[Velika loža Albanije]]''' ([[Albanski jezik|alb]]. ''Lozha e Madhe e Shqipërisë''), skraćeno LMSH,<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandlodge-albania.org/|title=LMSH|access-date=2024-05-04|website=grandlodge-albania.org|language=sq}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Albanien|title=Albanien|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> je muška [[velika loža]] u [[Albanija|Albaniji]] osnovana 2011. godine. *'''Velika albanska loža "Ilirija"''' (''Lozha e Madhe Shqiptare Iliria''), skraćeno LMSHI,<ref>{{Citiranje weba|title=Lozha e Madhe Shqiptare Iliria|url=https://lmshi.al/|access-date=2025-05-31|website=lmshi.al|language=sq}}</ref> je liberalna velika loža osnovana 2013. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. * '''Velika nacionalna loža Albanije''' (''Lozha e Madhe Kombëtare e Shqipërisë''). Članstvo: [[SOGLIA]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.balkanweb.com/masonet-krijojne-lozhen-e-madhe-kombetare-te-shqiperise-flasin-ekskluzivisht-per-news-24-moment-historik-per-shqiptaret-ja-pse-kemi-vendosur-te-flasim/#gsc.tab=0|title=Masonët krijojnë Lozhën e Madhe Kombëtare të Shqipërisë. Flasin ekskluzivisht për News 24: Moment historik për shqiptarët, ja pse kemi vendosur të flasim|date=2023-10-23|access-date=2024-07-30|website=balkanweb.com|last=Golemi|first=Aurora}}</ref> *'''Velika regularna loža Albanije''' (''Lozha e Madhe dhe e Rregullt e Shqipërisë''), skraćeno LMRSH.<ref>{{Citiranje weba|url=https://rgla.al/|title=Regular Grand Lodge of Albania|access-date=2024-04-25|website=rgla.al|language=sq, en}}</ref> * '''Velika najuzvišenija loža Albanije''' ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Serenissima Gran Loggia di Albania'')<ref>{{Citiranje weba|title=Serenissima Gran Loggia di Albania|url=http://llozhaemadheeshqiperise.com/?a2a0a140|access-date=2025-07-08|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110929173654/http://llozhaemadheeshqiperise.com/?a2a0a140|archive-date=2011-09-02|website=llozhaemadheeshqiperise.com|language=it, sq}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Serenissima Gran Loggia di Albania|url=https://www.facebook.com/serenissimagranloggiadialbania/?locale=hr_HR|access-date=2025-07-08|website=facebook.com/serenissimagranloggiadialbania}}</ref> * [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Albaniji. * [[Velika loža Turske]] ima tri svoje lože u Albaniji. == {{Z|AND}} Andora == *'''[[Velika loža Andore]]''' ([[Katalonski jezik|kata.]] ''Gran Lògia d'Andorra''), skraćeno GLA,<ref>{{Citiranje weba|url=https://glandorra.com/ca/home|title=Gran Lògia d'Andorra|access-date=2026-07-13|website=glandorra.com|language=en, ca}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Andora|Andori]]. * '''Veliki orijent Andore''' (''Gran Orient d'Andorra''), skraćeno GOA.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.granorientandorra.com/en/|title=Welcome to the Grand Orient of Andorra|access-date=2024-05-12|website=granorientandorra.com|language=en, ca, es, fr, it}}</ref> * '''Velika regularna loža Andore''' (''Gran Lògia Regular d'Andorra''), skraćeno GLRA. == {{Z|ARM}} Armenija== *'''[[Velika loža Armenije]]''' ([[Armenski jezik|arm.]] ''Գերագույն Օթյակ Հայոց'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://glofarmenia.org/|title=Grand Lodge of Free and Accepted Masons of Armenia|access-date=2024-05-04|website=glofarmenia.org|language=en}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Armenija|Armeniji]]. == {{Z|AUT}} Austrija == {{glavni|Slobodno zidarstvo u Austriji}} {{multiple image | align = right | header = | perrow = | image1 = Glo logo.png | width1 = 135 | caption1 = Velika loža Austrija | image2 = Goo-logo.jpg | width2 = 139 | caption2 = Veliki orijent Austrije }} U [[Austrija|Austriji]] postoji više velikih loža.<ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich|title=Österreich|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> *'''[[Velika loža Austrije]]''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großloge von Österreich''), skraćeno GLvÖ,<ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.at/|title=Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=freimaurerei.at|language=de}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]], najstarija i najbrojnija velika loža u [[Austrija|Austriji]]. *'''[[Veliki orijent Austrije]]''' (''Großorient von Österreich''), skraćeno GOÖ,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer.at/|title=Großorient von Österreich|access-date=2026-07-13|website=freimaurer.at|language=de}}</ref> je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]]. *'''Austrijska federacija "Le Droit Humain"''' (''Le Droit Humain – Föderation Österreich'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.at/|title=Le Droit Humain Föderation Österreich|access-date=2023-08-28|website=droit-humain.at|language=de}}</ref> je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. *'''[[Velika loža "Humanitas" Austrije]]''' (''Großloge Humanitas Austria'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grosslogehumanitas.at/|title=Grossloge Humanitas|access-date=2024-05-04|website=grosslogehumanitas.at|language=de}}</ref> je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Catena]]. *'''Opći slobodnozidarski red "Hermetica"''' (''Universaler Freimaurerorden Hermetica'')<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.freimaurer-hermetica.at/index.html|title=UMFOH|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-hermetica.at|language=de}}</ref> je mješovita velika loža. *'''[[Velika liberalna loža Austrije]]''' (''Liberale Großloge von Österreich''), skraćeno LGLÖ,<ref>{{Citiranje weba|title=Liberale Grossloge von Österreich|url=https://www.liberale-grossloge.org/|access-date=2025-06-23|website=liberale-grossloge.org|language=de}}</ref> je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[AACEE]]. *'''Velika masonska loža Austrije''' (''Große Freimaurerloge von Österreich'')<ref>{{Citiranje weba|url=hhttps://aasr-austria.at/grossloge-von-oesterreich/|title=Großloge von Österreich des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus|access-date=2026-07-13|website=aasr-austria.at|language=de}}</ref> je tradicionalna velika loža. Članstvo: [[CGLEM]]. *'''Velika loža Austrije Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Großloge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich'')<ref>{{Citiranje weba|title=Großloge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich|url=https://grossloge.org/|access-date=2025-06-19|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250130115919/https://grossloge.org/|archive-date=2025-01-30|website=grossloge.org|language=de}}</ref> je tradicionalna velika loža. Članstvo: [[CIGLU]]. *'''Velika suverena loža Austrije''' (''Souveräne Großloge von Österreich'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sgla.eu/|title=Willkommen bei der Souveränen Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=sgla.eu|language=de}}</ref> Članstvo: [[SOGLIA]]. *'''Velika regularna loža Austrije''' (''Reguläre Großloge von Österreich'').<ref>{{Citiranje weba|url=http://rgla.at/|title=Reguläre Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=rgla.at|language=de}}</ref> Članstvo: [[SOGLIA]]. *'''Velika loža slobodnih zidara Austrije''' (''Großloge der Freimaurer von Österreich''), osnovana 2025. godine. Članstvo: [[CIGLU]]. == {{Z|AZE}} Azerbajdžan == * '''[[Nacionalna velika loža Azerbajdžana]]''' ([[Azerski jezik|azer.]] ''Azərbaycan Milli Böyük Lojası'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freemasonryaz.org/|title=National Grand Lodge of Azerbaijan|access-date=2024-05-19|website=freemasonryaz.org|language=en|archive-date=19. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240519083801/https://www.freemasonryaz.org/|url-status=dead}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Azerbajdžan]]u. == {{Z|BEL}} Belgija == {{multiple image | align = right | header = | perrow = | image1 = Sceau du Grand Orient de Belgique.png | width1 = 141 | caption1 = Veliki orijent Belgije | image2 = GLB.png | width2 = 135 | caption2 = Velika loža Belgije | image3 = GLFB-VGLB.png | width3 = 135 | caption3 = Velika ženska loža Belgije }} * '''[[Regularna velika loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Régulière de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Reguliere Grootloge van België''), skraćeno GLRB,<ref>{{Citiranje weba|url=https://glrb.net/en/|title=GLRB|access-date=2024-05-04|website=glrb.net|language=en, fr}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Belgija|Belgiji]]. * '''[[Veliki orijent Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grand Orient de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Grootoosten van België''), skraćeno GOB,<ref>{{Citiranje weba|url=https://gob.be/|title=Grand Orient de Belgique|access-date=2024-05-04|website=gob.be|language=fr}}</ref> je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]]*. * '''[[Velika loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Grootloge van België''), skraćeno GLB.<ref>{{Citiranje weba|url=https://glb.be/wp1/|title=Grande Loge de Belgique|access-date=2024-05-04|website=glb.be|language=fr, nl}}</ref> Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''Konfederacija loža "Lithos"''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Lithos – Confédération de loges''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Lithos – Confederatie van loges'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lithos.be/|title=LITHOS - Confederatie van loges - Confédération de loges|access-date=2024-05-04|website=lithos.be|language=fr, nl}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''Belgijska federacija "Le Droit Humain"''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Fédération belge du Droit Humain'')<ref>{{Citiranje weba|title=Fédération Belge du Droit Humain|url=https://droithumain.be/|access-date=2025-06-22|website=droithumain.be|language=fr, nl}}</ref> je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''[[Velika ženska loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Féminine de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Vrouwengrootloge van België''). Članstvo: [[CLIMAF]] i [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''Velika belgijska loža obreda''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Belge du Rite'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://rite-memphis-misraim.be/|title=Ordre Maçonnique International du Rite Ancien et Primitif de Memphis-Misraïm|access-date=2024-08-07|website=rite-memphis-misraim.be|language=fr}}</ref> * '''Velika mješovita loža Belgije''' (''Grande Loge Mixte de Belgique'') * [[Velika loža Francuske]], Veliki orijent Latinske Amerike i [[Velika loža Škotske]] imaju svoje lože u Belgiji. == {{Z|BLR}} Bjelorusija == * '''[[Velika loža Bjelorusije]]''' ([[Bjeloruski jezik|bjel.]] ''Вялікая ложа Беларусі'')<ref>{{Citiranje weba|title=Вялікая Ложа Беларусі Муляраў Старадаўніх Вольных і Прынятых|url=https://grandlodgebelarus.org/|access-date=2025-05-31|website=grandlodgebelarus.org|language=be}}</ref> je muška velika loža u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]]. * '''Kotar "Bjelorusija" Velike lože Rusije''' ([[Ruski jezik|rusk.]] ''Дистрикт "Беларусь" Великой Ложи России'')<ref>{{Citiranje weba|title=Масонство в Беларуси - Дистрикт Беларусь Великой Ложи России|url=https://freemasons.by/|access-date=2026-06-08|website=freemasons.by|language=ru}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://freemason.by/|title=Дистрикт "Беларусь" Великой Ложи России|access-date=2024-08-27|website=freemason.by|language=ru|archive-date=28. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240828034330/https://freemason.by/|url-status=dead}}</ref> je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Velika loža Rusije|Velike lože Rusije]]. == {{Z|BIH}} Bosna i Hercegovina == {{glavni|Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini}} * '''[[Velika loža Bosne i Hercegovine]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. == {{Z|BUG}} Bugarska == * '''[[Ujedinjena velika loža Bugarske]]''' ([[Bugarski jezik|bug]]. ''Обединена велика ложа на България'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.uglb.bg/|title=Обединена велика ложа на България|access-date=2024-05-04|website=uglb.bg|language=bg, en}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Bugarska|Bugarskoj]], osnovana 1992. godine. * '''Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara u Bugarskoj''' (''Великата ложа на старите свободни и приети зидари в България'') je osnovana 2001. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodgebulgaria.org/bg/|title=Великата ложа на старите свободни и приети зидари в България|access-date=2024-05-04|website=grandlodgebulgaria.org|language=bg}}</ref> * '''Velika loža Bugarske''' (''Великата ложа на България'') je tradicionalna velika loža, osnovana je 2010. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Велика Ложа на България|url=https://www.vlb.bg/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240423074049/https://www.vlb.bg/|archive-date=2024-04-23|access-date=2025-01-01|website=vlb.bg|language=bg}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glb.bg/|title=Велика ложа на българия|access-date=2024-05-04|website=glb.bg|language=bg}}</ref> Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Velika univerzalna loža Bugarske''' (''Велика универсална ложа на България'').<ref>{{Citiranje weba|title=Grand Universal Lodge of Bulgaria|url=https://gulb.wordpress.com/|access-date=2025-09-28|website=gulb.wordpress.com}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]], [[AACEE]], [[Masonska unija Balkana|MUB]]. * '''Bugarska federacija "Le Droit Humain"''' (''Българска федерация "Le Droit Humain"'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://droithumain-bulgaria.org/|title=Българска федерация|access-date=2024-05-04|website=droithumain-bulgaria.org|language=bg}}</ref> * '''[[Velika ženska loža Bugarske]]''' (''Велика женска ложа на България'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://glfbg.bg/|title=Велика Женска Ложа на България|access-date=2024-05-04|website=glfbg.bg|language=bg}}</ref> Članstvo: [[CLIMAF]]. * '''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene Bugarske''' (''Великата ложа на свободните зидари за мъже и жени на България'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.thegrandlodge.bg/|title=Великата Ложа на Свободните Зидари за Мъже и Жени на България|access-date=2024-04-23|website=thegrandlodge.bg|language=bg}}</ref> * '''Velika nacionalna loža Bugarske''' (''Национална велика ложа на България'') je tradicionalna velika loža, osnovana je 2007. godine. Članstvo: [[CGLEM]]. * '''Veliki orijent Bugarske''' (''Великият Изток на България'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://gob.bg/|title=Великият Изток на България|access-date=2024-08-19|website=gob.bg|language=bg}}</ref> * '''Velike nacionalne ujedinjene lože Bugarske''' (''Национални обединени велики ложи на България'').<ref>{{Citiranje weba|title=Национални Обединени Велики Ложи на България|url=http://www.nuglb.bg/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240413095118/http://www.nuglb.bg/|archive-date=2024-04-13|access-date=2025-01-01|website=nuglb.bg|language=bg, en}}</ref> * '''Velika loža Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda Bugarske''' (''Велика ложа на Стария и Приет Шотландски Ритуал в България''),<ref>{{Citiranje weba|title=Grand Lodge of Ancient and Accepted Scottish Rite of Bulgaria|url=https://glsr.bg/index.html|access-date=2026-07-24|website=glsr.bg|language=bg, en}}</ref> tradicionalna je velika loža osnovana 2013. godine. == {{Z|CIP}} Cipar == * '''[[Velika loža Cipra]]''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''Μεγάλη Στοά της Κύπρου'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://megalistoatiskyprou.com/|title=GRAND LODGE OF CYPRUS|access-date=2024-05-04|website=megalistoatiskyprou.com|language=en, el}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Cipar|Cipru]]. * '''[[Kotarska velika loža Cipra]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Cyprus'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://cyprus-freemasons.org.cy/|title=Welcome to the District Grand Lodge of Cyprus|access-date=2024-05-04|website=cyprus-freemasons.org.cy}}</ref> je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). * '''Pokrajinska velika loža Ciparske regije''' (''Επαρχιακή Μεγάλη Στοά της Περιφέρειας Κύπρου'') je [[pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Nacionalna velika loža Grčke|Nacionalne velike lože Grčke]]. == {{Z|CG}} Crna Gora == [[Datoteka:Zvlcgm.png|mini|135px|desno|Velika loža Crne Gore]] {{glavni|Slobodno zidarstvo u Crnoj Gori}} * '''[[Velika loža Crne Gore]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], osnovana 2006. godine. * '''[[Velika regularna loža Crne Gore]]'''. Članstvo: [[Masonska unija Balkana|MUB]] * '''Velika nacionalna loža Crne Gore'''. Članstvo: [[SOGLIA]] == {{Z|ČEŠ}} Češka == [[File:Grand Lodge of the Czech Republic.svg|mini|135px|desno|Velika loža Češke]] * '''[[Velika loža Češke]]''' ([[Češki jezik|češk.]] ''Veliká lóže České Republiky''), skraćeno VLČR,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vlcr.cz/|title=Veliká Lóže České Republiky|access-date=2023-09-03|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Češka|Češkoj]]. * '''Velika loža čeških zemalja''' (''Veliká Lóže Zemí Českých''), skraćeno VLZČ.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.vlzc.cz/|title=Tyto stránky jsou jedinou internetovou prezentací V.L.Z.Č.|access-date=2023-09-03|website=vlzc.cz|language=cs}}</ref> Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Velika loža "Humanitas" Bohemije''' (''Velkolóže Humanitas Bohemia'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://humanitasbohemia.cz/|title=HUMANITAS BOHEMIA|access-date=2024-05-04|website=humanitasbohemia.cz|language=cs}}</ref> Članstvo: [[Catena]]. * '''Češko-slovačka pionirska federacija "Le Droit Humain"''' je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Češke djeluje i u [[#Slovačka|Slovačkoj]]. == {{Z|DAN}} Danska == * '''[[Danski red slobodnih zidara]]''' ([[Danski jezik|dan]]. ''Den Danske Frimurerorden''), skraćeno DDFO,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ddfo.dk/|title=Den Danske Frimurerorden|access-date=2024-05-04|website=ddfo.dk|language=da}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Danska|Danskoj]], osnovana 1858. godine. * '''Velika loža Danske''' (''Storlogen af Danmark'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://storlogen-af-danmark.dk/|title=Velkommen til Storlogen af Danmark|access-date=2024-05-04|website=storlogen-af-danmark.dk|language=da}}</ref> je velika loža osnovana 1929. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Skandinavska federacija "Le Droit Humain"''' ([[Danski jezik|dan]]. ''Skandinavisk Federation Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Danske djeluje i u [[#Norveška|Norveškoj]] i [[#Švedska|Švedskoj]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.dk/|title=Den Internationale Frimurerorden for mænd og kvinder Le Droit Humain|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.dk|language=da}}</ref> * '''Danski bratski red''' (''Dansk Broder Orden'')<ref>{{Citiranje weba|title=Dansk Broder Orden|url=https://www.danskbroderorden.dk/|access-date=2026-01-06|website=danskbroderorden.dk|language=da}}</ref> je velika loža osnovana 1964. godine. == {{Z|EST}} Estonija == * '''[[Velika loža Estonije]]''' ([[Estonski jezik|esto.]] ''Eesti Suurloož'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.eestisl.ee/|title=Eesti suurloož|access-date=2024-05-04|website=eestisl.ee|language=et}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Estonija|Estoniji]]. * '''Veliki orijent Estonije''' (''Eesti Suurorient'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://goe.ee/|title=Eesti Suurorient|access-date=2024-05-09|website=goe.ee|language=et}}</ref> Članstvo: [[AACEE]]. == {{Z|FIN}} Finska == * '''[[Velika loža Finske]]''' ([[Finski jezik|fins.]] ''Suomen Suurloosi'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://vapaamuurarit.fi/|title=Suomen Suurloosi|access-date=2024-05-04|website=vapaamuurarit.fi}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Finska|Finskoj]]. * '''Veliki kapitel u Finskoj''' ([[Švedski jezik|šved.]] ''Stor Capitlet i Finland'')<ref>{{Citiranje weba|title=Välkommen till Svenska Frimurare Orden i Finland|url=https://www.frimurarorden.fi/|access-date=2026-07-27|website=frimurarorden.fi|language=sv}}</ref> je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Švedski red slobodnih zidara|Velike lože Švedske]]. * '''Finska federacija "Le Droit Humain"''' (''Suomen Liitto Le Droit Humain'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://droithumain.fi/looshit/|title=Vapaamuurarilooshimme Suomessa ja Virossa|access-date=2023-08-28|website=droithumain.fi|language=fi}}</ref> je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. * '''Švedski ženski masonski red''' ([[Švedski jezik|šved.]] ''Svenkska Kvinno-Frimurarorden'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.kvinnofrimurare.fi/|title=Tervetuloa Suomen naisvapaamuurareiden sivuille|access-date=2024-08-07|website=kvinnofrimurare.fi|language=fi}}</ref> == {{Z|FRA}} Francuska == {{multiple image | align = right | header = | perrow = 2/2 | image1 = Logo-godf.png | width1 = 132 | caption1 = Veliki orijent Francuske | image2 = Logo-glnf.png | width2 = 135 | caption2 = Nacionalna velika loža Francuske | image3 = Gldf.png | width3 = 134 | caption3 = Velika loža Francuske | image4 = Glff.png | width4 = 135 | caption4 = Velika ženska loža Francuske | image5 = Logo-GLTSO.png | width5 = 135 | caption5 = Velika tradicionalna i simbolička loža "Opera" | image6 = GL-AMF.png | width6 = 135 | caption6 = Velika loža francuskog masonskog saveza }} U [[Francuska|Francuskoj]] postoji preko 40 [[Velika loža|velikih loža]].<ref>{{Citiranje weba|title=Miscellanea Macionica : Y-aurait-il, en France, autant d obédiences maçonniques que de Francs-Maçons ?|url=https://www.gadlu.info/miscellanea-macionica-y-aurait-il-en-france-autant-dobediences-maconniques-que-de-francs-macons/|access-date=2026-01-28|last=Chassagnard|first=Guy|date=2016-01-17|website=gadlu.info|language=fr}}</ref> * '''[[Veliki orijent Francuske]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grand Orient de France''), skraćeno GOdF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://godf.org/|title=Bienvenue sur le site du Grand Orient de France|access-date=2024-05-06|website=godf.org|language=fr}}</ref> osnovan je 1773. godine i najstarija je velika loža u kontinentalnoj [[Europa|Europi]]. Smatra se matičnom velikom ložom [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnog slobodnog zidarstva]]. Članstvo: [[CLIPSAS]] (bivši), [[Alijansa masona Europe|AME]] (bivši), [[AACEE]]*, [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]*. * '''[[Nacionalna velika loža Francuske]]''' (''Grande Loge Nationale Française''), skraćeno GLNF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glnf.fr/|title=Grande Loge Nationale Française|access-date=2024-05-06|website=glnf.fr|language=fr}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Francuska|Francuskoj]], osnovana 1913. godine. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]]. * '''Francuska federacija "Le Droit Humain"''' (''Fédération Française du Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''[[Velika loža Francuske]]''' (''Grande Loge de France''), skraćeno GLdF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gldf.org/|title=Grande loge de France|access-date=2024-05-06|website=gldf.org|language=fr}}</ref> osnovana je 1894. godine. Članstvo: [[CIGLU]], [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''Veliki priorat Galije''' (''Grand Prieuré des Gaules''), skraćeno GPdG,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gpdg.org/|title=Grand Prieuré des Gaules|access-date=2024-05-06|website=gpdg.org|language=fr}}</ref> osnovan je 1946. godine. * '''[[Velika ženska loža Francuske]]''' (''Grande Loge Féminine de France''), skraćeno GLFF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://glff.org/|title=Grande Loge Féminine de France|access-date=2024-05-06|website=glff.org|language=fr}}</ref> osnovana je 1952. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. * '''[[Velika tradicionalna i simbolička loža "Opera"]]''' (''Grande Loge Traditionnelle et Symbolique Opéra''), skraćeno GLTSO,<ref>{{Citiranje weba|url=https://gltso.org/|title=Découvrez la Grande Loge Traditionnelle et Symbolique Opéra|access-date=2024-05-06|website=gltso.org|language=fr}}</ref> osnovana je 1958. godine. Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Velika francuska loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge française de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLFMM,<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.grandelogefrancaisedememphismisraim.fr/|title=Grande Loge Française de Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=grandelogefrancaisedememphismisraim.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 1960. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Velika ženska loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge Féminine de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLFMM,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glf-mm.org/fr/|title=Grande Loge Féminine de Memphis Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glf-mm.org|language=fr}}</ref> osnovana je 1965. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Francuska nacionalna loža''' (''Loge Nationale Française''), skraćeno LNF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://lnf.fmtl.fr/|title=Loge Nationale Française|access-date=2024-05-06|website=lnf.fmtl.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 1968. godine. * '''Velika opća mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Universelle''), skraćeno GLMU,<ref>{{Citiranje weba|url=https://glmu.fr/|title=Grande Loge Mixte Universelle|access-date=2024-05-06|website=glmu.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 1973. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''Velika neovisna i suverena loža ujedinjenih obreda''' (''Grande Loge indépendante et souveraine des Rites unis''), skraćeno GLISRU,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glisru.eu/|title=Grande Loge Indépendante et Souveraine des Rites Unis|access-date=2024-05-06|website=glisru.eu|language=fr|archive-date=6. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240506103344/https://www.glisru.eu/|url-status=dead}}</ref> osnovana je 1973. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Inicijativni i tradicionalni red kraljevske umjetnosti''' (''Ordre Initiatique et Traditionnel de l'Art Royal''), skraćeno OITAR,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.oitar.info/|title=Ordre Initiatique et Traditionnel de l'Art Royal|access-date=2024-05-06|website=oitar.info|language=fr}}</ref> osnovan je 1974. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Velika mješovita loža Francuske''' (''Grande Loge Mixte de France''), skraćeno GLMF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glmf.fr/|title=Grande Loge Mixte de France|access-date=2024-05-06|website=glmf.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 1982. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''Velika regularna loža Francuske''' (''Grande Loge Régulière Française''), skraćeno GLRF, osnovana je 1990. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=À propos de La Grande Loge Régulière Française|url=https://pro-fusion-conseils.fr/Salonmaco/salonmaconnique.item-fm.org/grande-loge-reguliere-francaise/index.html|access-date=2025-09-25|website=pro-fusion-conseils.fr|language=fr}}</ref> * '''Velika simbolička loža Primitivnog škotskog obreda''' (''Grande Loge symbolique travaillant au Rite Écossais Primitif''), skraćeno GLSREP,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glsrep.fr/|title=Grande Loge symbolique travaillant au Rite écossais primitif|access-date=2024-05-06|website=glsrep.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 1991. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''Velika loža Francuske Primitivnog škotskog obreda''' (''Grande Loge française du Rite écossais primitif''), skraćeno GLFREP,<ref>{{Citiranje weba|title=Grande Loge française du Rite écossais primitif|url=https://glfriteecossaisprimitif.org/|access-date=2025-12-10|website=glfriteecossaisprimitif.org|language=fr}}</ref> osnovana je 1991. godine. * '''Velika suverena mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Souveraine''), skraćeno GLMS,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glms.eu/|title=Grande Loge Mixte Souveraine|access-date=2024-05-06|website=glms.eu|language=fr}}</ref> osnovana je 1992. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Velika ujedinjena loža Francuske''' (''Grande Loge unie de France''), skraćeno GLUF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gluf.org/|title=Grande Loge unie de France|access-date=2024-05-06|website=gluf.org|language=fr}}</ref> osnovana je 1994. godine. * '''Velika reformirana i ispravljena škotska loža Occitanije''' (''Grande loge écossaise réformée et rectifiée d'Occitanie''), skraćeno GLERRO,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glerro.rite-ecossais-rectifie.org/|title=Grande loge écossaise réformée et rectifiée d'Occitanie|access-date=2024-05-17|website=rite-ecossais-rectifie.org|language=fr}}</ref> osnovana je 1995. godine. * '''Velika simbolička loža Francuske''' (''Grande Loge symbolique de France''), skraćeno GLSF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandelogesymboliquedefrance.org/|title=Grande Loge Symbolique de France|access-date=2024-05-17|website=grandelogesymboliquedefrance.org|language=fr}}</ref> osnovana je 1998. godine. * '''Velika francuska loža za Mizraim''' (''Grande Loge Française de Misraïm''), skraćeno GLFM,<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.glfmisraim.fr/|title=Grande Loge française de Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glfmisraim.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 1998. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Velika mješovita loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge mixte de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLMMM,<ref>{{Citiranje weba|url=https://glmmm.fr/|title=Grande Loge Mixte de Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glmmm.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 2000. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''Velika tradicionalna i moderna loža Francuske''' (''Grande Loge traditionnelle et moderne de France''), skraćeno GLTMF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://gltmf.eu/|title=Grande Loge Traditionnelle & Moderne de France|access-date=2024-05-06|website=gltmf.eu|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Suprême Conseil du R.E.A.A. pour la Juridiction Maçonnique Française|url=https://supreme-conseil.fr/|access-date=2026-06-10|website=supreme-conseil.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 2003. godine. Članstvo: [[CGLEM]]. * '''Velika loža kulture i duhovnosti''' (''Grande Loge des Cultures et de la Spiritualité''), skraćeno GLCS,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glcs.fr/|title=Grande Loge des cultures et de la spiritualité|access-date=2024-05-06|website=glcs.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 2003. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Velika loža tradicionalne francuske masonerije''' (''Grande Loge maçonnique française de Tradition''), skraćeno GLMFT, osnovana je 2009. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Grande Loge Maçonnique Française de Tradition|url=https://www.hiram.be/grande-loge-maconnique-francaise-de-tradition/|access-date=2026-01-28|date=2013-01-15|website=hiram.be|language=fr}}</ref> * '''Velika nacionalna mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Nationale''), skraćeno GLMN,<ref>{{Citiranje weba|url=https://glmn.eu/|title=Bienvenue à toutes celles et ceux qui prendront quelques instants pour visiter les pages du site de la Grande Loge Mixte Nationale|access-date=2024-05-06|website=glmn.eu|language=fr}}</ref> osnovana je 2010. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''Federacija Memfisa-Mizraima''' (''Féderation de Memphis Misraim''), skraćeno FedMM.<ref>{{Citiranje weba|url=https://fedmm.org/|title=Fédération Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=fedmm.org|language=fr}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''[[Velika loža francuskog masonskog saveza]]''' (''Grande Loge de l'Alliance Maçonnique Française''), skraćeno GLAMF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://alliance.fm/|title=Grande Loge de l’Alliance Maçonnique Française|access-date=2024-05-06|website=alliance.fm|language=fr}}</ref> osnovana je 2012. godine. * '''Velika tradicionalna loža Francuske''' (''Grande Loge traditionnelle de France''), skraćeno GLTF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://gltf.fr/|title=Grande Loge traditionnelle de France|access-date=2024-05-17|website=gltf.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 2012. godine. * '''Velika neovisna loža Francuske''' (''Grande Loge independante de France''), skraćeno GLIF,<ref>{{Citiranje weba|title=Bienvenue à la G.L.I.F.|url=https://glif.fr/|access-date=2026-07-03|website=glif.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 2012. godine. * '''Velika europska loža Univerzalnog bratstva''' (''Grand Loge Européenne de la Fraternité Universelle''), skraćeno GLEFU,<ref>{{Citiranje weba|url=https://glefu.eu/|title=Grande Loge Européenne de la Fraternité Universelle|access-date=2024-05-06|website=glefu.eu|language=fr}}</ref> osnovana je 2013. godine. Članstvo: [[Catena]]. * '''Francuska nacionalna mješovita loža''' (''Loge Nationale Mixte Française''), skraćeno LNMF,<ref>{{Citiranje weba|title=Loge Nationale Mixte Française|url=https://lnmf.fmtl.fr/accueil|access-date=2024-12-18|website=fmtl.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 2015. godine. * '''Masonska skupina mješovitih i samostalnih loža''' (''Groupement Maconnique de Loges Mixtes et Independantes''), skraćeno GMLMI.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.gmlmi.org/|title=Groupement Maçonnique de Loges Mixtes Indépendantes|website=gmlmi.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160311073135/http://www.gmlmi.org/|archive-date=2016-03-11|url-status=dead|language=fr}}</ref> Članstvo: [[Catena]]. * '''Ujedinjene francuske nacionalne lože''' (''Loges Nationales Françaises Unies''), skraćeno LNFU,<ref>{{Citiranje weba|title=Loges Nationales Françaises Unies|url=https://lnfu.fmtl.fr/|access-date=2025-12-24|website=lnfu.fmtl.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 2018. godine. * '''Velika suverena loža Francuske''' (''Grande Loge Souveraine de France''), skraćeno GLSF.<ref>{{Citiranje weba|url=https://glsf.fr/|title=Grande Loge Souveraine de France|access-date=2024-05-06|website=glsf.fr|language=fr}}</ref> * '''Velika francusko-malteška loža''' (''Grande Loge Franco-Maltaise'') <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gl-fm.org/en/|title=Grande Loge Franco-Maltaise|access-date=2024-08-11|website=gl-fm.org|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.souveraincollege.org/|title=Souverain Collège de France et de Malte|access-date=2024-08-11|website=souveraincollege.org|language=fr}}</ref> * '''Velika škotska loža Francuske''' (''Grande Loge Ecossaise de France''), skraćeno GLEF.<ref>{{Citiranje weba|url=https://glef.fr/|title=Grande Loge Ecossaise de France|access-date=2024-08-13|website=glef.fr|language=fr}}</ref> Članstvo: [[SOGLIA]]. * '''Velika loža slobodnih zidara''' (''Grande Loge Des Maçons Libres''), skraćeno GLML.<ref>{{Citiranje weba|title=Bienvenue à la GLML|url=https://glml.fr/|access-date=2024-10-27|website=glml.fr|language=fr}}</ref> Članstvo: [[SOGLIA]]. * '''Velika loža Europe i Mediterana''' (''Grande Loge de l'Europe et de la Méditerranée''), skraćeno GLEM.<ref>{{Citiranje weba|title=Grande Loge de l'Europe et de la Méditerranée|url=https://glem.site/|access-date=2024-10-27|website=glem.site|language=fr}}</ref> == {{Z|GIB}} Gibraltar == *Pokrajinske velike lože u Gibraltaru u strukturi [[Matične velike lože|matičnih velikih loža]]: ** '''Kotarska velika loža Gibraltara''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Gibraltar'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://gibfreemasonry.gi/|title=District Grand Lodge of Gibraltar|access-date=2024-05-09|website=gibfreemasonry.gi|language=en}}</ref> je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[Gibraltar]]u u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). ** '''Kotarska velika loža zapadnog Sredozemlja''' (''District Grand Lodge of The Western Mediterranean'') je kotarska velika loža u Gibraltaru i [[#Malta|Malti]] u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS). ** '''Veliki inspektorat Gibraltara''' (''Grand Inspectorate for Gibraltar'') je [[Pokrajinska velika loža|veliki inspektorat]] u Gibraltaru u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI). == {{Z|GRČ}} Grčka == {{multiple image | align = right | header = | perrow = | image1 = VLGrčke.png | width1 = 135 | caption1 = Velika loža Grčke | image2 = NGLG.png | width2 = 135 | caption2 = Nacionalna velika loža Grčke }} * '''[[Velika loža Grčke]]''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''Μεγάλη Στοά της Ελλάδος'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodge.gr/indexeg.php|title=Grand Lodge of Greece|access-date=2024-05-04|website=grandlodge.gr|language=en, el}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Grčka|Grčkoj]]. * '''[[Nacionalna velika loža Grčke]]''' (''Εθνική Μεγάλη Στοά της Ελλάδος'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://nglgreece.org/|title=Εθνική Μεγάλη Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=nglgreece.org|language=el}}</ref> je muška velika loža osnovana 1986. godine. * '''Međunarodni slobodnozidarski red "Delfi"''' (''Διεθνές Τεκτονικόν Τάγμα "ΔΕΛΦΟΙ"'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.delphiorder.org/eng/html/ethsio.htm|title=DELPHI International Freemasonic Order|access-date=2024-05-06|website=delphiorder.org|language=en, fr, el|archive-date=6. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240506110829/https://www.delphiorder.org/eng/html/ethsio.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.delphiorder.org/wp/|title=Διεθνές Τεκτονικόν Τάγμα “ΔΕΛΦΟΙ”|access-date=2024-05-06|website=delphiorder.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20200728123204/https://www.delphiorder.org/wp/|archive-date=2020-07-28|url-status=dead|language=el, en, fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://delphiorder.us/|title=Grand Mixed Lodge DELPHI USA|access-date=2024-05-08|website=delphiorder.us|language=en}}</ref> je mješovita velika loža osnovana 1986. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] (bivši), [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. * '''Veliki najuzvišeniji orijent Grčke''' (''Γαληνοτατη Μεγαλη Ανατολη της Ελλαδος'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sgog.gr/|title=Η Γαληνοτάτη Μεγάλη Ανατολή της Ελλάδος|access-date=2024-08-13|website=sgog.gr|language=el}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.serenissimegrandorient.gr/|title=Γαληνοτατη Μεγαλη Ανατολη της Ελλαδος|access-date=2024-05-06|website=serenissimegrandorient.gr|archive-url=https://web.archive.org/web/20190323061348/http://www.serenissimegrandorient.gr/|archive-date=2019-03-23|url-status=dead|language=el}}</ref> je mješovita velika loža osnovana 1986. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''Veliki mješoviti orijent Grčke''' (''Μεγάλη Μικτή Ανατολή της Ελλάδος'') je mješovita velika loža osnovana 1996. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Velika ženska loža Grčke''' (''Μεγάλη Γυναικεία Στοά της Ελλάδος''), skraćeno GLFG.<ref>{{Citiranje weba|url=https://glfg.gr/|title=Μεγάλη Αμιγής Γυναικεία Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-06|website=glfg.gr|language=el}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glfg-suisse.com/la-glfg|title=Grande Loge Féminine de Grèce|access-date=2024-05-06|website=glfg-suisse.com|language=fr}}</ref> Članstvo: [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. * '''Velika ženska masonska loža Grčke''' (''Μεγαλη Γυναικεια Τεκτονικη Στοα Τησ Ελλαδοσ'').<ref>{{Citiranje weba|title=Μεγαλη Γυναικεια Τεκτονικη Στοα Τησ Ελλαδοσ|url=https://wglg-masonic.gr/|access-date=2025-07-13|website=wglg-masonic.gr|language=el}}</ref> Članstvo: [[AACEE]]. * '''Grčka federacija "Le Droit Humain"''' (''Eλληνικης Oμοσπονδιας "Le Droit Humain"'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.gr/|title=Καλωσ Ηρθατε Στο Διεθνεσ Μικτο Τεκτονικο Ταγμα Le Droit Humain - Το Ανθρωπινο Δικαιο, Ελληνικη Ομοσπονδια|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.gr|language=el}}</ref> je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] osnovan 1926. godine. *'''Velika loža Grčke Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Μεγάλη Στοά της Ελλάδος του Αρχαιου και Αποδεδεγμενου Σκωτικου Τυπου'').<ref>{{Citiranje weba|url=http://aasr.gr/index.php|title=Μεγάλη Στοά της Ελλάδος του Α.Α.Σ.Τ.|access-date=2024-08-13|website=aasr.gr|language=el}}</ref> Članstvo: [[CIGLU]]. *'''Velika ujedinjena loža Grčke Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Ηνωμενη Μεγάλη Στοά της Ελλάδος του Αρχαιου και Αποδεδεγμενου Σκωτικου Τυπου'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.aasr-greece.gr/|title=Ηνωμενη Μεγάλη Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=aasr-greece.gr|language=el, en}}</ref> Članstvo: [[CIGLU]]. *'''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene Grčke''' (''Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών και Γυναικών της Ελλάδος'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glfmw.gr/|title=Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών και Γυναικών της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=glfmw.gr|language=el|url-status=dead|archive-date=22. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240422161822/https://www.glfmw.gr/}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/glfmw.gr/|title=Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών & Γυναικών της Ελλάδος|access-date=2024-05-18|website=[[Facebook]]|language=el, en}}</ref> Članstvo: [[Catena]]. *'''Velika regularna loža slobodnih zidara Grčke''' (''Κανονικη Μεγάλη Στοά των Ελευθεροτέκτονων τησ Ελλάδας'').<ref>{{Citiranje weba|title=Regular Grand Lodge of the Freemasons of Greece|url=https://rglfg.gr/|access-date=2025-04-22|website=rglfg.gr|language=en}}</ref> Članstvo: [[CGLEM]]. * '''Velika loža grčkih žena''' (''Μεγαλη Στοα Τησ Ελλαδοσ Γυναικων'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandlodgewomen.gr/|title=Μεγαλη Στοα Τησ Ελλαδοσ Γυναικων|access-date=2024-05-06|website=grandlodgewomen.gr|language=el}}</ref> * '''Velika čista ženska loža Grčke''' (''Μεγάλης Αμιγής Γυναικείας Στοά της Ελλάδος'').<ref>{{Citiranje weba|url=http://fglg.gr/|title=Μεγάλης Αμιγής Γυναικείας Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-06|website=fglg.gr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220520081700/http://fglg.gr/|archive-date=2022-05-20|url-status=dead|language=el}}</ref> * '''Velika mješovita loža Grčke''' (''Μεγαλησ Μικτησ Στοασ Τησ Ελλαδοσ'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://mmste.gr/|title=Μεγαλησ Μικτησ Στοασ Τησ Ελλαδοσ|access-date=2024-08-15|website=mmste.gr|language=el}}</ref> * '''Velika mješovita loža slobodnih zidara Grčke''' (''Μεγαλη Μικτη Στοα Ελευθεροτεκτονων Ελλαδοσ'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.mmsee.gr/|title=Μεγαλη Μικτη Στοα Ελευθεροτεκτονων Ελλαδοσ|access-date=2024-08-15|website=mmsee.gr|language=en, en, fr}}</ref> *[[Ujedinjena velika loža Engleske]] ima jednu svoju ložu u Grčkoj. == {{Z|GRU}} Gruzija == * '''[[Ujedinjena velika loža Gruzije]]''' ([[Gruzijski jezik|gruz.]] ''საქართველოს ერთიანი დიდი ლოჟა''), skraćeno UGLG,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.uglg.ge/|title=United Grand Lodge of Georgia|access-date=2024-05-09|website=uglg.ge|language=en}}</ref> je muška velika loža u [[Gruzija|Gruziji]]. * '''[[Velika loža Gruzije]]''' (''საქართველოს დიადი ლოჟა'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://glgeorgia.ge/english/|title=Grand Lodge of Georgia|access-date=2024-05-09|website=glgeorgia.ge|language=en, ka}}</ref> je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]]. == {{Z|HRV}} Hrvatska == {{multiple image | align = right | header = | image1 = Vlh-2026.png | width1 = 92 | caption1 = Velika loža Hrvatske | image2 = Vnlh-logo.png | width2 = 135 | caption2 = Velika nacionalna loža Hrvatske | image3 = VRLH logo.png | width3 = 137 | caption3 = Velika regularna loža Hrvatske }} {{glavni|Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj}} * '''[[Velika loža Hrvatske]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u Hrvatskoj, osnovana 1997. godine. * '''[[Velika nacionalna loža Hrvatske]]''', mješovita velika loža osnovana 2014. godine u Rijeci. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. * '''[[Velika regularna loža Hrvatske]]''' je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]]. * '''[[Velika simbolička loža Hrvatske]]''' je mješovita velika loža. * '''[[Le Droit Humain Hrvatska|Hrvatska pionirska federacija "Le Droit Humain"]]''', ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. * [[Veliki orijent Francuske]], [[Velika ženska loža Francuske]] i [[Veliki orijent Slovenije]] imaju svoje lože u Hrvatskoj. == {{Z|ISL}} Island == * '''[[Islandski red slobodnih zidara|Velika loža Islanda – Islandski red slobodnih zidara]]''' ([[Islandski jezik|isla]]. ''Frímúrarareglan á Íslandi'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://frimurarareglan.is/|title=Frímúrarareglan á Íslandi er bræðralag sem hefur mannrækt að markmiði|access-date=2024-05-04|website=frimurarareglan.is|language=is}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Island]]u. * '''Islandska federacija "Le Droit Humain"''' (''Alþjóða Samfrímúrarareglan Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] osnovan 1921. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.is/|title=Alþjóða Samfrímúrarareglan LE DROIT HUMAIN|access-date=2024-05-04|website=ledroithumain.is|language=is}}</ref> == {{Z|ITA}} Italija == {{multiple image | align = right | header = | perrow = 2/2 | image1 = Goi-Logo.png | width1 = 135 | caption1 = Veliki orijent Italije | image2 = Logo GLdI.png | width2 = 135 | caption2 = Velika loža Italije | image3 = GLMFI.png | width3 = 135 | caption3 = Velika ženska loža Italije | image4 = GLRI.png | width4 = 101 | caption4 = Regularna velika loža Italije }} *'''[[Veliki orijent Italije]]''' ([[Talijanski jezik|tali]]. ''Grande Oriente d'Italia''), skraćeno GOI,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandeoriente.it/|title=Grande Oriente d’Italia|access-date=2024-05-04|website=grandeoriente.it|language=it}}</ref> je najstarija te [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Italija|Italiji]], osnovana [[1805.]] godine. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]]. *'''[[Regularna velika loža Italije]]''' (''Gran Loggia Regolare d'Italia''), skraćeno GLRI,<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.glri.it/|title=Gran Loggia Regolare d'Italia|access-date=2024-05-04|website=glri.it|language=it}}</ref> je regularna velika loža. *'''[[Velika loža Italije]]''' (''Gran Loggia d'Italia''), skraćeno GLdI,<ref>{{Citiranje weba|title=Benvenuti nella Gran Loggia d’Italia degli A∴L∴A∴M∴|url=https://www.granloggia.it/|access-date=2025-06-01|website=granloggia.it|language=it}}</ref> je liberalna velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''Velika najuzvišenija loža Italije''' (''Serenissima Gran Loggia d'Italia'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.serenissimagranloggiaditalia.org/|title=Serenissima Gran Loggia d'Italia Ordine Generale degli Antichi Liberi Accettati Muratori|access-date=2024-05-04|website=serenissimagranloggiaditalia.org|language=it}}</ref> Članstvo: [[SOGLIA]] i [[CIGLU]]. * '''Velika majčinska loža CAMEA''' (''Gran Loggia Madre C.A.M.E.A.'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glm-camea.org/|title=Gran Loggia Madre CAMEA|access-date=2024-05-04|website=glm-camea.org|language=it}}</ref> CAMEA je skraćeno od Centro Attivitá Massoniche Esoteriche Accettate (Prihvaćeni centar za ezoterične masonske aktivnosti). Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''[[Velika ženska loža Italije|Velika ženska masonska loža Italije]]''' (''Gran Loggia Massonica Femminile d'Italia''), skraćeno GLMFI.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.granloggiafemminile.it/|title=Gran Loggia Massonica Femminile d’Italia|access-date=2024-05-04|website=granloggiafemminile.it|language=it}}</ref> Članstvo: [[CLIMAF]], [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''Velika nacionalna loža slobodnih zidara Italije 1805.''' (''Gran Loggia Nazionale dei Liberi Muratori d'Italia 1805''), skraćeno GLNLMI.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glnlmitalia1805.it/|title=Gran Loggia Nazionale dei Liberi Muratori d'Italia 1805|access-date=2024-05-04|website=glnlmitalia1805.it|language=it}}</ref> Članstvo: [[CGLEM]]. * '''Talijanski tradicionalni masonski red''' (''Ordine Massonico Tradizionale Italiano''), skraćeno OMTI.<ref>{{Citiranje weba|url=https://ordinemassonicotradizionale.it/|title=Ordine Massonico Tradizionale Italiano|access-date=2024-05-04|website=ordinemassonicotradizionale.it|language=it}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Catena]]. * '''Velika loža Italije Škotskog obreda''' (''Gran Loggia d'Italia Di Rito Scozzese''), skraćeno GLDIRS.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gldirs.it/it_IT/home|title=Gran Loggia d'Italia di Rito Scozzese|access-date=2024-05-04|website=gldirs.it|language=it}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Velika liberalna loža Italije''' (''Gran Loggia Liberale d'Italia''), skraćeno GLLI.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glliberal.it/|title=Gran Loggia Liberale d'Italia|access-date=2023-07-30|website=glliberal.it}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Suvereni masonski red Italije''' (''Sovrano Ordine Massonico d'Italia''), skraćeno SOMI.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.somi-massoneria.eu/|title=Sovrano Ordine Massonico d’Italia|access-date=2024-08-07|website=somi-massoneria.eu|language=it}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Velika talijanska opća masonska loža''' (''Gran Loggia Massonica Generale Italiana''), skraćeno GLMGI. Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Talijanska federacija "Le Droit Humain"''' (''Federazione italiana Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.it/|title=Federazione italiana|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.it|language=it}}</ref> * '''Velika tradicionalna loža Italije''' (''Gran Loggia Tradizionale d'Italia'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.granloggiatradizionaleitalia.it/|title=Gran Loggia Tradizionale d’Italia|access-date=2024-05-04|website=granloggiatradizionaleitalia.it|language=it}}</ref> Članstvo: [[Velika masonska alijansa "Tracija"|GAM Tracia]]. * '''Velika regularna loža Emulacijskog obreda drevnih slobodnih zidara Italije''' (''Gran Loggia Regolare di Rito Emulation degli Antichi Massoni d'Italia''). Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši). * '''Velika talijanska loža – Red drevnog obreda''' (''Gran Loggia Italiana – Ordine di Antica Osservanza'').<ref>{{Citiranje weba|title=Gran Loggia Italiana Ordine di Antica Osservanza|url=http://www.granloggiaitaliana.it/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200303055138/http://www.granloggiaitaliana.it/|archive-date=2020-03-03|access-date=2025-01-24|website=granloggiaitaliana.it|language=it}}</ref> * '''Velika loža Italije UMSOI''' (''Gran Loggia d'Italia U.M.S.O.I.'').<ref>{{Citiranje weba|title=Gran Loggia d'Italia UMSOI|url=http://www.granloggiaditalia.com/sito/|access-date=2025-01-24|website=granloggiaditalia.com|language=it}}</ref> * '''Velika loža Phoenix''' (''Gran Loggia Phoenix'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.phoenixmassoneria.com/en/|title=Gran Loggia Phoenix|access-date=2024-05-04|website=phoenixmassoneria.com|language=it, en}}</ref> * '''Velika talijanska loža egipatskih obreda''' (''Gran Loggia Italiana dei Riti Egizi''). * '''Velika egipatska loža Italije''' (''Gran Loggia Egizia D'Italia'').<ref>{{Citiranje weba |url=http://granloggiaditalia.net/ |title=Gran Loggia Egizia D'Italia |access-date=13. ožujka 2020. |archive-date=22. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200222171436/http://granloggiaditalia.net/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://ritodimemphismisraim.com/gran-loggia/|title=Gran Loggia Egizia D'Italia|access-date=2024-05-13|website=ritodimemphismisraim.com|language=it}}</ref> * '''Velika najuzvišenija talijanska nacionalna loža – Veliki orijent Napulja''' (''Serenissima Gran loggia Nazionale Italiana – Grande Oriente di Napoli'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.serenissimagranloggianazionale.it/chi-siamo/|title=Serenissima Gran loggia Nazionale Italiana|access-date=2024-05-04|website=serenissimagranloggianazionale.it|language=it}}</ref> * '''Velika inicijacijska loža''' (''Gran Loggia Iniziatica''), skraćeno GLI.<ref>{{Citiranje weba|title=Gran Loggia Iniziatica|url=https://www.granloggiainiziatica.it/|access-date=2025-01-24|website=granloggiainiziatica.it|language=it}}</ref> Do 2024. godine poznata kao Velika najuzvišenija talijanska nacionalna loža – Veliki orijent Rima (''Serenissima Gran Loggia Nazionale Italiana – Grande Oriente di Roma''). * '''Veliki demokratski orijent''' (''Grande Oriente Democratico''), skraćeno GOD.<ref>{{Citiranje weba|title=Grande Oriente Democratico|url=https://www.grandeoriente-democratico.com/|access-date=2025-01-24|website=grandeoriente-democratico.com|language=it}}</ref> * '''Veliki talijanski orijent''' (''Grande Oriente Italiano'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandeorienteitaliano.it/|title=Grande Oriente Italiano|access-date=2024-08-19|website=grandeorienteitaliano.it|language=hr}}</ref> * '''Veliki orijent triju mora Italije''' (''Grande Oriente dei Tre Mari d'Italia'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.godtremari.it/|title=Grande Oriente dei Tre Mari d’Italia|access-date=2024-08-23|website=godtremari.it|language=it}}</ref> * '''Velika loža Italije za Memfis-Mizraim''' (''Gran Loggia Italiana di Memphis-Misraim''), skraćeno GLIMM.<ref>{{Citiranje weba|title=La GLIMM|url=https://www.sovranosantuario.it/wp/la-glimm/|access-date=2025-07-10|website=sovranosantuario.it|language=it}}</ref> == {{Z|IRS}} Irska == * '''[[Velika loža Irske]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Grand Lodge of Ireland'')<ref name="irl">{{Citiranje weba|url=https://freemason.ie/|title=Grand Lodge of Ireland|access-date=2024-05-04|website=freemason.ie|language=en}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Irska|Irskoj]] te [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]]. * '''Veliki orijent Irske''' (''Grand Orient of Ireland'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://goirl.org/|title=Grand Orient of Ireland|access-date=2024-08-07|website=goirl.org|language=en}}</ref> == {{Z|KOSV}} Kosovo == * '''[[Velika loža Kosova]]''' ([[Albanski jezik|alba]]. ''Lozha e Madhe e Kosovës'') je prva velika loža u [[Kosovo|Kosovu]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandlodgekosovo.org/#/|title=Grand Lodge of Kosovo|access-date=2024-05-04|website=grandlodgekosovo.org|language=en}}</ref> == {{Z|LAT}} Latvija == [[Datoteka:LatvijasLielloža.png|mini|160px|desno|Velika loža Latvije]] * '''[[Velika loža Latvije]]''' ([[Letonski jezik|leto.]] ''Latvijas Lielloža'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.masonicum.lv/?langs=1506|title=Grand Lodge of Latvia|access-date=2024-05-04|website=masonicum.lv|language=en, lv}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]]. * '''Velika ujedinjena loža Latvije''' (''Latvijas Apvienotā Lielā loža''). Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Velika simbolička loža Baltičkih zemalja za Memfis-Mizraim''' (''Memphis-Misraim Baltijas Valstu Simboliskā Lielloža'')<ref>{{Citiranje weba|title=Brīvmūrnieku Senā un Sākotnējā Memfisas-Micraima Rita Cienījamā Loža "Akhet" Nr.132 Rīgas Austrumos|url=http://www.memphis-misraim.lv/|access-date=2024-10-29|website=memphis-misraim.lv|language=lv, lt, ru}}</ref> == {{Z|LIH}} Lihtenštajn == * '''Velika loža Kneževine Lihtenštajn''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großloge des Fürstentum Liechtenstein'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.li/|title=Grand Lodge of the Principality Liechtenstein|access-date=2024-05-14|website=freimaurerei.li|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Liechtenstein|title=Liechtenstein|access-date=2024-05-14|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> je velika loža u [[Lihtenštajn]]u. == {{Z|LIT}} Litva == * '''[[Velika loža Litve]]''' ([[Litavski jezik|litv]]. ''Lietuvos Didžioji Ložė'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandlodge.lt/meistro_zodis.html|title=Lietuvos laisvųjų mūrininkų Didžioji Ložė|access-date=2024-05-04|website=grandlodge.lt|language=lt}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Litva|Litvi]]. * [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Litvi. == {{Z|LUX}} Luksemburg == [[Datoteka:GLL-logo.png|mini|135px|desno|Velika loža Luksemburga]] * '''[[Velika loža Luksemburga]]''' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Grande Loge de Luxembourg''), skraćeno GLL,<ref>{{Citiranje weba|url=https://grande-loge.lu/|title=Grande Loge de Luxembourg|access-date=2024-05-04|website=grande-loge.lu|language=fr, de, en}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Luksemburg]]u. * '''Veliki orijent Luksemburga''' ([[Luksemburški jezik|luks]]. ''Grootoosten van Luxemburg''; [[Francuski jezik|fran]]. ''Grand Orient de Luxembourg'') skraćeno GOL,<ref>{{Citiranje weba|url=https://gol.lu/|title=Le Grand Orient de Luxembourg une obédience maçonnique, laïque, adogmatique et pluraliste.|access-date=2024-05-04|website=gol.lu|language=fr}}</ref> je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''Luksemburška pionirska federacija "Le Droit Humain"''' (''Fédération pionnière luxembourgeoise du Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://dhluxembourg.wordpress.com/|title=OMMI le Droit Humain au Grand Duché|access-date=2024-05-04|language=fr}}</ref> * [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Luksemburgu. == {{Z|MAĐ}} Mađarska == {{glavni|Slobodno zidarstvo u Mađarskoj}} {{multiple image | align = right | header = | perrow = | image1 = Vslm.png | width1 = 137 | caption1 = Simbolička velika loža Mađarske | image2 = Nagyoriens.png | width2 = 133 | caption2 = Veliki orijent Mađarske }} *'''[[Simbolička velika loža Mađarske|Simbolička velika loža sv. Ivana Mađarske]]''' ([[Mađarski jezik|mađa.]] ''Magyarországi Jánosrendi Symbolikus Nagypáholy'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.szabadkomuves.hu/|title=Magyarországi Symbolikus Nagypáholy|access-date=2023-12-10|website=szabadkomuves.hu|language=hu}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Mađarska|Mađarskoj]]. *'''[[Veliki orijent Mađarske]]''' (''Magyarországi Nagyoriens'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://magyarnagyoriens.hu/|title=Magyarországi Nagyoriens|access-date=2023-12-10|website=magyarnagyoriens.hu|language=hu}}</ref> je [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna velika loža]]. Članstvo: [[AACEE]]. *'''Velika loža Mađarske Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Ösi és Elfogadott Skótritusú Magyarországi Nagypáholy'') je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.aasr.hu/vizoentoe/|title=AASR|access-date=2024-05-22|website=aasr.hu|archive-url=https://web.archive.org/web/20071020035019/http://www.aasr.hu/vizoentoe/|archive-date=2007-10-20|url-status=dead}}</ref> Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Mađarska pionirska loža "Le Droit Humain"''' (''Magyar úttörőpáholy – Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.hu/|title=Tolerancia és Testvériség|access-date=2024-08-07|website=droit-humain.hu|language=hu}}</ref> == {{Z|MLT}} Malta == * '''[[Suverena velika loža Malte]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Sovereign Grand Lodge of Malta''), skraćeno SGLOM,<ref>{{Citiranje weba|url=https://sglom.eu/|title=Sovereign Grand Lodge of Malta|access-date=2024-05-04|website=sglom.eu|language=en}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Malta|Malti]], osnovana 2004. godine. * '''Kotarska velika loža zapadnog Sredozemlja''' (''District Grand Lodge of The Western Mediterranean'') je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[#Gibraltar|Gibraltaru]] i Malti u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS). * '''[[Malteška skupina loža]]''' (''Malta Group of Lodges'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://maltamasons.org/|title=Malta Group of Lodges|access-date=2024-05-04|website=maltamasons.org|language=en}}</ref> je [[Pokrajinska velika loža|skupina loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). * '''Velika loža Malte''' (''Grand Lodge of Malta'') je osnovana 2009. godine. * '''Velika loža Jeruzalema''' (''Grand Lodge of Jerusalem'')<ref>{{Citiranje weba|title=Welcome To Grand Lodge of Jerusalem|url=https://www.grandlodgeofjerusalem.com/|access-date=2025-09-07|website=grandlodgeofjerusalem.com|language=en}}</ref> == {{Z|MOL}} Moldavija == * '''[[Velika loža Moldavije]]''' ([[Rumunjski jezik|rum]]. ''Marei Loje a Moldovei''), skraćeno MLM,<ref>{{Citiranje weba|url=https://mlm.md/|title=Grand Lodge of Moldova|access-date=2025-09-07|website=mlm.md|language=ro}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Moldavija|Moldaviji]]. * '''Velika nacionalna loža Republike Moldavije''' (''Marea Loja Nationala a Republicii Moldova''), skraćeno MLNRM,<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.grandlodge.md/|title=Marea Lojă Naţională a Republicii Moldova|access-date=2024-05-16|website=grandlodge.md|archive-url=https://web.archive.org/web/20120317051110/http://www.grandlodge.md/|archive-date=2012-03-17|url-status=dead|language=ro}}</ref> osnovana je 2008. godine. Članstvo: [[CIGLU]]. == {{Z|MNK}} Monako == * '''[[Velika loža Monaka|Regularna nacionalna velika loža Kneževine Monako]]''' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Grande Loge Nationale Régulière de la Principauté de Monaco''), skraćeno GLNRPM, je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Monako|Monaku]], osnovana [[2009.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jlturbet.net/article-31993165.html|title=Grande Loge Nationale Régulière de la Principauté de Monaco|date=2009-05-28|access-date=2024-05-04|website=jlturbet.net|last=Turbet|first=Jean-Laurent|language=fr}}</ref> * '''Velika ženska loža Monaka''' (''Grande Loge feminine monegasque''), skraćeno GLFM, je ženska velika loža.<ref>{{Citiranje weba|url=https://journaldemonaco.gouv.mc/fr/Journaux/2019/Journal-8447/RECEPISSE-DE-DECLARATION-D-UNE-ASSOCIATION3|title=Récépissé de déclaration d'une association 16/08/2019|access-date=2024-09-23|website=journaldemonaco.gouv.mc|language=fr}}</ref> == {{Z|NIZ}} Nizozemska == [[Datoteka:GON-logo.png|mini|90px|desno|Veliki orijent Nizozemske]] * '''[[Veliki orijent Nizozemske|Slobodnozidarski red pod Velikim orijentom Nizozemske]]''' ([[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Orde van Vrijmetselaren onder het Grootoosten der Nederlanden'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vrijmetselarij.nl/|title=Welkom bij de Orde van Vrijmetselaren in Nederland|access-date=2024-05-04|website=vrijmetselarij.nl|language=nl}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. * '''Velika mješovita loža Nizozemske''' (''Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij''), skraćeno NGGV,<ref>{{Citiranje weba|title=Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij|url=https://nggv.nl/|access-date=2025-05-24|website=nggv.nl|language=nl}}</ref> je [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita velika loža]]. Članstvo: [[CLIPSAS]] (bivši) i [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''Nizozemska federacija "Le Droit Humain"''' (''Le Droit Humain – Nederlandse Federatie'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.nl/|title=Le Droit Humain - Nederlandse Federatie|access-date=2024-05-04|website=ledroithumain.nl|language=nl}}</ref> * '''Nizozemska udruga slobodnih zidara''' (''Nederlands Verbond van Vrijmetselaren'') == {{Z|NOR}} Norveška == * '''[[Norveški red slobodnih zidara]]''' ([[Norveški jezik|norv]]. ''Den Norske Frimurerorden''), skraćeno DNFo,<ref>{{Citiranje weba|url=https://frimurer.no/|title=Den Norske Frimurerorden|access-date=2024-05-04|website=frimurer.no|language=no}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Norveška|Norveškoj]]. * '''Skandinavska federacija "Le Droit Humain"''' (''Skandinavisk føderasjon Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Norveške djeluje i u [[#Danska|Danskoj]] i [[#Švedska|Švedskoj]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.dk/no/|title=Den internasjonale frimurerorden for menn og kvinner Le Droit Humain|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.dk|language=no}}</ref> == {{Z|NJE}} Njemačka == [[Datoteka:VGLvD.png|mini|130px|desno|Ujedinjene velike lože Njemačke]] U [[Njemačka|Njemačkoj]] djeluje nekoliko velikih loža.<ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Deutschland|title=Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> * '''[[Ujedinjene velike lože Njemačke]]''' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Vereinigte Grosslogen von Deutschland''), skraćeno VGLvD,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer.org/|title=Vereinigte Grosslogen von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurer.org|language=de}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] i savez pet samostalnih velikih loža u Njemačkoj: ** [[Velika loža Njemačke|Velika loža drevnih i prihvaćenih slobodnih zidara Njemačke]] ** [[Velika zemaljska loža Njemačke|Velika zemaljska loža slobodnih zidara Njemačke – Red slobodnih zidara]] ** [[Velika nacionalna matična loža "Tri globusa"]] ** [[Velika loža britanske masonerije u Njemačkoj]] ** [[Američko-kanadska velika loža]]. Članstvo: [[COGMNA]]. * '''[[Velika ženska loža Njemačke]]''' (''Frauen-Großloge von Deutschland''), skraćeno FGLD,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurerinnen.de/|title=Freimaurerinnen der Frauen-Großloge von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurerinnen.de|language=de}}</ref> je ženska velika loža. Članstvo: [[CLIMAF]]. * '''Velika loža za muškarce i žene u Njemačkoj "Humanitas"''' (''Humanitas – Freimaurergroßloge für Frauen und Männer in Deutschland'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://gemischte-freimaurerei.de/|title=Humanitas - Freimaurergroßloge für Frauen und Männer in Deutschland|access-date=2024-07-31|website=gemischte-freimaurerei.de|language=de}}</ref> je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Catena]]. * '''Njemačka pionirska federacija "Le Droit Humain"''' (''Deutsche Pionier Föderation – Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://droit-humain.de/|title=Dem Orden Le Droit Humain|access-date=2024-05-05|website=droit-humain.de|language=de}}</ref> * '''Veliki suvereni orijent Njemačke''' (''Souveräner GrossOrient von Deutschland''), skraćeno SGOvD,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sgovd.org/|title=Souveräner GrossOrient von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=sgovd.org|language=de}}</ref> je mješovita velika loža. * '''Velika loža oružanih snaga Europe i Bliskog istoka''' ([[engl.]] ''Armed Forces Europe and Middle East Grand Lodge'') je velika loža osnovana 2025. godine koja radi na engleskom jeziku. == {{Z|POLJ}} Poljska == {{multiple image | align = right | header = | perrow = | image1 = WLNP.png | width1 = 135 | caption1 = Nacionalna velika loža Poljske | image2 = Wielki Wschód Polski (Grand Orient of Poland).png | width2 = 135 | caption2 = Veliki orijent Poljske }} * '''[[Nacionalna velika loža Poljske]]''' ([[Poljski jezik|polj]]. ''Wielka Loża Narodowa Polski''), skraćeno WLNP,<ref>{{Citiranje weba|url=https://wlnp.pl/site/|title=Wielka Loża Narodowa Polski|access-date=2024-05-05|website=wlnp.pl|language=pl}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Poljska|Poljskoj]]. * '''Veliki orijent Poljske''' (''Wielki Wschód Polski''), skraćeno WWP.<ref>{{Citiranje weba|url=https://wielkiwschod.pl/en/|title=Wielki Wschod Polski|access-date=2024-05-05|website=wielkiwschod.pl|language=pl, en}}</ref> Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[AACEE]]. * '''Velika ujedinjena loža Poljske i baltičkih država''' (''Wielka Zjednoczona Loża Polski i Krajów Bałtyckich'')<ref>{{Citiranje weba|title=Wielka Zjednoczona Loża Polski i Krajów Bałtyckich|url=https://www.wolnomularstwoliberalne.pl/|access-date=2025-07-14|website=wolnomularstwoliberalne.pl|language=pl}}</ref> * '''Poljska federacija "Le Droit Humain"''' (''Le Droit Humain Federacja Polska'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.droithumain.pl/|title=Federacja polska|access-date=2024-05-05|website=droithumain.pl|language=pl}}</ref> * '''Velika loža kulture i duhovnosti''' (''Wielka Loża Kultur i Duchowości'') je ogranak [[#Francuska|istoimene velike lože]] u Francuskoj.<ref>{{Citiranje weba|title=Wielka Loża Kultur i Duchowości - GLCS|url=https://glcs.pl/|access-date=2025-05-14|website=glcs.pl|language=pl}}</ref> * [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Poljskoj. == {{Z|POR}} Portugal == [[Datoteka:GLLP GLRP.png|mini|200px|desno|Legalna/Regularna velika loža Portugala]] * '''[[Regularna velika loža Portugala|Legalna/Regularna velika loža Portugala]]''' ([[Portugalski jezik|port]]. ''Grande Loja Legal de Portugal / Grande Loja Regular de Portugal''), skraćeno GLLP/GLRP,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gllp.pt/|title=Grande Loja Legal de Portugal / Grande Loja Regular de Portugal|access-date=2024-05-05|website=gllp.pt|language=pt}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Portugal]]u. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]]. * '''[[Portugalska skupina loža]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Portugal Group of Lodges'')<ref>{{Citiranje weba|title=Welcome to the Group of Lodges in Portugal|url=https://grouplodgesportugal.org/|access-date=2025-01-21|website=grouplodgesportugal.org|language=en|archive-date=16. siječnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250116181021/https://grouplodgesportugal.org/|url-status=dead}}</ref> je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). * '''[[Velika ženska loža Portugala]]''' (''Grande Loja Feminina de Portugal''), skraćeno GLFP.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glfp.pt/|title=Grande Loja Feminina de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glfp.pt|language=pt}}</ref> Članstvo: [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''Velika simbolička loža Luzitanije''' (''Grande Loja Simbólica da Lusitânia''), skraćeno GLSL.<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandelojasimbolicalusitania.pt/|title=Grande Loja Simbólica Lusitânia|access-date=2024-05-05|website=grandelojasimbolicalusitania.pt|language=pt}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''Velika simbolička loža Portugala''' (''Grande Loja Simbólica de Portugal''), skraćeno GLSP.<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandelojasimbolicaportugal.com/|title=Grande Loja Simbólica de Portugal|access-date=2024-05-05|website=grandelojasimbolicaportugal.com|language=pt}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''Veliki orijent Luzitanije''' (''Grande Oriente Lusitano''), skraćeno GOL.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandeorientelusitano.pt/|title=Grande Oriente Lusitano|access-date=2024-05-05|website=grandeorientelusitano.pt|language=pt}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''Portugalska federacija "Le Droit Humain"''' (''Federação Portuguesa "Le Droit Humain"'')<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.direito-humano.pt/|title=Ordem Maçonica Mista Internacional - Federação Portuguesa "Le Droit Humain|access-date=2024-03-26|website=direito-humano.pt|language=pt|url-status=dead|archive-date=19. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240419181935/http://www.direito-humano.pt/}}</ref> je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''Velika regularna loža Portugala''' (''Grande Loja Regular de Portugal''), skraćeno GLRP,<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.glrp.com.pt/|title=Grande Loja Regular de Portugal|access-date=2024-07-02|website=glrp.com.pt|archive-url=https://web.archive.org/web/20080827122848/http://www.glrp.com.pt/|archive-date=2008-08-27|url-status=dead}}</ref> je osnovana 1991. godine i bila je regularna velika loža do 1996. godine. * '''Veliki iberijski orijent''' (''Grande Oriente Ibérico''), skraćeno GOI,<ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://masoneria-goi.com/|title=GOI|access-date=2024-05-05|website=masoneria-goi.com|language=pt}}</ref> djeluje u Portugalu i [[#Španjolska|Španjolskoj]]. Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Velika tradicionalna loža Portugala''' (''Grande Loja Tradicional de Portugal''), skraćeno GLTP.<ref>{{Citiranje weba|title=GLTPGrande Loja Tradicional de Portugal - Maçonaria Tradicional Portuguesa|url=http://www.gltp.pt/index.php/pt|access-date=2026-02-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20240813022739/http://www.gltp.pt/index.php/pt|archive-date=2024-08-13|website=gltp.pt|language=pt}}</ref> * '''Velika nacionalna loža Portugala''' (''Grande Loja Nacional Portuguesa''), skraćeno GLNP.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glantigos.org/|title=Grande Loja Nacional Portuguesa|access-date=2023-09-03|website=glantigos.org|language=pt}}</ref> Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Velika masonska loža Portugala''' (''Grande Loja Maçónica de Portugal''), skraćeno GLMP.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glmp.pt/|title=Grande Loja Maçónica de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glmp.pt|language=pt}}</ref> Članstvo: [[CGLEM]]. * '''Velika suverena loža Portugala''' (''Grande Loja Soberana de Portugal''), skraćeno GLSP.<ref>{{Citiranje weba|url=https://glsp.pt/|title=Grande Loja Soberana de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glsp.pt|language=pt, en}}</ref> * '''Velika ujedinjena loža Portugala''' (''Grande Loja Unida de Portugal''), skraćeno GLUP.<ref>{{Citiranje weba|url=https://glup.pt/|title=Grande Loja Unida de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glup.pt|language=pt}}</ref> == {{Z|RUM}} Rumunjska == {{multiple image | align = right | header = | perrow = | image1 = MLNR.png | width1 = 107 | caption1 = Nacionalna velika loža Rumunjske | image2 = MOaR.png | width2 = 140 | caption2 = Veliki orijent Rumunjske }} * '''[[Nacionalna velika loža Rumunjske]]''' ([[Rumunjski jezik|rum]]. ''Marea Lojă Naţională din România''), skraćeno MLNR,<ref>{{Citiranje weba|url=https://mlnr.xyz/|title=Marea Lojă Naţională din România|access-date=2024-05-05|website=mlnr.xyz|language=ro}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. * '''[[Veliki orijent Rumunjske]]''' (''Marele Orient al României''), skraćeno MOAR.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.moar.ro/|title=Marele Orient al României|access-date=2024-05-05|website=moar.ro|language=ro}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. * '''Velika ujedinjena nacionalna loža Rumunjske''' (''Marea Loja Naționala Unita din România''), skraćeno MLNUR.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glnur.ro/index.php|title=Marea Lojă Națională Unită din România|access-date=2024-05-05|website=glnur.ro|language=ro}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. * '''Velika nacionalna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Națională a României''), skraćeno MLNaR,<ref>{{Citiranje weba|url=https://mlnar.eu/|title=Marea Lojă Națională a României|access-date=2024-05-05|website=mlnar.eu|language=ro|archive-date=16. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516174202/https://mlnar.eu/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://masonerie.com/|title=Marea Lojă Națională a României|access-date=2024-05-16|website=masonerie.com|language=ro}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodge.ro/|title=MNLaR|access-date=2024-08-19|website=grandlodge.ro|language=ro}}</ref> osnovana je 2002. godine. Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Velika nacionalna loža iz Rumunjske''' (''Marea Lojă Naţională din România''), skraćeno MLNR,<ref>{{Citiranje weba|url=https://mlnr.info/|title=Marea Lojă Naţională din România|access-date=2024-05-05|website=mlnr.info|language=ro, en}}</ref> osnovana je 2020. godine. * '''Velika nacionalna loža Rumunjske 1880.''' (''Marea Lojă Națională Română 1880''), skraćeno MLNR 1880.<ref>{{Citiranje weba|title=Marea Lojă Națională Română 1880|url=https://www.mlnr1880.org/|access-date=2025-01-20|website=mlnr1880.org|language=ro}}</ref> * '''Velika ženska loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Feminină a României''), skraćeno MLFR.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.mlfr.ro/|title=Marea Lojă Feminină a României|access-date=2024-05-05|website=mlfr.ro|language=ro}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. * '''Velika loža novog prosvjetljenja Rumunjske''' (''Marea Lojă a Noii Iluminări din România''), skraćeno MLNIR.<ref>{{Citiranje weba|url=https://mlnir.ro/|title=Marea Lojă a Noii Iluminări din România|access-date=2024-05-05|website=mlnir.ro|language=ro}}</ref> Članstvo: [[CGLEM]]. * '''Velika tradicionalna ženska loža "Pontus Euxinus"''' (''Marea Lojă Tradițională Feminină Pontus Euxinus''), skraćeno GLTFPE. Članstvo: [[CLIMAF]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.climaf.eu/pontus-euxinus.html|title=Grande Loge Traditionnelle Féminine Pontus Euxinus de Roumanie|access-date=2024-05-05|website=climaf.eu|language=fr}}</ref> * '''Rumunjska pionirska federacija "Le Droit Humain"''' je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. * '''Rumunjski mješoviti masonski red''', skraćeno OMMR. Članstvo: [[Catena]]. * '''Velika rumunjska simbolička loža''' (''Marea Lojă Simbolică Română''). Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši). * '''Velika regularna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Regulară a României''), skraćeno MLRR.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.mlrr.eu/|title=Marea Lojă Regulară a României|access-date=2024-05-05|website=mlrr.eu|language=ro}}</ref> Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši). * '''Velika regularna loža "Ujedinjena Europa"''' (''Marea Lojă Regulară Europa Unită''), MLREU.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.mlreu.org/|title=Marea Loja Regulara Europa Unita|access-date=2024-05-05|website=mlreu.org|language=ro}}</ref> Članstvo: [[SOGLIA]]. * '''Velika loža "Alexandru Ioan Cuza"''' (''Marea Lojă "Alexandru Ioan Cuza"''), skraćeno MLAIC.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/MareaLojaAlexandruIoanCuza|title=Marea Lojă Alexandru Ioan Cuza - MLAIC|access-date=2024-05-05|website=[[Facebook]]}}</ref> Članstvo: [[SOGLIA]]. * '''Velika tradicionalna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Tradițională din România''), skraćeno MLTDR.<ref>{{Citiranje weba|url=http://mltdr.ro/|title=Marea Lojă Tradițională din România|access-date=2024-05-05|website=mltdr.ro|archive-url=https://web.archive.org/web/20181029060912/http://mltdr.ro/|archive-date=2018-10-29|url-status=dead}}</ref> Članstvo: [[SOGLIA]]. * '''Velika regionalna loža Transilvanije''' (''Marea Lojă Regională a Transilvaniei''), skraćeno MLRT.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.mlrt.ro/|title=Marea Lojă Regională a Transilvaniei|access-date=2024-05-05|website=mlrt.ro|language=ro}}</ref> * '''Veliki rumunjski ženski red''' (''Marele Ordin Feminin Român''), skraćeno MOFR.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.mofr.ro/|title=Marele Ordin Feminin Român|access-date=2024-05-05|website=mofr.ro|language=ro}}</ref> * '''Velika loža Rumunja posvuda''' (''Marea Loja a Romanilor de Pretutindeni''), skraćeno MLRP.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.mlrp.ro/|title=Marea Loja a Romanilor de Pretutindeni|access-date=2024-05-05|website=mlrp.ro|language=ro}}</ref> * '''Velika loža škotske tradicije u Rumunjskoj''' (''Marea Lojă de Tradiție Scoțiană din România''). * '''Velika suverena loža Dačije''' (''Marea Lojă Suverană a Daciei'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://mlsd.ro/marea-loja-suverana-a-daciei/|title=Marea Lojă Suverană a Daciei|access-date=2023-08-20|website=mlsd.ro|language=ro}}</ref> Članstvo: [[Velika masonska alijansa "Tracija"|GAM Tracia]]. * '''Velika loža proučavanja kraljevske umjetnosti''' (''Marea Lojă de Studiu al Artei Regale''), skraćeno ML-SAR.<ref>{{Citiranje weba|url=https://ml-sar.ro/|title=Marea Lojă de Studiu al Artei Regale|access-date=2024-08-23|website=ml-sar.ro|archive-url=https://web.archive.org/web/20220204073404/https://ml-sar.ro/|archive-date=2022-02-04|url-status=dead|language=ro}}</ref> * '''Velika suverena loža ujedinjene Rumunjske''' (''Marea Lojă Suverana România Unită'') == {{Z|RUS}} Rusija == * '''[[Velika loža Rusije]]''' ([[Ruski jezik|rus]]. ''Великая ложа России''), skraćeno VLR,<ref>{{Citiranje weba|url=https://russianmasonry.ru/|title=Великая Ложа России. Регулярная и общепризнанная.|access-date=2023-09-03|website=russianmasonry.ru|language=ru}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Rusija|Rusiji]]. * '''Veliki orijent naroda Rusije''' (''Великий восток народов России''), skraćeno VVNR.<ref>{{Citiranje weba|url=https://great-east.ru/|title=Великий Восток Народов России|access-date=2024-05-05|website=great-east.ru|language=ru}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Velika ujedinjena loža Rusije 1921.''' (''Объединённая великая ложа России 1921''), skraćeno OVLR.<ref>{{Citiranje weba|url=https://ovlr.ru/|title=Объединённая великая ложа России|access-date=2023-09-03|website=ovlr.ru|language=en, ru}}</ref> Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Velika ruska regularna loža''' (''Русской регулярной великой ложи'') je osnovana 2001. godine. * '''Velika simbolička loža Rusije i savezničkih zemalja''' (''Великая символическая ложа России и союзных стран'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://memphis-misraim.ru/|title=Великая Символическая Ложа России и Союзных Стран Древнего и Изначального Устава Мемфиса-Мицраима|access-date=2024-07-28|website=memphis-misraim.ru|language=ru}}</ref> * '''Ruska pionirska loža "Le Droit Humain"''' (''Русская пионерская ложа "Право Человека"'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://co-masonry.ru/|title=Масонский Смешанный Международный Орден|access-date=2024-08-07|website=co-masonry.ru|language=ru}}</ref> * [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Rusiji. == {{Z|SMR}} San Marino == [[Datoteka:SGLRSM.png|mini|135px|desno|Najuzvišenija velika loža Republike San Marino]] * '''[[Velika loža San Marina|Najuzvišenija velika loža Republike San Marino]]''' ([[Talijanski jezik|tali]]. ''Serenissima Gran Loggia Della Repubblica di San Marino''), skraćeno SGLRM,<ref>{{Citiranje weba|url=https://sglrsm.sm/|title=Serenissima Gran Loggia Della Repubblica di San Marino|access-date=2024-05-05|website=sglrsm.sm|language=it}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[San Marino|San Marinu]]. == {{Z|MAK}} Sjeverna Makedonija == {{glavni|Slobodno zidarstvo u Sjevernoj Makedoniji}} * '''[[Velika loža Makedonije]]''' ([[Makedonski jezik|make]]. ''Голема ложа на Македонија''), [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] osnovana 2005. godine. * '''[[Velika regularna loža Makedonije]]''' (''Регуларна голема ложа на Македонија'') * '''[[Velika nacionalna loža Makedonije|Drevna i prihvaćena Velika nacionalna loža Makedonije]]''' (''Древна и прифатена Голема национална ложа на Македонија'') je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CGLEM]]. * '''Velika regularna loža Sjeverne Makedonije'''. Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Velika loža "Makedon"''' (''Голема ложа Македон'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://glmakedon.org|title=GL Makedon|access-date=2024-04-12|website=glmakedon.org|language=en}}</ref> * '''Velika loža "Vječno svjetlo"''' (''Голема ложа Вечна Светлина'') * '''Velika tradicionalna masonska loža Makedonije''' (''Голема традиционална масонска ложа на Македонија'') == {{Z|SLK}} Slovačka == * '''[[Velika loža Slovačke]]''' ([[Slovački jezik|slovač]]. ''Veľká Lóža Slovenska''), skraćeno VLS,<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.vls.sk/|title=Veľká Lóža Slovenska|access-date=2024-05-05|website=vls.sk|language=sk}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Slovačka|Slovačkoj]]. * '''Češko-slovačka pionirska federacija "Le Droit Humain"''' (''Česko-slovenská pionierska federácia "Le Droit Humain"'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Slovačke djeluje i u [[#Češka|Češkoj]].<ref>{{Citiranje weba|title=Lóža Phoenix 1962 na oriente Bratislava|url=https://phoenix1962.sk/|access-date=2024-12-09|website=phoenix1962.sk|language=sk}}</ref> == {{Z|SLO}} Slovenija == {{multiple image | align = right | header = | image1 = Vlslo.png | width1 = 133 | caption1 = Velika loža Slovenije | image2 = Vos-logo.png | width2 = 135 | caption2 = Veliki orijent Slovenije | image3 = VRLS GRLS.png | width3 = 133 | caption3 = Velika regularna loža Slovenije }} {{glavni|Slobodno zidarstvo u Sloveniji}} * '''[[Velika loža Slovenije]]''', skraćeno VLS, [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Slovenija|Sloveniji]], osnovana 1999. godine. * '''[[Veliki orijent Slovenije]]''', skraćeno VOS, je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. * '''[[Velika regularna loža Slovenije]]''', skraćeno VRLS, je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]] i [[SOGLIA]]. == {{Z|SRB}} Srbija == {{multiple image | align = right | header = | image1 = Rvls-logo.png | width1 = 135 | caption1 = Regularna velika loža Srbije | image2 = Vnls-logo.png | width2 = 135 | caption2 = Velika nacionalna loža Srbije | image3 = Logo-lvls.png | width3 = 135 | caption3 = Liberalna velika loža Srbije }} {{glavni|Slobodno zidarstvo u Srbiji}} *'''[[Regularna velika loža Srbije]]''' ([[Srpski jezik|srps.]] ''Регуларна велика ложа Србије''), skraćeno RVLS, je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Srbija|Srbiji]]. * '''[[Velika nacionalna loža Srbije]]''' (''Велика национална ложа Србије''), skraćeno VNLS, je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]]. * '''[[Velika masonska loža Srbije]]''' (''Велика масонска ложа Србије''), skraćeno VMLS. Članstvo: [[CGLEM]]. * '''[[Liberalna velika loža Srbije]]''' (''Либерална велика ложа Србије''), skraćeno LVLS, [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna velika loža]]. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[AACEE]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. * '''[[Velika loža Jugoslavije|Velika loža Srbije]]''' (''Велика ложа Србије''), skraćeno VLS, osnovana 1990. godine. * '''[[Velika loža Srbije 1919|Velika loža Srbije Škotskog reda drevnog i prihvaćenog]]''' (''Велика ложа Србије Шкотског реда древног и прихваћеног''), skraćeno VLS, osnovana 2015. godine. * '''[[Velika ženska loža Srbije]]''' (''Велика женска ложа Србије''), skraćeno VŽLS. Članstvo: [[CLIMAF]] (promatrač), [[AACEE]]. * [[Veliki orijent Francuske]] i [[Veliki orijent Slovenije]] imaju svoje lože u Srbiji. == {{Z|ŠPA}} Španjolska == {{multiple image | align = right | header = | image1 = Escudo de la Gran Logia de España.svg | width1 = 135 | caption1 = Velika loža Španjolske | image2 = GLFE.png | width2 = 168 | caption2 = Velika ženska loža Španjolske }} * '''[[Velika loža Španjolske]]''' ([[Španjolski jezik|španj.]] ''Gran Logia de España''), skraćeno GLE,<ref>{{Citiranje weba|url=https://gle.org/|title=Gran Logia de España - Grande Oriente Español|access-date=2024-05-05|website=gle.org|language=es}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]]. * '''Velika simbolička loža Španjolske''' (''Gran Logia Simbólica Española''), skraćeno GLSE.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glse.org/|title=Gran Logia Simbólica Española|access-date=2024-05-05|website=glse.org|language=es}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://grancapitulo.org/relaciones/relaciones/|title=Gran Capítulo General de España|access-date=2024-05-05|website=grancapitulo.org|language=es}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://scme.org/|title=Supremo Consejo Masónico de España|access-date=2024-05-05|website=scme.org|language=es}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] (bivši) i [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''[[Velika ženska loža Španjolske]]''' (''Gran Logia Femenina de España''), skraćeno GLFE.<ref>{{Citiranje weba|url=https://glfe.org/|title=Gran Logia Femenina de España|access-date=2024-05-05|website=glfe.org|language=es}}</ref> Članstvo: [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''Veliki orijent Katalonije''' (''Gran Orient de Catalunya''), skraćeno GOC.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.granorient.cat/v2/|title=Gran Orient de Catalunya|access-date=2024-05-05|website=granorient.cat|language=es}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Španjolska federacija "Le Droit Humain"''' (''Le Droit Humain de la Federación Española'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://elderechohumano.org/web/|title=Orden Masónica Mixta Internacional Le Droit Humain – El Derecho Humano|access-date=2024-05-05|website=elderechohumano.org|language=es|archive-date=25. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240425155411/https://elderechohumano.org/web/|url-status=dead}}</ref> Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''Veliki iberijski orijent''' (''Grande Oriente Ibérico''), skraćeno GOI,<ref name=":1"/> djeluje u Španjolskoj i [[#Portugal|Portugalu]]. Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Velika loža Kanara''' (''Gran Logia de Canarias''), skraćeno GLC.<ref>{{Citiranje weba|url=https://canarianfreemasonry.org/webglc/|title=Grand Lodge of the Canary Islands|access-date=2024-05-05|website=canarianfreemasonry.org|language=es, en, fr}}</ref> Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Velika generalna loža Španjolske''' (''Gran Logia General de España''), skraćeno GLGdE.<ref>{{Citiranje weba|url=https://glgde.com/|title=Gran Logia General de España|access-date=2024-05-05|website=glgde.com|language=es}}</ref> Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Slobodni zidari "Mare Nostrum"''' (''Maçons Lliures Mare Nostrum''), skraćeno MLMN.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.mlmn.org/|title=Maçons Lliures Mare Nostrum|archive-url=https://web.archive.org/web/20160201124847/http://www.mlmn.org/|archive-date=2016-02-01|url-status=dead|language=es}}</ref> Članstvo: [[Catena]]. * '''Veliki ženski orijent Španjolske''' (''Gran Oriente Femenino de España''), skraćeno GOFE.<ref>{{Citiranje weba|title=Gran Logia Femenina Gran Oriente Femenino De España G.O.F.E.|url=https://gofe.org/|access-date=2025-01-19|website=gofe.org|language=es}}</ref> * '''Velika loža Katalonije''' (''Gran Logia de Cataluña''), skraćeno GLC.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glc.cat/|title=Gran Logia de Cataluña|access-date=2024-05-05|website=glc.cat|language=es}}</ref> * '''Velika loža "Hiram Abif"''' (''Gran Logia Hiram Habif''). Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Veliki orijent Španjolske''' (''Gran Oriente de Espana''), skraćeno GOE. Članstvo: [[CGLEM]]. * '''Velika konfederalna loža Španjolske''' (''Gran Logia Confederada de Espana''), skraćeno GLCE. Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Velika simbolička loža Španjolske i Iberije''' (''Gran Logia Simbólica de España e Iberia''), skreaćno GLSEI.<ref>{{Citiranje weba|url=https://glsei.org/|title=Gran Logia Simbólica de España e Iberia|access-date=2024-08-07|website=glsei.org|language=en, es, fr, pt}}</ref> * '''Velika regularna loža Španjolske za Memfis-Mizraim''' (''Gran Logia Regular de España de Menfis-Mizraim''), skraćeno GLEMM.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glemm.info/|title=Gran Logia Regular de España de Menfis-Mizraim|access-date=2024-08-11|website=glemm.info|language=es}}</ref> * [[Veliki orijent Francuske]] ima svoje lože u Španjolskoj. == {{Z|ŠVE}} Švedska == * '''[[Švedski red slobodnih zidara]]''' ([[Švedski jezik|šved]]. ''Svenska Frimurare Orden''), skraćeno SFmO,<ref>{{Citiranje weba|url=https://frimurarorden.se/|title=Svenska Frimurare Orden|access-date=2024-05-06|website=frimurarorden.se|language=sv}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Švedska|Švedskoj]]. * '''Velika loža Finske Kotar Švedske''' (''Storlogen för Fria och Antagna Murare i Finland Distriktet Sverige'')<ref>{{Citiranje weba|title=Fria och Antagna Murare Distriktet Sverige|url=https://friaochantagnamurare.se/|access-date=2026-07-27|website=friaochantagnamurare.se|language=sv}}</ref> je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Velika loža Finske|Velike lože Finske]]. * '''Skandinavska federacija "Le Droit Humain"''' (''Skandinaviska Federation Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Švedskoj djeluje i u [[#Danska|Danskoj]] i [[#Norveška|Norveškoj]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.dk/sv/|title=Den Internationella Frimurare-Orden för Män och Kvinnor Le Droit Humain|access-date=2024-05-06|website=droit-humain.dk|language=sv}}</ref> * '''Veliki orijent Latinske Amerike''' ([[Španjolski jezik|španj.]] ''Gran Oriente Latinoamericano''), skraćeno GOLA,<ref name="gola">{{Citiranje weba|url=https://www.granorientelatinoamericano.org/|title=Gran Oriente Latinoamericano|access-date=2024-08-07|website=granorientelatinoamericano.org|language=es}}</ref> ima svoje lože u Švedskoj. Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Švedski masonski kamp''' (''Svenska Frimurare Lägret'')<ref>{{Citiranje weba|title=Svenska Frimurare Lägret|url=http://www.frimurarelagret.se/|access-date=2025-05-27|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721194212/http://www.frimurarelagret.se/|archive-date=2011-07-21|language=sv|website=frimurarelagret.se}}</ref> – ugašeno 2011. == {{Z|ŠVI}} Švicarska == [[Datoteka:SGLA-Logo.png|mini|135px|desno|Velika loža "Alpina" Švicarske]] * '''[[Velika loža "Alpina" Švicarske]]''' ([[Njemački jezik|nje]]. ''Schweizerische Grossloge Alpina''; [[Francuski jezik|fra]]. ''Grande Loge Suisse Alpina''; [[Talijanski jezik|tal]]. ''Gran Loggia Svizzera Alpina''), skraćeno GLSA,<ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.ch/en/|title=Grand Lodge Alpina of Switzerland|access-date=2024-05-06|website=freimaurerei.ch|language=en, fr, de, it}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Švicarska|Švicarskoj]]. * '''Veliki orijent Švicarske''' (''Grossorient der Schweiz''; ''Grand Orient de Suisse''; ''Grande Orient della Svizzera''), skraćeno GOS.<ref>{{Citiranje weba|url=https://grand-orient-suisse.org/|title=Grand Orient de Suisse|access-date=2024-05-06|website=grand-orient-suisse.org|language=fr, de, it}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''[[Velika ženska loža Švicarske]]''' (''Schweizerische Frauen Großloge''; ''Grande Loge Féminine de Suisse''; ''Grand Loggia Femminile di Svizzera''), skraćeno GLFS.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glfs-masonic.ch/|title=Grande Loge Féminine de Suisse|access-date=2024-05-06|website=glfs-masonic.ch|language=de, fr, it, en}}</ref> Članstvo: [[CLIMAF]]. * '''Veliki mješovita loža Švicarske''' (''Gemischte Grossloge der Schweiz''; ''Grande Loge mixte de Suisse''; ''Grande Loggia Mista Svizzera''), skraćeno GLMS.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glms.ch/index.php/fr/|title=GLMS|access-date=2023-12-09|website=glms.ch|language=de, fr, it}}</ref> * '''Velika simbolička loža Helvetske''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge symbolique helvétique''), skraćeno GLSH.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glsh.org/|title=Grande Loge Symbolique Helvétique, Franc-Maçonnerie Égyptienne|access-date=2024-05-06|website=glsh.org|language=fr}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Švicarska federacija "Le Droit Humain"''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Fédération suisse du Droit Humain'') je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.ch/|title=Fédération Suisse de l’Ordre Maçonnique Mixte International "Le Droit Humain"|access-date=2024-03-26|website=ledroithumain.ch|language=fr}}</ref> == {{Z|TUR}} Turska == [[Datoteka:TBL.png|mini|135px|desno|Velika loža Turske]] * '''[[Velika loža Turske]]''' ([[Turski jezik|turs.]] ''Hür ve Kabul Edilmiş Büyük Locası''), skraćeno HKEMBL,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.mason.org.tr/|title=Hür ve Kabul Edilmiş Masonlar Büyük Locası|access-date=2024-05-06|website=mason.org.tr|language=tr, en}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Turska|Turskoj]]. * '''Velika liberalna loža Turske''' (''Özgür Masonlar Büyük Locası''), skraćeno OMBL.<ref>{{Citiranje weba|url=https://mason-mahfili.org.tr/|title=Özgür Masonlar Büyük Locası|access-date=2024-05-06|website=mason-mahfili.org.tr|language=tr}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. * '''[[Velika ženska loža Turske]]''' (''Kadin Mason Büyük Locası''), skraćeno KMBL. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[CLIMAF]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.climaf.eu/glmft.html|title=Grande Loge Maçonnique Féminine de Turquie|access-date=2024-05-06|website=climaf.eu|language=fr}}</ref> == {{Z|UKR}} Ukrajina == * '''[[Velika loža Ukrajine]]''' ([[Ukrajinski jezik|ukr]]. ''Велика ложа України''), skraćeno VLU,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freemason.org.ua/|title=Велика Ложа України|access-date=2024-05-06|website=freemason.org.ua|language=uk}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Ukrajina|Ukrajini]]. * '''Velika ujedinjena loža Ukrajine''' (''Велика об'єднана ложа України'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://web.facebook.com/GULU.Freemasonry|title=Велика Об’єднана Ложа України - The Grand United Lodge of Ukraine|access-date=2024-08-08|website=Facebook}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://fraza.com/foto/286302-novaja-masonskaja-lozha-kiev-snova-okazalsja-v-epitsentre-dejatelnosti-ukrainskih-volnyh-kamenschikov|title=Новая масонская ложа: Киев снова оказался в эпицентре деятельности украинских вольных каменщиков|date=2020-01-19|access-date=2024-08-08|website=fraza.com|last=Panko|first=Aleksandar|language=uk}}</ref> == {{Z|UK}} Velika Britanija == {{multiple image | align = right | header = | perrow = | image1 = Ugle logo.png | width1 = 130 | caption1 = Ujedinjena velika loža Engleske | image2 = GLS-newlogo.png | width2 = 130 | caption2 = Velika loža Škotske }} *Tri [[Regularno slobodno zidarstvo|regularne velike lože]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], poznate i kao "[[matične velike lože]]" ili "mačine konstitucije": ** '''[[Ujedinjena velika loža Engleske]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''United Grand Lodge of England''), skraćeno UGLE,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/|title=Welcome to UGLE - The home of Freemasonry|access-date=2024-05-06|website=ugle.org.uk|language=en}}</ref> je nadležna u Engleskoj i Walesu. ** '''[[Velika loža Škotske]]''' (''Grand Lodge of Scotland''), skraćeno GLS,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodgescotland.com/|title=The Grand Lodge of Antient Free and Accepted Masons of Scotland|access-date=2024-05-06|website=grandlodgescotland.com|language=en}}</ref> je nadležna u Škotskoj. ** '''[[Velika loža Irske]]''' (''Grand Lodge of Ireland''), skraćeno GLI,<ref name="irl"/> je nadležna u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] kao i u [[Irska|Republici Irskoj]]. * '''[[Red slobodnih zidarica]]''' (''Order of Women Freemasons''), skraćeno OWF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.owf.org.uk/|title=Order of Women Freemasons|access-date=2024-05-06|website=owf.org.uk|language=en}}</ref> je ženska velika loža. * '''[[Časno bratstvo drevnih slobodnih zidara|Časno bratstvo drevnih slobodnih zidara – Slobodno zidarstvo za žene]]''' (''Honourable Fraternity of Ancient Freemasons – Freemasonry for Women''), skraćeno HFAF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://hfaf.org/|title=Welcome to the website of HFAF Freemasonry for Women|access-date=2024-05-06|website=hfaf.org|language=en}}</ref> je ženska velika loža. * '''Britanska federacija "Le Droit Humain"''' (''Le Droit Humain British Federation'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freemasonryformenandwomen.co.uk/|title=International Order of Freemasonry for Men and Women Le Droit Humain - British Federation|access-date=2024-05-06|website=freemasonryformenandwomen.co.uk|language=en}}</ref> * '''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene''' (''Grand Lodge of Freemasonry for Men and Women'').<ref>{{Citiranje weba|url=http://grandlodge.org.uk/|title=Grand Lodge of Freemasonry for Men and Women|access-date=2024-05-06|website=grandlodge.org.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20210421020505/http://grandlodge.org.uk/|archive-date=2021-04-21|url-status=dead}}</ref> * '''[[Mješovito slobodno zidarstvo#Komasonerijski red užarene zvijezde|Komasonerijski red užarene zvijezde]]''' (''Co-Freemasonic Order of the Blazing Star'') * '''Red drevnog slobodnog zidarstva za muškarce i žene''' (''Order of Ancient Freemasonry for Men and Women''). Članstvo: [[Catena]]. * '''Velika loža modernih mješovitih masona''' (''Grand Lodge Of Modern Mixed Masons''), skraćeno GLMMM.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.modernmixedmasons.uk/|title=Grand Lodge of Modern Mixed Masons, International|access-date=2024-05-06|website=modernmixedmasons.uk|language=en}}</ref> Članstvo: [[Catena]]. * '''Velika suverena loža Dačije''' (''Sovereign Grand Lodge of Dacia'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sglod.co.uk/MLSD|title=The Sovereign Grand Lodge of Dacia|access-date=2023-08-20|website=sglod.co.uk|language=en|archive-date=3. ožujka 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240303093624/http://www.sglod.co.uk/MLSD|url-status=dead}}</ref> Članstvo: [[Velika masonska alijansa "Tracija"|GAM Tracia]]. * '''Velika loža Balkana''' (''Grand Lodge of Balkans'')<ref>{{Citiranje weba|title=Grand Lodge of Balkans|url=https://grandlodgeofbalkans.org/|access-date=2025-09-07|website=grandlodgeofbalkans.org|language=en}}</ref> * [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Engleskoj. == Literatura == * {{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/foreign-grand-lodges|title=Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England|access-date=2024-05-18|website=ugle.org.uk|language=en|trans-title=Strane velike lože koje priznaje Ujedinjena velika loža Engleske}} * {{Citiranje weba|url=https://clipsas.org/en/membres/|title=CLIPSAS List of members|access-date=2024-05-18|website=clipsas.org|language=en, fr|trans-title=Popis članica CLIPSAS-a}} *{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr|trans-title=Popis članica Alijanse masona Europe}} == Izvori == {{izvori}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Popisi masonskih velikih loža|Europa]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Europi]] 4ajiq7lzxwf2uw4bmyi7a1ruvl83p4a 0 667913 7565804 6199697 2026-07-29T00:14:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565804 wikitext text/x-wiki '''Šahovska baza podataka''', [[baza podataka]] [[šah]]ovskih partija,<ref>{{Cite news |url=https://www.dummies.com/games/chess/one-spot-chess-databases/ |title=All in One Spot: Chess Databases |last=Eade |first=James |work=Dummies.com |access-date=13. travnja 2019. |publisher=Wiley |archive-date=23. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190823120634/https://www.dummies.com/games/chess/one-spot-chess-databases/ |url-status=dead }}</ref> profila šahista i sl. == Poznate šahovske baze podataka == * [[365Chess]].com * [[Chess-DB]].com * [[Chess Assistant]] * [[Chess Informant Expert]] * [[Chess.com]] * [[Chess24.com]] * [[ChessBase]] * [[Shane's Chess Information Database]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Šahovske baze podataka| ]] 2ws8sik33gnpkjau7m67gxdkxwti2dz 0 671717 7565505 5515707 2026-07-28T13:28:38Z Argo Navis 852 7565505 wikitext text/x-wiki {{mz}} ' * ''[[Dahlia (Animalia)]]'' <small>Pagenstecher, 1900</small>, rod [[Leptiri|leptira]] iz porodice ''[[Erebidae]]'' * ''[[Dahlia (Plantae)]]'' <small>Cav.</small>, biljni rod iz porodice [[Glavočike|glavočika]] {{razdvojba}} 0nj6o16gjnidnz0splpqoq9t5760iqz 0 677906 7565644 6959038 2026-07-28T15:58:16Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Rodovi moljaca|Rodovi moljaca]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565644 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Kakopoda'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Lepidoptera]] | familia = [[Erebidae]] | subfamilia = [[Erebinae]] | tribus = [[Ophiusini]] | genus = '''''Kakopoda''''' | genus_autorstvo = Smith, 1900 }} '''Kakopoda''' je rod moljaca iz porodice [[Erebidae]] smješten u tribus [[Ophiusini]]. Postoji nekoliko vrsta, sve su iz Amerike.<ref>[http://www.nic.funet.fi/index/Tree_of_life/insecta/lepidoptera/ditrysia/noctuoidea/erebidae/erebinae/kakopoda/#R2 Lepidoptera and some other life forms] Pristupljeno 27. lipnja 2020.</ref> == Vrste == # ''[[Kakopoda agarrha]]'' <small>(Druce, 1890)</small>; [[Meksiko]] # ''[[Kakopoda mesostigma]]'' <small>(Hampson, 1926)</small>; [[Venezuela]] # ''[[Kakopoda progenies]]'' <small>(Guenée, 1852)</small> # ''[[Kakopoda stygia]]'' <small>(Hampson, 1926)</small>; [[Gvatemala]] # ''[[Kakopoda violascens]]'' <small>(Hampson, 1926)</small>; Gvajana == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi moljaca]] [[Kategorija:Noctuoidea]] nzvhc5cpf2zx9jg9g1yt7t7q63i1n1q 0 678280 7565472 7312965 2026-07-28T13:08:22Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Porodice novokrilaša|Porodice novokrilaša]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565472 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Sisamnes | slika = Biologia Centrali-Americana - Sisamnes contractus.jpg | slika_širina = | slika_opis = ''[[Sisamnes contractus]]'' | status = | regnum = [[Animalia]] | phylum = | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Hemiptera]] | subordo = [[Heteroptera]] | familia = [[Rhyparochromidae]] | genus = '''Sisamnes''' | genus_autorstvo = [[William Lucas Distant|Distant]], 1893 }} '''''Sisamnes''''' je rod smeđih kukaca [[Polukrilci|polukrilaca]] iz [[Porodica (taksonomija)|porodice]] [[Rhyparochromidae]]. Rod sadrži najmanje 3 vrste.<ref>{{Citiranje časopisa |title=ITIS Standard Report Page: Sisamnes |url=https://www.itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=108128 |accessdate=2020-07-02}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=Catalogue of Life - 2020-04-16 Beta : Taxonomic tree |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/578f561493e9c3de6766c8fada976cd5 |accessdate=2020-07-02 |journal= |archive-date=4. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200704081118/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/578f561493e9c3de6766c8fada976cd5 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=Sisamnes Distant, 1893 |url=https://www.gbif.org/species/2007901 |language=en |accessdate=2020-07-02}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=Genus Sisamnes - BugGuide.Net |url=https://bugguide.net/node/view/907463 |accessdate=2020-07-02}}</ref> == Vrste == * ''[[Sisamnes annulicollis]]'' <small>(Berg, 1894)</small> * ''[[Sisamnes claviger]]'' <small>Uhler, 1895</small> * ''[[Sisamnes contractus]]'' <small>Distant, 1893</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Porodice novokrilaša]] [[Kategorija:Stjenice]] [[Kategorija:Sisamnes| ]] fsqa17lj379qpm2plf53yi6x203oyk0 0 678291 7565658 6959846 2026-07-28T16:11:49Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Živi svijet Šri Lanke|Živi svijet Šri Lanke]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565658 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Ptochoryctis anguillaris | slika = | slika_opis = | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Lepidoptera]] | familia = [[Autostichidae]] | genus = [[Ptochoryctis]] | species = '''''P. anguillaris''''' | dvoimeno = ''Ptochoryctis anguillaris'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Edward Meyrick|Meyrick]], 1914) }} '''Ptochoryctis anguillaris''' je [[moljac]] iz [[Porodica (taksonomija)|porodice]] ''[[Autostichidae]]''. Opisao ga je Meyrick 1914. Živi u [[Šri Lanka|Šri Lanki]].<ref>[http://ftp.funet.fi/pub/sci/bio/life/insecta/lepidoptera/ditrysia/gelechioidea/autostichidae/autostichinae/ptochoryctis/ funet]</ref> Krila su mu 12-15mm. Prednje podlaktice su srebrno bijele boje<ref>[https://archive.org/stream/journalofbombayn221913bomb#page/778/mode/1up J. Bombay nat. hist. Soc. 22 (4): 778]</ref> sa zakrivljenom tamno-kitnjastom prugom koja teče od dvije trećine kosti do blizu vrha. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija: Moljci]] [[Kategorija:Živi svijet Šri Lanke]] mi6ktgzo7zbjyxb6ngxnbtnryvb00fm 0 680740 7565519 6483180 2026-07-28T13:35:24Z Argo Navis 852 7565519 wikitext text/x-wiki {{mz}} * ''[[Falcaria (Plantae)]]'' <small>Fabr.</small>, biljni rod iz porodice ''[[Apiaceae]]''. * ''[[Falcaria (Animalia)]]'', <small>Haworth, 1809</small>, rod kukaca iz porodice ''[[Drepanidae]]'' {{razdvojba}} mmb0upnwgyxyiyjb8tp57youtyb6i0a 0 683085 7565739 7458021 2026-07-28T19:48:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565739 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = Čićo Jazz Band | Img = | Img_capt = | Img_size = | Mjesto = [[Split]] | Žanr = fuzijski jazz, jazz, latin jazz | Background = cover_band | Djelatno_razdoblje = 2010-ih | Producentska_kuća = | Originalna postava = | URL = }} '''Čićo Jazz Band''' je hrvatska glazbena skupina iz [[Split]]a. Izvode fuzijski [[jazz]]<ref name="perun">(): [http://www.perun.hr/ovcice-jazz-festival-12-14-prosinca-u-kavani-ovcice-u-splitu '' OVČICE JAZZ FESTIVAL 12 .- 14. prosinca u kavani Ovčice u Splitu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312204359/https://apis.google.com/js/platform.js |date=12. ožujka 2021. }} Perun.hr. 10. prosinca 2014. Pristupljeno 2. rujna 2020.</ref> i [[latin jazz]].<ref name="KUM"/> Članovi su poznati lokalni glazbenici. Skupina se zove po članu Jadranu Dučiću Čići, višestrukom dobitniku Porina. Nastupali su kao '''Čićo Jazz Trio''' u sastavu: [[Jadran Dučić]] Čićo ( bubnjevi), [[Goran Cetinić]] Koča (gitara) i Goran Slaviček Salko (bas).<ref name="perun"/> Pristupio im je Andrej Petković Petko na udaraljkama te djeluju kao '''Čićo Jazz Band'''.<ref name="KUM">[http://www.kum-split.hr/event/jazz-koncert-repassage-cico-trio-bend-mit-cuisine-dubpat-selekcija/ ''Jazz koncert: Repassage + Ćićo trio bend mit Cuisine dub&Pat selekcija''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219214335/http://www.kum-split.hr/event/jazz-koncert-repassage-cico-trio-bend-mit-cuisine-dubpat-selekcija/ |date=19. veljače 2021. }} Najava za 3. travnja 2015. KUM Split. Pristupljeno 1. rujna 2020.</ref> Nastupili su na [[Revija urbane kulture|Reviji urbane kulture]] u Splitu 2015. i 2016. godine.<ref>(): [https://www.muzika.hr/event/revija-urbane-kulture-cico-jazz-band/ '' Revija urbane kulture: Čićo Jazz Band - srijeda, 8.7.2015. @ 20:00 ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312204403/https://www.muzika.hr/event/revija-urbane-kulture-cico-jazz-band/ |date=12. ožujka 2021. }} Muzika.hr. Pristupljeno 2. rujna 2020.</ref><ref>(): [https://www.muzika.hr/event/revija-urbane-kulture-cico-jazz-band-2/ '' Revija urbane kulture: Čićo Jazz Band - nedjelja, 26.6.2016. @ 21:00 ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312204404/https://www.muzika.hr/event/revija-urbane-kulture-cico-jazz-band-2/ |date=12. ožujka 2021. }} Muzika.hr. Pristupljeno 2. rujna 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Splitski glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Jazz]] ln41zxp7ueyemad1hf78q6etbpig956 0 683207 7565654 7005188 2026-07-28T16:08:13Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Porodice moljaca|Porodice moljaca]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565654 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Moljci trava'' | slika = Neodactria luteolellus - Mottled Grass-veneer (14593434266).jpg | slika_opis = ''[[Neodactria luteolellus]]'' | status = | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Lepidoptera]] | superfamilia = [[Pyraloidea]] | familia = '''''Crambidae''''' | familia_autorstvo = Latreille, 1810. }} '''''Moljci trava''''' ({{lat.|Crambidae}}), porodica [[Leptiri|leptira]], dio natporodice ''[[Pyraloidea]]''. Moljci trava su mali do srednje veliki noćni leptiri (uz neke izuzetke livasdnih i plasninskih vrsta) s trokutastim gornjim i polukružnim donjim [[Krila|krilima]]. narastu najviše do 46 mm. Kod velikoga broja vrsta postoji [[Spolni dimorfizam|spolni dimorfizam]]. Neke vrste ovih moljaca su šarenih krila, posebno onih u tropskim krajevima. Moljci trava hrane se planinskim i vodenim biljkama i [[lišajevi]]ma. U Europi je poznato 499 vrsta; u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] po prilici oko 250. Poznatije vrste su ''[[Cataclysta lemnata]]'', [[moljac vodene leće]], čija gusjenica prezimljuje u stabljikama trstike; ''[[Chrysoteuchia culmella]]'' ili [[livadni moljac]]; [[Cydalima perspectalis]] ili [[šimširov moljac]]; ''[[Pyrausta aurata]]'', [[mentin plamenac]].<ref>[http://www.zagorje-priroda.hr/wp-content/uploads/2020/05/No%C4%87ni-leptiri-Krapinsko-zagorske-%C5%BEupanije.pdf Toni Koren i Stanislav Gomboc] Pristupljeno 3. rujna 2020.</ref> == Rodovi == {{stupci|3| # ''[[Abegesta]]'' # ''[[Aboetheta]]'' # ''[[Acellalis]]'' # ''[[Acentria]]'' # ''[[Achantodes]]'' # ''[[Achyra]]'' # ''[[Acicys]]'' # ''[[Acropentias]]'' # ''[[Adelpherupa]]'' # ''[[Adoxobotys]]'' # ''[[Aediodina]]'' # ''[[Aeglotis]]'' # ''[[Aenigmodes]]'' # ''[[Aeolopetra]]'' # ''[[Aeolosma]]'' # ''[[Aeschremon]]'' # ''[[Aethaloessa]]'' # ''[[Aethiophysa]]'' # ''[[Aetholix]]'' # ''[[Agassiziella]]'' # ''[[Agastya]]'' # ''[[Agathodes]]'' # ''[[Aglaops]]'' # ''[[Agrammia]]'' # ''[[Agrioglypta]]'' # ''[[Agriphila]]'' # ''[[Agriphiloides]]'' # ''[[Agrotera]]'' # ''[[Aiyura]]'' # ''[[Alatuncusia]]'' # ''[[Alatuncusiodes]]'' # ''[[Algedonia]]'' # ''[[Alloperissa]]'' # ''[[Almita]]'' # ''[[Almonia]]'' # ''[[Ambahona]]'' # ''[[Ambia]]'' # ''[[Ametrea]]'' # ''[[Amselia]]'' # ''[[Anaclastis]]'' # ''[[Anageshna]]'' # ''[[Analcina]]'' # ''[[Analyta]]'' # ''[[Anamalaia]]'' # ''[[Anania]]'' # ''[[Anarmodia]]'' # ''[[Anarpia]]'' # ''[[Anatralata]]'' # ''[[Ancylolomia]]'' # ''[[Ancyloptila]]'' # ''[[Ancylostomia]]'' # ''[[Angustalius]]'' # ''[[Anomocrambus]]'' # ''[[Antigastra]]'' # ''[[Antiscopa]]'' # ''[[Aphrophantis]]'' # ''[[Aphytoceros]]'' # ''[[Apilocrocis]]'' # ''[[Aplectropus]]'' # ''[[Apoblepta]]'' # ''[[Apogeshna]]'' # ''[[Aponia]]'' # ''[[Araeomorpha]]'' # ''[[Archernis]]'' # ''[[Arenochroa]]'' # ''[[Argentochiloides]]'' # ''[[Argyractis]]'' # ''[[Argyractoides]]'' # ''[[Argyrarcha]]'' # ''[[Argyria]]'' # ''[[Argyrophorodes]]'' # ''[[Argyrostola]]'' # ''[[Aristebulea]]'' # ''[[Arthroschista]]'' # ''[[Arxama]]'' # ''[[Asciodes]]'' # ''[[Asparagmia]]'' # ''[[Asphadastis]]'' # ''[[Asturodes]]'' # ''[[Ategumia]]'' # ''[[Atelocentra]]'' # ''[[Atomoclostis]]'' # ''[[Atomopteryx]]'' # ''[[Atralata]]'' # ''[[Auchmophoba]]'' # ''[[Aulacodes]]'' # ''[[Aulacoptera]]'' # ''[[Aureocramboides]]'' # ''[[Aureopteryx]]'' # ''[[Aurorobotys]]'' # ''[[Aurotalis]]'' # ''[[Australargyria]]'' # ''[[Autarotis]]'' # ''[[Authaeretis]]'' # ''[[Autocharis]]'' # ''[[Auxolophotis]]'' # ''[[Azochis]]'' # ''[[Balaenifrons]]'' # ''[[Banepa]]'' # ''[[Barisoa]]'' # ''[[Batiana]]'' # ''[[Beebea]]'' # ''[[Betousa]]'' # ''[[Bicilia]]'' # ''[[Blechroglossa]]'' # ''[[Blepharucha]]'' # ''[[Bleszynskia]]'' # ''[[Bocchoris]]'' # ''[[Bocchoropsis]]'' # ''[[Boeotarcha]]'' # ''[[Botyodes]]'' # ''[[Bradina (rod moljaca)|Bradina]]'' # ''[[Brevicella]]'' # ''[[Brihaspa]]'' # ''[[Burathema]]'' # ''[[Burmannia]]'' # ''[[Cacographis]]'' # ''[[Cadarena]]'' # ''[[Caffrocrambus]]'' # ''[[Calamochrous]]'' # ''[[Calamoschoena]]'' # ''[[Calamotropha]]'' # ''[[Callibotys]]'' # ''[[Callilitha]]'' # ''[[Caloptychia]]'' # ''[[Camptomastix]]'' # ''[[Cangetta]]'' # ''[[Canuza]]'' # ''[[Capparidia]]'' # ''[[Caprinia]]'' # ''[[Caradjaina]]'' # ''[[Carectocultus]]'' # ''[[Carminibotys]]'' # ''[[Catagela]]'' # ''[[Catancyla]]'' # ''[[Catapsephis]]'' # ''[[Catharylla]]'' # ''[[Catoptria]]'' # ''[[Centropseustis]]'' # ''[[Ceratarcha]]'' # ''[[Ceratocilia]]'' # ''[[Cereophagus]]'' # ''[[Cervicrambus]]'' # ''[[Ceuthobotys]]'' # ''[[Chalcidoptera]]'' # ''[[Chalcoela]]'' # ''[[Charltona]]'' # ''[[Charltoniada]]'' # ''[[Cheloterma]]'' # ''[[Chilandrus]]'' # ''[[Chilo]]'' # ''[[Chilochroma]]'' # ''[[Chilochromopsis]]'' # ''[[Chilocorsia]]'' # ''[[Chilomima]]'' # ''[[Chilopionea]]'' # ''[[Chilozela]]'' # ''[[Chionobosca]]'' # ''[[Chiqua]]'' # ''[[Chloephila]]'' # ''[[Chlorobapta]]'' # ''[[Choristostigma]]'' # ''[[Chrismania]]'' # ''[[Chromodes]]'' # ''[[Chrysendeton]]'' # ''[[Chrysobotys]]'' # ''[[Chrysocrambus]]'' # ''[[Chrysophyllis]]'' # ''[[Chrysoteuchia]]'' # ''[[Chrysothyridia]]'' # ''[[Cilaus]]'' # ''[[Ciraphorus]]'' # ''[[Circobotys]]'' # ''[[Cirrhochrista]]'' # ''[[Cissachroa]]'' # ''[[Clarkeia]]'' # ''[[Classeya]]'' # ''[[Clatrodes]]'' # ''[[Cleoeromene]]'' # ''[[Clepsicosma]]'' # ''[[Cleptotypodes]]'' # ''[[Cliniodes]]'' # ''[[Clupeosoma]]'' # ''[[Cnaphalocrocis]]'' # ''[[Coelobathra]]'' # ''[[Coelorhyncidia]]'' # ''[[Coenostolopsis]]'' # ''[[Colomychus]]'' # ''[[Compacta]]'' # ''[[Compsophila]]'' # ''[[Conchylodes]]'' # ''[[Condylorrhiza]]'' # ''[[Coniesta]]'' # ''[[Conocramboides]]'' # ''[[Conocrambus]]'' # ''[[Conotalis]]'' # ''[[Contiger]]'' # ''[[Contortipalpia]]'' # ''[[Coptobasis]]'' # ''[[Coptobasoides]]'' # ''[[Coremata]]'' # ''[[Cornifrons]]'' # ''[[Corynophora]]'' # ''[[Cosipara]]'' # ''[[Cosmopterosis]]'' # ''[[Cotachena]]'' # ''[[Crambixon]]'' # ''[[Crambus]]'' # ''[[Criophthona]]'' # ''[[Crocidolomia]]'' # ''[[Crocidophora]]'' # ''[[Crypsiptya]]'' # ''[[Cryptobotys]]'' # ''[[Cryptographis]]'' # ''[[Cryptosara]]'' # ''[[Culladia]]'' # ''[[Culladiella]]'' # ''[[Cuneifrons]]'' # ''[[Cybalomia]]'' # ''[[Cyclocausta]]'' # ''[[Cydalima]]'' # ''[[Cylindrifrons]]'' # ''[[Cymbopteryx]]'' # ''[[Cymoriza]]'' # ''[[Cynaeda]]'' # ''[[Cypholomia]]'' # ''[[Cyrtogramme]]'' # ''[[Dasyscopa]]'' # ''[[Daulia]]'' # ''[[Dausara]]'' # ''[[Davana]]'' # ''[[Deana]]'' # ''[[Deanolis]]'' # ''[[Decelia]]'' # ''[[Deltobotys]]'' # ''[[Demobotys]]'' # ''[[Dentifovea]]'' # ''[[Desmia]]'' # ''[[Deuterophysa]]'' # ''[[Diacme]]'' # ''[[Diadexia]]'' # ''[[Diaphantania]]'' # ''[[Diasemia]]'' # ''[[Diasemiodes]]'' # ''[[Diasemiopsis]]'' # ''[[Diastictis]]'' # ''[[Diathrausta]]'' # ''[[Diathraustodes]]'' # ''[[Diatraea]]'' # ''[[Dichochroma]]'' # ''[[Dichocrocis]]'' # ''[[Dichogama]]'' # ''[[Dichozoma]]'' # ''[[Dicymolomia]]'' # ''[[Didymostoma]]'' # ''[[Dilacinia]]'' # ''[[Dipleurinodes]]'' # ''[[Diplopseustis]]'' # ''[[Diploptalis]]'' # ''[[Diploschistis]]'' # ''[[Diptychophora]]'' # ''[[Discothyris]]'' # ''[[Dismidila]]'' # ''[[Dolichobela]]'' # ''[[Donacaula]]'' # ''[[Donacoscaptes]]'' # ''[[Dracaenura]]'' # ''[[Drachma]]'' # ''[[Drosophantis]]'' # ''[[Duponchelia]]'' # ''[[Duzulla]]'' # ''[[Dysallacta]]'' # ''[[Eclipsiodes]]'' # ''[[Ecpyrrhorrhoe]]'' # ''[[Ectadiosoma]]'' # ''[[Edia]]'' # ''[[Elbursia]]'' # ''[[Elethyia]]'' # ''[[Elusia]]'' # ''[[Endographis]]'' # ''[[Endolophia]]'' # ''[[Endotrichella]]'' # ''[[Ennomosia]]'' # ''[[Enyocera]]'' # ''[[Eoophyla]]'' # ''[[Eoparargyractis]]'' # ''[[Eoreuma]]'' # ''[[Epactoctena]]'' # ''[[Epascestria]]'' # ''[[Ephelis]]'' # ''[[Ephormotris]]'' # ''[[Epichilo]]'' # ''[[Epicorsia]]'' # ''[[Epiecia]]'' # ''[[Epimetasia]]'' # ''[[Epina]]'' # ''[[Epipagis]]'' # ''[[Epiparbattia]]'' # ''[[Eporidia]]'' # ''[[Eranistis]]'' # ''[[Ercta]]'' # ''[[Eremanthe]]'' # ''[[Erinothus]]'' # ''[[Eristena]]'' # ''[[Erpis]]'' # ''[[Ertrica]]'' # ''[[Eschata]]'' # ''[[Ethiobotys]]'' # ''[[Euchromius]]'' # ''[[Euclasta]]'' # ''[[Euctenospila]]'' # ''[[Eudipleurina]]'' # ''[[Eudonia]]'' # ''[[Eufernaldia]]'' # ''[[Eulepte]]'' # ''[[Euleucinodes]]'' # ''[[Eumaragma]]'' # ''[[Eumorphobotys]]'' # ''[[Eupastranaia]]'' # ''[[Euphyciodes]]'' # ''[[Eupoca]]'' # ''[[Eurhythma]]'' # ''[[Eurrhypara]]'' # ''[[Eurrhyparodes]]'' # ''[[Eurrhypis]]'' # ''[[Eurytorna]]'' # ''[[Eustenia]]'' # ''[[Eustixia]]'' # ''[[Evergestella]]'' # ''[[Evergestis]]'' # ''[[Exeristis]]'' # ''[[Exsilirarcha]]'' # ''[[Falx]]'' # ''[[Fernandocrambus]]'' # ''[[Filodes]]'' # ''[[Fissicrambus]]'' # ''[[Flavocrambus]]'' # ''[[Frechinia]]'' # ''[[Fredia]]'' # ''[[Friedlanderia]]'' # ''[[Fumibotys]]'' # ''[[Furcivena]]'' # ''[[Gadira]]'' # ''[[Galadra]]'' # ''[[Gargela]]'' # ''[[Geshna]]'' # ''[[Gesneria]]'' # ''[[Ghesquierellana]]'' # ''[[Gibeauxia]]'' # ''[[Giorgia]]'' # ''[[Glaphyria]]'' # ''[[Glaucocharis]]'' # ''[[Glaucodontia]]'' # ''[[Glyphandra]]'' # ''[[Glyphodes]]'' # ''[[Goliathodes]]'' # ''[[Goniopalpia]]'' # ''[[Goniophysetis]]'' # ''[[Goniorhynchus]]'' # ''[[Gonocausta]]'' # ''[[Gonodiscus]]'' # ''[[Gononoorda]]'' # ''[[Gonothyris]]'' # ''[[Gynenomis]]'' # ''[[Gypodes]]'' # ''[[Gyros]]'' # ''[[Hahncappsia]]'' # ''[[Hammocallos]]'' # ''[[Haplochytis]]'' # ''[[Haplopediasia]]'' # ''[[Haploplatytes]]'' # ''[[Hednota]]'' # ''[[Hedyleptopsis]]'' # ''[[Heliothela]]'' # ''[[Heliothelopsis]]'' # ''[[Hellula]]'' # ''[[Helonastes]]'' # ''[[Helvibotys]]'' # ''[[Hemiplatytes]]'' # ''[[Hemiptocha]]'' # ''[[Hemiscopis]]'' # ''[[Hendecasis]]'' # ''[[Heortia]]'' # ''[[Heptalitha]]'' # ''[[Hercynella]]'' # ''[[Herpetogramma]]'' # ''[[Heterocnephes]]'' # ''[[Hileithia]]'' # ''[[Hoenia]]'' # ''[[Homophysodes]]'' # ''[[Hoplisa]]'' # ''[[Hoploscopa]]'' # ''[[Hositea]]'' # ''[[Hoterodes]]'' # ''[[Hutuna]]'' # ''[[Hyalea]]'' # ''[[Hyalinarcha]]'' # ''[[Hyalobathra]]'' # ''[[Hyaloplaga]]'' # ''[[Hyalorista]]'' # ''[[Hydriris]]'' # ''[[Hydropionea]]'' # ''[[Hydrorybina]]'' # ''[[Hylebatis]]'' # ''[[Hymenia]]'' # ''[[Hymenoptychis]]'' # ''[[Hyperectis]]'' # ''[[Hyperlais]]'' # ''[[Hyphercyna]]'' # ''[[Ichthyoptila]]'' # ''[[Idioblasta]]'' # ''[[Incaeromene]]'' # ''[[Iranarpia]]'' # ''[[Irigilla]]'' # ''[[Ischnoscopa]]'' # ''[[Ischnurges]]'' # ''[[Ismene]]'' # ''[[Japonichilo]]'' # ''[[Japonicrambus]]'' # ''[[Jativa]]'' # ''[[Kamptoptera]]'' # ''[[Kerbela]]'' # ''[[Knysna]]'' # ''[[Krombia]]'' # ''[[Kupea]]'' # ''[[La (rod moljaca)|La]]'' # ''[[Lampridia]]'' # ''[[Lamprophaia]]'' # ''[[Lamprosema]]'' # ''[[Lancia (rod moljaca)|Lancia]]'' # ''[[Langessa]]'' # ''[[Laniifera]]'' # ''[[Laniipriva]]'' # ''[[Lasiogyia]]'' # ''[[Lathroteles]]'' # ''[[Lativalva]]'' # ''[[Leechia]]'' # ''[[Leonardo (rod moljaca)|Leonardo]]'' # ''[[Lepidoneura]]'' # ''[[Lepidoplaga]]'' # ''[[Leptosophista]]'' # ''[[Leptosteges]]'' # ''[[Leucargyra]]'' # ''[[Leucinodes]]'' # ''[[Leucochroma]]'' # ''[[Leucochromodes]]'' # ''[[Leucoides]]'' # ''[[Leucophotis]]'' # ''[[Libuna]]'' # ''[[Limbobotys]]'' # ''[[Lineodes]]'' # ''[[Linosta]]'' # ''[[Liopasia]]'' # ''[[Lipararchis]]'' # ''[[Lipocosma]]'' # ''[[Lipocosmodes]]'' # ''[[Lissophanes]]'' # ''[[Loxmaionia]]'' # ''[[Loxocrambus]]'' # ''[[Loxomorpha]]'' # ''[[Loxoneptera]]'' # ''[[Loxophantis]]'' # ''[[Loxostege]]'' # ''[[Loxostegopsis]]'' # ''[[Luma]]'' # ''[[Lumenia]]'' # ''[[Lygropia]]'' # ''[[Lyndia]]'' # ''[[Lypotigris]]'' # ''[[Mabilleodes]]'' # ''[[Mabra]]'' # ''[[Macaretaera]]'' # ''[[Macreupoca]]'' # ''[[Malaciotis]]'' # ''[[Malageudonia]]'' # ''[[Malgasochilo]]'' # ''[[Malleria]]'' # ''[[Maoricrambus]]'' # ''[[Maracayia]]'' # ''[[Marasmianympha]]'' # ''[[Mardinia]]'' # ''[[Margaretania]]'' # ''[[Margarochroma]]'' # ''[[Margarosticha]]'' # ''[[Maruca]]'' # ''[[Marwitzia]]'' # ''[[Massepha]]'' # ''[[Mecyna]]'' # ''[[Mecynarcha]]'' # ''[[Meekiaria]]'' # ''[[Megaphysa]]'' # ''[[Megastes]]'' # ''[[Megatarsodes]]'' # ''[[Melanochroa]]'' # ''[[Meridiophila]]'' # ''[[Meroctena]]'' # ''[[Mesocondyla]]'' # ''[[Mesocrambus]]'' # ''[[Mesolia]]'' # ''[[Mesopediasia]]'' # ''[[Mestolobes]]'' # ''[[Metacrambus]]'' # ''[[Metaeuchromius]]'' # ''[[Metasia]]'' # ''[[Metathyrida]]'' # ''[[Metaxmeste]]'' # ''[[Metraeopsis]]'' # ''[[Metrea]]'' # ''[[Micraglossa]]'' # ''[[Micrelephas]]'' # ''[[Microcausta]]'' # ''[[Microchilo]]'' # ''[[Microcramboides]]'' # ''[[Microcrambon]]'' # ''[[Microcrambus]]'' # ''[[Micromartinia]]'' # ''[[Microphysetica]]'' # ''[[Microtalis]]'' # ''[[Microtheoris]]'' # ''[[Microthyris]]'' # ''[[Midila]]'' # ''[[Midilambia]]'' # ''[[Mimasarta]]'' # ''[[Mimetebulea]]'' # ''[[Mimophobetron]]'' # ''[[Mimorista]]'' # ''[[Mimudea]]'' # ''[[Miraxis]]'' # ''[[Miyakea]]'' # ''[[Mojavia]]'' # ''[[Mojaviodes]]'' # ''[[Monocoptopera]]'' # ''[[Monodonta]]'' # ''[[Mukia]]'' # ''[[Munroeodes]]'' # ''[[Musotima]]'' # ''[[Myelobia]]'' # ''[[Myriostephes]]'' # ''[[Myrmidonistis]]'' # ''[[Nacoleiopsis]]'' # ''[[Nagiella]]'' # ''[[Nannobotys]]'' # ''[[Nascia]]'' # ''[[Nausinoe]]'' # ''[[Neadeloides]]'' # ''[[Nealgedonia]]'' # ''[[Neargyractis]]'' # ''[[Neargyria]]'' # ''[[Neasarta]]'' # ''[[Nechilo]]'' # ''[[Nehydriris]]'' # ''[[Neoanalthes]]'' # ''[[Neobanepa]]'' # ''[[Neocataclysta]]'' # ''[[Neocrambus]]'' # ''[[Neoculladia]]'' # ''[[Neocymbopteryx]]'' # ''[[Neodactria]]'' # ''[[Neoepicorsia]]'' # ''[[Neoeromene]]'' # ''[[Neogenesis]]'' # ''[[Neohelvibotys]]'' # ''[[Neoleucinodes]]'' # ''[[Neomusotima]]'' # ''[[Neopediasia]]'' # ''[[Neoschoenobia]]'' # ''[[Neostege]]'' # ''[[Nephelobotys]]'' # ''[[Nephelolychnis]]'' # ''[[Nephrogramma]]'' # ''[[Neurophyseta]]'' # ''[[Nevrina]]'' # ''[[Nicaria]]'' # ''[[Niphadoses]]'' # ''[[Niphopyralis]]'' # ''[[Niphostola]]'' # ''[[Noctuelia]]'' # ''[[Noctueliopsis]]'' # ''[[Noctuelita]]'' # ''[[Nolckenia]]'' # ''[[Nomis]]'' # ''[[Nomophila]]'' # ''[[Nonazochis]]'' # ''[[Noorda]]'' # ''[[Noordodes]]'' # ''[[Nosophora]]'' # ''[[Notarcha]]'' # ''[[Notaspis]]'' # ''[[Nothomastix]]'' # ''[[Notocrambus]]'' # ''[[Novocrambus]]'' # ''[[Nyctiplanes]]'' # ''[[Nymphicula]]'' # ''[[Nymphula]]'' # ''[[Nymphuliella]]'' # ''[[Nymphulodes]]'' # ''[[Nymphulosis]]'' # ''[[Obtusipalpis]]'' # ''[[Occidentalia]]'' # ''[[Odilla]]'' # ''[[Odontivalvia]]'' # ''[[Oenobotys]]'' # ''[[Oligocentris]]'' # ''[[Oligostigma]]'' # ''[[Oligostigmoides]]'' # ''[[Omiodes]]'' # ''[[Ommatospila]]'' # ''[[Omphisa]]'' # ''[[Orenaia]]'' # ''[[Orocrambus]]'' # ''[[Oronomis]]'' # ''[[Orphnophanes]]'' # ''[[Orthomecyna]]'' # ''[[Orthoraphis]]'' # ''[[Osiriaca]]'' # ''[[Ostrinia]]'' # ''[[Oxyelophila]]'' # ''[[Pachynoa]]'' # ''[[Pagmanella]]'' # ''[[Pagyda]]'' # ''[[Palepicorsia]]'' # ''[[Paliga]]'' # ''[[Palpita]]'' # ''[[Palpusia]]'' # ''[[Panalipa]]'' # ''[[Panotima]]'' # ''[[Pantographa]]'' # ''[[Paracataclysta]]'' # ''[[Paracentristis]]'' # ''[[Paracorsia]]'' # ''[[Paracymoriza]]'' # ''[[Parambia]]'' # ''[[Paramecyna]]'' # ''[[Paranacoleia]]'' # ''[[Parancyla]]'' # ''[[Paranomis]]'' # ''[[Parapediasia]]'' # ''[[Parapilocrocis]]'' # ''[[Paraplatytes]]'' # ''[[Parapoynx]]'' # ''[[Paratalanta]]'' # ''[[Paratraea]]'' # ''[[Parbattia]]'' # ''[[Pardomima]]'' # ''[[Paregesta]]'' # ''[[Parerupa]]'' # ''[[Parotis]]'' # ''[[Parthenodes]]'' # ''[[Paschiodes]]'' # ''[[Patissa]]'' # ''[[Patissodes]]'' # ''[[Pectinobotys]]'' # ''[[Pediasia]]'' # ''[[Pelaea]]'' # ''[[Pelinopsis]]'' # ''[[Perimeceta]]'' # ''[[Perispasta]]'' # ''[[Perisyntrocha]]'' # ''[[Petrophila]]'' # ''[[Phaedropsis]]'' # ''[[Phanomorpha]]'' # ''[[Phenacodes]]'' # ''[[Phlyctaenia]]'' # ''[[Phlyctaenomorpha]]'' # ''[[Phostria]]'' # ''[[Phryganomima]]'' # ''[[Physematia]]'' # ''[[Piletocera ]]'' # ''[[Piletosoma]]'' # ''[[Pilocrocis]]'' # ''[[Pimelephila]]'' # ''[[Pitama]]'' # ''[[Placosaris]]'' # ''[[Plantegumia]]'' # ''[[Platygraphis]]'' # ''[[Platynoorda]]'' # ''[[Platytes]]'' # ''[[Platytesis]]'' # ''[[Pleonectoides]]'' # ''[[Pleuroptya]]'' # ''[[Plumegesta]]'' # ''[[Pogonogenys]]'' # ''[[Polygrammodes]]'' # ''[[Polygrammopsis]]'' # ''[[Polyterpnes]]'' # ''[[Polythlipta]]'' # ''[[Porphyronoorda]]'' # ''[[Porphyrorhegma]]'' # ''[[Portentomorpha]]'' # ''[[Potamomusa]]'' # ''[[Praeacrospila]]'' # ''[[Praephostria]]'' # ''[[Prionapteron]]'' # ''[[Prionapteryx]]'' # ''[[Prionopaltis]]'' # ''[[Prionotalis]]'' # ''[[Probalaenifrons]]'' # ''[[Prochoristis]]'' # ''[[Proconica]]'' # ''[[Procymbopteryx]]'' # ''[[Prodasycnemis]]'' # ''[[Prodelophanes]]'' # ''[[Productalius]]'' # ''[[Prolais]]'' # ''[[Proleucinodes]]'' # ''[[Promacrochilo]]'' # ''[[Pronomis]]'' # ''[[Prooedema]]'' # ''[[Prophantis]]'' # ''[[Prorasea]]'' # ''[[Prorodes]]'' # ''[[Proschoenobius]]'' # ''[[Protepicorsia]]'' # ''[[Proteuclasta]]'' # ''[[Proteurrhypara]]'' # ''[[Protinopalpa]]'' # ''[[Prototyla]]'' # ''[[Protrigonia]]'' # ''[[Protyparcha]]'' # ''[[Psammobotys]]'' # ''[[Psammotis]]'' # ''[[Psara]]'' # ''[[Psephis]]'' # ''[[Pseudargyria]]'' # ''[[Pseudebulea]]'' # ''[[Pseudepicorsia]]'' # ''[[Pseudlithosia]]'' # ''[[Pseudobissetia]]'' # ''[[Pseudocatharylla]]'' # ''[[Pseudoclasseya]]'' # ''[[Pseudoligostigma]]'' # ''[[Pseudometachilo]]'' # ''[[Pseudonoorda]]'' # ''[[Pseudopediasia]]'' # ''[[Pseudopolygrammodes]]'' # ''[[Pseudopyrausta]]'' # ''[[Pseudoschinia]]'' # ''[[Pseudoschoenobius]]'' # ''[[Ptiladarcha]]'' # ''[[Ptochostola]]'' # ''[[Ptychopseustis]]'' # ''[[Pycnarmon]]'' # ''[[Pygospila]]'' # ''[[Pylartes]]'' # ''[[Pyradena]]'' # ''[[Pyralausta]]'' # ''[[Pyrausta]]'' # ''[[Pythagoraea]]'' # ''[[Radessa]]'' # ''[[Ramila]]'' # ''[[Raphiptera]]'' # ''[[Ravanoa]]'' # ''[[Rehimena]]'' # ''[[Rhectosemia]]'' # ''[[Rhimphalea]]'' # ''[[Rhimphaliodes]]'' # ''[[Rhodocantha]]'' # ''[[Rhynchetria]]'' # ''[[Rodaba]]'' # ''[[Roxita]]'' # ''[[Rupela]]'' # ''[[Sacculosia]]'' # ''[[Salbiomorpha]]'' # ''[[Samea]]'' # ''[[Sameodes]]'' # ''[[Sameodesma]]'' # ''[[Sarabotys]]'' # ''[[Sathria]]'' # ''[[Saucrobotys]]'' # ''[[Scaptesylodes]]'' # ''[[Sceliodes]]'' # ''[[Schacontia]]'' # ''[[Schoenerupa]]'' # ''[[Schoenobiodes]]'' # ''[[Schoenobius]]'' # ''[[Scirpophaga]]'' # ''[[Scoparia (Animalia)|Scoparia]]'' # ''[[Scybalista]]'' # ''[[Scybalistodes]]'' # ''[[Sebrus]]'' # ''[[Sedenia]]'' # ''[[Sericocrambus]]'' # ''[[Sericophylla]]'' # ''[[Sericoplaga]]'' # ''[[Siga]]'' # ''[[Sinibotys]]'' # ''[[Sinomphisa]]'' # ''[[Sisyracera]]'' # ''[[Sisyrophora]]'' # ''[[Sitochroa]]'' # ''[[Sobanga]]'' # ''[[Somatania]]'' # ''[[Sparagmia]]'' # ''[[Spoladea]]'' # ''[[Stegea]]'' # ''[[Stegothyris]]'' # ''[[Stemorrhages]]'' # ''[[Stenia]]'' # ''[[Steniodes]]'' # ''[[Stenocalama]]'' # ''[[Stiphrometasia]]'' # ''[[Strepsinoma]]'' # ''[[Styphlolepis]]'' # ''[[Styxon]]'' # ''[[Sufetula]]'' # ''[[Supercrambus]]'' # ''[[Syllepis]]'' # ''[[Syllepte]]'' # ''[[Symphonia]]'' # ''[[Symphysa]]'' # ''[[Synclera]]'' # ''[[Synclita]]'' # ''[[Synclitodes]]'' # ''[[Syngamia]]'' # ''[[Syngamilyta]]'' # ''[[Syngropia]]'' # ''[[Syntonarcha]]'' # ''[[Syrianarpia]]'' # ''[[Tabidia]]'' # ''[[Talanga]]'' # ''[[Talis]]'' # ''[[Tamsica]]'' # ''[[Tanaobela]]'' # ''[[Tanaophysopsis]]'' # ''[[Tangla]]'' # ''[[Tasenia]]'' # ''[[Tatobotys]]'' # ''[[Taurometopa]]'' # ''[[Tauroscopa]]'' # ''[[Tawhitia]]'' # ''[[Tegostoma]]'' # ''[[Tehama]]'' # ''[[Temnobasis]]'' # ''[[Tenerobotys]]'' # ''[[Terastia]]'' # ''[[Teratausta]]'' # ''[[Teratauxta]]'' # ''[[Tessema]]'' # ''[[Tetrernia]]'' # ''[[Tetridia]]'' # ''[[Thalamarchis]]'' # ''[[Thaumatopsis]]'' # ''[[Thesaurica]]'' # ''[[Thevitella]]'' # ''[[Thisanotia]]'' # ''[[Thliptoceras]]'' # ''[[Thyridiphora]]'' # ''[[Thyridopsis]]'' # ''[[Thysanoidma]]'' # ''[[Tipanaea]]'' # ''[[Tipuliforma]]'' # ''[[Tirsa]]'' # ''[[Titanio]]'' # ''[[Togabotys]]'' # ''[[Tomissa]]'' # ''[[Torqueola]]'' # ''[[Tortriculladia]]'' # ''[[Toulgoetodes]]'' # ''[[Toxobotys]]'' # ''[[Trichaea]]'' # ''[[Trichophysetis]]'' # ''[[Trichovalva]]'' # ''[[Trigamozeucta]]'' # ''[[Trigonobela]]'' # ''[[Trigonoorda]]'' # ''[[Trischistognatha]]'' # ''[[Trithyris]]'' # ''[[Triuncidia]]'' # ''[[Tulla]]'' # ''[[Tyspanodes]]'' # ''[[Ubida]]'' # ''[[Udea]]'' # ''[[Udonomeiga]]'' # ''[[Uinta (rod moljaca)|Uinta]]'' # ''[[Ulopeza]]'' # ''[[Undulambia]]'' # ''[[Upiga]]'' # ''[[Uresiphita]]'' # ''[[Usgentia]]'' # ''[[Usingeriessa]]'' # ''[[Uthinia]]'' # ''[[Varpa]]'' # ''[[Vaxi]]'' # ''[[Vietteina]]'' # ''[[Viettessa]]'' # ''[[Vinculopsis]]'' # ''[[Vittabotys]]'' # ''[[Voliba]]'' # ''[[Witlesia]]'' # ''[[Xanthocrambus]]'' # ''[[Xanthomelaena]]'' # ''[[Xanthophysa]]'' # ''[[Xanthostege]]'' # ''[[Yezobotys]]'' # ''[[Zacatecas (rod moljaca)|Zacatecas]]'' # ''[[Zagiridia]]'' # ''[[Zebronia]]'' # ''[[Zenamorpha]]'' # ''[[Zeuzerobotys]]'' # ''[[Zovax]]'' }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Porodice moljaca]] [[Kategorija:Pyraloidea]] se17e7d04r6giaeisx6q1gv8rdb9ul0 0 683238 7565603 6952757 2026-07-28T15:27:19Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Moljci]]; +[[Kategorija:Natporodice moljaca]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565603 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Pyraloidea'' | slika = | slika_opis = ''[[Neodactria luteolellus]]'' | status = | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Lepidoptera]] | superfamilia = '''''Pyraloidea''''' | superfamilia_autorstvo = Latreille, 1809 }} '''''Pyraloidea''''' je natporodica [[Leptiri|leptira]], dio klade ''[[Obtectomera]]''. Sastoji se od dvije porodice, to su [[moljci trava]] (''[[Crambidae]]'') i [[Plamenci (moljci)|plamenci]] (''[[Pyralidae]]'' ) Neke vrste su štetnici [[šuma]]; u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su to: ''[[Dioryctria abietella]]'' <small>Schiff.</small> - [[plamenac smrekovih češera]] i ''[[Dioryctria splendidella]]'' <small>H.S.</small> - [[borov smolar]] == Porodice == # ''[[Crambidae]]'' <small>Latreille, 1810</small> # ''[[Pyralidae]]'' <small>Latreille, 1809</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Natporodice moljaca]] [[Kategorija:Pyraloidea| ]] 91nzfd9f3qoc8z639xpscx0813i8vm3 0 684163 7565848 7565415 2026-07-29T08:38:06Z Argo Navis 852 još slika 7565848 wikitext text/x-wiki {{infookvir otok | ime = Kamik od oštra | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Kamik od oštra 20260720 58.jpg | opis slike = Pogled na hrid sa sjevera | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|42|23|14.5|N|16|16|26.3|E|display=title,inline}} | smještaj = oko 20 metara istočno od obale [[Mala Palagruža|Male Palagruže]] | dz = HRV | more = [[Jadransko more]] | otočje = [[Palagruško otočje]] | površina = 0,001220 | površina ref = <ref name="razvoj.gov.hr"/><ref name="hrvatskiotoci"/> | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | duljina obale = | duljina obale ref = | vrh = 19 | vrh ref = <ref name="hrvatskiotoci"/> | stanovništvo = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Hrvatska Palagruža | mark = Red circle 50%.svg | marksize = 20 | pushpin_label = {{nowrap|Kamik od oštra}} | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Kamik od oštra''' je [[hrid]] u hrvatskom dijelu [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Nalazi se u [[Palagruško otočje|Palagruškom otočju]], oko 20 metara istočno od obale [[Mala Palagruža|Male Palagruže]]. Površina hridi iznosi {{m2|1220}},<ref name="razvoj.gov.hr"/><ref name="hrvatskiotoci"/> a visina 19 [[metar|m]].<ref name="hrvatskiotoci"/> {{široka slika|Palagruža 20260720 58 (3900x700).jpg|1200px|Pogled sa sjevera, s lijeva: [[Kamik od tramuntane]], Kamik od oštra, [[Mala Palagruža]]}} ==Izvori== {{izvori|refs= <ref name="razvoj.gov.hr">{{referenca hrvatskiotoci-razvoj-gov-hr}}</ref> <ref name="hrvatskiotoci">{{referenca hrvatskiotoci}}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Otoci Palagruškog otočja]] tpesgnlcqz7v2mgg19jogj2ouphje3i 0 684896 7565705 6651343 2026-07-28T18:04:16Z Cinemaco 230526 /* Povijest */ 7565705 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Derventa sinagoga.jpg|thumb|250px|Derventska sinagoga]] '''[[Židovi Bosne i Hercegovine|Židovi]]''' su nekadašnja etnička i vjerska skupina koja je djelovala u [[Derventa|Derventi]], u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Sjedište Židovske općine se nalazilo u [[Derventa|Derventi]]. == Povijest == {{glavni|Židovi Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Derventa česma.jpg|thumb|250px|Česma koja se nalazila pored sinagoge u Derventi, danas je jedini ostatak postojanja sinagoge u tom gradu]] [[Datoteka:Derventa židovsko groblje.jpg|thumb|250px|Židovsko groblje u Derventi]] [[Datoteka:Jevrejska Derventa.jpg|thumb|250px|Ulica Jevrejska u Derventi je jedini preostali dokaz o postojanju Židova u tom gradu]] U Derventu su Židovi, uglavnom, stigli iz [[Sarajevo|Sarajeva]] i [[Travnik]]a ali su tu zatekli svoje sunarodnike koji su se doselili iz [[Austrija|Austrije]] i [[Poljska|Poljske]]. U Derventu su dolazili pretežno poslovni ljudi (trgovci, obrtnici) ali su dolazili i liječnici sa svojim obiteljima. Odnosi derventskih vlasti prema njima nisu se razlikovali od odnosa prema drugim stanovnicima grada. Židovi su se brzo uključili u mnoge životne tokove djelujući kao marljivi i štedljivi trgovci,dobri obrtnici, priznati liječnici i ljekarnici. Uskoro poprimaju običaje i jezik domaćeg stanovništva, te postepeno napuštaju svoju nošnju i zamjenjuju je uobičajenim načinom odijevanja stanovnika Dervente. Bilo je starijih osoba koje su nosile bosanska odijela, dok je većina nosila moderna odijela s običnim ili žirado šeširima. Samo su starije žene, u izuzetnim prilikama i svečanostima, nosile tradicionalnu "tukado" kapicu. Doseljavanjem iz drugih dijelova [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], broj Židova se u Derventi stalno povećavao. Godine 1879. godine u ovom gradu je živjelo je 30 Židova, a 1910. godine 136, od toga 76 sefardskog i 60 aškenaskog obreda. Ovaj proces tekao je kontinuirano i dalje, pa tako nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u Derventi živi više od 300 Židova. Godine 1936. nakon prisajedinjenja Austrije Njemačkoj, više židovskih obitelji iz [[Beč]]a i [[Graz]]a doselile su se, bježeći pred [[nacisti]]čkim terorom, u Derventu. To su bile obitelji poznatih stručnjaka - liječnika. S ovom grupom doseljenika stigli su i akademski slikari Margo i Riketi. Oni su se brzo uklopili u gradsku sredinu, a svojim stručnim znanjima i vještinama mnogo su doprinijeli kvalitetu življenja građana Dervente.<ref name="#1">{{cite web |url=http://elmundosefarad.wikidot.com/jevreji-u-derventi |title=Jevreji u Derventi |publisher=elmundosefarad.wikidot.com |date=5. kolovoza 2017. |accessdate=2016-05-07}}</ref> === Holokaust === Godine 1941. s propasti [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] i uspostavljenjem [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], život Židova Dervente postaje nesnošljiv. Kotarska oblast i Gradsko poglavarstvo u Derventi izdali su naredbu da svi Židovi stariji od 14. godina, moraju nositi žutu traku izvan svoje kuće. Prekršitelji ove naredbe biće pritvoreni i kažnjeni novčanom kaznom. Istovremeno i njemačka Komanda mjesta u Derventi, izdaje sljedeću naredbu na [[Njemački jezik|njemačkom]] i [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]: ''Židovi Svi Židovi moraju da nose žute trake oko ruke, Ko se nađe na ulici ili javnom mjestu bez trake oko ruke biće kažnjen po ratnim zakonima''. Pored ove mjere, navedeni organi su izdali nalog o popisu židovske imovine, a u svaku židovsku radnju postavljeni su komesari, koji su vodili radnju i odgovarali za imovinu u njoj. Židovima je bilo zabranjeno posjećivanje javnih lokala i kavana, kao što im je zabranjeno i kretanje gradom u vremenu od 20 do 07 sati. Ravnateljstvo ustaškog redarstva Nezavisne Države Hrvatske, svojim raspisom broj 19/41, uputilo je okružnicu svim velikim župama i Ustaškom povjereništvu za Bosnu i Hercegovinu a na ruke [[Jure Francetić]]a. Okružnicom se pritvaraju svi Židovi i [[Srbi]] i deportuju u zbiralište - logor Gospić. Prema izvješću Kotarske oblasti u Derventi od 7. kolovoza 1941. godine, dana 1. kolovoza otpremljeno je u Gospić 25 Srba i Židova-komunista, kao i da će se opet izvjestan broj otpremiti u logor. [[Datoteka:Derventa židovsko groblje1.jpg|thumb|150px|lijevo|Nadgrobni spomenik na židovskom groblju u Derventi]] Ustaška propaganda i teror uvjerili su mnoge Židove da je njihov opstanak u gradu nemoguć. Neki od njih potražili su spas u bjegstvu iz Dervente. Jedan broj Židova dobio je propusnice od Kotarske oblasti za izlazak iz grada. Ivan Čović, funkcioner [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]], ih je besplatno prevozio u [[Mostar]], a oni bi se dalje prebacivali u [[Dalmacija|Dalmaciju]] i [[Italija|Italiju]], te se tako spašavali od terora i smrti. Ne postoje pouzdani podaci o tome koliko je Židova spašeno na ovaj način. Posljednja grupa Židova deportovana je u logore kolovoza 1942. godine. Tada je u Derventu došao zloglasni šef Ustaškog redarstva iz Sarajeva Ivan Tolj i naredio da se svi preostali Židovi uhite i otpreme. Jedne noći policija je izvršila raciju i sve uhićene Židove odvela u "Štaparu" tranzitni ustaški logor preko puta željezničke stanice. Tu su potrpani u zatvorene, teretne vagone i u pratnji ustaša deportovani u logore [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovac]] i Đakovo gdje su svi ubijeni.<ref name="#1"/> == Sinagoga == [[Datoteka:Jozef Grunberg.jpg|thumb|250px|lijevo|Dr Jozef Grünberg, derventski liječnik]] Od dolaska Židova i stvaranja njihove vjerske općine, pa sve do 1911. godine u Derventi nije postojala [[Sinagoga|sinagoga]], odnosno templ kako se taj hram nazivao, u narodu. Naime, Židovska zajednica je svoje vjerske obrede obavljala u posebnoj zgradi koju je Židovska općina kupila, u kojoj se nalazio i stan za [[rabin]]a. Stalnim porastom broja članova Židova u Derventi, ukazala se potreba za izgradnjom sinagoge. U tu svrhu osnovan je Odbor za izgradnju a od gradskih vlasti je dobiveno pogodno zemljište, kako bi gradnja što prije počela. Prostor na kojem se gradila sinagoga nalazio se između Srpske varoši i Harmana, a iza njega je prolazila željeznička pruga Derventa - Sarajevo i rijeka [[Ukrina]]. Izgradnja sinagoge završena je 1911. godine, a njeno zdanje je podignuto u pseudomaurskom stilu s arhitektonskim elementima korištenim kod [[Španjolska|španjolskih]] hramova. Unutrašnjost objekta bila je dekorirana drvenom ornamentikom sa svim nužnim vjerskim predmetima potrebnim za obavljanje obreda. Neposredno uz sinagogu nalazio se izvor kiselkaste vode. Uređeno je ovo izvorište koje je bilo ozidano kamenim blokovima, a i okolna domaćinstva su ga koristila za svoje potrebe. Narod ga je zvao "Česma kod Templa". U Derventi je bilo smješteno i Židovsko groblje, koje se nalazilo na mjestu Rabić pored izlaza iz grada u smjeru Doboja. Na istoj lokaciji postoji i katoličko groblje koje je od židovskog bilo odvojeno putem za selo Tetim. Ovo je groblje izgrađeno 1884. godine. Poznato je da je posljednji član zajednice koji je sahranjen 1941. godine na ovom groblju bila majka dr. Jozefa Grünberga. Brigu oko pokopa ove starice i majke najpopularnijeg liječnika u Derventi, preuzeli su dr. Hercogi i njen prvi susjed Osman-beg Osmanbegović. Ovo se desilo kolovoza 1941. godine, kada je njezin sin dr Grünberg već bio deportovan u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovac]]. Poslije dolaska Nijemaca i ustaša, na tom mjestu su neki građani dobili dozvolu za gradnju privatnih kuća. Židovsko groblje je uništeno i potpuno zapušteno. Ostao je tek poneki nadgrobni spomenik zarastao u travu i korov. Posljednji rabin u Derventi bio je Jakob Papo, a posljednji predsjednik Židovske općine Levi Pesah.<ref name="#1"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://elmundosefarad.wikidot.com/jevreji-u-derventi Jevreji u Derventi] {{Židovska zajednica u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Derventa]] [[Kategorija:Židovi u Bosni i Hercegovini]] tn45ds1s6h1r3jtkq1hq52hoxlvhy81 7565732 7565705 2026-07-28T19:33:39Z Tulkas Astaldo 38717 nekoliko sitnica 7565732 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Derventa sinagoga.jpg|thumb|250px|Derventska sinagoga]] '''[[Židovi Bosne i Hercegovine|Židovi]]''' su nekadašnja etnička i vjerska skupina koja je djelovala u [[Derventa|Derventi]], u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Sjedište Židovske općine se nalazilo u [[Derventa|Derventi]]. == Povijest == {{glavni|Židovi Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Derventa česma.jpg|thumb|250px|Česma koja se nalazila pored sinagoge u Derventi, danas je jedini ostatak postojanja sinagoge u tom gradu]] [[Datoteka:Derventa židovsko groblje.jpg|thumb|250px|Židovsko groblje u Derventi]] [[Datoteka:Jevrejska Derventa.jpg|thumb|250px|Ulica Jevrejska u Derventi je jedini preostali dokaz o postojanju Židova u tom gradu]] U Derventu su Židovi, uglavnom, stigli iz [[Sarajevo|Sarajeva]] i [[Travnik]]a ali su tu zatekli svoje sunarodnjake koji su se doselili iz [[Austrija|Austrije]] i [[Poljska|Poljske]]. U Derventu su dolazili pretežno poslovni ljudi (trgovci, obrtnici) ali su dolazili i liječnici sa svojim obiteljima. Odnosi derventskih vlasti prema njima nisu se razlikovali od odnosa prema drugim stanovnicima grada. Židovi su se brzo uključili u mnoge životne tokove djelujući kao marljivi i štedljivi trgovci, dobri obrtnici, priznati liječnici i ljekarnici. Uskoro poprimaju običaje i jezik domaćeg stanovništva, te postepeno napuštaju svoju nošnju i zamjenjuju je uobičajenim načinom odijevanja stanovnika Dervente. Bilo je starijih osoba koje su nosile bosanska odijela, dok je većina nosila moderna odijela s običnim ili žirado šeširima. Samo su starije žene, u izuzetnim prilikama i svečanostima, nosile tradicionalnu "tukado" kapicu. Doseljavanjem iz drugih dijelova [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], broj Židova se u Derventi stalno povećavao. Godine 1879. godine u ovom gradu je živjelo je 30 Židova, a 1910. godine 136, od toga 76 sefardskog i 60 aškenaskog obreda. Ovaj proces tekao je kontinuirano i dalje, pa tako nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u Derventi živi više od 300 Židova. Godine 1936. nakon [[anschluss]]a Austrije Njemačkoj, više židovskih obitelji iz [[Beč]]a i [[Graz]]a doselile su se, bježeći pred [[nacisti]]čkim terorom, u Derventu. To su bile obitelji poznatih stručnjaka - liječnika. S ovom grupom doseljenika stigli su i akademski slikari Margo i Riketi. Oni su se brzo uklopili u gradsku sredinu, a svojim stručnim znanjima i vještinama mnogo su doprinijeli kvalitetu življenja građana Dervente.<ref name="#1">{{cite web |url=http://elmundosefarad.wikidot.com/jevreji-u-derventi |title=Jevreji u Derventi |publisher=elmundosefarad.wikidot.com |date=5. kolovoza 2017. |accessdate=2016-05-07}}</ref> === Holokaust === Godine 1941. s propasti [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] i uspostavljenjem [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], život Židova Dervente postaje nesnošljiv. Kotarska oblast i Gradsko poglavarstvo u Derventi izdali su naredbu da svi Židovi stariji od 14. godina, moraju nositi žutu traku izvan svoje kuće. Prekršitelji ove naredbe biće pritvoreni i kažnjeni novčanom kaznom. Istovremeno i njemačka Komanda mjesta u Derventi, izdaje sljedeću naredbu na [[Njemački jezik|njemačkom]] i [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]: ''Židovi Svi Židovi moraju da nose žute trake oko ruke, Ko se nađe na ulici ili javnom mjestu bez trake oko ruke biće kažnjen po ratnim zakonima''. Pored ove mjere, navedeni organi su izdali nalog o popisu židovske imovine, a u svaku židovsku radnju postavljeni su komesari, koji su vodili radnju i odgovarali za imovinu u njoj. Židovima je bilo zabranjeno posjećivanje javnih lokala i kavana, kao što im je zabranjeno i kretanje gradom u vremenu od 20 do 07 sati. Ravnateljstvo ustaškog redarstva Nezavisne Države Hrvatske, svojim raspisom broj 19/41, uputilo je okružnicu svim velikim župama i Ustaškom povjereništvu za Bosnu i Hercegovinu a na ruke [[Jure Francetić]]a. Okružnicom se pritvaraju svi Židovi i [[Srbi]] i deportuju u zbiralište - logor Gospić. Prema izvješću Kotarske oblasti u Derventi od 7. kolovoza 1941. godine, dana 1. kolovoza otpremljeno je u Gospić 25 Srba i Židova-komunista, kao i da će se opet izvjestan broj otpremiti u logor. [[Datoteka:Derventa židovsko groblje1.jpg|thumb|150px|lijevo|Nadgrobni spomenik na židovskom groblju u Derventi]] Ustaška propaganda i teror uvjerili su mnoge Židove da je njihov opstanak u gradu nemoguć. Neki od njih potražili su spas u bjegstvu iz Dervente. Jedan broj Židova dobio je propusnice od Kotarske oblasti za izlazak iz grada. Ivan Čović, funkcioner [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]], ih je besplatno prevozio u [[Mostar]], a oni bi se dalje prebacivali u [[Dalmacija|Dalmaciju]] i [[Italija|Italiju]], te se tako spašavali od terora i smrti. Ne postoje pouzdani podaci o tome koliko je Židova spašeno na ovaj način. Posljednja grupa Židova deportovana je u logore kolovoza 1942. godine. Tada je u Derventu došao zloglasni šef Ustaškog redarstva iz Sarajeva Ivan Tolj i naredio da se svi preostali Židovi uhite i otpreme. Jedne noći policija je izvršila raciju i sve uhićene Židove odvela u "Štaparu" tranzitni ustaški logor preko puta željezničke stanice. Tu su potrpani u zatvorene, teretne vagone i u pratnji ustaša deportovani u logore [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovac]] i Đakovo gdje su svi ubijeni.<ref name="#1"/> == Sinagoga == [[Datoteka:Jozef Grunberg.jpg|thumb|250px|lijevo|Dr Jozef Grünberg, derventski liječnik]] Od dolaska Židova i stvaranja njihove vjerske općine, pa sve do 1911. godine u Derventi nije postojala [[Sinagoga|sinagoga]], odnosno templ kako se taj hram nazivao, u narodu. Naime, Židovska zajednica je svoje vjerske obrede obavljala u posebnoj zgradi koju je Židovska općina kupila, u kojoj se nalazio i stan za [[rabin]]a. Stalnim porastom broja članova Židova u Derventi, ukazala se potreba za izgradnjom sinagoge. U tu svrhu osnovan je Odbor za izgradnju a od gradskih vlasti je dobiveno pogodno zemljište, kako bi gradnja što prije počela. Prostor na kojem se gradila sinagoga nalazio se između Srpske varoši i Harmana, a iza njega je prolazila željeznička pruga Derventa - Sarajevo i rijeka [[Ukrina]]. Izgradnja sinagoge završena je 1911. godine, a njeno zdanje je podignuto u pseudomaurskom stilu s arhitektonskim elementima korištenim kod [[Španjolska|španjolskih]] hramova. Unutrašnjost objekta bila je dekorirana drvenom ornamentikom sa svim nužnim vjerskim predmetima potrebnim za obavljanje obreda. Neposredno uz sinagogu nalazio se izvor kiselkaste vode. Uređeno je ovo izvorište koje je bilo ozidano kamenim blokovima, a i okolna domaćinstva su ga koristila za svoje potrebe. Narod ga je zvao "Česma kod Templa". U Derventi je bilo smješteno i Židovsko groblje, koje se nalazilo na mjestu Rabić pored izlaza iz grada u smjeru Doboja. Na istoj lokaciji postoji i katoličko groblje koje je od židovskog bilo odvojeno putem za selo Tetim. Ovo je groblje izgrađeno 1884. godine. Poznato je da je posljednji član zajednice koji je sahranjen 1941. godine na ovom groblju bila majka dr. Jozefa Grünberga. Brigu oko pokopa ove starice i majke najpopularnijeg liječnika u Derventi, preuzeli su dr. Hercogi i njen prvi susjed Osman-beg Osmanbegović. Ovo se desilo kolovoza 1941. godine, kada je njezin sin dr Grünberg već bio deportovan u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovac]]. Poslije dolaska Nijemaca i ustaša, na tom mjestu su neki građani dobili dozvolu za gradnju privatnih kuća. Židovsko groblje je uništeno i potpuno zapušteno. Ostao je tek poneki nadgrobni spomenik zarastao u travu i korov. Posljednji rabin u Derventi bio je Jakob Papo, a posljednji predsjednik Židovske općine Levi Pesah.<ref name="#1"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://elmundosefarad.wikidot.com/jevreji-u-derventi Jevreji u Derventi] {{Židovska zajednica u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Derventa]] [[Kategorija:Židovi u Bosni i Hercegovini]] 1x87cvs8y88nriontwwguhedheu54qk 14 685616 7565574 6432067 2026-07-28T14:35:09Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Popularizatori znanosti|Popularizatori znanosti]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Popularizatori znanosti po državama|Popularizatori znanosti po državama]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565574 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Popularizatori znanosti po državama]] [[Kategorija:Hrvatski aktivisti|Popularizatori znanosti]] [[Kategorija:Popularizacija znanosti u Hrvatskoj|Popularizatori]] khn331pg3i5qawlleyw15r1zdoona5i 14 685617 7565566 5640063 2026-07-28T14:24:55Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Popularizacija znanosti|Popularizacija znanosti]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Popularizacija znanosti po državama|Popularizacija znanosti po državama]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565566 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Popularizacija znanosti po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Znanost i tehnologija u Hrvatskoj]] 2mbfymdgxpbt0pihkzmom4npupzlnjf 7565568 7565566 2026-07-28T14:26:13Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Aktivizam u Hrvatskoj|Aktivizam u Hrvatskoj]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565568 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Popularizacija znanosti po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Znanost i tehnologija u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Aktivizam u Hrvatskoj]] j2ogmrry49kktbbhijd39v1ssgzvl1v 14 685653 7565569 5640380 2026-07-28T14:27:52Z Argo Navis 852 ± 2 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565569 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Popularizatori znanosti po državama]] [[Kategorija:Američki aktivisti|Popularizatori znanosti]] [[Kategorija:Popularizacija znanosti u SAD-u|Popularizatori]] m698v1z5h6d7uev24ssofq0ubz11nwh 0 690122 7565726 7454412 2026-07-28T19:09:13Z ~2026-42134-48 368033 /* Životopis */ 7565726 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Vjekoslava Huljić | boja = | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[27. ožujka]] [[1963.]] | smrt = | zanimanje = | nacionalnost = | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Vjekoslava Huljić''' (djevojački: '''Tolić'''; [[Tomislavgrad]], [[27. ožujka]] [[1963.]]), [[hrvatska]] spisateljica. Jedna je od najproduktivnijih i najuspješnijih hrvatskih autorica tekstova.<ref>[https://www.zamp.hr/clanak/pregled/1841/uspjesne-autorice-vjekoslava-huljic-najproduktivnija-severina-najpopularnija-u-inozemstvu Uspješne autorice: Vjekoslava Huljić najproduktivnija, Severina najpopularnija u inozemstvu], zamp.hr, preuzeto 2. prosinca 2020.</ref> == Životopis == Rođena je 1963. godine u Duvnu. Majka joj je iz [[Kolo (Tomislavgrad, BiH)|Kola]], a otac iz [[Imotski|Imotskog]].<ref>[https://www.tomislavnews.com/vjekoslava-huljic-kcer-majke-duvanjke-na-promociji-otkrila-poantu-pisanja-romana/ VJEKOSLAVA HULJIĆ, kćer majke Duvanjke, na promociji otkrila poantu pisanja romana], tomislavnews.com, preuzeto 2. prosinca 2020.</ref> U djetinjstvu seli s roditeljima u [[Split]] gdje je završila Pravni fakultet.<ref name="gloria.hr">[https://www.gloria.hr/gl/arhiva/vjekoslava-huljic-pitanje-je-sto-je-pjesnik-htio-reci-4980140 Vjekoslava Huljić: Pitanje je što je pjesnik htio reći], gloria.hr, preuzeto 2. prosinca 2020.</ref> Kao spisateljica, objavila je 1986. prvu zbirku pjesama Jutrooki nakon čega je napisala nekoliko knjiga za djecu i romana. Za roman Moj Titanic ne tone dobila je 2020. [[Nagrada Anto Gardaš|nagradu Anto Gardaš]].<ref>[https://www.tportal.hr/showtime/clanak/vjekoslava-huljic-dobila-jos-jedno-priznanje-nikad-nisam-pisala-za-nagrade-pisanje-je-moj-zivotni-hobi-ljubav-posao-20200522 Vjekoslava Huljić dobila još jedno priznanje: 'Nikad nisam pisala za nagrade, pisanje je moj životni hobi, ljubav, posao'], tportal.hr, preuzeto 2. prosinca 2020.</ref> Autorica je tekstova brojnih hitova supruga [[Tonči Huljić|Tončija]], skladatelja i producenta.<ref name="gloria.hr"/> == Djela == * ''Jutrooki'', zbirka pjesama (1986.) * ''Čampro'', zbirka bajki (2000.) * ''Maksove šumotvorine'', roman (2002.) * ''Oči u oči s nebom'', roman (2003.) * ''Lonac za čarolije'', zbirka bajki (2007.) * ''Moj tata je lud za mnom'', roman (2011.) * ''Moja baka ima dečka'', roman (2013.) * ''Moja sestra je mrak'', roman (2015.) * ''Moji misle da ja lažem'', roman (2016.) * ''Moje ljeto s Picassom'', roman za djecu (2018.) * ''Moj Titanic ne tone'', roman (2019.)<ref>[https://katalog.kgz.hr/pagesresults/rezultati.aspx?&searchById=1&spid0=10&spv0=Hulji%C4%87%2C+Vjekoslava&xm0=1 Huljić, Vjekoslava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210310213916/https://katalog.kgz.hr/pagesresults/rezultati.aspx?searchById=1&spid0=10&spv0=Hulji%C4%87%2C+Vjekoslava&xm0=1&AspxAutoDetectCookieSupport=1 |date=10. ožujka 2021. }}, katalog.kgz.hr, preuzeto 2. prosinca 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://diskografija.com/umjetnik/vjekoslava-huljic.htm Vjekoslava Huljić] na diskografija.com * [https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133080456 Vjekoslava Huljić] na zamp.hr {{mrva-biog-glaz-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Huljić, Vjekoslava}} [[Kategorija:Hrvatski tekstopisci]] [[Kategorija:Hrvatski pisci za djecu]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Životopisi, Tomislavgrad]] [[Kategorija:Magazin (sastav)]] qioyxsmjq7txynjz5aicw20t6tsnf9q 2 692253 7565512 7565237 2026-07-28T13:32:30Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Bohadschia_(razdvojba)]] 7565512 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> <li id="20260626055138" class="popis-zadataka">[[Herschel (krater na Mimasu)]] 07:51, 26. lipnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> === Dovrši započete članke === ==== Sunčev sustav ==== ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (41)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (87)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (602)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250210100438" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nagrada Ansari X]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 83, od [[Jednadžba gibanja]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 67, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 59</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 43, od [[Baricentar]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 29</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 24, od [[Keplerovi zakoni]]</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === <li id="20260628115916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Privatni prijevoz]] 13:59, 28. lipnja 2026. (CEST) Dodaj [[:en:Category:Private spaceflight]]</li> <li id="20250210100450" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Električna i magnetna polja u materiji]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49288597 15])</li> <li id="20250210100445" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strukturni sustav]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327598 14])</li> <li id="20250210100453" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327897 14])</li> <li id="20260623191647" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vektorska analiza]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327810 12])</li> <li id="20250210100452" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Molekularna fizika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327841 11])</li> <li id="20260625110745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrodinamika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327474 10])</li> <li id="20250210100449" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Deformacija]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327785 10])</li> <li id="20250210100448" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Polinomi]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=48463140 7])</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100441" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] (2)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <li id="20260623071013" class="popis-zadataka">[[Rafinerija nafte]] (1)</li> <li id="20250210100435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hipersonični zrakoplovi]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100454" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100455" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260726181156" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice za višekratnu upotrebu]] 20:11, 26. srpnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> <li id="20260726194547" class="popis-zadataka">[[Thebit (krater)]] 21:45, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195059" class="popis-zadataka">[[Clairaut (krater)]] 21:50, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195521" class="popis-zadataka">[[Manners (krater)]] 21:55, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260727133249" class="popis-zadataka">[[Aristarchus (krater)]] 15:32, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> <li id="20260727133308" class="popis-zadataka">[[Alphonsus (krater)]] 15:33, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> <li id="20260727175239" class="popis-zadataka">[[Pons (krater)]] 19:52, 27. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133230" class="popis-zadataka">[[Bohadschia (razdvojba)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> 5mmroq22ozfrywoiiz1xbwaf8k4gpx3 7565513 7565512 2026-07-28T13:32:52Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Smilika_(biljni_rod)]] 7565513 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> <li id="20260626055138" class="popis-zadataka">[[Herschel (krater na Mimasu)]] 07:51, 26. lipnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> === Dovrši započete članke === ==== Sunčev sustav ==== ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (41)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (87)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (602)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250210100438" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nagrada Ansari X]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 83, od [[Jednadžba gibanja]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 67, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 59</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 43, od [[Baricentar]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 29</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 24, od [[Keplerovi zakoni]]</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === <li id="20260628115916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Privatni prijevoz]] 13:59, 28. lipnja 2026. (CEST) Dodaj [[:en:Category:Private spaceflight]]</li> <li id="20250210100450" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Električna i magnetna polja u materiji]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49288597 15])</li> <li id="20250210100445" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strukturni sustav]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327598 14])</li> <li id="20250210100453" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327897 14])</li> <li id="20260623191647" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vektorska analiza]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327810 12])</li> <li id="20250210100452" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Molekularna fizika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327841 11])</li> <li id="20260625110745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrodinamika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327474 10])</li> <li id="20250210100449" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Deformacija]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327785 10])</li> <li id="20250210100448" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Polinomi]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=48463140 7])</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100441" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] (2)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <li id="20260623071013" class="popis-zadataka">[[Rafinerija nafte]] (1)</li> <li id="20250210100435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hipersonični zrakoplovi]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100454" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100455" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260726181156" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice za višekratnu upotrebu]] 20:11, 26. srpnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> <li id="20260726194547" class="popis-zadataka">[[Thebit (krater)]] 21:45, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195059" class="popis-zadataka">[[Clairaut (krater)]] 21:50, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195521" class="popis-zadataka">[[Manners (krater)]] 21:55, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260727133249" class="popis-zadataka">[[Aristarchus (krater)]] 15:32, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> <li id="20260727133308" class="popis-zadataka">[[Alphonsus (krater)]] 15:33, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> <li id="20260727175239" class="popis-zadataka">[[Pons (krater)]] 19:52, 27. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133230" class="popis-zadataka">[[Bohadschia (razdvojba)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133252" class="popis-zadataka">[[Smilika (biljni rod)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> k6xoc6jriaaf8v22gqanod430v3pxh6 7565514 7565513 2026-07-28T13:32:58Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Svjetlica_(biljni_rod)]] 7565514 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> <li id="20260626055138" class="popis-zadataka">[[Herschel (krater na Mimasu)]] 07:51, 26. lipnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> === Dovrši započete članke === ==== Sunčev sustav ==== ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (41)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (87)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (602)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250210100438" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nagrada Ansari X]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 83, od [[Jednadžba gibanja]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 67, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 59</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 43, od [[Baricentar]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 29</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 24, od [[Keplerovi zakoni]]</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === <li id="20260628115916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Privatni prijevoz]] 13:59, 28. lipnja 2026. (CEST) Dodaj [[:en:Category:Private spaceflight]]</li> <li id="20250210100450" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Električna i magnetna polja u materiji]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49288597 15])</li> <li id="20250210100445" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strukturni sustav]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327598 14])</li> <li id="20250210100453" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327897 14])</li> <li id="20260623191647" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vektorska analiza]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327810 12])</li> <li id="20250210100452" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Molekularna fizika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327841 11])</li> <li id="20260625110745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrodinamika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327474 10])</li> <li id="20250210100449" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Deformacija]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327785 10])</li> <li id="20250210100448" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Polinomi]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=48463140 7])</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100441" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] (2)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <li id="20260623071013" class="popis-zadataka">[[Rafinerija nafte]] (1)</li> <li id="20250210100435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hipersonični zrakoplovi]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100454" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100455" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260726181156" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice za višekratnu upotrebu]] 20:11, 26. srpnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> <li id="20260726194547" class="popis-zadataka">[[Thebit (krater)]] 21:45, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195059" class="popis-zadataka">[[Clairaut (krater)]] 21:50, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195521" class="popis-zadataka">[[Manners (krater)]] 21:55, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260727133249" class="popis-zadataka">[[Aristarchus (krater)]] 15:32, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> <li id="20260727133308" class="popis-zadataka">[[Alphonsus (krater)]] 15:33, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> <li id="20260727175239" class="popis-zadataka">[[Pons (krater)]] 19:52, 27. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133230" class="popis-zadataka">[[Bohadschia (razdvojba)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133252" class="popis-zadataka">[[Smilika (biljni rod)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133258" class="popis-zadataka">[[Svjetlica (biljni rod)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> 25mnr8ocgzhpbihalfayh81yq76itgj 7565515 7565514 2026-07-28T13:33:06Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Tekoma_(biljni_rodovi)]] 7565515 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> <li id="20260626055138" class="popis-zadataka">[[Herschel (krater na Mimasu)]] 07:51, 26. lipnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> === Dovrši započete članke === ==== Sunčev sustav ==== ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (41)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (87)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (602)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250210100438" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nagrada Ansari X]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 83, od [[Jednadžba gibanja]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 67, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 59</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 43, od [[Baricentar]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 29</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 24, od [[Keplerovi zakoni]]</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === <li id="20260628115916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Privatni prijevoz]] 13:59, 28. lipnja 2026. (CEST) Dodaj [[:en:Category:Private spaceflight]]</li> <li id="20250210100450" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Električna i magnetna polja u materiji]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49288597 15])</li> <li id="20250210100445" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strukturni sustav]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327598 14])</li> <li id="20250210100453" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327897 14])</li> <li id="20260623191647" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vektorska analiza]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327810 12])</li> <li id="20250210100452" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Molekularna fizika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327841 11])</li> <li id="20260625110745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrodinamika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327474 10])</li> <li id="20250210100449" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Deformacija]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327785 10])</li> <li id="20250210100448" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Polinomi]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=48463140 7])</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100441" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] (2)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <li id="20260623071013" class="popis-zadataka">[[Rafinerija nafte]] (1)</li> <li id="20250210100435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hipersonični zrakoplovi]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100454" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100455" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260726181156" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice za višekratnu upotrebu]] 20:11, 26. srpnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> <li id="20260726194547" class="popis-zadataka">[[Thebit (krater)]] 21:45, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195059" class="popis-zadataka">[[Clairaut (krater)]] 21:50, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195521" class="popis-zadataka">[[Manners (krater)]] 21:55, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260727133249" class="popis-zadataka">[[Aristarchus (krater)]] 15:32, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> <li id="20260727133308" class="popis-zadataka">[[Alphonsus (krater)]] 15:33, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> <li id="20260727175239" class="popis-zadataka">[[Pons (krater)]] 19:52, 27. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133230" class="popis-zadataka">[[Bohadschia (razdvojba)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133252" class="popis-zadataka">[[Smilika (biljni rod)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133258" class="popis-zadataka">[[Svjetlica (biljni rod)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133306" class="popis-zadataka">[[Tekoma (biljni rodovi)]] 15:33, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> st65f3b7mnh8waxldl6zymulc77cllu 7565562 7565515 2026-07-28T14:04:48Z Argo Navis 852 7565562 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260626055138" class="popis-zadataka">[[Herschel (krater na Mimasu)]] 07:51, 26. lipnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> <li id="20260727133249" class="popis-zadataka">[[Aristarchus (krater)]] 15:32, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> <li id="20260727133308" class="popis-zadataka">[[Alphonsus (krater)]] 15:33, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260726194547" class="popis-zadataka">[[Thebit (krater)]] 21:45, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195059" class="popis-zadataka">[[Clairaut (krater)]] 21:50, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195521" class="popis-zadataka">[[Manners (krater)]] 21:55, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> === Popravi razdvojbe === <li id="20260728133230" class="popis-zadataka">[[Bohadschia (razdvojba)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133252" class="popis-zadataka">[[Smilika (biljni rod)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133258" class="popis-zadataka">[[Svjetlica (biljni rod)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133306" class="popis-zadataka">[[Tekoma (biljni rodovi)]] 15:33, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (40)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (87)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (602)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250210100438" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nagrada Ansari X]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 78, od [[Koloturnik]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 67, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 59</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 43, od [[Baricentar]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 29</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 24, od [[Keplerovi zakoni]]</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === <li id="20260628115916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Privatni prijevoz]] 13:59, 28. lipnja 2026. (CEST) Dodaj [[:en:Category:Private spaceflight]]</li> <li id="20250210100454" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podmazivanje]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49649430 17])</li> <li id="20250210100450" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Električna i magnetna polja u materiji]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49288597 15])</li> <li id="20250210100445" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strukturni sustav]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327598 14])</li> <li id="20250210100453" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327897 14])</li> <li id="20260623191647" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vektorska analiza]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327810 12])</li> <li id="20250210100452" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Molekularna fizika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327841 11])</li> <li id="20260625110745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrodinamika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327474 10])</li> <li id="20250210100449" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Deformacija]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327785 10])</li> <li id="20250210100448" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Polinomi]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=48463140 7])</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100441" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] (2)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <li id="20260623071013" class="popis-zadataka">[[Rafinerija nafte]] (1)</li> <li id="20250210100435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hipersonični zrakoplovi]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100455" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260726181156" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice za višekratnu upotrebu]] 20:11, 26. srpnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> 8xa36rvgvhicsozvriovss2pxk7nz9s 7565651 7565562 2026-07-28T16:06:49Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Agastya]] 7565651 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260626055138" class="popis-zadataka">[[Herschel (krater na Mimasu)]] 07:51, 26. lipnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> <li id="20260727133249" class="popis-zadataka">[[Aristarchus (krater)]] 15:32, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> <li id="20260727133308" class="popis-zadataka">[[Alphonsus (krater)]] 15:33, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260726194547" class="popis-zadataka">[[Thebit (krater)]] 21:45, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195059" class="popis-zadataka">[[Clairaut (krater)]] 21:50, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195521" class="popis-zadataka">[[Manners (krater)]] 21:55, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> === Popravi razdvojbe === <li id="20260728133230" class="popis-zadataka">[[Bohadschia (razdvojba)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133252" class="popis-zadataka">[[Smilika (biljni rod)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133258" class="popis-zadataka">[[Svjetlica (biljni rod)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133306" class="popis-zadataka">[[Tekoma (biljni rodovi)]] 15:33, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (40)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (87)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (602)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250210100438" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nagrada Ansari X]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 78, od [[Koloturnik]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 67, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 59</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 43, od [[Baricentar]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 29</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 24, od [[Keplerovi zakoni]]</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === <li id="20260628115916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Privatni prijevoz]] 13:59, 28. lipnja 2026. (CEST) Dodaj [[:en:Category:Private spaceflight]]</li> <li id="20250210100454" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podmazivanje]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49649430 17])</li> <li id="20250210100450" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Električna i magnetna polja u materiji]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49288597 15])</li> <li id="20250210100445" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strukturni sustav]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327598 14])</li> <li id="20250210100453" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327897 14])</li> <li id="20260623191647" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vektorska analiza]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327810 12])</li> <li id="20250210100452" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Molekularna fizika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327841 11])</li> <li id="20260625110745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrodinamika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327474 10])</li> <li id="20250210100449" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Deformacija]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327785 10])</li> <li id="20250210100448" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Polinomi]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=48463140 7])</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100441" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] (2)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <li id="20260623071013" class="popis-zadataka">[[Rafinerija nafte]] (1)</li> <li id="20250210100435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hipersonični zrakoplovi]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100455" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260726181156" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice za višekratnu upotrebu]] 20:11, 26. srpnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> <li id="20260728160649" class="popis-zadataka">[[Agastya]] 18:06, 28. srpnja 2026. (CEST) wlh</li> p6zpflhs002044svi00b76q6qcw5nkq 7565652 7565651 2026-07-28T16:06:57Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Gyros]] 7565652 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260626055138" class="popis-zadataka">[[Herschel (krater na Mimasu)]] 07:51, 26. lipnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> <li id="20260727133249" class="popis-zadataka">[[Aristarchus (krater)]] 15:32, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> <li id="20260727133308" class="popis-zadataka">[[Alphonsus (krater)]] 15:33, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260726194547" class="popis-zadataka">[[Thebit (krater)]] 21:45, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195059" class="popis-zadataka">[[Clairaut (krater)]] 21:50, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195521" class="popis-zadataka">[[Manners (krater)]] 21:55, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> === Popravi razdvojbe === <li id="20260728133230" class="popis-zadataka">[[Bohadschia (razdvojba)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133252" class="popis-zadataka">[[Smilika (biljni rod)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133258" class="popis-zadataka">[[Svjetlica (biljni rod)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133306" class="popis-zadataka">[[Tekoma (biljni rodovi)]] 15:33, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (40)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (87)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (602)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250210100438" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nagrada Ansari X]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 78, od [[Koloturnik]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 67, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 59</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 43, od [[Baricentar]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 29</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 24, od [[Keplerovi zakoni]]</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === <li id="20260628115916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Privatni prijevoz]] 13:59, 28. lipnja 2026. (CEST) Dodaj [[:en:Category:Private spaceflight]]</li> <li id="20250210100454" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podmazivanje]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49649430 17])</li> <li id="20250210100450" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Električna i magnetna polja u materiji]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49288597 15])</li> <li id="20250210100445" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strukturni sustav]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327598 14])</li> <li id="20250210100453" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327897 14])</li> <li id="20260623191647" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vektorska analiza]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327810 12])</li> <li id="20250210100452" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Molekularna fizika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327841 11])</li> <li id="20260625110745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrodinamika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327474 10])</li> <li id="20250210100449" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Deformacija]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327785 10])</li> <li id="20250210100448" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Polinomi]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=48463140 7])</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100441" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] (2)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <li id="20260623071013" class="popis-zadataka">[[Rafinerija nafte]] (1)</li> <li id="20250210100435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hipersonični zrakoplovi]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100455" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260726181156" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice za višekratnu upotrebu]] 20:11, 26. srpnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> <li id="20260728160649" class="popis-zadataka">[[Agastya]] 18:06, 28. srpnja 2026. (CEST) wlh</li> <li id="20260728160657" class="popis-zadataka">[[Gyros]] 18:06, 28. srpnja 2026. (CEST) wlh</li> 5hc24vq58gi54hr8sqghokjirma04d4 7565671 7565652 2026-07-28T16:29:05Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Wurzelbauer_(krater)]] 7565671 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260626055138" class="popis-zadataka">[[Herschel (krater na Mimasu)]] 07:51, 26. lipnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> <li id="20260727133249" class="popis-zadataka">[[Aristarchus (krater)]] 15:32, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> <li id="20260727133308" class="popis-zadataka">[[Alphonsus (krater)]] 15:33, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260726194547" class="popis-zadataka">[[Thebit (krater)]] 21:45, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195059" class="popis-zadataka">[[Clairaut (krater)]] 21:50, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195521" class="popis-zadataka">[[Manners (krater)]] 21:55, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> === Popravi razdvojbe === <li id="20260728133230" class="popis-zadataka">[[Bohadschia (razdvojba)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133252" class="popis-zadataka">[[Smilika (biljni rod)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133258" class="popis-zadataka">[[Svjetlica (biljni rod)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133306" class="popis-zadataka">[[Tekoma (biljni rodovi)]] 15:33, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (40)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (87)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (602)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250210100438" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nagrada Ansari X]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 78, od [[Koloturnik]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 67, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 59</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 43, od [[Baricentar]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 29</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 24, od [[Keplerovi zakoni]]</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === <li id="20260628115916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Privatni prijevoz]] 13:59, 28. lipnja 2026. (CEST) Dodaj [[:en:Category:Private spaceflight]]</li> <li id="20250210100454" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podmazivanje]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49649430 17])</li> <li id="20250210100450" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Električna i magnetna polja u materiji]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49288597 15])</li> <li id="20250210100445" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strukturni sustav]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327598 14])</li> <li id="20250210100453" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327897 14])</li> <li id="20260623191647" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vektorska analiza]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327810 12])</li> <li id="20250210100452" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Molekularna fizika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327841 11])</li> <li id="20260625110745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrodinamika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327474 10])</li> <li id="20250210100449" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Deformacija]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327785 10])</li> <li id="20250210100448" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Polinomi]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=48463140 7])</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100441" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] (2)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <li id="20260623071013" class="popis-zadataka">[[Rafinerija nafte]] (1)</li> <li id="20250210100435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hipersonični zrakoplovi]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100455" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260726181156" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice za višekratnu upotrebu]] 20:11, 26. srpnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> <li id="20260728160649" class="popis-zadataka">[[Agastya]] 18:06, 28. srpnja 2026. (CEST) wlh</li> <li id="20260728160657" class="popis-zadataka">[[Gyros]] 18:06, 28. srpnja 2026. (CEST) wlh</li> <li id="20260728162905" class="popis-zadataka">[[Wurzelbauer (krater)]] 18:29, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> nfr1ai33cd60lx1cypf7x4ytw99bv58 7565673 7565671 2026-07-28T16:34:24Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Pitatus_(krater)]] 7565673 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260626055138" class="popis-zadataka">[[Herschel (krater na Mimasu)]] 07:51, 26. lipnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> <li id="20260727133249" class="popis-zadataka">[[Aristarchus (krater)]] 15:32, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> <li id="20260727133308" class="popis-zadataka">[[Alphonsus (krater)]] 15:33, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260726194547" class="popis-zadataka">[[Thebit (krater)]] 21:45, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195059" class="popis-zadataka">[[Clairaut (krater)]] 21:50, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195521" class="popis-zadataka">[[Manners (krater)]] 21:55, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> === Popravi razdvojbe === <li id="20260728133230" class="popis-zadataka">[[Bohadschia (razdvojba)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133252" class="popis-zadataka">[[Smilika (biljni rod)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133258" class="popis-zadataka">[[Svjetlica (biljni rod)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133306" class="popis-zadataka">[[Tekoma (biljni rodovi)]] 15:33, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (40)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (87)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (602)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250210100438" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nagrada Ansari X]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 78, od [[Koloturnik]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 67, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 59</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 43, od [[Baricentar]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 29</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 24, od [[Keplerovi zakoni]]</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === <li id="20260628115916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Privatni prijevoz]] 13:59, 28. lipnja 2026. (CEST) Dodaj [[:en:Category:Private spaceflight]]</li> <li id="20250210100454" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podmazivanje]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49649430 17])</li> <li id="20250210100450" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Električna i magnetna polja u materiji]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49288597 15])</li> <li id="20250210100445" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strukturni sustav]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327598 14])</li> <li id="20250210100453" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327897 14])</li> <li id="20260623191647" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vektorska analiza]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327810 12])</li> <li id="20250210100452" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Molekularna fizika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327841 11])</li> <li id="20260625110745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrodinamika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327474 10])</li> <li id="20250210100449" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Deformacija]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327785 10])</li> <li id="20250210100448" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Polinomi]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=48463140 7])</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100441" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] (2)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <li id="20260623071013" class="popis-zadataka">[[Rafinerija nafte]] (1)</li> <li id="20250210100435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hipersonični zrakoplovi]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100455" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260726181156" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice za višekratnu upotrebu]] 20:11, 26. srpnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> <li id="20260728160649" class="popis-zadataka">[[Agastya]] 18:06, 28. srpnja 2026. (CEST) wlh</li> <li id="20260728160657" class="popis-zadataka">[[Gyros]] 18:06, 28. srpnja 2026. (CEST) wlh</li> <li id="20260728162905" class="popis-zadataka">[[Wurzelbauer (krater)]] 18:29, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728163424" class="popis-zadataka">[[Pitatus (krater)]] 18:34, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> spholt64348ot7zq857n5870keyisli 7565677 7565673 2026-07-28T16:37:09Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Fermat_(krater)]] 7565677 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260626055138" class="popis-zadataka">[[Herschel (krater na Mimasu)]] 07:51, 26. lipnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> <li id="20260727133249" class="popis-zadataka">[[Aristarchus (krater)]] 15:32, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> <li id="20260727133308" class="popis-zadataka">[[Alphonsus (krater)]] 15:33, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260726194547" class="popis-zadataka">[[Thebit (krater)]] 21:45, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195059" class="popis-zadataka">[[Clairaut (krater)]] 21:50, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195521" class="popis-zadataka">[[Manners (krater)]] 21:55, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> === Popravi razdvojbe === <li id="20260728133230" class="popis-zadataka">[[Bohadschia (razdvojba)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133252" class="popis-zadataka">[[Smilika (biljni rod)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133258" class="popis-zadataka">[[Svjetlica (biljni rod)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133306" class="popis-zadataka">[[Tekoma (biljni rodovi)]] 15:33, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (40)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (87)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (602)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250210100438" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nagrada Ansari X]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 78, od [[Koloturnik]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 67, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 59</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 43, od [[Baricentar]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 29</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 24, od [[Keplerovi zakoni]]</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === <li id="20260628115916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Privatni prijevoz]] 13:59, 28. lipnja 2026. (CEST) Dodaj [[:en:Category:Private spaceflight]]</li> <li id="20250210100454" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podmazivanje]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49649430 17])</li> <li id="20250210100450" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Električna i magnetna polja u materiji]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49288597 15])</li> <li id="20250210100445" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strukturni sustav]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327598 14])</li> <li id="20250210100453" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327897 14])</li> <li id="20260623191647" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vektorska analiza]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327810 12])</li> <li id="20250210100452" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Molekularna fizika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327841 11])</li> <li id="20260625110745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrodinamika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327474 10])</li> <li id="20250210100449" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Deformacija]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327785 10])</li> <li id="20250210100448" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Polinomi]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=48463140 7])</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100441" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] (2)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <li id="20260623071013" class="popis-zadataka">[[Rafinerija nafte]] (1)</li> <li id="20250210100435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hipersonični zrakoplovi]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100455" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260726181156" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice za višekratnu upotrebu]] 20:11, 26. srpnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> <li id="20260728160649" class="popis-zadataka">[[Agastya]] 18:06, 28. srpnja 2026. (CEST) wlh</li> <li id="20260728160657" class="popis-zadataka">[[Gyros]] 18:06, 28. srpnja 2026. (CEST) wlh</li> <li id="20260728162905" class="popis-zadataka">[[Wurzelbauer (krater)]] 18:29, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728163424" class="popis-zadataka">[[Pitatus (krater)]] 18:34, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728163709" class="popis-zadataka">[[Fermat (krater)]] 18:37, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> gtbj9uwxlv5ckubscg2qts10v9pq7p5 7565679 7565677 2026-07-28T16:39:31Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Polybius_(krater)]] 7565679 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260626055138" class="popis-zadataka">[[Herschel (krater na Mimasu)]] 07:51, 26. lipnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> <li id="20260727133249" class="popis-zadataka">[[Aristarchus (krater)]] 15:32, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> <li id="20260727133308" class="popis-zadataka">[[Alphonsus (krater)]] 15:33, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260726194547" class="popis-zadataka">[[Thebit (krater)]] 21:45, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195059" class="popis-zadataka">[[Clairaut (krater)]] 21:50, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195521" class="popis-zadataka">[[Manners (krater)]] 21:55, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> === Popravi razdvojbe === <li id="20260728133230" class="popis-zadataka">[[Bohadschia (razdvojba)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133252" class="popis-zadataka">[[Smilika (biljni rod)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133258" class="popis-zadataka">[[Svjetlica (biljni rod)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133306" class="popis-zadataka">[[Tekoma (biljni rodovi)]] 15:33, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (40)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (87)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (602)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250210100438" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nagrada Ansari X]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 78, od [[Koloturnik]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 67, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 59</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 43, od [[Baricentar]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 29</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 24, od [[Keplerovi zakoni]]</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === <li id="20260628115916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Privatni prijevoz]] 13:59, 28. lipnja 2026. (CEST) Dodaj [[:en:Category:Private spaceflight]]</li> <li id="20250210100454" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podmazivanje]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49649430 17])</li> <li id="20250210100450" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Električna i magnetna polja u materiji]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49288597 15])</li> <li id="20250210100445" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strukturni sustav]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327598 14])</li> <li id="20250210100453" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327897 14])</li> <li id="20260623191647" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vektorska analiza]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327810 12])</li> <li id="20250210100452" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Molekularna fizika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327841 11])</li> <li id="20260625110745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrodinamika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327474 10])</li> <li id="20250210100449" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Deformacija]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327785 10])</li> <li id="20250210100448" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Polinomi]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=48463140 7])</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100441" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] (2)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <li id="20260623071013" class="popis-zadataka">[[Rafinerija nafte]] (1)</li> <li id="20250210100435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hipersonični zrakoplovi]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100455" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260726181156" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice za višekratnu upotrebu]] 20:11, 26. srpnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> <li id="20260728160649" class="popis-zadataka">[[Agastya]] 18:06, 28. srpnja 2026. (CEST) wlh</li> <li id="20260728160657" class="popis-zadataka">[[Gyros]] 18:06, 28. srpnja 2026. (CEST) wlh</li> <li id="20260728162905" class="popis-zadataka">[[Wurzelbauer (krater)]] 18:29, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728163424" class="popis-zadataka">[[Pitatus (krater)]] 18:34, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728163709" class="popis-zadataka">[[Fermat (krater)]] 18:37, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728163931" class="popis-zadataka">[[Polybius (krater)]] 18:39, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> ayg24ilmqkfrkbm7abs7ih0ostm3ypu 7565682 7565679 2026-07-28T16:41:49Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Orontius_(krater)]] 7565682 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260626055138" class="popis-zadataka">[[Herschel (krater na Mimasu)]] 07:51, 26. lipnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> <li id="20260727133249" class="popis-zadataka">[[Aristarchus (krater)]] 15:32, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> <li id="20260727133308" class="popis-zadataka">[[Alphonsus (krater)]] 15:33, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260726194547" class="popis-zadataka">[[Thebit (krater)]] 21:45, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195059" class="popis-zadataka">[[Clairaut (krater)]] 21:50, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195521" class="popis-zadataka">[[Manners (krater)]] 21:55, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> === Popravi razdvojbe === <li id="20260728133230" class="popis-zadataka">[[Bohadschia (razdvojba)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133252" class="popis-zadataka">[[Smilika (biljni rod)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133258" class="popis-zadataka">[[Svjetlica (biljni rod)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133306" class="popis-zadataka">[[Tekoma (biljni rodovi)]] 15:33, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (40)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (87)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (602)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250210100438" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nagrada Ansari X]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 78, od [[Koloturnik]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 67, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 59</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 43, od [[Baricentar]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 29</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 24, od [[Keplerovi zakoni]]</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === <li id="20260628115916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Privatni prijevoz]] 13:59, 28. lipnja 2026. (CEST) Dodaj [[:en:Category:Private spaceflight]]</li> <li id="20250210100454" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podmazivanje]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49649430 17])</li> <li id="20250210100450" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Električna i magnetna polja u materiji]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49288597 15])</li> <li id="20250210100445" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strukturni sustav]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327598 14])</li> <li id="20250210100453" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327897 14])</li> <li id="20260623191647" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vektorska analiza]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327810 12])</li> <li id="20250210100452" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Molekularna fizika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327841 11])</li> <li id="20260625110745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrodinamika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327474 10])</li> <li id="20250210100449" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Deformacija]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327785 10])</li> <li id="20250210100448" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Polinomi]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=48463140 7])</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100441" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] (2)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <li id="20260623071013" class="popis-zadataka">[[Rafinerija nafte]] (1)</li> <li id="20250210100435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hipersonični zrakoplovi]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100455" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260726181156" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice za višekratnu upotrebu]] 20:11, 26. srpnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> <li id="20260728160649" class="popis-zadataka">[[Agastya]] 18:06, 28. srpnja 2026. (CEST) wlh</li> <li id="20260728160657" class="popis-zadataka">[[Gyros]] 18:06, 28. srpnja 2026. (CEST) wlh</li> <li id="20260728162905" class="popis-zadataka">[[Wurzelbauer (krater)]] 18:29, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728163424" class="popis-zadataka">[[Pitatus (krater)]] 18:34, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728163709" class="popis-zadataka">[[Fermat (krater)]] 18:37, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728163931" class="popis-zadataka">[[Polybius (krater)]] 18:39, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728164149" class="popis-zadataka">[[Orontius (krater)]] 18:41, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> 4d3g67h4vj5lhjosleeaefxhe6dki0j 7565684 7565682 2026-07-28T16:45:25Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Deslandres_(krater)]] 7565684 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260626055138" class="popis-zadataka">[[Herschel (krater na Mimasu)]] 07:51, 26. lipnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> <li id="20260727133249" class="popis-zadataka">[[Aristarchus (krater)]] 15:32, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> <li id="20260727133308" class="popis-zadataka">[[Alphonsus (krater)]] 15:33, 27. srpnja 2026. (CEST) prevedi iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260726194547" class="popis-zadataka">[[Thebit (krater)]] 21:45, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195059" class="popis-zadataka">[[Clairaut (krater)]] 21:50, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260726195521" class="popis-zadataka">[[Manners (krater)]] 21:55, 26. srpnja 2026. (CEST) </li> ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> === Popravi razdvojbe === <li id="20260728133230" class="popis-zadataka">[[Bohadschia (razdvojba)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133252" class="popis-zadataka">[[Smilika (biljni rod)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133258" class="popis-zadataka">[[Svjetlica (biljni rod)]] 15:32, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728133306" class="popis-zadataka">[[Tekoma (biljni rodovi)]] 15:33, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (40)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (87)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (602)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250210100438" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nagrada Ansari X]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 78, od [[Koloturnik]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 67, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 59</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 43, od [[Baricentar]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 29</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 24, od [[Keplerovi zakoni]]</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === <li id="20260628115916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Privatni prijevoz]] 13:59, 28. lipnja 2026. (CEST) Dodaj [[:en:Category:Private spaceflight]]</li> <li id="20250210100454" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podmazivanje]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49649430 17])</li> <li id="20250210100450" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Električna i magnetna polja u materiji]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49288597 15])</li> <li id="20250210100445" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strukturni sustav]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327598 14])</li> <li id="20250210100453" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327897 14])</li> <li id="20260623191647" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vektorska analiza]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327810 12])</li> <li id="20250210100452" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Molekularna fizika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327841 11])</li> <li id="20260625110745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrodinamika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327474 10])</li> <li id="20250210100449" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Deformacija]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327785 10])</li> <li id="20250210100448" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Polinomi]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=48463140 7])</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100441" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] (2)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <li id="20260623071013" class="popis-zadataka">[[Rafinerija nafte]] (1)</li> <li id="20250210100435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hipersonični zrakoplovi]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100455" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260726181156" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice za višekratnu upotrebu]] 20:11, 26. srpnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> <li id="20260728160649" class="popis-zadataka">[[Agastya]] 18:06, 28. srpnja 2026. (CEST) wlh</li> <li id="20260728160657" class="popis-zadataka">[[Gyros]] 18:06, 28. srpnja 2026. (CEST) wlh</li> <li id="20260728162905" class="popis-zadataka">[[Wurzelbauer (krater)]] 18:29, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728163424" class="popis-zadataka">[[Pitatus (krater)]] 18:34, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728163709" class="popis-zadataka">[[Fermat (krater)]] 18:37, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728163931" class="popis-zadataka">[[Polybius (krater)]] 18:39, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728164149" class="popis-zadataka">[[Orontius (krater)]] 18:41, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260728164525" class="popis-zadataka">[[Deslandres (krater)]] 18:45, 28. srpnja 2026. (CEST) </li> 3591nprvsgkq7zh36ruo8541cq3oaja 0 692355 7565879 7492472 2026-07-29T11:40:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565879 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Drenova | slika = | šport = [[Odbojka]] | puno ime = Ženski odbojkaški klub "Drenova" Rijeka | nadimak = | godina osnivanja = (1998.) | sjedište = Cvetkov trg 1, 51 000 [[Rijeka]] | borilište = ''SD Dinko Lukarić'' (''Kozala''), [[Rijeka]] | navijači = | predsjednik = | trener = | kapetan = | liga = Prva odbojkaška liga (II.) }} '''Ženski odbojkaški klub "Drenova"''' ('''''ŽOK "Drenova"; Drenova Rijeka; Drenova''''') je ženski [[odbojka]]ški klub iz [[Rijeka|Rijeke]], [[Primorsko-goranska županija]], [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2020./21. ''"Drenova"'' se natječe u ''"Prvoj hrvatskoj ženskoj odbojkaškoj ligi"'', ligi drugog stupnja [[1. A hrvatska odbojkaška liga za žene|odbojkaškog prvenstva Hrvatske za žene]]. == O klubu == '''''ŽOK "Drenova"''''' je osnovan 1998. godine. Klub se uglavnom natjecao u ligama drugog stupnja hrvatskog odbojkaškog prvenstva za žene, te se također natjecao i kao [[1. A hrvatska odbojkaška liga za žene|hrvatski prvoligaš]] (5 sezona do 2015./16.). == Uspjesi == ; 1. HOL / 1. B HOL * drugoplasirane: 2013./14. ; 1. B HOL - Zapad * prvakinje: 2025./26. ; 2. HOL - Zapad * prvakinje: 1999./2000. * drugoplasirane: 2003./04. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!por !!set+ !!set- !!bod !!doigravanje !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Drenova |- |rowspan="2"|[[Druga hrvatska odbojkaška liga za žene 1999./2000.|1999./2000.]] ||rowspan="2"|II. ||2. HOL - Zapad || ||bgcolor="gold"|1. ||8 ||14 ||14 ||0 ||42 ||5 ||28 || || ||rowspan="2"| |- |Kvalifikacije za 1. ligu || ||2. ||4 ||6 ||4 ||2 ||14 ||11 ||10 || || |- |[[1. HOL za žene 2000./01.|2000./01.]] ||I. ||[[1. A hrvatska odbojkaška liga za žene|1. HOL]] || ||8. ||12 ||22 ||8 ||14 ||30 ||50 ||23 || || || |- |[[1. HOL za žene 2001./02.|2001./02.]] ||I. ||1. HOL || ||10. ||12 ||22 ||5 ||17 ||20 ||55 ||15 ||ne || || |- |[[1. HOL za žene 2002./03.|2002./03.]] ||I. ||1. HOL || ||12. ||12 ||22 ||3 ||19 ||16 ||59 ||10 ||ne || || |- |[[Druga hrvatska odbojkaška liga za žene 2003./04.|2003./04.]] ||II. ||2. HOL - Zapad || ||bgcolor="silver"|2. ||9 ||16 ||11 ||5 ||38 ||19 ||33 || || || |- |[[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2004./05.|2004./05.]] ||II. ||1. B HOL || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||11 ||7 ||44 ||25 ||37 || || ||<ref>[http://www.ok-grobnican.hr/rezultati0405.asp ok-grobnican.hr, ''Sezona 2004./05.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111026101042/http://www.ok-grobnican.hr/rezultati0405.asp |date=26. listopada 2011. }}, pristupljeno 5. siječnja 2020.</ref> |- |[[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2005./06.|2005./06.]] ||II. ||1. B HOL || ||4. ||12 ||22 ||13 ||9 ||47 ||38 ||40 || || || |- |[[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2006./07.|2006./07.]] ||II. ||1. B HOL || ||10. ||12 ||22 ||9 ||13 ||32 ||47 ||23 || || || |- |[[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2007./08.|2007./08.]] ||II. ||1. B HOL || ||10. ||12 ||22 ||8 ||14 ||26 ||50 ||25 || || || |- |[[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||1. B HOL || ||10. ||12 ||22 ||7 ||15 ||28 ||50 ||21 || || || |- |[[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||1. B HOL || ||10. ||11 ||20 ||6 ||14 ||21 ||49 ||15 || || || |- |[[Prva hrvatska odbojkaška liga za žene 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||1. HOL || ||11. ||14 ||26 ||10 ||16 ||36 ||54 ||30 || || || |- |[[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||1. B HOL || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||12 ||6 ||42 ||39 ||35 || || || |- |[[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2012./13.|2020./13.]] ||II. ||1. B HOL || ||7. ||10 ||18 ||7 ||11 ||26 ||38 ||22 || || || |- |[[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||1. B HOL || ||bgcolor="silver"|22. ||10 ||18 ||13 ||5 ||47 ||24 ||40 || || || |- |rowspan="3"|[[1. A HOL za žene 2014./15.|2014./15.]] ||rowspan="3"|I. ||rowspan="3"|[[1. A hrvatska odbojkaška liga za žene|1. A HOL]] ||Skupina II ||4. ||8 ||14 ||8 ||6 ||26 ||25 ||23 || ||<small> plasirali se u ''"3. skupinu"'' ||rowspan="3"| |- |rowspan="2"|3. skupina ||rowspan="2"|4. (12.) ||rowspan="2"|4 (16) ||12 ||2 ||10 ||9 ||33 ||5 ||rowspan="2"|ne ||<small> ukupno, s prenesenim međusobnim rezultatima |- |6 ||1 ||5 ||5 ||17 || ||<small> ostvareno igranjem u ''"3. skupini"'' |- |rowspan="3"|[[1. A HOL za žene 2015./16.|2015./16.]] ||rowspan="3"|I. ||rowspan="3"|1. A HOL ||Skupina II ||3. ||8 ||14 ||10 ||4 ||33 ||21 ||28 || ||<small> plasirali se u ''"3. skupinu"'' ||rowspan="3"| |- |rowspan="2"|3. skupina ||rowspan="2"|4. (12.) ||rowspan="2"|4 (16) ||12 ||3 ||9 ||13 ||33 ||7 ||rowspan="2"|ne ||<small> ukupno, s prenesenim međusobnim rezultatima |- |6 ||0 ||6 ||3 ||18 || ||<small> ostvareno igranjem u ''"3. skupini"'' |- |rowspan="3"|[[Prva hrvatska odbojkaška liga za žene 2016./17.|2016./17.]] ||rowspan="3"|II. ||rowspan="3"|1. HOL ||Prvi dio ||3. ||8 ||14 ||10 ||4 ||32 ||22 ||28 || ||<small> plasirali se u ''"3. skupinu"'' ||rowspan="3"| |- |rowspan="2"|3. skupina ||rowspan="2" bgcolor="goldenrod"|3. ||rowspan="2"|4 (8) ||12 ||8 ||4 ||28 ||23 ||20 ||rowspan="2"|ne ||<small> ukupno, s prenesenim međusobnim rezultatima |- |6 ||4 ||2 ||14 ||12 || ||<small> ostvareno igranjem u ''"3. skupini"'' |- |rowspan="3"|[[1. HOL za žene 2017./18.|2017./18.]] ||rowspan="3"|II. ||rowspan="3"|1. HOL ||Prvi dio ||3. ||8 ||14 ||9 ||5 ||33 ||20 ||27 || ||<small> plasirali se u ''"3. skupinu"'' ||rowspan="3"| |- |rowspan="2"|3. skupina ||rowspan="2" bgcolor="goldenrod"|3. ||rowspan="2"|4 (8) ||12 ||5 ||7 ||22 ||28 ||15 ||rowspan="2"|ne ||<small> ukupno, s prenesenim međusobnim rezultatima |- |6 ||3 ||3 ||11 ||14 || ||<small> ostvareno igranjem u ''"3. skupini"'' |- |rowspan="3"|[[Prva hrvatska odbojkaška liga za žene 2018./19.|2018./19.]] ||rowspan="3"|II. ||rowspan="3"|1. HOL ||Prvi dio ||8. ||8 ||14 ||0 ||14 ||5 ||42 ||1 || ||<small> plasirali se u ''"4. skupinu"'' ||rowspan="3"| |- |rowspan="2"|4. skupina ||rowspan="2"|4. (8) ||rowspan="2"|4 (8) ||12 ||2 ||10 ||12 ||32 ||7 ||rowspan="2"|ne ||<small> ukupno, s prenesenim međusobnim rezultatima |- |6 ||2 ||4 ||8 ||14 || ||<small> ostvareno igranjem u ''"4. skupini"'' |- |rowspan="3"|[[Prva hrvatska odbojkaška liga za žene 2019./20.|2019./20.]] ||rowspan="3"|II. ||rowspan="3"|1. HOL ||Prvi dio ||9. ||10 ||18 ||4 ||14 ||18 ||45 ||12 || ||<small> plasirali se u ''"II. skupinu"'' ||rowspan="3"| |- |rowspan="2"|II. skupina ||rowspan="2"|4. (9) ||rowspan="2"|5 (10) ||11 ||5 ||6 ||20 ||22 ||15 ||rowspan="2"| ||<small> ukupno, s prenesenim međusobnim rezultatima <br> prekinuto radi pandemije COVID-19 |- |3 ||1 ||2 ||5 ||7 || ||<small> ostvareno igranjem u ''"II. skupini"'' <br> prekinuto radi pandemije COVID-19 |- |2020./21. ||II. ||1. HOL || || ||12 || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznate igračice == == Poznati treneri == == Unutarnje poveznice == == Vanjske poveznice == * [https://hr-hr.facebook.com/%C5%BDOK-Drenova-664448026921082/ ''ŽOK "Drenova"''], facebook stranica * [https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=klub&obrazac=1&id=13 natjecanja.hos-cvf.hr, ''ŽOK DRENOVA''] * [https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=dvorana&obrazac=1&id=79 natjecanja.hos-cvf.hr, ''DVORANE - SD Dinko Lukarić''] * [https://www.sportcom.hr/regionalni-sport/odbojka/drenova sportcom.hr, ''Drenova''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/zenski-odbojkaski-klub-drenova-rijeka/ sportilus.com, ''ŽENSKI ODBOJKAŠKI KLUB DRENOVA RIJEKA''] == Izvori == * [https://www.poslovna.hr/lite/zok-drenova/199539/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr, ŽENSKI ODBOJKAŠKI KLUB DRENOVA RIJEKA] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/zok-drenova/Detaljno/584070 fininfo.hr, ŽOK "DRENOVA"] * [https://search.bisnode.hr/hr/992394/zok-drenova/ bisnode.hr, ŽENSKI ODBOJKAŠKI KLUB "DRENOVA" RIJEKA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210313043532/https://search.bisnode.hr/hr/992394/zok-drenova/ |date=13. ožujka 2021. }} {{izvori}} {{mrva-odbojka}} {{GLAVNIRASPORED:Drenova Rijeka, ŽOK}} [[Kategorija:Hrvatski ženski odbojkaški klubovi]] [[Kategorija:Športska društva u Rijeci]] [[Kategorija:Odbojkaški klubovi u Primorsko-goranskoj županiji]] fj9andahgk6ba5jzy4ch2pkboigsgpb 10 698648 7565598 6036141 2026-07-28T15:18:47Z Pojmoslovac 51927 s 7565598 wikitext text/x-wiki {{Dokumentacijska podstranica}} ;Uporaba <pre> {{Infookvir umjetnost | ime = | slika = | veličina = | opis slike = | umjetnička_grana = | umjetničko_polje = | umjetničko_područje = | dodatak = | portal = }} </pre> aokt3hwreqyoqodidphji0vs58elejw 0 698702 7565825 7458241 2026-07-29T05:40:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565825 wikitext text/x-wiki ''{{slično|drevnom i prihvaćenom obredu|druge škotske obrede|Škotski obred (razdvojba)}}'' [[Slika:33SREagle Logo.png|mini|290px|desno|Dvoglavi orao – simbol koji se najčešće povezuje sa Škotski obredom.]] '''Drevni i prihvaćeni škotski obred''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Ancient and Accepted Scottish Rite'', skraćeno '''AASR'''; [[Francuski jezik|fran.]] ''Rite écossais ancien et accepté'', REAA), jedan je od najvažnijih i najpoznatijih [[Obred (slobodno zidarstvo)|obreda]] u [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]] i ujedno najrašireniji obred u svijetu.<ref name=":23"/> Sastoji se od ukupno 33 [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupnja]]. U nekim dijelovima svijeta, [[Slobodnozidarski redovi|središnje upravno tijelo]], [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda|vrhovno vijeće]], ima nadležnost isključivo nad stupnjevima od 4. do 33. U drugim slučajevima, kao i unutar reda [[Le Droit Humain]], Škotski red djeluje kao objedinjeno tijelo koje pokriva sve stupnjeve od 1. do 33. Najčešće se naziva jednostavno '''Škotski obred''' (''Scottish Rite''), iako se u Engleskoj i Australiji naziva '''Rose Croix''',<ref name=":27">{{Citiranje weba|title=The Supreme Council for England & Wales|url=https://sc33.org.uk/about-us/|access-date=2025-04-03|website=sc33.org.uk|language=en}}</ref> prema jednom od svojih stupnjeva. Ipak, taj naziv može izazvati zabunu jer se ne smije poistovjećivati s neovisnim [[Rozenkrojcersko društvo|Rozenkrojcerskim društvom]] (''Societas Rosicruciana''). Naziv reda može se blago razlikovati ovisno o [[Velika loža|nadležnostima]] i [[Statut|konstitucijama]]; primjerice, engleska i irska konstitucija izostavljaju pridjev "škotski", pa je u tim zemljama poznat kao '''Drevni i prihvaćeni obred''' (''Ancient and Accepted Rite'').<ref>{{Citiranje weba|title=Ancient and Accepted Rite for Ireland|url=https://freemason.ie/about-grand-lodge/appendant-bodies/ancient-and-accepted-rite-for-ireland/|access-date=2025-04-03|website=freemason.ie|language=en}}</ref><ref name=":27"/> [[Majstor (slobodno zidarstvo)|Majstori]] iz drugih obreda u mnogim zemljama mogu pristupiti [[Visoki masonski stupnjevi|višim stupnjevima]] Škotskog reda počevši od četvrtog stupnja, što svjedoči o njegovoj popularnosti. Ovaj red nadograđuje etička učenja i filozofiju temeljenu u radu [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]], koristeći dramatske prikaze pojedinih stupnjeva kao sredstvo prenošenja poruka i simbola. Pojam plava loža odnosi se na prva [[Simbolički stupnjevi|tri stupnja – učenik, pomoćnik i majstor]] – bez obzira na obred koji se prakticira. U sustavu Škotskog reda, ti se stupnjevi također nazivaju "plavim", a ne "crvenim" stupnjevima.<ref name=":28"/> [[Škotski red u Hrvatskoj]] djeluje kroz nekoliko neovisnih organizacija povezanih s [[Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj|hrvatskim velikim ložama]]. == Povijest == === Stupanj Škotskog majstora === Postoje zapisi o [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložama]] koje su dodjeljivale stupanj "[[Škotski sustavi|škotskog majstora]]" (''Scots Master'' ili ''Scotch Master'') već od [[1733.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|title=A bit of context and history|url=https://valleyofcalgary.ca/about/|access-date=2025-04-04|website=valleyofcalgary.ca|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=History - Ancient Accepted Scottish Rite Valley of New York City|url=https://www.aasrnyc.org/about-us|access-date=2025-04-04|website=aasrnyc.org|language=en}}</ref> Najraniji poznati primjer je loža koja se sastajala u gostionici kod Temple Bara u [[London]]u.<ref>{{Citiranje weba|title=History of the Rite|url=https://scottishrite.org/about/history/|access-date=2025-04-04|website=scottishrite.org|language=en}}</ref> Ostale lože uključuju onu u [[Bath (Somerset)|Bathu]] iz [[1735.]] godine te francusku Ložu "Sv. Juraj od opservancije" (''Loge St. George de l'Observance'') br. 49 u Covent Gardenu iz [[1736.]] godine. Ti rijetki zapisi upućuju na to da su se radilo o posebnim sastancima organiziranim za izvođenje neuobičajenih ceremonija, vjerojatno uz prisutnost posjetitelja slobodnih zidara.{{sfn|Jackson|1980|p=5}} ''Copialeova šifra'', šifrirani [[rukopis]] iz 1740-ih,<ref name=":35">{{Citiranje časopisa |last1=Önnerfors |first1=Andreas |date=May 2015 |title=Unveiling the Copiale-manuscript: layers of fraternalism, ritual and politics in eighteenth century Germany |journal=World Conference on Fraternalism, Freemasonry & History: Research in Ritual, Secrecy, and Civil Society |doi=10.13140/RG.2.1.1397.1367}}</ref> navodi: "''Stupanj škotskog majstora potpuno je nova izmišljotina...''"<ref>{{Citiranje weba|title=The Copiale Cipher: An Early German Masonic Ritual Unveiled|url=https://scottishrite.org/blog/about/media-publications/journal/article/the-copiale-cipher-an-early-german-masonic-ritual-unveiled/|access-date=2025-04-04|last=Hodgkins|first=James D.|website=scottishrite.org|language=en}}</ref> === Jakobitski utjecaj: mit ili stvarnost? === Slobodnozidarska literatura obiluje poveznice na [[Jakobitizam|jakobite]], no problem je u tome što su te tvrdnje često međusobno proturječne, zbog čega postoje značajna neslaganja među autorima. Jedni tvrde da je utjecaj jakobita na nastanak [[Visoki masonski stupnjevi|viših stupnjeva]] u [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]] zanemariv i da je riječ tek o [[mit]]u, dok drugi smatraju da je taj utjecaj stvaran, pa čak i presudan. Pristalice "mitološke teze" vjeruju da je izvor nesporazuma jedna nepromišljena tvrdnja Johna Noorthouka iz 1784., iz ''Knjige konstitucija'' [[Prva Velika loža Engleske|prve Velike lože Engleske]]. Tamo se, bez ikakvih dokaza, navodilo da je engleski kralj [[Karlo II., kralj Engleske|Karlo II.]] (stariji brat i prethodnik [[Jakov II., kralj Engleske|Jakova II.]]) bio primljen u slobodno zidarstvo tijekom svog progonstva u [[Republika Nizozemska|Nizozemskoj]] (1649. – 1660.). Danas je jasno da u to vrijeme na europskom kontinentu još nije ni bilo [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]]. Ta je tvrdnja najvjerojatnije bila pokušaj laskanja bratstvu – prizivajući ugled bivšeg [[monarh]]a kao navodnog člana. Legendu je kasnije dodatno obogatio [[John Robison]], profesor filozofije na [[Sveučilište u Edinburghu|Sveučilištu u Edinburghu]], u svom [[Protumasonstvo|protumasonskom]] djelu ''[[Dokazi urote protiv svih religija i vlada Europe]]'' objavljenom 1797. godine.<ref name=":36">{{Citiranje knjige|title=Coil's Masonic Encyclopedia|last=Coil|first=Henry Wilson|publisher=Macoy Publishing Co.|year=1961.|isbn=9780880530545|location=Richmond, Virginia|url=https://books.google.hr/books/about/Coil_s_Masonic_Encyclopedia.html?id=aGNSyAEACAAJ&redir_esc=y|language=en|chapter=Stewart Masonry and John Robison|pages=634-637-569–570}}</ref> Unatoč svemu, i prije Noorthoukovih tvrdnji postoje arhivske naznake o povezanosti jakobita ssa slobodnim zidarstvom, a najvažnije među njima nalaze se u prepisci iz razdoblja 1777. – 1783. između danskog baruna von Wachtera i princa [[Charles Edward Stuart|Charlesa Edwarda Stuarta]], sina [[James Francis Edward Stuart|Jakova III. Stuarta]] i nećaka Karla II. U jednom memorandumu, napisanom [[21. rujna]] [[1777.]] i odobrenom od strane Charlesa Edwarda, izrijekom se navodi kako je "više istaknutih ljudi iz njegove kuće [misli se na [[Stuarti|kuću Stuart]] bilo slobodnim zidarima".<ref>{{Citiranje weba|title=The Stuart papers from the royal archives of Windsor Castle: 491/123|url=https://catalog.crl.edu/Record/c34aace9-fe6b-5ae9-a9aa-49f8cb92675c|access-date=2025-04-04|website=catalog.crl.edu|language=en}}</ref> Wachterova misija bila je istražiti koliku su ulogu jakobiti imali u stvaranju slobodnog zidarstva uopće, a posebno u oblikovanju viših stupnjeva, osobito onih s [[Templari|templarskom]] simbolikom. Slično tome, 1767. godine – godinu dana nakon smrti Jakova III. u [[Rim]]u – [[Luj Burbonski, grof od Clermonta|grof od Clermonta]], [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] [[Prva Velika loža Francuske|prve Velike lože Francuske]], u jednom pismu markizu de Gagesu navodi da je Jakov III., kojega naziva "princ Edward",{{efn|Tri imena [[James Francis Edward Stuart|Jakova III. Stuarta]] su Jakov Franjo Eduard (''James Francis Edward''), a nakon [[1708.]] godine često je poznat i pod nazivom Vitez svetog Jurja.}} bio ključna figura u razvoju viših stupnjeva, te da je tzv. "Kraljevska loža" koja je djelovala u [[Kraljevina Francuska|Francuskoj]] dugo vremena, bila posvećena upravo njegovoj osobi.<ref>{{Citiranje knjige|title=The Rise of the Écossais Degrees|last=Smith|first=James Fairbairn|publisher=Otterbein Press|year=1965.|pages=36|url=https://books.google.hr/books/about/The_Rise_of_the_Ecossais_Degrees.html?id=u_e1OAAACAAJ&redir_esc=y|language=en}}</ref> Sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]], poznati engleski autor George Oliver u svom djelu ''Historical Landmarks'' tvrdi da je kralj Karlo II. redovito prisustvovao sastancima slobodnih zidara. Iako u to postoji opravdana sumnja, francuski autori poput Jean-Marie Ragona i Emmanuela Rebolda potvrđuju tu tvrdnju – pri čemu je Rebold čak izmislio teoriju da su visoki stupnjevi nastali upravo u Loži "Canongate Kilwinning" u [[Edinburgh]]u.<ref name=":36"/> Međutim, jedno je pobijati takve spekulacije, a drugo je ignorirati činjenicu da su prvi visoki stupnjevi doista obilovali poveznicama na dinastiju Stuart. Tako primjerice, [[Kraljevski luk|stupanj kraljevskog luka]], poznat u engleskoj inačici kao [[Sveti kraljevski luk]], izravno se poziva na kralja [[Jakov I. Stuart|Jakova I.]], djeda Karla II. === Etienne Morin na Karibima === Francuski trgovac [[Etienne Morin]] bio je uključen u [[Visoki masonski stupnjevi|visoke stupnjeve]] u [[Bordeaux]]u od [[1744.]] godine. Godine [[1748.]] osnovao je "[[Škotski sustavi|škotsku ložu]]" u gradu [[Cap-Haïtien|Cap-Français]], na sjevernoj obali francuske kolonije [[Povijest Haitija|Saint-Domingue]] (današnji [[Haiti]]). Tijekom sljedećeg desetljeća, slobodno zidarstvo visokih stupnjeva širilo se zahvaljujući francuskim slobodnim zidarima u drugim gradovima [[Zapadna polutka|zapadne hemisfere]]. Loža u Bordeauxu dala je ovlasti ili priznala sedam škotskih loža u toj regiji.{{sfn|Jackson|1980|p=31–45}} U [[Pariz]]u je [[27. kolovoza]] [[1761.]] Morinu izdan patent kojim je imenovan "velikim inspektorom za sve dijelove Novoga svijeta". Patent su potpisali dužnosnici [[Prva Velika loža Francuske|Velike lože Francuske]] i izvorno se čini da je Morinu davao ovlasti isključivo nad simboličkim ložama, a ne i nad visokim, tzv. škotskim stupnjevima. Kasnije kopije tog patenta, vjerojatno su naknadno proširene – moguće i od samog Morina – kako bi ojačale njegov autoritet nad visokim stupnjevima u [[Karibi|Zapadnoj Indiji]].{{sfn|Jackson|1980|p=31–45}} Morin se [[1762.]] ili [[1763.]] vratio u Saint-Domingue i, temeljem proširenog patenta, preuzeo je ovlasti za osnivanje loža svih stupnjeva, šireći visoke stupnjeve po Zapadnoj Indiji i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. U Saint-Domingueu je ostao do [[1766.]], kada se preselio na Jamajku. U [[Kingston]]u je [[1770.]] osnovao Veliko vijeće Jamajke (''Grand Council of Jamaica''), poznato i kao "veliki kapitel" njegovog novog [[Slobodnozidarski redovi|reda]]. Morin je umro [[1771.]] i pokopan je u Kingstonu.{{sfn|Fox|1997|p=16}} === Obred od 25 stupnjeva === Dugo se vjerovalo da je [[Obred kraljevske tajne|Obred savršenstva]], koji se sastojao od 25 [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupnjeva]] i prethodio današnjem Škotskom obredu, nastao u [[Pariz]]u kroz visoko vijeće koje se nazivalo "Vijeće careva Istoka i Zapada". Naziv ovog obreda prvi se put javlja u predgovoru tzv. ''Velike konstitucije iz 1786.'', iako se danas zna da je vjerodostojnost tog dokumenta upitna.{{sfn|Jackson|1980|p=75–84}} Najviši stupanj u tom redu bio je "uzvišeni princ kraljevske tajne" (''Sublime Prince of the Royal Secret''). Danas se općenito prihvaća da je ovaj sustav 25 stupnjeva sastavio [[Etienne Morin]], te se pravilnije naziva [[Obred kraljevske tajne]] ili Morinov obred.{{sfn|Jackson|1980|p=37}} Međutim, osnivači Škotskog reda nazivali su ga Obred princa kraljevske tajne, kako su naveli u svom poznatom proglasu ''Pismo kroz dvije hemisfere'' (''Circular throughout the two Hemispheres''),<ref>{{Citiranje weba|title=Dalcho Circular Creating the Supreme Council|url=http://www.clansinclairsc.org/burbidge%20dalcho%20circular%202%20hemis.htm|access-date=2025-04-03|website=clansinclairsc.org|language=en}}</ref> objavljenom [[4. prosinca]] [[1802.]] godine.{{sfn|de Hoyos|2007|p=937-938}} === Francken i njegovi rukopisi === [[File:Henry Andrew Francken Manuscript - In the Glory of the Grand Architect of the Universe.jpg|mini|220px|Rukopis [[Henry Andrew Francken|Henryja Andrewa Franckena]] pod naslovom ''U slavu [[Veliki graditelj svih svjetova|Velikog arhitekta svemira]]''.]] [[Henry Andrew Francken]], naturalizirani britanski podanik nizozemskog podrijetla, imao je ključnu ulogu u pomaganju [[Etienne Morin|Étienneu Morinu]] u širenju slobodnog zidarstva visokih stupnjeva u [[Novi svijet|Novom svijetu]]. Jedna od prvih Morinovih odluka po povratku u [[Karibi|Zapadnu Indiju]] bila je imenovanje Franckena za zamjenika vrhovnog inspektora. Francken je blisko surađivao s Morinom i [[1771.]] godine sastavio je knjigu rukopisa s ritualima od 15. do 25. stupnja. Ukupno je izradio najmanje četiri takva rukopisa:<ref>{{Citiranje časopisa|title=Henry Andrew Francken & His Masonic Manuscripts|journal=Heredom|last=Morris|first=S. Brent|url=https://scottishriteresearch.com/wp-content/uploads/2017/06/Francken-MSS.pdf|volume=23|pages=107–114|year=2015}}</ref> * Prvi, iz 1771., sadržava rituale od 15. do 25. stupnja; * Drugi datira iz [[1783.]] godine; * Treći, nepoznatog datuma, pisan je Franckenovom rukom, sadrži rituale od 4. do 25. stupnja, a pronađen je oko [[1984.]] u arhivu Pokrajinske velike lože Lancashirea u [[Liverpool]]u; * Četvrti, također nepoznatog datuma, sadrži rituale od 4. do 24. stupnja, a poznato je da ga je H. J. Whymper darovao Kotarskoj velikoj loži Punjaba, gdje je ponovno pronađen oko [[2010.]] godine. Uz to, postoji i francuski rukopis iz razdoblja [[1790.]] do [[1800.]] godine koji sadržava svih 25 stupnjeva Obreda kraljevske tajne, uz dodatne detalje, kao i tri dodatna rituala viših stupnjeva. Njegova struktura upućuje na to da potječe iz istog izvora kao i Franckenovi rukopisi.<ref>{{Citiranje knjige|title=Freemasonry's Royal Secret: The Jamaican Francken Manuscript of the High Degrees|last=de Hoyos|first=Arturo|publisher=Supreme Council, The/Thirty Three Degrees|year=2015.|isbn=9780983773863|url=https://books.google.hr/books/about/Freemasonry_s_Royal_Secret.html?id=kRQRrgEACAAJ&redir_esc=y|last2=Bernheim|first2=Alain|language=en}}</ref> === Škotske lože savršenstva === Dana [[12. travnja]] [[1764.]] u [[New Orleans, Louisiana|New Orleansu]] je osnovana Loža savršenstva Škotske (''Loge de Parfaits d'Écosse''), prva loža [[Visoki masonski stupnjevi|viših stupnjeva]] na sjevernoameričkom kontinentu. Međutim, njezin vijek bio je kratak – Pariški mirovni sporazum iz [[1763.]] godine prepustio je New Orleans [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolskoj]], čija je katolička kruna bila povijesno [[Protumasonstvo|neprijateljski nastrojena]] prema slobodnom zidarstvu. Dokumentirana slobodnozidarska aktivnost tada prestaje, a u New Orleans se vraća tek krajem [[1790-ih]], kada u grad pristižu francuski izbjeglice iz revolucijom zahvaćenog [[Haiti|Saint-Dominguea]].{{sfn|Fox|1997|p=16}} Godine [[1767.]], [[Henry Andrew Francken]] otputovao je u [[New York City, New York|New York]], gdje je [[26. prosinca]] izdao povelju za osnivanje [[Loža savršenstva|lože savršenstva]] u [[Albany, New York|Albanyju]], nazvane "Neizreciva" (''Ineffable Lodge of Perfection''). Time su stupnjevi savršenstva (od 4. do 14.) prvi put službeno uvedeni u jednoj od [[Trinaest kolonija|trinaest britanskih kolonija]] u Sjevernoj Americi. Ta povelja i rani zapisnici lože i danas postoje te se čuvaju u arhivu Vrhovnog vijeća Sjeverne jurisdikcije SAD-a.{{sfn|Fox|1997|p=16}} Zapisnici otkrivaju da je rad lože prestao [[5. prosinca]] [[1774.]] Obnovio ju je Giles Fonda Yates oko [[1820.]]/[[1821.]] godine, isprva pod Vrhovnim vijećem Južne jurisdikcije, sve do [[1827.]], kada prelazi pod nadležnost Sjeverne jurisdikcije. Tijekom boravka u New Yorku, Francken je stupnjeve prenio i Mosesu Michaelu Haysu, židovskom trgovcu, te ga imenovao zamjenikom vrhovnog inspektora. Godine [[1781.]] Hays je imenovao osam novih zamjenika vrhovnog inspektora, od kojih su četvorica kasnije odigrala ključnu ulogu u osnivanju Škotskog reda u [[Južna Karolina|Južnoj Karolini]]: Isaac Da Costa stariji, zamjenik za Južnu Karolinu, Abraham Forst za [[Virginia|Virginiju]], Joseph M. Myers za [[Maryland]] i Barend M. Spitzer za [[Georgia|Georgiju]]. Da Costa se vratio u [[Charleston, Južna Karolina|Charleston]], gdje je u veljači [[1783.]] osnovao Uzvišenu Veliku ložu savršenstva (''Sublime Grand Lodge of Perfection''). Nakon njegove smrti u studenom iste godine, Hays je imenovao Myersa njegovim nasljednikom. Myers je, zajedno s Forstom i Spitzerom, osnovao nova tijela viših stupnjeva u Charlestonu.{{sfn|Fox|1997|p=16-17}} Liječnik Hyman Isaac Long, porijeklom s Jamajke, a nastanjen u New Yorku, otputovao je [[1796.]] u Charleston kako bi, na temelju ovlasti koje je primio od Spitzera, imenovao osam francuskih slobodnih zidara – izbjeglica iz Saint-Dominguea, gdje je tada buktala [[Haićanska revolucija|revolucija robova]] koja će [[1804.]] rezultirati stvaranjem neovisne [[Haiti|Republike Haiti]]. Ti su slobodni zidari u Charlestonu osnovali konzistorij 25. stupnja, poznat kao Prinčevi Kraljevske tajne (''Princes of the Royal Secret''), koji je prema riječima povjesničara brigadira A. C. F. Jacksona postao prvo [[vrhovno vijeće Škotskog obreda]].{{sfn|Jackson|1980|p=66–68}} Prema istraživanjima Lilliana Foxa, do [[1801.]] godine upravo su tijela u Charlestonu bila jedina aktivna tijela Škotskog reda u cijeloj Sjevernoj Americi.{{sfn|Fox|1997|p=16-17}} === Utemeljenje Škotskog obreda: 1801. === Iako je većina od 33 stupnja Škotskog obreda već postojala u ranijim [[Visoki masonski stupnjevi|sustavima viših stupnjeva]],{{sfn|de Hoyos|2007|p=109-118}} Škotski obred kao [[Obred (slobodno zidarstvo)|jedinstveni sustav]] formalno je osnovan tek u svibnju [[1801.]] godine, osnivanjem [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, južna jurisdikcija|Matičnog vrhovnog vijeća]] (''Mother Supreme Council'') u [[Charleston, Južna Karolina|Charlestonu, Južna Karolina]]. Osnivački sastanak održan je u Shepheardovoj gostionici na uglu ulica Broad i Church – na istom mjestu gdje je [[1754.|1754]]. osnovana prva [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] u Južnoj Karolini. Osnivači Škotskog obreda, poznati kao "[[Škotski red u SAD-u#Povijest|Jedanaestorica iz Charlestona]]", bili su: John Mitchell – prvi [[veliki zapovjednik]] Vrhovnog vijeća, Frederick Dalcho, [[Alexandre de Grasse]], Jean-Baptiste Marie de La Hogue, Thomas Bartholemew Bowen, Abraham Alexander, Emanuel de la Motta, Isaac Auld, Israel de Lieben, Moses Clava Levy i James Moultrie.<ref>{{Citiranje weba|title=Eleven Gentlemen of Charleston|url=https://www.srkc.org/history/famous/11/|access-date=2025-04-05|website=srkc.org|language=en}}</ref> Posebno je značajan bio Isaac Da Costa, koji je bio zadužen za širenje [[Etienne Morin|Morinovog]] [[Obred kraljevske tajne|Obreda kraljevske tajne]] u druge zemlje. On je još [[1783.]] osnovao prva tijela tog reda u Južnoj Karolini, koja su 1801. preoblikovana u [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, južna jurisdikcija|Vrhovno vijeće Škotskog obreda, Južna jurisdikcija]]. Danas sve regularne strukture Škotskog reda svoje porijeklo vode upravo iz tog tijela. U godinama koje su uslijedile osnovana su i druga Vrhovna vijeća: u Saint-Domingueu (današnji Haiti) 1802., u [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskoj]] 1804., u Italiji 1805., u Španjolskoj 1811.<ref>{{Citiranje knjige|title=Coil's Masonic Encyclopedia|last=Coil|first=Henry Wilson|publisher=Macoy Publishing Co.|year=1961.|isbn=9780880530545|location=Richmond, Virginia|url=https://books.google.hr/books/about/Coil_s_Masonic_Encyclopedia.html?id=aGNSyAEACAAJ&redir_esc=y|language=en|chapter=Scottish Rite Masonry|pages=614}}</ref> Dana [[1. svibnja]] [[1813.]], časnik iz Vrhovnog vijeća Charlestona uveo je nekoliko njujorških slobodnih zidara u 33. stupanj i organizirao Vrhovno vijeće za Sjeverni masonski okrug i jurisdikciju. Dana [[21. svibnja]] [[1814.]] to je vijeće ponovno aktivirano i formalno je izabralo, imenovalo i instaliralo svoje dužnosnike kao drugo Veliko i Vrhovno vijeće. Povelja ovog tijela, napisana [[7. siječnja]] [[1815.]], sadržavala je i napomenu: "''Smatramo da ratifikacija treba biti datirana na dan 21. svibnja 5815.''"{{sfn|de Hoyos|2007|p=109}}{{efn|5815. je 1815. godina u [[Anno Lucis|slobodnozidarskom kalendaru]].}} Službeno, današnje Vrhovno vijeće Sjeverne jurisdikcije računa svoj kontinuitet od [[15. svibnja]] [[1867.]], kada je došlo do ujedinjenja s konkurentskim Cerneauovim Vrhovnim vijećem u New Yorku – događaja poznatog kao "Unija 1867." Time je nastala današnja [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, sjeverna jurisdikcija|Sjeverna jurisdikcija Škotskog obreda]] u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref>{{Citiranje časopisa|title=The Union of 1867|journal=Heredom|last=de Hoyos|first=Arturo|volume=5|pages=7–45|year=1995|language=en|location=Washington, D.C.|publisher=Scottish Rite Research Society}}</ref> === Albert Pike i njegova reforma === [[File:Albert Pike - Brady-Handy.jpg|mini|220px|[[Albert Pike]] nosi [[Regalije (slobodno zidarstvo)|ovratnik]] [[Veliki zapovjednik|velikog zapovjednika]] Škotskog obreda]] [[Albert Pike]], rođen 1809. u [[Boston, Massachusetts|Bostonu, Massachusetts]], unutar [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, južna jurisdikcija|Južne jurisdikcije]] Škotskog obreda smatra se ključnom osobom zaslužnom za njegov rast i uspjeh – od relativno nepoznatog [[Obred (slobodno zidarstvo)|slobodnozidarskog obreda]] sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] do međunarodnog bratstva kakvo je kasnije postao. U ožujku [[1853.]] godine, u [[Charleston, Južna Karolina|Charlestonu, Južna Karolina]], [[Albert Mackey]] mu je dodijelio stupnjeve od 4. do 32., a iste godine Pike je imenovan zamjenikom inspektora za [[Arkansas]].<ref>{{Citiranje weba|title=What Is The Scottish Rite?|url=https://www.ocscottishrite.org/about/|access-date=2025-04-04|website=ocscottishrite.org|language=en}}</ref> Godine 1857. Pike je završio svoju prvu reviziju rituala od 4. do 32. stupnja i dao je tiskati 100 primjeraka. Ovu reviziju Mackey je nazvao ''Magnum Opus'' – no iako nikada nije službeno prihvaćena od strane Vrhovnog vijeća, prema riječima Artura de Hoyosa, glavnog arhivista i povjesničara Škotskog reda, upravo je ''Magnum Opus'' postao temelj budućih ritualnih revizija.{{sfn|de Hoyos|2007|p=114}} U ožujku 1858. Pike je izabran za člana Vrhovnog vijeća Južne jurisdikcije, a u siječnju 1859. postao je njegov [[veliki zapovjednik]]. Rad na ritualima prekinut je zbog izbijanja [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]], no oko 1870. godine, zajedno s Vrhovnim vijećem, Pike seli u [[Washington]]. Konačnu verziju svojih ritualnih revizija dovršava 1884. godine. Albert Pike također je napisao i predavanja za sve stupnjeve, koja su 1871. godine objavljena pod naslovom ''[[Moral i dogma|Moral i dogma Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]]''.<ref>{{Citiranje knjige|title=Coil's Masonic Encyclopedia|last=Coil|first=Henry Wilson|publisher=Macoy Publishing Co.|year=1961.|isbn=9780880530545|location=Richmond, Virginia|url=https://books.google.hr/books/about/Coil_s_Masonic_Encyclopedia.html?id=aGNSyAEACAAJ&redir_esc=y|language=en|chapter=Pike, Albert|pages=472–475}}</ref> Veliki arhivar i veliki povjesničar Škotskog obreda de Hoyos napravio je sumirao je Pikeove revizije rituala prema skupinama stupnjeva. Tako su [[Simbolički stupnjevi|simbolički stupnjevi]] (1. – 3.) revidirani 1872. godine. [[Loža savršenstva|"Zeleni" stupnjevi]] (4. – 14.) prošli su kroz revizije 1861., 1870. i 1883. godine. [[Kapitel ružinog križa|Stupnjevi 15. i 16.]] revidirani su 1861., 1870. i 1882. godine, dok su [[Kapitel ružinog križa|17. i 18. stupanj]] izmijenjeni su 1861. i 1870. godine. [[Koncil kadoša|"Crni" stupnjevi]] (19. – 30.) revidirani su 1867., 1879. i 1883. godine. [[Konzistorij (slobodno zidarstvo)|Stupnjevi 31. i 32.]] također su prošli revizije 1867., 1879. i 1883. godine. [[Suvereni veliki generalni inspektor|Trideset treći stupanj]] revidiran je čak četiri puta: 1857., 1867., 1868. i 1880. godine.{{sfn|de Hoyos|2007|p=115}} == Opći ustroj == [[File:Tablier de Maître au Rite écossais ancien et accepté.jpg|mini|desno|[[Pregača (slobodno zidarstvo)|Pregača]] stupnja majstora u Škotskom obredu.]] Drevni i prihvaćeni Škotski obred sastoji se od ukupno 33 [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupnja]]. [[Simbolički stupnjevi|Prva tri stupnja – učenik, pomoćnik i majstor]] – dodjeljuju se unutar tzv. [[Loža (slobodno zidarstvo)|plavih loža ili simboličkih loža]].<ref>{{Citiranje weba|title=How does 32nd Degree Scottish Rite Freemasonry™ expand on the degrees I received in my Blue Lodge?|url=https://scottishritenmj.org/faq/how-does-32nd-degree-scottish-rite-freemasonry-expand-on-the-degrees-i-received-in-my-blue-lodge|access-date=2025-04-02|website=scottishritenmj.org|language=en}}</ref> Ti se stupnjevi nazivaju "plavi stupnjevi", a ne "crveni stupnjevi". Škotski obred daleko je najrašireniji [[Obred (slobodno zidarstvo)|slobodnozidarski obred]] u svijetu.<ref name=":23"/> Preostalih trideset stupnjeva (od 4. do 33.), poznatih i kao [[Visoki masonski stupnjevi|visoki ili dodatni stupnjevi]], predstavljaju proširenje i nadopunu prva tri, a njima upravljaju "[[Vrhovno vijeće Škotskog obreda|Vrhovna vijeća 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog Škotskog reda]]" (''Supreme Councils of the 33rd and final degree of the Ancient and Accepted Scottish Rite'').<ref name=":23"/> Iako naziv vrhovnog vijeća može varirati ovisno o [[Velika loža|nadležnosti]], struktura ostaje slična. Važno je naglasiti da u [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]] ne postoji viši stupanj od trećeg – stupnja [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstora]].<ref>{{Citiranje weba|title=FAQ and Trivia|url=https://scottishritecanada.ca/about-us/faq-and-trivia/|access-date=2025-04-02|website=scottishritecanada.ca|language=en}}</ref> Stoga se svi stupnjevi iznad trećeg trebaju smatrati [[Visoki masonski stupnjevi|dodatnim stupnjevima]] (čak i kada se nazivaju visokima); oni predstavljaju dodatnu edukaciju ili usavršavanje, a ne "viši čin" koji bi jednom majstoru dao viši status nad drugima.<ref name=":23"/> === Upravljanje stupnjevima === Trideset i tri stupnja Škotskog obreda dodjeljuju različita [[Loža visokih stupnjeva|upravna tijela]]. Prva među njima su [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] koje dodjeljuju tri osnovna stupnja. Te lože djeluju pod okriljem nacionalnih [[Velika loža|velikih loža]] (ili u SAD-u – [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|saveznih država]]), a ne pod [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda|vrhovnim vijećima]]. Preostalih trideset stupnjeva (od 4. do 33.) dodjeljuje nekoliko [[Loža visokih stupnjeva|tijela]]. Broj tijela i nadležnosti nad stupnjevima mogu varirati ovisno o nadležnosti, no ova tijela su [[loža savršenstva]] ([[engl.]] ''Lodge of Perfection'', ''Loge de perfection''), [[kapitel ružinog križa]] (''Chapter of Rose Croix''; ''Chapitre de Rose Croix''), [[koncil kadoša]] (''Council of Kadosh'') ili [[Areopag (slobodno zidarstvo)|areopag]] te [[Konzistorij (slobodno zidarstvo)|konzistorij]] (''Consistory''). Stupnjevi koji se izvode u ložama savršenstva poznati su kao "zeleni stupnjevi", u kapitelima ružinog križa se izvode tzv. "crveni stupnjevi", u koncilima kadoša, odnosno areopazima su tzv. "crni stupnjevi"; dok su posljenja tri stupnja tzv. "bijeli stupnjevi". {|class="wikitable" style="text-align:center;" !width="50"|Skupina stupnjeva !width="150"|[[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, južna jurisdikcija|Južna jurisdikcija SAD]]<ref name=":23">{{Citiranje weba|title=Frequently Asked Questions|url=https://scottishrite.org/about/questions/|access-date=2025-04-02|website=scottishrite.org|language=en}}</ref> !width="170"|[[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, sjeverna jurisdikcija|Sjeverna jurisdikcija SAD]]<ref name=":20">{{Citiranje weba|title=NMJ Our Organization|url=https://scottishritenmj.org/about|access-date=2025-04-05|website=scottishritenmj.org|language=en}}</ref> !width="130"|Kanada<ref name=":22"/> !width="150"|Engleska<ref name=":30">{{Citiranje weba|title=Joining Rose Croix: The Journey|url=https://sc33.org.uk/joining-rose-croix/|access-date=2025-04-02|website=sc33.org.uk|language=en}}</ref> i Škotska<ref name=":31">{{Citiranje weba|title=The Thirty Three Degrees of the A&ASR|url=https://www.supremecouncilforscotland.org/degrees|access-date=2025-04-02|website=supremecouncilforscotland.org|language=en}}</ref> !width="150"|Francuska<ref>{{Citiranje weba|title=Suprême Conseil de France: La Juridiction|url=https://www.scdf.net/page/6|access-date=2025-04-07|website=scdf.net|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Le Rite Écossais Ancien et Accepté - Suprême Conseil National De France|url=https://www.scndf.fr/page.php?rubrique=4&id=4|access-date=2025-04-07|website=scndf.fr|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=Question 3: Comment fonctionne le Grand Collège Des Rites Écossais, Suprême Conseil du 33e degré en France ? (Organisation ? Fonctionnement ?)|journal=Grand Collège des Rites, Suprême Conseil du 33e degré en France|url=https://www.grand-college-des-rites-ecossais.fr/flips/brochure/#p=16|pages=13-14|language=fr}}</ref> |- |4° – 14° |[[loža savršenstva]] |loža savršenstva |loža savršenstva |rowspan=3|kapitel ružinog križa |loža savršenstva |- |15° – 16° |rowspan=2|[[kapitel ružinog križa]] |[[Kapitel ružinog križa|vijeće prinčeva Jeruzalema]] |rowspan=2|kapitel ružinog križa |rowspan=2|kapitel ružinog križa |- |17° – 18° |kapitel ružinog križa |- |19° – 30° |[[Koncil kadoša|koncil kadoša]] |rowspan=3|konzistorij |rowspan=3|konzistorij |rowspan=4|vrhovno vijeće |[[Areopag (slobodno zidarstvo)|areopag]] |- |31° |rowspan=2|[[Konzistorij (slobodno zidarstvo)|konzistorij]] |[[Konzistorij (slobodno zidarstvo)|tribunal]] |- |32° |konzistorij |- |33° |[[Vrhovno vijeće Škotskog obreda|vrhovno vijeće]] |vrhovno vijeće |vrhovno vijeće |vrhovno vijeće |- |} === Napredovanje kroz stupnjeve === {{multiple image | align = right | header = | image1 = Perfect Elu 14°.jpg | width1 = 133 | caption1 = Pregača i ovratnik 14. stupnja | image2 = Knight Rose Croix 18°.jpg | width2 = 150 | caption2 = Pregača i ovratnik 18. stupnja }} Nadahnuto [[Salomon|salomonskom]] tradicijom i usmjereno na izgradnju [[Jeruzalemski hram|Jeruzalemskog hrama]], napredovanje u Škotskom redu usko povezuje dva ključna kriterija: [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]], kao obilježje [[Inicijacija|inicijacijskog]] procesa, i nadgradnja, koja od svakog člana zahtijeva da slijedi put koji Red pred njega postavlja. U sustavu Škotskog reda, osobna nadgradnja shvaća se kao dugotrajan proces koji se odvija na stazi istine, pravednosti i mudrosti. Ova ideja o dugotrajnom napredovanju kroz stupnjeve nalazi uporište u temeljnim dokumentima Škotskog reda, osobito u ''Ustavu i Pravilima iz 1762.'' godine, koji se i danas nalazi na [[Oltar (slobodno zidarstvo)|oltaru]] svake lože [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, južna jurisdikcija|Južne jurisdikcije]]. Prema tom dokumentu, propisan je minimalni vremenski okvir potreban za primanje pojedinih stupnjeva: "''Svi ovi stupnjevi, u koje se može biti iniciran samo nakon tajanstvenog broja mjeseci, kako bi se do svakog stupnja došlo redoslijedom, ukupno čine 81 mjesec.''"<ref>{{Citiranje knjige|title=Ancient and Accepted Scottish Rite: The Constitutions and Regulations of 1762|publisher=Masonic Publishing Com.|year=1762.|location=New York|url=https://archive.org/details/constitutionsreg00free/page/n5/mode/2up|editor-last=Pike|editor-first=Albert|language=en}}</ref> Drugim riječima, prema izvornim pravilima Škotskog reda, najmanje sedam godina bilo je potrebno da se prođe kroz prvih 25 stupnjeva. Taj se proces ne može svesti na usamljeno i tiho traganje za osobnim ispunjenjem – u okviru Škotskog reda kolektivni projekt uvijek ima prednost nad individualnim ambicijama.<ref name=":25">{{Citiranje weba|title=Spécificité du Rite Écossais Ancien et Accepté|url=https://www.ledifice.net/3112-1.html|access-date=2025-04-02|date=2008-05-06|website=ledifice.net|language=fr}}</ref> === Krilatica: ''Ordo ab Chao'' === Ova se [[krilatica]] vjerojatno prvi put pojavljuje u povelji od [[1. veljače]] [[1802.]] godine, koji je izdao slobodni zidar [[Alexandre de Grasse|Alexandre, grof de Grasse, markiz de Tilly]].<ref name=":25"/> Izraz ''Ordo ab Chao'' (u prijevodu ''red iz kaosa'')<ref>{{Citiranje weba|title=Ordo Ab Chao|url=https://masonicshop.com/encyclopedia/topics/entry/?i=2486|access-date=2025-04-02|website=masonicshop.com|language=en}}</ref> označava djelovanje načela reda, pri čemu kaos iz kojeg svi potječemo simbolizira patnju i nered ljudskog duha koji prethode putu prema duhovnom životu, miru i bratstvu. Krilatica se tumači kao poziv na slobodnozidarsku misiju – uvođenje reda iz [[kaos]]a. On postaje izvor nade za one koji se nalaze u tami, a koji teže Svjetlu. === Krilatica: ''Deus Meumque Jus'' === Latinski izraz ''Deus Meumque Jus'' znači ''Bog i moje pravo''. To je krilatica [[Suvereni veliki generalni inspektor|33. stupnja]], a time i usvojeno geslo [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda|vrhovnog vijeća]].<ref>{{Citiranje weba|title=Masonic Encyclopedia: Deus Meumque Jus|url=https://masonicshop.com/encyclopedia/topics/entry/?i=4216|access-date=2025-04-10|website=masonicshop.com|language=en}}</ref> Riječ je o latinskom prijevodu izvorno francuskog izraza ''Dieu et mon droit'', koji je moto kraljevskog grba Engleske. Prema predaji, engleski kralj [[Rikard I. Lavljeg Srca|Rikard Lavljeg Srca]] koristio je ovu frazu kao zavjetnu lozinku (parolu) prilikom opsade Gisorsa u [[Normandija|Normandiji]] [[1198.]] godine. Budući da je francuski kralj [[Filip II., kralj Francuske|Filip II. August]] prethodno nezakonito prisvojio grad,<ref>{{Citiranje weba|title=King Richard I of England Versus King Philip II Augustus|url=https://www.historynet.com/king-richard-i-of-england-versus-king-philip-ii-augustus/?f|access-date=2025-04-10|last=Rees|first=Simon|date=2006-08-23|website=historynet.com|language=en}}</ref> Rikard je odabrao riječi ''Dieu et mon droit'' kako bi naglasio pravednost svog prava na taj teritorij. Nakon pobjede, Rikard je usvojio tu frazu kao osobnu [[Krilatica|krilaticu]], a ona je kasnije postala trajni dio [[Grb Ujedinjenog Kraljevstva|engleskog kraljevskog grba]]. Upravo zbog te povijesne simbolike, izraz je preuzet i u najviši stupanj Škotskog obreda, gdje označava božansko pravo, čast i zakonitost djelovanja.<ref>{{Citiranje weba|title=Deus Meumque Jus|url=https://www.srheraldgr.com/single-post/2016/01/02/deus-meumque-jus|access-date=2025-04-10|website=srheraldgr.com|language=en}}</ref> == Struktura stupnjeva == [[Slika:Spes Mea in Deo Est Eagle.png|mini|250px|desno|Dvoglavi orao kao simbol 32. stupnja. Logo [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, sjeverna jurisdikcija|Vrhovnog vijeća SAD-a, sjeverna jurisdikcija]].]] === Simbolički stupnjevi === {{glavni|Simbolički stupnjevi}} Škotski obred predstavlja potpuni [[Obred (slobodno zidarstvo)|slobodnozidarski sustav]] s vlastitim, posebnim inačicama rituala za [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]], koji obuhvaćaju stupnjeve [[Simbolički stupnjevi|učenika, pomoćnika i majstora]]. To je ujedno i najrašireniji [[Slobodnozidarski redovi|slobodnozidarski red]] u svijetu, pa se većina slobodnih zidara stupnja majstora inicira upravo kroz sustav Škotskog reda. U Sjedinjenim Američkim Državama većina loža ne izvodi prva tri stupnja po ritualima Škotskog obreda, nego ih članovi prolaze u vlastitim sustavima prije eventualnog pristupanja [[Visoki masonski stupnjevi|višim stupnjevima]] Škotskog reda. Ipak, postoji određeni broj američkih loža koje prakticiraju plave stupnjeve Škotskog obreda, a njihov broj raste posljednjih godina.<ref name=":28">{{Citiranje weba|title=Some Lodges Are Different|url=http://www.themasonictrowel.com/masonic_talk/stb/stbs/63-08.htm|access-date=2025-04-02|last=Peterson|first=Norman|website=themasonictrowel.com|year=1957.|language=en}}</ref> One prakticiraju simboličke stupnjeve po Škotskom obredu, no moguće je da koriste vlastite inačice rituala, koje se ne poklapaju nužno s [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritualima]] [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, južna jurisdikcija|Južne]] ili [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, sjeverna jurisdikcija|Sjeverne jurisdikcije]]. Škotski plavi stupnjevi mnogo su češći u [[Europa|Europi]], [[Azija|Aziji]], [[Afrika|Africi]] i [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]. Sve lože [[Le Droit Humain|Međunarodnog reda Le Droit Humain]] rade kontinuirano od prvog do 33. stupnja isključivo prema Škotskom obredu.<ref>{{Citiranje weba|title=Rites, Lodges and Obediences|url=https://ledroithumain.international/rites-lodges-and-obediences/?lang=en|access-date=2026-01-30|website=ledroithumain.international|language=en}}</ref> Većina loža pod okriljem [[Velika loža Francuske|Velike lože Francuske]] koristi upravo te rituale,<ref>{{Citiranje weba|title=Le Rite Écossais Ancien et Accepté|url=https://www.gldf.org/franc-maconnerie/le-rite-ecossais-ancien-et-accepte/|access-date=2025-04-02|website=gldf.org|language=fr}}</ref> kao i neke lože pod [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalnom velikom ložom Francuske]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glnf.fr/fr/articles/?id=170|title=Richesse et diversité des Rites|access-date=2023-09-06|website=glnf.fr|language=fr}}</ref> U Hrvatskoj, sve lože [[Velika nacionalna loža Hrvatske|Velike nacionalne lože Hrvatske]] i [[Velika regularna loža Hrvatske|Velike regularne lože Hrvatske]] rade po ovom obredu u plavoj loži,<ref>{{Citiranje weba|title=VNLH Struktura|url=https://vnlh.eu/struktura/|access-date=2025-04-02|website=vnlh.eu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Škotski obred|url=https://www.vrlh.hr/hr/skotski-obred|access-date=2025-04-02|website=vrlh.hr}}</ref> jednako kao i sve lože [[Velika nacionalna loža Srbije|Velike nacionalne lože Srbije]] i [[Velika regularna loža Slovenije|Velike regularne lože Slovenije]]. U Španjolskoj, Škotski red je jedan od dominantnih rituala unutar [[Velika loža Španjolske|Velike lože Španjolske]]. Prema hipotezi povjesničara Alaina Bernheima i belgijskog istraživača Pierrea Noëla, izraženoj u radu iz [[2002.]] godine, moguće je da Škotski simbolički stupnjevi potječu iz francuskog prijevoda prikaza ''Three Distinct Knocks'', objavljenog u [[London]]u [[1760.]] godine. No, ta teorija izaziva znatna neslaganja među [[Masonologija|masonolozima]] i ostaje predmet rasprave.<ref>{{Citiranje weba|title=The Bad, the Good, and the Ugly|url=http://www.freemasons-freemasonry.com/bernheim13.html|access-date=2025-04-02|last=Bernheim|first=Alain|date=2003-10-04|website=freemasons-freemasonry.com|language=en}}</ref> === Naslovi stupnjeva === [[File:Bijou fm 18eme.jpg|mini|150px|desno|[[Medaljon (slobodno zidarstvo)|Medaljon]] 18. stupnja, "viteza ruže i križa", sadrži simbole [[Ruža|ruže]], [[križ]]a i [[pelikan]]a. ]] Godine 2000. [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, južna jurisdikcija|Južna jurisdikcija]] u Sjedinjenim Američkim Državama dovršila je reviziju svojih ritualnih scenarija. Trenutni ritual temelji se na Pikeovoj inačici, ali s određenim razlikama. Općenito gledano, nazivi stupnjeva i njihov redoslijed u Južnoj jurisdikciji ostali su uglavnom nepromijenjeni još od Pikeovog vremena. Godine 2004. [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, sjeverna jurisdikcija|Sjeverna jurisdikcija SAD-a]] iznova je napisala i reorganizirala svoje stupnjeve,<ref name=":21"/> a dodatne izmjene uvedene su 2006.<ref name=":32">{{Citiranje časopisa|title=Ritual Changes|journal=The Northern Light Magazine|url=https://assets.scottishritenmj.org/prod/images/legacy/TNL-November2006.pdf|pages=6|year=2006|language=en}}</ref> Tijekom te dvije revizije promijenjeni su nazivi za 21 od ukupno 33 stupnja. Popis stupnjeva vrhovnih vijeća Australije, Engleske i Walesa te većine drugih nadležnosti uglavnom se podudara s onim Južne jurisdikcije SAD-a. S druge strane, popis stupnjeva u Sjevernoj jurisdikciji danas je donekle drugačiji i prikazan je u donjoj tablici. Popis stupnjeva Vrhovnog vijeća Kanade predstavlja kombinaciju obje verzije, uz nekoliko jedinstvenih naziva.<ref name=":22"/> {|class="wikitable" style="text-align:center;" !width="50"|[[Stupanj (slobodno zidarstvo)|Stupanj]] !width="220"|[[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, južna jurisdikcija|Južna jurisdikcija SAD]]<ref>{{Citiranje knjige|title=A Bridge to Light|last=Hutchens|first=Rex R.|publisher=Supreme Council 33 Ancient and Accepted Scottish Rite of Freemasonry, So. Jurisdiction|year=1997.|url=|edition=II.|language=en|asin=B000LA869Q}}</ref>{{sfn|de Hoyos|2007|p=119-126}} !width="220"|[[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, sjeverna jurisdikcija|Sjeverna jurisdikcija SAD]]<ref name=":21">{{Citiranje knjige|title=Freemasons For Dummies|last=Hodapp|first=Christopher|publisher=John Wiley & Sons|year=2021.|isbn=9781119843429|location=Indianapolis|url=https://books.google.hr/books/about/Freemasons_For_Dummies.html?id=jJBDEAAAQBAJ&redir_esc=y|language=en|pages=226-227}}</ref> !width="220"|Francuska i Kanada<ref name=":22">{{Citiranje weba|title=Scottish Rite Degrees|url=https://scottishritecanada.ca/about-us/scottish-rite-degrees/|access-date=2025-04-02|website=scottishritecanada.ca|language=en}}</ref> !width="220"|[[Ujedinjena velika loža Engleske|Engleska i Wales]]<ref>{{Citiranje knjige|title=Beyond the Craft|last=Jackson|first=Keith B.|publisher=Lewis Masonic|year=1982.|isbn=9780853181286|location=London|pages=31|url=https://www.google.hr/books/edition/Beyond_the_Craft/7JQVAgAACAAJ?hl=hr|language=en}}</ref> |- |4° |[[Loža savršenstva#Stupnjevi|tajni majstor]] |[[Loža savršenstva#Stupnjevi|graditelj]] |colspan=2|tajni majstor |- |5° |colspan=4|[[Loža savršenstva#Stupnjevi|savršeni majstor]] |- |6° |[[Loža savršenstva#Stupnjevi|osobni tajnik]] |[[Loža savršenstva#Stupnjevi|majstor mesingane zmije]] |colspan=2|osobni tajnik |- |7° |colspan=4|[[Loža savršenstva#Stupnjevi|starješina i sudac]] |- |8° |colspan=4|[[Loža savršenstva#Stupnjevi|intendant gradnje]] |- |9° |[[Loža savršenstva#Stupnjevi|izabranik devetorice]] |[[Loža savršenstva#Stupnjevi|majstor hrama]] |colspan=2|izabranik devetorice |- |10° |[[Loža savršenstva#Stupnjevi|izabranik petnaestorice]] |[[Loža savršenstva#Stupnjevi|glavni izabranik]] |colspan=2|izabranik petnaestorice |- |11° |[[Loža savršenstva#Stupnjevi|izabranik dvanaestorice]] |[[Loža savršenstva#Stupnjevi|uzvišeni izabrani majstor]] |izabranik dvanaestorice |[[Loža savršenstva#Stupnjevi|uzvišeni izabranik]] |- |12° |[[Loža savršenstva#Stupnjevi|majstor arhitekt]] |[[Loža savršenstva#Stupnjevi|majstor milosrđa]] |colspan=2|[[Loža savršenstva#Stupnjevi|veliki majstor arhitekt]] |- |13° |[[Loža savršenstva#Stupnjevi|kraljevski luk Salomona]] |[[Loža savršenstva#Stupnjevi|majstor devetog luka]] |kraljevski luk Salomona |[[Loža savršenstva#Stupnjevi|kraljevski luk Henoka]] |- |14° |[[Loža savršenstva#Stupnjevi|savršeni izabranik]] |[[Loža savršenstva#Stupnjevi|veliki izabrani zidar]] |[[Loža savršenstva#Stupnjevi|veliki izabrani potpuni i svijetli zidar]] |[[Loža savršenstva#Stupnjevi|veliki izabrani potpuni i svijetli majstor]] |- |15° |[[Kapitel ružinog križa#Stupnjevi|vitez istoka ili vitez mača ili vitez orla]] |colspan=3|[[Kapitel ružinog križa#Stupnjevi|vitez istoka ili vitez mača]] |- |16° |colspan=4|[[Kapitel ružinog križa#Stupnjevi|princ Jeruzalema]] |- |17° |colspan=4|[[Kapitel ružinog križa#Stupnjevi|vitez istoka i zapada]] |- |18° |[[vitez ružinog križa]] |[[Vitez ružinog križa|vitez ružinog križa]] iz Heredoma |[[Vitez ružinog križa|vitez ružinog križa]] |[[Vitez ružinog križa|suvereni princ ružinog križa]], ili vitez pelikana i orla |- |19° |[[Koncil kadoša#Stupnjevi|veliki pontifex]] |[[Koncil kadoša#Stupnjevi|brat staze]] |colspan=2|veliki pontifex |- |20° |[[Koncil kadoša#Stupnjevi|majstor simboličke lože]] |colspan=2|[[Koncil kadoša#Stupnjevi|majstor za života]] |[[Koncil kadoša#Stupnjevi|prečasni veliki majstor]] |- |21° |[[Koncil kadoša#Stupnjevi|noahid, ili pruski vitez]] |colspan=3|[[Koncil kadoša#Stupnjevi|patrijarh noahid]] |- |22° |[[Koncil kadoša#Stupnjevi|vitez kraljevske sjekire, ili princ Libanona]] |colspan=3|[[Koncil kadoša#Stupnjevi|princ Libanona]] |- |23° |[[Koncil kadoša#Stupnjevi|poglavar Šatora sastanka]] |[[Koncil kadoša#Stupnjevi|vitez hrabrosti]] |colspan=2|poglavar Šatora sastanka |- |24° |[[Koncil kadoša#Stupnjevi|princ Šatora sastanka]] |[[Koncil kadoša#Stupnjevi|brat od tolerancije]] |colspan=2|princ Šatora sastanka |- |25° |[[Koncil kadoša#Stupnjevi|vitez mesingane zmije]] |[[Koncil kadoša#Stupnjevi|majstor postignuća]] |colspan=2|vitez mesingane zmije |- |26° |[[Koncil kadoša#Stupnjevi|princ milosrđa, ili Škotsko trojstvo]] |[[Koncil kadoša#Stupnjevi|prijatelj i brat vječni]] |colspan=2|[[Koncil kadoša#Stupnjevi|princ milosrđa]] |- |27° |[[Koncil kadoša#Stupnjevi|vitez Sunca, ili prosvijećeni princ]] |[[Koncil kadoša#Stupnjevi|vitez Jeruzalema]] |colspan=2|[[Koncil kadoša#Stupnjevi|zapovjednik Hrama]] |- |28° |[[Koncil kadoša#Stupnjevi|vitez zapovjednik Hrama]] |colspan=3|[[Koncil kadoša#Stupnjevi|vitez Sunca]] |- |29° |[[Koncil kadoša#Stupnjevi|škotski vitez svetog Andrije]] |colspan=3|[[Koncil kadoša#Stupnjevi|vitez svetog Andrije]] |- |30° |[[vitez kadoš]], ili vitez bijelog i crnog orla |[[Konzistorij (slobodno zidarstvo)#Stupnjevi|veliki inspektor]] |[[vitez kadoš]] |veliki izabrani [[vitez kadoš]], ili vitez bijelog i crnog orla |- |31° |[[Konzistorij (slobodno zidarstvo)#Stupnjevi|inspektor inkvizitor]] |[[Konzistorij (slobodno zidarstvo)#Stupnjevi|vitez pretendent]] |[[Konzistorij (slobodno zidarstvo)#Stupnjevi|inspektor inkvizitor zapovjednik]] |[[Konzistorij (slobodno zidarstvo)#Stupnjevi|veliki inspektor inkvizitor zapovjednik]] |- |32° |[[Konzistorij (slobodno zidarstvo)#Stupnjevi|majstor kraljevske tajne]] |colspan=3|[[Konzistorij (slobodno zidarstvo)#Stupnjevi|uzvišeni princ kraljevske tajne]] |- |33° |[[Suvereni veliki generalni inspektor|glavni inspektor]] |colspan=3|[[suvereni veliki generalni inspektor]] |- |} == Iznimke, posebnosti i neslaganja == Neovisnost između [[Simbolički stupnjevi|simboličkih stupnjeva]] (1. – 3.) i [[Visoki masonski stupnjevi|viših stupnjeva]] (4. – 33.) nije uvijek bila jasno definirana kao danas – osobito u Francuskoj i Belgiji, gdje [[Loža (slobodno zidarstvo)|simboličke lože]] prakticiraju Škotski obred već od [[Učenik (slobodno zidarstvo)|prvog stupnja]]. I danas neki rituali viših stupnjeva još uvijek spominju postojanje "prerogativa"{{efn|Primjerice, postojala je privilegija da se može uzeti riječ bez prethodnog traženja dopuštenja od predsjedatelja. Ili pak, vezano uz 20. stupanj, nekadašnji naslov "prečasni veliki majstor svih regularnih loža", koji odražava duh vremena u kojem je taj stupanj izvorno sastavljen.}} koje potječu iz vremena prije službenog ustrojavanja Škotskog reda. Sam naziv reda također je doživio blage varijacije. Tako primjerice neki autori, kao i [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, sjeverna jurisdikcija|Sjeverna jurisdikcija SAD-a]], koriste naziv Drevni prihvaćeni škotski obred, ''Ancient Accepted Scottish Rite'', (bez veznika i), što se na francuski prevodi kao ''Rite écossais ancien accepté'', s naglaskom na "drevno prihvaćanje" samog obreda. U brojnim nadležnostima postoje i određene posebnosti, ponekad minimalne, a ponekad i značajnije. One se uglavnom odnose na to koji se stupnjevi stvarno prakticiraju – dok se ostali često prenose "komunikacijom", u skladu s čestim običajem iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]], dakle bez izvođenja punog rituala tog stupnja. Danas je u nekim nadležnostima uobičajeno da [[loža savršenstva]] izvodi samo 4., 9., 12., 13. i 14. stupanj; kapitel izvodi 17. i 18. stupanj; areopag obično radi 22., 26., 28. i 30. stupanj. Ipak, postoje ''doline'' (ekvivalent [[Orijent (slobodno zidarstvo)|orijentu lože]]) i nadležnosti koje izvode znatno više stupnjeva, dok neke insistiraju na izvođenju baš svakog stupnja, odbijajući praksu "komunikacije". * U Engleskoj se obred najčešće naziva Drevni i prihvaćeni red (bez pridjeva "škotski") i zahtijeva ispovijedanje [[Kršćanstvo|kršćanske vjere]], točnije vjere u [[Trojstvo|Presveto Trojstvo]]. Aktivno se prakticira samo 18. stupanj. 30. stupanj rezerviran je za bivše predsjedatelje kapitela, dok se stupnjevi iznad 30. dodjeljuju vrlo rijetko.<ref name=":30"/> Od oko 400.000 članova [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]], svega 27.000 pripada Vrhovnom vijeću. * U Škotskoj se najčešće prakticiraju 18. i 30. stupanj, dok se viši stupnjevi dodjeljuju po uzoru na engleski sustav.<ref name=":31"/> * U Francuskoj i Belgiji, ovisno o nadležnosti, najčešće se aktivno prakticiraju i iniciraju stupnjevi: 4., 9., 12., 13., 14., 15., 17., 18., 22., 26., 28., 30., 31., 32. i 33. U nekim belgijskim nadležnostima dodaju se i 5. i 29. stupanj. Broj stupnjeva koji se stvarno prakticira razlikuje se od zemlje do zemlje i od jedne nadležnosti do druge. Općenito, francuske nadležnosti prakticiraju manji broj stupnjeva unutar areopaga, dok belgijske naglasak stavljaju na kapitele. * U Sjedinjenim Američkim Državama, [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, sjeverna jurisdikcija|Sjeverna jurisdikcija]] provela je znatnu reformu 2004. i 2006. godine, tijekom koje je promijenjeno ime 21 od ukupno 33 stupnja.<ref name=":21"/><ref name=":32"/> Osim toga, američki sustav poznat je po svojoj brzini – moguće je doseći 32. stupanj u vrlo kratkom vremenu, dok u Europi i Južnoj Americi napredovanje do tih stupnjeva obično zahtijeva više od dvadeset godina kontinuiranog rada i predanosti. Zbog toga brojne europske i južnoameričke nadležnosti ne priznaju automatski visoke stupnjeve koje su njihovi članovi stekli za vrijeme boravka u SAD-u. [[Le Droit Humain|Međunarodni red "Le Droit Humain"]] ne pravi razliku u nadležnostima između plavih stupnjeva (1. – 3.) i viših stupnjeva (4. do 33.), već ih smatra dijelom jedinstvenog sustava. Ovaj Red ima međunarodnu nadležnost nad svojim sustavom Škotskog obreda, pa tako i [[Le Droit Humain Hrvatska|u Hrvatskoj]]. == Europa == === Hrvatska === {{glavni|Škotski red u Hrvatskoj}} Prvi slobodni zidari iz Hrvatske dobili su više stupnjeve Škotskog obreda u [[Prag]]u [[1991.]] godine. Članovima [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]], jedine [[Regularno slobodno zidarstvo|regularne velike lože]] u Hrvatskoj, Vrhovno vijeće Hrvatske odobreno je u ožujku [[2003.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Povijest Škotskog Obreda za Hrvatsku|url=https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/povijest-skotskog-obreda-za-hrvatsku|access-date=2025-04-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20210420101925/https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/povijest-skotskog-obreda-za-hrvatsku|archive-date=2021-04-20|website=freemasonry-croatia.org}}</ref> Ovo vrhovno vijeće je član Europske konfederacije vrhovnih vijeća ([[Engleski jezik|engl.]] ''European Confederation of Supreme Councils'').<ref>{{Citiranje weba|url=http://thecsce.org/organisation.html|title=Supreme Councils members of CSCE|access-date=2024-08-24|website=thecsce.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20180903184356/http://thecsce.org/organisation.html|archive-date=2018-09-03|url-status=dead|language=en}}</ref> Članovima [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|mješovite i liberalne velike lože]], [[Velika nacionalna loža Hrvatske|Velike nacionalne lože Hrvatske]], Vrhovni savjet Hrvatske odobren je u studenom [[2017.]] godine u [[Rim]]u od strane [[Velika loža Italije#Pridružena tijela i redovi|Vrhovnog vijeća Italije]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://vnlh.eu/Vrhovni-Savjet-Za-Hrvatsku/|title=Vrhovni savjet za Hrvatsku|access-date=2024-04-20|website=vnlh.eu}}</ref> Ovaj vrhovni savjet je jedan od supotpisnika supotpisnika ''Velike opće povelja o visokim škotskim stupnjevima'' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Charte Universelle des Hauts Grades Ecossais'') koju je [[2019.]] godine potpisalo 31 vrhovno vijeće liberalnih nadležnosti.<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonry.network/more_news/liberal-jurisdictions-of-the-aasr-signed-the-istanbul-declaration/|title=Liberal Jurisdictions of the AASR signed the Istanbul Declaration|date=2019-12-15|access-date=2024-04-20|website=freemasonry.network|language=en}}</ref> === Francuska === Škotski red se pojavljuje se u [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskoj]] [[1804.]] godine, zahvaljujući [[Alexandre de Grasse|grofu de Grasse, markizu de Tilly]], koji se u to vrijeme vraćao s "Američkih otoka" ([[Karibi|Antila]]). Te iste godine osniva i prvo Vrhovno vijeće u Francuskoj ([[Francuski jezik|fran.]] ''Suprême Conseil en France'').<ref>{{Citiranje knjige|title=1804-2004: Deux siècles de Rite Ecossais Ancien Accepté en France|last=Mollier|first=Pierre|publisher=Dervy|year=2012.|isbn=978-2844549549|pages=70-113|language=fr|chapter=Naissance et essor du Rite écossais ancien et accepté en France : 1804-1826|chapter-url=http://compagnonnage.info/PDF/REAA70-83.pdf|access-date=5. travnja 2025.|archive-date=26. travnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250426111633/http://compagnonnage.info/PDF/REAA70-83.pdf|url-status=dead}}</ref> U prosincu 1804. potpisan je ugovor o ujedinjenju između [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]] i Vrhovnog vijeća u Francuskoj, u kojem stoji da "Veliki orijent ujedinjuje sâm sa sobom" Vrhovno vijeće. Taj je dogovor u praksi bio na snazi do [[1814.]] godine, čime Veliki orijent preuzima upravljanje nad Škotskim redom u Francuskoj. Od [[1805.]] do 1814. Veliki orijent upravlja prvih 18 stupnjeva, dok je Vrhovnom vijeću prepušteno upravljanje stupnjevima od 19. do 33. Godine [[1815.]], pet članova Vrhovnog vijeća osnivaju unutar Velikog orijenta Vrhovno vijeće obreda, dok prvotno Vrhovno vijeće prestaje s radom između 1815. i [[1821.]] Vrhovno vijeće "Otoka Amerike" (''Suprême Conseil des Isles d'Amérique''), koje je osnovao grof de Grasse, markiz de Tilly [[1802.]] u [[Haiti|Saint-Domingueu]], a obnovio Delahogue oko [[1810.]], ponovno aktivira prvotno francusko Vrhovno vijeće 1821. godine, te dolazi do ujedinjenja i nastaje novo, konsolidirano tijelo – Vrhovni savjet Francuske (''Suprême Conseil de France''). Ono se proglašava neovisnom i suverenom slobodnozidarskom vlašću, te započinje osnivanje [[Loža (slobodno zidarstvo)|simboličkih loža]] (za [[Simbolički stupnjevi|prva tri stupnja]]), što je inače zadaća [[Velika loža|velikih loža]] ili velikih orijenata. Godine [[1894.]], Vrhovni savjet Francuske osniva [[Velika loža Francuske|Veliku ložu Francuske]], koja dobiva punu neovisnost 1904., kada Vrhovni savjet prestaje izdavati povelje za osnivanje novih loža.<ref>{{Citiranje časopisa|title=La Franc-maçonnerie écossaise et la Grande Loge de France : Points de vue initiatiques|journal=Revue de la Grande Loge de France|url=|volume=38-39|year=1980}}</ref> Unatoč tome, Vrhovni savjet se i dalje smatra čuvarom jedinstva i koherentnosti svih 33 stupnja Škotskog reda, te s Velikom ložom Francuske održava blisku suradnju, o čemu svjedoče i dva zajednička godišnja sastanka. Godine [[1899.]] osniva se neovisno vrhovno vijeće kao odgovor na težnje za [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovitim slobodnim zidarstvom]]. To tijelo postaje [[Le Droit Humain#Škotski red|Vrhovno opće mješovito vijeće "Le Droit Humain"]] [[1901.]] godine, nakon transformacije [[Le Droit Humain|Velike simboličke škotske lože "Le Droit Humain"]], osnovane [[1893.]] od strane Georgesa Martina i [[Maria Deraismes|Marie Deraismes]]. Ova obedijencija temelji se na ''Velikim škotskim konstitucijama'' iz [[1786.]], revidiranim na Konventu u [[Lausanne|Lausannei]] [[1875.]], i prilagođena je mješovitom radu od 1. do 33. stupnja.<ref>{{Citiranje weba|title=Le Droit Humain : Une société initiatique - Notre histoire|url=https://www.droithumain-france.org/le-droit-humain-une-ecole-initiatique/notre-histoire|access-date=2025-04-05|website=droithumain-france.org|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Histoire du Droit Humain|url=https://ledroithumain.international/histoire-du-droit-humain/|access-date=2025-04-05|website=ledroithumain.international|language=fr}}</ref> Godine [[1964.]], tadašnji [[veliki zapovjednik]] Charles Riandey, zajedno s 400–500 članova,<ref>{{Citiranje knjige|title=Histoire des francs-maçons en France, 1725-1815|last=Ligou|first=Daniel|publisher=Éditions Privat|year=2000.|isbn=978-2708968387|pages=185-188|language=fr}}</ref> napušta Vrhovno vijeće Francuske i prelazi u [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalnu veliku ložu Francuske]], smatrajući da njegovim odlaskom Vrhovno vijeće više ne postoji, iako ono nastavlja djelovati. Riandey se zatim ponovno inicira u svih 33 stupnja u [[Amsterdam]]u,<ref>{{Citiranje knjige|title=Confession d'un Grand Commandeur de la Franc-maçonnerie : mémoires posthumes|last=Riandey|first=Charles|publisher=Ed. du Rocher|year=1989.|isbn=2-268-00779-0|location=Monako i Pariz|pages=169|url=https://archive.org/details/confessiondungra0000rian|language=fr}}</ref> te uz potporu [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, južna jurisdikcija|Vrhovnog vijeća Južne jurisdikcije SAD-a]] osniva novo tijelo Vrhovno vijeće za Francusku (''Suprême Conseil pour la France''), koje biva jedino priznato od strane američkih Vrhovnih vijeća, nakon što je na Konventu u Barranquilli [[1970.]] proglašeno jedinom regularnom vlasti Škotskog reda u Francuskoj, i to od strane najstarijeg Vrhovnog vijeća na svijetu – onog iz Južne jurisdikcije SAD-a. Glavna vrhovna vijeća danas aktivna u Francuskoj: * [[Veliki orijent Francuske#Pridružena tijela i redovi|Vrhovno vijeće – Veliki kolegij Škotskog obreda]],<ref name=":40"/> proizašlo iz Vrhovnog vijeća iz 1804., službeno ustrojeno 1815., povezano s [[Veliki orijent Francuske|Velikim orijentom Francuske]]; * [[Velika loža Francuske#Pridružena tijela i redovi|Vrhovni savjet Francuske]],<ref name=":42"/> koje također potječe iz Vrhovnog vijeća osnovanog 1804., a ponovno je aktivirano 1821. od strane tzv. Vrhovnog vijeća "Otoka Amerike", osnovanog 1802. na Saint-Domingueu (današnji Haiti); danas je povezano s [[Velika loža Francuske|Velikom ložom Francuske]]; *Međunarodno [[Le Droit Humain#Škotski red|Vrhovno opće mješovito vijeće "Le Droit Humain"]], osnovano u svibnju 1899., a konačni naziv dobiva 1901. godine; sjedište mu je u Parizu; * Vrhovno vijeće za Francusku,<ref name=":44"/> proizašlo iz Vrhovnog vijeća Nizozemske, ustrojeno 1965., čiji su gotovo svi članovi porijeklom iz [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalne velike lože Francuske]] i [[Velika loža francuskog masonskog saveza|Velike lože francuskog masonskog saveza]]; * [[Velika ženska loža Francuske#Pridružena tijela i redovi|Vrhovno žensko vijeće za Francusku]],<ref name=":41"/>, osnovano 1972. godine, povezano s [[Velika ženska loža Francuske|Velikom ženskom ložom Francuske]]. * [[Nacionalna velika loža Francuske#Pridružena tijela i redovi|Vrhovno nacionalno vijeće Francuske]],<ref name=":45"/> osnovano 2014. godine, povezano s [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalnom velikom ložom Francuske]]. === Srbija === {{glavni|Škotski red u Srbiji}} Vrhovni savjet Srbije po prvi put je utemeljen [[1912.]] godine u [[Beograd]]u, [[Kraljevina Srbija]]. Bila je prva krovna organizacija srbijanskih loža, za razliku od drugih zemalja gdje je [[velika loža]] ta koja ih okuplja.<ref>{{Citiranje weba|url=https://sirijus.rs/5-2-kratka-istorija-vrhovnog-saveta-srbije/|title=Kratka istorija Vrhovnog Saveta Srbije|access-date=2024-06-11|website=sirijus.rs|language=sr}}</ref> === Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska === [[Datoteka:Structure of Masonic appendant bodies in England and Wales.jpg|mini|desno|250px|Pozicija Drevnog i prihvaćenog obreda među drugim [[Slobodnozidarski redovi| redovima i tijelima]] u [[Ujedinjena velika loža Engleske|Engleskoj i Walesu]].]] U [[Ujedinjena velika loža Engleske|Engleskoj i Walesu]], čije je Vrhovno vijeće sa sjedištem u [[London]]u ovlastilo ono [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, sjeverna jurisdikcija|Sjeverne jurisdikcije SAD-a]] 1845. godine, Obred se kolokvijalno naziva ''Rose Croix'' dok je formalni naziv Drevni i prihvaćeni obred za Englesku i Wales ([[engl.]] ''Ancient and Accepted Rite for England and Wales''). Engleska i Wales podijeljeni su na kotari (''Districts'') kojima upravljaju kapiteli (''Chapters'') unutar svog distrikta. Kandidati se primaju izravno u [[Vitez ružinog križa|18. stupanj]], dok se svi prethodni stupnjevi, počevši od 4. stupnja, dodjeljuju samo nominalno. Napredovanje iznad [[Vitez kadoš|30. stupnja]] ograničeno je na one koji su služili kao poglavari kapitela ružinog križa. Svi kandidati za članstvo moraju ispovijedati [[Trojstvo|Trojstvenu]] [[Kršćanstvo|kršćansku vjeru]] i biti majstori zidari najmanje godinu dana.<ref>{{Citiranje weba|title=Joining Rose Croix|url=https://sc33.org.uk/joining-rose-croix/|access-date=2025-04-05|website=sc33.org.uk|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=About Rose Croix|url=https://sc33.org.uk/about-us/|access-date=2025-04-05|website=sc33.org.uk|language=en}}</ref> U [[Velika loža Škotske|Škotskoj]], Vrhovno vijeće sa sjedištem u [[Edinburgh]]u uspostavljeno je 1846. Red djeluje u kapitulima ružinog križa i otvoren je po pozivu za sve [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstore]] s tri godine staža. Kandidati se primaju izravno u [[Vitez ružinog križa|18. stupanj]], dok se svi prethodni stupnjevi, počevši od 4. stupnja, dodjeljuju samo nominalno. Nakon toga, dodjeljuje se [[Vitez kadoš|30. stupanj]], pri čemu se svi prethodni stupnjevi od 19. do 29. također dodjeljuju isključivo nominalno. Naredni stupnjevi su strogo ograničeni u broju.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.supremecouncilforscotland.org/history|title=Supreme Council for Scotland of the Ancient and Accepted Scottish Rite|access-date=2025-02-27|website=supremecouncilforscotland.org|language=en}}</ref> U [[Velika loža Irske|Irskoj]], Vrhovno vijeće sa sjedištem u [[Dublin]]u utemeljeno je 1824. godine od strane Južne jurisdikcije SAD-a.<ref>{{Citiranje knjige|title=The Irish Master Mason's Handbook|last=Crowe|first=Frederick Joseph William|publisher=Kenning|year=1895|pages=85|url=https://books.google.hr/books/about/The_Irish_Master_Mason_s_Handbook.html?id=kOwvngEACAAJ&redir_esc=y|language=en}}</ref> Kao i u Engleskoj u nazivu nema pridjev "škotski". Drevni i prihvaćeni obred postavlja stroge uvjete za članstvo. Pristup je moguć isključivo po pozivu, a članstvo u [[Templari (slobodno zidarstvo)|taboru Vitezova templara]] obavezni je preduvjet. Struktura stupnjeva ovog reda vrlo je slična poznatijem Škotskom redu u Americi, no, kao i u Engleskoj, napredovanje kroz pojedine stupnjeve moguće je isključivo po pozivu.<ref>{{Citiranje weba|title=Ancient and Accepted Rite for Ireland|url=https://freemason.ie/about-grand-lodge/appendant-bodies/ancient-and-accepted-rite-for-ireland/|access-date=2025-02-28|website=freemason.ie|language=en}}</ref> == Sjeverna Amerika == === Kanada === U [[Popis regularnih masonskih velikih loža#Kanada|Kanadi]], Vrhovno vijeće je odobreno 1874. godine od strane [[#Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska|Vrhovno vijeće Engleske i Walesa]] i sjedište mu je u Hamiltonu, [[Ontario]]. Nosi naziv Vrhovno vijeće 33. stupnja drevnog i priznatog Škotskog reda slobodnih zidara Kanade ([[engl.]] ''Supreme Council 33° Ancient and Accepted Scottish Rite of Freemasonry of Canada'') i djeluje kroz 45 lokalnih organizacija ili "Dolina" (''Valleys'') diljem Kanade.<ref name=":29"/> === Sjedinjene Američke Države === {{glavni|Škotski red u SAD-u}} {{multiple image | align = right | header = | perrow = | image1 = US Scottish Rite Southern Jurisdiction new.png | width1 = 250 | caption1 = [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|Američke države]] koje spadaju u nadležnost u Južne jurisdikcije. | image2 = US Scottish Rite Northern Jurisdiction new.png | width2 = 250 | caption2 = Američke države u Sjevernoj jurisdikciji. | image3 = | width3 = | caption3 = | image4 = | width4 = | caption4 = }} U [[Popis regularnih masonskih velikih loža#Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] postoje četiri priznata vrhovna vijeća [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnog slobodnog zidarstva]] i svako od ovih vijeća ima svoje posebnosti koje ih međusobno razlikuju, bilo po strukturi, ritualima ili tradicijama:<ref>{{Citiranje weba|title=Supreme Councils of North America|url=https://scottishritenmj.org/amity|access-date=2025-04-05|website=scottishritenmj.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=FAQ What is the difference between the Scottish Rite, Northern Masonic Jurisdiction and the Scottish Rite, Southern Jurisdiction?|url=https://scottishritenmj.org/faq/what-is-the-difference-between-the-scottish-rite-northern-masonic-jurisdiction-and-the-scottish-rite-southern-jurisdiction|access-date=2025-04-05|website=scottishritenmj.org|language=en}}</ref> *[[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, južna jurisdikcija|Vrhovno vijeće]] sa sjedištem u [[Washington]]u, [[District of Columbia|Kolumbijski distrikt]], kontrolira Južnu jurisdikciju,<ref name=":47"/> *[[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, sjeverna jurisdikcija|Vrhovno vijeće]] sa sjedištem u Lexingtonu, [[Massachusetts]], kontrolira Sjevernu jurisdikciju,<ref name=":48"/> *dva vrhovna vijeća [[Prince Hall slobodno zidarstvo|afro-američkog slobodnog zidarstva]]: **Ujedinjeno vrhovno vijeće slobodnog zidarstva Princa Halla za južnu jurisdikciju **Ujedinjeno vrhovno vijeće slobodnog zidarstva Princa Halla za sjevernu jurisdikciju U američkom sustavu Škotskog reda, članovi mogu biti izabrani za primanje [[Suvereni veliki generalni inspektor|33. stupnja]], koji dodjeljuje samo vrhovno vijeće. Ovaj najviši [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupanj]] nosi počasni karakter i dodjeljuje se slobodnim zidarima koji su ostvarili značajan [[Opće dobro|doprinos društvu]] ili slobodnom zidarstvu općenito. ;[[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, južna jurisdikcija|Vrhovno vijeće, Južna jurisdikcija]] [[Datoteka:House of the Temple (cropped).JPG|mini|250px|Središnjica Južne jurisdikcije Škotskog reda u Washingtonu.]] Sa sjedištem u [[Washington]]u, Južna jurisdikcija Škotskog reda, često nazivana i Matično Vrhovno vijeće svijeta (''Mother Supreme Council of the World''),<ref>{{Citiranje weba|title=Supreme Council Mother of the World|url=https://scaasr.ro/en/supreme-council-mother-of-the-world/|access-date=2025-04-05|website=scaasr.ro|language=en}}</ref> osnovana je [[1801.]] godine u [[Charleston, Južna Karolina|Charlestonu, Južna Karolina]]. Ona upravlja Škotskim redom u 35 [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|saveznih država SAD-a]], koje se unutar sustava nazivaju ''orijenti'', a dalje se dijele na pokrajine poznate kao ''doline'' (''Valleys''), unutar kojih djeluju [[#Upravljanje stupnjevima|pojedinačna škotska tijela]].<ref name=":23"/><ref>{{Citiranje weba|title=List of Orients in the Scottish Rite, Southern Jurisdiction, U.S.A.|url=https://scottishrite.org/about/questions/scottish-rite-sj-orient-list/|access-date=2025-04-05|website=scottishrite.org|language=en}}</ref> U Južnoj jurisdikciji, Vrhovno vijeće sastoji se od najviše 33 člana, poznatih kao aktivni članovi, a predvodi ih [[Veliki zapovjednik|suvereni veliki zapovjednik]] (''Sovereign Grand Commander'').<ref name=":50"/> Ostali članovi Vrhovnog vijeća nose titulu [[suvereni veliki generalni inspektor]] (''Sovereign Grand Inspector General''), i svaki od njih vodi tijela Škotskog reda u svom orijentu (tj. saveznoj državi). Voditelji orijenata koji nisu članovi Vrhovnog vijeća nazivaju se namjesnici Vrhovnog vijeća (''Deputies of the Supreme Council'').<ref name=":50">{{Citiranje weba|title=AASR SMJ - Leadership & Committees|url=https://scottishrite.org/about/officers/|access-date=2025-04-05|website=scottishrite.org|publisher=en}}</ref> Vrhovno vijeće Južne jurisdikcije sastaje se svake neparne godine u [[kolovoz]]u u Kući Hrama (''House of the Temple''), službenom sjedištu u Washingtonu.<ref>{{Citiranje weba|title=History of the Temple|url=https://scottishrite.org/our-museum/history-of-the-temple/|access-date=2025-04-05|website=scottishrite.org|language=en}}</ref> Tijekom tog sastanka, Dolina "Washington" izvodi 33. stupanj za one članove koji su izabrani da ga prime, kao i za one koji žele prisustvovati ceremoniji. U okviru tog tjedna održavaju se i zatvoreni sastanci između velikog zapovjednika i ostalih članova Vrhovnog vijeća, dok se petog dana sastanka organizira svečana javna ceremonija kojoj prisustvuju brojni slobodni zidari iz cijelog svijeta. ;[[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, sjeverna jurisdikcija|Vrhovno vijeće, Sjeverna jurisdikcija]] [[Datoteka:National Heritage Museum, Lexington MA.jpg|mini|250px|Središnjica Sjeverne jurisdikcije Škotskog reda u Lexingtonu.]] Sjeverna jurisdikcija, sa sjedištem u Lexingtonu, [[Massachusetts]], osnovana je [[1813.]] godine, a bila je neaktivna od [[1832.]] do [[1845.]] Ona upravlja tijelima Škotskog reda u 15 [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|saveznih država]]: Connecticut, Delaware, Illinois, Indiana, Maine, Massachusetts, Michigan, New Jersey, New Hampshire, New York, Ohio, Pennsylvania, Rhode Island, Wisconsin i Vermont.<ref>{{Citiranje weba|title=State Leadership NMJ|url=https://scottishritenmj.org/valleys|access-date=2025-04-05|website=scottishritenmj.org|language=en}}</ref> Za razliku od Južne jurisdikcije, Sjeverna nije podijeljena na ''orijente'', već isključivo na ''doline'' (''Valleys'').<ref>{{Citiranje weba|title=FAQ What are Scottish Rite Valleys?|url=https://scottishritenmj.org/faq/what-are-scottish-rite-valleys|access-date=2025-04-05|website=scottishritenmj.org|language=en}}</ref> Svaka dolina može imati do četiri [[#Upravljanje stupnjevima|tijela Škotskog reda]], a svako tijelo zaduženo je za izvođenje određenog skupa stupnjeva.<ref name=":20"/> Vrhovno vijeće Sjeverne jurisdikcije može imati najviše 66 članova, a vodi ga [[Veliki zapovjednik|suvereni veliki zapovjednik]] (''Sovereign Grand Commander''). Članovi koji su izabrani u Vrhovno vijeće dobivaju naziv "aktivni član" (''Active''). U ovoj jurisdikciji, svi slobodni zidari koji prime 33. stupanj postaju počasni članovi Vrhovnog vijeća. Voditelj Škotskog reda u svakoj saveznoj državi Sjeverne jurisdikcije nosi naslov namjesnik Vrhovnog vijeća (''Deputy of the Supreme Council''), npr. u Ohiju je to namjesnik za Ohio, i tako redom za svaku državu. Svaki namjesnik ima jednog ili više aktivnih članova koji mu pomažu u upravljanju radom u toj državi. Aktivni članovi Vrhovnog vijeća koji su vjerno služili 10 godina ili su navršili 75 godina života mogu steći počasni status "aktivni u miru" (''Active, Emeritus''). Vrhovno vijeće Sjeverne jurisdikcije sastaje se svake godine: parnim godinama u formi užeg sastanka, a neparnim godinama na redovnom godišnjem zasjedanju na kojem sudjeluju svi članovi. Tijekom neparnih godina, upravo na toj godišnjoj sjednici dodjeljuje se 33. stupanj novoizabranim kandidatima. U Sjevernoj jurisdikciji postoji uvjet od 46 mjeseci članstva i aktivnosti prije nego što kandidat postane podoban za primanje 33. stupnja. Iako postoje priznanja poput Nagrade za zaslužno služenje (''Meritorious Service Award'') i Posebnog priznanja za istaknuti doprinos (''Distinguished Service Award''),<ref>{{Citiranje weba|title=NMJ Medals and Awards|url=https://scottishritenmj.org/medals-awards|access-date=2025-04-05|website=scottishritenmj.org|language=en}}</ref> ona nisu obvezni koraci prema 33. stupnju. == Rasprostranjenost == === Regularno slobodno zidarstvo === {{multiple image | align = right | header = | perrow = | image1 = Skotski-obred-hrvatske.png | width1 = 135 | caption1 = Vrhovno vijeće za Hrvatsku | image2 = VvBiH.png | width2 = 135 | caption2 = Veliki savjet Bosne i Hercegovine | image3 = | width3 = | caption3 = | image4 = | width4 = | caption4 = }} [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda|Vrhovna vijeća Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]] djeluju na područjima nadležnosti sljedećih [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih]] [[Velika loža|velikih loža]] temeljem potpisanih [[konkordat]]a: {{Tree list}} *{{Z|SAD}} [[Popis regularnih masonskih velikih loža#Sjedinjene Američke Države|Regularne velike lože u SAD-u]] ** [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, južna jurisdikcija|Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda Sjedinjenih Američkih Država za južnu jurisdikciju]]<ref name=":47">{{Citiranje weba|url=https://scottishritenmj.org/|title=Supreme Council, AASR, NMJ, USA|access-date=2024-08-25|website=scottishritenmj.org|language=en}}</ref> ***{{Z|JAP}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Japan|Velika loža Japana]] ***{{Z|TAJV}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Tajvan|Velika loža Kine]]{{efn|Velika loža Kine djeluje u [[Republika Kina|Republici Kina]], poznatijoj kao Tajvan.}} ***{{Z|PUE}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Portoriko|Velika loža Portorika]] ** [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, sjeverna jurisdikcija|Vrhovno vijeće 33. stupnja Drevnog prihvaćenog škotskog obreda Sjedinjenih Američkih Država za sjevernu jurisdikciju]]<ref name=":48">{{Citiranje weba|url=https://scottishrite.org/|title=The Supreme Council, 33°, A. & A.S.R. of Freemasonry, S.J., USA|access-date=2024-08-25|website=scottishrite.org|language=en}}</ref> ** Vrhovno vijeće Louisiane 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog Škotskog obreda<ref name=":49">{{Citiranje weba|url=https://www.supremecounciloflouisiana.org/|title=Supreme Council Of Louisiana|access-date=2024-08-25|website=supremecounciloflouisiana.org|language=en|archive-date=8. rujna 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240908020621/https://www.supremecounciloflouisiana.org/|url-status=dead}}</ref> ** Ujedinjeno vrhovno vijeće 33. stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda slobodnog zidarstva Princa Halla za južnu jurisdikciju<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.aasrphasj.org/|title=United Supreme Council PHA SJ|access-date=2024-08-26|website=aasrphasj.org|language=en|url-status=dead}}</ref> ** Ujedinjeno vrhovno vijeće 33. stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda slobodnog zidarstva Princa Halla za sjevernu jurisdikciju<ref>{{Citiranje weba|url=https://uscnjpha.org/|title=United Supreme Council PHA Northen J|access-date=2024-08-26|website=uscnjpha.org|language=en}}</ref> *{{Z|KAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Regularne velike lože u Kanadi]] → Vrhovno vijeće 33. stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda slobodnog zidarstva Kanade<ref name=":29">{{Citiranje weba|url=https://scottishritecanada.ca/|title=Supreme Council of the 33° of the Ancient and Accepted Scottish Rite of Freemasonry of Canada|access-date=2024-08-25|website=scottishritecanada.ca|language=en}}</ref> *{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} [[Ujedinjena velika loža Engleske]] → Vrhovno vijeće trideset trećeg stupnja Drevnog i prihvaćenog obreda za Englesku i Walesu te distrikate i prekomorska kapitele<ref>{{Citiranje weba|url=https://sc33.org.uk/|title=the Supreme Council|access-date=2023-11-09|website=Sc33.org.uk|language=en}}</ref> **{{Z|CIP}} [[Kotarska velika loža Cipra]] → Vrhovno vijeće 33. stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za Cipar<ref>{{Citiranje weba|url=http://thesupremecouncil33cyprus.org/SCRCC/|title=Supreme Council Rose Croix Cyprus|access-date=2024-05-14|website=thesupremecouncil33cyprus.org|language=en}}</ref> *{{Z|IRS}}{{Z|SJI}} [[Velika loža Irske]] → Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog obreda za Irsku<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemason.ie/about-grand-lodge/appendant-bodies/ancient-and-accepted-rite-for-ireland/|title=Ancient and Accepted Rite for Ireland|access-date=2024-08-25|website=freemason.ie|language=en}}</ref> *{{Z|ŠKO}} [[Velika loža Škotske]] → Vrhovno vijeće trideset trećeg i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za Škotsku<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.supremecouncilforscotland.org/|title=Supreme Council for Scotland of the Ancient and Accepted Scottish Rite|access-date=2023-09-21|website=supremecouncilforscotland.org|language=en}}</ref> *{{Z|NIZ}} [[Veliki orijent Nizozemske]] → Red slobodnih zidara koji rade pod Vrhovnim vijećem 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za Kraljevinu Nizozemsku<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.aasr.nl/|title=De A.A.S.R. in Nederland|access-date=2024-07-10|website=aasr.nl|language=nl}}</ref> *{{Z|ITA}} [[Veliki orijent Italije]] → Vrhovno vijeće 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog Škotskog reda za talijansku masonsku jurisdikciju<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ritoscozzese.it/|title=Supremo Consiglio del 33 ed ultimo grado del Rito Scozzese Antico ed Accettato per la Giurisdizione Massonica Italiana|access-date=2023-11-12|website=ritoscozzese.it|language=it}}</ref> *{{Z|LUX}} [[Velika loža Luksemburga]] → Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za Veliko Vojvodstvo Luksemburg<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.editus.lu/fr/supreme-conseil-du-rite-ecossais-ancien-et-accepte-pour-le-grand-duche-de-luxembourg-asbl-luxembourg-1914347|title=Suprême Conseil du Rite Ecossais Ancien et Accepté pour le Grand-Duché de Luxembourg Asbl|access-date=2024-06-26|website=editus.lu|language=fr}}</ref> *{{Z|ŠVI}} [[Velika loža "Alpina" Švicarske]] → Vrhovno vijeće 33° i posljednjeg stupnja Švicarske<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.aasr.ch/index-e.php|title=Ancient and Accepted Scottish Rite (AASR)|access-date=2023-12-09|website=aasr.ch|language=en}}</ref> *{{Z|GRČ}} [[Velika loža Grčke]] → Vrhovno vijeće 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda Grčke<ref>{{Citiranje weba|url=https://supremecouncilforgreece.gr/|title=Σχετικά με Υ:.Σ:. 33° Α.Α.Σ.Τ.|access-date=2024-08-25|website=supremecouncilforgreece.gr|archive-url=https://web.archive.org/web/20230322000809/https://supremecouncilforgreece.gr/|archive-date=2023-03-22|url-status=dead|language=el}}</ref> *{{Z|TUR}} [[Velika loža Turske]] → Vrhovno vijeće 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za Tursku<ref>{{Citiranje weba|url=https://eksr33.org/|title=Türkiye Fikir ve Kültür Derneği|access-date=2024-07-07|website=eksr33.org|language=tr}}</ref> *{{Z|FRA}} [[Nacionalna velika loža Francuske]] → Vrhovno nacionalno vijeće Francuske<ref name=":45">{{Citiranje weba|url=https://www.scndf.fr/|title=Suprême Conseil National De France|access-date=2023-09-23|website=scndf.fr|language=fr}}</ref> *{{Z|AUT}} [[Velika loža Austrije]] → Vrhovno vijeće drevnog i prihvaćenog škotski obred u Austriji<ref>{{Citiranje weba|url=https://aasr.at/|title=Oberster Rat von Österreich|access-date=2023-09-06|website=aasr.at|language=de}}</ref> *{{Z|FIN}} [[Velika loža Finske]] → Vrhovno vijeće 33. stupnja Drevnog i prihvaćenog obreda za Finsku<ref>{{Citiranje weba|url=https://riitti.fi/|title=Suomen Muinainen ja Oikeutettu Riitti|access-date=2024-07-07|website=riitti.fi|language=fi}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.riitti.info/|title=Tervetuloa Riitin kotisivuille! Suomen Muinainen ja Oikeutettu Riitti|access-date=2024-07-07|website=riitti.info|archive-url=https://web.archive.org/web/20220427225129/http://www.riitti.info/|archive-date=2022-04-27|url-status=dead|language=fi}}</ref> *{{Z|NJE}} [[Velika loža Njemačke|Velika loža drevnih i prihvaćenih slobodnih zidara Njemačke]] ([[Ujedinjene velike lože Njemačke|UVLNJ]]) → Vrhovno vijeće za Njemačku slobodnih zidara Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda<ref>{{Citiranje weba|url=https://aasr.net/|title=Oberster Rat für Deutschland|access-date=2023-12-20|website=aasr.net|language=de}}</ref> *{{Z|BEL}} [[Regularna velika loža Belgije]] → Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za Belgiju *{{Z|ŠPA}} [[Velika loža Španjolske]] → Vrhovno vijeće 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za Španjolsku<ref>{{Citiranje weba|url=https://scg33esp.org/|title=Supremo Consejo del Grado 33 y Último del Rito Escocés Antiguo y Aceptado para España|access-date=2024-07-04|website=scg33esp.org|language=es}}</ref> *{{Z|GRČ}} [[Nacionalna velika loža Grčke]] → Vrhovno vijeće 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda Grčke<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.srheraldgr.com/|title=Υπατο Συμβουλιο Του 33º Για Την Ελλαδα AAΣΤ|access-date=2024-08-13|website=srheraldgr.com|language=en, el}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.supreme-council.gr/|title=Υπατον Συμβουλιον του 33° του Αρχαιου και Αποδεδεγμενου Σκωτικου Τυπου|access-date=2024-08-13|website=supreme-council.gr|language=el}}</ref> *{{Z|MAĐ}} [[Simbolička velika loža Mađarske]] → Vrhovno vijeće Mađarske 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda *{{Z|ČEŠ}} [[Velika loža Češke]] → Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog Škotskog reda Češke<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.scottishrite.cz/|title=Nejvyšší Rada Starého a Přijatého Skotského Ritu pro Českou Republiku|access-date=2023-11-02|website=scottishrite.cz|language=cs}}</ref> *{{Z|POLJ}} [[Nacionalna velika loža Poljske]] → Vrhovno vijeće 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog obreda slobodnih zidara Poljske<ref>{{Citiranje weba|url=https://rejestr.io/krs/140254/suwerenny-zakon-rytu-szkockiego-dawnego-uznanego-wolnych-i-przyjetych-mularzy-polski|title=Suwerenny Zakon Rytu Szkockiego Dawnego Uznanego Wolnych I Przyjętych Mularzy Polski|access-date=2023-11-30|website=rejestr.io|language=pl}}</ref> *{{Z|POR}} [[Regularna velika loža Portugala|Legalna/Regularna velika loža Portugala]] → Vrhovno vijeće za Portugal 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.supremoconselho.org/index.php|title=Supremo Conselho para Portugal dos Soberanos Grandes Inspectores Gerais do 33º e Último Grau do Rito Escocês Antigo e Aceite|access-date=2024-07-02|website=supremoconselho.org|language=pt}}</ref> *{{Z|BUG}} [[Ujedinjena velika loža Bugarske]] → Vrhovno vijeće 33. stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda u Bugarskoj<ref>{{Citiranje weba|url=https://scottishrite-bg.org/bg/|title=Supreme Council, 33°, A. & A.S.R . of Freemasonry in Bulgaria|access-date=2024-06-09|website=scottishrite-bg.org|language=bg, en}}</ref> *{{Z|RUM}} [[Nacionalna velika loža Rumunjske]] → Vrhovno vijeće 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda Rumunjske<ref>{{Citiranje weba|url=https://scaasr.ro/|title=Supremul Consiliu de Grad 33 și Ultim al Ritului Scoțian Antic și Acceptat din România|access-date=2024-07-06|language=ro}}</ref> *{{Z|SRB}} [[Regularna velika loža Srbije]] → Vrhovni savjet Drevnog i prihvaćenog škotskog reda Srbije<ref>{{Citiranje weba|url=https://aasr.rs/|title=Drevni i prihvaćeni škotski obred|access-date=2024-05-15|website=aasr.rs}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://aasr-serbia.org.rs/|title=AASR Serbia|access-date=2024-08-24|website=aasr-serbia.org.rs|archive-url=https://web.archive.org/web/20180810174210/http://aasr-serbia.org.rs/|archive-date=2018-08-10|url-status=dead}}</ref> *{{Z|RUS}} [[Velika loža Rusije]] → Vrhovno vijeće Rusije 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda<ref>{{Citiranje weba|url=https://aasr-supremecouncil.info/|title=Верховный Совет России ДПШУ|access-date=2024-05-17|website=aasr-supremecouncil.info|language=ru}}</ref> *{{Z|HRV}} [[Velika loža Hrvatske]] → Vrhovno vijeće Škotskog obreda za Hrvatsku<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/red/vrhovno-vijece-skotskog-obreda-za-hrvatsku|title=Vrhovno vijeće Škotskog obreda za Hrvatsku|access-date=2023-05-26|website=freemasonry-croatia.org|archive-date=16. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416002518/https://freemasonry-croatia.org/red/vrhovno-vijece-skotskog-obreda-za-hrvatsku|url-status=dead}}</ref> *{{Z|EST}} [[Velika loža Estonije]] → Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog obreda za Estoniju *{{Z|SLO}} [[Velika loža Slovenije]] → Vrhovno vijeće Škotskog obreda za Sloveniju *{{Z|AND}} [[Velika loža Andore]] → Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda Andore *{{Z|LIT}} [[Velika loža Litve]] → Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za Litvu *{{Z|LAT}} [[Velika loža Latvije]] → Vrhovno vijeće 33. stupnja Latvije Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda<ref>{{Citiranje weba|url=https://aasr.lv/|title=Supreme Council 33 for Latvia of the Ancient and Accepted Scottish Rite|access-date=2024-05-15|website=aasr.lv|language=en}}</ref> *{{Z|BIH}} [[Velika loža Bosne i Hercegovine]] → Veliki savjet Starog i prihvaćenog slobodnozidarskog škotskog reda Bosne i Hercegovine<ref>{{Citiranje weba|url=https://vlbih.ba/bocni-redovi/|title=Bočni redovi|access-date=2024-05-28|website=vlbih.ba}}</ref> *{{Z|ARM}} [[Velika loža Armenije]] → Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda Armenije *{{Z|UKR}} [[Velika loža Ukrajine]] → Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda Ukrajine *{{Z|CIP}} [[Velika loža Cipra]] → Vrhovno vijeće 33. i posljednjeg stupnja za Cipar Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sc33cy.org/index.php/en/philosophical-masonry-2/|title=Supreme Council of the 33rd and last degree for Cyprus of the AASR|access-date=2024-08-25|website=sc33cy.org|language=en, el}}</ref> *{{Z|SLK}} [[Velika loža Slovačke]] → Vrhovno vijeće 33. i posljednjeg stupnja Slovačke Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/AASRSlovakia/|title=Supreme Council of Slovakia of the AASR|access-date=2024-08-25|website=Facebook}}</ref> *{{Z|MNK}} [[Velika loža Monaka|Regularna nacionalna velika loža Kneževine Monako]] → Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda Kneževine Monako *{{Z|AZE}} [[Nacionalna velika loža Azerbajdžana]] → Vrhovno vijeće 33. i posljednjeg stupnja za Azerbajdžan Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda<ref>{{Citiranje weba|url=https://az-aasr.org/|title=The Ancient and Accepted Scottish Rite for Azerbaijan|access-date=2024-08-28|website=az-aasr.org|language=en}}</ref> *{{Z|ALB}} [[Velika loža Albanije]] → Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda Albanije *{{Z|MEKS}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Regularni ustroj|Regularne velike lože u Meksiku]] → Vrhovno vijeće 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za masonsku jurisdikciju Sjedinjenih Meksičkih Država<ref>{{Citiranje weba|url=https://scmx33.org/|title=Supremo Consejo de México|access-date=2024-08-25|website=scmx33.org|language=es}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://supremoconsejodemexico.org|title=Supremo Consejo de México|access-date=2024-08-25|website=supremoconsejodemexico.org|language=es}}</ref> *{{Z|KUB}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Kuba|Velika loža Kube]] → Vrhovno vijeće 33. stupnja za Relubliku Kubu Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/supremoconsejogrado33cuba|title=Supremo Consejo del Grado 33 para la República de Cuba|access-date=2024-08-26|website=Facebook}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.supremocuba.org/|title=El Supremo Consejo del Grado 33 para la República de Cuba, último de la masonería del R. E. A y A|access-date=2024-08-26|website=supremocuba.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20150611105059/http://www.supremocuba.org/|archive-date=2015-06-11|url-status=dead}}</ref> *{{Z|PAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Panama|Velika loža Paname]] → Vrhovno nacionalno vijeće Paname Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda<ref>{{Citiranje weba|url=http://scnpanama33.org/|title=Supremo Consejo Nacional de Panamá|access-date=2024-08-26|website=scnpanama33.org|language=es}}</ref> *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Regularni ustroj|Regularne velike lože u Brazilu]] **Vrhovno vijeće 33. stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda slobodnog zidarstva za Saveznu Republiku Brazil<ref>{{Citiranje weba|url=https://sc33.org.br/|title=Supremo Conselho do Grau 33º Rito Escocês Antigo e Aceito da Maçonaria para a República Federativa do Brasil|access-date=2024-08-25|website=sc33.org.br|language=pt}}</ref> **Vrhovno vijeće Brazila 33. stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda<ref>{{Citiranje weba|url=https://supremoconselho.com.br/|title=Supremo Conselho do Brasil do Grau 33º Para o Rito Escocês Antigo e Aceito|access-date=2024-08-26|website=supremoconselho.com.br|language=pt}}</ref> *{{Z|ČIL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Čile|Velika loža Čilea]] → Vrhovno vijeće 33. stupnja za Republiku Čile<ref>{{Citiranje weba|url=https://sitio.reaa33.cl/index.php|title=Supremo Consejo del Grado XXXIII - Chile|access-date=2024-08-25|website=reaa33.cl|language=es}}</ref> *{{Z|PAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Paragvaj|Simbolička velika loža Paragvaja]] → Vrhovno vijeće 33. stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za Republiku Paragvaj<ref>{{Citiranje weba|url=http://supremoconsejo33.org.py/|title=Supremo Consejo del Grado 33º del Rito Escocés Antiguo y Aceptado para la República del Paraguay|access-date=2024-08-26|website=supremoconsejo33.org.py|archive-url=https://web.archive.org/web/20141218181244/http://supremoconsejo33.org.py/|archive-date=2014-12-18|url-status=dead}}</ref> *{{Z|VEN}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Venezuela|Velika loža Republike Venezuele]] → Vrhovno vijeće Venezuele *{{Z|ARG}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Argentina|Velika loža Argentine]] → Vrhovno vijeće 33. stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za Republiku Argentinu<ref>{{Citiranje weba|url=http://scg33argentina.org/|title=Supremo Consejo Grado 33° - Argentina|access-date=2024-08-25|website=scg33argentina.org|language=es}}</ref> *{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Regularne velike lože u Australiji]] → Vrhovno vijeće 33. stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za Australiju<ref>{{Citiranje weba|url=https://scottishrite.org.au/|title=Ancient and Accepted Scottish Rite for Australia|access-date=2024-08-25|website=scottishrite.org.au|language=en}}</ref> *{{Z|NZL}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Novi Zeland|Velika loža Novog Zelanda]] → Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog obreda (Rose Croix) za Novi Zeland<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.rosecroix.org.nz/|title=Ancient and Accepted Rite for New Zealand|access-date=2024-08-25|website=rosecroix.org.nz|language=en}}</ref> *{{Z|IND}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Indija|Velika loža Indije]] → Vrhovno vijeće 33. stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za Indiju<ref>{{Citiranje weba|url=https://rosecroixindia.in/|title=Ancient & Accepted Rite for India 33|access-date=2024-08-26|website=rosecroixindia.in|language=en}}</ref> *{{Z|FIL}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Filipini|Velika loža Filipina]] → Vrhovno vijeće 33. stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda slobodnog zidarstva za Republiku Filipini<ref>{{Citiranje weba|url=https://supremecouncil.ph/sr-home-2024.html|title=Supreme Council, 33° Ancient & Accepted Scottish Rite of Freemasonry The Republic of the Philippines|access-date=2024-08-26|website=supremecouncil.ph|language=en|archive-date=26. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240826074021/https://supremecouncil.ph/sr-home-2024.html|url-status=dead}}</ref> *{{Z|IZR}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Izrael|Velika loža Države Izrael]] → Vrhovno vijeće 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda slobodnog zidarstva za Državu Izrael<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.scottishrite.org.il/|title=Supreme Council of the 33° and Last Degree of the Ancient and Accepted Scottish Rite of Freemasonry for the State of Israel|access-date=2024-08-15|website=scottishrite.org.il|language=en, he}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.mastermason.com/fmisrael/supreme.html|title=Origins of the Supreme Council of the Scottish Rite for the State of Israel|access-date=2024-08-26|website=mastermason.com|language=en}}</ref> *{{Z|IRN}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Iran|Velika loža Irana u progonstvu]] → Vrhovno vijeće Irana u progonstvu<ref>{{Citiranje weba|url=https://sci-in-exile.com/|title=SCI in Exile|access-date=2024-08-26|website=sci-in-exile}}</ref> *{{Z|JAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Južna Afrika|Velika loža Južne Afrike]] → Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog Škotskog obreda slobodnog zidarstva za Južnu Afriku<ref>{{Citiranje weba|url=https://aasr.co.za/|title=Supreme Council for South Africa|access-date=2024-08-25|website=aasr.co.za|language=en}}</ref> {{Tree list/end}} === Liberalno slobodno zidarstvo === Vrhovna vijeća Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda djeluju na područjima nadležnosti sljedećih [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnih]] [[Velika loža|velikih loža]] temeljem potpisanih [[konkordat]]a: {{Tree list}} *{{Z|FRA}} [[Veliki orijent Francuske]] → Vrhovno vijeće Škotskog obreda<ref name=":40">{{Citiranje weba|url=https://www.grand-college-des-rites-ecossais.fr/|title=Grand Collège des Rites Écossais|access-date=2023-08-24|website=grand-college-des-rites-ecossais.fr|language=fr}}</ref> *{{Z|FRA}} [[Velika ženska loža Francuske]] → Vrhovno žensko vijeće za Francusku<ref name=":41">{{Citiranje weba|url=https://annuaire-entreprises.data.gouv.fr/entreprise/supreme-conseil-feminin-de-france-scff-392211538|title=Suprême Conseil féminin de France|access-date=2024-08-26|website=data.gouv.fr|language=fr}}</ref> *{{Z|AUT}} [[Veliki orijent Austrije]] → Veliki kolegij Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda Austrije<ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Hochgrade_in_%C3%96sterreich|title=Großkollegium des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich (GKSRA)|access-date=2023-08-28|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> **{{Z|SLO}} [[Veliki orijent Slovenije]] *{{Z|HRV}} [[Velika nacionalna loža Hrvatske]] → Vrhovni savjet Hrvatske 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda<ref>{{Citiranje weba|url=https://vnlh.eu/Vrhovni-Savjet-Za-Hrvatsku/|title=Vrhovni Savjet Za Hrvatsku|access-date=2024-08-26|website=vnlh.eu}}</ref> *{{Z|HRV}} [[Velika simbolička loža Hrvatske]] → Vrhovni savjet Hrvatske 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda<ref>{{Citiranje weba|url=https://vslh.org/povijest-drevnog-i-prihvacenog-skotskog-obreda/|title=Povijest drevnog i prihvaćenog Škotskog Obreda|access-date=2023-05-08|website=vslh.org|archive-date=16. srpnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240716065657/https://vslh.org/povijest-drevnog-i-prihvacenog-skotskog-obreda/|url-status=dead}}</ref> {{Tree list/end}} === Tradicionalno slobodno zidarstvo === *{{Z|FRA}} [[Velika loža Francuske]] → Vrhovni savjet Francuske<ref name=":42">{{Citiranje weba|url=https://www.scdf.net/page/6|title=Suprême Conseil de France|access-date=2024-03-29|website=scdf.net|language=fr}}</ref> *{{Z|FRA}} [[Velika tradicionalna i simbolička loža "Opera"]] → Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda "Lux ex Tenebris" *{{Z|FRA}} [[Velika loža francuskog masonskog saveza]] → Vrhovno vijeće za Francusku Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda<ref name=":44">{{Citiranje weba|url=https://www.scplf-reaa.org/|title=Suprême Conseil pour la France du Rite Écossais Ancien et Accepté|access-date=2024-08-26|website=scplf-reaa.org|language=fr}}</ref> == Vidi još == * [[Škotski obred iz 1962.]] * [[Škotski sustavi|"Škotski" slobodnozidarski obredi]] * [[Yorčki obred]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Bibliografija == {{refbegin}} * {{Citiranje knjige|title=Rose-Croix: The History of the Ancient and Accepted Rite for England and Wales|last=Jackson|first=Alexander Cosby Fishburn|publisher=Lewis Masonic|year=1980.|isbn=9780853181194|location=London|url=https://www.google.hr/books/edition/Rose_Croix/lAq4AAAAIAAJ?hl=hr|language=en|ref=Jackson1980}} * {{Citiranje knjige|title=Lodge of the Double-Headed Eagle: Two centuries of Scottish Rite Freemasonry in America's Southern Jurisdiction|last=Fox|first=William L.|publisher=University of Arkansas Press|year=1997.|isbn=9781610752435|url=https://www.google.hr/books/edition/Lodge_of_the_Double_headed_Eagle_c/bt13I7vYgF8C?hl=hr|language=en |ref=Fox1997}} *{{Citiranje knjige|title=Scottish Rite Ritual Monitor and Guide|last=de Hoyos|first=Arturo|publisher=Supreme Council 33 Ancient and Accepted Scottish Rite of Freemasonry, So. Jurisdiction|year=2007.|isbn=9780970874924|url=https://www.google.hr/books/edition/Scottish_Rite_Ritual_Monitor_and_Guide/EGNMPQAACAAJ?hl=hr|language=en |ref=de Hoyos2007}} {{refend}} {{Škotski obred}} {{Škotski redovi}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Drevni i prihvaćeni škotski obred|*]] hj44kiakmzvl67ulue70y6kjkvrymhr 0 700188 7565876 7564813 2026-07-29T11:06:15Z DragonFederal 232801 /* Lože */ 7565876 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Velika nacionalna loža Srbije |izvorno ime = Велика национална ложа Србије |logo = Vnls-logo.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = VNLS |utemeljena = [[26. rujna]] [[1997.]] |osnivač = |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]] [[velika loža]] |središte = [[Beograd]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Srbija]]{{efn|Velika nacionalna loža Srbije ima svoje lože još u dvije države: [[Bosna i Hercegovina]] i [[Crna Gora]].}} |broj članova = 500 <small>(2019.)</small> |web stranica = {{URL|https://vnls.rs/}} }} '''Velika nacionalna loža Srbije''' ([[Srpski jezik|srp]]. ''Велика национална ложа Србије''), skraćeno '''VNLS''', je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]] i druga po brojnosti [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Srbija|Srbiji]]. Osnovana je 1997. godine uz pomoć [[Velika loža Francuske|Velike lože Francuske]]. == Povijest == U rujnu 1997. godine iz [[Velika loža Jugoslavije|Velike lože Jugoslavije]] izdvaja se skupina slobodnih zidara koji uz pomoć [[Velika loža Francuske|Velike lože Francuske]] osnivaju Veliku nacionalnu ložu Jugoslavije.<ref>{{Citiranje weba|title=Regularnost V.N.L.S. - Velika Nacionalna Loža Srbije i Velika Loža Francuske|url=https://vnls.rs/regularnost-v-n-l-s/|access-date=2025-07-09|website=vnls.rs}}</ref> Ova velika loža mijenja svoj naziv još dva put u skladu s promjenom imena države u kojoj djeluje, i to 2003. godine u Veliku nacionalnu ložu Srbije i Crne Gore, a potom 2007. godine u Veliku nacionalnu ložu Srbije.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/13111/Sestar-i-piramide|title=Šestar i piramide|date=2006-07-31|access-date=2024-09-19|website=politika.rs|last=Apostolovski|first=Aleksandar}}</ref> [[Dragan Malešević Tapi]] je bio ključna ličnost ove lože do svoje smrti 2002. godine. Ove velika loža je 18. lipnja 2000. godine u [[Pariz]]u s Velikom ložom Francuske i [[Velika tradicionalna i simbolička loža "Opera"|Velikom tradicionalnom i simboličkom ložom "Opera"]] osnovala [[GLUDE|Konfederaciju ujedinjenih velikih loža Europe]] (GLUDE).<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gadlu.info/confederation-des-grandes-loges-unies-deurope/|title=Confédération des Grandes Loges Unies d’Europe|date=2009-08-24|access-date=2023-08-18|website=gadlu.info|language=fr}}</ref> Godine 2003. je oko 100 članova prešlo u [[Regularna velika loža Srbije|Regularnu veliku ložu Srbije]].<ref name=":5"/> U lipnju 2009. godine tri kompletne lože, Loža "Harmonija", Loža "Ivanjski vijenac" i Loža "Dositej", kao i većina članova Lože "Sveti Sava" i Lože "Pobratim" prelaze pod zaštitu [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]].<ref name=":5"/> Velika loža je 2014. godine u [[Ljubljana|Ljubljani]], uz pomoć Velike lože Francuske, osnovala [[Velika regularna loža Slovenije|Veliku regularnu ložu Slovenije]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.kurir.rs/vesti/drustvo/1597949/masoni-uspesno-konstituisana-velika-regularna-loza-slovenije|title=MASONI: Uspešno konstituisana Velika regularna loža Slovenije|date=2014-10-24|access-date=2023-07-23|website=kurir.rs}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://vnls.rs/sirimo-svetlo-balkanom/|title=Ширимо Светло Балканом|access-date=2023-07-23|website=vnls.rs|language=sr}}</ref> Članovi koji su napustili ovu veliku ložu osnovali su [[Velika masonska loža Srbije|Veliku ujedinjenu ložu Srbije]] (2006.), [[Slobodno zidarstvo u Srbiji#Osnovane 2010-ih|Tradicionalnu veliku masonsku ložu Srbije]] (2012.) i [[Velika loža Srbije 1919|Veliku ložu Srbije Škotskog reda drevnog i prihvaćenog]] (2015.).<ref name=":5">{{Citiranje časopisa|title=Hronologija srpsko slobodnog zidarstva|journal=Mason|url=http://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Mason_9.pdf|volume=9|pages=44-46|access-date=21. travnja 2021.|archive-date=20. lipnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240620191607/http://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Mason_9.pdf|url-status=dead}}</ref> U svibnju 2023. godine u Beogradu osnovana je Loža "Samuel Kernbеiser" koja radi na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://vnls.rs/osnovana-frankofona-loza-samuel-kernbeiser/|title=Osnovana frankofona loža "Samuel Kernbeiser"|date=2023-05-22|access-date=2024-04-15|website=vnls.rs|archive-url=https://web.archive.org/web/20230602212851/https://vnls.rs/osnovana-frankofona-loza-samuel-kernbeiser/|archive-date=2023-06-02|url-status=dead|language=sr, fr}}</ref> U travnju 2024. godine u Beogradu su Velika nacionalna loža Srbije, [[Velika regularna loža Hrvatske]], [[Velika regularna loža Slovenije]] i [[Slobodno zidarstvo u Sjevernoj Makedoniji#Tradicionalne i liberalne velike lože|Velika regularna loža Sjeverne Makedonije]] potpisali sporazum o međusobnoj zajedničkoj suradnji.<ref>{{Citiranje weba|url=https://glasmasona.com/%d0%b2%d0%bd%d0%bb%d1%81-%d0%b4%d0%be%d0%bc%d0%b0%d1%9b%d0%b8%d0%bd-%d1%81%d0%b0%d0%bc%d0%b8%d1%82%d0%b0-%d0%be%d0%b1%d0%b5%d0%b4%d0%b8%d1%98%d0%b5%d0%bd%d1%86%d0%b8%d1%98%d0%b0-%d1%86%d0%b5%d0%bd/|title=ВНЛС домаћин самита обедијенција централне Европе|date=2024-04-23|access-date=2024-05-04|website=glasmasona.com|language=sr|trans-title=VNLS domaćin summit-a jurisdikcija središnje Europe|archive-date=5. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240505014145/https://glasmasona.com/%D0%B2%D0%BD%D0%BB%D1%81-%D0%B4%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D1%9B%D0%B8%D0%BD-%D1%81%D0%B0%D0%BC%D0%B8%D1%82%D0%B0-%D0%BE%D0%B1%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D1%86%D0%B5%D0%BD/|url-status=dead}}</ref> == Organizacija == Sjedište Velike nacionalne lože Srbije je u Beogradu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://pretraga2.apr.gov.rs/unifiedentitysearch|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=8. travnja 2024.|archive-date=23. rujna 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220923212102/https://pretraga2.apr.gov.rs/unifiedentitysearch|url-status=dead}} – Velika nacionalna loža Srbije (Велика национална ложа Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 17704974 od 14. studenog 2007. godine sa sjedištem na adresi Ul. svetog Nikole 29а, Općina Zvezdara, Beograd.</ref> Ova velika loža od 2009. godine izdaje svoj [[časopis]] ''Sirijus''.<ref>{{Citiranje weba|title=E-magazin Sirijus|url=http://www.slobodnozidarstvo.org/sirijus|access-date=2026-03-05|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240723013801/http://www.slobodnozidarstvo.org/sirijus|archive-date=2024-07-23|website=slobodnozidarstvo.org}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Sirijus, Časopis|url=https://sirijus.rs/|access-date=2026-03-05|website=sirijus.rs}}</ref> === Lože === {{Lokacijska karta+ |Srbija |float=right |width=300 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike nacionalne lože Srbije |places= {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=44.816667 |long=20.466667 |label=[[Beograd]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=43.316667 |long=21.883333 |label=[[Niš]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=43.5675 |long=22.2575 |label=[[Knjaževac]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=44.010083 |long=20.917194 |label=[[Kragujevac]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=43.580556 |long=21.330556 |label=[[Kruševac]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=45.25 |long=19.85 |label=[[Novi Sad]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=46.100278 |long=19.665556 |label=[[Subotica]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=44.6 |long=21.166667 |label=[[Požarevac]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=44.97 |long=19.6125 |label=[[Srijemska Mitrovica|Sr. Mitrovica]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=44.75 |long=19.683333 |label=[[Šabac]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=44.266667 |long=19.883333 |label=[[Valjevo]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=45.566667 |long=19.65 |label=<s>''[[Vrbas (grad)|Vrbas]]''</s> |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=43.916667 |long=22.3 |label=[[Zaječar]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=42.783333 |long=19.466667 |label=[[Podgorica]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=44.756667 |long=19.215556 |label=[[Bijeljina]] |position=bottom }} }} {{Lokacijska karta+ |Bosna i Hercegovina |float=right |width=250 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike nacionalne lože Srbije u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] |places= {{Lokacijska karta točka |Bosna i Hercegovina |lat=44.756667 |long=19.215556 |label=[[Bijeljina]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Bosna i Hercegovina |lat=44.766667 |long=17.183333 |label=[[Banja Luka]] |position=bottom }} }} U prosincu 2025. godine, pod zaštitom Velike nacionalne lože Srbije radi 29 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], od toga devet u [[Beograd]]u, šest u [[Ni]]šu, dvije u [[Kragujevac|Kragujevcu]], po jedna u [[Knjaževac|Knjaževcu]], [[Kruševac|Kruševcu]], [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Požarevac|Požarevcu]], [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]], [[Subotica|Subotici]], [[Šabac|Šabcu]], [[Valjevo|Valjevu]] i [[Zaječar]]u. Također, velika loža ima svoje lože u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] ([[Banja Luka]] i [[Bijeljina]]) i [[Crna Gora]] ([[Podgorica]]).<ref>{{Citiranje weba|title=Lože pod zaštitom Velike Nacionalne Lože Srbije|url=https://vnls.rs/loze-pod-zastitom-vnls/|access-date=2025-12-22|website=vnls.rs}}</ref> * Loža "Pobratim" (''Ложа "Побратим"'') br. 4, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1891. godine. * Loža "Nemanja" (''Ложа "Немања"'') br. 5, Niš – nosi naziv po vladaru [[Stefan Nemanja|Stefanu Nemanji]], kao i po niškoj loži utemeljenoj 1892. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://sirijus.rs/14-4-loza-nemanja-od-1892-do-1908-e-godine/|title=Loža "Nemanja" od 1892. do 1908. godine|date=2012-04-01|access-date=2024-03-20|website=sirijus.rs}}</ref> * Loža "Istina" (''Ложа "Истина"'') br. 12, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1920. godine. * Loža "Sloboda" (''Ложа "Слобода"'') br. 18, Beograd – nosi naziv po loži utemeljenoj 1925. godine u [[Dubrovnik]]u. * Loža "Bratstvo" (''Ложа "Братство"'') br. 33, Šabac – nosi naziv po loži utemeljenoj 1939. godine u [[Zagreb]]u. * Loža "Đorđe Weifert" (''Ложа "Ђорђе Вајферт"'') br. 36, Beograd – nosi naziv po bankaru i slobodnom zidaru [[Đorđe Weifert|Đorđu Weifertu]], prvom velikom majstoru [[Velika loža "Jugoslavija"|Velike lože "Jugoslavija"]]. * Loža "Sveti Sava" (''Ложа "Свети Сава"'') br. 37, Beograd – nosi naziv po arhiepiskopu i princu [[Sveti Sava|Svetom Savi]]. * {{Z|BIH}} Loža "Svitanje" (''Ложа "Свитање"'') br. 41, Bijeljina – nosi naziv po [[Izlazak sunca|svitanju]]. * Loža "Timakum" (''Ложа "Тимакум"'') br. 42, Knjaževac – nosi naziv po arheološkom lokalitetu Timakum Minus pored Knjaževca. * Loža "Slobodan Jovanović" (''Ложа "Слободан Јовановић"'') br. 44, Niš – nosi naziv po pravniku, povijesničaru i političaru Slobodanu Jovanoviću. * Loža "Konstantin Veliki" (''Ложа "Константин Велики"'') br. 45, Niš – nosi naziv po rimskom caru [[Konstantin I. Veliki|Konstantinu I. Velikom]]. * Loža "Dunav" (''Ложа "Дунав"'') br. 46, Novi Sad – nosi naziv po rijeci [[Dunav]]. * Loža "Knez Mihailo" (''Ложа "Кнез Михаило"'') br. 47, Kragujevac – nosi naziv po vladaru [[Mihailo Obrenović|Mihailu Obrenoviću]]. * Loža "Mihajlo Pupin" (''Ложа "Михајло Пупин"'') br. 48, Beograd – nosi naziv po znanstveniku i slobodnom zidaru [[Mihajlo Pupin|Mihajlu Pupinu]]. * Loža "Stevan Sremac" (''Ложа "Стеван Сремац"'') br. 49, Niš – nosi naziv po književniku i slobodnom zidaru [[Stevan Sremac|Stevanu Sremcu]]. * Loža "Knez Lazar" (''Ложа "Кнез Лазар"'') br. 50, Kruševac – nosi naziv po vladaru knezu [[Knez Lazar|Lazar Hrebeljanoviću]]. * Loža "Istok" (''Ложа "Исток"'') br. 51, Zaječar – nosi naziv po [[istok]]u. * {{Z|CG}} Loža "G9" (''Ложа "Г9"'') br. 55, Podgorica * Loža "Quatuor Coronati" br. 56, Beograd – ova [[istraživačka loža]] nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj [[Loža "Quatuor Coronati"|Loži "Quatuor Coronati" br. 2076]], osnovanoj 1886. godine pod zaštitom [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). * Loža "Probitas" (''Ложа "Пробитас"'') br. 57, Srijemska Mitrovica – nosi naziv po latinskoj riječi za poštenje. * Loža "Samuel Kernbеiser" br. 59, Beograd – nosi naziv po francuskom slobodnom zidaru Samuelu Kernbеiseru i radi na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]]. * Loža "Prota Mateja Nenadović" (''Ложа "Прота Матеја Ненадовић"'') br. 60, Valjevo – nosi naziv po svećeniku i političaru Mateji Nenadoviću iz razdoblja [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]]. * Loža "Hiram" (''Ложа "Хирам"'') br. 61, Požarevac – nosi naziv po [[Hiram Abif|Hiramu Abifu]]. * Loža "Bratska ljubav" (''Ложа "Братска љубав"'') br. 62, Niš * Loža "Sretenje" (''Ложа "Сретење"'') br. 63, Kragujevac – nosi naziv po srpskom nazivu za [[Svijećnica|Svijećnicu]]. * {{Z|BIH}} Loža "Ban Milosavljević" (''Ложа "Бан Милосављевић"'') br. 64, Banja Luka – nosi naziv po [[Svetislav Tisa Milosavljević|Svetislavu Tisi Milosavljeviću]], prvom banu [[Vrbaska banovina|Vrbaske banovine]]. * Loža "Aura" (''Ложа "Аура"'') br. 65, Subotica – nosi naziv po [[Aura|auri]]. * {{Z|CG}} Loža "G6" (''Ложа "Г6"'') br. 66, Podgorica * Loža "Zlatni rez" (''Ложа "Златни пресек"'') br. 67, Beograd – nosi naziv po [[Zlatni rez|zlatnom rezu]], matematičko-strukturalnom pojmu. * Loža "Stevan Sinđelić" (''Ложа "Стеван Синђелић"'') br. 68, Niš – nosi naziv po vojskovođi [[Stevan Sinđelić|Stevanu Sinđeliću]]. * Loža "Neimar" (''Ложа "Неимар"'') br. 69, Jagodina * {{Z|CG}} Loža "G3" (''Ложа "Г3"'') br. 70, Podgorica Brojevi loža od 1 do 34 u skladu su s brojevima loža koje su do 1940. godine bile pod okriljem [[Velika loža "Jugoslavija"|Velike lože SHS "Jugoslavija"]] tako da brojevi od 6–11, 17, 19–32 i 34 nisu dodjeljeni niti jednoj loži nakon 1997. godine.<ref name=":2"/> U okviru ove velike lože radile su i<ref name=":2">{{Citiranje weba|url=http://www.mason.org.rs/index.php/147-redni-brojevi-loza|title=Redni brojevi loža|archive-url=https://web.archive.org/web/20171225205238/http://www.mason.org.rs/index.php/147-redni-brojevi-loza|archive-date=2017-12-25|url-status=dead|language=sr}}</ref> * Loža "Svjetlost Balkana" (''Ложа "Светлост Балкана"'') br. 1, Beograd – nosila naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1876. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://sirijus.rs/14-1-loza-svetlost-balkana-1876-1882/|title=Loža "Svetlost Balkana" (1876 – 1882.)|date=2012-04-01|access-date=2024-03-20|website=sirijus.rs}}</ref> * Loža "Srpska zadruga" (''Ложа "Српска задруга"'') br. 2, Beograd – nosila naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1881. godine. * Loža "Sloga, rad i postojanstvo" (''Ложа "Слога, рад и постојанство"'') br. 3, Beograd – nosila naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1883. godine. * Loža "Dositej" (''Ложа "Доситеј"'') br. 16, Novi Sad – nosila naziv po prosvjetitelju i slobodnom zidaru [[Dositej Obradović|Dositeju Obradoviću]], kao i po loži utemeljenoj 1922. godine u [[Zemun]]u; godine 2009. je prešla u Veliki orijent Francuske. * Loža "Ivanjski vijenac" (''Ложа "Ивањски венац"'') br. 35, Sremska Mitrovica – godine 2009. prešla u Veliki orijent Francuske. * Loža "Harmonija" (''Ложа "Хармонија"'') br. 38, Beograd – godine 2009. prešla u Veliki orijent Francuske. * Loža "Dragan Malešević Tapi" (''Ложа "Драган Малешевић Тапи"'') br. 39, Beograd – nosila naziv po slikaru i slobodnom zidaru [[Dragan Malešević Tapi|Draganu Maleševiću]], velikom zapovjedniku Vrhovnog savjeta Srbije 1912. * Loža "Mudrost" (''Ложа "Мудрост"'') br. 40, Beograd * {{Z|BIH}} Loža "Sveti Ivan Krstitelj" (''Ложа "Свети Јован Крститељ"'') br 43, [[Banja Luka]] – nosila naziv po [[Ivan Krstitelj|sv. Ivanu Krstitelju]]. * Loža "Dimitrije Martinović" (''Ложа "Димитрије Мартиновић"'') br. 52, Beograd * Loža "Svod" (''Ложа "Свод"'') br. 53, Novi Sad – nosila naziv po [[svod]]u, arhitektonskom elementu. * Loža "Justicia" (''Ложа "Јустиција"'') br. 54, Niš – nosila naziv po [[Justicija|Justiciji]], rimskoj boginji pravde. * Loža "Svjetionik" (''Ложа "Светионик"'') br. 58, [[Vrbas (grad)|Vrbas]] – nosila naziv po [[svjetionik]]u. === Uprava === Velikom nacionalnom ložom Srbije upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstori]] koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:<ref>{{Citiranje weba|title=Istorija slobodnog zidarstva – Veliki Majstori|url=https://vnls.rs/istorija-slobodnog-zidarstva-veliki-majstori/|access-date=2025-01-16|website=vnls.rs}}</ref> {{div col|colwidth=25em}} #{{Z|SCG}} Milan Lajhner (1997. – 2001.){{efn|Lajhner je prethodno je bio v.d. velikog majstora [[Velika loža Jugoslavije|Velike lože Jugoslavije]] (1997.).}} #{{Z|SCG}} [[Miki Manojlović|Predrag Manojlović]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://balkanspress.com/index.php/zanimljivosti/iza-kulisa/17771-veliki-suvereni-zapovednik-masonske-loze-glumac-miki-manojlovic-izazvao-puc-i-postao-voda-masona-foto-video|title=Veliki suvereni zapovednik masonske lože: Glumac Miki Manojlović izazvao puč i postao vođa masona|access-date=2023-09-28|website=balkanspress.com}}</ref> (2001. – 2003.) #{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} Dragan Martinović (2003. – 2009.) #{{Z|SRB}} Dragoslav Pavlović (2009. – 2012.), I. put #{{Z|SRB}} Branko Medojević (2012. – 2013.) #{{Z|SRB}} Momir Mirić ([[Vršitelj dužnosti|v.d.]], 2013. – 2014.) #{{Z|SRB}} Dragoslav Pavlović (2014. – 2017.), II. put #{{Z|SRB}} Nikola Mitrović (2017. – 2021.) #{{Z|SRB}} Saša Tričković (v.d., 2021) #{{Z|SRB}} Bratislav Uraković (od 2021.) {{div col end}} === Međunarodna suradnja === Velika nacionalna loža Srbije je članica sljedećih međunarodnih [[Savez velikih loža|saveza velikih loža]]: * [[CIGLU]]{{efn|Ranije poznate kao GLUDE.}} (suosnivač, od 2000. godine), * [[Udruga za slobodnozidarsku arhitekturu i baštinu]].<ref>{{Citiranje weba|title=The association AAPM|url=https://route33.eu/en/the-association/|access-date=2025-05-14|website=route33.eu|language=en, fr}}</ref> Ova velika loža potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 15 drugih velikih loža, među kojima su i: [[Velika loža Francuske]], [[Velika loža Belgije]], Velika loža Bugarske, Velika nacionalna loža Rumunjske, [[Velika regularna loža Hrvatske]].<ref>{{Citiranje weba|title=Međunarodne aktivnosti|url=https://vnls.rs/medjunarodne-aktivnosti/|access-date=2025-07-14|website=vnls.rs}}</ref> === Obred === Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|slobodnozidarski obred]] Velike nacionalne lože Srbije je [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]]. Velika loža upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Velika nacionalna loža Srbije provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Slobodnozidarski obred|obred]] a na temelju potpisanih [[konkordat]]a. * Vrhovni savjet Srbije 1912. Škotskog reda drevnog i prihvaćenog ([[Srpski jezik|srp]]. ''Врховни савет Србије 1912. Шкотског реда древног и прихваћеног'') – nadležan za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]]. === Škotski red === [[Slika:VSS1912.png|mini|desno|150px|Vrhovni savjet Srbije 1912.]] Vrhovni savjet Srbije 1912. Škotskog reda drevnog i prihvaćenog je [[Slobodnozidarski redovi|dodatni red]] nadležan za visoke stupnjeve Škotskog obreda. Uspostavljen je 1997. godine sa sjedištem u Beogradu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://pretraga2.apr.gov.rs/unifiedentitysearch|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=8. travnja 2024.|archive-date=23. rujna 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220923212102/https://pretraga2.apr.gov.rs/unifiedentitysearch|url-status=dead}} – Vrhovni savjet Srbije 1912. Škotskog reda drevnog i prihvaćenog (Врховни савет Србије 1912. Шкотског реда древног и прихваћеног) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28187653 od 22. studenog 2015. godine sa sjedištem na adresi Ul. svetog Nikole 29а, Općina Zvezdara, Beograd.</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://vs.org.rs/|title=Vrhovni Savet Srbije - Škotski Red Drevni i Prihvaćeni|access-date=2023-09-01|website=vs.org.rs}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glaspodrinja.rs/vesti/5677/skup-evropskih-masona-u-sapcu|title=SKUP EVROPSKIH MASONA U ŠAPCU|date=2015-05-28|access-date=2023-09-03|website=glaspodrinja.rs}}</ref> Pod okriljem Vrhovnog savjeta Srbije 1912. rade po jedna [[loža savršenstva]] i [[kapitel ružinog križa]] u [[Beograd]]u i [[Niš]]u kao i [[Areopag (slobodno zidarstvo)|areopag]] u Beogradu:<ref name=":1"/> * Loža savršenstva "Sjaj Srbije" (''Ложа усавршавања "Сјај Србије"'') br. 1, Beograd * Loža savršenstva "Salomonov hram" (''Ложа усавршавања "Соломонов храм"'') br. 2, Niš – nosi naziv po [[Salomonov hram|Salomonovom hramu]] u [[Jeruzalem]]u * Kapitel ružinog križa "Srbija" (''Огранак ружиног крста "Србија"''), Beograd – nosi naziv po državi [[Srbija|Srbiji]]. * Kapitel ružinog križa "Svjetlost istine" (''Огранак ружиног крста "Светлост истине"''), Niš * Areopag "Balkan" (''Ареопаг "Балкан"''), Beograd – nosi naziv po [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]]. Dosadašnji [[Veliki zapovjednik|veliki zapovjednici]] (''grand komanderi'') Vrhovnog savjeta su [[Dragan Malešević Tapi]] (1997. – 2002.), Dragutin Zagorac (2002. – 2005.) i Dragan Đurić (od 2005.).<ref>{{Citiranje weba|url=https://sirijus.rs/5-2-kratka-istorija-vrhovnog-saveta-srbije/|title=Kratka istorija Vrhovnog Saveta Srbije|access-date=2024-04-16|website=sirijus.rs}}</ref> Vrhovni savjet je član Međunarodnog saveza slobodnih zidara Škotskog reda ([[Francuski jezik|fran.]] ''Alliance Internationale Maçonnique Ecossaise'', AIME). Vrhovni savjet je jedan od 36 supotpisnika rezolucije u [[Napulj]]u u listopadu 2012. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.scdf.net/page/1/3|title=Réunions internationales|access-date=2024-05-04|website=scdf.net|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.acaciamagazine.org/html/aime|title=AIME|access-date=2024-05-04|website=acaciamagazine.org|language=it, fr}}</ref> == Vidi još == * [[Slobodno zidarstvo u Srbiji]] * [[Škotski red u Srbiji]] * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://vnls.rs/|Službena stranica}} * {{URL|https://vs.org.rs/|Vrhovni savjet Srbije 1912.}} * {{URL|https://sirijus.rs/|Časopis ''Sirijus''}} * {{URL|https://lozapitagora.wordpress.com/about/|Loža Pitagora}} {{SZuSRB}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Sr]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Srbiji]] [[Kategorija:Srbijanske udruge]] jz82qytajwvbalohzm5qm028f54hph3 0 711032 7565451 6198778 2026-07-28T12:36:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565451 wikitext text/x-wiki [[File:ESPCI de Paris.JPG|mini|desno|200px|ESPCI ParisTech]] '''École supérieure de physique et de chimie industrielles de la ville de Paris''', također poznata i pod imenom '''ESPCI''', [[francuska]] je ''grande école'' i sastavni fakultet ''[[Université Paris sciences et lettres]]''.<ref>[https://paris-promeneurs.com/l-ecole-superieure-de-physique-et/ L’Ecole supérieure de physique et de chimie industrielle (ESPCI)]</ref> Obrazuje studente preddiplomskog i diplomskog studija iz fizike, kemije i biologije te provodi istraživanja na tim područjima na visokoj razini. Rangiran je kao prvi francuski ''École d'Ingénieurs'' na Šangajskoj ljestvici 2017. godine.<ref>[https://www.espci.psl.eu/fr/actualites/2017/classement-de-shanghai-2017 Classement de Shanghai 2017]</ref> == Poznati maturanti == * [[Frédéric Joliot-Curie]], francuski fizičar * [[Philippe Dreyfus]], Francuski informatički pionir * [[Vladimir Kosma Zworykin]], američki izumitelj ruskoga podrijetla ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.espci.psl.eu/ ESPCI Paris] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211218235720/https://www.espci.psl.eu/en/ |date=18. prosinca 2021. }} [[Kategorija:Pariz]] [[Kategorija:Visokoškolske ustanove u Francuskoj]] epxy1fb9wdvj70dq9iuq707fcvgzvtj 0 711145 7565509 6687420 2026-07-28T13:29:49Z Argo Navis 852 7565509 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991.]] * [[Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992.]] * [[Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000.]] {{razdvojba}} mi04mb0d7j2vhk9u1tb3ieg2d3xt54x 0 717892 7565776 6975367 2026-07-28T21:36:23Z ~2026-41400-94 368007 7565776 wikitext text/x-wiki '''Ive Čaće''', je rođen, [[1903.|26. travnja. 1903]]. godine u [[Vodice|Vodicama]], pokopan u [[Zagreb]]u, [[1947.|23. studenog 1947]]. godine, [[Pučki književnik|pučki]] je [[književnik]] i [[Slikarstvo|slikar]]. == Životopis == Najmlađe je dijete u obitelji oca Bartola-Bariše Čaće i majke Margarithe Rocca. Po završetku [[Osnovna škola|osnovne škole]] i zanata drvodjelskog u [[Vodice|Vodicama]] dolazi u sukob s vlastima talijanskim. Zbog sukoba napušta grad, vraća se [[1922.|1922]] u [[Vodice]] i povezuje se s radničkim pokretom. U to vrijeme objavljuje svoje prve crteže, pjesme i [[Proza|prozu]]<nowiki/> u listovima ''Glas omladine'', ''Hrvatsko selo'' i ''Književni glas''. Surađuje a pučkim [[Slikarstvo|slikarima]] i [[Književnik|književnicima]], pripadnicima [[Hlebinska slikarska škola|Hlebinske slikarske škole]], [[Franjo Mraz|Franjom Mrazom]], [[Mihovil Pavlek Miškina|Mihovilom Pavlekom Miškinom]], [[Mirko Virius|Mirkom Viriusom]] i inima. Sudjeluje s njima u izdavanju ''Zbornika hrvatskih seljaka'' 1936. i 1938. u [[Zagreb]]u te na nizu samostalnih izložbi. Aktivnim članom [[KPJ]]-a postaje 1925. Ponovno, na samomu početku [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]] dolazi u sukob s talijanskim fašistima i njihovim vlastima te je uhićen i zatvoren u [[Šibenik]]u. Prevezen je u [[Italija|Italiju]], u [[sabirni logor]] Corropoli u pokrajini Teramo, gdje ostaje osam mjeseci, ali zbog zatvaranja logora prebačen je u logore St. Angelo, [[Millazzo]] i Lipare. Iako i u tako teškim uvjetima ne prestaje s pisanjem. Po kapitulaciji [[Italija|Italije]] 1943. godine vraća se u domovinu. [[Mobilizacija|Unovačen]] je po povratku u [[NOVJ]], u postrojbu sjeverno-dalmatinske divizije u [[Šibenik]]u. Odmah postaje članom kulturno-umjetničkog odjela [[ZAVNOH|ZAVNOH-a]]. U [[listopad]]u [[1944.|1944]]. izlazi politički tekst pod nazivom „Što hoće oni“, objavljen u izdanju „Naprijeda“ u [[Zagreb]]u. Vraća se iz [[Topusko]]g u Šibenik, piše [[pjesma|pjesme]], [[aforizam|aforizme]] i [[novela|novele]], potonje isključivo na zavičajnom narječju. Po završetku Drugoga svjetskoga rata, postaje ravnopravnim članom [[Društvo hrvatskih književnika|Društva književnika Hrvatske]], te referent u [[Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske|Ministarstvu prosvjete]] u Narodnoj vladi [[Hrvatska|Hrvatske]]. Umire u [[Zagreb]]u u 44. godini života, [[1947.|23. studenog 1947]]. godinae.<ref>{{Citiranje weba |title=SJEĆANJA NA 20. STOLJEĆE: izbor dokumenata iz osobnih i obiteljskih ostavština Hrvatskog povijesnog muzeja |url=http://sjecanjana20st.hismus.hr/hr/Ostav%C5%A1tine/Obitelj%20%C4%8Ca%C4%87e/Ive%20%C4%8Ca%C4%87e_1287 |access-date=2022-01-27 |website=sjecanjana20st.hismus.hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Čaće, Ive}} [[Kategorija:Životopisi, Vodice]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] 3x4uab97000o1mqjjeqa50stbv5rslh 7565779 7565776 2026-07-28T21:46:05Z ~2026-41400-94 368007 /* Životopis */ 7565779 wikitext text/x-wiki '''Ive Čaće''', je rođen, [[1903.|26. travnja. 1903]]. godine u [[Vodice|Vodicama]], pokopan u [[Zagreb]]u, [[1947.|23. studenog 1947]]. godine, [[Pučki književnik|pučki]] je [[književnik]] i [[Slikarstvo|slikar]]. == Životopis == Najmlađe je dijete u obitelji oca Bartola-Bariše Čaće i majke Margarithe-Marije Rocca. Po završetku [[Osnovna škola|osnovne škole]] i zanata drvodjelskog u [[Vodice|Vodicama]] dolazi u sukob s vlastima talijanskim. Zbog sukoba napušta grad, vraća se [[1922.|1922]] u [[Vodice]] i povezuje se s radničkim pokretom. U to vrijeme objavljuje svoje prve crteže, pjesme i [[Proza|prozu]]<nowiki/> u listovima ''Glas omladine'', ''Hrvatsko selo'' i ''Književni glas''. Surađuje a pučkim [[Slikarstvo|slikarima]] i [[Književnik|književnicima]], pripadnicima [[Hlebinska slikarska škola|Hlebinske slikarske škole]], [[Franjo Mraz|Franjom Mrazom]], [[Mihovil Pavlek Miškina|Mihovilom Pavlekom Miškinom]], [[Mirko Virius|Mirkom Viriusom]] i inima. Sudjeluje s njima u izdavanju ''Zbornika hrvatskih seljaka'' 1936. i 1938. u [[Zagreb]]u te na nizu samostalnih izložbi. Aktivnim članom [[KPJ]]-a postaje 1925. Ponovno, na samomu početku [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]] dolazi u sukob s talijanskim fašistima i njihovim vlastima te je uhićen i zatvoren u [[Šibenik]]u. Prevezen je u [[Italija|Italiju]], u [[sabirni logor]] Corropoli u pokrajini Teramo, gdje ostaje osam mjeseci, ali zbog zatvaranja logora prebačen je u logore St. Angelo, [[Millazzo]] i Lipare. Iako i u tako teškim uvjetima ne prestaje s pisanjem. Po kapitulaciji [[Italija|Italije]] 1943. godine vraća se u domovinu. [[Mobilizacija|Unovačen]] je po povratku u [[NOVJ]], u postrojbu sjeverno-dalmatinske divizije u [[Šibenik]]u. Odmah postaje članom kulturno-umjetničkog odjela [[ZAVNOH|ZAVNOH-a]]. U [[listopad]]u [[1944.|1944]]. izlazi politički tekst pod nazivom „Što hoće oni“, objavljen u izdanju „Naprijeda“ u [[Zagreb]]u. Vraća se iz [[Topusko]]g u Šibenik, piše [[pjesma|pjesme]], [[aforizam|aforizme]] i [[novela|novele]], potonje isključivo na zavičajnom narječju. Po završetku Drugoga svjetskoga rata, postaje ravnopravnim članom [[Društvo hrvatskih književnika|Društva književnika Hrvatske]], te referent u [[Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske|Ministarstvu prosvjete]] u Narodnoj vladi [[Hrvatska|Hrvatske]]. Umire u [[Zagreb]]u u 44. godini života, [[1947.|23. studenog 1947]]. godinae.<ref>{{Citiranje weba |title=SJEĆANJA NA 20. STOLJEĆE: izbor dokumenata iz osobnih i obiteljskih ostavština Hrvatskog povijesnog muzeja |url=http://sjecanjana20st.hismus.hr/hr/Ostav%C5%A1tine/Obitelj%20%C4%8Ca%C4%87e/Ive%20%C4%8Ca%C4%87e_1287 |access-date=2022-01-27 |website=sjecanjana20st.hismus.hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Čaće, Ive}} [[Kategorija:Životopisi, Vodice]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] lz4fy7s6y54o0uq7xw7ozhm0zcfa3wu 0 718956 7565614 7047679 2026-07-28T15:32:46Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/905358487|Raphiinae]]« 7565614 wikitext text/x-wiki * Raphiinae (moljac), potporodica moljaca u porodici [[Noctuidae]] * [[Rafija palma|Raphiinae (biljka)]], podpleme biljaka iz porodice [[Arecaceae]]  4n9j8xajmfwsz9i4zcjfkzut8aztib6 7565615 7565614 2026-07-28T15:33:20Z Argo Navis 852 7565615 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Raphiinae (moljac)]], potporodica moljaca u porodici [[Noctuidae]] * [[Raphiinae (biljka)]], podpleme biljaka iz porodice [[Arecaceae]]  {{razdvojba}} 6whvs2olimkgugndnyrlmr6c7uu31do 7565618 7565615 2026-07-28T15:34:50Z Argo Navis 852 7565618 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Raphiinae (potporodica moljaca)]], potporodica moljaca u porodici [[Noctuidae]] * [[Raphiinae (biljni rod)]], podpleme biljaka iz porodice [[Arecaceae]]  {{razdvojba}} e6vwyhjit3lomlreg0mals8dbcm558s 0 720955 7565830 7416519 2026-07-29T06:16:44Z Koje suradničko ime? 305548 /* Životopis */ enklitike, uglavnom 7565830 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Zija Dizdarević | boja = #B0C4DE | slika = Zija Dizdarević.jpg | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[18. veljače]] [[1916.]] | mjesto rođenja = [[Ljubuški]], [[BiH]] | smrt = [[1942.]] | mjesto smrti = [[koncentracijski logor Jasenovac]] | zanimanje = | nacionalnost = | period pisanja = | vrsta = [[novela]] | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Zija Dizdarević''' ([[Ljubuški]]; [[18. veljače]] [[1916.]] – [[koncentracijski logor Jasenovac]], proljeće [[1942.]]), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je književnik [[Bošnjaci|bošnjačkog]] podrijetla. == Životopis == Rođen je u malom [[Hercegovina|hercegovačkom]] mjestu Vitina pokraj Ljubuškog u [[Bošnjaci|bošnjačkoj]] obitelji, od oca Šefkije i majke Selime.<ref name="www.bosnjackooko.com">{{cite web|title=Zija Dizdarević:Majka|url=http://www.bosnjackooko.com/index.php?option=com_content&view=article&id=615:zijo-dizdarevi-majka-&catid=36:price&Itemid=65|website=http://www.bosnjackooko.com/|accessdate=5. ožujka 2018|archive-date=16. travnja 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160416164617/http://www.bosnjackooko.com/index.php?option=com_content&view=article&id=615:zijo-dizdarevi-majka-&catid=36:price&Itemid=65|url-status=dead}}</ref> Nekoliko godina po rođenju s obitelji se seli u [[Fojnica|Fojnicu]] gdje provodi djetinjstvo. Nakon završene osnovne škole u Fojnici, 1926. godine upisao se na Nižu šerijatsku gimnaziju u [[Sarajevo|Sarajevu]] koju završava 1930. godine. Godinu dana kasnije pošao je u Učiteljsku školu u Sarajevu i završio je 1936. s odličnim uspjehom. Još kao srednjoškolac djeluje kao aktivist u društvu, učestvujući u đačkim štrajkovima, a taj buntovni karakter mu donosi nenaklonost režima i čestu prismotru policije. U tom periodu objavljuje i prve literarne radove: ''Halucinacije'' i ''Zapisi bolesnog čovjeka'' (1935.) što upućuje na njegov nesporni talent. Zbog antirežimske političke aktivnosti ne uspijeva pronaći posao učitelja, te se 1937. godine upisuje na studij [[Pedagogija|pedagogije]] i [[Psihologija|psihologije]] na [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]].<ref name="www.bosnjackooko.com"/> Tijekom studentskog razdoblja izdržava se od pisanja i pružanja privatne poduke. U tom razdoblju objavljuje mnoge pripovijetke i radove u ''[[Putokaz (Zagreb)|Putokazu]]'', ''Pregledu'' i ''[[Politika (novine)|Politici]]'' a učestvuje i u političkom djelovanju bosanskih studenata u [[Beograd]]u i [[Zagreb]]u. Iz studentskih dana vezalo ga je čvrsto prijateljstvo s [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkim]] književnikom [[Branko Ćopić|Brankom Ćopićem]] koji je jedno od svojih najboljih djela ''Bašta šljezove boje'' posvetio upravo ovom književniku. U prvoj godini [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Zija Dizdarević djelovao je kao ilegalac u Fojnici i Sarajevu. U proljeće 1942. uhapšen je u Sarajevu, dan prije odlaska u [[partizan]]e, odveden u [[Ustaše|ustaški]] [[koncentracijski logor Jasenovac]] i odmah ubijen. Zija Dizdarević je živio 26 godina, više oskudno nego skromno, u grozničavom radu i učenju, ne žaleći sebe, kao da je znao da će živjeti kratko. Napisao je samo jednu do bola dirljivu zbirku priča ''Prosanjane jeseni''. U autentičnosti likova naših malih ljudi, izvornom [[Bošnjački jezik|bošnjačkom jeziku]] i poetskom iskazu u pričama o životu u malom o bosanskom mjestu ostao je do danas nenadmašen.<ref>{{cite web |url=https://www.smsfojnica.com/o-skoli/knjizevnik-zija-dizdarevic.html|title=Književnik Zija Dizdarević |publisher=smsfojnica.com|date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> Prema njegovoj pripovijetki ''Blago u duvaru'' 1975. godine snimljen je istoimeni [[Televizija|televizijski]] [[film]]. == Djela == {{Refbegin|2}} Posmrtno su mu objavljene knjige: * ''Pripovijetke'' (Sarajevo, 1948.) * ''Prosanjane jeseni'' (Sarajevo, 1959.) * ''Sabrana djela'' (Sarajevo, 1968.) * ''Blago u duvaru ''(Sarajevo, 1983.) {{Refend}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske povezice == * [http://balkans.aljazeera.net/blog/zasto-je-zija-dizdarevic-uhapsen-mucen-i-ubijen-u-jasenovcu "Zašto je Zija Dizdarević uhapšen, mučen i ubijen u Jasenovcu?"], Jasmin Agić, [[Al Jazeera Balkans]], 8. rujna 2018. {{GLAVNIRASPORED:Dizdarević, Zija}} [[Kategorija:Životopisi, Ljubuški]] [[Kategorija:Bošnjački književnici]] fq5qgmevs8rld0qh7rkqdjtmpmfk21n 0 722425 7565858 7532809 2026-07-29T09:40:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565858 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:SVAJCARIJA.jpg|mini|285x285px|Vukovarska ulica]]'''Švajcarija''' (stari [[njemački]] naziv. ''Schweizerei<ref name=":1">{{Citiranje knjige|last=Slukan-Altić|first=Mirela|title=Povijesni atlas gradova: Bjelovar|publisher=Zagreb: Državni arhiv u Bjelovaru ; Hrvatski državni arhiv|year=2003|isbn=953-6005-60-3|pages=46–48–47–95}}</ref>'') je četvrt na [[Sjeveroistok|sjeveroistoku]] grada [[Bjelovar|Bjelovara]]. Proteže se duž [[Vukovar|Vukovarske]] ulice, od [[Groblje sv. Andrije (Bjelovar)|groblja sv. Andrije]] do administrativne granice s naseljem [[Trojstveni Markovac]] na [[Sjever|sjeveru]]. Naselje se nalazi uz prometnu rutu u smjeru grada [[Đurđevac|Đurđevca]], a istočno od naselja nalazi se [[Industrijska zona (Bjelovar)|Poslovna zona Istok]]<ref>{{Citiranje weba|title=Poslovne zone Grada Bjelovara – Grad Bjelovar|url=https://www.bjelovar.hr/info-za-poduzetnike/poslovne-zone/|access-date=2026-04-13|language=hr}}</ref> i [[Vukovarsko naselje (Bjelovar)|Vukovarsko naselje]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Maletić|first=Inka|date=2024-05-27|title=Danas krenula obnova naselja koje Bjelovarčani od milja zovu Beirut|url=https://www.klikni.hr/aktualno/2024/05/27/danas-krenula-obnova-naselja-koje-bjelovarcani-od-milja-zovu-beirut/|access-date=2026-04-13|website=Klikni.hr|language=hr}}</ref> == Povijest == === Uspostava naselja === Povijest Švajcarije počinje u razdoblju od [[1777.|1777]]. do [[1778.|1778]]. godine, kada je u krugu prometnice u smjeru [[Đurđevac|Đurđevca]] uspostavljena [[Sir|sirana]] (njem. ''Schweizerei''). Označena na gradskim planovima kod same gradske međe.<ref name=":1" /> Objekt sirane predstavlja najvjerojatnije najstariji objekt mliječne proizvodnje u Bjelovaru.<ref name=":1" /> Te se u krugu navedene sirane postepeno uspostavlja naselje od [[1826.]], s dolaskom [[Nijemci|njemačkih]] i [[Česi|čeških]] obrtnika koji su se bavili proizvodnjom sira.<ref name=":1" /><ref>{{Citiranje weba|title=Povijest Bjelovara|url=https://turizam-bilogorabjelovar.com.hr/bilogora-bjelovar/hrvatska/povijest-bjelovara|access-date=2026-04-13|website=Turistička zajednica Bilogora-Bjelovar|archive-date=15. studenoga 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231115170341/https://turizam-bilogorabjelovar.com.hr/bilogora-bjelovar/hrvatska/povijest-bjelovara|url-status=dead}}</ref><ref name=":12">{{Citiranje weba|last=Slukan Altić|first=Mirela|date=20. srpnja 2007.|title=Razvoj i izgradnja Bjelovara u kartografskim izvorima: od vojne utvrde do slobodnoga kraljevskog grada|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/50390|url-status=live|access-date=2. siječnja 2026.|page=17}}</ref> Istočno od naselja uz glavnu prometnicu, od [[Spomen područje Lug|šume Lug]], kroz [[Šešićeva šuma|<bdi>Šešićev</bdi><bdi>u šumu</bdi>]]<bdi>,</bdi> do prostora ulice [[Hubert i Ignacije Diviš|braće]] [[Hubert i Ignacije Diviš|Diviš]] i Slavonske ceste je prolazio umjetni vodotok [[Mlinarski kanal (Bjelovar)|Mlinarski kanal.]] Koji je služio za opskrbu vode za gradske mlinove u krugu današnjeg [[Trg Hrvatskog sokola (Bjelovar)|Trga]] [[Trg Hrvatskog sokola (Bjelovar)|Hrvatskog sokola.]]<ref>{{Citiranje weba|last=Pichler|first=Tomislav|date=2005|title=Vodoopskrba Bjelovarsko-bilogorske županije|url=http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-58-2006-02-08.pdf|url-status=live|access-date=2026-04-13|publisher=Građevinar}}</ref> [[Datoteka:Vukovarskonaseljebjelovar.jpg|lijevo|mini|213x213px|Podravska ulica u Vukovarskom naselju.]] Naselje se na se na kartama Bjelovara [[1865.]] godine iskazuje pod njemačkim imenom "''Schweizerei".<ref name=":1" />''<ref>{{Citiranje weba|title=Habsburg Empire (1869-1887) - Third Military Survey (1:75000) {{!}} Arcanum Maps|url=https://maps.arcanum.com/en/map/thirdsurvey75000/?bbox=1872845.8077138902,5763545.576970765,1881946.591394094,5766837.146501295&map-list=1&layers=43|access-date=2026-04-13|website=maps.arcanum.com|language=en}}</ref> Istoga naziva kao sirana ili hrvatskog naziva "''Švajcarija''", te je naziv prometnice službeno nosio naziv Švajcarija <bdi>do preimenovanja ulica [[1891.|1891]]. g</bdi><bdi>odine kada je preimenovana u naziv Đurđevačka cesta.<ref>{{Citiranje novina|last=Fleischer|first=Gustav|date=1891.|title=Numeracija kuća i imenovanje ulica|work=Tjednik bjelovarsko-križevački}}</ref></bdi> === Međuratno i posljeratno razdoblje === Tijekom razdoblja [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i [[Međuratno razdoblje|međuratnog razdoblja]], te [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], prostor Švajcarije bio je poznat kao [[Radnici|radnički]] predjel grada. Te je bilo uporište djelovanja [[Proletarijat|proleterskih]] aktivnosti u Bjelovaru.<ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić]- Draga radnička Švajcarija|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&godina=1978&broj=000047&page=004&upit=%C5%A0vajcarij|url-status=live|access-date=2026-04-13|website=library.foi.hr|page=4}}</ref> Krajem Drugog svjetskog rata, <bdi>Đurđevačka cesta</bdi> mijenja naziv u Ulicu [[Marijan Topljak|Marijana Topljaka]], u čast preminulog sudionika [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|NOR-a]] iz navedene ulice.<ref name=":2" /> [[1970-ih]] godina za potrebe rastućeg stanovništva grada Bjelovara se na neizgrađenim parcelama istočno Topljakove ulice uspostavlja i izgrađuje novo stambeno naselje. Službeno prozvano [[Vukovarsko naselje (Bjelovar)|Naselje Marijana Topljaka]] ili [[Vukovarsko naselje (Bjelovar)|Topljakovo naselje]],<ref>{{Citiranje weba|last=Drveni|first=Ana|title=Urbanistički razvoj grada Bjelovara od osnutka 1756. godine do danas|url=https://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/4939/1/Urbanisti%C4%8Dki%20razvoj%20Bjelovara.pdf|url-status=live|access-date=2. siječnja 2026.|page=42}}</ref> danas bolje znano kao [[Vukovarsko naselje (Bjelovar)|Vukovarsko naselje]].<ref name=":0" /><ref>{{Citiranje weba|last=Ruklić|first=Vesna|date=2024-06-19|title=Grad Bjelovar ulaže 800 tisuća eura u Vukovarsko naselje: Evo što se sve obnavlja|url=https://superportal.hr/2024/06/19/grad-bjelovar-ulaze-800-tisuca-eura-u-vukovarsko-naselje-evo-sto-se-sve-obnavlja/|access-date=2026-04-13|website=Super portal|language=hr}}</ref> == Obrazovanje i kultura == * Dječji vrtić Ciciban<ref>https://dv-ciciban.hr/</ref> == Poznate osobe == * [[Marijan Topljak]], grafički radnik, ilegalac, sudionik NOR-a, streljan na [[Vojnović (Bjelovar)|Vojnoviću]].<ref name=":2" /> * [[Ivan Ico Vrhovnik]], partizan, nogometaš, bivši direktor "Elektrometala", osoba koja je instalirala prvi javni [[Radio|radio-aparat]] u Bjelovaru [[1937.|1937]]. godine.<ref name=":2" /> == Izvori == {{izvori}} {{Bjelovar-grad}} [[Kategorija:Bjelovarske gradske četvrti]] 1d40xw31i5ncbyndizv5jvqt78z8euk 0 722784 7565747 7552457 2026-07-28T20:22:51Z Fraxinus 3144 7565747 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt kršćanstvo/Ikona}} [[Datoteka:Blue Cross Apparition Site - Medjugorje - Hotel Pansion Porta - Bosnia Herzegovina - Creative Commons by gnuckx - Podbrdo (4694575857).jpg|250px|mini|desno|Pobrdo s [[Plavi križ u Međugorju|plavim križem]].]] '''Pobrdo''' je [[brdo]] u blizini [[Bijakovići|Bijakovića]] i [[Međugorje|Međugorja]] u [[BIH|Bosni i Hercegovini]]. Mjesto je to prvih [[Međugorski fenomen|navodnih ukazanja]] [[Djevica Marija|Djevice Marije]] u Međugorju. Doslovno, znači "pod brdom". Pobrdo je najniži dio planine Crnice, s pogledom na zaselak Bijakovići, gdje je šestero vidjelaca živjelo u vrijeme prvih ukazanja [[1981.]] godine. To je neplodno i kamenito [[brdo]], do čijeg se [[vrh]]a prije teško moglo doći, no danas je zahvaljujući milijunima hodočasnika koji su ga pohodili, poprimio [[oblik]] koji je jasno vidljiv s vrh obližnjeg [[Križevac (Međugorje, BiH)|brda Križevac]]. Hodočasnici pri usponu na Pobrdo najčešće mole [[krunica|svetu krunicu]] i meditiraju o njezinim otajstvima. Kako bi se olakšala ova [[kontemplacija]], tijekom godina staza na Podbru obogaćena je s 15 brončanih ploča koje prikazuju radosna, žalosna i slavna otajstva krunice. Do Podbrda se iz središta Međugorja može doći pješice za dvadesetak minuta ili [[automobil]]om asfaltiranom [[cesta|cestom]] u dužini od oko 2 km. Godine [[2006.]], dio staze osvijetljen je malim [[reflektor]]ima pa je jasno vidljivo i [[noć]]u. == Galerija == <gallery> Statue Mary Medjugorie 2008.jpg|Kip Djevice Marije na Pobrdu. Medziugorie 03.JPG|Detalj brončane ploče s otajstvima krunice. Apparition Hill (221341209).jpeg|Pobrdo noću. Jagged Rocks on Apparition Hill (5778127299).jpg|Kamenje na Pobrdu. </gallery> {{Široka slika|Panormamedugorje.jpg|950px|Panoramski pogled na Pobrdo}} {{Međugorski fenomen}} [[Kategorija:Međugorski fenomen]] [[Kategorija:Brda u Bosni i Hercegovini]] 4hddqnq2b89ubczqp5ev6vewweyjggv 2 727804 7565711 7564788 2026-07-28T18:24:53Z Ame71 128419 7565711 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Treća&nbsp;slovenska&nbsp;nogometna&nbsp;liga | sezona = 2020./21. | izdanje = 29. | država = {{Z+X|SVN}} | stupanj lige = III. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Treća slovenska nogometna liga 2019./20.|2019./20.]] | sljedeća sezona = [[Treća slovenska nogometna liga 2021./22.|2021./22.]] }} '''Treća slovenska nogometna liga 2020./21.''' bilo je dvadeset i deveto izdanje [[Treća slovenska nogometna liga|trećeg ranga slovenskog nogometnog sustava]]. Zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]], 23. listopada 2020. [[Slovenski nogometni savez]] obustavio je sva domaća nogometna natjecanja osim [[Prva slovenska nogometna liga|1. SNL]] i [[Prva slovenska nogometna liga za žene|1. SŽNL.]]<ref>[https://sportklub.n1info.si/nogomet/prva-liga/a101172-Prekinitev-prvenstva-v-2-SNL-in-1-SFL/ Prekinitev prvenstva v 2. SNL in 1. SFL]</ref> U proljeće 2021. zdravstvena situacija se poboljšala, pa je Nogometni savez naredio nastavak prvenstava s promjenom formata:<ref>[https://siol.net/sportal/prva-liga/nadaljevanje-sezone-2-3-snl-550060 NADALJEVANJE SEZONE TUDI V 2. IN 3. SNL]</ref><br /> Ekipe su završile jesenski dio, a zatim je svaka od dvije skupine podijeljena na pola, s najboljim ekipama u "ligi za naslov" (na [[Slovenski jezik|slovenskom]] ''Liga za prvaka''), dok su preostale ekipe u "ligi za opstanak" (''Liga za obstanek''), gdje su odigrale dodatni krug jednodnevnih utakmica. == Grupa Zapad == === Jesenji dio === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod 1.Ilirija 1911 (Ljubljana) 13 12 1 0 42- 6 37 2.Elta Izola 13 8 2 3 31-12 26 3.Brinje Grosuplje 13 7 5 1 28-14 26 4.Tinex Šenčur 13 7 3 3 31-16 24 5.Fama Vipava 13 6 4 3 19-17 22 6.Postojna 13 7 1 5 20-19 22 [P] 7.Svoboda Ljubljana 13 7 0 6 28-26 21 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 8.TKK Tolmin 13 6 2 5 30-20 20 9.Adria 13 4 5 4 14-16 17 10.Sava Kranj 13 4 2 7 23-22 14 11.Škofja Loka 13 3 3 7 12-27 12 [P] 12.Žiri 13 2 2 9 11-33 8 13.Šobec Lesce 13 2 0 11 16-37 6 [P] 14.Zagorje 13 0 2 11 7-47 2 [P] |- bgcolor="gold" |1. || [[ND Primorje Ajdovščina|ND Primorje]] ||14||10||3||1||32||14||+18||33 |- |2. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||14||9||4||1||47||19||+28||31 |- |3. || [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]] ||14||8||2||4||28||15||+13||26 |- style="background:#DFDFDF;" |4. || [[NK Bled|Bled Hirter]] ||14||7||3||4||23||20||+3||24 |- |5. || [[NK Šenčur|Tinex Šenčur]] ||14||7||2||5||24||20||+4||23 |- |6. || [[NK Tolmin|TKK Tolmin]] ||14||6||3||5||21||18||+3||21 |- |7. || [[NK Sava Kranj|Sava Kranj]] ||14||6||2||6||24||19||+5||20 |- |8. || [[NK Vipava|Fama Vipava]] ||14||5||3||6||10||15||−5||18 |- |9. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]] ||14||2||8||4||19||24||−5||14 |- |10. || [[NK Žiri|Žiri]] ||14||3||5||6||21||27||−6||14 |- |11. || [[MNK Izola|Elta Izola]] ||14||3||5||6||16||28||−12||14 |- |12. || [[ND Adria|Adria Miren]] ||14||1||7||6||19||25||−6||10 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||14||1||6||7||17||28||−11||9 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||14||2||3||9||14||43||−29||9 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=301&id_sezone=2021 nzs, 3. SNL Zahod]</ref></small> |} === Konačna tablica === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[ND Primorje Ajdovščina|ND Primorje]] ||14||10||3||1||32||14||+18||33 |- |2. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||14||9||4||1||47||19||+28||31 |- |3. || [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]] ||14||8||2||4||28||15||+13||26 |- style="background:#DFDFDF;" |4. || [[NK Bled|Bled Hirter]] ||14||7||3||4||23||20||+3||24 |- |5. || [[NK Šenčur|Tinex Šenčur]] ||14||7||2||5||24||20||+4||23 |- |6. || [[NK Tolmin|TKK Tolmin]] ||14||6||3||5||21||18||+3||21 |- |7. || [[NK Sava Kranj|Sava Kranj]] ||14||6||2||6||24||19||+5||20 |- |8. || [[NK Vipava|Fama Vipava]] ||14||5||3||6||10||15||−5||18 |- |9. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]] ||14||2||8||4||19||24||−5||14 |- |10. || [[NK Žiri|Žiri]] ||14||3||5||6||21||27||−6||14 |- |11. || [[MNK Izola|Elta Izola]] ||14||3||5||6||16||28||−12||14 |- |12. || [[ND Adria|Adria Miren]] ||14||1||7||6||19||25||−6||10 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||14||1||6||7||17||28||−11||9 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||14||2||3||9||14||43||−29||9 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=301&id_sezone=2021 nzs, 3. SNL Zahod]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Primorje je promovirana u [[Druga slovenska nogometna liga 2020./21.|2. SNL 2020./21.]] * '''Ispali:''' ** Arne Tabor i Kočevje ispali su u niži rang ** Bled se povukao iz natjecanja * '''Novi članovi:''' ** Lesce, Postojna, Škofja Loka i Zagorje (iz nižeg ranga) == Grupa Istok == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Šmartno 1928|Šmartno 1928]] ||11||8||2||1||37||19||+18||26 |- |2. || [[NK Podvinci|Podvinci]] ||11||6||4||1||22||9||+13||22 |- |3. || [[ND Dravinja|Dravinja]] ||11||6||2||3||41||20||+21||20 |- style="background:#DFDFDF;" |4. || [[NK Odranci|Odranci]] ||11||6||2||3||24||14||+10||20 |- |5. || [[NK Zreče|Zreče]] ||11||6||1||4||20||16||+4||19 |- |6. || [[NK Šampion Celje|Šampion Celje]] ||11||5||2||4||32||14||+18||17 |- |7. || [[NK Korotan Prevalje (2002.)|Korotan Prevalje]] ||11||5||1||5||21||15||+6||16 |- style="background:#DFDFDF;" |8. || [[NK Ljutomer|Avto Rajh Ljutomer]] ||11||4||3||4||23||24||−1||15 |- |9. || [[NK Bistrica|Kety Emmy Bistrica]] ||11||3||4||4||21||20||+1||13 |- |10. || [[NK Videm|Videm]] ||11||4||0||7||19||27||−8||12 |- style="background:#DFDFDF;" |11. || [[NK Veržej|Veržej]] ||11||1||2||8||11||39||−28||5 |- style="background:#DFDFDF;" |12. || [[ŠNK Radgona|Radgona]] ||11||0||1||10||2||56||−54||1 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=259&id_sezone=2021 nzs, 3. SNL Vzhod]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Šmartn je promoviran u [[Druga slovenska nogometna liga 2020./21.|2. SNL 2020./21.]] * '''Ispali:''' ** Odranci, Ljutomer, Veržej i Radgona odustali su od natjecanja * '''Novi članovi:''' ** Rogaška i Dravograd (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2019./20.|2. SNL 2019./20.]]), Cirkulane, Dobrovce i Šmarje (iz nižeg ranga) == Izvori == {{Izvori}} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 2020./21.|1. SNL 2020./21.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 2020./21.|2. SNL 2020./21.]] * [[Kup Slovenije u nogometu 2020./21.|Kup Slovenije 2020./21.]] == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Tretja_liga_2020/21 Slovenska nogometna enciklopedija] * [https://www.rsssf.org/tabless/slov2021.html#3snl RSSSF, sezona 2020./21.] {{Treća slovenska nogometna liga}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Treća SNL 2020-21]] [[Kategorija:Treća slovenska nogometna liga|2020-21]] --> 772jwaxrepoortpzh76rwik63n6kmmh 7565836 7565711 2026-07-29T06:38:41Z Ame71 128419 7565836 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Treća&nbsp;slovenska&nbsp;nogometna&nbsp;liga | sezona = 2020./21. | izdanje = 29. | država = {{Z+X|SVN}} | stupanj lige = III. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Treća slovenska nogometna liga 2019./20.|2019./20.]] | sljedeća sezona = [[Treća slovenska nogometna liga 2021./22.|2021./22.]] }} '''Treća slovenska nogometna liga 2020./21.''' bilo je dvadeset i deveto izdanje [[Treća slovenska nogometna liga|trećeg ranga slovenskog nogometnog sustava]]. Zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]], 23. listopada 2020. [[Slovenski nogometni savez]] obustavio je sva domaća nogometna natjecanja osim [[Prva slovenska nogometna liga|1. SNL]] i [[Prva slovenska nogometna liga za žene|1. SŽNL.]]<ref>[https://sportklub.n1info.si/nogomet/prva-liga/a101172-Prekinitev-prvenstva-v-2-SNL-in-1-SFL/ Prekinitev prvenstva v 2. SNL in 1. SFL]</ref> U proljeće 2021. zdravstvena situacija se poboljšala, pa je Nogometni savez naredio nastavak prvenstava s promjenom formata:<ref>[https://siol.net/sportal/prva-liga/nadaljevanje-sezone-2-3-snl-550060 NADALJEVANJE SEZONE TUDI V 2. IN 3. SNL]</ref><br /> Ekipe su završile jesenski dio, a zatim je svaka od dvije skupine podijeljena na pola, s najboljim ekipama u "ligi za naslov" (na [[Slovenski jezik|slovenskom]] ''Liga za prvaka''), dok su preostale ekipe u "ligi za opstanak" (''Liga za obstanek''), gdje su odigrale dodatni krug jednodnevnih utakmica. == Grupa Zapad == === Prvi dio === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#B0E0E6 |1. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]] ||13||12||1||0||42||6||+36||37 |- style="background:#B0E0E6 |2. || [[MNK Izola|Elta Izola]] ||13||8||2||3||31||12||+19||26 |- style="background:#B0E0E6 |3. || [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]] ||13||7||5||1||28||14||+14||26 |- style="background:#B0E0E6 |4. || [[NK Šenčur|Tinex Šenčur]] ||13||7||3||3||31||16||+15||24 |- style="background:#B0E0E6 |5. || [[NK Vipava|Fama Vipava]] ||13||6||4||3||19||17||+2||22 |- style="background:#B0E0E6 |6. || [[NK Postojna|Postojna]] ||13||7||1||5||20||19||+1||22 |- style="background:#B0E0E6 |7. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||13||7||0||6||28||26||+2||21 |- style="background:#FADADD |8. || [[NK Tolmin|TKK Tolmin]] ||13||6||2||5||30||20||+10||20 |- style="background:#FADADD |9. || [[ND Adria|Adria Miren]] ||13||4||5||4||14||16||−2||17 |- style="background:#FADADD |10. || [[NK Sava Kranj|Sava Kranj]] ||13||4||2||7||23||22||+1||14 |- style="background:#FADADD |11. || [[NK Škofja Loka|Arol Škofja Loka]] ||13||3||3||7||12||27||−15||12 |- style="background:#FADADD |12. || [[NK Žiri|Žiri]] ||13||2||2||9||11||33||−22||8 |- style="background:#FADADD |13. || [[NK Lesce|Šobec Lesce]] ||13||2||0||11||16||37||−21||6 |- style="background:#FADADD |14. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||13||0||2||11||7||47||−40||2 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="rsssf">[https://www.rsssf.org/tabless/slov2021.html#3snl RSSSF]</ref></small> |} === Drugi dio === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[ND Primorje Ajdovščina|ND Primorje]] ||14||10||3||1||32||14||+18||33 |- |2. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||14||9||4||1||47||19||+28||31 |- |3. || [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]] ||14||8||2||4||28||15||+13||26 |- style="background:#DFDFDF;" |4. || [[NK Bled|Bled Hirter]] ||14||7||3||4||23||20||+3||24 |- |5. || [[NK Šenčur|Tinex Šenčur]] ||14||7||2||5||24||20||+4||23 |- |6. || [[NK Tolmin|TKK Tolmin]] ||14||6||3||5||21||18||+3||21 |- |7. || [[NK Sava Kranj|Sava Kranj]] ||14||6||2||6||24||19||+5||20 |- |8. || [[NK Vipava|Fama Vipava]] ||14||5||3||6||10||15||−5||18 |- |9. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]] ||14||2||8||4||19||24||−5||14 |- |10. || [[NK Žiri|Žiri]] ||14||3||5||6||21||27||−6||14 |- |11. || [[MNK Izola|Elta Izola]] ||14||3||5||6||16||28||−12||14 |- |12. || [[ND Adria|Adria Miren]] ||14||1||7||6||19||25||−6||10 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||14||1||6||7||17||28||−11||9 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||14||2||3||9||14||43||−29||9 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=301&id_sezone=2021 nzs, 3. SNL Zahod]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Primorje je promovirana u [[Druga slovenska nogometna liga 2020./21.|2. SNL 2020./21.]] * '''Ispali:''' ** Arne Tabor i Kočevje ispali su u niži rang ** Bled se povukao iz natjecanja * '''Novi članovi:''' ** Lesce, Postojna, Škofja Loka i Zagorje (iz nižeg ranga) == Grupa Istok == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Šmartno 1928|Šmartno 1928]] ||11||8||2||1||37||19||+18||26 |- |2. || [[NK Podvinci|Podvinci]] ||11||6||4||1||22||9||+13||22 |- |3. || [[ND Dravinja|Dravinja]] ||11||6||2||3||41||20||+21||20 |- style="background:#DFDFDF;" |4. || [[NK Odranci|Odranci]] ||11||6||2||3||24||14||+10||20 |- |5. || [[NK Zreče|Zreče]] ||11||6||1||4||20||16||+4||19 |- |6. || [[NK Šampion Celje|Šampion Celje]] ||11||5||2||4||32||14||+18||17 |- |7. || [[NK Korotan Prevalje (2002.)|Korotan Prevalje]] ||11||5||1||5||21||15||+6||16 |- style="background:#DFDFDF;" |8. || [[NK Ljutomer|Avto Rajh Ljutomer]] ||11||4||3||4||23||24||−1||15 |- |9. || [[NK Bistrica|Kety Emmy Bistrica]] ||11||3||4||4||21||20||+1||13 |- |10. || [[NK Videm|Videm]] ||11||4||0||7||19||27||−8||12 |- style="background:#DFDFDF;" |11. || [[NK Veržej|Veržej]] ||11||1||2||8||11||39||−28||5 |- style="background:#DFDFDF;" |12. || [[ŠNK Radgona|Radgona]] ||11||0||1||10||2||56||−54||1 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=259&id_sezone=2021 nzs, 3. SNL Vzhod]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Šmartn je promoviran u [[Druga slovenska nogometna liga 2020./21.|2. SNL 2020./21.]] * '''Ispali:''' ** Odranci, Ljutomer, Veržej i Radgona odustali su od natjecanja * '''Novi članovi:''' ** Rogaška i Dravograd (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2019./20.|2. SNL 2019./20.]]), Cirkulane, Dobrovce i Šmarje (iz nižeg ranga) == Izvori == {{Izvori}} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 2020./21.|1. SNL 2020./21.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 2020./21.|2. SNL 2020./21.]] * [[Kup Slovenije u nogometu 2020./21.|Kup Slovenije 2020./21.]] == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Tretja_liga_2020/21 Slovenska nogometna enciklopedija] * [https://www.rsssf.org/tabless/slov2021.html#3snl RSSSF, sezona 2020./21.] {{Treća slovenska nogometna liga}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Treća SNL 2020-21]] [[Kategorija:Treća slovenska nogometna liga|2020-21]] --> 8cuh81onbwjwoeoys3c5yl8mzg1w2rx 7565847 7565836 2026-07-29T08:29:29Z Ame71 128419 7565847 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Treća&nbsp;slovenska&nbsp;nogometna&nbsp;liga | sezona = 2020./21. | izdanje = 29. | država = {{Z+X|SVN}} | stupanj lige = III. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Treća slovenska nogometna liga 2019./20.|2019./20.]] | sljedeća sezona = [[Treća slovenska nogometna liga 2021./22.|2021./22.]] }} '''Treća slovenska nogometna liga 2020./21.''' bilo je dvadeset i deveto izdanje [[Treća slovenska nogometna liga|trećeg ranga slovenskog nogometnog sustava]]. Zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]], 23. listopada 2020. [[Slovenski nogometni savez]] obustavio je sva domaća nogometna natjecanja osim [[Druga slovenska nogometna liga|1. SNL]] i [[Prva slovenska ženska nogometna liga|1. SŽNL.]]<ref>[https://sportklub.n1info.si/nogomet/prva-liga/a101172-Prekinitev-prvenstva-v-2-SNL-in-1-SFL/ Prekinitev prvenstva v 2. SNL in 1. SFL]</ref> Tijekom proljeća 2021. zdravstvena se situacija poboljšala, pa je Slovenski nogometni savez naredio nastavak prvenstva s promjenom formata: Nakon jesenskog dijela, liga je podijeljena na ligu za prvaka i ligu za opstanak.<ref>[https://siol.net/sportal/prva-liga/nadaljevanje-sezone-2-3-snl-550060 NADALJEVANJE SEZONE TUDI V 2. IN 3. SNL]</ref> == Grupa Zapad == === Prvi dio === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#B0E0E6 |1. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]] ||13||12||1||0||42||6||+36||37 |- style="background:#B0E0E6 |2. || [[MNK Izola|Elta Izola]] ||13||8||2||3||31||12||+19||26 |- style="background:#B0E0E6 |3. || [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]] ||13||7||5||1||28||14||+14||26 |- style="background:#B0E0E6 |4. || [[NK Šenčur|Tinex Šenčur]] ||13||7||3||3||31||16||+15||24 |- style="background:#B0E0E6 |5. || [[NK Vipava|Fama Vipava]] ||13||6||4||3||19||17||+2||22 |- style="background:#B0E0E6 |6. || [[NK Postojna|Postojna]] ||13||7||1||5||20||19||+1||22 |- style="background:#B0E0E6 |7. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||13||7||0||6||28||26||+2||21 |- style="background:#FADADD |8. || [[NK Tolmin|TKK Tolmin]] ||13||6||2||5||30||20||+10||20 |- style="background:#FADADD |9. || [[ND Adria|Adria Miren]] ||13||4||5||4||14||16||−2||17 |- style="background:#FADADD |10. || [[NK Sava Kranj|Sava Kranj]] ||13||4||2||7||23||22||+1||14 |- style="background:#FADADD |11. || [[NK Škofja Loka|Arol Škofja Loka]] ||13||3||3||7||12||27||−15||12 |- style="background:#FADADD |12. || [[NK Žiri|Žiri]] ||13||2||2||9||11||33||−22||8 |- style="background:#FADADD |13. || [[NK Lesce|Šobec Lesce]] ||13||2||0||11||16||37||−21||6 |- style="background:#FADADD |14. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||13||0||2||11||7||47||−40||2 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="rsssf">[https://www.rsssf.org/tabless/slov2021.html#3snl RSSSF]</ref></small> |} === Drugi dio === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- |colspan="10" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Liga za prvaka''' |- bgcolor="gold" |1. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]] ||19||17||1||1||58||10||+48||52 |- |2. || [[MNK Izola|Elta Izola]] ||19||13||3||3||42||15||+27||42 |- |3. || [[NK Šenčur|Tinex Šenčur]] ||19||10||4||5||42||24||+18||34 |- |4. || [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]] ||19||9||6||4||40||24||+16||33 |- |5. || [[NK Vipava|Fama Vipava]] ||19||7||8||4||23||21||+2||29 |- |6. || [[NK Postojna|Postojna]] ||19||8||1||10||25||33||−8||25 |- |7. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||19||7||1||11||33||47||−14||22 |- |colspan="10" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Liga za opstanak''' |- |8. || [[NK Tolmin|TKK Tolmin]] ||19||11||2||6||50||24||+26||35 |- |9. || [[NK Žiri|Žiri]] ||19||8||2||9||30||36||−6||26 |- |10. || [[ND Adria|Adria Miren]] ||19||6||6||7||28||28||0||24 |- |11. || [[NK Sava Kranj|Sava Kranj]] ||19||7||2||10||36||30||+6||23 |- |12. || [[NK Škofja Loka|Arol Škofja Loka]] ||19||4||5||10||21||43||−22||17 |- |13. || [[NK Lesce|Šobec Lesce]] ||19||3||2||14||23||55||−32||11 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||19||0||3||16||11||72||−61||3 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=301&id_sezone=2021 nzs, 3. SNL Zahod]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Ilirija je promovirana u [[Druga slovenska nogometna liga 2021./22.|2. SNL 2021./22.]] * '''Ispali:''' ** Zagorje je ispala u niži rang * '''Novi članovi:''' ** Brda (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2020./21.|2. SNL 2020./21.]]) i Slovan (iz nižeg ranga) == Grupa Istok == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Šmartno 1928|Šmartno 1928]] ||11||8||2||1||37||19||+18||26 |- |2. || [[NK Podvinci|Podvinci]] ||11||6||4||1||22||9||+13||22 |- |3. || [[ND Dravinja|Dravinja]] ||11||6||2||3||41||20||+21||20 |- style="background:#DFDFDF;" |4. || [[NK Odranci|Odranci]] ||11||6||2||3||24||14||+10||20 |- |5. || [[NK Zreče|Zreče]] ||11||6||1||4||20||16||+4||19 |- |6. || [[NK Šampion Celje|Šampion Celje]] ||11||5||2||4||32||14||+18||17 |- |7. || [[NK Korotan Prevalje (2002.)|Korotan Prevalje]] ||11||5||1||5||21||15||+6||16 |- style="background:#DFDFDF;" |8. || [[NK Ljutomer|Avto Rajh Ljutomer]] ||11||4||3||4||23||24||−1||15 |- |9. || [[NK Bistrica|Kety Emmy Bistrica]] ||11||3||4||4||21||20||+1||13 |- |10. || [[NK Videm|Videm]] ||11||4||0||7||19||27||−8||12 |- style="background:#DFDFDF;" |11. || [[NK Veržej|Veržej]] ||11||1||2||8||11||39||−28||5 |- style="background:#DFDFDF;" |12. || [[ŠNK Radgona|Radgona]] ||11||0||1||10||2||56||−54||1 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=259&id_sezone=2021 nzs, 3. SNL Vzhod]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Šmartn je promoviran u [[Druga slovenska nogometna liga 2020./21.|2. SNL 2020./21.]] * '''Ispali:''' ** Odranci, Ljutomer, Veržej i Radgona odustali su od natjecanja * '''Novi članovi:''' ** Rogaška i Dravograd (iz [[Druga slovenska nogometna liga 2019./20.|2. SNL 2019./20.]]), Cirkulane, Dobrovce i Šmarje (iz nižeg ranga) == Izvori == {{Izvori}} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 2020./21.|1. SNL 2020./21.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 2020./21.|2. SNL 2020./21.]] * [[Kup Slovenije u nogometu 2020./21.|Kup Slovenije 2020./21.]] == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Tretja_liga_2020/21 Slovenska nogometna enciklopedija] * [https://www.rsssf.org/tabless/slov2021.html#3snl RSSSF, sezona 2020./21.] {{Treća slovenska nogometna liga}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Treća SNL 2020-21]] [[Kategorija:Treća slovenska nogometna liga|2020-21]] --> r1f8qjn19gyhb7ojxwxv9mjulj86zin 0 727899 7565659 7565413 2026-07-28T16:13:30Z Zeljko 1196 /* Tribusi i rodovi */ 7565659 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Zanthoxyloideae'' | slika = Zanthoxylum americanum02.jpg | slika_opis = ''[[Zanthoxylum americanum]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = Zanthoxyloideae | subfamilia_autorstvo= [[Adrien Henri Laurent de Jussieu|A.Juss.]] ex [[George Arnott Walker Arnott|Arn.]] }} '''''Zanthoxyloideae''''' je potporodica [[Rutovke|rutovki]]. Sastoji se od 4 tribusa. Tipični rod je Zanthoxylum ili žuto drvo sa oko 240 vrsta troposkog drveća i grmova<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-7066 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 3. rujna 2022.</ref> == Tribusi i rodovi == {{div col|cols=3}} Subfamilia ''Zanthoxyloideae'' <small>A.Juss. ex Arn.</small> # '''Tribus ''[[Dictamneae]]''''' <small>Bartl.</small> ## ''[[Casimiroa]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (11 spp.) ### ''[[Dictamnus]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ### ''[[Orixa]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) ### ''[[Skimmia]]'' <small>Thunb.</small> (6 spp.) # '''Tribus ''[[Diosmeae]]''''' <small>DC.</small> ## ''[[Calodendrum]]'' <small>Thunb.</small> (2 spp.) ## ''[[Empleurum]]'' [<small>Sol.</small>] in Aiton (2 spp.) ## ''[[Phyllosma]]'' <small>Bolus ex Schltr.</small> (2 spp.) ## ''[[Acmadenia]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (33 spp.) ## ''[[Adenandra]]'' <small>Willd.</small> (18 spp.) ## ''[[Coleonema]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (8 spp.) ## ''[[Agathosma]]'' <small>Willd.</small> (139 spp.) ## ''[[Diosma]]'' <small>L.</small> (28 spp.) ## ''[[Sheilanthera]]'' <small>I.Williams</small> (1 sp.) ## ''[[Euchaetis]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (23 spp.) ## ''[[Macrostylis]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (10 spp.) # '''Tribus ''[[Pteleeae]]''''' <small>DC.</small> ## Subtribus [[Pteleinae]] <small>Engl.</small> ### ''[[Ptelea]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ### ''[[Plethadenia]]'' <small>Urb.</small> (2 spp.) ## Subtribus ''[[Choisyinae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Choisya]]'' <small>Kunth</small> (6 spp.) ### ''[[Peltostigma]]'' <small>Walp.</small> (2 spp.) ## Subtribus ''[[Pilocarpinae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Pilocarpus]]'' <small>Vahl</small> (18 spp.) ### ''[[Metrodorea]]'' <small>A.St.-Hil.</small> (6 spp.) ### ''[[Raulinoa]]'' <small>R.S.Cowan</small> (1 sp.) ### ''[[Balfourodendron]]'' <small>Corr. Mello ex Oliv.</small> (2 spp.) ### ''[[Esenbeckia]]'' <small>Kunth</small> (36 spp.) ### ''[[Helietta]]'' <small>Tul.</small> (10 spp.) ### ''[[Euxylophora]]'' <small>Huber</small> (1 sp.) ## Subtribus ''Hortiinae'' ined. ### ''[[Adiscanthus]]'' <small>Ducke</small> (1 sp.) ### ''[[Hortia]]'' <small>Vand.</small> (10 spp.) ## Subtribus ''Spirantherinae'' ined. ### ''[[Spiranthera]]'' <small>A.St.-Hil.</small> (6 spp.) ## Subtribus ''[[Galipeinae]]'' <small>Kallunki</small> ### ''[[Ertela]]'' <small>Adans.</small> (2 spp.) ### ''[[Ravenia]]'' <small>Vell.</small> (11 spp.) ### ''[[Raveniopsis]]'' <small>Gleason</small> (20 spp.) ### ''[[Conchocarpus]]'' <small>J.C Mikan</small> (52 spp.) ### ''[[Leptothyrsa]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) ### ''[[Naudinia]]'' <small>Planch. & Linden</small> (1 sp.) ### ''[[Desmotes]]'' <small>Kallunki</small> (1 sp.) ### ''[[Toxosiphon]]'' <small>Baill.</small> (4 spp.) ### ''[[Galipea]]'' <small>Aubl.</small> (14 spp.) ### ''[[Ticorea]]'' <small>Aubl.</small> (6 spp.) ### ''[[Decagonocarpus]]'' <small>Engl.</small> (2 spp.) ### ''[[Rauia]]'' <small>Nees & Mart.</small> (5 spp.) ### ''[[Cusparia]]'' <small>Humb.</small> (11 spp.) ### ''[[Dryades]]'' <small>Groppo, Kallunki & Pirani</small> (5 spp.) ### ''[[Neoraputia]]'' <small>Emmerich ex Kallunki</small> (6 spp.) ### ''[[Raputia]]'' <small>Aubl.</small> (13 spp.) ### ''[[Raputiarana]]'' <small>Emmerich</small> (2 spp.) ### ''[[Andreadoxa]]'' <small>Kallunki</small> (1 sp.) ### ''[[Erythrochiton]]'' <small>Nees & Mart.</small> (7 spp.) ### ''[[Sigmatanthus]]'' <small>Huber ex Emmerich</small> (1 sp.) ### ''[[Apocaulon]]'' <small>R.S.Cowan</small> (1 sp.) ### ''[[Rutaneblina]]'' <small>Steyerm. & Luteyn</small> (1 sp.) ### ''[[Lubaria]]'' <small>Pittier</small> (2 spp.) # '''Tribus ''[[Zanthoxyleae]]''''' <small>Dumort.</small> ## Subtribus ''[[Zanthoxylinae]]'' <small>J. Presl</small> ### ''[[Fagaropsis]]'' <small>Mildbr.</small> (4 spp.) ### ''[[Phellodendron]]'' <small>Rupr.</small> (2 spp.) ### ''[[Tetradium]]'' <small>Lour.</small> (10 spp.) ### ''[[Zanthoxylum]]'' <small>L.</small> (240 spp.) ## Subtribus ''[[Oriciinae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Ivodea]]'' <small>Capuron</small> (28 spp.) ### ''[[Vepris]]'' <small>Comm. ex A. Juss.</small> (102 spp.) ## Subtribus ''[[Lunasiinae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Flindersia]]'' <small>F.L.Bauer</small> (17 spp.) ### ''[[Lunasia]]'' <small>Blanco</small> (1 sp.) ### ''[[Geijera]]'' <small>Schott</small> (7 spp.) ## Subtribus ''Dinosperminae'' ined. ### ''[[Dinosperma]]'' <small>T.G.Hartley</small> (4 spp.) ## Subtribus ''[[Pitaviinae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Bosistoa]]'' <small>F. Muell. ex Benth.</small> (4 spp.) ### ''[[Bouchardatia]]'' <small>Baill.</small> (1 sp.) ### ''[[Crossosperma]]'' <small>T.G.Hartley</small> (2 spp.) ### ''[[Bouzetia]]'' <small>Montrouz.</small> (1 sp.) ### ''[[Acradenia]]'' <small>Kippist</small> (2 spp.) ### ''[[Pitavia]]'' <small>Molina</small> (1 sp.) ### ''[[Polyaster]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) ### ''[[Decazyx]]'' <small>Pittier & S.F.Blake</small> (2 spp.) ### ''[[Decatropis]]'' <small>Hook.f.</small> (2 spp.) ## Subtribus ''Pentacerinae'' ined. ### ''[[Pentaceras]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) ## Subtribus ''[[Eriostemoninae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Neoschmidia]]'' <small>T.G.Hartley</small> (2 spp.) ### ''[[Myrtopsis]]'' <small>Engl.</small> (8 spp.) ### ''[[Erioseira]]'' <small>H.K.Orel & Bayly</small> (19 spp.) ### ''[[Muiriantha]]'' <small>C.A.Gardner</small> (3 spp.) ### ''[[Halfordia]]'' <small>F.Muell.</small> (1 sp.) ### ''[[Philotheca]]'' <small>Rudge</small> (34 spp.) ### ''[[Geleznowia]]'' <small>Turcz.</small> (6 spp.) ### ''[[Drummondita]]'' <small>Harv.</small> (11 spp.) ### ''[[Corynonema]]'' <small>H.K.Orel & Bayly</small> (3 spp.) ### ''[[Eriostemon]]'' <small>Sm.</small> (2 spp.) ### ''[[Crowea]]'' <small>Sm.</small> (3 spp.) ### ''[[Asterolasia]]'' <small>F.Muell.</small> (20 spp.) ### ''[[Leionema]]'' <small>(F.Muell.) Paul G.Wilson</small> (28 spp.) ### ''[[Phebalium]]'' <small>Vent.</small> (40 spp.) ### ''[[Correa]]'' <small>Andrews</small> (11 spp.) ### ''[[Diplolaena]]'' <small>R.Br.</small> (15 spp.) ### ''[[Chorilaena]]'' <small>Endl.</small> (4 spp.) ### ''[[Nematolepis]]'' <small>Turcz.</small> (7 spp.) ## Subtribus Boroniinae Engl. ### Boronia Sm. (132 spp.) ### Neobyrnesia J. A. Armstr. (1 sp.) ### Perryodendron T. G. Hartley (1 sp.) ### Zieria Sm. (66 spp.) ### Brombya F. Muell. (2 spp.) ### Euodia J. R. Forst. & G. Forst. (8 spp.) ### Pitaviaster T. G. Hartley (1 sp.) ### Cyanothamnus Lindl. (23 spp.) ### Tetractomia Hook.f. (6 spp.) ### Medicosma Hook.f. (25 spp.) ### Acronychia J. R. Forst. & G. Forst. (51 spp.) ### Maclurodendron T. G. Hartley (6 spp.) ### Melicope J. R. Forst. & G. Forst. (264 spp.) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Potporodice rutovki]] [[Kategorija:Zanthoxyloideae| ]] s8wqv4v8p3bdnxfmifd02mrr1fvzhjd 7565663 7565659 2026-07-28T16:16:56Z Zeljko 1196 /* Tribusi i rodovi */ 7565663 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Zanthoxyloideae'' | slika = Zanthoxylum americanum02.jpg | slika_opis = ''[[Zanthoxylum americanum]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = Zanthoxyloideae | subfamilia_autorstvo= [[Adrien Henri Laurent de Jussieu|A.Juss.]] ex [[George Arnott Walker Arnott|Arn.]] }} '''''Zanthoxyloideae''''' je potporodica [[Rutovke|rutovki]]. Sastoji se od 4 tribusa. Tipični rod je Zanthoxylum ili žuto drvo sa oko 240 vrsta troposkog drveća i grmova<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-7066 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 3. rujna 2022.</ref> == Tribusi i rodovi == {{div col|cols=3}} Subfamilia ''Zanthoxyloideae'' <small>A.Juss. ex Arn.</small> # '''Tribus ''[[Dictamneae]]''''' <small>Bartl.</small> ## ''[[Casimiroa]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (11 spp.) ### ''[[Dictamnus]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ### ''[[Orixa]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) ### ''[[Skimmia]]'' <small>Thunb.</small> (6 spp.) # '''Tribus ''[[Diosmeae]]''''' <small>DC.</small> ## ''[[Calodendrum]]'' <small>Thunb.</small> (2 spp.) ## ''[[Empleurum]]'' [<small>Sol.</small>] in Aiton (2 spp.) ## ''[[Phyllosma]]'' <small>Bolus ex Schltr.</small> (2 spp.) ## ''[[Acmadenia]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (33 spp.) ## ''[[Adenandra]]'' <small>Willd.</small> (18 spp.) ## ''[[Coleonema]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (8 spp.) ## ''[[Agathosma]]'' <small>Willd.</small> (139 spp.) ## ''[[Diosma]]'' <small>L.</small> (28 spp.) ## ''[[Sheilanthera]]'' <small>I.Williams</small> (1 sp.) ## ''[[Euchaetis]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (23 spp.) ## ''[[Macrostylis]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (10 spp.) # '''Tribus ''[[Pteleeae]]''''' <small>DC.</small> ## Subtribus [[Pteleinae]] <small>Engl.</small> ### ''[[Ptelea]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ### ''[[Plethadenia]]'' <small>Urb.</small> (2 spp.) ## Subtribus ''[[Choisyinae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Choisya]]'' <small>Kunth</small> (6 spp.) ### ''[[Peltostigma]]'' <small>Walp.</small> (2 spp.) ## Subtribus ''[[Pilocarpinae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Pilocarpus]]'' <small>Vahl</small> (18 spp.) ### ''[[Metrodorea]]'' <small>A.St.-Hil.</small> (6 spp.) ### ''[[Raulinoa]]'' <small>R.S.Cowan</small> (1 sp.) ### ''[[Balfourodendron]]'' <small>Corr. Mello ex Oliv.</small> (2 spp.) ### ''[[Esenbeckia]]'' <small>Kunth</small> (36 spp.) ### ''[[Helietta]]'' <small>Tul.</small> (10 spp.) ### ''[[Euxylophora]]'' <small>Huber</small> (1 sp.) ## Subtribus ''Hortiinae'' ined. ### ''[[Adiscanthus]]'' <small>Ducke</small> (1 sp.) ### ''[[Hortia]]'' <small>Vand.</small> (10 spp.) ## Subtribus ''Spirantherinae'' ined. ### ''[[Spiranthera]]'' <small>A.St.-Hil.</small> (6 spp.) ## Subtribus ''[[Galipeinae]]'' <small>Kallunki</small> ### ''[[Ertela]]'' <small>Adans.</small> (2 spp.) ### ''[[Ravenia]]'' <small>Vell.</small> (11 spp.) ### ''[[Raveniopsis]]'' <small>Gleason</small> (20 spp.) ### ''[[Conchocarpus]]'' <small>J.C Mikan</small> (52 spp.) ### ''[[Leptothyrsa]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) ### ''[[Naudinia]]'' <small>Planch. & Linden</small> (1 sp.) ### ''[[Desmotes]]'' <small>Kallunki</small> (1 sp.) ### ''[[Toxosiphon]]'' <small>Baill.</small> (4 spp.) ### ''[[Galipea]]'' <small>Aubl.</small> (14 spp.) ### ''[[Ticorea]]'' <small>Aubl.</small> (6 spp.) ### ''[[Decagonocarpus]]'' <small>Engl.</small> (2 spp.) ### ''[[Rauia]]'' <small>Nees & Mart.</small> (5 spp.) ### ''[[Cusparia]]'' <small>Humb.</small> (11 spp.) ### ''[[Dryades]]'' <small>Groppo, Kallunki & Pirani</small> (5 spp.) ### ''[[Neoraputia]]'' <small>Emmerich ex Kallunki</small> (6 spp.) ### ''[[Raputia]]'' <small>Aubl.</small> (13 spp.) ### ''[[Raputiarana]]'' <small>Emmerich</small> (2 spp.) ### ''[[Andreadoxa]]'' <small>Kallunki</small> (1 sp.) ### ''[[Erythrochiton]]'' <small>Nees & Mart.</small> (7 spp.) ### ''[[Sigmatanthus]]'' <small>Huber ex Emmerich</small> (1 sp.) ### ''[[Apocaulon]]'' <small>R.S.Cowan</small> (1 sp.) ### ''[[Rutaneblina]]'' <small>Steyerm. & Luteyn</small> (1 sp.) ### ''[[Lubaria]]'' <small>Pittier</small> (2 spp.) # '''Tribus ''[[Zanthoxyleae]]''''' <small>Dumort.</small> ## Subtribus ''[[Zanthoxylinae]]'' <small>J. Presl</small> ### ''[[Fagaropsis]]'' <small>Mildbr.</small> (4 spp.) ### ''[[Phellodendron]]'' <small>Rupr.</small> (2 spp.) ### ''[[Tetradium]]'' <small>Lour.</small> (10 spp.) ### ''[[Zanthoxylum]]'' <small>L.</small> (240 spp.) ## Subtribus ''[[Oriciinae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Ivodea]]'' <small>Capuron</small> (28 spp.) ### ''[[Vepris]]'' <small>Comm. ex A. Juss.</small> (102 spp.) ## Subtribus ''[[Lunasiinae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Flindersia]]'' <small>F.L.Bauer</small> (17 spp.) ### ''[[Lunasia]]'' <small>Blanco</small> (1 sp.) ### ''[[Geijera]]'' <small>Schott</small> (7 spp.) ## Subtribus ''Dinosperminae'' ined. ### ''[[Dinosperma]]'' <small>T.G.Hartley</small> (4 spp.) ## Subtribus ''[[Pitaviinae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Bosistoa]]'' <small>F. Muell. ex Benth.</small> (4 spp.) ### ''[[Bouchardatia]]'' <small>Baill.</small> (1 sp.) ### ''[[Crossosperma]]'' <small>T.G.Hartley</small> (2 spp.) ### ''[[Bouzetia]]'' <small>Montrouz.</small> (1 sp.) ### ''[[Acradenia]]'' <small>Kippist</small> (2 spp.) ### ''[[Pitavia]]'' <small>Molina</small> (1 sp.) ### ''[[Polyaster]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) ### ''[[Decazyx]]'' <small>Pittier & S.F.Blake</small> (2 spp.) ### ''[[Decatropis]]'' <small>Hook.f.</small> (2 spp.) ## Subtribus ''Pentacerinae'' ined. ### ''[[Pentaceras]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) ## Subtribus ''[[Eriostemoninae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Neoschmidia]]'' <small>T.G.Hartley</small> (2 spp.) ### ''[[Myrtopsis]]'' <small>Engl.</small> (8 spp.) ### ''[[Erioseira]]'' <small>H.K.Orel & Bayly</small> (19 spp.) ### ''[[Muiriantha]]'' <small>C.A.Gardner</small> (3 spp.) ### ''[[Halfordia]]'' <small>F.Muell.</small> (1 sp.) ### ''[[Philotheca]]'' <small>Rudge</small> (34 spp.) ### ''[[Geleznowia]]'' <small>Turcz.</small> (6 spp.) ### ''[[Drummondita]]'' <small>Harv.</small> (11 spp.) ### ''[[Corynonema]]'' <small>H.K.Orel & Bayly</small> (3 spp.) ### ''[[Eriostemon]]'' <small>Sm.</small> (2 spp.) ### ''[[Crowea]]'' <small>Sm.</small> (3 spp.) ### ''[[Asterolasia]]'' <small>F.Muell.</small> (20 spp.) ### ''[[Leionema]]'' <small>(F.Muell.) Paul G.Wilson</small> (28 spp.) ### ''[[Phebalium]]'' <small>Vent.</small> (40 spp.) ### ''[[Correa]]'' <small>Andrews</small> (11 spp.) ### ''[[Diplolaena]]'' <small>R.Br.</small> (15 spp.) ### ''[[Chorilaena]]'' <small>Endl.</small> (4 spp.) ### ''[[Nematolepis]]'' <small>Turcz.</small> (7 spp.) ## Subtribus ''[[Boroniinae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Boronia]]'' <small>Sm.</small> (132 spp.) ### ''[[Neobyrnesia]]'' <small>J.A.Armstr.</small> (1 sp.) ### ''[[Perryodendron]]'' <small>T.G.Hartley</small> (1 sp.) ### ''[[Zieria]]'' <small>Sm.</small> (66 spp.) ### ''[[Brombya]]'' <small>F.Muell.</small> (2 spp.) ### ''[[Euodia]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (8 spp.) ### ''[[Pitaviaster]]'' <small>T.G.Hartley</small> (1 sp.) ### ''[[Cyanothamnus]]'' <small>Lindl.</small> (23 spp.) ### ''[[Tetractomia]]'' <small>Hook.f.</small> (6 spp.) ### ''[[Medicosma]]'' <small>Hook.f.</small> (25 spp.) ### ''[[Acronychia]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (51 spp.) ### ''[[Maclurodendron]]'' <small>T.G.Hartley</small> (6 spp.) ### ''[[Melicope]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (264 spp.) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Potporodice rutovki]] [[Kategorija:Zanthoxyloideae| ]] eexbkrnrmvugzzuqby0iwf7tkkaewfe 7565665 7565663 2026-07-28T16:18:22Z Zeljko 1196 7565665 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Zanthoxyloideae'' | slika = Zanthoxylum americanum02.jpg | slika_opis = ''[[Zanthoxylum americanum]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = '''''Zanthoxyloideae''''' | subfamilia_autorstvo= [[Adrien Henri Laurent de Jussieu|A.Juss.]] ex [[George Arnott Walker Arnott|Arn.]] }} '''''Zanthoxyloideae''''' je potporodica [[Rutovke|rutovki]]. Sastoji se od 4 tribusa. Tipični rod je Zanthoxylum ili žuto drvo sa oko 240 vrsta troposkog drveća i grmova<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-7066 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 3. rujna 2022.</ref> == Tribusi i rodovi == {{div col|cols=3}} Subfamilia ''Zanthoxyloideae'' <small>A.Juss. ex Arn.</small> # '''Tribus ''[[Dictamneae]]''''' <small>Bartl.</small> ## ''[[Casimiroa]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (11 spp.) ### ''[[Dictamnus]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ### ''[[Orixa]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) ### ''[[Skimmia]]'' <small>Thunb.</small> (6 spp.) # '''Tribus ''[[Diosmeae]]''''' <small>DC.</small> ## ''[[Calodendrum]]'' <small>Thunb.</small> (2 spp.) ## ''[[Empleurum]]'' [<small>Sol.</small>] in Aiton (2 spp.) ## ''[[Phyllosma]]'' <small>Bolus ex Schltr.</small> (2 spp.) ## ''[[Acmadenia]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (33 spp.) ## ''[[Adenandra]]'' <small>Willd.</small> (18 spp.) ## ''[[Coleonema]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (8 spp.) ## ''[[Agathosma]]'' <small>Willd.</small> (139 spp.) ## ''[[Diosma]]'' <small>L.</small> (28 spp.) ## ''[[Sheilanthera]]'' <small>I.Williams</small> (1 sp.) ## ''[[Euchaetis]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (23 spp.) ## ''[[Macrostylis]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (10 spp.) # '''Tribus ''[[Pteleeae]]''''' <small>DC.</small> ## Subtribus [[Pteleinae]] <small>Engl.</small> ### ''[[Ptelea]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ### ''[[Plethadenia]]'' <small>Urb.</small> (2 spp.) ## Subtribus ''[[Choisyinae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Choisya]]'' <small>Kunth</small> (6 spp.) ### ''[[Peltostigma]]'' <small>Walp.</small> (2 spp.) ## Subtribus ''[[Pilocarpinae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Pilocarpus]]'' <small>Vahl</small> (18 spp.) ### ''[[Metrodorea]]'' <small>A.St.-Hil.</small> (6 spp.) ### ''[[Raulinoa]]'' <small>R.S.Cowan</small> (1 sp.) ### ''[[Balfourodendron]]'' <small>Corr. Mello ex Oliv.</small> (2 spp.) ### ''[[Esenbeckia]]'' <small>Kunth</small> (36 spp.) ### ''[[Helietta]]'' <small>Tul.</small> (10 spp.) ### ''[[Euxylophora]]'' <small>Huber</small> (1 sp.) ## Subtribus ''Hortiinae'' ined. ### ''[[Adiscanthus]]'' <small>Ducke</small> (1 sp.) ### ''[[Hortia]]'' <small>Vand.</small> (10 spp.) ## Subtribus ''Spirantherinae'' ined. ### ''[[Spiranthera]]'' <small>A.St.-Hil.</small> (6 spp.) ## Subtribus ''[[Galipeinae]]'' <small>Kallunki</small> ### ''[[Ertela]]'' <small>Adans.</small> (2 spp.) ### ''[[Ravenia]]'' <small>Vell.</small> (11 spp.) ### ''[[Raveniopsis]]'' <small>Gleason</small> (20 spp.) ### ''[[Conchocarpus]]'' <small>J.C Mikan</small> (52 spp.) ### ''[[Leptothyrsa]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) ### ''[[Naudinia]]'' <small>Planch. & Linden</small> (1 sp.) ### ''[[Desmotes]]'' <small>Kallunki</small> (1 sp.) ### ''[[Toxosiphon]]'' <small>Baill.</small> (4 spp.) ### ''[[Galipea]]'' <small>Aubl.</small> (14 spp.) ### ''[[Ticorea]]'' <small>Aubl.</small> (6 spp.) ### ''[[Decagonocarpus]]'' <small>Engl.</small> (2 spp.) ### ''[[Rauia]]'' <small>Nees & Mart.</small> (5 spp.) ### ''[[Cusparia]]'' <small>Humb.</small> (11 spp.) ### ''[[Dryades]]'' <small>Groppo, Kallunki & Pirani</small> (5 spp.) ### ''[[Neoraputia]]'' <small>Emmerich ex Kallunki</small> (6 spp.) ### ''[[Raputia]]'' <small>Aubl.</small> (13 spp.) ### ''[[Raputiarana]]'' <small>Emmerich</small> (2 spp.) ### ''[[Andreadoxa]]'' <small>Kallunki</small> (1 sp.) ### ''[[Erythrochiton]]'' <small>Nees & Mart.</small> (7 spp.) ### ''[[Sigmatanthus]]'' <small>Huber ex Emmerich</small> (1 sp.) ### ''[[Apocaulon]]'' <small>R.S.Cowan</small> (1 sp.) ### ''[[Rutaneblina]]'' <small>Steyerm. & Luteyn</small> (1 sp.) ### ''[[Lubaria]]'' <small>Pittier</small> (2 spp.) # '''Tribus ''[[Zanthoxyleae]]''''' <small>Dumort.</small> ## Subtribus ''[[Zanthoxylinae]]'' <small>J. Presl</small> ### ''[[Fagaropsis]]'' <small>Mildbr.</small> (4 spp.) ### ''[[Phellodendron]]'' <small>Rupr.</small> (2 spp.) ### ''[[Tetradium]]'' <small>Lour.</small> (10 spp.) ### ''[[Zanthoxylum]]'' <small>L.</small> (240 spp.) ## Subtribus ''[[Oriciinae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Ivodea]]'' <small>Capuron</small> (28 spp.) ### ''[[Vepris]]'' <small>Comm. ex A. Juss.</small> (102 spp.) ## Subtribus ''[[Lunasiinae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Flindersia]]'' <small>F.L.Bauer</small> (17 spp.) ### ''[[Lunasia]]'' <small>Blanco</small> (1 sp.) ### ''[[Geijera]]'' <small>Schott</small> (7 spp.) ## Subtribus ''Dinosperminae'' ined. ### ''[[Dinosperma]]'' <small>T.G.Hartley</small> (4 spp.) ## Subtribus ''[[Pitaviinae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Bosistoa]]'' <small>F. Muell. ex Benth.</small> (4 spp.) ### ''[[Bouchardatia]]'' <small>Baill.</small> (1 sp.) ### ''[[Crossosperma]]'' <small>T.G.Hartley</small> (2 spp.) ### ''[[Bouzetia]]'' <small>Montrouz.</small> (1 sp.) ### ''[[Acradenia]]'' <small>Kippist</small> (2 spp.) ### ''[[Pitavia]]'' <small>Molina</small> (1 sp.) ### ''[[Polyaster]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) ### ''[[Decazyx]]'' <small>Pittier & S.F.Blake</small> (2 spp.) ### ''[[Decatropis]]'' <small>Hook.f.</small> (2 spp.) ## Subtribus ''Pentacerinae'' ined. ### ''[[Pentaceras]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) ## Subtribus ''[[Eriostemoninae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Neoschmidia]]'' <small>T.G.Hartley</small> (2 spp.) ### ''[[Myrtopsis]]'' <small>Engl.</small> (8 spp.) ### ''[[Erioseira]]'' <small>H.K.Orel & Bayly</small> (19 spp.) ### ''[[Muiriantha]]'' <small>C.A.Gardner</small> (3 spp.) ### ''[[Halfordia]]'' <small>F.Muell.</small> (1 sp.) ### ''[[Philotheca]]'' <small>Rudge</small> (34 spp.) ### ''[[Geleznowia]]'' <small>Turcz.</small> (6 spp.) ### ''[[Drummondita]]'' <small>Harv.</small> (11 spp.) ### ''[[Corynonema]]'' <small>H.K.Orel & Bayly</small> (3 spp.) ### ''[[Eriostemon]]'' <small>Sm.</small> (2 spp.) ### ''[[Crowea]]'' <small>Sm.</small> (3 spp.) ### ''[[Asterolasia]]'' <small>F.Muell.</small> (20 spp.) ### ''[[Leionema]]'' <small>(F.Muell.) Paul G.Wilson</small> (28 spp.) ### ''[[Phebalium]]'' <small>Vent.</small> (40 spp.) ### ''[[Correa]]'' <small>Andrews</small> (11 spp.) ### ''[[Diplolaena]]'' <small>R.Br.</small> (15 spp.) ### ''[[Chorilaena]]'' <small>Endl.</small> (4 spp.) ### ''[[Nematolepis]]'' <small>Turcz.</small> (7 spp.) ## Subtribus ''[[Boroniinae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Boronia]]'' <small>Sm.</small> (132 spp.) ### ''[[Neobyrnesia]]'' <small>J.A.Armstr.</small> (1 sp.) ### ''[[Perryodendron]]'' <small>T.G.Hartley</small> (1 sp.) ### ''[[Zieria]]'' <small>Sm.</small> (66 spp.) ### ''[[Brombya]]'' <small>F.Muell.</small> (2 spp.) ### ''[[Euodia]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (8 spp.) ### ''[[Pitaviaster]]'' <small>T.G.Hartley</small> (1 sp.) ### ''[[Cyanothamnus]]'' <small>Lindl.</small> (23 spp.) ### ''[[Tetractomia]]'' <small>Hook.f.</small> (6 spp.) ### ''[[Medicosma]]'' <small>Hook.f.</small> (25 spp.) ### ''[[Acronychia]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (51 spp.) ### ''[[Maclurodendron]]'' <small>T.G.Hartley</small> (6 spp.) ### ''[[Melicope]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (264 spp.) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Potporodice rutovki]] [[Kategorija:Zanthoxyloideae| ]] hltupe370pisn2pms8p2ds7eb0wo5fa 0 730887 7565695 6891647 2026-07-28T17:25:05Z ~2026-42074-21 368026 /*Nepovezano s temom, može navesti na krive zaključke. Prva rečenica govori o sustavnim ubojstvima baziranima na rodu, ova o postotku muških žrtava svih ubojstava od kojih velika većina nije povezana s rodom. */ 7565695 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kerald_(Meister_des_Codex_Egberti)_001.jpg|desno|mini|260x260px|U biblijskom događaju [[Pokolj nevine dječice|Pokolju nevine dječice]], država je naredila [[smaknuće]] svih muškaraca mlađih od dvije godine.]] '''Androcid''' je izraz koji se odnosi na sustavno ubijanje [[Muškarac|muškaraca]], [[Dječak|dječaka]] ili muškaraca općenito. == Leksikologija == ''Androcid'' je koordinirani pojam [[Femicid|femicida]] i hiponim ''[[Rodocid|rodocida]]''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Welsh|first=EE|url=http://etd.fcla.edu/CF/CFE0004297/Welsh_Thesis_Final.pdf|title=Establishing Difference: The Gendering and Racialization of Power in Genocide|date=2012|access-date=18. listopada 2022.|archive-date=7. svibnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190507113200/http://etd.fcla.edu/CF/CFE0004297/Welsh_Thesis_Final.pdf|url-status=dead}}</ref> Etimološki korijen hibridne riječi izveden je iz kombinacije grčkog [[Predmetak|predmetka]] ''andro'' što znači »čovjek« ili »dječak«,<ref>{{Citiranje knjige|last=Danner|first=Horace|title=A Thesaurus of Medical Word Roots|date=2013|page=17}}</ref> s latinskim [[Sufiks|dometkom]] ''cide'', što znači ubijanje.<ref>{{Citiranje knjige|last=Green|first=Tamara|title=The Greek & Latin Roots of English|date=2014|page=51}}</ref> == Ljudi == U proaktivnom scenariju ljudskih društava, androcid može biti namjeran cilj, možda da se degradiraju ofenzivne sposobnosti protivnika.<ref>{{Citiranje knjige|last=Synnott|first=Anthony|url=https://books.google.com/books?id=RHx6BgAAQBAJ&q=%22%22&pg=PT204|title=Re-Thinking Men: Heroes, Villains and Victims|date=2012|isbn=9781409491958}}</ref> U pasivnijem scenariju, androcid se uspoređuje s misandrijom kada društvo općenito sudjeluje ili dopušta učinkovito izricanje [[Smrtna kazna|smrtne kazne]] značajnom dijelu muškaraca i dječaka, kao rezultat regrutacije za vojnu službu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Nathanson|first=Paul|title=Replacing Misandry: A Revolutionary History of Men|date=2015|quote=without referring to the androcide of course that many societies have imposed at a later stage of the life cycle in the form of military conscription|ref=45}}</ref> Androcidni animozitet prema muškarcima može biti posljedica rivalstva, percepcije izazova njihovoj dominaciji ili kombinacije to dvoje.<ref>{{Citiranje knjige|last=Srivastava|first=U.S.|title=Golden jubilee commemoration volume, 1980|date=1980|page=51}}</ref> Neke organizacije koje su kritične prema feminizmu, kao i neki izdavači, tvrde da je napad na muškarce suvremeno pitanje u ratu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Nathanson|first=Paul|title=Legalizing Misandry: From Public Shame to Systemic Discrimination Against Men|date=2006|page=154}}</ref> Androcid je također bio obilježje književnosti u starogrčkoj mitologiji<ref>{{Citiranje knjige|last=Skempis|first=Marios|title=Geography, Topography, Landscape: Configurations of Space in Greek and Roman Epic|date=2014|page=172}}</ref> kao i u hipotetskim situacijama u kojima postoji nesloga između spolova.<ref>{{Citiranje knjige|last=Morgan|first=Robin|title=Going Too Far: The Personal Chronicle of a Feminist|date=1977|page=3}}</ref> == Ratovanje == Općenito gledano, vojne službe će prisilno regrutirati muškarce da se bore u ratu, što neizbježno dovodi do velikih muških žrtava kada se suoče s muškarcima na protivničkoj strani.<ref>{{Citiranje knjige|last=Nathanson|first=Paul|title=Replacing Misandry: A Revolutionary History of Men|date=2015|quote=without referring to the androcide of course that many societies have imposed at a later stage of the life cycle in the form of military conscription|ref=45}}</ref> Muški civili čine većinu žrtava u masovnim ubojstvima u ratu.<ref>HSR (2005), "[https://books.google.com/books?id=rSIrNeFWIfcC&pg=PA111 Assault on the vulnerable]", in {{Citiranje knjige|title=Human security report 2005: war and peace in the 21st century|publisher=Published for the Human Security Center, University if British Columbia, Canada by Oxford University Press|isbn=9780195307399|editor-last=HSR|location=New York Oxford|page=111}} ''Citing'' Jones (2000), "''[http://www.gendercide.org/gendercide_and_genocide_2.html Gendercide and genocide] {{Webarchive}}''" p. 186.</ref> »Gendercide Watch«, neovisna skupina za ljudska prava, dokumentira raznovrste ''rodocide'' koji su počinjeni nad muškarcima: [[kampanja al-Anfal]] ([[Irački Kurdistan]]), 1988.<ref name="Gendercide1">{{Citiranje weba|title=Case Study: The Anfal Campaign (Iraqi Kurdistan), 1988|url=http://www.gendercide.org/case_anfal.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150513085239/http://www.gendercide.org/case_anfal.html|archive-date=2015-05-13|access-date=2020-02-03|website=gendercide.org|publisher=Gendercide Watch}}</ref> — [[Genocid nad Armencima|Armenski genocid]], 1915. – 1917.<ref name="Gendercide2">{{Citiranje weba|title=Case Study: The Armenian Genocide, 1915–17|url=http://www.gendercide.org/case_armenia.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150629105502/http://www.gendercide.org/case_armenia.html|archive-date=2015-06-29|access-date=2020-02-03|website=gendercide.org|publisher=Gendercide Watch}}</ref> — [[Genocid u Ruandi|Ruanda]], 1994.<ref name="Gendercide3">{{Citiranje weba|title=Case Study: Genocide in Rwanda, 1994|url=http://www.gendercide.org/case_rwanda.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150629142121/http://www.gendercide.org/case_rwanda.html|archive-date=2015-06-29|access-date=2020-02-03|website=gendercide.org|publisher=Gendercide Watch}}</ref> Ova praksa se događa jer vojnici vide suprotstavljene muškarce, borbene ili druge, kao suparnike i prijetnju njihovoj nadmoći. Alternativno, boje se da će ljudi pokušati uzvratiti i ubiti ih iz raznih razloga, uključujući samoobranu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Srivastava|first=U.S.|title=Golden jubilee commemoration volume, 1980|date=1980|page=51}}</ref> Godine 1211. [[Džingis-kan]] je planirao masovna ubijanja muškaraca kao odmazdu za pobunu protiv svoje kćeri Alakhai Bekhi, sve dok ga ona nije uvjerila da kazni samo ubojice njenog muža, događaj koji je izazvao pobunu. == Bilje == Što se tiče biljaka, androcid se može odnositi na pokušaje izravnog oprašivanja putem maskulacije određenih usjeva.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Verma|first=MM|date=1978|title=Ethrel-a male gametocide that can replace the male sterility genes in barley|journal=Euphytica|volume=27|issue=3|pages=865–868|doi=10.1007/BF00023727}}</ref> == Anfalski genocid == [[Kampanja al-Anfal|Anfalski genocid]] bio je genocid u kojem je ubijeno između {{Broj|50.000}} do {{Broj|182.000}} [[Kurdi|Kurda]] i tisuće [[Ajsori|Asiraca]] u završnoj fazi [[Iransko-irački rat|Iransko-iračkog rata]]. Ovaj čin počinjen tijekom kampanje al-Anfal predvodio je Ali Hassan al-Majid, po naređenju predsjednika [[Saddam Hussein|Saddama Husseina]]. Anfal, koji je službeno započeo 1988., imao je osam pozornica u šest područja. Svaka je etapa slijedila iste obrasce, usmjeravala se civile do točaka u blizini glavne ceste, gdje su ih dočekali kolaboratori i prevezli do privremenih sastajališta gdje su potom podijeljeni u tri skupine: mladići i muškarci, žene i djeca, i starije osobe. Muškarce i tinejdžere više nikada nisu viđeni. Dok su žene, sva djeca i starci oba spola slani u logore, muškarcima su odmah skinuli odjeću i pogubili ih.<ref>Lemarchand René, Choman Hardi. Forgotten Genocides: Oblivion, Denial, and Memory. University of Pennsylvania Press, 2013</ref> Mnogi kurdski muškarci i dječaci su ubijeni kako bi se smanjila mogućnost uzvrata. Muškarci ubijaju druge muškarce kako bi stabilizirali svoje domene i odbili napade.<ref>Paul Nathanson; Katherine K. Young (2015). "Replacing Misandry". MQUP, [https://www.jstor.org/stable/j.ctt17kk93g JSTOT].</ref> == Vidi još == * [[Genocid]] * [[Genocid u Srebrenici]] * [[Mizandrija]] * [[Femicid]] == Izvori == {{Izvori|2}} [[Kategorija:Nasilje]] 9bcfx0kwa0o0seo5gy6u6kpygew0gmn 0 733344 7565484 6534731 2026-07-28T13:21:30Z Argo Navis 852 7565484 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Filip Juričić (glumac)]], hrvatski glumac ili * [[Filip Jurićić (jedriličar)]], hrvatski jedriličar. {{razdvojba}} m2r3q06r3k88hetf6aoeerkvc5i06hn 0 741366 7565771 6959670 2026-07-28T21:16:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565771 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Čupava grahorica | slika = (MHNT) Vicia hirsuta - Plant habit.jpg | slika_opis = ''Vicia hirsuta'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = [[Faboideae]] | genus = ''[[Ervilia]]'' | species = '''''E. hirsuta''''' | dvoimeno = ''Ervilia hirsuta'' | dvoimeno_autorstvo = (L.) Opiz | FCD = 11550 }} '''Čupava grahorica'''<ref>{{Citiranje weba|url=http://struna.ihjj.hr/naziv/cupava-grahorica/33717/|title=čupava grahorica|access-date=|website=Struna {{!}} Hrvatsko strukovno nazivlje}}</ref> ({{lat.|Ervilia hirsuta, sin. Vicia hirsuta}}) je vrsta [[Kritosjemenjače|cvjetnice]] iz porodice graška i graha [[Mahunarke|Fabaceae]]. == Opis == To je jednogodišnja biljka koja daje vitku, često četverostranu, bez dlaka do lagano dlakavu, penjačku stabljiku visoku do 70 do 90 centimetara, a poznato je da ponekad znatno premašuje jedan metar. Listovi su na vrhu s [[Vitica|viticama]] koje podupiru biljku dok se penje, a sastoje se od do 10 pari izduženih listića<ref>Webb, D.A., Parnell, J. and Doogue, D. 1996. ''An Irish Flora''. Dundalgan Press Ltd, Dundalk. {{ISBN|0-85221-131-7}}</ref> svaki do 2 centimetra duljine s urezanim, ravnim, oštro zašiljenim ili nazubljenim vrhovima. [[Cvat]] je [[Racem|grozd]] od do 8 cvjetova koji se nalaze blizu vrha i često samo s jedne strane. Svaki cvijet je bjelkast ili blijedoplav, samo nekoliko milimetara dug i kratko traje. Plod je do centimetar duga i do pola centimetra široka [[mahuna]], dlakava, često gusto dlakava. Blijedozelene je do gotovo crne boje i obično sadrži dvije sjemenke. == Rasprostranjenost == Porijeklom je iz [[Europa|Europe]] i [[Jugozapadna Azija|zapadne Azije]]. Može se naći i na drugim kontinentima kao [[Introducirane vrste|introducirana vrsta]]. Na primjer, dlakava grahorica obično se koristi u [[Pokrovni usjev|pokrovnim usjevima]] i [[Zelena gnojidba|zelenoj gnojidbi]] na farmama u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Tipično, obična grahorica ili dlakava grahorica daje leguminoznu komponentu usjeva, obično zajedno s travnatom komponentom kao usjevom za dohranu i dodatkom više celuloze u rezultirajuću organsku tvar (na primjer, [[Usjevna raž|raž]] ili ozimnu pšenicu). == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://ucjeps.berkeley.edu/cgi-bin/get_JM_treatment.pl?3691,4296,4304 Jepson Manual Treatment] *[http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=VIHI USDA Plants Profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330051436/https://plants.usda.gov/java/profile?symbol=VIHI |date=30. ožujka 2023. }} *[http://biology.burke.washington.edu/herbarium/imagecollection.php?Genus=Vicia&Species=hirsuta Washington Burke Museum] *[http://www.agroatlas.ru/en/content/weeds/Vicia_hirsuta/ AgroAtlas: Economic Plants] *[http://calphotos.berkeley.edu/cgi/img_query?query_src=photos_index&where-taxon=Vicia+hirsuta Photo gallery] [[Kategorija:Flora Europe]] [[Kategorija:Flora Zapadne Azije]] [[Kategorija:Fabeae]] 3o4cew8apcj065bjz1m8t6e453k8u9l 0 745164 7565721 7350495 2026-07-28T18:59:03Z Zviz2401 102709 /* Pregled serije */ 7565721 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Misteriji sestre Boniface | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = Sister Boniface Mysteries | format_serije = dramska-komedija<br>misterij<br>kriminalistika | autor = Jude Tindall | razvoj = | redatelj = | scenarist = | glazba = Michael Price | uvodna_glazba = | glumci = Lorna Watson<br>Max Brown<br>Jerry Iwu<br>[[Miranda Raison]]<br>Ami Metcalf | pripovjedač = | država = {{DZ+X|UK}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | broj_epizoda = 36 + 2 specijala | broj_sezona = 4 | producent = BBC Studios<br>BritBox | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = | tv_kuća = BritBox | početak_serije = [[8. veljače]] [[2022.]] | kraj_serije = | u_hrv = [[Star Crime]]<br>[[HTV 2]]<br>BBC First | početak_serije_hrv = [[15. svibnja]] [[2022.]] | kraj_serije_hrv = | web_stranica = https://www.britbox.com/us/show/Sister_Boniface_Mysteries_73774 | imdb_id = 15407098 }} '''Misteriji sestre Boniface''' (Fox Crime) ili '''Zagonetni slučajevi sestre Bonifacije''' (HTV 2) ([[engleski jezik|engleski]] '''Sister Boniface Mysteries''') [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] je [[televizijska serija]] koju je stvorila [[Jude Tindall]]. Serija je ''spin-off'' televizijske serije ''[[Velečasni Brown (televizijska serija)|Velečasni Brown]]'', gdje je lik sestre Bonifacije predstavljen u šestoj epizodi, prve sezone ''„The Bride of Christ”''. Serija je premijerno prikazana od [[8. veljače]] [[2022.]] na britanskom streaming platformi [[BritBox]], kasnije prikazana na televizijskom kanalu ''Drama''. U Hrvatskoj serija se premijerno prikazuje na televizijskom kanalu Fox Crime od 15. svibnja 2022. pod nazivom ''Misteriji sestre Boniface'', a od travnja 2023. prikazuje se na [[HRT – HTV 2|Drugom programu HRT-a]] pod nazivom ''Zagonetni slučajevi sestre Bonifacije''. BBC Studios u srpnju 2024. obnovio je seriju za četvrtu sezonu i [[božić]]ni specijal.<ref>{{Citiranje weba|title=Father Brown spin-off Sister Boniface Mysteries begins filming season 4 {{!}} Radio Times|url=https://www.radiotimes.com/tv/drama/sister-boniface-mysteries-season-4-newsupdate/|access-date=2024-11-06|website=www.radiotimes.com|language=en-GB}}</ref> == Radnja == Radnja se odvija ranih [[1960-ih]] u [[Engleska|Engleskoj]]. Sestra Bonifacije [[Katolička Crkva|katolička]] je [[časna sestra]] u [[samostan]]u ''St. Vincent'' ('Sv. Vinko') u izmišljenu [[grad]]u Great Slaughter u [[Cotswolds|Cotswoldsu]]. Osim vjerskih dužnosti u samostanu, [[vinarstvo|proizvodi vino]] i [[doktorat|doktorirala]] je [[Forenzika|forenziku]], što joj omogućuje suradnju kao [[znanost|znanstvena]] savjetnica mjesne [[policija|policije]] za istrage. == Pregled serije == Emisija se premijerno prikazuje od 8. veljače 2022. na streaming platformi BritBox. U Hrvatskoj premijerno se prikazuje od 15. svibnja 2022. na kabelskom kanalu [[Star Crime]], na [[HRT – HTV 2|Drugom programu HRT-a]] od [[15. travnja]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2023-04-05|title=Zagonetni slučajevi sestre Bonifacije 1|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/zagonetni-slucajevi-sestre-bonifacije-10694828|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250405160618/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/zagonetni-slucajevi-sestre-bonifacije-10694828|archive-date=2025-04-05|access-date=2025-04-05|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> i na kabelskom kanalu BBC First od 27. studenoga 2023. Druga sezona se prikazala u Engleskoj od 3. travnja do 29. travnja 2023., u Hrvatskoj premijeno se prikazala na Star Crimeu od 2. kolovoza do 4. listopada 2023., tijekom 2024. na kanalima HTV 2<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-31|title=Zagonetni slučajevi sestre Bonifacije 2|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/zagonetni-slucajevi-sestre-bonifacije-6-11805291|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250405161411/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/zagonetni-slucajevi-sestre-bonifacije-6-11805291|archive-date=2025-04-05|access-date=2025-04-05|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> i BBC First. Treća sezona se prikazala od 24. travnja do 26. srpnja 2024. dok u Hrvatskoj par dana kasnije od 31. sprnja do 18. rujna na Star Crimeu. Na HTV 2 se prikazala od 13. travnja do 10. svibnja 2025.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-04-04|title=Zagonetni slučajevi sestre Bonifacije 3|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/zagonetni-slucajevi-sestre-bonifacije-13-12084342|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250405161612/https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/zagonetni-slucajevi-sestre-bonifacije-13-12084342|archive-date=2025-04-05|access-date=2025-04-05|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="2" rowspan="3" |Sezona ! rowspan="3" |Epizoda ! colspan="2" |UK prikazivanje ! colspan="6" |Hrvatsko emitiranje |- ! colspan="2" |BritBox ! colspan="2" |Star Crime ! colspan="2" |HTV 2 ! colspan="2" |BBC First |- !Premijera !Finale !Premijera !Finale !Premijera !Finale !Premijera !Finale |- | bgcolor="#070065" height="10px" | !1. |10 |8. veljače 2022. |8. ožujka 2022. |15. svibnja 2022. |18. lipnja 2022. |15. travnja 2023. |20. svibnja 2023. |27. studenoga 2023. |5. veljače 2024. |- | bgcolor="#AE1A33" height="10px" | !2. |10 |3. travnja 2023. |29. travnja 2023. |2. kolovoza 2023. |4. listopada 2023. |2. studenoga 2024. |8. prosinca 2024. |27. svibnja 2024. |29. srpnja 2024. |- | bgcolor="#FFE200" height="10px" | ! colspan="2" |Specijal | colspan="2" |19. prosinca 2023. | colspan="2" {{TBA}} | colspan="2" {{TBA}} | colspan="2" |29. prosinca 2024. |- | bgcolor="#232427" height="10px" | !3. |8 |24. travnja 2024. |26. srpnja 2024. |31. srpnja 2024. |18. rujna 2024. |13. travnja 2025. |10. svibnja 2025. |9. lipnja 2025. |29. sprnja 2025. |- | bgcolor="#FFA500" height="10px" | ! colspan="2" |Specijal | colspan="2" |19. prosinca 2024. | colspan="2" {{TBA}} | colspan="2" {{TBA}} | colspan="2" |4. siječnja 2026. |- | bgcolor="#8F9DB7" height="10px" | !4. |8 |19. kolovoza 2025. |7. listopada 2025. |19. kolovoza 2026. |7. listopada 2026. | colspan="2" {{TBA}} | colspan="2" {{TBA}} |- | bgcolor="#FFA500" height="10px" | ! colspan="2" |Specijal | colspan="2" |20. prosinca 2025. | colspan="2" {{TBA}} | colspan="2" {{TBA}} | colspan="2" {{TBA}} |} == Glumačka postava == === Glavni === * [[Lorna Watson]] kao Sestra Boniface, katolička časna sestra * [[Max Brown]] kao Sam Gillespie, inspektor * [[Jerry Iwu]] kao Felix Livingstone, narednik * [[Miranda Raison]] kao Ruth Penny, novinarka * [[Ami Metcalf]] kao Peggy Button, a policajka === Sporedni === * [[Belinda Lang]] kao Mrs. Clam * [[Carolyn Pickles]] kao Časna majka Adrian * [[Virginia Fiol]] kao Sestra Reginald * [[Tina Chiang]] kao Sestra Peter * [[David Sterne]] kao Tom Thomas * [[Ivan Kaye]] kao Ted Button * [[Sarah Crowden]] kao Miss Thimble * [[Robert Daws]] kao Šef policije Hector Lowsley * [[Mat Fraser]] kao Clement Rugg, novinar * [[Jack Gouldbourne]] kao Norman Walley, mladi reporter, Peggyna kolegica iz razreda * [[Ayesha Griffiths]] kao Victoria Braithwaite, Felixova zaručnica == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.britbox.com/us/show/Sister_Boniface_Mysteries_73774}} na britbox.com * {{službena|https://www.foxtv.hr/serije/foxcrime/misteriji-sestre-boniface}} na foxtv.hr * {{imdb|id=15407098|naslov=Sister Boniface Mysteries}} [[Kategorija:Britanske serije]] [[Kategorija:Dramske serije]] [[Kategorija:Humoristične serije]] [[Kategorija:Kriminalističke serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]] onj18b6pwhzynek55qbdv7lrd2x7fxi 10 745358 7565744 7525410 2026-07-28T20:19:56Z Fraxinus 3144 7565744 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Međugorski fenomen | osnovna-style = color: black; background: light-blue; | stanje = |naslov = [[Međugorski fenomen]] |slika = [[Datoteka:Statue of Our Lady of Medjugorje (cropped).jpg|80px]] |grupa1 = mjesta |popis1 = [[Križevac (Međugorje)|Križevac]] · [[Pobrdo]] ([[Plavi križ u Međugorju|plavi križ]]) · [[crkva sv. Jakova u Međugorju|crkva sv. Jakova]] |grupa2 = mjesni biskupi |popis2 = [[Pavao Žanić]] · [[Ratko Perić]] · [[Petar Palić]] |grupa3 = apostolski vizitatori |popis3 = [[Stephan László]] · [[Henryk Hoser]] · [[Aldo Cavalli]] |grupa4 = podržavatelji |popis4 = [[Jozo Zovko]] · [[Slavko Barbarić (svećenik)|Slavko Barbarić]] · [[Tomislav Vlašić]] · [[René Laurentin]] · [[Frane Franić]] · [[Pavol Hnilica]] |grupa5 = u kulturi |popis5 = [[Mladifest]] <small>([[Mladifest Hrvatska|Hrvatska]])</small> · ''[[Gospa (1994.)]]'' · ''[[Međugorje – evo ti Majke]]'' · [[Kip Uskrslog Isusa Krista u Međugorju|Kip Uskrslog Isusa]] |grupa6 = povezane teme |popis6 = [[Hercegovački slučaj]] (''[[Romanis Pontificibus]]'') · [[Katolički karizmatski pokret]] | ispod = [[Slika:Ichthys.svg|20px]] '''[[Portal:Kršćanstvo|Portal: Kršćanstvo]]''' }}<noinclude> [[Kategorija:Kršćanski predlošci]] </noinclude> 56n5jvvpay71f0yikcw6q6z46noxirp 10 757244 7565592 6908978 2026-07-28T15:13:28Z Argo Navis 852 7565592 wikitext text/x-wiki {{#if:{{{noicon|}}}{{{wstitle|}}}||[[File:PD-icon.svg|12px|class=noviewer|alt=Public Domain|link=]]&nbsp;}}<!--no white space -->{{#invoke:template wrapper|{{#if:{{{_debug|}}}|list|wrap}} |_template={{#if:{{{wstitle|}}}{{{title|}}}|cite encyclopedia|cite book}} |_exclude=noicon, short, wstitle, _debug |_reuse=title, url <!-- these are reused --> |_alias-map=accessdate:access-date,authorlink:author-link,origyear:orig-date | encyclopedia = {{#if:{{{wstitle|}}}{{{title|}}}|[[Rječnik grčke i rimske geografije]]}} <!--set defaults but do not display defaults if the short parameter is set --> | editor-first={{#if:{{{short|}}}||William}} | editor-last={{#if:{{{short|}}}||Smith}} | editor-link={{#if:{{{short|}}}||William Smith (leksikograf)}} | location={{#if:{{{short|}}}||London}} | publisher={{#if:{{{short|}}}||John Murray}} |title={{if empty| {{#if:{{{wstitle|}}}|{{cite wikisource/make link |link=Dictionary of Greek and Roman Geography/{{{wstitle|}}} |label={{{display|{{{wstitle|}}}}}} |noicon={{{no-icon|{{{noicon|}}}}}} }}}}| {{{title|}}}| {{#if:{{{url|}}}|Dictionary of Greek and Roman Geography}}| [[Rječnik grčke i rimske geografije]]}} |url={{#if: {{{wstitle|}}}||{{{url|}}}}} | year={{#switch:{{{volume}}} | 1 | I = 1854. | 2 | II = 1857. |<!-- default if no volume specified --> 1854–1857 }} }}<noinclude> {{Documentation}}</noinclude><!-- --><includeonly><!-- -->{{#ifeq: {{NAMESPACEE}} |<!--is set--> |<!-- Sort out the parameters--> {{#if: {{{wstitle|}}}|<!--then-->[[Kategorija:Članci koji uključuju citat iz DGRG-a s referencom na Wikiizvor]] |<!-- else --> {{#if: {{{title|}}}|<!--then-->[[Kategorija:Članci koji uključuju citat iz DGRG-a bez reference na Wikiizvor]] |<!--else-->[[Kategorija:Članci na Wikipediji koji uključuju citat iz DGRG-a bez parametra članka]] }}<!--end title--> |<!--else-->[[Kategorija:Članci koji uključuju citat iz DGRG-a s referencom na Wikiizvor]] }}<!--end of check wstitle--> |<!--else not in NAMESPACE do nothing--> }}<!--end NAMESPACE no white space --></includeonly><!--DO NOT PUT A BLANK LINE AFTER THIS COMMENT--> ecohppyqwd93ax2am4krixngo1hxsp8 0 757781 7565874 7235148 2026-07-29T10:56:42Z Argo Navis 852 sređeno 7565874 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater | image = BecquerelCrater.jpg | caption = Mozaik [[Lunar Reconnaissance Orbiter|LRO]] | coordinates = {{coord|40.7|N|129.7|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | diameter = 65 km | depth = ''Nepoznata'' | colong = 232 | eponym = [[Henri Becquerel|A. Henri Becquerel]] }} '''Becquerel''' je [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji leži na sjevernoj polutci na [[Daleka strana Mjeseca|dalekoj strani]] [[Mjesec]]a. Ovo je drevna i jako istrošena formacija koju je teško prepoznati kao krater. Vanjski rub je istrošen i preoblikovan i danas tvori neravno, planinsko područje oko ravnije unutrašnjosti. Najznačajnija formacija na rubu je Becquerel X, koji je dio dvostrukog kratera duž sjeverozapadnog ruba. Postoji kratka dolina paralelna s jugozapadnim rubom, najvjerojatnije nastala spajanjem nekoliko malih kratera. Unutrašnji pod Becquerela je relativno ravan, ali s grubim dijelovima i nekoliko sićušnih kratera koji označavaju površinu. Postoji tamna mrlja (nizak [[albedo]]) na podu blizu južnog ruba. Zapadno od Becquerela su [[H. G. Wells (krater)|H. G. Wells]] i [[Tesla (krater)|Tesla]], sjeverno [[Segers (krater)|Segers]], sjeveroistočno [[Bridgman (krater)|Bridgman]], a južno [[Van Maanen (krater)|Van Maanen]]. {{CSS image crop | Image = CantorCraterLOC.jpg | bSize = 960 | cWidth = 550 | cHeight = 230 | oTop = 20 | oLeft = 375 | Location = center | Description = Područje oko kratera Becquerel | Link = | Alt = }} == Ime == Naziv kratera usvojio je [[Međunarodna astronomska unija|IAU]] 1970.<ref>Gazetteer of Planetary Nomenclature, International Astronomical Union (IAU) Working Group for Planetary System Nomenclature (WGPSN), [http://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/654 Becquerel]</ref> == Satelitski krateri == [[Datoteka:Becquerel_Moon_Crater.jpg|mini|desno|300px|Becquerel i satelitski krateri]] [[Datoteka:Becquerel_crater_5124_med.jpg|desno|mini|300px|fotografija: [[Lunar Orbiter 5]], slikano iskosa]] {{SatelitskiKrateri/uvod|Becquerelu}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! scope="col" rowspan=2 | Becquerel ! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ... ! scope="col" rowspan=2 | Promjer |- ! scope="col" | širina ! scope="col" | dužina |- | align="center" | E | align="center" | 41.0° S | align="center" | 131,5° I | align="center" | 32&nbsp;km |- | align="center" | F | align="center" | 40,9° S | align="center" | 132,9° I | align="center" | 21&nbsp;km |- | align="center" | W | align="center" | 42,2° S | align="center" | 126,9° I | align="center" | 27&nbsp;km |- | align="center" | X | align="center" | 42,2° S | align="center" | 128,1° I | align="center" | 34&nbsp;km |} == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book | last1 = Andersson | first1 = L. E. | last2 = Whitaker | first2 = E. A. | author-link2 = Ewen Whitaker | date = 1982 | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature | publisher = NASA RP-1097 }} * {{cite web | last = Blue | first = Jennifer | date = July 25, 2007 | title = Gazetteer of Planetary Nomenclature | publisher = [[United States Geological Survey|USGS]] | url = http://planetarynames.wr.usgs.gov/ | access-date = 2007-08-05 }} * {{cite book | last1 = Bussey | first1 = B. | author-link1 = Ben Bussey | last2 = Spudis | first2 = P. | author-link2 = Paul Spudis | date = 2004 | title = The Clementine Atlas of the Moon | publisher = [[Cambridge University Press]] | location = New York | isbn = 978-0-521-81528-4 }} * {{cite book | last1 = Cocks | first1 = Elijah E. | last2 = Cocks | first2 = Josiah C. | date = 1995 | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature | publisher = Tudor Publishers | isbn = 978-0-936389-27-1 | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271 }} * {{cite web | last = McDowell | first = Jonathan | date = July 15, 2007 | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | title = Lunar Nomenclature | publisher = [[Jonathan's Space Report]] | access-date = 2007-10-24 | archive-date = 8. veljače 2012. | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | url-status = dead }} * {{cite journal |last1=Menzel |first1=D. H. |last2=Minnaert |first2=M. |last3=Levin |first3=B. |last4=Dollfus |first4=A. |last5=Bell |first5=B. |title=Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU |doi=10.1007/BF00171763 |journal=Space Science Reviews |volume=12 |issue=2 |pages=136–186 |year=1971 |bibcode=1971SSRv...12..136M |s2cid=122125855}} * {{cite book | first = Patrick | last = Moore | author-link = Patrick Moore | date = 2001 | title = On the Moon | publisher = [[Sterling Publishing Co.]] | isbn = 978-0-304-35469-6 | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr }} * {{cite book | first = Fred W. | last = Price | date = 1988 | title = The Moon Observer's Handbook | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-33500-3 }} * {{cite book | last = Rükl | first = Antonín | author-link = Antonín Rükl | date = 1990 | title = Atlas of the Moon | publisher = [[Kalmbach Books]] | isbn = 978-0-913135-17-4 }} * {{cite book | last = Webb | first = Rev. T. W. | author-link = Thomas William Webb | date = 1962 | title = Celestial Objects for Common Telescopes | edition = 6th revised | publisher = Dover | isbn = 978-0-486-20917-3 | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb }} * {{cite book | first = Ewen A. | last = Whitaker | author-link = Ewen Whitaker | date = 1999 | title = Mapping and Naming the Moon | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-62248-6 }} * {{cite book | first = Peter T. | last = Wlasuk | date = 2000 | title = Observing the Moon | publisher = Springer | isbn = 978-1-85233-193-1 }} {{refend}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] tsuiwqocb2c4j6hm92u67wstb25o4y7 0 757861 7565637 7327512 2026-07-28T15:52:24Z Pojmoslovac 51927 s 7565637 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} {{Infookvir znanost | ime = Primijenjena matematika | slika = Vehicle Routing Problem Example.svg | veličina = 240px | opis slike = Učinkovita rješenja pitanja usmjeravanja vozila zahtijevaju alate kombinatorne optimizacije i cjelobrojnog programiranja. | znanstvena_grana = | znanstveno_polje = '''[[Matematika]]''' | znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]''' | dodatak = | portal = }} '''Primijenjena matematika''' primjena je [[matematika|matematičkih]] metoda u različitim područjima kao što su: [[fizika]], [[inženjerstvo]], [[medicina]], [[biologija]], [[financije]], [[poslovanje]], [[računalne znanosti]] i [[industrija]]. Dakle, primijenjena matematika je kombinacija matematičke znanosti i specijaliziranih znanja. Izraz "primijenjena matematika" također opisuje stručnu specijalnost u kojoj [[matematičar]]i rade na praktičnim problemima formuliranjem i proučavanjem matematičkih modela. U [[prošlost]]i su praktične primjene potaknule razvoj matematičkih teorija, koje su zatim postale predmet proučavanja čiste matematike gdje se apstraktni pojmovi proučavaju sami za sebe. Djelatnost je primijenjene matematike stoga tijesno povezana s istraživanjem čiste matematike. Povijesno gledano, primijenjena matematika uglavnom se sastojala od primijenjene analize, ponajprije [[diferencijalne jednadžbe|diferencijalnih jednadžbi]]; [[teorija aproksimacije]] (široko tumačena, uključuje prikaze, asimptotske metode, varijacijske metode i numeričku analizu); i primijenjena [[vjerojatnost]]. Ova su područja matematike izravno povezana s razvojem [[Newton]]ove fizike i zapravo, razlika između matematičara i [[fizičar]]a nije bila oštro povučena prije sredine 19. stoljeća. Ta je povijest ostavila pedagoško nasljeđe u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]: sve do početka 20. stoljeća predmeti poput klasične [[mehanika|mehanike]] često su se predavali na odsjecima primijenjene matematike na američkim sveučilištima, a ne na odsjecima fizike, a [[mehanika fluida]] još uvijek se može predavati na odsjecima primijenjene matematike.<ref>Stolz, M. (2002), "The History Of Applied Mathematics And The History Of Society", Synthese, 133 (1): 43-57, doi:10.1023/A:1020823608217, S2CID 34271623</ref> Odjeli inženjerstva i [[računarstvo|računarstva]] tradicionalno koriste primijenjenu matematiku. == Izvori == {{izvori}} {{Grane matematike}} [[Kategorija:Matematika]] odpomcoqcc06gq3yxg50enajcgdnt7w 0 758630 7565753 6828331 2026-07-28T20:30:57Z Pojmoslovac 51927 s 7565753 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} {{Infookvir znanost | ime = Medicinska kemija | slika = Bzr pm.png | veličina = | opis slike = Farmakoforski model mjesta vezivanja [[benzodiazepin]]a u GABAA receptoru. | znanstvena_grana = | znanstveno_polje = '''[[Kemija]]''' | znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]''' | dodatak = | portal = '''[[Portal:Kemija|Portal o kemiji]]''' }} '''Medicinska kemija''' ili '''farmaceutska kemija''' disciplina je na sjecištu [[kemija|kemije]], [[farmakologija|farmakologije]] i [[biologija|biologije]] koja uključuje [[dizajn]], sintezu i razvoj farmaceutskih [[lijek]]ova. Medicinska kemija bavi se identifikacijom, sintezom i razvojem novih kemijskih entiteta pogodnih za terapijsku uporabu. Također uključuje proučavanje postojećih lijekova, njihovih bioloških osi i njihovih kvantitativnih odnosa strukture i aktivnosti (QSAR).<ref> Davis A, Ward SE,(2015). Handbook of Medicinal Chemistry: Principles and Practice. Royal Society of Chemistry. ISBN 978-1-78262-419-6. doi:10.1039/9781782621836.</ref> Medicinska kemija izrazito je interdisciplinarna [[znanost]] koja kombinira organsku kemiju s [[biokemija|biokemijom]], računalnom kemijom, [[farmakologija|farmakologijom]], [[farmakognozija|farmakognozijom]], [[molekularna biologija|molekularnom biologijom]], [[statistika|statistikom]] i [[fizikalna kemija|fizikalnom kemijom]]. Spojevi koji se koriste kao lijekovi prvenstveno su [[organski spoj]]evi, koji mogu biti male organske [[molekule]] (npr. atorvastatin, flutikazon, klopidogrel) i [[biopolimer]]i (infliksimab, eritropoetin, [[inzulin]] glargin), od kojih su potonji obično [[protein]]ski medicinski pripravci (prirodna i rekombinantna [[antitijela]], [[hormoni]] itd.). Međutim, pokazalo se da su i anorganski spojevi i spojevi koji sadrže [[metal]]e korisni lijekovi. Primjerice, [[cisplatin]] serija kompleksa koji sadrže [[platina|platinu]] koristi se u liječenju raka, a lijekovi na bazi [[litij]]a imaju dugu tradiciju u [[liječenje|liječenju]] niza [[psihičke bolesti|psihičkih bolesti]]. Disciplina medicinske anorganske kemije istražuje ulogu metala u medicini ([[metaloterapija]]), što uključuje proučavanje i liječenje bolesti i zdravstvenih stanja povezanih s anorganskim metalima u biološkim sustavima. Postoji nekoliko metaloterapeutika odobrenih za liječenje raka (npr. koji sadrže Pt, Ru, Gd, Ti, Ge, V i Ga), antimikrobnih sredstava (npr. Ag, Cu i Ru), [[dijabetes]]a (npr. V i Cr), širokog spektra [[antibiotik]] (npr. Bi), [[bipolarni poremećaj]] (npr. Li).<ref> Anthony EJ, Bolitho EM, Bridgewater HE, Carter OW, Donnelly JM, Imberti C, et al. (2020). „Metallodrugs are unique: opportunities and challenges of discovery and development”. Chemical Science. 11 (48): 12888—12917. doi:10.1039/D0SC04082G.</ref> Ostala područja studija uključuju: metalomiku, genomiku, proteomiku, dijagnostička sredstva (npr. MRI: Gd, Mn; X-zrake: Ba, I) i radiofarmaceutike (npr. 99mTc za dijagnostiku, 186Re za terapiju). Konkretno, medicinska kemija u svojoj najčešćoj praksi - fokusirajući se na male organske [[molekule]] - uključuje sintetsku [[organska kemija|organsku kemiju]] i aspekte prirodnih proizvoda i računalne kemije u bliskoj kombinaciji s kemijskom biologijom, enzimologijom i strukturnom biologijom, zajedno s ciljem otkrivanja i razvoja novih terapijska sredstva. Praktično govoreći, to uključuje kemijske aspekte identifikacije, a zatim sustavnu, temeljitu sintetičku modifikaciju novih kemijskih entiteta kako bi ih učinili prikladnima za terapeutsku upotrebu. Uključuje sintetičke i računalne aspekte proučavanja postojećih [[lijek]]ova i agenasa u razvoju u odnosu na njihove [[bioaktivnost]]i (biološke aktivnosti i svojstva), tj. razumijevanje njihovih odnosa strukture i aktivnosti (SAR). Farmaceutska kemija je usmjerena na aspekte kvalitete lijekova i ima za [[cilj]] osigurati njihovu prikladnost za određenu [[svrha|svrhu]]. == Izvori == {{izvori}} {{Grane kemije}} [[Kategorija:Grane kemije]] [[Kategorija:Farmacija]] lnb2fy5iaub8k23ibwkhd8wmst6a042 118 760125 7565791 7314051 2026-07-28T22:54:51Z Silverije 23459 7565791 wikitext text/x-wiki {{Infookvir udruga | bgcolour = | tekst na vrhu = Red hrvatske krune | slika = | veličina = | naziv ispod slike = | naziv = Red hrvatske krune | skr.naziv = RHK | vrsta = udruga | predsj. = Branimir Ante Miroslav Vučetić | ključ.osobe = Stipe Vučetić | dat.osnivanja = [[30. travnja]] [[2012.]], [[Zagreb]] | pres.postojati = | registarski = 21009400 | br.članova = | adresa = Trg Ivana Meštrovića 1g, Zagreb | web = }} '''Red hrvatske krune''' (RHK), udruga građana osnovana [[30. travnja]] [[2012.]] godine u [[Zagreb]]u. Cilj udruge je promicanje domoljublja i njegovanje hrvatskih kulturnih i etičkih vrijednosti uz svjedočenje o [[Hrvatsko državno pravo|kontinuitetu hrvatske državnosti]], te rad na okupljanju potomaka [[hrvatsko plemstvo|hrvatskog plemstva]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i inozemstvu, uz čuvanje uspomena na doprinos hrvatskog plemstva hrvatskoj kulturi. Udruga se zalaže i za izdavanje [[heraldika|heraldičkog]] zbornika i promicanje [[rodoslovlje|rodoslovlja]]. {{mrva}} [[:Kategorija:Hrvatske udruge]] [[:Kategorija:Monarhizam u Hrvatskoj]] {{Nacrt-kat}} 04ql6og98sbfqt27l6ydl7zkvrv3v8i 0 761673 7565872 7460480 2026-07-29T10:53:49Z DragonFederal 232801 /* Inozemne velike lože u BiH */ 7565872 wikitext text/x-wiki {|class="wikitable sortable floatright plainrowheaders" style="clear:right; margin-left:7px; margin-top:0; margin-right:0; margin-bottom:3px; font-size:90%;" |+Velike lože u Bosni i Hercegovini{{efn|Izdvojen popis velikih loža koje djeluju u Bosni i Hercegovini te broj loža koje djeluju pod njihovim pokroviteljstvom.}} |- ! scope="col" | [[Velika loža|Velike lože]] ! scope="col" | Broj [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika loža Bosne i Hercegovine]]''' |align=right|9 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|{{DZ|SRB}} '''[[Velika nacionalna loža Srbije]]''' |align=right|2 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|{{DZ|FRA}} '''[[Veliki orijent Francuske]]''' |align=right|1 |- |} {{SZsidebar}} [[Slobodno zidarstvo]] u Bosni i Hercegovini djeluje od prve polovice [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Prva bosanskohercegovačka [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] osnovana je 1930. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] pod pokroviteljstvom [[Velika loža "Jugoslavija"|Velike lože "Jugoslavija"]]. Danas u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] djeluje [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Velika loža Bosne i Hercegovine]] i druge [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalne]] velike lože. Također, inozemne [[Velika loža|nadležnosti]], poput [[Velika nacionalna loža Srbije|Velike nacionalne lože Srbije]] ili [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]], imaju svoje lože u Bosni i Hercegovini. == Povijest == [[Slika:Sima Milutinovic Sarajlija.jpg|mini|120px|lijevo|Pjesnik i učitelj Sima Milutinović Sarajlija (1791. – 1847.) prvi je poznati [[slobodni zidar]] iz Bosne i Hercegovine.]] Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini ima korijene koji sežu još u [[19. stoljeće]], a možda čak i u [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmansko doba]]. Dokumentirano slobodno zidarstvo počinje se bilježiti od 1930. godine, no postoje naznake o aktivnostima slobodnih zidara i prije toga razdoblja. Osmansko razdoblje, koje je trajao veći dio 19. stoljeća, donio je neke naznake o postojanju [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] u [[Beograd]]u i drugim dijelovima [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], poput Lože "Ali Koč", čiji je član bio [[Sima Milutinović Sarajlija]], prvi poznati [[slobodni zidar]] iz Bosne i Hercegovine. [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Austrougarska vladavina (1878. – 1918.)]] također je imala svoje tragove slobodnog zidarstva u BiH. Postojala je naznaka o loži ili vjenčiću u Sarajevu pod zaštitom [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]] oko 1910. godine. [[Simbolika slobodnog zidarstva|Slobodnozidarski simboli]] na nekim zgradama u Sarajevu, datirani od 1890. godine, svjedoče o prisutnosti slobodnog zidarstva, iako detaljnije informacije o toj aktivnosti još treba istražiti.<ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://glbih.org/slobodno-zidarstvo-u-bih/|title=Obnova slobodnog zidarstva u BiH: 1999|access-date=2024-03-17|website=glbih.org|archive-date=1. rujna 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230901085529/https://glbih.org/slobodno-zidarstvo-u-bih/|url-status=dead}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje časopisa|title=Speciale "Massoneria nei Balcani" (Serbia, Croazia, Slovenia, Montenegro, Bosnia-Erzegovina, Macedonia)|journal=Massonicamente|url=https://www.grandeoriente.it/wp-content/uploads/2023/06/Massonicamente_n272_2023-web.pdf|last=Ceran|first=Liborius|volume=27|last2=Dezi|first2=Carlo|publisher=[[Veliki orijent Italije]]|year=2023|language=it}}</ref> Prva dokumentirana loža, Loža "Sima Milutinović Sarajlija", na području današnje Bosne i Hercegovine osnovana je [[8. studenoga]] 1930. godine u Sarajevu, [[Drinska banovina]], pod zaštitom [[Velika loža "Jugoslavija"|Velike lože "Jugoslavija"]]. Međutim, politička situacija u Europi dovela je do gašenja loža, uključujući i Veliku ložu "Jugoslavija" 1940. godine, prije izbijanja [[Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini|Drugog svjetskog rata]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://6yka.com/bih/u-bih-jos-uvijek-javno-niko-nije-rekao-da-je-mason-objavljeni-su-samo-inicijali|title=U BiH još uvijek javno niko nije rekao da je mason, objavljeni su samo inicijali|date=2020-02-21|access-date=2024-03-17|website=6yka.com}}</ref> Nakon rata, u razdoblju [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945. – 1990.), organizirano slobodno zidarstvo je bilo zabranjeno.<ref name=":1"/><ref name=":3"/> Obnova slobodnog zidarstva u BiH dogodila se 1999. godine, pod okriljem [[Velika loža Austrije|Velike lože Austrije]] i [[Velika loža Slovenije|Velike lože Slovenije]], uspostavljanjem [[Deputacijska loža|deputacijske]] Lože "Lux Bosnia" u slovenskom mjestu [[Općina Log – Dragomer|Dragomer]], pored [[Ljubljana|Ljubljane]]. Ova loža 2003. godine prelazi u Sarajevo gdje se do početka 2005. godine još osnivaju dvije lože. Ove tri lože osnivaju prvu bosanskohercegovačku [[velika loža|veliku ložu]], [[Velika loža Bosne i Hercegovine|Veliku ložu Bosne i Hercegovine]], u travnju 2005. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Bosnien_und_Herzegowina#Bosnien_und_Herzegowina|title=Bosnien und Herzegowina|access-date=2024-03-17|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref><ref name=":0"/> == Regularna velika loža == [[Slika:VLBiH.png|mini|140px|desno|[[Velika loža Bosne i Hercegovine]]]] {{glavni|Velika loža Bosne i Hercegovine}} '''Velika loža Bosne i Hercegovine''' (VLBiH) je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] osnovana 2005. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Ima preko 200 članova u devet [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] u Sarajevu, [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Tuzla|Tuzli]], [[Mostar]]u i [[Bijeljina|Bijeljini]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://vlbih.ba/velika-loza-bih/|title=Velika loža BiH|access-date=2025-09-24|website=vlbih.ba}}</ref> [[Ujedinjena velika loža Engleske]] (UGLE) je 2007. godine priznala ovu veliku ložu kao regularnu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Bosnien_und_Herzegowina#1999_wird_ein_neuer_Grundstein_gelegt|title=Bosnien und Herzegowina|access-date=2025-09-24|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> == Tradicionalne i liberalne velike lože== [[Slika:Vobih.png|mini|140px|desno|Veliki orijent u BiH]] U Bosni i Hercegovini djeluju i [[velika loža|velike lože]] koje pripadaju [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalanom i adogmatskom ustroju]]. '''Veliki orijent u Bosni i Hercegovini''' (VOBIH) je osnovan u srpnju 2019. godine u Sarajevu.<ref>''Udruga Veliki Orijent u Bosni i Hercegovini'' osnovana je 22. srpnja 2019. godine u Sarajevu pod brojem RU-2323/19 pri Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine. Sjedište je na adresi Sarajevo, Ulica Maglajska broj 4.</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://vobih.org/|title=Veliki Orijent u Bosni i Hercegovini|access-date=2024-05-28|website=vobih.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20210329171020/http://vobih.org/|archive-date=2021-03-29|url-status=dead}}</ref> Naveden je kao suosnivač [[Svjetska unija Libertas 5775|Svjetske unije "Libertas 5775"]] u siječnju 2021. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://libertas5775.org/wp-content/uploads/2021/03/Declaration.pdf|title=Declaration of the Foundation and Sovereignty|access-date=2024-03-18|website=libertas5775.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20211105073934/https://libertas5775.org/wp-content/uploads/2021/03/Declaration.pdf|archive-date=2021-11-05|url-status=dead|language=en}}</ref> '''Velika nacionalna loža Republike Srpske''' (VNLRS) je velika loža osnovana 2018. godine od članova koji su ranije bili u kontroverznoj [[Regularna velika loža Srbije, Beograd|RVLS Beograd]].<ref>{{Citiranje weba|title=Velika Nacionalna Loža Republike Srpske|url=https://vinkoperic.com/lang_sr/Velika_nacionalna_loza_rs.php|access-date=2024-12-19|website=vinkoperic.com|language=sr}}</ref> Velika loža je članica [[Vrhovno vijeće velikih loža Balkana|Vrhovnog vijeća velikih loža Balkana]].<ref>{{Citiranje weba|title=Vrhovno Veće Velikih Loža Balkana|url=https://vvvlb.com/|access-date=2024-12-19|website=vvvlb.com}}</ref> U Bosni i Hercegovini djeluje: * Loža "Vijećnica", [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] osnovana početkom 2008. godine u Sarajevu, nije povezana niti s jednom velikom ložom što je čini nepriznatom.<ref name=":2"/><ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonsbosnia.blogspot.com/|title=Freemasons in Bosnia and Herzegovina - "Lodge Vijecnica"|access-date=2024-03-18|language=en}}</ref> == Inozemne velike lože u BiH == Pored bosanskohercegovačkih [[velika loža|velikih loža]], u Bosni i Hercegovini djeluju i [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] koje su pod zaštitom drugih nacionalnih velikih loža, kao što su: *{{DZ|SRB}} [[Velika nacionalna loža Srbije]] (VNLS) ima dvije ložu pod svojom pokroviteljstvom. Prva je Loža "Svitanje" br. 41 koja djeluje u [[Bijeljina|Bijeljini]] od 2008. godine s pauzama.<ref>{{Citiranje weba|url=https://vnls.rs/loze-pod-zastitom-vnls/|title=Lože pod zaštitom Velike Nacionalne Lože Srbije|access-date=2025-05-19|website=vnls.rs|language=sr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://vnls.rs/budenje-loze-svitanje-na-orijentu-bijeljina/|title=Buđenje Lože Svitanje na orijentu Bijeljina|access-date=2024-04-01|website=vnls.rs|language=sr|archive-date=1. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240401093645/https://vnls.rs/budenje-loze-svitanje-na-orijentu-bijeljina/|url-status=dead}}</ref> Druga je Loža "Ban Milosavljević" br. 64 koja djeluje u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] od 2025. godine.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Osnivanje PL Ban Milosavljević na Orijentu Banja Luka|journal=Jednakost|date=2025.|url=https://vnls.rs/casopis-jednakost-2/ |volume=2|pages=10-11|language=sr}}</ref> Pored spomenutih, osnovana je 2010. godine i Loža "Sveti Ivan Krstitelj" br. 43 u Banjoj Luci koja je radila nekoliko godina.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.mason.org.rs/index.php/vnlsmasonisrbija/42-radionicabanjaluka|title=Nova radionica u Banja Luci|access-date=2024-04-06|website=mason.org.rs|archive-url=https://web.archive.org/web/20111004024023/http://www.mason.org.rs/index.php/vnlsmasonisrbija/42-radionicabanjaluka|archive-date=2011-10-04|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=Masoni u Srbiji|last=Lopušina|first=Marko|publisher=Knjiga komerc|year=2010|isbn=978-86-7712-261-4|location=Beograd|url=https://www.knjizara.com/Masoni-u-Srbiji-Marko-Lopusina-130929|pages=230}}</ref> *{{DZ|FRA}} [[Veliki orijent Francuske]] (GOdF) ima jednu ložu pod svojom zaštitom, i to Ložu "Nikola Tesla" br. 6033, koja djeluje u Banjoj Luci od 2013. godine.<ref name=":2">{{Citiranje weba|url=https://issuu.com/sarajevograd.ba/docs/nove_i_stare_masonske_pojave_u_sara|title=Nove i stare masonske pojave u Sarajevu|date=2017-04-13|access-date=2024-03-18|website=issuu.com|last=Telibećirović|first=Amir|archive-date=18. ožujka 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240318125634/https://issuu.com/sarajevograd.ba/docs/nove_i_stare_masonske_pojave_u_sara|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://labienfaisance.re/wp-content/uploads/2017/10/convent6017-4-seance-pleniere-.pdf|title=4ème Séance Plénière du vendredi 25 août 2017|access-date=2024-03-31|website=labienfaisance.re|archive-url=https://web.archive.org/web/20180123072142/http://labienfaisance.re/wp-content/uploads/2017/10/convent6017-4-seance-pleniere-.pdf|archive-date=2018-01-23|url-status=dead|publisher=[[Veliki orijent Francuske]]|language=fr}}</ref> Loža nosi naziv po izumitelju i inženjeru [[Nikola Tesla|Nikoli Tesli]]. *{{DZ|SRB}} [[Veliki orijent Srbije]] (VOS) ima jednu ložu pod svojom zaštitom, i to Ložu "Zavjet" br. 53, koja djeluje u Banjoj Luci.<ref>{{Citiranje weba|title=Lože Velikog Orjenta Srbije|url=/https://vos.rs/loze-vosa/|access-date=2026-07-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20251222231452/https://vos.rs/loze-vosa/|archive-date=2025-12-22|website=vos.rs}}</ref> Neke lože slobodnih zidara su bile pod zaštitom drugih nacionalnih velikih loža, kao što su: *{{Z|AUT}} [[Velika loža Austrije]] (GLvÖ) je u Sarajevu uspostavila tri lože, "Lux Bosnia" (2003.), "Ivo Andrić" (2004.) i "Veritas", koje su 2005. godine formirale [[Velika loža Bosne i Hercegovine|Veliku ložu Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Bosnien_und_Herzegowina#1999_wird_ein_neuer_Grundstein_gelegt|title=Bosnien und Herzegowina|access-date=2023-09-01|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> *{{Z|SRB}} [[Velika loža Srbije 1919|Velika loža Srbije]] (VLS) je oko 2017. godine pod svojom zaštitom u Bijeljini imala Ložu "Svitanje" br. 7. == Vidi još == * [[Veliki orijent Francuske na Balkanu]] * [[Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj]] * [[Slobodno zidarstvo u Srbiji]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://vlbih.ba/|Velika loža Bosne i Hercegovine}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo po državama|Bosna]] q6plf7923fi3l1i7f94yq3p7mgu08yo 7565873 7565872 2026-07-29T10:55:40Z DragonFederal 232801 /* Inozemne velike lože u BiH */ 7565873 wikitext text/x-wiki {|class="wikitable sortable floatright plainrowheaders" style="clear:right; margin-left:7px; margin-top:0; margin-right:0; margin-bottom:3px; font-size:90%;" |+Velike lože u Bosni i Hercegovini{{efn|Izdvojen popis velikih loža koje djeluju u Bosni i Hercegovini te broj loža koje djeluju pod njihovim pokroviteljstvom.}} |- ! scope="col" | [[Velika loža|Velike lože]] ! scope="col" | Broj [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika loža Bosne i Hercegovine]]''' |align=right|9 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|{{DZ|SRB}} '''[[Velika nacionalna loža Srbije]]''' |align=right|2 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|{{DZ|FRA}} '''[[Veliki orijent Francuske]]''' |align=right|1 |- |} {{SZsidebar}} [[Slobodno zidarstvo]] u Bosni i Hercegovini djeluje od prve polovice [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Prva bosanskohercegovačka [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] osnovana je 1930. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] pod pokroviteljstvom [[Velika loža "Jugoslavija"|Velike lože "Jugoslavija"]]. Danas u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] djeluje [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Velika loža Bosne i Hercegovine]] i druge [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalne]] velike lože. Također, inozemne [[Velika loža|nadležnosti]], poput [[Velika nacionalna loža Srbije|Velike nacionalne lože Srbije]] ili [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]], imaju svoje lože u Bosni i Hercegovini. == Povijest == [[Slika:Sima Milutinovic Sarajlija.jpg|mini|120px|lijevo|Pjesnik i učitelj Sima Milutinović Sarajlija (1791. – 1847.) prvi je poznati [[slobodni zidar]] iz Bosne i Hercegovine.]] Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini ima korijene koji sežu još u [[19. stoljeće]], a možda čak i u [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmansko doba]]. Dokumentirano slobodno zidarstvo počinje se bilježiti od 1930. godine, no postoje naznake o aktivnostima slobodnih zidara i prije toga razdoblja. Osmansko razdoblje, koje je trajao veći dio 19. stoljeća, donio je neke naznake o postojanju [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] u [[Beograd]]u i drugim dijelovima [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], poput Lože "Ali Koč", čiji je član bio [[Sima Milutinović Sarajlija]], prvi poznati [[slobodni zidar]] iz Bosne i Hercegovine. [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Austrougarska vladavina (1878. – 1918.)]] također je imala svoje tragove slobodnog zidarstva u BiH. Postojala je naznaka o loži ili vjenčiću u Sarajevu pod zaštitom [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]] oko 1910. godine. [[Simbolika slobodnog zidarstva|Slobodnozidarski simboli]] na nekim zgradama u Sarajevu, datirani od 1890. godine, svjedoče o prisutnosti slobodnog zidarstva, iako detaljnije informacije o toj aktivnosti još treba istražiti.<ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://glbih.org/slobodno-zidarstvo-u-bih/|title=Obnova slobodnog zidarstva u BiH: 1999|access-date=2024-03-17|website=glbih.org|archive-date=1. rujna 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230901085529/https://glbih.org/slobodno-zidarstvo-u-bih/|url-status=dead}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje časopisa|title=Speciale "Massoneria nei Balcani" (Serbia, Croazia, Slovenia, Montenegro, Bosnia-Erzegovina, Macedonia)|journal=Massonicamente|url=https://www.grandeoriente.it/wp-content/uploads/2023/06/Massonicamente_n272_2023-web.pdf|last=Ceran|first=Liborius|volume=27|last2=Dezi|first2=Carlo|publisher=[[Veliki orijent Italije]]|year=2023|language=it}}</ref> Prva dokumentirana loža, Loža "Sima Milutinović Sarajlija", na području današnje Bosne i Hercegovine osnovana je [[8. studenoga]] 1930. godine u Sarajevu, [[Drinska banovina]], pod zaštitom [[Velika loža "Jugoslavija"|Velike lože "Jugoslavija"]]. Međutim, politička situacija u Europi dovela je do gašenja loža, uključujući i Veliku ložu "Jugoslavija" 1940. godine, prije izbijanja [[Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini|Drugog svjetskog rata]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://6yka.com/bih/u-bih-jos-uvijek-javno-niko-nije-rekao-da-je-mason-objavljeni-su-samo-inicijali|title=U BiH još uvijek javno niko nije rekao da je mason, objavljeni su samo inicijali|date=2020-02-21|access-date=2024-03-17|website=6yka.com}}</ref> Nakon rata, u razdoblju [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945. – 1990.), organizirano slobodno zidarstvo je bilo zabranjeno.<ref name=":1"/><ref name=":3"/> Obnova slobodnog zidarstva u BiH dogodila se 1999. godine, pod okriljem [[Velika loža Austrije|Velike lože Austrije]] i [[Velika loža Slovenije|Velike lože Slovenije]], uspostavljanjem [[Deputacijska loža|deputacijske]] Lože "Lux Bosnia" u slovenskom mjestu [[Općina Log – Dragomer|Dragomer]], pored [[Ljubljana|Ljubljane]]. Ova loža 2003. godine prelazi u Sarajevo gdje se do početka 2005. godine još osnivaju dvije lože. Ove tri lože osnivaju prvu bosanskohercegovačku [[velika loža|veliku ložu]], [[Velika loža Bosne i Hercegovine|Veliku ložu Bosne i Hercegovine]], u travnju 2005. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Bosnien_und_Herzegowina#Bosnien_und_Herzegowina|title=Bosnien und Herzegowina|access-date=2024-03-17|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref><ref name=":0"/> == Regularna velika loža == [[Slika:VLBiH.png|mini|140px|desno|[[Velika loža Bosne i Hercegovine]]]] {{glavni|Velika loža Bosne i Hercegovine}} '''Velika loža Bosne i Hercegovine''' (VLBiH) je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] osnovana 2005. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Ima preko 200 članova u devet [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] u Sarajevu, [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Tuzla|Tuzli]], [[Mostar]]u i [[Bijeljina|Bijeljini]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://vlbih.ba/velika-loza-bih/|title=Velika loža BiH|access-date=2025-09-24|website=vlbih.ba}}</ref> [[Ujedinjena velika loža Engleske]] (UGLE) je 2007. godine priznala ovu veliku ložu kao regularnu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Bosnien_und_Herzegowina#1999_wird_ein_neuer_Grundstein_gelegt|title=Bosnien und Herzegowina|access-date=2025-09-24|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> == Tradicionalne i liberalne velike lože== [[Slika:Vobih.png|mini|140px|desno|Veliki orijent u BiH]] U Bosni i Hercegovini djeluju i [[velika loža|velike lože]] koje pripadaju [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalanom i adogmatskom ustroju]]. '''Veliki orijent u Bosni i Hercegovini''' (VOBIH) je osnovan u srpnju 2019. godine u Sarajevu.<ref>''Udruga Veliki Orijent u Bosni i Hercegovini'' osnovana je 22. srpnja 2019. godine u Sarajevu pod brojem RU-2323/19 pri Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine. Sjedište je na adresi Sarajevo, Ulica Maglajska broj 4.</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://vobih.org/|title=Veliki Orijent u Bosni i Hercegovini|access-date=2024-05-28|website=vobih.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20210329171020/http://vobih.org/|archive-date=2021-03-29|url-status=dead}}</ref> Naveden je kao suosnivač [[Svjetska unija Libertas 5775|Svjetske unije "Libertas 5775"]] u siječnju 2021. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://libertas5775.org/wp-content/uploads/2021/03/Declaration.pdf|title=Declaration of the Foundation and Sovereignty|access-date=2024-03-18|website=libertas5775.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20211105073934/https://libertas5775.org/wp-content/uploads/2021/03/Declaration.pdf|archive-date=2021-11-05|url-status=dead|language=en}}</ref> '''Velika nacionalna loža Republike Srpske''' (VNLRS) je velika loža osnovana 2018. godine od članova koji su ranije bili u kontroverznoj [[Regularna velika loža Srbije, Beograd|RVLS Beograd]].<ref>{{Citiranje weba|title=Velika Nacionalna Loža Republike Srpske|url=https://vinkoperic.com/lang_sr/Velika_nacionalna_loza_rs.php|access-date=2024-12-19|website=vinkoperic.com|language=sr}}</ref> Velika loža je članica [[Vrhovno vijeće velikih loža Balkana|Vrhovnog vijeća velikih loža Balkana]].<ref>{{Citiranje weba|title=Vrhovno Veće Velikih Loža Balkana|url=https://vvvlb.com/|access-date=2024-12-19|website=vvvlb.com}}</ref> U Bosni i Hercegovini djeluje: * Loža "Vijećnica", [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] osnovana početkom 2008. godine u Sarajevu, nije povezana niti s jednom velikom ložom što je čini nepriznatom.<ref name=":2"/><ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonsbosnia.blogspot.com/|title=Freemasons in Bosnia and Herzegovina - "Lodge Vijecnica"|access-date=2024-03-18|language=en}}</ref> == Inozemne velike lože u BiH == Pored bosanskohercegovačkih [[velika loža|velikih loža]], u Bosni i Hercegovini djeluju i [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] koje su pod zaštitom drugih nacionalnih velikih loža, kao što su: *{{DZ|SRB}} [[Velika nacionalna loža Srbije]] (VNLS) ima dvije ložu pod svojom pokroviteljstvom. Prva je Loža "Svitanje" br. 41 koja djeluje u [[Bijeljina|Bijeljini]] od 2008. godine s pauzama.<ref>{{Citiranje weba|url=https://vnls.rs/loze-pod-zastitom-vnls/|title=Lože pod zaštitom Velike Nacionalne Lože Srbije|access-date=2025-05-19|website=vnls.rs|language=sr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://vnls.rs/budenje-loze-svitanje-na-orijentu-bijeljina/|title=Buđenje Lože Svitanje na orijentu Bijeljina|access-date=2024-04-01|website=vnls.rs|language=sr|archive-date=1. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240401093645/https://vnls.rs/budenje-loze-svitanje-na-orijentu-bijeljina/|url-status=dead}}</ref> Druga je Loža "Ban Milosavljević" br. 64 koja djeluje u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] od 2025. godine.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Osnivanje PL Ban Milosavljević na Orijentu Banja Luka|journal=Jednakost|date=2025.|url=https://vnls.rs/casopis-jednakost-2/ |volume=2|pages=10-11|language=sr}}</ref> Pored spomenutih, osnovana je 2010. godine i Loža "Sveti Ivan Krstitelj" br. 43 u Banjoj Luci koja je radila nekoliko godina.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.mason.org.rs/index.php/vnlsmasonisrbija/42-radionicabanjaluka|title=Nova radionica u Banja Luci|access-date=2024-04-06|website=mason.org.rs|archive-url=https://web.archive.org/web/20111004024023/http://www.mason.org.rs/index.php/vnlsmasonisrbija/42-radionicabanjaluka|archive-date=2011-10-04|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=Masoni u Srbiji|last=Lopušina|first=Marko|publisher=Knjiga komerc|year=2010|isbn=978-86-7712-261-4|location=Beograd|url=https://www.knjizara.com/Masoni-u-Srbiji-Marko-Lopusina-130929|pages=230}}</ref> *{{DZ|FRA}} [[Veliki orijent Francuske]] (GOdF) ima jednu ložu pod svojom zaštitom, i to Ložu "Nikola Tesla" br. 6033, koja djeluje u Banjoj Luci od 2013. godine.<ref name=":2">{{Citiranje weba|url=https://issuu.com/sarajevograd.ba/docs/nove_i_stare_masonske_pojave_u_sara|title=Nove i stare masonske pojave u Sarajevu|date=2017-04-13|access-date=2024-03-18|website=issuu.com|last=Telibećirović|first=Amir|archive-date=18. ožujka 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240318125634/https://issuu.com/sarajevograd.ba/docs/nove_i_stare_masonske_pojave_u_sara|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://labienfaisance.re/wp-content/uploads/2017/10/convent6017-4-seance-pleniere-.pdf|title=4ème Séance Plénière du vendredi 25 août 2017|access-date=2024-03-31|website=labienfaisance.re|archive-url=https://web.archive.org/web/20180123072142/http://labienfaisance.re/wp-content/uploads/2017/10/convent6017-4-seance-pleniere-.pdf|archive-date=2018-01-23|url-status=dead|publisher=[[Veliki orijent Francuske]]|language=fr}}</ref> Loža nosi naziv po izumitelju i inženjeru [[Nikola Tesla|Nikoli Tesli]]. *{{DZ|SRB}} [[Veliki orijent Srbije]] (VOS) ima jednu ložu pod svojom zaštitom, i to Ložu "Zavjet" br. 53, koja djeluje u Banjoj Luci.<ref>{{Citiranje weba|title=Lože Velikog Orjenta Srbije|url=https://vos.rs/loze-vosa/|access-date=2026-07-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20251222231452/https://vos.rs/loze-vosa/|archive-date=2025-12-22|website=vos.rs}}</ref> Neke lože slobodnih zidara su bile pod zaštitom drugih nacionalnih velikih loža, kao što su: *{{Z|AUT}} [[Velika loža Austrije]] (GLvÖ) je u Sarajevu uspostavila tri lože, "Lux Bosnia" (2003.), "Ivo Andrić" (2004.) i "Veritas", koje su 2005. godine formirale [[Velika loža Bosne i Hercegovine|Veliku ložu Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Bosnien_und_Herzegowina#1999_wird_ein_neuer_Grundstein_gelegt|title=Bosnien und Herzegowina|access-date=2023-09-01|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> *{{Z|SRB}} [[Velika loža Srbije 1919|Velika loža Srbije]] (VLS) je oko 2017. godine pod svojom zaštitom u Bijeljini imala Ložu "Svitanje" br. 7. == Vidi još == * [[Veliki orijent Francuske na Balkanu]] * [[Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj]] * [[Slobodno zidarstvo u Srbiji]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://vlbih.ba/|Velika loža Bosne i Hercegovine}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo po državama|Bosna]] q4ei5r1dezv9is3bpc5l7tobxj474ir 0 762768 7565864 7403164 2026-07-29T10:16:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565864 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = ŽFD Pobeda | slika = | puno ime = Železnički fiskulturno društvo Pobeda<br />Железнички фискултурно клуб Победа | nadimak = | godina osnivanja = 1921. | igralište = Igralište Makedonije | kapacitet stadiona = 10.000 | navijači = | navijači_ref = | predsjednik = | trener = | liga = | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = |pattern_la1 = |leftarm1 = 009150 |pattern_b1 = _redhalf |body1 = 009150 |pattern_ra1 = |rightarm1 = FF0000 |shorts1 = FFFFFF |socks1 = FFFFFF |pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF }} '''ŽFD Pobeda''' ([[makedonski]]: ЖФД Победа) bio je [[Sjeverna Makedonija|sjevernomakedonski]] [[nogomet]]ni klub iz [[Skoplje|Skoplja]]. Osnovan 1921. godine, s radom je prestao 1947. godine. == Povijest == Pobedu su 5. svibnja 1921. osnovali Aleksandar Atanasović, Andrej Krstić, Aleksandar Ristić i Božidar Simić.<ref name="album">[https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 104.</ref> Momčad je najprije igrala prijateljske utakmice, a 1928. godine sudjelovala je na prvom natjecanju [[Skopska oblast|Skopske oblasti]]. U sezoni 1929. osvojila je svoj prvi naslov prvaka [[Skopski loptački podsavez|Skopskog podsaveza]] (tj. Makedonije). Pobeda je 1929. promijenila ime u '''Jug'''.<ref>[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 286.</ref> Početkom Drugog svjetskog rata veći dio područja tadašnje [[Vardarska banovina|Vardarske banovine]] okupirale su bugarske trupe. Većina Pobedinih igrača pridružila se klubu '''Makedonija Skoplje''', novoosnovanom klubu bugarskih vlasti, spajanjem 10. kolovoza 1941. nekoliko prethodno postojećih klubova u Skoplju: Pobeda, [[Gragjanski SK Skoplje|Gragjanski]], [[Skopski sportski klub|SSK]], ŽSK i Jug Skoplje.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.utrinski.com.mk/default.asp?ItemID=2F1043E4B47E524F92EA765115F0F57B |title=Илеш Шпиц најнова |access-date=11. siječnja 2013. |archive-date=23. siječnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123110408/http://www.utrinski.com.mk/default.asp?ItemID=2F1043E4B47E524F92EA765115F0F57B |url-status=dead }}</ref> Nakon završetka Drugog svjetskog rata klub se natječe u [[Makedonska republička nogometna liga|Makedonskoj republičkoj ligi]]. U sezoni 1945./46. klub je osvojio prvenstvo Makedonije i stekao pravo nastupa u narednoj sezoni 1946./47. u [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1946./47.|Prvoj ligi Jugoslavije]] u kojoj je završio na osmom mjestu.<ref>[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2022/07/GODISNJAK-1946-47-1.pdf Sezona 1946./47.]</ref><ref>[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2022/07/Teams-6.pdf Sustav kluba 1946./47.]</ref> Dana 22. srpnja 1947. Pobeda se ujedinila s gradskim klubom [[Gragjanski SK Skoplje|Makedonijom]] i tako formirala [[FK Vardar Skoplje|FK Vardar]].<ref>[http://www.rsssf.com/tablesf/fyromfound.html FYR Macedonia - List of Foundation Dates]</ref> == Uspjesi == * [[Skopski loptački podsavez]]: 1929. * [[Makedonska republička nogometna liga]]: 1946. == Stadion == Dok je igrala u [[Skopski loptački podsavez|Skopskom loptačkom podsavezu]], Pobeda je koristila stadion [[Skopski sportski klub|SSK]].<br /> U sezoni Prve savezne lige koristio je stadion [[Gragjanski SK Skoplje|Makedoniju]]. == Izvori == {{izvori}} {{1. Jugoslavenska nogometna liga}} {{GLAVNIRASPORED:Pobeda Skoplje}} [[Kategorija:Sjevernomakedonski nogometni klubovi]] [[Kategorija:Nogomet u Skoplju]] 05ma47xq4c2ho7lr7a6v294u989b8h6 0 764380 7565828 7430253 2026-07-29T06:07:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565828 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:SRNMJ Eagle Small Color.jpg|mini|250px|desno|Dvoglavi orao – simbol koji se najčešće povezuje sa [[Škotski obred]]om. Također, nalazi se i u [[Grb Srbije|Grbu Srbije]].]] '''[[Škotski obred]]''' (puni naziv '''Drevni i prihvaćeni škotski obred''') jedan je od najzastupljenjih [[Slobodnozidarski obred|slobodnozidarskih obreda]] u [[Srbija|Srbiji]]. Djeluje pri nekoliko [[Slobodno zidarstvo u Srbiji|srbijanskih velikih loža]] neovisno jedan od drugog. Vrhovni savjet Srbije, formiran [[1912.]] godine u [[Kraljevina Srbija|tadašnjoj Srbiji]], bio je prva krovna organizacija srbijanskih [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], za razliku od drugih gdje je [[velika loža]] ta koja ih okuplja. == Povijest == [[Slika:Djordje Vajfert.jpg|mini|170px|desno|[[Đorđe Weifert]] (1850. – 1937.) bio je [[veliki zapovjednik]] Škotskog reda od 1912. do 1937.]] '''Vrhovni savjet Srbije''' ([[Srpski jezik|srp]]. ''Врховни савет Србије'') je počeo sa radom [[10. svibnja]] [[1912.]] godine, kada je u [[Beograd]]u predstavnik [[Velika loža Grčke|Vrhovnog savjeta Grčke]] svečano predao [[patent]] prvom velikom zapovjedniku [[Đorđe Weifert|Đorđu Weifertu]]. Weifert, poznati srpski industrijalac, bankar i osoba od izuzetnog ugleda, najpoznatija je osoba [[Slobodno zidarstvo u Srbiji|srpskog slobodnog zidarstva]] općenito.<ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://sirijus.rs/5-2-kratka-istorija-vrhovnog-saveta-srbije/|title=Kratka istorija Vrhovnog Saveta Srbije|access-date=2024-06-11|website=sirijus.rs|language=sr}}</ref><ref name=":2">{{Citiranje weba|url=https://sirijus.rs/3-2-formiranje-vrhovnog-saveta-srbije-i-velike-loze-srbije/|title=Formiranje Vrhovnog Saveta Srbije i Velike Lože Srbije|access-date=2024-06-11|website=sirijus.rs}}</ref> Vrhovni savjet Srbije sudjeluje [[7. listopada]] 1912. godine na međunarodnoj konferenciji Vrhovnih savjeta Svijeta u [[Washington]]u i biva priznat od strane 24 sudionika među kojima i od strane domaćina, [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, južna jurisdikcija|Vrhovnog vijeća SAD južne jurisdikcije]]. U to vreme u [[Kraljevina Srbija|Srbiji]] je postojalo nekoliko [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], međutim, svaka od njih radila je pod zaštitom neke druge [[velika loža|velike lože]]. Jedna za drugom, ove lože traže otpust i prelaze pod zaštitu Vrhovnog savjeta.<ref name=":1"/> Nastankom [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], Vrhovni savjet Srbije [[1919.]] godine mijenja naziv i postaje '''[[Velika loža "Jugoslavija"#Pridružena tijela i redovi|Vrhovni savjet starog i prihvaćenog škotskog reda Srba, Hrvata i Slovenaca "Jugoslavija"]]''' a Weifert ostaje na mjestu velikog zapovjednika sve do [[1937.]] godine. Vrhovni savjet je u svoj naziv dodao "Jugoslavija" punih deset godina pre nego što je zvanično proglašena [[Kraljevina Jugoslavija]] a ova činjenica sama po sebi puno govori o snažnom [[Jugoslavenstvo|pro-jugoslavenskom stavu]] tadašnjih slobodnih zidara. Od 1919. godine Vrhovni savjet održava veoma bliske veze sa [[Velika loža Francuske#Pridružena tijela i redovi|Vrhovnim savjetom Francuske]], ali istovremeno zadržava korektne odnose sa Vrhovnim vijećem SAD i [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Vrhovnim vijećem za Englesku]].<ref name=":1"/><ref name=":2"/> Weiferta je na mjestu velikog zapovjednika naslijedio Dušan Milićević. Miličević po zanimanju hotelijer, od osnivanja Vrhovnog savjeta Srbije bio je najbliži Weifertov suradnik i svojedobno službeni predstavnik Srbije na spomenutoj konferenciji u Washingtonu 1912. godine. Miličevića je naslijedio Ljubomir Tomašić, nekadašnji predsjednik Senata Kraljevine Jugoslavije.<ref name=":1"/> Tijekom i poslije [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata]] Vrhovni savjet je dijelio sudbinu cjelokupnog jugoslavenskog slobodnog zidarstva. Većina njegovih članova otišla je u [[iseljeništvo]] i tamo ostala i poslije rata a službeni rad je prekinut. Tomašić je poslije [[Završne operacije u Jugoslaviji 1945.|oslobođenja od okupatora]] sudjelovao u radu neformalne skupine slobodnih zidara koji su se u ilegali okupljali u Beogradu, sve dok se na kraju zbog starosti nije povukao iz javnog života.<ref name=":1"/> Godine [[1947.]] godine u [[Rim]]u je Vladimir Belajčić pokušavao obnoviti rad Vrhovnog savjeta "Jugoslavija" kao i rad [[Velika loža "Jugoslavija"|Velike lože "Jugoslavija"]]. U pokušajima da se organiziraju i objedine slobodni zidari u iseljeništvu, organizacija se iz Rima seli u [[Pariz]]. Rad Belajčića nastavio je Sima Adanja, sve dok Velika loža nije prestala sa radom [[1967.]] godine. Adanja se nakon toga preselio na [[Kuba|Kubu]] i tamo uključio u rad [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Kuba|kubanskih slobodnih zidara]].<ref name=":1"/> S ponovnom uspostavom [[Velika loža Jugoslavije|slobodnog zidarstva u Jugoslaviji]] [[1990.]] godine ostvaraju se neophodni uvjeti te se u studenom [[1991.]] godine u [[Prag]]u, pod pokroviteljstvom Vrhovnog vijeća SAD južne jurisdikcije, uspostavlja rad '''[[Velika loža Jugoslavije#Škotski red|Vrhovnog savjeta Jugoslavije]]'''. Za velikog zapovjednika je izabran [[Zoran Nenezić]], u to vreme [[novinar]] i [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] [[Velika loža Jugoslavije|Velike lože Jugoslavije]]. Od samog početka slobodnog zidarstva u [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslaviji]] istodobno su krenule podjele, međusobna optuživanja i osporavanja. Tijekom poznatih događaja iz [[1993.]] godine kada dio članstva napušta Veliku ložu Jugoslavije i u [[Rimini]]ju formira [[Regularna velika loža Srbije|Regularnu veliku ložu Jugoslavije]] (današnja Regularna velika loža Srbije), Nenezić formalno i dalje ostaje na obje dužnosti. Slobodni zidari iz Regularne velike lože Jugoslavije uspostavljaju svoj Vrhovni savjet koji radi i danas.<ref name=":1"/> == Vrhovni savjeti == {{multiple image | align = right | header = | perrow = 1/1/1 | image1 = VSS1912.png | width1 = 200 | caption1 = Vrhovni savjet Srbije 1912. ima potpisan konkordat s [[Velika nacionalna loža Srbije|Velikom nacionalnom ložom Srbije]]. | image2 = VSS33LVLS.png | width2 = 200 | caption2 = Vrhovni savjet Srbije 33. i posljednjeg stupnja ima potpisan konkordat s [[Liberalna velika loža Srbije|Liberalnom velikom ložom Srbije]]. | image3 = | width3 = 200 | caption3 = }} [[Velika loža]] upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) te delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] temeljem potpisanog konkordata. U Škotskom obredu središnja vlast (ekvivalent velikoj loži) naziva se [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda|vrhovni savjet]] ([[Srpski jezik|srps.]] ''Врховни савет''; [[Engleski jezik|engl.]] ''Supreme Council''). Nekoliko je vrhovnih savjeta koje imaju konkordate samo s jednom velikom ložom. === Regularna velika loža Srbije === [[Regularna velika loža Srbije]] (RVLS), jedina [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u Srbiji, upravlja simboličkim stupnjevima ''plave lože'' koji se rade po [[Schröderov obred|Schröderovom]], Škotskom i [[Emulacijski obred|Emulacijskom obredu]]. Upravljanje visokim stupnjevima Škotskog obreda delegirano je na '''Vrhovni savjet Drevnog i prihvaćenog škotskog reda Srbije''' (''Врховни савет Древног и прихваћеног Шкотског реда Србије''). Vrhovni savjet je uspostavljen [[1993.]] godine sa sjedištem u Beogradu. Od siječnja [[2005.]] godine djeluje kroz udrugu pod nazivom '''Drevni i prihvaćeni Škotski red Slobodnih zidara Srbije''' (''Древни и прихваћени Шкотски ред Слободних зидара Србије'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Drevni i prihvaćeni Škotski red Slobodnih zidara Srbije (Древни и прихваћени Шкотски ред Слободних зидара Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 17677101 od 28. siječnja 2005. godine sa sjedištem na adresi Ul. Svetog Save 36, Općina Vračar, Beograd.</ref> Vrhovni savjet je član Europske konfederacije vrhovnih vijeća ([[Engleski jezik|engl.]] ''European Confederation of Supreme Councils'').<ref>{{Citiranje weba|url=http://thecsce.org/organisation.html|title=Supreme Councils members of CSCE|access-date=2024-08-24|website=thecsce.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20180903184356/http://thecsce.org/organisation.html|archive-date=2018-09-03|url-status=dead|language=en}}</ref> === Velika nacionalna loža Srbije === [[Velika nacionalna loža Srbije]] (VNLS) upravlja simboličkim stupnjevima ''plave lože'' koji se rade po Škotskom obredu. Upravljanje visokim stupnjevima delegirano je na '''Vrhovni savjet Srbije 1912. Škotskog reda drevnog i prihvaćenog''' (''Врховни савет Србије 1912. Шкотског реда древног и прихваћеног'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Vrhovni savjet Srbije 1912. Škotskog reda drevnog i prihvaćenog (Врховни савет Србије 1912. Шкотског реда древног и прихваћеног) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28187653 od 22. studenog 2015. godine sa sjedištem na adresi Ul. svetog Nikole 29а, Općina Zvezdara, Beograd.</ref> Uspostavljen je [[1997.]] godine sa sjedištem u Beogradu. Pod okriljem ovog vrhovnog savjeta rade po jedna [[loža savršenstva]] i [[kapitel ružinog križa]] u [[Beograd]]u i [[Niš]]u kao i [[Areopag (slobodno zidarstvo)|areopag]] u Beogradu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://vs.org.rs/|title=Vrhovni Savet Srbije - Škotski Red Drevni i Prihvaćeni|access-date=2023-09-01|website=vs.org.rs}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glaspodrinja.rs/vesti/5677/skup-evropskih-masona-u-sapcu|title=Skup europskih masona u Šapcu|date=2015-05-28|access-date=2023-09-03|website=glaspodrinja.rs}}</ref> Vrhovni savjet je član Međunarodnog saveza slobodnih zidara Škotskog reda ([[Francuski jezik|fran.]] ''Alliance Internationale Maçonnique Ecossaise'', AIME). Vrhovni savjet je jedan od 36 supotpisnika rezolucije u [[Napulj]]u u listopadu 2012. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.scdf.net/page/1/3|title=Réunions internationales|access-date=2024-05-04|website=scdf.net|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.acaciamagazine.org/html/aime|title=AIME|access-date=2024-05-04|website=acaciamagazine.org|language=it, fr}}</ref> === Liberalna velika loža Srbije === [[Liberalna velika loža Srbije]] (LVRS) upravlja simboličkim stupnjevima plave lože koji se rade po Škotskom obredu. Upravljanje visokim stupnjevima delegirano je na '''Vrhovni savjet Srbije 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Врховни савет Србије 33. и последњег степена Древног и прихваћеног шкотског обреда''). Pod okriljem ovog vrhovnog savjeta rade dvije [[Loža savršenstva|lože savršenstve]] te po jedan [[kapitel ružinog križa]] i [[Areopag (slobodno zidarstvo)|areopag]].<ref>{{Citiranje weba|title=Vrhovni savet Srbije 33. i poslednjeg stepena|url=https://lvls.org.rs/vrhovni-savet-srbije-dpso|access-date=2025-11-21|website=lvls.org.rs}}</ref> === Velika masonska loža Srbije === [[Velika masonska loža Srbije]] (VMLS) upravlja simboličkim stupnjevima plave lože koji se rade po Škotskom obredu. === Tradicionalna velika masonska loža Srbije === Tradicionalna velika masonska loža Srbije (TVMLS) upravlja simboličkim stupnjevima plave lože koji se rade po Škotskom obredu. Upravljanje visokim stupnjevima delegirano je na '''Vrhovni savjet 33° Drevnog i prihvaćenog škotskog reda slobodnih zidara Srbije''' ([[Srpski jezik|srp]]. ''Врховни савет 33° Древног и прихваћеног шкотског реда слободних зидара Србије'') ugovorom koji je potpisan [[2. lipnja]] [[2007.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Tradicionalna velika masonska loža Srbije|url=https://tvmls.org/o-nama/?lng=lat|access-date=2025-07-18|website=tvmls.org}}</ref> === Veliki orijent Srbije i RVLS Beograd === [[Veliki orijent Srbije]] (VOS) i [[Regularna velika loža Srbije, Beograd|udruga RVLS Beograd]] upravljaju simboličkim stupnjevima ''plave lože'' koji se rade po Škotskom obredu. Kod obje organizacije upravljanje visokim stupnjevima delegirano je na '''Vrhovni savjet 33. posljednjeg stupnja Drevnog i priznatog škotskog reda slobodnih zidara Srbije''' ([[Srpski jezik|srp]]. ''Врховни савет 33. последњег степена Древног и признатог шкотског реда слободних зидара Србије'') koji je uspostavljen [[2012.]] godine u Beogradu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Vrhovni savjet 33. poslednjeg stupnja Drevnog i priznatog škotskog reda slobodnih zidara Srbije (Vrhovni savet 33. poslednjeg stepena Drevnog i priznatog škotskog reda slobodnih zidara Srbije) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28090684 od 28. kolovoza 2012. godine sa sjedištem na adresi Bulevar Zorana Đinđića 101/14, Općina Novi Beograd, Beograd.</ref> [[Veliki orijent Srbije#Velika ženska loža|Velika ženska loža VOS-a]] upravljaja simboličkim stupnjevima plave lože koji se rade po Škotskom obredu. Upravljanje visokim stupnjevima delegirano je na '''Vrhovni savjet 33. stupnja''' ([[Srpski jezik|srp]]. ''Врховни савет 33. степена'') koji je osnovan u lipnju [[2020.]] godine u Beogradu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Vrhovni savjet 33. stupnja (Врховни савет 33. степена) registrirana je udruga, službenog naziva V.Ž.L. V.O.S. Vrhovni savjet 33. stepena (В.Ж.Л. В.О.С. Врховни савет 33. степена), upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28304307 od 15. lipnja 2020. godine sa sjedištem na adresi Bulevar Zorana Đinđića 101/14, Općina Novi Beograd, Beograd.</ref> === Velika loža Srbije === [[Velika loža Srbije 1919|Velika loža Srbije Škotskog reda drevnog i prihvaćenog ]] (VLS) upravlja simboličkim stupnjevima ''plave lože'' koji se rade po Škotskom obredu. Upravljanje visokim stupnjevima delegirano je na '''Vrhovni savjet Srbije''' (''Врховни савет Србије''). Vrhovni savjet je uspostavljen [[2015.]] godine sa sjedištem u Beogradu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Vrhovni savjet Srbije (Врховни савет Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28165749 od 18. veljače 2015. godine sa sjedištem na adresi Ul. svetog Nikole 29а, Općina Zvezdara, Beograd.</ref> == Upravna tijela za više velikih loža == [[Velika loža]] upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) te delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] temeljem potpisanog konkordata. Određeni broj velikih loža nema svoja suverene [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda|vrhovne savjete]] već se udružuju kako bi zajednički upravljali visokim stupnjevima Škotskog obreda. === Vrhovno vijeće velikih loža Srbije === '''Vrhovno vijeće velikih loža Srbije''' ([[Srpski jezik|srp.]] ''Врховно веће великих ложа Србије'') je [[Slobodnozidarski redovi|neovisno tijelo]] koje upravlja visokim stupnjevima Škotskog obreda za nekoliko [[velika loža|velikih loža]] u Srbiji. Osnovano je [[28. lipnja]] [[2020.]] godine u [[Beograd]]u.<ref>{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Vrhovno veće velikih loža Srbije (Врховно веће великих ложа Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28305095 od 16. srpnja 2020. godine sa sjedištem na adresi Terazija 27, Općina Stari Grad, Beograd.</ref> Ovo vrhovno vijeće upravlja visokim stupnjevima Škotskog obreda za članove nekih velikih loža u Srbiji, kao što je [[Slobodno zidarstvo u Srbiji#Osnovane 2010-ih|Velika loža Balkana]]. === Vrhovni savjet Balkana === '''Vrhovni savjet Balkana''' ([[Srpski jezik|srp.]] ''Врховни савет Балкана'') je [[Slobodnozidarski redovi|neovisno tijelo]] koje upravlja visokim stupnjevima Škotskog obreda za više muških [[velika loža|velikih loža]]. Osnovan je [[20. siječnja]] [[2023.]] godine u [[Jagodina|Jagodini]],<ref>{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Vrhovni savjet Balkana (Врховн савет Балкана) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28357567 od 20. siječnja 2023. godine sa sjedištem na adresi Gine Pajevića br. 10/1, Jagodina.</ref> dok je dva mjeseca kasnije dobio potvrdu od jednog vrhovnog savjeta iz [[Grčka|Grčke]]. Ovaj vrhovni savjet je [[12. ožujka]] [[2024.]] godine dobio ''Patent Joseph Cerneau'' od Vrhovnog savjeta 33. stupnja Velikog kolumbijskog nacionalnog orijenta ([[Španjolski jezik|španj.]] ''Supremo Consejo Grado 33° del Gran Oriente Nacional Colombiano'').<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Vrhovni savet Balkana|url=https://supremecouncil.rs/vrhovni-savet.php|access-date=2025-05-31|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250221143805/https://supremecouncil.rs/vrhovni-savet.php|archive-date=2025-02-21|website=supremecouncil.rs}}</ref> Ovaj vrhovni savjet upravlja visokim stupnjevima Škotskog obreda za članove [[Slobodno zidarstvo u Srbiji#Osnovane 2020-ih|Velikog orijenta Balkana]] (VOB) iz Srbije, [[Slobodno zidarstvo u Srbiji#Osnovane 2020-ih|Velike tradicionalna slobodnozidarske lože Srbije]] (VTSzLS) i [[Slobodno zidarstvo u Crnoj Gori|Velike suverene lože Duklja]] (VSLD) iz [[Crna Gora|Crne Gore]].<ref name=":0"/> Vrhovni savjet je član Međunarodne konfederacije vrhovnih savjeta 33. stupnja ([[Španjolski jezik|španj.]] ''Confederación Internacional de Supremos Consejos del Grado 33º del Rito Escocés Antiguo y Aceptado''; [[Engleski jezik|engl.]] ''International Confederation of Supreme Councils of 33rd Degree of the Ancient and Accepted Scottish Rite'') od studenog 2023. godine.<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.massoneriaitaliana.it/icsc/rules/|title=Rules - International Confederation of Supreme Councils|access-date=2024-05-04|website=massoneriaitaliana.it|language=en|archive-date=4. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240504221915/http://www.massoneriaitaliana.it/icsc/rules/|url-status=dead}}</ref> === Vrhovno vijeće velikih loža Balkana === '''Vrhovno vijeće velikih loža Balkana''' ([[Srpski jezik|srp.]] ''Врховно веће великих ложа Балкана'') je [[Slobodnozidarski redovi|neovisno tijelo]] koje upravlja visokim stupnjevima Škotskog obreda za nekoliko [[velika loža|velikih loža]]. Osnovano je 13. listopada 2023. godine u [[Beograd]]u.<ref>{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Vrhovno veće velikih loža Balkana (Врховно веће великих ложа Балкана) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28364474 od 19. srpnja 2023. godine sa sjedištem na adresi Cerska 76A, Općina Vračar, Beograd.</ref><ref name=":6">{{Citiranje weba|title=Vrhovno Veće Velikih Loža Balkana|url=https://vvvlb.com/|access-date=2024-12-19|website=vvvlb.com}}</ref> Ovo vrhovno vijeće upravlja visokim stupnjevima Škotskog obreda za članove pet velikih loža: [[Slobodno zidarstvo u Srbiji#Tradicionalne velike lože|Velike lože Balkana]] (VLB) iz Srbije, [[Svjetska unija Libertas 5775#VSLH Libertas A.D. 1775|Velike suverene lože Hrvatske "Libertas A.D. 1775"]], [[Slobodno zidarstvo u Crnoj Gori#Tradicionalne i kontinentalne velike lože|Velike nacionalne lože Crne Gore]] (VNLCG), [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Rumunjska|Velike regularne lože "Ujedinjena Europa"]] (MLREU) iz Rumunjske te [[Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini#Kontinentalne i mješovite velike lože|Velika nacionalna loža Republike Srpske]] (VNLRS) iz Bosne i Hercegovine. Pored spomenutih velikih loža, u Vrhovnom vijeću velikih loža Balkana je to [[#Vrhovno vijeće velikih loža Srbije|Vrhovno vijeće velikih loža Srbije]].<ref name=":6"/> == Vidi još == * [[Slobodno zidarstvo u Srbiji]] * [[Škotski red u Hrvatskoj]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://vs.org.rs/|Vrhovni savjet Srbije 1912.}} * {{URL|https://vvvlb.com/|Vrhovno vijeće velikih loža Balkana}} <!--* {{URL|https://supremecouncil.rs/|Vrhovni savjet Balkana}}--> {{Škotski obred}} {{SZuSRB}} [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Srbiji]] [[Kategorija:Drevni i prihvaćeni škotski obred]] owai0t354nojdefnenaz33fcct1r04k 0 768641 7565526 7557405 2026-07-28T13:38:08Z Argo Navis 852 7565526 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =pink | naziv =Hrastova mrežasta stjenica | slika =2021 07 22 Corythucha arcuata 1c.jpg | slika_opis =Hrastova mrežasta stjenica | status = | regnum =[[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Hemiptera]] | subordo = [[Heteroptera]] | familia = [[Tingidae]] | genus = [[Corythucha]] | species =''C. arcuata'' | dvoimeno =''Corythucha arcuata'' | dvoimeno_autorstvo = [[Thomas Say|Say]], 1832. }} '''Hrastova mrežasta stjenica''' ({{lat.|Corythucha arcuata}}) vrsta je iz roda ''Tingidae'' koja je štetnik [[hrast]]ova. Porijeklom je iz [[Novi svijet|Novog svijeta]], a u [[Europa|Europi]] je prvi put uočena [[2000.]] godine, a javlja se i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od [[2013.]] godine.<ref>[https://www.arbofux.de/eichennetzwanze.html Eichennetzwanze] arbofux.de Preuzeto 15. kolovoza 2024.</ref> Za ljude nije opasna, osim što neugodno može peckati [[koža|kožu]].<ref>[https://emedjimurje.net.hr/vijesti/drustvo/2979427/aktualno-hrastove-mrezaste-stjenice-preplavile-dvorista-jesu-li-opasne-i-kako-se-zastititi/ Hrastove mrežaste stjenice preplavile dvorišta: Jesu li opasne i kako se zaštititi?] emedjimurje.net.hr Preuzeto 15. kolovoza 2024.</ref> == Izgled == Naraste do duljine od oko 3 [[mm]] i ima lisnato prošireni [[rub]] [[skutelum]]a (pronotuma) i [[krila]] s [[čipka]]stim uzorkom pa odozgo ima gotovo [[pravokutnik|pravokutni]] [[oblik]]. Osnovna [[boja]] je kremasto [[bijela]], s tamnosmeđim [[mrlja]]ma na prednjem dijelu krila. Podsjeća na [[platanina mrežasta stjenica|plataninu mrežastu stjenicu]], ali s manje smeđih mrlja. Nimfe su više ovalne, s [[trn]]ovitim izraštajima na rubu tijela i tamne su boje. Ženke polažu [[crna]] [[jaja]] u obliku [[bačva|bačve]] u raštrkanim skupinama od desetaka na donjoj strani [[lišće|lišća]].<ref>[http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-9QXY1CFP Hrastova čipkarka (Corythucha arcuata)] Gozdarski vestnik Preuzeto 15. kolovoza 2024.</ref> Nakon dva do tri tjedna, nimfe se izlegu i zatim prolaze kroz pet stadija prije transformacije u odraslu jedinku. Prvih nekoliko tjedana nakon izlijeganja skupljaju se zajedno. U izvornom području rasprostranjenja godišnje se razviju dva roda, ali u sjevernoj [[Italija|Italiji]], zbog viših [[temperatura]], tri roda, zbog čega se u povoljnim uvjetima može brzo razmnožavati. Odrasle jedinke hiberniraju skrivene u pukotinama ispod [[kora|kore]] drveća i ponovno su aktivne od prve polovice [[svibanj|svibnja]], kada ženke polažu jaja i do kraja svibnja ugibaju. Prve odrasle jedinke sljedeće generacije tada se pojavljuju sredinom lipnja. Kasnije tijekom sezone, nimfe i odrasle jedinke izlaze zajedno. Zaraženost stabla hrastovom žigosanom prepoznaje se i po brojnom crnom [[izmet]]u. == Status štetnika == Desetljeće nakon unošenja u Europu, hrastova mrežasta stjenica počela se brzo širiti i postala je veliki invazivni štetnik u više od 20 zemalja [[EU]]-a, gdje čini velike infestacije na nekoliko vrsta hrastova ([[hrast lužnjak]], [[hrast kitnjak]] i dr.) i često čini značajne štete, poput negativnih dugoročnih posljedica na zdravlje i preživljavanje hrasta te smanjenje uroda [[žir]]a. Od [[2023.]] izgledi za kontrolu ovog invazivnog štetočina smatrani su lošima, s projekcijama da je kontinuirano širenje Europom neizbježno ukoliko se ne postigne kontrola. Iako postoji barem jedan potencijalni agens biološke kontrole koji je poznat iz svog prirodnog područja u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] (parazitoid jaja mimaridne ose), u Europi nema poznatih [[Predacija|predatora]] ili [[parazit]]a.<ref>Hoch, G., Stemmelen, A., Eötvös, C. B., Hinterstoisser, W., Lanšćak, M., Stojnić, S., Tóth, M., Westergren, M., Zidar, S., Zlatković, M., Zoric, N., & de Groot, M. (2024). Infestation intensity by the invasive oak lace bug, Corythucha arcuata (Say) in mixed and pure oak stands. Journal of Applied Entomology, 148, 26–33. https://doi.org/10.1111/jen.13205</ref> == Izvori == {{izvori}} == Galerija == <gallery mode="packed"> Eichennetzwanze Corythucha arcuata in Frankreich links.jpg|Hrastova mrežasta stjenica u Francuskoj 2021. Eichennetzwanze Corythucha arcuata in Frankreich.jpg|Hrastova mrežasta stjenica, nimfa i njihov crni izmet. 2021 07 22 Corythucha arcuata 1d.jpg|Hrastova mrežasta stjenica na koži. 2021 07 21 Corythucha arcuata nymphs1b.jpg|Nimfe hrastove mrežaste stjenice i njihov izmet. </gallery> [[Kategorija:Stjenice]] pmy45y6na6qli2v7sit4x0g5hvgl6qe 7565527 7565526 2026-07-28T13:39:28Z Argo Navis 852 7565527 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =pink | naziv =Hrastova mrežasta stjenica | slika =2021 07 22 Corythucha arcuata 1c.jpg | slika_opis =Hrastova mrežasta stjenica | status = | regnum =[[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Hemiptera]] | subordo = [[Heteroptera]] | familia = [[Tingidae]] | genus = [[Corythucha]] | species =''C. arcuata'' | dvoimeno =''Corythucha arcuata'' | dvoimeno_autorstvo = [[Thomas Say|Say]], 1832. }} '''Hrastova mrežasta stjenica''' ({{lat.|Corythucha arcuata}}) vrsta je iz roda ''Tingidae'' koja je štetnik [[hrast]]ova. Porijeklom je iz [[Novi svijet|Novog svijeta]], a u [[Europa|Europi]] je prvi put uočena [[2000.]] godine, a javlja se i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od [[2013.]] godine.<ref>[https://www.arbofux.de/eichennetzwanze.html Eichennetzwanze] arbofux.de Preuzeto 15. kolovoza 2024.</ref> Za ljude nije opasna, osim što može neugodno peckati [[koža|kožu]].<ref>[https://emedjimurje.net.hr/vijesti/drustvo/2979427/aktualno-hrastove-mrezaste-stjenice-preplavile-dvorista-jesu-li-opasne-i-kako-se-zastititi/ Hrastove mrežaste stjenice preplavile dvorišta: Jesu li opasne i kako se zaštititi?] emedjimurje.net.hr Preuzeto 15. kolovoza 2024.</ref> == Izgled == Naraste do duljine od oko 3 [[mm]] i ima lisnato prošireni [[rub]] [[skutelum]]a (pronotuma) i [[krila]] s [[čipka]]stim uzorkom pa odozgo ima gotovo [[pravokutnik|pravokutni]] [[oblik]]. Osnovna [[boja]] je kremasto [[bijela]], s tamnosmeđim [[mrlja]]ma na prednjem dijelu krila. Podsjeća na [[platanina mrežasta stjenica|plataninu mrežastu stjenicu]], ali s manje smeđih mrlja. Nimfe su više ovalne, s [[trn]]ovitim izraštajima na rubu tijela i tamne su boje. Ženke polažu [[crna]] [[jaja]] u obliku [[bačva|bačve]] u raštrkanim skupinama od desetaka na donjoj strani [[lišće|lišća]].<ref>[http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-9QXY1CFP Hrastova čipkarka (Corythucha arcuata)] Gozdarski vestnik Preuzeto 15. kolovoza 2024.</ref> Nakon dva do tri tjedna, nimfe se izlegu i zatim prolaze kroz pet stadija prije transformacije u odraslu jedinku. Prvih nekoliko tjedana nakon izlijeganja skupljaju se zajedno. U izvornom području rasprostranjenja godišnje se razviju dva roda, ali u sjevernoj [[Italija|Italiji]], zbog viših [[temperatura]], tri roda, zbog čega se u povoljnim uvjetima može brzo razmnožavati. Odrasle jedinke hiberniraju skrivene u pukotinama ispod [[Kora (biljke)|kore]] drveća i ponovno su aktivne od prve polovice [[svibanj|svibnja]], kada ženke polažu jaja i do kraja svibnja ugibaju. Prve odrasle jedinke sljedeće generacije tada se pojavljuju sredinom lipnja. Kasnije tijekom sezone, nimfe i odrasle jedinke izlaze zajedno. Zaraženost stabla ovom stjelicom prepoznaje se i po brojnom crnom [[izmet]]u. == Status štetnika == Desetljeće nakon unošenja u Europu, hrastova mrežasta stjenica počela se brzo širiti i postala je veliki invazivni štetnik u više od 20 zemalja [[EU]]-a, gdje čini velike infestacije na nekoliko vrsta hrastova ([[hrast lužnjak]], [[hrast kitnjak]] i dr.) i često čini značajne štete, poput negativnih dugoročnih posljedica na zdravlje i preživljavanje hrasta te smanjenje uroda [[žir]]a. Od [[2023.]] izgledi za kontrolu ovog invazivnog štetočina smatrani su lošima, s projekcijama da je kontinuirano širenje Europom neizbježno ukoliko se ne postigne kontrola. Iako postoji barem jedan potencijalni agens biološke kontrole koji je poznat iz svog prirodnog područja u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] (parazitoid jaja mimaridne ose), u Europi nema poznatih [[Predacija|predatora]] ili [[parazit]]a.<ref>Hoch, G., Stemmelen, A., Eötvös, C. B., Hinterstoisser, W., Lanšćak, M., Stojnić, S., Tóth, M., Westergren, M., Zidar, S., Zlatković, M., Zoric, N., & de Groot, M. (2024). Infestation intensity by the invasive oak lace bug, Corythucha arcuata (Say) in mixed and pure oak stands. Journal of Applied Entomology, 148, 26–33. https://doi.org/10.1111/jen.13205</ref> == Izvori == {{izvori}} == Galerija == <gallery mode="packed"> Eichennetzwanze Corythucha arcuata in Frankreich links.jpg|Hrastova mrežasta stjenica u Francuskoj 2021. Eichennetzwanze Corythucha arcuata in Frankreich.jpg|Hrastova mrežasta stjenica, nimfa i njihov crni izmet. 2021 07 22 Corythucha arcuata 1d.jpg|Hrastova mrežasta stjenica na koži. 2021 07 21 Corythucha arcuata nymphs1b.jpg|Nimfe hrastove mrežaste stjenice i njihov izmet. </gallery> [[Kategorija:Stjenice]] aa2889hlum5sd5yl202ou5u716hnm1d 7565528 7565527 2026-07-28T13:39:39Z Argo Navis 852 7565528 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =pink | naziv =Hrastova mrežasta stjenica | slika =2021 07 22 Corythucha arcuata 1c.jpg | slika_opis =Hrastova mrežasta stjenica | status = | regnum =[[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Hemiptera]] | subordo = [[Heteroptera]] | familia = [[Tingidae]] | genus = [[Corythucha]] | species =''C. arcuata'' | dvoimeno =''Corythucha arcuata'' | dvoimeno_autorstvo = [[Thomas Say|Say]], 1832. }} '''Hrastova mrežasta stjenica''' ({{lat.|Corythucha arcuata}}) vrsta je iz roda ''Tingidae'' koja je štetnik [[hrast]]ova. Porijeklom je iz [[Novi svijet|Novog svijeta]], a u [[Europa|Europi]] je prvi put uočena [[2000.]] godine, a javlja se i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od [[2013.]] godine.<ref>[https://www.arbofux.de/eichennetzwanze.html Eichennetzwanze] arbofux.de Preuzeto 15. kolovoza 2024.</ref> Za ljude nije opasna, osim što može neugodno peckati [[koža|kožu]].<ref>[https://emedjimurje.net.hr/vijesti/drustvo/2979427/aktualno-hrastove-mrezaste-stjenice-preplavile-dvorista-jesu-li-opasne-i-kako-se-zastititi/ Hrastove mrežaste stjenice preplavile dvorišta: Jesu li opasne i kako se zaštititi?] emedjimurje.net.hr Preuzeto 15. kolovoza 2024.</ref> == Izgled == Naraste do duljine od oko 3 [[mm]] i ima lisnato prošireni [[rub]] [[skutelum]]a (pronotuma) i [[krila]] s [[čipka]]stim uzorkom pa odozgo ima gotovo [[pravokutnik|pravokutni]] [[oblik]]. Osnovna [[boja]] je kremasto [[bijela]], s tamnosmeđim [[mrlja]]ma na prednjem dijelu krila. Podsjeća na [[platanina mrežasta stjenica|plataninu mrežastu stjenicu]], ali s manje smeđih mrlja. Nimfe su više ovalne, s [[trn]]ovitim izraštajima na rubu tijela i tamne su boje. Ženke polažu [[crna]] [[jaja]] u obliku [[bačva|bačve]] u raštrkanim skupinama od desetaka na donjoj strani [[lišće|lišća]].<ref>[http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-9QXY1CFP Hrastova čipkarka (Corythucha arcuata)] Gozdarski vestnik Preuzeto 15. kolovoza 2024.</ref> Nakon dva do tri tjedna, nimfe se izlegu i zatim prolaze kroz pet stadija prije transformacije u odraslu jedinku. Prvih nekoliko tjedana nakon izlijeganja skupljaju se zajedno. U izvornom području rasprostranjenja godišnje se razviju dva roda, ali u sjevernoj [[Italija|Italiji]], zbog viših [[temperatura]], tri roda, zbog čega se u povoljnim uvjetima može brzo razmnožavati. Odrasle jedinke hiberniraju skrivene u pukotinama ispod [[Kora (biljke)|kore]] drveća i ponovno su aktivne od prve polovice [[svibanj|svibnja]], kada ženke polažu jaja i do kraja svibnja ugibaju. Prve odrasle jedinke sljedeće generacije tada se pojavljuju sredinom lipnja. Kasnije tijekom sezone, nimfe i odrasle jedinke izlaze zajedno. Zaraženost stabla ovom stjelicom prepoznaje se i po brojnom crnom [[izmet]]u. == Status štetnika == Desetljeće nakon unošenja u Europu, hrastova mrežasta stjenica počela se brzo širiti i postala je veliki invazivni štetnik u više od 20 zemalja [[EU]]-a, gdje čini velike infestacije na nekoliko vrsta hrastova ([[hrast lužnjak]], [[hrast kitnjak]] i dr.) i često čini značajne štete, poput negativnih dugoročnih posljedica na zdravlje i preživljavanje hrasta te smanjenje uroda [[žir]]a. Od [[2023.]] izgledi za kontrolu ovog invazivnog štetočina smatrani su lošima, s projekcijama da je kontinuirano širenje Europom neizbježno ukoliko se ne postigne kontrola. Iako postoji barem jedan potencijalni agens biološke kontrole koji je poznat iz svog prirodnog područja u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] (parazitoid jaja mimaridne ose), u Europi nema poznatih [[Predacija|predatora]] ili [[parazit]]a.<ref>Hoch, G., Stemmelen, A., Eötvös, C. B., Hinterstoisser, W., Lanšćak, M., Stojnić, S., Tóth, M., Westergren, M., Zidar, S., Zlatković, M., Zoric, N., & de Groot, M. (2024). Infestation intensity by the invasive oak lace bug, Corythucha arcuata (Say) in mixed and pure oak stands. Journal of Applied Entomology, 148, 26–33. https://doi.org/10.1111/jen.13205</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> Eichennetzwanze Corythucha arcuata in Frankreich links.jpg|Hrastova mrežasta stjenica u Francuskoj 2021. Eichennetzwanze Corythucha arcuata in Frankreich.jpg|Hrastova mrežasta stjenica, nimfa i njihov crni izmet. 2021 07 22 Corythucha arcuata 1d.jpg|Hrastova mrežasta stjenica na koži. 2021 07 21 Corythucha arcuata nymphs1b.jpg|Nimfe hrastove mrežaste stjenice i njihov izmet. </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Stjenice]] gx39i30pwcd4nt8cmuu0edtyhkp98wx 0 771495 7565774 7276113 2026-07-28T21:29:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565774 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naseobina u Hrvatskoj |ime = Čučerje |slika = |opis slike = |županija = [[Grad Zagreb]] |općina = |površina = 10,4 |visina = |z. širina = 45.893599 |z. dužina = 16.0595434 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2546 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = |pozivni broj = +385 (0)1 |autooznaka = ZG }} '''Čučerje''' je naselje u [[Gornja Dubrava (Zagreb)|Gornjoj Dubravi]] grada Zagreba. Površine je {{N|1038,67|ha}} te prema [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|popisu iz 2021.]] godine ima 2546 stanovnika.<ref>{{Citiranje weba|title=2. Mjesni odbor Čučerje|url=https://aktivnosti.zagreb.hr/2-mjesni-odbor-cucerje/14726|url-status=live|access-date=2024-10-19|website=Aktivnosti Grada Zagreba}}</ref> == Povijest == [[Datoteka:Čučerje Landscape.png|mini|258x258px|Slika središta Čučerja na kojoj je vidljiva crkva, „stara škola”, župni dvor i groblje.]] Prvi pisani spomen Čučerja nalazi se u ispravi [[Emerik, hrvatsko-ugarski kralj|kralja Emerika]] iz 1201. godine pod imenom ''Ziseria'', gdje se ono navodi u posjedu biskupa grada Zagreba,<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=O Čučerju|url=https://bosiljak-zagreb.hr/o-cucerju/|url-status=live|access-date=2024-10-19|website=HKPD Bosiljak Zagreb|language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje novina|last=Kristian Strukić|date=2013-11-16|title=Čučerje se prvi put spominje u ispravi kralja Emerika 1201.|language=hr|work=Večernji list|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/cucerje-se-prvi-put-spominje-u-ispravi-kralja-emerika-1201-903202|access-date=2024-10-19}}</ref> i stanovnici su mu bili uglavnom [[kmetovi]] biskupa i kanonika.{{Sfn|Bilić|Ivanković|5=2006.|p=132}} Čučerju se u kasnijim ispravama kraljeva [[Andrija, kralj ugarski i hrvatski|Andrije]] (1217.) i [[Karlo I. Robert|Karla]] (1328.) pridodaju i naselja Dankovec te Jalševec. Godine 1334. na popis je župa biskupije smještena i župa Blažene Djevice Marije u Čučerju (lat. ''Beata virgines de Chucherya''),<ref name=":2">{{Citiranje weba|title=O ŽUPI|url=https://www.zupa-pbdm-cucerje.hr/o-zupi/|url-status=live|access-date=2024-10-19|website=Župa Pohoda Blažene Djevice Marije Čučerje}}</ref><ref name=":0" /> kao i njena crkva<ref name=":1" /> u samom središtu naselja. Stanovništvo je prvi puta popisano u 17. stoljeću, no ti su popisi zabilježili tek davanja pojedinih obitelji, zbog čega nije poznat točan broj stanovnika u to doba. U 19. stoljeću Čučerje postaje sjedištem istoimene općine, koja je uključivala i naselja Dankovec, Jalševec, Degidovec, Medvedski Breg, Slanovec i Trstenik.<ref name=":0" /> Tijekom [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata]], kuće Ivana Keleminca, Janka Komušara i Franje Fabijanića u ulici Trstenik služile su ispomoći [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilačkom pokretu]]: kao baze, smještaj za članove pokreta, sjedišta [[Narodnooslobodilački odbor|Narodnooslobodilačkih odbora]] te spremišta materijala. Poslije rata ondje su postavljene spomen-ploče, no kasnije su uklonjene. Na Trgu Prvog zagrebačkog partizanskog odreda (danas Trg sv. Marije Čučerske) podignut je poslije rata spomenik poginulim sudionicima »narodnooslobodilačkog rata« s popisom imena, koji je kasnije premješten na groblje, a na groblju je 1966. podignut jednostavniji spomenik poginulim stanovnicima Čučerja.<ref name=":6">{{Citiranje časopisa|last=Šimunković|first=Mario|date=2014-01-01|title=Sjećanje je borba - Spomen obilježja Narodnooslobodilačke borbe i revolucionarnog pokreta na području grada Zagreba|url=https://www.academia.edu/49450889/Sje%C4%87anje_je_borba_Spomen_obilje%C5%BEja_Narodnooslobodila%C4%8Dke_borbe_i_revolucionarnog_pokreta_na_podru%C4%8Dju_grada_Zagreba|journal=|pages=|via=Academia.edu}}</ref>{{Is|167-8, 175}} Godine 1955. pripada općini Zagrebačka Dubrava, a godine 1961. općini Maksimir, u kojoj ostaje do ukidanja općina u Zagrebu.<ref name=":0" /> Gradu Zagrebu Čučerje je pripojeno 1981. godine.{{Sfn|Bilić|Ivanković|5=2006.|p=132}} Godine 1957. uspostavljena je autobusna linija [[Dubrava (Zagreb)|Dubrava]] – Čučerje,<ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Povijest škole|url=https://os-cucerje-zg.skole.hr/povijest-skole/|url-status=live|access-date=2024-10-19|website=Osnovna škola Čučerje Zagreb|language=hr}}</ref> koju danas izvodi [[Zagrebački električni tramvaj|ZET]] pod brojem linije [[Dodatak:Autobusna linija br. 209 u Zagrebu|209]]. Od 2021. godine u Čučerju prometuje i autobusna linija [[Dodatak:Autobusna linija br. 239 u Zagrebu|239]] do [[Markuševec|Markuševca]].<ref>{{Citiranje novina|date=2021-02-08|title=Od danas prometuje nova autobusna linija ZET-a|language=hr|work=Večernji list|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/od-danas-prometuje-nova-autobusna-linija-zet-a-1467140|access-date=2024-10-19}}</ref> === 2020-e === Čučerje je teško pogođeno [[Potres u Zagrebu 2020.|potresom u Zagrebu 2020.]] godine, čiji se [[epicentar]] nalazio nedaleko mjesta. Potres je ondje aktivirao razna klizišta,<ref>{{Citiranje novina|last=Dijana Kožul|date=2014-02-17|title='Klizište je ovdje već tri godine, a iz Grada nitko ništa ne poduzima!'|language=hr|work=Večernji list|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/kliziste-je-ovdje-vec-tri-godine-a-iz-grada-nitko-nista-ne-poduzima-921619|access-date=2024-10-19}}</ref> te oštetio brojne građevine: stambene,<ref>{{Citiranje novina|date=2023-02-13|title=Bačića dočekao nezadovoljni građanin: Došao, obećao, prevario|language=hr|work=Večernji list|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/u-obilasku-markusevca-i-cucerja-bacica-docekao-nezadovoljni-gradanin-dosao-obecao-prevario-1656785|access-date=2024-10-19}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2020-05-22|title='Živimo u epicentru potresa, svaki dan nas trese, bojimo se'|url=https://www.24sata.hr/news/cucerje-svaki-dan-nas-trese-potres-bojimo-se-urusavanja-694513|url-status=live|access-date=2024-10-19|website=24sata|language=hr}}</ref> crkvu,<ref name=":4">{{Citiranje weba|last=Vrbanic|first=Filip|date=2021-02-24|title=ZAGREBAČKA NADBISKUPIJA Župna crkva Pohoda Blažene Djevice Marije u zagrebačkom Čučerju|url=https://ika.hkm.hr/novosti/zagrebacka-nadbiskupija-zupna-crkva-pohoda-blazene-djevice-marije-u-zagrebackom-cucerju/|access-date=2024-10-19|website=IKA|language=hr}}</ref> Društveni dom<ref name=":5">{{Citiranje novina|last=Katja Knežević|date=2023-07-04|title=Tomašević: 'Razgovor oko stadiona je pri kraju. U pripremi je veliki međunarodni natječaj'|language=hr|work=Večernji list|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/tomasevic-razgovor-oko-stadiona-je-pri-kraju-u-pripremi-je-veliki-medunarodni-natjecaj-1692513|access-date=2024-10-19}}</ref> i škole.<ref>{{Citiranje weba|title=Zamjenik Korlaet obišao početak radovna na obnovi OŠ Čučerje stradaloj u potresu|url=https://arhiva.sjever.hr/clanak/zamjenik-korlaet-obisao-pocetak-radovna-na-obnovi-os-cucerje-stradaloj-u-potresu|access-date=2024-10-19|website=Sjever.hr - vijesti iz Sjeverozapadne i Središnje Hrvatske|language=hr-HR}}</ref><ref name=":0" /> Dom je u potresu bio potpuno razrušen, a njegova je obnova i potpuna rekonstrukcija započela 2023. godine.<ref name=":5" /><ref>{{Citiranje weba|last=Redakcija - 01Portal|date=2023-01-19|title=Položen kamen temeljac za izgradnju novog Društvenog doma Čučerje|url=https://01portal.hr/polozen-kamen-temeljac-za-izgradnju-novog-drustvenog-doma-cucerje/|access-date=2024-10-19|website=01Portal|language=hr}}</ref> Gradonačelnik [[Tomislav Tomašević]] kritizirao je tijek obnove u više navrata, izjavivši 2023. godine da je »sramota« što niti jedna kuća u naselju nije obnovljena od potresa.<ref>{{Citiranje novina|last=Hina|date=2023-01-19|title=Tomašević u Čučerju: Sporost države u obnovi kuća u Zagrebu je sramotna, već sam to rekao|language=hr|work=Večernji list|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/tomasevic-u-cucerju-sporost-drzave-u-obnovi-kuca-u-zagrebu-je-sramotna-vec-sam-to-rekao-1650530|access-date=2024-10-19}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2. svibnja 2021.|title=Tomašević obišao Čučerje i Dankovec pa se naljutio: ‘OVO JE NEDOPUSTIVO, TO JE MINIMUM KVALITETE ŽIVOTA’|url=https://www.zagreb.info/vijesti/zg-politika/tomasevic-obisao-cucerje-i-dankovec-pa-se-naljutio-ovo-je-nedopustivo-to-je-minimum-kvalitete/333156/|url-status=live|access-date=19. listopada 2024.|website=Zagreb.info}}</ref> Godine 2021. otvoren je dječji vrtić u Čučerju, područnica vrtića »Kolibri« iz Oporovca, koji se nalazi nedaleko središnjeg trga.<ref>{{Citiranje weba|title=Otvoren dječji vrtić u Čučerju|url=https://zagreb.hr/en/otvoren-djecji-vrtic-u-cucerju/170628|url-status=live|access-date=2024-10-19|website=Grad Zagreb|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Hana Ivković Šimičić|date=2021-04-06|title=Novi vrtić u Čučerju je tu, ali već pola godine stoji prazan|language=hr|work=Večernji list|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/novi-vrtic-u-cucerju-je-tu-ali-vec-pola-godine-stoji-prazan-1482115|access-date=2024-10-19}}</ref> == Škola == ''Časna knjiga i uspomenica učione čučerske'' navodi da su obrazovanje na području Čučerja prvotno provodili [[Orguljaš|orguljaši]] 1737. godine, kada su muška djeca bila podučavana čitanju i pisanju.<ref name=":3" /> Prva škola u naselju otvorena je tek 1835. godine u crkvenoj kući župnika;<ref name=":2" /> djecu je orguljaš Gjuro Celinić podučavao čitanju, pisanju, računanju i vjeronauku, no škola je u kratkom roku prestala s radom.<ref name=":3" /> Prva svjetovna škola otvorena je 1. travnja 1859. godine, a školska knjižnica utemeljena je 1863. godine. Prvi joj je privremeni učitelj bio Pavao Janković, a ravnatelj tadašnji župan Jakob Pavić. Prema nalogu cara [[Franjo Josip I.|Franje Josipa]] od 1. listopada 1875. godine, škola je djelovala kao četverogodišnja. Kroz povijest su izgrađene i druga (na inicijativu [[Izidor Kršnjavi|Izidora Kršnjavog]] 1895. godine) te treća škola (1938. godine).<ref name=":3" /> Dana 4. listopada 1944., u doba [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]], na trgu pred školom obješeno je 20 pripadnika NOB-a, uključujući jednu učiteljicu. U njihov spomen u dva su navrata, za 20. i 30. obljetnicu pada NDH, na zgradu tadašnje škole (danas Društvenog doma) postavljene spomen-ploče, pri čemu je kasnija sadržavala popis preminulih uz mjesto i godinu rođenja.<ref name=":6" />{{Is|173–174}} Do 1955. godine škola je djelovala sa svih 8 razreda. Školi se 1959. godine, na stotu obljetnicu otvorenja, pripojila područna škola Dankovec. Dana 1. listopada 1972. godine otvorena je nova školska zgrada koju su financirali mještani i [[kotar]]. Godine 1977. uvedena je i petodnevna nastava. Stara je škola potom prenamijenjena u Društveni dom 1982. godine.<ref name=":3" /> Godine 2016. u školu je uveden [[e-Dnevnik]], a od ranih 2000-ih do 2020-ih obavljali su se razni radovi obnove glavne i područne škole. Obje su zgrade pretrpjele štetu u [[Potres u Zagrebu 2020.|zagrebačkom]] i [[Potres kod Petrinje 2020.|petrinjskom potresu]], koja je iste godine sanirana.<ref name=":3" /> == Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije == {{Glavni|Župna crkva Pohoda Blažene Djevice Marije u Čučerju}}[[Datoteka:Stara fotografija crkve.jpg|mini|296x296px|Slika crkve i župnog dvora u Čučerju, kasno 19. stoljeće]] Prvi izvori nalažu da se prvotna crkva u Čučerju izgradila prije 1334. godine.<ref name=":1" /> Narodna predaja glasi da je na njenom mjestu nekoć postojao ribnjak na kojemu se ukazala Djevica Marija, nakon čega je ribnjak istekao u obližnji potok i za sobom ostavio samo zdenac. Pored zdenca se zatim, prema predaji, izgradila crkva.<ref name=":0" /> Suvremena je [[Barokna arhitektura|barokna]] crkva u Čučerju započela s izgradnjom 1728. godine, a dovršena je 1735. godine. Godinu dana kasnije ugrađen je veliki oltar koji je župi poklonio [[Juraj Branjug]]. Crkva je tijekom povijesti teško oštećena uslijed nekoliko potresa: 1822., 1880., 1905. i 1906. godine. Potonja dva, koja su se dogodila 17. prosinca 1905. i 2. siječnja 1906. godine onemogućila su uporabu crkve na tri godine. Prilikom obnove, koja je trajala do 1908. godine, zamijenjen je oltar i srušena kupola, ali su nabavljene orgulje. Godine 1957. slikar Ivan Tomljanović naslikao je na crkvi freske [[Sveti Tarzicije|sv. Tarzicija]] i [[Marija Goretti|sv. Marije Goretti]], a godine 1961. crkva je dobila zid, portir i stube pred ulazom. Ispod crkve je 1971. godine izgrađena i vjeronaučna dvorana [[Nikola Tavelić|sv. Nikole Tavelića]].<ref name=":2" /> Župni dvor pored crkve izgorio je 1737. godine, pri čemu su uništeni inventar i arhivi župe. Novi dvor, koji je i danas u uporabi, izgrađen je 1820. godine.<ref name=":2" /> Dana 19. lipnja 1991. godine na trg je u središtu Čučerja, u nazočnosti gradonačelnika Zagreba [[Boris Buzančić|Borisa Buzančića]], postavljen kip Majke Božje Čučerske.<ref name=":3" /> Godine 2020. Zagreb je zahvatio potres s epicentrom blizu Čučerja, pri čemu je teško oštećena zgrada crkve. Misa se u međuvremenu služila u područnim kapelama, a privremeni objekt koji bi crkvu zamijenio postavljen je nedaleko crkve godinu dana poslije.<ref name=":4" /> Obnova je započela 2022. godine.<ref>{{Citiranje weba|last=Puklek|first=Josip|title=ZAPOČETA PRVA FAZA OBNOVE ČUČERSKE LJEPOTICE|url=https://www.zupa-pbdm-cucerje.hr/zapoceta-prva-faza-obnove-cucerske-ljepotice/|url-status=live|access-date=2024-10-19|website=Župa Pohoda Blažene Djevice Marije Čučerje}}</ref> == Kultura == * Planinarski dom »Lipa – Rog«<ref>{{Citiranje weba|title=Lipa|url=https://planinarenje.hr/odredista/lipa?podrucje=medvednica|url-status=live|access-date=2024-10-19|website=planinarenje.hr}}</ref> * Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo »Bosiljak«<ref>{{Citiranje weba|title=HKPD Bosiljak Zagreb - O nama|url=https://bosiljak-zagreb.hr/o-nama/|access-date=2024-10-19|website=HKPD Bosiljak Zagreb|language=en-US}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} === Literatura === * {{Citiranje knjige | editor-last = Bilić | editor-first = Josip | editor2 = | editor2-last = Ivanković | editor2-first = Hrvoje | editor-link = | editor2-link = | year = 2006. | title = [[Zagrebački leksikon]] | publisher = [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], [[Masmedia]] | publication-place = Zagreb | language = hr | isbn =953-157-486-3 | ref={{SfnRef|Bilić|Ivanković|2006.}} }} == Vanjske poveznice == * [https://os-cucerje-zg.skole.hr/povijest-skole/ Povijest škole u Čučerju], OŠ Čučerje * ''[https://www.hrz.hr/en/images/portal/portal_13_03_skaric1.pdf Čudotvorno raspelo u Čučerju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241109035153/https://www.hrz.hr/en/images/portal/portal_13_03_skaric1.pdf |date=9. studenoga 2024. }}'', Hrvatski restauratorski zavod [[Kategorija:Naselja u Gradu Zagrebu]] [[Kategorija:Mjesni odbori Grada Zagreba]] [[Kategorija:Gornja Dubrava (Zagreb)]] 8hadw86iy5e8vx3angvw6bcs2gyolkw 0 775450 7565719 7350476 2026-07-28T18:55:57Z Zviz2401 102709 /* Pregled serije */ 7565719 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Povratak u raj | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = Return to Paradise | format_serije = [[dramedija]]<br>kriminalistička drama<br>misterija | autor = James Hall<br>Peter Mattessi<br>Robert Thorogood | razvoj = | redatelj = | scenarist = | glazba = Antony Partos<br>Jackson Milas | uvodna_glazba = | glumci = Anna Samson<br>Lloyd Griffith<br>Aaron McGrath<br>Catherine McClements<br>Celia Ireland<br>Tai Hara<br>Andrea Demetriades | pripovjedač = | država = {{DZ+X|UK}}<br>{{DZ+X|AUS}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | broj_epizoda = 12 | broj_sezona = 2 | producent = Diane Haddon | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 60 min | produkcijska_kuća = Red Planet Pictures<br>BBC Studios Productions Australia | tv_kuća = {{Z|AUS}} [[ABC]]<br>{{Z|UK}} BBC One | u_hrv = BBC First<br>[[Star Crime]] | ostale_kuće = | početak_serije = [[8. rujna]] [[2024.]] | kraj_serije = | web_stranica = | imdb_id = 32059608 }} '''''Povratak u raj''''' (eng. '''''Return to Paradise)''''' je [[Australija|australsko]]-[[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] [[televizijska serija]] koja se premijerno prikazala od [[8. rujna]] do [[13. listopada]] [[2024.]] u [[Australija|Australiji]], i od [[22. studenoga]] 2024. u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. To je druga spin-off serija dugovječne [[Žanr kriminalistike|kriminalističke serije]] ''[[Smrt u raju]]''. Serija se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] prikaziuje od [[6. siječnja]] [[2025.]] na kabelskom kanalu [[BBC First]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=2024-12|title=BBC First, ponedjeljak, 6. siječnja 2025.|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-01-06&kanal=bbc-first|url-status=dead|access-date=2024-12-08|website=TvProfil|archive-date=1. siječnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101144520/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-01-06&kanal=bbc-first}}</ref> i od [[13. veljače]] na kanalu [[Star Crime]]. Dana 21. studenoga 2024. objavljeno je da je druga sezona serije u razvoju.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2024-11-21|title=Upfronts 2025: ABC: New drama, comedy, factual and The Piano. TV Tonight|url=https://tvtonight.com.au/2024/11/upfronts-2025-abc-new-drama-comedy-factual-and-the-piano.html|url-status=live|access-date=2024-12-08|website=tvtonight.com.au|language=en-AU}}</ref> == Radnja == Detektivka rođena u [[Australija|Australiji]], inspektorica Mackenzie Clarke radi za londonsku Metropolitansku policiju na početku serije. Vraća se u svoj rodni grad Dolphin Cove kako bi pomogla popraviti majčinu kuću, ali na kraju se privremeno ponovno pridružuje lokalnom policijskom timu kako bi im pomogla riješiti ubojstvo. Kada se njezin povratak u [[London]] odgodi zbog optužbi za manipuliranje dokazima, prisiljena je ostati na neodređeno vrijeme. Njezinu novu poziciju komplicira činjenica da je jedan od njezinih suradnika njezin bivši zaručnik kojeg je ostavila pred oltarom godinama ranije, a šefica njezina buduća svekrva. == Glumačka postava == * [[Anna Samson]] kao inspektor detektiv Mackenzie Clarke * [[Lloyd Griffith]] kao viši policijski službenik - detektiv Colin Cartwright * [[Aaron L. McGrath]] kao časnik Felix Wilkinson * [[Catherine McClements]] kao narednica Philomena Strong, Mackenziejev šefica i Glennova majka * [[Celia Ireland]] kao Reggie Rocco, volonterka u policijskoj postaji * [[Ardal O'Hanlon]] kao inspektor detektiv Jack Mooney * [[Tai Hara]] kao sudski patolog Glenn Strong, Mackenziejev bivši zaručnik * [[Andrea Demetriades]] kao Daisy Dixon, Glennova djevojka == Pregled serije == Serija se premijerno prikazala od [[8. rujna]] do [[13. listopada]] [[2024.]] u [[Australija|Australiji]], i od [[22. studenoga]] do [[27. prosinca]] 2024. u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se premijerno počela prikazivat [[6. siječnja]] [[2025.]] na kabelskom kanalu [[BBC First]],<ref name=":1" /> a od [[13. veljače]] na kanalu [[Star Crime]]. U studenome 2024. serija je obnovljena za drugu sezonu koja je već u razvoju.<ref name=":0" /> {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="2" rowspan="3" |Sezona ! rowspan="3" |Epizoda ! colspan="2" rowspan="2" |Izvorno prikazivanje ! colspan="4" |Hrvatsko prikazivanje |- ! colspan="2" |BBC First ! colspan="2" |Star Crime |- !Premijera !Finale !Premijera !Finale !Premijera !Finale |- | height="10px" bgcolor="#66B032" | !1. |6 |8. rujna 2024. |13. listopada 2024. |6. siječnja 2025. |10. veljače 2025. |13. veljače 2025. |20. ožujka 2025. |- | height="10px" bgcolor="#FFC03E" | !2. |6 |31. listopada 2025. |12. prosinca 2025. |17. siječnja 2026. |21. veljače 2026. |13. kolovoza 2026. |17. rujna 2026. |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{imdb|id=32059608|naslov=Return to Paradise}} hcp6dzge8idv7xlpadu8h7o0acnqrmd 828 776332 7565803 7565092 2026-07-29T00:00:14Z WP-ROBot 324743 Bot: ažuriranje 7565803 Scribunto text/plain local rob = { ['@UPDATED@'] = '7 2026', ['Branko Drinovac Lega'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['20. ITF Croatia Open'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Mance'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['Geo info centar'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Jabukovac - Zagreb'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['Kriza 3. stoljeća'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Osnovne škole u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Total TV'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Umjetnički aktivizam'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['17. Otvoreno prvenstvo Hrvatske u taekwondou'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['O pastiri, čudo novo'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Šime Barešić'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dinko Zlatko Pavić'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Chorillo Paravic'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Razgovor o predlošku:Artsakh'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Tuđman: Nepoznata priča'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Mandarinjani'] = { { mjesec = "Veljača 2022.", status = "OBRISANO" }}, ['Autonomna ženska kuća Zagreb'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Neva Tölle'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Platforma Doma mladih'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Memgraph'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Stipe Ćorlukić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Buči'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Miloš Jovanović'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Vera Stipetić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Krilić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "Zadržano" }}, ['Francesco Mussoni'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Športsko društvo Chaumont'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sandra skender'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vrtlli (Tribunj)'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vrtli (Tribunj)'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Krsto Radić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Rora'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['SD Trudbenik'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Martin Davorin Krmpotić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Dobrovoljno vatrogasno društvo Oštarije'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Mihaljević Barak'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['LasMegan'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača Calcia Catania'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Popis besplatnih i javno dostupnih sveučilišnih video predavanja'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Simon2001 devrait sucer sa bite'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Komarnik (razdvojba)'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Princeton, New Jersey'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stanislav Petrov'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Šrilankanska reprezentacija u hokeju na travi'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Taraxacum ziwaschum'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Michael Ilić'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Kartvelski narodi'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Izumiranje novinarstva'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marijana Soldo'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Freyaprameswari0'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stevo Popović'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Većeslav Šupuk'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Turković'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ikica Čuvalo'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jalija'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sobna kala'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sejmen'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kršćanska apologetika'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Siva skala'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Catholiq'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nikica Vujica'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Adriane Lopes'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jerko Pavličević'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Bob Graditelj'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Velika Britanija tijekom raspada Jugoslavije'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Milicija sela Teočaka'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Zabilju'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sunčana obala'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Coface'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hope Channel Hrvatska'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['OVB Hrvatska'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Veijo Baltzar'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Klinika Svjetlost'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Falun Gong (knjiga)'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Apiol'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Natrijev flourid'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sodium fluoride'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Razgovor sa suradnikom:Khả Vân Đại Hãn'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Non Serviam'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vatroslav Jagic'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Transeksualnost'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Transrodnost (razdvojba)'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Estera'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jugokomunisti'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Davor (mitologija)'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Ivan &#39;Ike&#39; Mandurić'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Lejla Šehović'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Safet - Meho Mehmedbašić'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Autobahn police simulator 3'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Racz'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Orsat cvjetinović'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Radost Sotone'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Don&#39;t Ask, Don&#39;t Tell'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis tiskanih medija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Leopold II. Belgijski'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crvena stijena (Bar)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "zadržano" }}, ['Visoka Glavica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Socijalistička partija Hrvatske-lijeva alternativa'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko-bošnjački savez'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Farmakopeja'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Anel &#34;Jugobeat&#34; Halilagić'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkvina (pojam)'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Josip diminić'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nedjeljko Ostarčević'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['IFIMES'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Torpedo 18/24'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['POGON - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Podsusedsko Dolje'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sandro Užila'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jerry Blaskovich'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marquinhos Trad'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['XOXO'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Luke u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Stjepana u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Ruže Viterbske u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Ivana u Sutini'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Jakova u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['MonetizeAd'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Karavlasi'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Mariana Dražić'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Popis popisa'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Treneri NK Inter-Zaprešića'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Čarobna Olovka'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Brza cesta B1 (Bosna i Hercegovina)'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vučni vlak'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dona Nahod'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jurica Blažević nogometni sudac'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Starohrvatska mitologija'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ahejska liga'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['ASK'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ljeljo'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Radost Satane'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Lino Dussi'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vesna Zvonarević'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marin Tomičić'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pomoć:IPA za hrvatski i srpski'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Salvadorska šahovska reprezentacija'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj na Vlašiću 1992.'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Rudarski pozdrav'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Gradske Bitange'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:HDZ-ovi gradonačelnici'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stadion Elić Luka'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Minut Srca Mog'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Curry'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Božidar Maslov'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Корисник:Petar strainovic/песак'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Loly toons'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Whatodoo'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vladimir Radojković'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Fridrik I. Lijepi'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Renan Contar'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Andreja Gribl'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Na livadi na Jankovcu'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Superbabekillah'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['3. ŽNL Istarska 2011./12.'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Tradicija esperanta u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Lukas Jurić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Suha snježno-šumska klima'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:NK Pampas'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Alen Juginović'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['KK Varoš'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Glazbeno pjevačko društvo Guslar'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Šćakavski dijalekt'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['XTERRA kros triatlon u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Negotin'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "Zadržano" }}, ['Vimana'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Pametno za Split i Dalmaciju'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Anton Kikaš'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Datoteka:Severina Velika Polana.jpg'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Zapadnoštokavski dijalekt'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jekavska čakavica'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kraško gorje'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Krški otoci'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Katarina Duplančić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski Kišobran'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['SBL'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Odbijeni prijedlozi za proglašenje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Plebiscit u Bajskom trokutu 1919.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Milivoj Bolobanić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatska formula liga'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Taekwondo Klub Plovanija'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Egzodus Hrvata i drugih nesrba iz BiH kod Davora kolovoza i rujna 1995.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['El-Arish (logor)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Koprivnica u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hrsport (internet stranica)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['DalmacijaPortal'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Chat (internetska stranica)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['James Connolly'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Ratni zločin u Lori'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Zemljopis Britanskih prekomorskih područja'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Arijana Gigliani Philipp'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Vrabac'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vito Cuic'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Anel Topcagic'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Francesco Morosin'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Danko Ivšinović'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Emina Hadid'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/25. studenog 2022.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Gornji Zelenikovac'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Helpinver'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Palaunski jezik'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Palauski jezik'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Usporedba emisija u transportu'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Simodmart (producent)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Katica Prpić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Srijemskoj Kamenici u listopadu 1944.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Komemorativne kovanice od €2'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Bep-Kororoti'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/prosinac 2022.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Johann Christian Daniel von Schreber'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Eleazar Menachem od Shecha'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Zagrebački kvartovi'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Tadić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Repelent-1'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Otok Nelson (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Otok Cornwallis (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Mensur Bektić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Srdjan Podrug'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Promet Makarska d.o.o.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Mikromitra'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:MŽNL Osijek-Vinkovci'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dan slobode i demokracije u Češkoj 2021.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dragutin Golik Zmija'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Bijela Hrvatska država'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dafne Ružić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Lјevica (Srbija)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Knjižnica centra za njemački jezik Vokabula'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Internetske enciklopedije'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Glavne istine katoličke vjere'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Matija Bujak'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Tomaš Jakić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stipan Vert'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marko Ostrogonac'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Antun Žvan'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Majstora Radovana'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Amon Ra'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['NFS (Network File System)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Network-attached Storage'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Network Attached Storage'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Trachurus lathami'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Podmornica klase Invincible'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Muzej vojne i ratne povijesti'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Antonia Darder'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Istok Hrvatske'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marija od Tecka'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Karolini'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nogomani'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Matej36'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Neodgovarajući sadržaj 22. rujna 2022.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Josip Ivančić (glazbenik)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Hamzagic'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Edílson (nogometaš, rođen 1986.)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Luan .(nogometaš, rođen 1999.)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Poomphuang Duangchan'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Porijeklo porodice Saračević'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Rasim Gačanović'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Antonia Darder'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Majstori (televizijska serija)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Župna crkva sv. Marija Magdalena, Ivanec'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Knjiga o klimi'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Morana (bend)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Marko Vojnić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Blažanović'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vranja Begić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zoran Subošić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Kosovu Polju'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dalibor Drlje'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Fik'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Crnojevića Rijeka'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Flying disc'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mirce'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Porfirij'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska u revoluciji 1848.-1849.'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['NK Olimpija Ljubljana (1911.-2005.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Varaždinska županija (1868.-1918.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Svjetionik Otočić Tri Sestrice - Rivanj'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivona Maglica'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Noćići'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Aleks Bralić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Crkvena desetina'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['The Karambol'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Max &#38; Intro'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nacrt:Thiago Silva'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Francuska nacionalna knjiž'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinski Kapeleti'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Metodisti'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Amer Kadić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Erwin Zeidler (Podmaršal)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Španjolsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nizozemsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Portugalsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Superznalac'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo and the Alien Invaders'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo and the Cyber Chase'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Marko Bralić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Muški skok u vis na Panameričkim igrama 2007.'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Aleks Bralić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ngawi'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Ngawi'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Leon Žilavi (Magic Leon)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Katedrala Sv. Jakova'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Fabijan Paponja'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Krešimir Pandžić'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dubrovački'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tin Herceg'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Divan (Osmansko carstvo)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo! Pirates Ahoy!'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo! and the Loch Ness Monster'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kazahstanski Kanat'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Milan Turković'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis izmišljenih naroda i rasa'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['4. tisućljeće'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača Iličeveca Mariupol'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Informacijski sustav'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bugarsko Carstvo'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['1. ŽNL Virovitičko-podravska 2022/2023'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Systems Network Architecture'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Branimir Čičmak'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Cook Craig'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2022./23.'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Opsada Jeruzalema (70)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Aikido klub rovinj'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Europski demokratski studenti (EDS)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dragana Lucija Ratković Aydemir'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Hodanje Filipa Zovke'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Čang Kai-Šek'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Čang Kai-šek'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Crno More'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/10. veljače 2023.'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Karas'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popisi vrsta:Biljke'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marijan Varjačić'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Episkop (pravoslavlje)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kapelska svijetlica'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Stalna kulturno-povijesna izložba Glagoljica'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Sveštenik'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Tveni'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Nk Pešcanici'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ragnar Lothbrok'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "zadržano" }}, ['Luka Škabić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Stjepan Hršak'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Župni stan u Tuzli'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Crkva sv. Ilije na Ilinčici'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Babylon Berlin'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pohod Vlatka Kosače na Bosnu 1481.'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Soli (općina)'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Drago Dujmišić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Emil Stjepan Čondrić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u osječkom zatvoru 1945.'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Gaudencija Šplajt'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antun Kostić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Subašić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mijo Drvarić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "zadržano" }}, ['Laurencija Ćurić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pavao Ivakić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Oratorij Sveta Rožalija'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Gorišek'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Parselust'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gvožđanka'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Patrola na cesti (TV serija)'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Muštanica'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Boran Bego'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Polis-Jadran-Europa'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Врањ или врењача'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Paulytza'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Martić-Ivica'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kodifikacija'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Branko Bošnjak (pjesnik)'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zine El Abidine Ben Ali'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Koksara'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Porfirit'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis boćarskih klubova u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marijan Kudrna'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:DB Nord'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vladimir Šumanović'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Mostara'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tatarska osvajanja'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gladiator Matchplay'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Leonida Domijan Fišter'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eugenia Simonetti'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['HighVani'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Adis Bevrnja'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Petar Topić (Pajke)'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pjesma Eurovizija 2024.'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sveti Ivan pustinjak'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:DugaResaFest'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Ivan Vrabac'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Elektrotehnička škola Zagreb'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Velika suverena loža Hrvatske &#34;grof Drašković&#34;'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Velika Suverena Loža Hrvatske &#39;&#39;grof Drašković&#39;&#39;'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sezonski radnik'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['HUP Zagreb'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prva liga (televizijska serija)'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lockroom'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dario Oreški'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača Volina Lutsk'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača FK Kubana Krasnodar'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Procjena rizika'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski hercegovački Bleiburg'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marin Rogić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Marić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['The Spoons'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Radić-Molnarova formula'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Valentino (pjevač)'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatske blues snage'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Drago Vukušić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Herman Vukušić (psihijatar)'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mirko Vukušić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Hercegovački plodovi Mediterana'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Poslovanje gotovinom u NDH'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prijelaz s jedne vjere na drugu u NDH'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:The Spoons'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Herman Vukušić dr.med.'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Štit'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ave, Ars Horvatiana'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Kokić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Manifest aksiomatske književnosti'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Koordinator 1 i 2'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Šije (1970.)'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vander elst viza'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prijava gradilišta'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Stipe Jelaska'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Klub hokeja na ledu Kune'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Meneghetti Wine Hotel &#38; Winery'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Čobanac'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Salatić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nevena Todorović'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Alojzije Čukman'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Veljko Deur'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Socijalna stanica'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Središnjica za ogrjev'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pero Vukota'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nevenka Belić Dragičević'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gojko Kremenić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Morsini'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jared Fogle'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Poptropica'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Luka Lučić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['DVD Svinjarevci'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bitka Kod broda Zrinskoga na Uni'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gradilište'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['SEO EDUKACIJA'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Katarina Krtinić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Histerza'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nada Grubišić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Goran Filipi'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Lista najpopularnijih internet portala'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bro hengounel'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Franko Franetović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prvi hrvatski redarstvenik'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Biokovska jela'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Boris Dabo'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Feliks Niedzielski'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Troslovnik'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Josip Radić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Uzgoj lješnjaka u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Predložak:Kosovo-napomena'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['E-mail marketing'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova:Dodatak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Johnny Hardwick'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Rudika Vida'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Islamska vjeroispovijest'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ana Merlin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Duran Çetin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Predikatno vino'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lavanderman'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Katolički oblikovatelji kulture'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mate Božić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mišael Bob Vidaković'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dječje prihvatilište Sisak (film)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Index portal'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Radio 808'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Distribucija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Fero-Term'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Guida di Fiume'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Maria Simonetti'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nicolò Turcinovich'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Moon Ga-young'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Renderiranje'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Segmentacija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Aegukka'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Sofija Velkovska'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Husitski ratovi'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gellert Grindelwald'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Niva'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Razgovor sa suradnikom:Przewodniczący Towarzysz'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Zoran Žukina'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['OK kanal'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Radio KCM'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zadužbina Milana Mladenovića'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Augustin Dragan Dujmušić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Kronologija Domovinskog rata'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['MasterChef Srbija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dora Kršul'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Eduard Nöthig'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Andrej Dimitrijević'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Super1'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gradske bitange'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Milena Zajović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Newsmax Adria'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tokijski babilonski toranj'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Christina Zwicker'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['LukaSkabic'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Crnogorska država 1698. – 1851.'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Petar Milošević'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Links d.o.o.'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Playbox Shorts'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Teodor Sziginyi'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Velike tajne arheologije'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Otvoren um, vjerno srce'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['O poniznosti i slavi Krista'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Liposukcijska dijeta'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kenan Mandra'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Trinity (Teksas)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Manje važni Hufflepuffi'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Stjepan Sorić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Divizijun'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['FK Vitez'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Muncimir (panonski knez)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Yoon Suk-yeol'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Godina koju pamtimo'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Josip Gjuran'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Čuvalo'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Berto Dragičević'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Astronomsko društvo Meteor'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['István Lukács (komunist)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski registar tamburaša'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Međuknjižnična posudba'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Šokačka rapsodija'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Radio Tvornica'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Radio Nacional'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski tamburaški brevijar'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sjeverni Han'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Tara Glončak Karapandžić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivanković'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Matija Kujundžić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Jelisaveta Jurčak'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Treći kanal'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Abadon'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Akcija Zenit'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dragi Šestić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nacionaln park Nyungwe'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Povijest Podgorača'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kapetan Zaspan'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vitlaci'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['65 (film)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Desislava Petrova'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Genocid transrodnih'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Josip Kraja'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Agami Hando'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jasna A. Petrović'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Petra Radin'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mark Biondich'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mandić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Logor Motel na Rostovu'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Treći svjetski rat'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Stanko Nižić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ryszard Kołodziej'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dekroatizacija Hrvata u Vojvodini'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Razgovor:Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Pavić (aktivist)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski identitet'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Pavle Mensur'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eko-centar NERKA'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zeleni plan'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['ZEO Nobilis'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Memento (1996)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Program Impact4Values'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nazivi žitarica na raznim jezicima'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Godišnjak Građanske kraljevske gimnazije u Rijeci'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['E.ON Hrvatska'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Srbi koji su se borili protiv Velike Srbije'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bogdan Tomenčuk'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Džakar dzong'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Arterarij'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Le Petit Versailles'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Iskorak (predstava)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Smoqua'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Proces (udruga)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zeleni kašasti sok'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ferratum'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska udruga Benedikt'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kontraakcija'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['HULU Split'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['MLAZ'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Klub Mini Teatar'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga za promicanje obrazovanja DELFIN'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Udruga Mladi za Domovinu'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirovna grupa Oaza'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dobrotvorni institut Hrvatske'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinski vinski klub'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Etno-eko udruga Jabuka'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Forum za slobodu odgoja'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Fotografski kutak'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Građanska akcija'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Financijski klub'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga za promicanje amaterskog sporta'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eko-centar Caput Insulae Beli'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dupinov san'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mozartine'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga Zajedno do zdravlja'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga osoba s invaliditetom Sunce Makarska'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga studenata Koprivničko-križevačke županije'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga mladih grada Čabra &#34;Prosper&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga mladih antifašista grada Zagreba'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga Kvart'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga bivših učenika Škole primijenjene umjetnosti'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga mladih Par Selo – Dubrave'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Godine za pamćenje'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga športskih ribolovaca &#34;Amur&#34; Ladimirevci'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga &#34;Tutoria&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga &#34;Sretna obitelj&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga &#34;Mladi poduzetnik&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Siva) (zona – prostor suvremene i medijske umjetnosti'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['IDEMO Institut za demokraciju'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Znanost.org'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['VeDRA'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jurica Galić Juka'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['L&#39;Arco romano : letteratura e varieta'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Moji dani'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Komarnica Team'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Branko Stipić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Teaching and Learning International Survey'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Goran Tomčić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatske i svjetske &#34;zvijezde&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Biciklić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Josip Grbavac'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ljevičarska omladina (Kina)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni park jezera Manyara'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni park Tarangire'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni park Kilimandžaro'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Osnovna škola Kozala'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Darko Tipurić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mario Marević'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eryops'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nicole Cherry'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['T-Com'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga Kupa'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Globalnet'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gaude, Mater Polonia'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ogi i žohari'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ogi i žohari (2013.)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tomica i prijatelji: Priča o hrabrosti'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Solana Pag'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tribina &#34;Braća Kašanin&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Miralem Alečković'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga žena „Hrvatsko srce” Peteranec'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zamijenite nam tugu osmijehom'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zajednica tehničke kulture Grada Belog Manastira'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['SNK'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Prednja lateralna ploština ramene kosti'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Queer'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Krengetog'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Stanica vodovodne Bubny'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Damir Plavšić'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Cesare Cantù'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jerković duliba'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gornje Dulibe'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lađin porat'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Milanov Vrh'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Urije'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sylvester Graham'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['John Harvey Kellogg'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Arnold Ehret'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Veganstvo'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Sirova veganska prehrana'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kampo'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Vegetarijanska prehrana'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['El Musicante glazbena škola'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lajoš Nađ'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mima Karaula'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zvonimir Šuljak'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Rački'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Grb Kornice'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Srednja škola Bedekovčina'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Zgrada Srednje škole Bedekovčina'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Popis brojeva do 10 000'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Naselje Jakova Gotovca'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pisanje imena vladara'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['HULK'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Športska udruga &#34;Stjepan Grgac&#34; Petrovec'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Savez udruga Molekula'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Inicijativa Glas obespravljenih'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mi2-MaMa'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Asuka-dera'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Spekulativni dizajn'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['The Voice Kids Hrvatska'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Helena Janečić'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Flex'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nociceptivna bol'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Obje su na nečem bijelom'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Dolac'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Proboj-1'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['HCL.hr'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Online instrukcije'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vedska matematika'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zooplus'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Popis zemalja prema kreditnom rangu'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marijana Tole'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Žegar'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Merla'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Vojna oprema u Oružanim snagama RH'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mato Lapsanović'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Samosuosjećanje'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska mladež'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['UBU'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['2023. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['2024. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:GodineTV'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kontrakultura'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis gostujućih uloga u &#34;Zakonu!&#34;'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dobrovoljno vatrogasno društvo Budrovac'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Kosovu (1831.)'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ana Bertić'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nesuh-aga Vučjaković'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Selena Andrić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Paavo Airola'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['SSŠ kralja Zvonimira'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Korejski Hladni Rat'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ben'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Prosinac 2024.'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Goran Leš'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Agnès Thill'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Wikipedija:Wikiprojekt Srednja Europa'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Jonis Bashir'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mario Bratulić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Klupsko prvenstvo Hrvatske o odbojci na pijesku za muškarce 2012.'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dino Petrić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Zlatko Pinter'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zdravstvo Hrvatske'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Canal Panda'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Toni Volarić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:European Tour'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kuća Mojsović u Splitu'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Kiselić Ledinsky'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Karmelić Štrika'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski knezovi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Regije Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['REDACTED'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['HNK Busnovi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Media Stres'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vk jablanac'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Heffer Wolfe'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Filburt'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Rocko'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Radoslav'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Apetit'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nezavisna kultura u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Crnogorska Evropska Stranka'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Montenegrin European Party'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zemlje hrvatske krune'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kazalište u Toriku'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Prva srednja informatička škola, Zagreb'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Denis Tomić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Leo Škaro'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['RIToBeats'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Istraživanje ključnih riječi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Čuvari srca'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Popis epizoda Čiste ljubavi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Javor'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['SNK Vrpolje'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Povijest zavarivanja'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hipoglikemik'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Oliver Topalović'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Žeko'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marina Ilakovac Kveder'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Orečeva Draga'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Orečeva Draga (Posušje, BiH)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rezervoar Karabutov'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jörmungandr'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Slano jezero (Srbija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Prva PR agencija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svevišnji'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svarog trenutak'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dzidzilelya'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nia-Nya'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Voloska'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kupalo'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Starovjerje'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vodenjak (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kolovrat (znak)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Prava'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nava'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Java (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Triglav (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Danica (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Siniša Režek'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kašmar'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Teufik Selimović'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Julius Schmidlin (stariji)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Julius Schmidlin (mlađi)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Graditeljstvo u Hrvatskoj: Arhitektura i urbanizam'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Matičević'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis beninskih filozofa'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ceca'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Martin Kosovec'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Okrugli stol Eugen Kumičić – život i djelo'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Slaven Pavlović'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dubokovac'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Queer Beograd'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski dan mimoza'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Glazbena škola Ladislav Račić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Julián Robles (glumac)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['O endemskom sifilisu u Hrvatskom primorju'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vita Fiumana : giornale settimanale d&#39;arte di scienza e di letteratura'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Josip Mikulec'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['Haladž (iranski jezik)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Salchuq (jezik)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ćelavi gradonačelnik'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Knjizevnost antike iz srednjeg vijeka odlike predstavnici i djela odlike djela'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mate Antunović'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Fra Lovro Đurđević iz Đakova'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Angelo Dante Burić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Imenik morskih životinja važnih za ribolov u Kvarneru i duž obale ugarsko-hrvatske'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Pornografski glumci'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rich Man (band)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['MOKÉP'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luo Yunxi'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Maturice'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Matematika i umjetnost'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['Miro Barešić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['KK Zagreb'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['Amin Milišić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Li Yundi'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Margarita (hrvatska kraljica)'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Sabine Moussier.jpg'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Pismo „Dear Boss“'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Simplicia'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Joyce Borden Baloković'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Žitnica u Gornjem Miholjcu'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Andrian Konsa'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinska Akcija'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gospodarstvo Estonije'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luksemburške eurokovanice'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Robert Kozina Legenda iz Njemačke'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Veleprodaja'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Milan Bošnjak'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Popis poznatih Hrvata'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nucleus Aerospace'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radoje Golović'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Plavčić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Only Records'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Darko Tomašević'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kremenko'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Velikosrpski mitinzi'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kataloška jedinica i dvostruka kataloška jedinica'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Grabić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Posebno:Prefiks_indeks/Dodatak:Popis_igrač'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popis epizoda serije Živi mrtvaci'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Janjče'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bilo (Primošten)'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Medvinjak'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vidljive'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Virginia Kapić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kasandar'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Studentski zbor Tehničkoga veleučilišta u Zagrebu'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Karate klub Stolac'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Beronić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Srbi i Hrvati'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Centro Lago di Como'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Viale Bligny (Milano)'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kane i Abel'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kristina Ikić Baniček'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dinko Pintarić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Queer Sport Split'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dear Land of Guyana, of Rivers and Plains'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Knjižara Matice hrvatske'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Galerija Matice hrvatske'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Mišur'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['1. Zagrebačka NL 2022./23.'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Analogne električne mreže u medicini'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jana gana mana'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Besim Tafa'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nemanja Kraišnik'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Hrvatske kratice'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vogue Adria'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Aqualifter'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hram Institut'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Imotska muka'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dječji zbor &#34;Zdravo maleni&#34;'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Političari 1945. – 1989.'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lokalci'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Draženka Polović'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Grupa Velvet'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Vidiš'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Veljača 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Enis Destan'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vesna Horvat'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Grupa „Zlatno Doba”'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bunsenov grijač'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bade İşcil'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Müge Anlı'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zehra Güneş'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sera Kutlubey'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sremska ofanziva'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Conte Ivano Bajamonti'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alpha Alpha Gamma ogranak Sigma'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['ŠC Vlačine'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Emergentizam'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Župna crkva Kraljice Mira Makarska'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Julius Eker'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['CW 24 Vijesti'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka za Vitez 1993.'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['NixOS'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka za Meoršje'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dušan Vlašić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['La Difesa'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vita fiumana'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Neokonzervativizam'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Twisted Smoke Band'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dan Elwood'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Šimić Tonin'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alice Tissot'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bertha Benz'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sarah Kirsch'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ian Maatsen'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikiforos (selo)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikiforos'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ibrahim-paša Egipatski'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vodiči i izolatori'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Faris Žunić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Filip Borelli'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Cherry Kiss'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nastajanje prve profesionalne hrvatske vojske u BiH'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['BokBok'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Wittenberg'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Royal Caribbean Cruises'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Bilušić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Murat Pilav'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Clannad (vizualna novela)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Župa sv. Jurja mučenika'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Fra Marko Ćosić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Franjevačka mladež Trsat'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Šćećinski zaljev'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Europska godina osoba s invaliditetom'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mia Pojatina'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popovići (Munjava)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Eden Golan'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Zdravko Klašnja'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mato Jurić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['La Vedetta'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Euharistijska zajednica Srca Isusova i Marijina'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Omnia Deo'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Emir Dželilović'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Savez monarhističke omladine'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Prijedor 95'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miloš Bukejlović'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gradski stadion Samobor'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Aca Đorđević (redatelj)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Latifundij'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ercole Rezza'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kršćanstvo u 64.'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Robert Bojanić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['CW 24 vijesti'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Crveni crveni zastava Rada'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marijan John Markul'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "Zadržano" }}, ['Stići prije svitanja'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "Zadržano" }}, ['TXCN'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marija Ančić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Konzervacija restauracija Michelangelove skulpture Pieta'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radio stanica'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radio postaja'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sveta Julijana iz Liègea'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Worldline'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Oton (porečki biskup)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Žrtve Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gavrila Ignjatović'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirko Vučković'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "Zadržano" }}, ['H2O: Uz malo vode'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Umbro Futsal Award'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Angiotenzin-konvertirajući enzim (ACE, proteaza)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Liga prvakinja u rukometu 2007./08.'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Telekom operateri u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kalcineruin'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mitogenom-aktivirana protein kinaza kinaza kinaza 1 (MAP3K1)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kuća Octaviusa Quartia'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Konzervacija Pompeja i Herkulanuma'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ideologodija'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Stevan T. Petrović'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Car seat headrest'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Starovjekovna glazba'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Zdenka Čermakova'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Alexa Alex Remić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nogometne Ikone'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Narod Sistani'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Učenje rada'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Almanacco fiumano'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Petar Mijoč'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski Pokret Nacionalne Obnove'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Likus (Carigradska rijeka)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Biologija u 1930.'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Moon Kyeong-ha (Mun Kjang-ha)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Toranja'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nepalci u Njemačkoj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['André Verdeil'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Brigitte Macron'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Krvavi četvrti'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sven Kranželić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šakić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Liga budućih šampiona'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Faros ERP - Integralno ERP rješenje za upravljanje poslovanjem u oblaku'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Deca iz vode'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['EQV'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gru i Malci: Neustrašivi špijuni'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Patke selice'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Jasenka Bulj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kemal Ljevaković'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Zračni spasioci'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zrinka Ćorić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Juraj Zigman'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Piaggio Hexagon'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nina Kamenjarin'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis općinskih načelnika u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Cheltenham Town FC'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Boris Stalić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gumix Elastor d.o.o.'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Airalo'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kritika komunizma'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Potpore za samozapošljavanje'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kristina Restović'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Annuario del Club Alpino Fiumano'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tonči Težulat'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['MeCP2 (protein)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ilirski jezici'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kinoteka'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Danilo Lekić'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nikolina Butorac'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Narodno obrazovanje'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tea Šimić'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Josip Joza Mihovilovic'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Školstvo i borba za javni život'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Interseksualnost'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ana Todorović, dr'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Optimizacija web stranice'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bogoslovno sjemenište u Šibeniku'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ante Adžija'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Franjevačka provincija Bosna-Hrvatska'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Veliko Rujno'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kup Hrvatske u atletici'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bizantsko-slavenski obred'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ljubčo Lazareski'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Đorđe Đuričko'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Benedikt Celegin'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Hang'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tata od formata'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ženski odbojkaški klub AEK'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Više od igre, više od života'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivana od Évreuxa'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hugo Schmeisser'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šikić - Mrvica'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Luke Evanđelista u Splitu'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pogreške u Bibliji'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miran Fabjan'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miran Fabijan'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zagorka (2007.)'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['ZeljezniceNet'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Patentno pismo'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivana Knoll'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sara Lizatović'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Njemačka okupacija Austrije u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['TP-line'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Razumović'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nika Komadina'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tomo Mendeš'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popis masovnih zločina nad Hrvatima u ratu u BiH'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Regina (bosanskohercegovački rock sastav)'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vanda Dabac'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Adrenalinski park i Zoološki vrt Miško u Cerni'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rapska fjera'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nacrt:Vanda Dabac'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mostir'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Korešnica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Privor (Žrnovnica)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mali Velički potok'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Кolektivna svijest'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Borna Marinić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Što je iptv'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Kana G.'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Marko Mrvoš'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Udruženje farmaceutskih tehničara Crne Gore'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Teška tama (2014.)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Stjepan Pavletić - Beli Konj'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Viktor Posarić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Rivista di Fiume'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ciparska konferencija o korporativnoj održivosti i odgovornosti'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Limoges Handball'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Nevesinju 14. veljače 1945.'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marijan Ofak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Kerim (Mustafa) Dujso'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marin Sabolović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Plivačašće'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Arduševac'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marijan Kraljević – King'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Edin Hozan'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vila Kiseljak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pavao Petričević'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Luciano Teixeira'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Raspotočje'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Lagundzic'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Lagundžić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Poljska sela i zaselci'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Elma Fetić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Senadin Duraković'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Karlo Štefanek'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Šest grijeha protiv Duha Svetoga'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Flamengo košarkaški klub'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Kraljević'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Genocidni gen'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Crna legenda'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Podvodno istraživački klub Mornar Split'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['As-eko'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jurica Rakić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Branka Cvjetičanin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luka Anić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Novi Život (mrežna stranica)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Festival fantastične književnosti Pazin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Gorice (općina Sztum)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lukavi lisac Renato'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Afterfire Band'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Agomiut'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Predsjedništvo'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Središnje vijeće'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Noć Hrapočuše'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dramski studio Ilirik'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dalmaland'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatski centar za zaštitu podataka Feralis'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predsjednik Austrije'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "nacrt" }}, ['Buco i Srđan'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Sarajevski proces 1983.'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Naselje Jug (Bjelovar)'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miting u Srbu 27. srpnja 1971.'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Imam Ifret ef. Milaimi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popis fašističkih pokreta po državi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "nacrt" }}, ['KK Sesvetski Kraljevec'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alumnijada'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tunja Oršolić Makarić'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "nacrt" }}, ['Posebno:Doprinosi/Šemsi-begBranković'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Filip Budimir'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Vulević'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mamić'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['SSC-Khatumo'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Anno Domini'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Egzorični atomi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Agencija za zaštitu osobnih podataka'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kodeksi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Saša Trajkovski'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['RIS d.o.o.'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vlado Jagodić'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Ušković Croata'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Obitelj Báthory (klana Aba)'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka kod Otočca'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Anarhiv'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Anatidaefobija'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Matteo Liviero'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Oussama Essabr'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Pitamitz'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Semahana'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Michael Knowles (politički komentator)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Balkan zoo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zlatni šeširi'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rob Halford'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Konovizija'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Gospodar (crnogorska vladarska titula)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Muzej torture u Zagrebu'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pešča ChillOUT'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dražen Puklavec'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Margareta Lekić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Josipa Henizelman'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Alfonsi'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lukša Andrić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nikola Bačić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Maša Barišić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Martina Mezak'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tajči Čekada'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nova Melilla'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Opsada Melille (1774. – 1775.)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Austrijsko Nadvojvodstvo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Free solo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatske Zemlje u ranom srednjem vijeku'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Richard Phillips'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Šutalo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Pandurević'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Punčke'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luka Turčić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['RTL (Mađarska)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kalafati'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Лазар Радан'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bartók Rádió'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jezik kalašma'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Duna (TV kanal)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Biljana Cerin'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Hrvatsko kraljevsko vijeće (HKRV)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ramón Mercader'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jezik Kalašme'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Andrea Gabrielli'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petra Somek'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vanja Jovanović'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['8 Ball Pool'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ribarica'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Primarne publikacije'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Ivandić'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Manuel Malezanovski'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Adipatni Agung Elizabeth Feodorovna dari Rusia'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Fragili come foglie'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ezoy'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Eterno'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Margareta od Valoisa, grofica Bloisa'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kontejner (udruga)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kulturpunkt'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['RoUm'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Format C (umjetnička organizacija)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Upravljanje znanjem: kontekst, primjer, vrijednost'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Centar za dokumentiranje nezavisne kulture'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Otokultivator'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Centar za cjeloviti razvoj'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Udruga Urbana desnica'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatski bedem'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svijeća (kršćanstvo)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kršćanski svijet'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kršćanske sekte'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Sibylle Berg'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Transgender pregnancy'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Armin Šistek'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih športaša'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Đački pokret'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Vitezić (1914.)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Barach Barać - plemićka obitelj'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Barach (Barać) - Hrvataka plemička obitelj iz 17. stoljeća'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis japanskih filozofa'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ante Lučić'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mihovil Mijo Kapović'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Sveti Red'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ofenziva Tet'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['FXP'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['IMAP'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Distonija'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Barach (Barać) - Hrvatska plemićka obitelj iz 18. stoljeća'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['TVRi'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['M1 (TV kanal)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Erdős Nikoletta'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Elkan Florida'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ladonja (politička građanska udruga)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dhampir'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Trstenice'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Clostridium tetani'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Reza Fekri'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jelenko (televizijska serija)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['MC Žmala'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Pozlaćene bronce iz Cartocetta da Pergola'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petra Meštrić'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski ju-jitsu savez'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "nacrt" }}, ['Dina Dogan'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alen Rajko'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['JCI Hrvatska'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Viktor Hristenko'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Heval Hardem'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radujte se narodi'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svim na zemlji'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tri kralja jahahu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Narodi nam se'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['O Betleme'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dvorani neba'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nizozemska jezična unija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Aurora Club'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Papaya Club'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Noćni život u Splitu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola vidikovac'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Florijan Glavočević'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dom Marianus Marck'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Proljeće je 13. u decembru'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radio stanice u Sarajevu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bilten MZ Jagodnjak'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirko Marković (političar)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miroljub Stojanović'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Baranjski srednjoškolac'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sonjine trećice'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Brdu Grbavici'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Vrdima 1993.'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nino Karamatić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Potpore za samozapošljavanje u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 762'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mall of Split'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Joker Split'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Trgovački centar Kaštela'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['City Center One Split'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Arena Centar'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Radio Studio N'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Meteorološki podatci Livno'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['NK Vatrogasac Grižići'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis antifašističkih spomenika u Krapinsko-zagorskoj županiji'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Dujmić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Korporativno tijelo'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Makedonikos BC Kozani'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Prosječna godišnja temperatura zraka'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Poleogeografija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kazališno umjetničko osoblje'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Maksimalna brzina vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Širina vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Mrkoci (narodni heroj)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ilja Iljič Tolstoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Korisnik knjižnice'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zaustavljanje vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ometanje prometa'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kazališno administrativno osoblje'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kazališno tehničko osoblje'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['VANU'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "OBRISANO" }}, ['Skup vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Autor glazbe'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Edikti rimskih magistrata'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Franjo Slabi'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luksemburška košarkaška reprezentacija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pravila (ekonomija)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Iva Bagić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Marko Cvitkušić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Napad u Osnovnoj školi Prečko'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Velika Srbija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Velikosrpska ideologija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['DeSADU'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Klub studenata informacijskih znanosti'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Slavonska udruga studenata'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Studentski savjetnik Filozofskog fakulteta'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Udruga podravskih studenata'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['TAI TFX'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['GSLV Mark III'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zora Dubljević'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vojna baza Deveselu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Solar Dynamics Observatory'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lemana'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mario marević'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Klub studenata južne slavistike &#34;A302&#34;'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Organizacije'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Igmas Bidiski'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Concordia discors'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dentofobija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Slavko Štimac 2021.jpg'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Neli Fist'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kimi (pjevačica)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirišeš Na Grijeh'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mit o Titu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Igor Andrijević'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski kraljevi (serija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Thalassotherapia Opatija'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržati" }}, ['Denuncirati'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kulturno-umjetničko društvo &#34;Ivan Goran Kovačić&#34;'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Otvorene inovacije'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Povijesni razvoj misli o svjetlosti'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Balcano'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Grb obitelji Banić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pjesnički Band Aid'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis samostana Karmelićanki Božanskog Srca Isusova'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osman Sabitović'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Sokić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stjecanje vlasništva'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Grb Novi Travnik.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:VfL Wolfsburg.png'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Adidas logo.png'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:NK Široki Brijeg.svg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:150px-Besiktas svg.png'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Zastava grada Zagreba.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Supilo.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rimsko stvarno pravo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Maja Bezjak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Frajer'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kalabić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Manifestacija &#34;Sve se čaje okupiše&#34;'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vlasničke tužbe'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Novinarsko voditeljstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Parfumer'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Popis organizacija koje koriste Linux OS'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ponovna uporaba informacija'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Protetika donjih ekstremiteta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Protetika gornjih ekstremiteta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Minimum skupa dužine'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Podudarnost mnogokutova'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Hotel Slavija, Split'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Lenovo Logo.svg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Didak Buntić.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Glamoc grb.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Hnk gorica.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Warner Bros. Records.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Detroit Pistons.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodna banka Jugoslavije'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pereslavl-Zalessky'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jošavica (Vukosavlje, BiH)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Skupština općine'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dani u kalendaru'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bitka u Paškoj uvali'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['TOK televizija'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Savez američkog nogometa Srbije'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Herama'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Novosel'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vautinovo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Apipet'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Papinsko vijeće za laike, obitelj i život'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Aron Varga'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Barešić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Danish Aviation Systems'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['NKT Flexibles'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Gunnar Peterson'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Iva Buljubašić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vujović (crnogorska dinastija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osjećanje mjesta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Strune života'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Auto na korzu'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Infinum'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Mlinarić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Davorin Štetner'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Sidrenje i vez'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sigurnost na brodu: Ključne mjere zaštite na moru'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dives'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Čišćenje i održavanje: Ključ za dugotrajnost i sigurnost'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Fenksta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Ovčariček'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dragutin Gradečak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržati" }}, ['Glistoliki mišići (stopalo)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Slava Kovač'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prekostojnice'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vlade Lozić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Luka Knez'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Pašalić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Patričar'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Victa'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Harmonija disonance'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Abecedni popisi osoba/A'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Zing'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Petrak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis belgijskih filozofa'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski pisci iz BiH, U'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Naselje sv. Ane'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pregled novčanih kovova Rimskog Carstva'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Oni rokaju za Gospodina'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Betanija (časopis)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Agencija snob'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vjeronaučna olimpijada 2024./2025. - 1100 godina od Splitskih crkvenih sabora i početaka hrvatskoga kraljevstva (925. - 2025.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Amnezija Music'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Popis hrvatskih internetskih portala'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Sporazum u Luki'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko jezikoslovlje'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Čedomil Škrobo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Željko Zadro'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nedjeljko Martinović'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drago Čolak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Teofil Leko'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Milivoj Bebek'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Šola (Sladojević)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izbičijada'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mikroturbina'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['LO Brand'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nebeski rat'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marinko Paponja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kamenjarska kupina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Popis indijanskih plemena -klasifikacija II'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ravnice (Omiš)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Polukružno okretanje vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prostornost broda'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Radno vozilo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Obilaženje vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pozornica-podij'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pozornica-kutija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Upravljanje i kontrola poruka'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Američki koncept'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Biskupija Bajza'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prestrojavanje vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko-bajški rječnik'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lahor, pjevački zbor župe BDM Karmelske'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Odgođeno žalovanje'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Raspudić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Natalie Balmix'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ad Fines'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Samir Elezović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Grgur II. Šubić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Strahimir Straho Bosnić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Mišković'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Karolina Novak'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['The Lee Strasberg Theatre and Film Institute'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Latinske izreke'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['VIDgital'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Arwat'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kalin Georgescu'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dragan Ćurčić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Legenda o nastanku Pazinske jame'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Međunarodna nagrada za književnost „Naji Naaman”'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova D'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova F'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova H'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova M'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova S'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miriam Mack'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['William Dunst'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['GNK Dinamo u Kupu velesajamskih gradova 1966./67.'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dadi Redžić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marin Babić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša hrvatskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša grčkih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša talijanskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša ruskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Big Bang (trgovački lanac)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša klubova iz SAD-a'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša srbijanskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Senadin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Žijar Mustafa'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:CroStartup'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi svijeta LJ'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi svijeta NJ'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis filozofa/Q'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klještevica'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aluin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lučki alat'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Blaž Zadranin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nazarij'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miho Jakovljev'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kulturno-umjetničko društvo &#34;Meteor&#34;'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Društvo Podravec'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mala Gorica (Velika Gorica)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Brodski motor'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomios Batos'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kompozicija (arhitektura)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['KUD Cetingradska tamburica'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Broj 1 inozemni singlovi 1998. (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis jezika i dijalekata po linguistovim kodnim nazivima: D'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Razvoj književnosti (Chadwick)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jure Ćurković'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drama u odgoju'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Motorne jahte'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rimska obitelj'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Utvrda na Vrčevu'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848.'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Uređivanje informativnih emisija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kaolin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Milan Katičić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vinodolsko graditeljstvo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mijo Horvat'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Bene'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Afrobeats'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Malonogometni turnir ,,Kupres&#39;&#39;'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Komunal'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pravda (umjetnost)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trajna brzina vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mijenjanje prometne trake'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Srce se bori'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Baš mi je dobro'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih glazbenih sastava'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trajno slano pecivo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bulevard'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Hrvatski dramatici'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Benedikt Dubrovčanin (svećenik)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis zemalja po broju jezika'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Janko Lisak'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Obli kamen'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Regulacija novinarstva'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Merlini'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Joe Flaherty'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski ragbi klub Lokomotiva'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Politički odnosi s javnošću'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Japanska proizvodna filozofija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marin Jurić Čivro'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis nekih sorti bijelog vina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis nekih sorti crnog vina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih autohtonih vinskih sorta'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis televizijskih postaja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih tamburaških pjesama'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dražen Jurmanović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Agencija za razvoj Varaždinske županije'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis nogometaša Hajduka po abecedi'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alija Husić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Inoceramidae'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juraj Štefan (hrvatski nogometni sudac)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Anica Kovač'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Ivanko'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prva sportska kladionica (PSK)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska Mladenačka Stranka (HMS)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zlatan Jovanović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Carigrad'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Maksimilijan Šimrak'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Nedićeva Srbija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Šimun Caktaš'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ah, taj Ivo!'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rudolf Štefan (hrvatski nogometni dužnosnik)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis pseudonima'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hospicija i palijativnih programa u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Paška prezimena'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Leboui'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Indeks pojmova iz etnologije i etnografije'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alojzije Radoš'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vili Radman'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Sičaja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Damir Pavić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kristijan Montina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Mihaljević'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mirko Majdandžić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dinko Maslać'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Jeleč'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Gelo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Janko Ćuro'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zdravko Dadić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Dragićević st.'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Dobroslav Begić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Glavna strani'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slovkigna slavnoj slovinskoj mladosti diackim illirickim i talianskim izgovorom napravglena'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Serafin Sabol'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kerubin Pehm'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Karlo Lovrić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Josip Ivelić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bogdan Cvetković'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Frane Vlašić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bernardin Tomašić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lujo Zloušić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mijo Čuić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Autobusna linija br. 2 u Ljubljani'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Damir Plavšić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dnevni kalendar'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Župna kuća u Zenici'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Stjepan Zlatarić (prosvjeta)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Plivit'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Građanska inicijativa Protiv Sječe'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Stanić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Plančanik'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bavarsko vojvodstvo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Giuseppe Marotti'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Baran'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Posebno: Kriva preusmjeravanja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Olivia Newton-John'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Luka Rašić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jasmin Muhamed Ali'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivona Ažić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vještice (glazbeni sastav)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Izergo'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Galluna'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Komušanac'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Josip Kopjar'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Radoslav Kujundžić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mihovil Grubišić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predsjednici Indije'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "nacrt" }}, ['Bašić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Barach'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ciklus crnih knjiga'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kemikalija'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Max Landon Payne'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Maksim Avejski'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Simo Rajić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Nobilo'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Boris Grigić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Častimir Majić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pietro Bryan Nabhan'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['Melissa Nungaray'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Treba li pisati kako dobri pisci pišu'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Lekcija o drskosti'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Gečević Getz'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Roko Serdarević'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bošnjačko-hrvatski sukob: Livno'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stjepan Fridl'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Pipin Landenski'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Centri za kulturu Grada Zagreba'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Adna Bakija'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Pitanje naziva bošnjačkog jezika'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "nacrt" }}, ['Anica Kovačič'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zlatan Martinis'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Istina o sreći'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Umijeće življenja'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izgubljena vila'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Krvava zemlja'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sablja (roman)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sandokane, platit ćeš!'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tko se boji lika još (roman)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dr. Nikola Milojević'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Paula Eleta Barišić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "nacrt" }}, ['Operater'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['TereT'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Most preko Foše u Trogiru'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Arhijerejsko namjesništvo vukovarsko'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Čatlak'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osvoji Jadran'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ostaci zvuka'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Privredne krize'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Razvoj računalnih mreža (Internet)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Skupljena baština'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Solčak Toka'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Strateško planiranje'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vrijednost robe'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Štete od divljači u prometu'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Teatro Nobile'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tomislav Tomić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Velike civilizacije život, mit i umjetnost'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Žižić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokora (performans)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prodaja i oblikovanje cijena'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Luka Rajić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hippocampus debelius'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ana Majdak'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gea Gojak'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinska glazba'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Genocid nad crnogorcima 1918-1929'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski komputisti'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juha od prokulica'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Edin Glogić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Reflektiranje seizmičkih valova'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Reliable Server Pooling'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nenad Katnić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Doktor strojarstva'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tvornica keksa i vafla Lasta'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mato Jakobović'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Seneca Indijanci'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Finag'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Zeko-Pivač'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Darovanje nekretnine'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Knjižnica isusovačkog kolegija u Rijeci'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Timoteo Crnković'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis sarajevskih nogometnih klubova'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prvi hrvatski kečeri'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Euchee'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Uchee'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Uchean'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juči (jezična porodica)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Caddo (jezična porodica)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Caddo jezik'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Macro-Siouan'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Macro-Siouan'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Makro-siouanski jezici'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Uchean'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Teppo'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nikica Gilić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bijela (Karinsko more)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Andrea Petrek'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['One misle da smo male (roman)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Akademski bonton'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ave, OsEconomia!'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vilijun'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vilikon'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Auron'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Az (roman)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bizarij'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Krijesnici'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alemperkina kazivanja'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Atanor'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alikvot'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Antiatlas'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ars Eugenium'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['OSvojski'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ekonomijana'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kreativna riznica'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hepening Vilijun'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Cherrica'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Disocactus &#39;Smithii&#39;'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ijoid narodi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wigwassing'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Danijel (zadarski graditelj)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Broj 1 inozemni singlovi 2009. (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Broj 1 inozemni singlovi 2010. (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stanko Dodig'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bernard Dukić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Albino Jović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Milojević'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ludvig dizajn'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bratislav Živković (vojnik)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski prefiksi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Lustracija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Võro (jezik)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Numen'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sve što niste znali o Krešimiru'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zlatna Liga (nogomet)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Kalinić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mark Maret'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni program djelovanja za mlade'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['O, tempora!'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Folklorna skupina Bilje'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Daniel Radeta'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Meri Gotovac'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bojan Anđelković'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvoje Raguž'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Broj 1 singlovi (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Macro-Siouan jezici'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sijuksi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Oceti Shakowin'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sijuksi Indijanci'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dječji doplatak'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Božićna (pjesma BrudBBB-a)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hana rodić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Toroczkai László'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Filip Tripov Radimir'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Financijski pokazatelji'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Garašić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Božena Griner'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Higijena opreme u proizvodnji hrane'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klinički opisi sindroma kroničnog umora'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi Mezopotamije'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Nastović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Sastav i podjela atmosfere'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Snaga struje i električna energija'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Goran Guksić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Večernja škola filozofije'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['LOZZ'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Odri Ribarović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Buča Potok'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Batinić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Niko Kličan'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Matej Stoprd'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Palača Becadelli'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vrbovac, Bosna i Hercegovina'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sorikomorfa'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Tornado Lipa'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Olynthia Natura'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Župa Cer'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Leonardo Štimac'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Albin Muslić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Nepoznati Korisnik'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šiško'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vanda'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lavica (pjesma)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trioxx'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slovna reforma Ljudevita Gaja'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Amra Imširagić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi:etnolingvistička klasifikacija naroda svijeta'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Smidovich'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Međunarodna škola HARFA'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Terrakom'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vlatko Lakošeljac'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Srpski svet'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Velikosrpska propaganda'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Humanizam (filozofija)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Antički lančić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tena Arapović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Kultni filmovi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kasni modernizam'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['KK Vučići Zagreb'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Com.2.jpg'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Skriveni kurikulum'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Najveće kulture svijeta'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Povijest i kultura Hrvata kroz 1000 godina – Od Velikih seoba do 18. stoljeća'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Seleće pčelarenje'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kremasti med'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Livadni med'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šegedin'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vaterpolski klub Veteran &#39;70'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Matko (časopis)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dugoselska kronika'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mario Mandarić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dupilo (pleme)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Cindori'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vicente Batistic'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slađan Ćosić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dragan Grims'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Međuprojektna saradnja'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Begovi Begzadići'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska na mučilištu'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kraj programa'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Naida Seebauer'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Igor Plavšić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Anto Batinić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nu Street Food'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Serafski zvuci'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Armin Stifler'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gaudencije Ivančić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miro Relota'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Bibinje'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Bilice'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Chorus croaticus'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Luka Ploče'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Certissa'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Subrenum'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Versi'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Enes Zulić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivančić (plemstvo)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Konsolidacija drveta'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Katarina Miličević'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Duumvir'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nicusor Dan'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Zvonimir Bošnjaković'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Orion (bend)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bista Kardinala Alojzija Stepinca u Koblenzu'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Vukojević'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ciprijan Brkić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Joakim Trogrančić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Pavić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juro Vuletić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stanko Vasilj'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Tuta'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Maček'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Eko Eko'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "nacrt" }}, ['Dragomir Sundać'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Bagarić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ratimir Kordić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ćacilend'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:HrW inicijativa/20 GODINA OOMa'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Yasmina Sandoz'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vlatka Planina'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vesna Jurić-Rukavina'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mili Dueli'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Poduzetnički inkubator Osvit'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Portal hrvatske rječničke baštine'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Robert Marušić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marin Karačić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska družba povjesničara Dr. Rudolf Horvat'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj na Biokovu 23. svibnja 1948.'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Partizanski poslijeratni zločini u Mrtvom jarku kod Suhopolja'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Josip Zen Ze-Kiun'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kevin Farell'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zoran Matutinović'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jakov Jurjević'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Oršić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Pinjuh'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nika ilčić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Bajo'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kompare'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Branimir Turković'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Branko Marić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bruno Raspudić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Brkljačić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Renato Vrban'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Porotokracija'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Matetić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Vukosavljević'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Objašnjenje za isticanje Hrvatske'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Wikipedija:Trajno zaštićeni članci'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Istina'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Nemanja Parabucki'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski glas Berlin'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Roland Schweitzer'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nabava.net'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Kubura/Hajdučka Republika Mijata Tomića'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['DUMP Udruga mladih programera'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "ZADRŽANO" }}, ['Ivona Dragaš Bilogrević'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Franjo Marinović'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomo Salatić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Radio Vrbovec'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Roman Korzeń'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Angry Grandpa'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Natko Štiglić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivanka Škrabec Novak'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Dračevo'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lonjsko-ilovska zavala'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pop Mart'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['In Vivo (sastav)'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Župa Svete Obitelji u Slavonskom Brodu'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miljenko Bratoš'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Simfonija br. 8 (Mahler)'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['David Woodard'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Czamalpur'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Red Boys Mladost'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Midtown (Appendix)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Džamalpur'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Anna Tertel'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pasha Technique'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Laura Gnjatović'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Aleksandar Bjelovuk'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Aradic-es/genocidi u burundiju/'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tomislav Kukec'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lošinj (film)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alumni klub Zdravstvenog veleučilišta'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Izraelsko-sirijski sukob (2025)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pazdigrad (Split)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alternativa za Hrvatsku'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zeleni Istre'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Autohtona hrvatska seljačka stranka'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Kljajić'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Članak u izradi'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Obavijesni okvir'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gestlife Surrogacy'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Svjetlana Marijon'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "nacrt" }}, ['Coolins'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Veseljko vidovoć'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski jezični unitarizam'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska kulturnopovijesna i suvremena ekumena'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Procesna fizika'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Socijalistička partija Hrvatske – lijeva alternativa'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jugoslavenska komunistička historiografija'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Henrik V., kralj Francuske'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Filip VII., kralj Francuza'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Valentin Hegol'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }}, ['Richard Saringer'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zračna luka Vyškov'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vicko Vrdoljak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gej muškarac'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bejbe'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Iva i Gloria'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Na dnu oceana postoje neki svjetovi'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mala ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Phengodidae'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Utrina Zagreb'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Samir Avdić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stefany Žužić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slavonija 1'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Naša kućica, naša slobodica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['ŽNK Zagreb 041'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "novo" }}, ['Hrvatski rukometni portal'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slavonija 2'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prolom voda'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Demokratski HSS'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }}, ['Caplan Artificial'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aircash'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "nacrt" }}, ['Arrivelli'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Čovo'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj fratara u Hercegovini'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "nacrt" }}, ['Teorija grupa'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Filip Škobalj'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Kasijana u Sukošanu'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Hrvoje Banja Luka'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Theology and Philosophy of Education (znanstveni časopis)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Dujmović (franjevac)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Arslan Dučić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ranka Eisenhauer'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Markanović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gej ikona'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Svatopluk'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hollow Knight: Silksong'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suspilne'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stvaranje punka u splitu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Pongračić Mala Subotica'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Louis Brus'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Krešimir Veselić'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vahid Osmanović'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Jakšić (kipar)'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Moosa Mostafa'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['13. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['14. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['10. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Giannino Castiglioni'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis poginulih branitelja u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Jonke.jpg'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nagrada Ljudevit Jonke'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Srbofili'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Najman Konferencije'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Autobusna linija br. 167 u Zagrebu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gradonačelnici za djecu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['UMA'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Graham Wale'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nymadema'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trajni kolač'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drvo života (biljka)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko ime u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dinamova zaklada Nema predaje'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mirko Šikeždi'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Billy Vigar (nogometaš)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ada (Topčić Polje)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Janko Strižić'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Roko Švoger'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hokejski klub INA'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Osječki skauti'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Vidam Trade'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Obavijesti-hr'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nanbudo'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kruhceps'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Blaž Mađer'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Crni Cerak'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Aleksander Cepuš'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Damir Ludvig'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mae Ouimun Boonsai'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mae'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Čale'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Felix Scwarcenberg'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lin Shemu'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marcelo Caetano'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sulejman Nuhić'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wii U'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Marija Aragonska, kći Jakova II.'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izabela Francuska (1241. – 1271.)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['DiscoverCars'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['30. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['29. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['28. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['27. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['26. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drito iz Arene'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rekli su nam da neće preživjeti'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['BBK T-REX'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kay Rebber Foote'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Eric André'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis iranskih članaka'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izum laganja'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sukob Egipta i Etiopije oko Nila'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zdenko Grgić'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pedro Abreu (gitarist)'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dan hrvatskog drega'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Franjo Radošević'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Natoli'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zidar Betonsky'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Elektroprijenos Split'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Katja Rožmarić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Travaš Saša &#38; Band Protuhe'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Muhammad Qasim bin Abdul Karim'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivica prižmić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zoran Ukić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Sveti Križ Začretje'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Korablja (roman)'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predrag Figenwald'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Silvija Mutić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Barišić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marijana Kužina'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Salonamed'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lara Demarin'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Geoffrey, sin Henrika II.'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Goran Kovačević - Gorn'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trgovački kompleks Savelovski'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Synlab'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kamila Beregszásziová'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Male noćne more II'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dvornikov'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ermesinde'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Večernji akt'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Museo Castiglioni'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tommaso Panizza'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Grabovac'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "nacrt" }}, ['Brzi putnički brod'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Koprivničko-križevački županijski nogometni savez'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Zdenko Vazdar'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hír TV'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ujedinjeni protiv fašizma'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis malonogometnih turnira u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Jerolim Matković'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lake Fest'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Rahid Ulusel'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nontrinitarizam'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['BK Sljeme'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "nacrt" }}, ['Amedeo Natoli'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Spalato'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Željko Burcar'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Upravljanje objektima'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Šumnik'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Etničke grupe Hrvatske'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lavica'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Metalac Vareš'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['NK Mladi radnik Vareš'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Viale Bligny'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zsófia Szerafin'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ružica Vukovac'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Javna tajna'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Axel Luttenberger'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dunst'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nina Krajnik'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['FIFA-ina Nagrada za mir'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Jakov Jozinović'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['LILI'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Piacenza (pokrajina)'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sekundarni softver'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Angelina Banović-Markovska'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['PPN Grdani'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska škola preživljavanja i outdoor-a'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dušan Bekar'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Srdačno vaši'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Zvonimir Ivković'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kronologija Domovinskog rata: siječanj 1992.'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mirko Markov Mikas'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Perković'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tekuće staklo'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Curt O. Schaller'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Goldstein'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Svelte'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis osoba'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vinka Letica'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Virovski Crnac'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vodatel'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Nije mi 22'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "novo" }}, ['Šestoknjižje'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Boško Beuk'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Hrvatski nogometni klubovi osnovani prije završetka Prvog svjetskog rata'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tihomir Lešić'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija, Norveška i Švedska 2020. – sastavi momčadi'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Muzej profesionalne minijaturne umjetnosti Henryk Jan Dominiak u Tychyju'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Karlovca'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Matko Moslavac'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Luka Moslavac'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Nimco Brands &#38; Liqueurs'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Infiesto (Film, 2023.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Ribić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['Tomislav Banovac'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Vukorepa'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Alix'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nedjeljko Jusup'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Arak (piće)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tea Barbie'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Stanica Dyckman Street (IND Osma avenija linija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Vladimir Grebenar'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Potok Mahala'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Zora Heger'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Gospodarska zona Brdo'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ZeCroatianGuy'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ZeCroatianGuy (ENG)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Air mihalija'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ĐanoTrade'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Općina Solin (povijesna općina)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Josip Džijan'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Baccara'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Balkanska turneja 2026'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Hranić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Lima Len'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['Josip Ivanković'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Bruno Hranić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nuxgame'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Galdovo'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Jakša Raguž'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Goran Vinčić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['29. siječnja u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatski holokaust'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Kako su komunisti osvojili vlast: 1944. – 1946.'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Klis-Varoš'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Igor Janev'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Meta-Dijalektika'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tito, konačni pad'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Feniks podno Velebita'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Claustra'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dečki iz Rakitja'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tea Hatadi'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska, ljubavi moja'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Jean Michel Alfred Vacant'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hayden Christensen'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Đuro Šporer'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Gospin dom'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Zvonimir Vučković'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Putokaz za Afriku'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Abecedni popis tankera: B'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Prostoria'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Kongres (bend)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Škalniški'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Josip Ivanković (skladatelj)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Gashi (pleme)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Plavi'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nada Šakić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Izlet (Braća Kumerle)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Patrik Prnjak'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Domagoj Ćorić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['1. STRD PZO Bjelovar'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Pavo Gagulić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['NK Mosor Klis-Kosa'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Dunkin donuts'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Galerija Događanja'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Joža Batalekov'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Lana Mandarić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Bogdan Stanojevic'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ruthless Records'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Davor Vidiš'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Petar Ćurić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Suradnik:SEO4F'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tartajun'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['SD Crvena zvezda'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Spašavanje Bikini botoma: Lunin film'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['UK Sqft'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dejan Davidovac'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Həmidə Ömərova'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Teuta Lea Stojaković'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Patrik Vidaković'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['StreetGainZ'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tea Ljubešić'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Samoborsko prigorje'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Makedonski karaman'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Carlotta Sesjak'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Polje (Dugi otok)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Indonesia Raya (vijesti)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['José Jesús Villa Pelayo'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Marijana banovac'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Silva Kalčić'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Stajalište Vlade Gotovca o Josipu Brozu Titu'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Josip Čolić'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Marojević'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Marević'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Poljička cesta (Split)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Frankokovacevic'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Igor Baksa'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dražen Kocijan Kocka'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Heda Dubac Šohaj'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Crovizija 1992.'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatska udruga sap korisnika'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Homura Akemi'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivana Franke'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Szczepan Sadurski'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Marević (političar)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Ana Mutevelić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hmiljnik (Ukrajina)'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Slavenski kalendar'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Marko Kovačević'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Davcast'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Humax'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nahum'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Pseudocerealija'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Inteligencija, intelekt i mudrost: Odnosi i definicije'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Odnos makroekonomskih modela i tržišne etike'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['NK Zadnja'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Laž, manipulacija i intriga'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Barbara Bilić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Hasan Kikić, Gračanica'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Goran Andrijanić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Udruga oboljelih od multiple skleroze Sisačko-moslavačke županije'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['David Cerkez'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Oliver Jakovčev Berekin'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Rafael Dropulić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "ZADRŽANO" }}, ['Gordan Ravančić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Marko Lamešić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Buenos Aires (provincija)'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Adrogué'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Fran Novak'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tin Bojanić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "novo" }}, ['Jim Reeves'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['POS sustav'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Kornelija Petr Balog'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ilija Abramović'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Karla Kostadinovski'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Internetsko nazivlje'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisati" }}, ['Kategorija:Festival bunjevački’ pisama'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['Geopark Viški arhipelag'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Cecilia Lean'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Mrva-biog-knjiž-hrvat-bih'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['IZLET'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Krčevine Dodijalo Gradište'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Prodan Rupar'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Leonor María de Aragón y Foix'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['MrBit'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Radunica'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Filip Brajković'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Li Hongzhi'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Franco Balkan'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Torkret Plus'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['NK Zrinski Stari Grad'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['NK Val'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['NK Val Stari Grad'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['Suzana Matić'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Projekt Katedrala'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Mala škola umjetne inteligencije'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Autobusna linija br. 152 u Zagrebu'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['John Gosden'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Francisco de Assis de Jesus'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Anto Pervan'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska Udruga Digitalnih Izdavača'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['Prehrana sportaša u praksi'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "OBRISANO" }}, ['Analiza društvenih mreža'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Neno Dodoja'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['Pula Pride'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Predložak:Infobox map'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['Goran Valka'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Frekvencija (2000.)'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Villa Mercedes (Jezero Como)'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Jugoslavizacija'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Mikrografija'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Meho Alić-Partić'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Svjetski savez za interlingu'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Kuki'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Kukolj'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Ive Marković-Kora'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Opatija Geng'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Još uvijek znam šta si radila prošlog ljeta'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Zlatni Studio'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Roman Konoplev'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Mišo Hrnjak'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Predložak:Sastav VK Jug'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "novo" }}, ['Lana Bojanić'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "novo" }}, ['Katolička malonogometna liga Vrhbosanske nadbiskupije Ivan Pavao II.'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Nacrt:Ivan Čanžek'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Rupotina'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Sve sapunice koje su se prikazivale na Hrt 1 u 12 :30'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Operacija Sava'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Prijamna zgrada s pomoćnom građevinom na željezničkoj postaji u Svetom Kaji'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "novo" }}, ['Darko Grgurić'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "novo" }}, ['Ivan Košar'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ŽNK Zrinski Bošnjaci'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "novo" }}, ['Mongourski jezici'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Mongour jezici'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Mogholi jezik'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Predložak:Altajski jezici'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "novo" }}, ['Mato Moguš'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "novo" }}, ['Mladen Simenic'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Zrinko Gregurek'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Pregled umjetne inteligencije'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "novo" }}, ['Filip Čorak'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "novo" }}, ['Predložak:Citiraj web'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "novo" }} } return rob eh86kx3dvongsrlfwuxxct4glowf1u8 0 777118 7565473 7564152 2026-07-28T13:10:45Z ~2026-41971-99 368009 /* Drugi Krug */ 7565473 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometno natjecanje | naziv turnira = Svjetsko prvenstvo u rukometu | godina = | godinaa = 2027. | izvorni naziv = ''Handball-Weltmeisterschaft der Männer 2027'' ([[njemački|njem]].) | slika = | veličina = 250px | domaćin = {{Z|NJE}} [[Njemačka]] | datum = [[13. siječnja|13.]] – [[31. siječnja]] [[2027.]] | momčadi = 32 | savezi = 5 | dvorane = 6 | gradovi = 6 gradova | prvak = | prvak2 = | drugi = | drugi2 = | treći = | treći2 = | četvrti = | četvrti2 = | utakmice = | golovi = | gledanost = | strijelac = | igrač = | vratar = | ažurirano = |prethodno=[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|2025.]]}}{{Budući športski događaj|rukomet}} '''30. Svjetsko prvenstvo u rukometu 2027.''' [[rukomet]]no je prvenstvo koje će se održati u [[Njemačka|Njemačkoj]] od [[13. siječnja|13.]] do [[31. siječnja]] [[2027.]]<ref>[https://www.ihf.info/media-center/news/ihf-council-awards-events-2027 IHF Council awards events up to 2027] ihf.info Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Prvenstvo će biti domaćin Njemačka, s šest lokacija diljem zemlje koje će biti za turnir. Finale će se održati u [[Lanxess Arena]] u [[Köln]]. == Domaćinstvo == Ponude: * {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]] * {{Z|DAN}} [[Danska]], {{Z|NOR}} [[Norveška]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] * {{Z|NJE}} [[Njemačka]]. Pet država izrazilo je zanimanje za domaćinstvo turnira. Dodjela domaćinstva održana je na sastanku Vijeća IHF-a u [[Kairo|Kairu]], u [[Egipat|Egiptu]], [[28. veljače]] [[2020.]]<ref>[https://web.archive.org/web/20200131072149/https://www.time24.news/a/2020/01/german-handball-federation-will-host-world-cup-again-in-2027.html German Handball Federation will host World Cup again in 2027] time24.news Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Za domaćina je izabrana Njemačka. Ovo će biti šesti put da će Njemačka biti domaćin ovog turnira. Istoga dana [[Hrvatska]], [[Danska]] i [[Norveška]] izabrane su za domaćine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskoga prvenstva 2025.]] == Dvorane == Sportske arene u kojima će se održavati utakmice nalaze se u [[Hannover]]u, [[Kiel]]u, [[Köln]]u, [[Magdeburg]]u, [[München]]u i [[Stuttgart]]. <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! colspan="3" |{{Z+X|NJE}} |- |[[Hannover]] |[[Kiel]] |[[Köln]] |- |[[ZAG-Arena]]<br>Kapacitet: {{n|10000}} |[[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]]<br>Kapacitet: {{n|10250}} |[[Lanxess Arena]]<br>Kapacitet: {{n|19250}} |- |[[Magdeburg]] |[[München]] |[[Stuttgart]] |- |[[GETEC Arena]]<br>Kapacitet: '''6500''' |[[SAP Garden]]<br>Kapacitet: {{n|11000}} |[[Porsche-Arena]]<br>Kapacitet: '''6200''' |} </center> == Kvalifikacijska natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Natjecanje ! Nadnevci ! Mjesta ! Kvalificirali se |- | domaćini | 2. siječnja 2020. | 1 | {{RukRep|NJE}} |- | [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]] | 14. siječnja – 2. veljače 2025. | 1 | {{RukRep|DAN}} |- | [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko prvenstvo 2026.]] | 15. siječnja – 1. veljače 2026. | 4 | {{RukRep|HRV}} <br> {{RukRep|ŠVE}} <br> {{RukRep|ISL}} <br> {{RukRep|POR}} |- | Azijsko prvenstvo 2026. | 15. – 29. siječnja 2026. | 4 | {{RukRep|BHR}} <br> {{RukRep|JAP}} <br> {{RukRep|KUV}} <br> {{RukRep|KAT}} |- | Afričko prvenstvo 2026. | 21. – 31. siječnja 2026. | 5 | {{RukRep|ALŽ}} <br> {{RukRep|EGI}} <br> {{RukRep|TUN}} <br> {{RukRep|ZEL}} <br> {{RukRep|ANG}} |- | Južno i Srednjoameričko prvenstvo 2026. | 19. – 24. siječnja 2026. | 4 | {{RukRep|ARG}} <br> {{RukRep|BRA}} <br> {{RukRep|ČIL}} <br> {{RukRep|URU}} |- | Europske kvalifikacije | 29. listopada 2025. – 17. svibnja 2026. | 10 | {{RukRep|POLJ}} <br> {{RukRep|OVČ}} <br> {{RukRep|NOR}} <br> {{RukRep|FRA}} <br> {{RukRep|ŠPA}} <br> {{RukRep|ITA}} <br> {{RukRep|GRČ}} <br> {{RukRep|MAK}} <br> {{RukRep|SLO}} <br> {{RukRep|SRB}} |- | pozivnica | – | 1+1 | {{RukRep|SAU}} <br> {{RukRep|TUR}} |} === Kvalificirane momčadi === {| class="wikitable" |- | '''Podebljani tekst''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva. |- | ''Ukošeni tekst'' označava domaćina određenoga prvenstva. |- |'''''Podebljano ukošeni tekst''''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva, ujedno i domaćina istog. |} {| class="wikitable sortable" ! width="125"| država !! kvalificirala se kao !! nadnevak kvalificiranja !! prijašnji nastupi''' |- |{{RukRep|NJE}} || domaćin || [[28. veljače]] [[2020.]] || 28 ('''''[[Rukometno SP 1938.|1938.]]''''', [[Rukometno SP 1954.|1954.]], ''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]'', ''[[Rukometno SP 1961.|1961.]]'', [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], ''[[Rukometno SP 1974.|1974.]]'', '''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]''', ''[[Rukometno SP 1982.|1982.]]'', [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], '''''[[Rukometno SP 2007.|2007.]]''''', [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], ''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|DAN}} || [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko Prvenstvo 2025]] || [[2. veljače]] [[2025.]] || 26 [[Rukometno SP 1938.|1938.]], [[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], ''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]'', [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], '''''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]''''', '''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]''', '''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]''', '''''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]''''' |- |{{RukRep|HRV}} || rowspan="4"| Među prvih šest u [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko Prvenstvo 2026.]] || rowspan="4"| [[28. siječnja]], [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], '''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]''', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], ''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]'', [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025]]'') |- |{{RukRep|ŠVE}} || 26 ([[Rukometno SP 1938.|1938.]], '''''[[Rukometno SP 1954.|1954.]]''''', '''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]''', [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], ''[[Rukometno SP 1967.|1967.]]'', [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], '''[[Rukometno SP 1990.|1990.]]''', ''[[Rukometno SP 1993.|1993.]]'', [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], '''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]''', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], ''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]'', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], ''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]'', [[Rukometno SP 2025.|2025]]) |- |{{RukRep|ISL}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], ''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]'', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|POR}} || 6 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], ''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|JAP}} || rowspan="4"|polufinalist na Azijskom prvenstvu 2024. || rowspan="4"| [[25. siječnja]] [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], ''[[Rukometno SP 1997.|1997.]]'', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|KAT}} || 10 ([[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], ''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]'', [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|BHR}} || 6 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|KUV}} || 9 ([[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ARG}} || rowspan="4"| među prvih četvero na Južnom i Srednjoameričkom prvenstvu 2024. || rowspan="2"| [[21. siječnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997,]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|BRA}} || 17 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ČIL}} || rowspan="2"| [[24. siječnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|URU}} || 2 ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|EGI}} || rowspan="5"| među prvih pet na Afričkom prvenstvu 2026. || rowspan="2"| [[25. siječnja]], [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], ''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]'', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], ''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]'', [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|TUN}} || 17 ([[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], ''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]'', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ALŽ}} || rowspan="2"| [[26. siječnja]] [[2026.]] || 17 ([[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ZEL}} || 3. ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ANG}} || [[30. siječnja]], [[2026.]] || 5 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]]) |- |{{RukRep|NOR}} || rowspan="9"| europsko doigravanje || rowspan="3"| [[16. svibnja]] [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'') |- |{{RukRep|OVČ}} || 0 (prvi nastup) |- |{{RukRep|ŠPA}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], '''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]''', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], '''''[[Rukometno SP 2013.|2013.]]''''', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|GRČ}} || rowspan="6"| [[17. svibnja]] [[2026.]] || 1 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]]) |- |{{RukRep|FRA}} || 25 ([[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], ''[[Rukometno SP 1970.|1970]]'', [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], '''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]''', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], '''''[[Rukometno SP 2001.|2001.]]''''', [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], '''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]''', '''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]''', [[Rukometno SP 2013.|2013.]], '''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]''', '''''[[Rukometno SP 2017.|2017.]]''''', [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SLO}} || 11 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SRB}} || 6 ([[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|ITA}} || 2 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|MAK}} || 9 ([[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]],) |- |{{RukRep|SAD}} || prvo mjesto na Sjevernoameričkom prvenstvu 2024. || [[16. svibnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SAU}} || rowspan="2" | pozivnica || rowspan="2" | [[9. lipnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|TUR}} || 0 (prvi nastup) |} == Sponzori == === Službeni sponzori turnira === {{Col-begin}} {{Col-2}} * Dekra * Hummel * Molten * Gerflor * Reflex * Liqui Moly * Blåkläder {{Col-break}} * Sportfive * Grundfos * Josera * Kieback&Peter * [[Opel]] * Würth {{Col-end}} == Izvlačenje == Ždrijeb je održan [[10. lipnja]] [[2026.]] u [[München]]. === Jakosne skupine === {| class="wikitable" ! style="width:15%;" |Zdjela 1 ! style="width:15%;" |Zdjela 2 ! style="width:15%;" |Zdjela 3 ! style="width:15%;" |Zdjela 4 |- | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|DAN}}<br>{{RukRep|NJE}}<br>{{RukRep|HRV}}<br>{{RukRep|ISL}}<br>{{RukRep|POR}}<br>{{RukRep|ŠVE}}<br>{{RukRep|EGI}}<br>{{RukRep|ARG}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|FRA}}<br>{{RukRep|SLO}}<br>{{RukRep|NOR}}<br>{{RukRep|SRB}}<br>{{RukRep|ŠPA}}<br>{{RukRep|ITA}}<br>{{RukRep|OVČ}}<br>{{RukRep|MAK}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|GRČ}}<br>{{RukRep|POLJ}}<br>{{RukRep|BRA}}<br>{{RukRep|BHR}}<br>{{RukRep|TUN}}<br>{{RukRep|ZEL}}<br>{{RukRep|ČIL}}<br>{{RukRep|SAU}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|KAT}}<br>{{RukRep|KUV}}<br>{{RukRep|JAP}}<br>{{RukRep|ALŽ}}<br>{{RukRep|ANG}}<br>{{RukRep|URU}}<br>{{RukRep|TUR}}<br>{{RukRep|SAU}} |} == Skupine == === Skupina A === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" | [[#Skupina I 2|Drugi krug<br>Skupina I]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina B === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina I 2|Drugi krug<br>Skupina I]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina C === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina II 2|Drugi krug<br>Skupina II]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički<br>kup Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |srtijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina D === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina II 2|Drugi krug<br>Skupina II]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelči1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledalteji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni1= }} === Skupina E === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina III|Drugi krug<br>Skupina III]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crventi2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijecli2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina F === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina III|Drugi krug<br>Skupina III]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvješrad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjevšrad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina G === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina IV|Drugi krug<br>Skupina IV]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> === Skupina H === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina IV|Drugi krug<br>Skupina IV]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> == Predsjednički kup == === Skupina I === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]] |- bgcolor="bbebff" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]] |- bgcolor="ffffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]] |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]] |} === Skupina II === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]] |- bgcolor="bbebff" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]] |- bgcolor="ffffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]] |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]] |} === Utakmica za 31. mjesto === === Utakmica za 29. mjesto === === Utakmica za 27. mjesto === === Utakmica za 25. mjesto === == Drugi Krug == Svi bodovi osvojeni u prvome krugu protiv ekipa koje su se također kvalificirale u drugi krug prebacuju se u isti. === Skupina I === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |strijelci2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |strijelci2= }} ---- ---- ---- ---- ---- === Skupina II === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> === Skupina III === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> === Skupina IV === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> == Završnica == {{Round8-with third <!-- Četvrtfinale --> | 26. siječnja|||| | 27. siječnja|||| | 26. siječnja|||| | 27. siječnja|||| <!-- Polufinale --> | 29. siječnja|||| | 29. siječnja|||| <!-- Finale --> | 31. siječnja|||| <!-- Za 3. mjesto --> | 31. siječnja|||| |widescore=yes}} === Četvrtfinale === {{handballbox |datum = [[26. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[26. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 5. – 8. mjesta === {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Polufinale === {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 7. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 5. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Utakmica za 3. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= |bg=#cc9966 }} === Finale === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= |bg=gold }} == Izvori == {{Izvori}} {{Svjetska prvenstva u rukometu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|M2027]] [[Kategorija:Međunarodna rukometna natjecanja u Njemačkoj]] n3j2ytyhu0g08t6ymfnjn4je3k0xeqa 7565487 7565473 2026-07-28T13:23:03Z ~2026-41971-99 368009 /* Drugi Krug */ 7565487 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometno natjecanje | naziv turnira = Svjetsko prvenstvo u rukometu | godina = | godinaa = 2027. | izvorni naziv = ''Handball-Weltmeisterschaft der Männer 2027'' ([[njemački|njem]].) | slika = | veličina = 250px | domaćin = {{Z|NJE}} [[Njemačka]] | datum = [[13. siječnja|13.]] – [[31. siječnja]] [[2027.]] | momčadi = 32 | savezi = 5 | dvorane = 6 | gradovi = 6 gradova | prvak = | prvak2 = | drugi = | drugi2 = | treći = | treći2 = | četvrti = | četvrti2 = | utakmice = | golovi = | gledanost = | strijelac = | igrač = | vratar = | ažurirano = |prethodno=[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|2025.]]}}{{Budući športski događaj|rukomet}} '''30. Svjetsko prvenstvo u rukometu 2027.''' [[rukomet]]no je prvenstvo koje će se održati u [[Njemačka|Njemačkoj]] od [[13. siječnja|13.]] do [[31. siječnja]] [[2027.]]<ref>[https://www.ihf.info/media-center/news/ihf-council-awards-events-2027 IHF Council awards events up to 2027] ihf.info Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Prvenstvo će biti domaćin Njemačka, s šest lokacija diljem zemlje koje će biti za turnir. Finale će se održati u [[Lanxess Arena]] u [[Köln]]. == Domaćinstvo == Ponude: * {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]] * {{Z|DAN}} [[Danska]], {{Z|NOR}} [[Norveška]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] * {{Z|NJE}} [[Njemačka]]. Pet država izrazilo je zanimanje za domaćinstvo turnira. Dodjela domaćinstva održana je na sastanku Vijeća IHF-a u [[Kairo|Kairu]], u [[Egipat|Egiptu]], [[28. veljače]] [[2020.]]<ref>[https://web.archive.org/web/20200131072149/https://www.time24.news/a/2020/01/german-handball-federation-will-host-world-cup-again-in-2027.html German Handball Federation will host World Cup again in 2027] time24.news Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Za domaćina je izabrana Njemačka. Ovo će biti šesti put da će Njemačka biti domaćin ovog turnira. Istoga dana [[Hrvatska]], [[Danska]] i [[Norveška]] izabrane su za domaćine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskoga prvenstva 2025.]] == Dvorane == Sportske arene u kojima će se održavati utakmice nalaze se u [[Hannover]]u, [[Kiel]]u, [[Köln]]u, [[Magdeburg]]u, [[München]]u i [[Stuttgart]]. <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! colspan="3" |{{Z+X|NJE}} |- |[[Hannover]] |[[Kiel]] |[[Köln]] |- |[[ZAG-Arena]]<br>Kapacitet: {{n|10000}} |[[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]]<br>Kapacitet: {{n|10250}} |[[Lanxess Arena]]<br>Kapacitet: {{n|19250}} |- |[[Magdeburg]] |[[München]] |[[Stuttgart]] |- |[[GETEC Arena]]<br>Kapacitet: '''6500''' |[[SAP Garden]]<br>Kapacitet: {{n|11000}} |[[Porsche-Arena]]<br>Kapacitet: '''6200''' |} </center> == Kvalifikacijska natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Natjecanje ! Nadnevci ! Mjesta ! Kvalificirali se |- | domaćini | 2. siječnja 2020. | 1 | {{RukRep|NJE}} |- | [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]] | 14. siječnja – 2. veljače 2025. | 1 | {{RukRep|DAN}} |- | [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko prvenstvo 2026.]] | 15. siječnja – 1. veljače 2026. | 4 | {{RukRep|HRV}} <br> {{RukRep|ŠVE}} <br> {{RukRep|ISL}} <br> {{RukRep|POR}} |- | Azijsko prvenstvo 2026. | 15. – 29. siječnja 2026. | 4 | {{RukRep|BHR}} <br> {{RukRep|JAP}} <br> {{RukRep|KUV}} <br> {{RukRep|KAT}} |- | Afričko prvenstvo 2026. | 21. – 31. siječnja 2026. | 5 | {{RukRep|ALŽ}} <br> {{RukRep|EGI}} <br> {{RukRep|TUN}} <br> {{RukRep|ZEL}} <br> {{RukRep|ANG}} |- | Južno i Srednjoameričko prvenstvo 2026. | 19. – 24. siječnja 2026. | 4 | {{RukRep|ARG}} <br> {{RukRep|BRA}} <br> {{RukRep|ČIL}} <br> {{RukRep|URU}} |- | Europske kvalifikacije | 29. listopada 2025. – 17. svibnja 2026. | 10 | {{RukRep|POLJ}} <br> {{RukRep|OVČ}} <br> {{RukRep|NOR}} <br> {{RukRep|FRA}} <br> {{RukRep|ŠPA}} <br> {{RukRep|ITA}} <br> {{RukRep|GRČ}} <br> {{RukRep|MAK}} <br> {{RukRep|SLO}} <br> {{RukRep|SRB}} |- | pozivnica | – | 1+1 | {{RukRep|SAU}} <br> {{RukRep|TUR}} |} === Kvalificirane momčadi === {| class="wikitable" |- | '''Podebljani tekst''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva. |- | ''Ukošeni tekst'' označava domaćina određenoga prvenstva. |- |'''''Podebljano ukošeni tekst''''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva, ujedno i domaćina istog. |} {| class="wikitable sortable" ! width="125"| država !! kvalificirala se kao !! nadnevak kvalificiranja !! prijašnji nastupi''' |- |{{RukRep|NJE}} || domaćin || [[28. veljače]] [[2020.]] || 28 ('''''[[Rukometno SP 1938.|1938.]]''''', [[Rukometno SP 1954.|1954.]], ''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]'', ''[[Rukometno SP 1961.|1961.]]'', [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], ''[[Rukometno SP 1974.|1974.]]'', '''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]''', ''[[Rukometno SP 1982.|1982.]]'', [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], '''''[[Rukometno SP 2007.|2007.]]''''', [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], ''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|DAN}} || [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko Prvenstvo 2025]] || [[2. veljače]] [[2025.]] || 26 [[Rukometno SP 1938.|1938.]], [[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], ''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]'', [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], '''''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]''''', '''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]''', '''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]''', '''''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]''''' |- |{{RukRep|HRV}} || rowspan="4"| Među prvih šest u [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko Prvenstvo 2026.]] || rowspan="4"| [[28. siječnja]], [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], '''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]''', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], ''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]'', [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025]]'') |- |{{RukRep|ŠVE}} || 26 ([[Rukometno SP 1938.|1938.]], '''''[[Rukometno SP 1954.|1954.]]''''', '''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]''', [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], ''[[Rukometno SP 1967.|1967.]]'', [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], '''[[Rukometno SP 1990.|1990.]]''', ''[[Rukometno SP 1993.|1993.]]'', [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], '''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]''', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], ''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]'', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], ''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]'', [[Rukometno SP 2025.|2025]]) |- |{{RukRep|ISL}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], ''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]'', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|POR}} || 6 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], ''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|JAP}} || rowspan="4"|polufinalist na Azijskom prvenstvu 2024. || rowspan="4"| [[25. siječnja]] [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], ''[[Rukometno SP 1997.|1997.]]'', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|KAT}} || 10 ([[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], ''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]'', [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|BHR}} || 6 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|KUV}} || 9 ([[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ARG}} || rowspan="4"| među prvih četvero na Južnom i Srednjoameričkom prvenstvu 2024. || rowspan="2"| [[21. siječnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997,]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|BRA}} || 17 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ČIL}} || rowspan="2"| [[24. siječnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|URU}} || 2 ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|EGI}} || rowspan="5"| među prvih pet na Afričkom prvenstvu 2026. || rowspan="2"| [[25. siječnja]], [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], ''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]'', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], ''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]'', [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|TUN}} || 17 ([[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], ''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]'', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ALŽ}} || rowspan="2"| [[26. siječnja]] [[2026.]] || 17 ([[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ZEL}} || 3. ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ANG}} || [[30. siječnja]], [[2026.]] || 5 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]]) |- |{{RukRep|NOR}} || rowspan="9"| europsko doigravanje || rowspan="3"| [[16. svibnja]] [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'') |- |{{RukRep|OVČ}} || 0 (prvi nastup) |- |{{RukRep|ŠPA}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], '''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]''', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], '''''[[Rukometno SP 2013.|2013.]]''''', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|GRČ}} || rowspan="6"| [[17. svibnja]] [[2026.]] || 1 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]]) |- |{{RukRep|FRA}} || 25 ([[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], ''[[Rukometno SP 1970.|1970]]'', [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], '''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]''', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], '''''[[Rukometno SP 2001.|2001.]]''''', [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], '''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]''', '''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]''', [[Rukometno SP 2013.|2013.]], '''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]''', '''''[[Rukometno SP 2017.|2017.]]''''', [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SLO}} || 11 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SRB}} || 6 ([[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|ITA}} || 2 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|MAK}} || 9 ([[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]],) |- |{{RukRep|SAD}} || prvo mjesto na Sjevernoameričkom prvenstvu 2024. || [[16. svibnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SAU}} || rowspan="2" | pozivnica || rowspan="2" | [[9. lipnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|TUR}} || 0 (prvi nastup) |} == Sponzori == === Službeni sponzori turnira === {{Col-begin}} {{Col-2}} * Dekra * Hummel * Molten * Gerflor * Reflex * Liqui Moly * Blåkläder {{Col-break}} * Sportfive * Grundfos * Josera * Kieback&Peter * [[Opel]] * Würth {{Col-end}} == Izvlačenje == Ždrijeb je održan [[10. lipnja]] [[2026.]] u [[München]]. === Jakosne skupine === {| class="wikitable" ! style="width:15%;" |Zdjela 1 ! style="width:15%;" |Zdjela 2 ! style="width:15%;" |Zdjela 3 ! style="width:15%;" |Zdjela 4 |- | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|DAN}}<br>{{RukRep|NJE}}<br>{{RukRep|HRV}}<br>{{RukRep|ISL}}<br>{{RukRep|POR}}<br>{{RukRep|ŠVE}}<br>{{RukRep|EGI}}<br>{{RukRep|ARG}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|FRA}}<br>{{RukRep|SLO}}<br>{{RukRep|NOR}}<br>{{RukRep|SRB}}<br>{{RukRep|ŠPA}}<br>{{RukRep|ITA}}<br>{{RukRep|OVČ}}<br>{{RukRep|MAK}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|GRČ}}<br>{{RukRep|POLJ}}<br>{{RukRep|BRA}}<br>{{RukRep|BHR}}<br>{{RukRep|TUN}}<br>{{RukRep|ZEL}}<br>{{RukRep|ČIL}}<br>{{RukRep|SAU}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|KAT}}<br>{{RukRep|KUV}}<br>{{RukRep|JAP}}<br>{{RukRep|ALŽ}}<br>{{RukRep|ANG}}<br>{{RukRep|URU}}<br>{{RukRep|TUR}}<br>{{RukRep|SAU}} |} == Skupine == === Skupina A === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" | [[#Skupina I 2|Drugi krug<br>Skupina I]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina B === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina I 2|Drugi krug<br>Skupina I]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina C === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina II 2|Drugi krug<br>Skupina II]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički<br>kup Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |srtijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina D === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina II 2|Drugi krug<br>Skupina II]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelči1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledalteji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni1= }} === Skupina E === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina III|Drugi krug<br>Skupina III]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crventi2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijecli2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina F === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina III|Drugi krug<br>Skupina III]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvješrad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjevšrad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina G === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina IV|Drugi krug<br>Skupina IV]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> === Skupina H === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina IV|Drugi krug<br>Skupina IV]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> == Predsjednički kup == === Skupina I === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]] |- bgcolor="bbebff" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]] |- bgcolor="ffffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]] |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]] |} === Skupina II === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]] |- bgcolor="bbebff" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]] |- bgcolor="ffffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]] |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]] |} === Utakmica za 31. mjesto === === Utakmica za 29. mjesto === === Utakmica za 27. mjesto === === Utakmica za 25. mjesto === == Drugi Krug == Svi bodovi osvojeni u prvome krugu protiv ekipa koje su se također kvalificirale u drugi krug prebacuju se u isti. === Skupina I === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- ---- ---- ---- === Skupina II === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> === Skupina III === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> === Skupina IV === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> == Završnica == {{Round8-with third <!-- Četvrtfinale --> | 26. siječnja|||| | 27. siječnja|||| | 26. siječnja|||| | 27. siječnja|||| <!-- Polufinale --> | 29. siječnja|||| | 29. siječnja|||| <!-- Finale --> | 31. siječnja|||| <!-- Za 3. mjesto --> | 31. siječnja|||| |widescore=yes}} === Četvrtfinale === {{handballbox |datum = [[26. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[26. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 5. – 8. mjesta === {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Polufinale === {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 7. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 5. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Utakmica za 3. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= |bg=#cc9966 }} === Finale === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= |bg=gold }} == Izvori == {{Izvori}} {{Svjetska prvenstva u rukometu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|M2027]] [[Kategorija:Međunarodna rukometna natjecanja u Njemačkoj]] itgaxnuqfcoobcs3tws584fgky3pcme 7565531 7565487 2026-07-28T13:44:30Z ~2026-41971-99 368009 /* Skupine */ 7565531 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometno natjecanje | naziv turnira = Svjetsko prvenstvo u rukometu | godina = | godinaa = 2027. | izvorni naziv = ''Handball-Weltmeisterschaft der Männer 2027'' ([[njemački|njem]].) | slika = | veličina = 250px | domaćin = {{Z|NJE}} [[Njemačka]] | datum = [[13. siječnja|13.]] – [[31. siječnja]] [[2027.]] | momčadi = 32 | savezi = 5 | dvorane = 6 | gradovi = 6 gradova | prvak = | prvak2 = | drugi = | drugi2 = | treći = | treći2 = | četvrti = | četvrti2 = | utakmice = | golovi = | gledanost = | strijelac = | igrač = | vratar = | ažurirano = |prethodno=[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|2025.]]}}{{Budući športski događaj|rukomet}} '''30. Svjetsko prvenstvo u rukometu 2027.''' [[rukomet]]no je prvenstvo koje će se održati u [[Njemačka|Njemačkoj]] od [[13. siječnja|13.]] do [[31. siječnja]] [[2027.]]<ref>[https://www.ihf.info/media-center/news/ihf-council-awards-events-2027 IHF Council awards events up to 2027] ihf.info Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Prvenstvo će biti domaćin Njemačka, s šest lokacija diljem zemlje koje će biti za turnir. Finale će se održati u [[Lanxess Arena]] u [[Köln]]. == Domaćinstvo == Ponude: * {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]] * {{Z|DAN}} [[Danska]], {{Z|NOR}} [[Norveška]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] * {{Z|NJE}} [[Njemačka]]. Pet država izrazilo je zanimanje za domaćinstvo turnira. Dodjela domaćinstva održana je na sastanku Vijeća IHF-a u [[Kairo|Kairu]], u [[Egipat|Egiptu]], [[28. veljače]] [[2020.]]<ref>[https://web.archive.org/web/20200131072149/https://www.time24.news/a/2020/01/german-handball-federation-will-host-world-cup-again-in-2027.html German Handball Federation will host World Cup again in 2027] time24.news Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Za domaćina je izabrana Njemačka. Ovo će biti šesti put da će Njemačka biti domaćin ovog turnira. Istoga dana [[Hrvatska]], [[Danska]] i [[Norveška]] izabrane su za domaćine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskoga prvenstva 2025.]] == Dvorane == Sportske arene u kojima će se održavati utakmice nalaze se u [[Hannover]]u, [[Kiel]]u, [[Köln]]u, [[Magdeburg]]u, [[München]]u i [[Stuttgart]]. <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! colspan="3" |{{Z+X|NJE}} |- |[[Hannover]] |[[Kiel]] |[[Köln]] |- |[[ZAG-Arena]]<br>Kapacitet: {{n|10000}} |[[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]]<br>Kapacitet: {{n|10250}} |[[Lanxess Arena]]<br>Kapacitet: {{n|19250}} |- |[[Magdeburg]] |[[München]] |[[Stuttgart]] |- |[[GETEC Arena]]<br>Kapacitet: '''6500''' |[[SAP Garden]]<br>Kapacitet: {{n|11000}} |[[Porsche-Arena]]<br>Kapacitet: '''6200''' |} </center> == Kvalifikacijska natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Natjecanje ! Nadnevci ! Mjesta ! Kvalificirali se |- | domaćini | 2. siječnja 2020. | 1 | {{RukRep|NJE}} |- | [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]] | 14. siječnja – 2. veljače 2025. | 1 | {{RukRep|DAN}} |- | [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko prvenstvo 2026.]] | 15. siječnja – 1. veljače 2026. | 4 | {{RukRep|HRV}} <br> {{RukRep|ŠVE}} <br> {{RukRep|ISL}} <br> {{RukRep|POR}} |- | Azijsko prvenstvo 2026. | 15. – 29. siječnja 2026. | 4 | {{RukRep|BHR}} <br> {{RukRep|JAP}} <br> {{RukRep|KUV}} <br> {{RukRep|KAT}} |- | Afričko prvenstvo 2026. | 21. – 31. siječnja 2026. | 5 | {{RukRep|ALŽ}} <br> {{RukRep|EGI}} <br> {{RukRep|TUN}} <br> {{RukRep|ZEL}} <br> {{RukRep|ANG}} |- | Južno i Srednjoameričko prvenstvo 2026. | 19. – 24. siječnja 2026. | 4 | {{RukRep|ARG}} <br> {{RukRep|BRA}} <br> {{RukRep|ČIL}} <br> {{RukRep|URU}} |- | Europske kvalifikacije | 29. listopada 2025. – 17. svibnja 2026. | 10 | {{RukRep|POLJ}} <br> {{RukRep|OVČ}} <br> {{RukRep|NOR}} <br> {{RukRep|FRA}} <br> {{RukRep|ŠPA}} <br> {{RukRep|ITA}} <br> {{RukRep|GRČ}} <br> {{RukRep|MAK}} <br> {{RukRep|SLO}} <br> {{RukRep|SRB}} |- | pozivnica | – | 1+1 | {{RukRep|SAU}} <br> {{RukRep|TUR}} |} === Kvalificirane momčadi === {| class="wikitable" |- | '''Podebljani tekst''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva. |- | ''Ukošeni tekst'' označava domaćina određenoga prvenstva. |- |'''''Podebljano ukošeni tekst''''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva, ujedno i domaćina istog. |} {| class="wikitable sortable" ! width="125"| država !! kvalificirala se kao !! nadnevak kvalificiranja !! prijašnji nastupi''' |- |{{RukRep|NJE}} || domaćin || [[28. veljače]] [[2020.]] || 28 ('''''[[Rukometno SP 1938.|1938.]]''''', [[Rukometno SP 1954.|1954.]], ''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]'', ''[[Rukometno SP 1961.|1961.]]'', [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], ''[[Rukometno SP 1974.|1974.]]'', '''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]''', ''[[Rukometno SP 1982.|1982.]]'', [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], '''''[[Rukometno SP 2007.|2007.]]''''', [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], ''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|DAN}} || [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko Prvenstvo 2025]] || [[2. veljače]] [[2025.]] || 26 [[Rukometno SP 1938.|1938.]], [[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], ''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]'', [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], '''''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]''''', '''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]''', '''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]''', '''''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]''''' |- |{{RukRep|HRV}} || rowspan="4"| Među prvih šest u [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko Prvenstvo 2026.]] || rowspan="4"| [[28. siječnja]], [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], '''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]''', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], ''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]'', [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025]]'') |- |{{RukRep|ŠVE}} || 26 ([[Rukometno SP 1938.|1938.]], '''''[[Rukometno SP 1954.|1954.]]''''', '''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]''', [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], ''[[Rukometno SP 1967.|1967.]]'', [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], '''[[Rukometno SP 1990.|1990.]]''', ''[[Rukometno SP 1993.|1993.]]'', [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], '''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]''', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], ''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]'', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], ''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]'', [[Rukometno SP 2025.|2025]]) |- |{{RukRep|ISL}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], ''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]'', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|POR}} || 6 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], ''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|JAP}} || rowspan="4"|polufinalist na Azijskom prvenstvu 2024. || rowspan="4"| [[25. siječnja]] [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], ''[[Rukometno SP 1997.|1997.]]'', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|KAT}} || 10 ([[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], ''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]'', [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|BHR}} || 6 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|KUV}} || 9 ([[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ARG}} || rowspan="4"| među prvih četvero na Južnom i Srednjoameričkom prvenstvu 2024. || rowspan="2"| [[21. siječnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997,]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|BRA}} || 17 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ČIL}} || rowspan="2"| [[24. siječnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|URU}} || 2 ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|EGI}} || rowspan="5"| među prvih pet na Afričkom prvenstvu 2026. || rowspan="2"| [[25. siječnja]], [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], ''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]'', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], ''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]'', [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|TUN}} || 17 ([[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], ''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]'', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ALŽ}} || rowspan="2"| [[26. siječnja]] [[2026.]] || 17 ([[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ZEL}} || 3. ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ANG}} || [[30. siječnja]], [[2026.]] || 5 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]]) |- |{{RukRep|NOR}} || rowspan="9"| europsko doigravanje || rowspan="3"| [[16. svibnja]] [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'') |- |{{RukRep|OVČ}} || 0 (prvi nastup) |- |{{RukRep|ŠPA}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], '''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]''', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], '''''[[Rukometno SP 2013.|2013.]]''''', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|GRČ}} || rowspan="6"| [[17. svibnja]] [[2026.]] || 1 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]]) |- |{{RukRep|FRA}} || 25 ([[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], ''[[Rukometno SP 1970.|1970]]'', [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], '''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]''', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], '''''[[Rukometno SP 2001.|2001.]]''''', [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], '''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]''', '''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]''', [[Rukometno SP 2013.|2013.]], '''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]''', '''''[[Rukometno SP 2017.|2017.]]''''', [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SLO}} || 11 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SRB}} || 6 ([[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|ITA}} || 2 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|MAK}} || 9 ([[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]],) |- |{{RukRep|SAD}} || prvo mjesto na Sjevernoameričkom prvenstvu 2024. || [[16. svibnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SAU}} || rowspan="2" | pozivnica || rowspan="2" | [[9. lipnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|TUR}} || 0 (prvi nastup) |} == Sponzori == === Službeni sponzori turnira === {{Col-begin}} {{Col-2}} * Dekra * Hummel * Molten * Gerflor * Reflex * Liqui Moly * Blåkläder {{Col-break}} * Sportfive * Grundfos * Josera * Kieback&Peter * [[Opel]] * Würth {{Col-end}} == Izvlačenje == Ždrijeb je održan [[10. lipnja]] [[2026.]] u [[München]]. === Jakosne skupine === {| class="wikitable" ! style="width:15%;" |Zdjela 1 ! style="width:15%;" |Zdjela 2 ! style="width:15%;" |Zdjela 3 ! style="width:15%;" |Zdjela 4 |- | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|DAN}}<br>{{RukRep|NJE}}<br>{{RukRep|HRV}}<br>{{RukRep|ISL}}<br>{{RukRep|POR}}<br>{{RukRep|ŠVE}}<br>{{RukRep|EGI}}<br>{{RukRep|ARG}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|FRA}}<br>{{RukRep|SLO}}<br>{{RukRep|NOR}}<br>{{RukRep|SRB}}<br>{{RukRep|ŠPA}}<br>{{RukRep|ITA}}<br>{{RukRep|OVČ}}<br>{{RukRep|MAK}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|GRČ}}<br>{{RukRep|POLJ}}<br>{{RukRep|BRA}}<br>{{RukRep|BHR}}<br>{{RukRep|TUN}}<br>{{RukRep|ZEL}}<br>{{RukRep|ČIL}}<br>{{RukRep|SAU}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|KAT}}<br>{{RukRep|KUV}}<br>{{RukRep|JAP}}<br>{{RukRep|ALŽ}}<br>{{RukRep|ANG}}<br>{{RukRep|URU}}<br>{{RukRep|TUR}}<br>{{RukRep|SAU}} |} ||== Skupine == === Skupina A === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" | [[#Skupina I 2|Drugi krug<br>Skupina I]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina B === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina I 2|Drugi krug<br>Skupina I]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina C === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina II 2|Drugi krug<br>Skupina II]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički<br>kup Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |srtijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina D === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina II 2|Drugi krug<br>Skupina II]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelči1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledalteji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni1= }} === Skupina E === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina III|Drugi krug<br>Skupina III]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crventi2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijecli2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina F === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina III|Drugi krug<br>Skupina III]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjevšrad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina G === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina IV|Drugi krug<br>Skupina IV]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vriejme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |strijelci2= }} ---- {{handballbox |datum = |vriejme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |strijelci2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |strijelci2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |strijelci2= }} === Skupina H === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina IV|Drugi krug<br>Skupina IV]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> == Predsjednički kup == === Skupina I === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]] |- bgcolor="bbebff" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]] |- bgcolor="ffffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]] |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]] |} === Skupina II === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]] |- bgcolor="bbebff" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]] |- bgcolor="ffffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]] |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]] |} === Utakmica za 31. mjesto === === Utakmica za 29. mjesto === === Utakmica za 27. mjesto === === Utakmica za 25. mjesto === == Drugi Krug == Svi bodovi osvojeni u prvome krugu protiv ekipa koje su se također kvalificirale u drugi krug prebacuju se u isti. === Skupina I === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- ---- ---- ---- === Skupina II === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> === Skupina III === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> === Skupina IV === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> == Završnica == {{Round8-with third <!-- Četvrtfinale --> | 26. siječnja|||| | 27. siječnja|||| | 26. siječnja|||| | 27. siječnja|||| <!-- Polufinale --> | 29. siječnja|||| | 29. siječnja|||| <!-- Finale --> | 31. siječnja|||| <!-- Za 3. mjesto --> | 31. siječnja|||| |widescore=yes}} === Četvrtfinale === {{handballbox |datum = [[26. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[26. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 5. – 8. mjesta === {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Polufinale === {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 7. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 5. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Utakmica za 3. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= |bg=#cc9966 }} === Finale === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= |bg=gold }} == Izvori == {{Izvori}} {{Svjetska prvenstva u rukometu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|M2027]] [[Kategorija:Međunarodna rukometna natjecanja u Njemačkoj]] 76ob9rs4695pvr74k6wu5befl2sk41o 7565551 7565531 2026-07-28T13:59:11Z ~2026-41971-99 368009 /* Skupina G */ 7565551 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometno natjecanje | naziv turnira = Svjetsko prvenstvo u rukometu | godina = | godinaa = 2027. | izvorni naziv = ''Handball-Weltmeisterschaft der Männer 2027'' ([[njemački|njem]].) | slika = | veličina = 250px | domaćin = {{Z|NJE}} [[Njemačka]] | datum = [[13. siječnja|13.]] – [[31. siječnja]] [[2027.]] | momčadi = 32 | savezi = 5 | dvorane = 6 | gradovi = 6 gradova | prvak = | prvak2 = | drugi = | drugi2 = | treći = | treći2 = | četvrti = | četvrti2 = | utakmice = | golovi = | gledanost = | strijelac = | igrač = | vratar = | ažurirano = |prethodno=[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|2025.]]}}{{Budući športski događaj|rukomet}} '''30. Svjetsko prvenstvo u rukometu 2027.''' [[rukomet]]no je prvenstvo koje će se održati u [[Njemačka|Njemačkoj]] od [[13. siječnja|13.]] do [[31. siječnja]] [[2027.]]<ref>[https://www.ihf.info/media-center/news/ihf-council-awards-events-2027 IHF Council awards events up to 2027] ihf.info Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Prvenstvo će biti domaćin Njemačka, s šest lokacija diljem zemlje koje će biti za turnir. Finale će se održati u [[Lanxess Arena]] u [[Köln]]. == Domaćinstvo == Ponude: * {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]] * {{Z|DAN}} [[Danska]], {{Z|NOR}} [[Norveška]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] * {{Z|NJE}} [[Njemačka]]. Pet država izrazilo je zanimanje za domaćinstvo turnira. Dodjela domaćinstva održana je na sastanku Vijeća IHF-a u [[Kairo|Kairu]], u [[Egipat|Egiptu]], [[28. veljače]] [[2020.]]<ref>[https://web.archive.org/web/20200131072149/https://www.time24.news/a/2020/01/german-handball-federation-will-host-world-cup-again-in-2027.html German Handball Federation will host World Cup again in 2027] time24.news Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Za domaćina je izabrana Njemačka. Ovo će biti šesti put da će Njemačka biti domaćin ovog turnira. Istoga dana [[Hrvatska]], [[Danska]] i [[Norveška]] izabrane su za domaćine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskoga prvenstva 2025.]] == Dvorane == Sportske arene u kojima će se održavati utakmice nalaze se u [[Hannover]]u, [[Kiel]]u, [[Köln]]u, [[Magdeburg]]u, [[München]]u i [[Stuttgart]]. <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! colspan="3" |{{Z+X|NJE}} |- |[[Hannover]] |[[Kiel]] |[[Köln]] |- |[[ZAG-Arena]]<br>Kapacitet: {{n|10000}} |[[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]]<br>Kapacitet: {{n|10250}} |[[Lanxess Arena]]<br>Kapacitet: {{n|19250}} |- |[[Magdeburg]] |[[München]] |[[Stuttgart]] |- |[[GETEC Arena]]<br>Kapacitet: '''6500''' |[[SAP Garden]]<br>Kapacitet: {{n|11000}} |[[Porsche-Arena]]<br>Kapacitet: '''6200''' |} </center> == Kvalifikacijska natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Natjecanje ! Nadnevci ! Mjesta ! Kvalificirali se |- | domaćini | 2. siječnja 2020. | 1 | {{RukRep|NJE}} |- | [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]] | 14. siječnja – 2. veljače 2025. | 1 | {{RukRep|DAN}} |- | [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko prvenstvo 2026.]] | 15. siječnja – 1. veljače 2026. | 4 | {{RukRep|HRV}} <br> {{RukRep|ŠVE}} <br> {{RukRep|ISL}} <br> {{RukRep|POR}} |- | Azijsko prvenstvo 2026. | 15. – 29. siječnja 2026. | 4 | {{RukRep|BHR}} <br> {{RukRep|JAP}} <br> {{RukRep|KUV}} <br> {{RukRep|KAT}} |- | Afričko prvenstvo 2026. | 21. – 31. siječnja 2026. | 5 | {{RukRep|ALŽ}} <br> {{RukRep|EGI}} <br> {{RukRep|TUN}} <br> {{RukRep|ZEL}} <br> {{RukRep|ANG}} |- | Južno i Srednjoameričko prvenstvo 2026. | 19. – 24. siječnja 2026. | 4 | {{RukRep|ARG}} <br> {{RukRep|BRA}} <br> {{RukRep|ČIL}} <br> {{RukRep|URU}} |- | Europske kvalifikacije | 29. listopada 2025. – 17. svibnja 2026. | 10 | {{RukRep|POLJ}} <br> {{RukRep|OVČ}} <br> {{RukRep|NOR}} <br> {{RukRep|FRA}} <br> {{RukRep|ŠPA}} <br> {{RukRep|ITA}} <br> {{RukRep|GRČ}} <br> {{RukRep|MAK}} <br> {{RukRep|SLO}} <br> {{RukRep|SRB}} |- | pozivnica | – | 1+1 | {{RukRep|SAU}} <br> {{RukRep|TUR}} |} === Kvalificirane momčadi === {| class="wikitable" |- | '''Podebljani tekst''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva. |- | ''Ukošeni tekst'' označava domaćina određenoga prvenstva. |- |'''''Podebljano ukošeni tekst''''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva, ujedno i domaćina istog. |} {| class="wikitable sortable" ! width="125"| država !! kvalificirala se kao !! nadnevak kvalificiranja !! prijašnji nastupi''' |- |{{RukRep|NJE}} || domaćin || [[28. veljače]] [[2020.]] || 28 ('''''[[Rukometno SP 1938.|1938.]]''''', [[Rukometno SP 1954.|1954.]], ''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]'', ''[[Rukometno SP 1961.|1961.]]'', [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], ''[[Rukometno SP 1974.|1974.]]'', '''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]''', ''[[Rukometno SP 1982.|1982.]]'', [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], '''''[[Rukometno SP 2007.|2007.]]''''', [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], ''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|DAN}} || [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko Prvenstvo 2025]] || [[2. veljače]] [[2025.]] || 26 [[Rukometno SP 1938.|1938.]], [[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], ''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]'', [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], '''''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]''''', '''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]''', '''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]''', '''''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]''''' |- |{{RukRep|HRV}} || rowspan="4"| Među prvih šest u [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko Prvenstvo 2026.]] || rowspan="4"| [[28. siječnja]], [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], '''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]''', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], ''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]'', [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025]]'') |- |{{RukRep|ŠVE}} || 26 ([[Rukometno SP 1938.|1938.]], '''''[[Rukometno SP 1954.|1954.]]''''', '''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]''', [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], ''[[Rukometno SP 1967.|1967.]]'', [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], '''[[Rukometno SP 1990.|1990.]]''', ''[[Rukometno SP 1993.|1993.]]'', [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], '''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]''', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], ''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]'', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], ''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]'', [[Rukometno SP 2025.|2025]]) |- |{{RukRep|ISL}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], ''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]'', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|POR}} || 6 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], ''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|JAP}} || rowspan="4"|polufinalist na Azijskom prvenstvu 2024. || rowspan="4"| [[25. siječnja]] [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], ''[[Rukometno SP 1997.|1997.]]'', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|KAT}} || 10 ([[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], ''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]'', [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|BHR}} || 6 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|KUV}} || 9 ([[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ARG}} || rowspan="4"| među prvih četvero na Južnom i Srednjoameričkom prvenstvu 2024. || rowspan="2"| [[21. siječnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997,]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|BRA}} || 17 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ČIL}} || rowspan="2"| [[24. siječnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|URU}} || 2 ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|EGI}} || rowspan="5"| među prvih pet na Afričkom prvenstvu 2026. || rowspan="2"| [[25. siječnja]], [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], ''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]'', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], ''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]'', [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|TUN}} || 17 ([[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], ''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]'', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ALŽ}} || rowspan="2"| [[26. siječnja]] [[2026.]] || 17 ([[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ZEL}} || 3. ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ANG}} || [[30. siječnja]], [[2026.]] || 5 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]]) |- |{{RukRep|NOR}} || rowspan="9"| europsko doigravanje || rowspan="3"| [[16. svibnja]] [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'') |- |{{RukRep|OVČ}} || 0 (prvi nastup) |- |{{RukRep|ŠPA}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], '''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]''', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], '''''[[Rukometno SP 2013.|2013.]]''''', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|GRČ}} || rowspan="6"| [[17. svibnja]] [[2026.]] || 1 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]]) |- |{{RukRep|FRA}} || 25 ([[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], ''[[Rukometno SP 1970.|1970]]'', [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], '''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]''', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], '''''[[Rukometno SP 2001.|2001.]]''''', [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], '''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]''', '''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]''', [[Rukometno SP 2013.|2013.]], '''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]''', '''''[[Rukometno SP 2017.|2017.]]''''', [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SLO}} || 11 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SRB}} || 6 ([[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|ITA}} || 2 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|MAK}} || 9 ([[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]],) |- |{{RukRep|SAD}} || prvo mjesto na Sjevernoameričkom prvenstvu 2024. || [[16. svibnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SAU}} || rowspan="2" | pozivnica || rowspan="2" | [[9. lipnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|TUR}} || 0 (prvi nastup) |} == Sponzori == === Službeni sponzori turnira === {{Col-begin}} {{Col-2}} * Dekra * Hummel * Molten * Gerflor * Reflex * Liqui Moly * Blåkläder {{Col-break}} * Sportfive * Grundfos * Josera * Kieback&Peter * [[Opel]] * Würth {{Col-end}} == Izvlačenje == Ždrijeb je održan [[10. lipnja]] [[2026.]] u [[München]]. === Jakosne skupine === {| class="wikitable" ! style="width:15%;" |Zdjela 1 ! style="width:15%;" |Zdjela 2 ! style="width:15%;" |Zdjela 3 ! style="width:15%;" |Zdjela 4 |- | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|DAN}}<br>{{RukRep|NJE}}<br>{{RukRep|HRV}}<br>{{RukRep|ISL}}<br>{{RukRep|POR}}<br>{{RukRep|ŠVE}}<br>{{RukRep|EGI}}<br>{{RukRep|ARG}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|FRA}}<br>{{RukRep|SLO}}<br>{{RukRep|NOR}}<br>{{RukRep|SRB}}<br>{{RukRep|ŠPA}}<br>{{RukRep|ITA}}<br>{{RukRep|OVČ}}<br>{{RukRep|MAK}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|GRČ}}<br>{{RukRep|POLJ}}<br>{{RukRep|BRA}}<br>{{RukRep|BHR}}<br>{{RukRep|TUN}}<br>{{RukRep|ZEL}}<br>{{RukRep|ČIL}}<br>{{RukRep|SAU}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|KAT}}<br>{{RukRep|KUV}}<br>{{RukRep|JAP}}<br>{{RukRep|ALŽ}}<br>{{RukRep|ANG}}<br>{{RukRep|URU}}<br>{{RukRep|TUR}}<br>{{RukRep|SAU}} |} ||== Skupine == === Skupina A === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" | [[#Skupina I 2|Drugi krug<br>Skupina I]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina B === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina I 2|Drugi krug<br>Skupina I]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina C === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina II 2|Drugi krug<br>Skupina II]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički<br>kup Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |srtijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina D === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina II 2|Drugi krug<br>Skupina II]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelči1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledalteji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni1= }} === Skupina E === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina III|Drugi krug<br>Skupina III]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crventi2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijecli2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina F === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina III|Drugi krug<br>Skupina III]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjevšrad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina G === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina IV|Drugi krug<br>Skupina IV]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vriejme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrjeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vriejme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina H === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina IV|Drugi krug<br>Skupina IV]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> == Predsjednički kup == === Skupina I === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]] |- bgcolor="bbebff" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]] |- bgcolor="ffffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]] |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]] |} === Skupina II === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]] |- bgcolor="bbebff" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]] |- bgcolor="ffffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]] |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]] |} === Utakmica za 31. mjesto === === Utakmica za 29. mjesto === === Utakmica za 27. mjesto === === Utakmica za 25. mjesto === == Drugi Krug == Svi bodovi osvojeni u prvome krugu protiv ekipa koje su se također kvalificirale u drugi krug prebacuju se u isti. === Skupina I === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- ---- ---- ---- === Skupina II === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> === Skupina III === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> === Skupina IV === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> == Završnica == {{Round8-with third <!-- Četvrtfinale --> | 26. siječnja|||| | 27. siječnja|||| | 26. siječnja|||| | 27. siječnja|||| <!-- Polufinale --> | 29. siječnja|||| | 29. siječnja|||| <!-- Finale --> | 31. siječnja|||| <!-- Za 3. mjesto --> | 31. siječnja|||| |widescore=yes}} === Četvrtfinale === {{handballbox |datum = [[26. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[26. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 5. – 8. mjesta === {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Polufinale === {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 7. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 5. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Utakmica za 3. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= |bg=#cc9966 }} === Finale === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= |bg=gold }} == Izvori == {{Izvori}} {{Svjetska prvenstva u rukometu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|M2027]] [[Kategorija:Međunarodna rukometna natjecanja u Njemačkoj]] o4vrorutpcheg1kpdu5g7a2wy766jok 7565553 7565551 2026-07-28T14:00:00Z ~2026-41971-99 368009 /* Skupina G */ 7565553 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometno natjecanje | naziv turnira = Svjetsko prvenstvo u rukometu | godina = | godinaa = 2027. | izvorni naziv = ''Handball-Weltmeisterschaft der Männer 2027'' ([[njemački|njem]].) | slika = | veličina = 250px | domaćin = {{Z|NJE}} [[Njemačka]] | datum = [[13. siječnja|13.]] – [[31. siječnja]] [[2027.]] | momčadi = 32 | savezi = 5 | dvorane = 6 | gradovi = 6 gradova | prvak = | prvak2 = | drugi = | drugi2 = | treći = | treći2 = | četvrti = | četvrti2 = | utakmice = | golovi = | gledanost = | strijelac = | igrač = | vratar = | ažurirano = |prethodno=[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|2025.]]}}{{Budući športski događaj|rukomet}} '''30. Svjetsko prvenstvo u rukometu 2027.''' [[rukomet]]no je prvenstvo koje će se održati u [[Njemačka|Njemačkoj]] od [[13. siječnja|13.]] do [[31. siječnja]] [[2027.]]<ref>[https://www.ihf.info/media-center/news/ihf-council-awards-events-2027 IHF Council awards events up to 2027] ihf.info Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Prvenstvo će biti domaćin Njemačka, s šest lokacija diljem zemlje koje će biti za turnir. Finale će se održati u [[Lanxess Arena]] u [[Köln]]. == Domaćinstvo == Ponude: * {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]] * {{Z|DAN}} [[Danska]], {{Z|NOR}} [[Norveška]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] * {{Z|NJE}} [[Njemačka]]. Pet država izrazilo je zanimanje za domaćinstvo turnira. Dodjela domaćinstva održana je na sastanku Vijeća IHF-a u [[Kairo|Kairu]], u [[Egipat|Egiptu]], [[28. veljače]] [[2020.]]<ref>[https://web.archive.org/web/20200131072149/https://www.time24.news/a/2020/01/german-handball-federation-will-host-world-cup-again-in-2027.html German Handball Federation will host World Cup again in 2027] time24.news Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Za domaćina je izabrana Njemačka. Ovo će biti šesti put da će Njemačka biti domaćin ovog turnira. Istoga dana [[Hrvatska]], [[Danska]] i [[Norveška]] izabrane su za domaćine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskoga prvenstva 2025.]] == Dvorane == Sportske arene u kojima će se održavati utakmice nalaze se u [[Hannover]]u, [[Kiel]]u, [[Köln]]u, [[Magdeburg]]u, [[München]]u i [[Stuttgart]]. <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! colspan="3" |{{Z+X|NJE}} |- |[[Hannover]] |[[Kiel]] |[[Köln]] |- |[[ZAG-Arena]]<br>Kapacitet: {{n|10000}} |[[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]]<br>Kapacitet: {{n|10250}} |[[Lanxess Arena]]<br>Kapacitet: {{n|19250}} |- |[[Magdeburg]] |[[München]] |[[Stuttgart]] |- |[[GETEC Arena]]<br>Kapacitet: '''6500''' |[[SAP Garden]]<br>Kapacitet: {{n|11000}} |[[Porsche-Arena]]<br>Kapacitet: '''6200''' |} </center> == Kvalifikacijska natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Natjecanje ! Nadnevci ! Mjesta ! Kvalificirali se |- | domaćini | 2. siječnja 2020. | 1 | {{RukRep|NJE}} |- | [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]] | 14. siječnja – 2. veljače 2025. | 1 | {{RukRep|DAN}} |- | [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko prvenstvo 2026.]] | 15. siječnja – 1. veljače 2026. | 4 | {{RukRep|HRV}} <br> {{RukRep|ŠVE}} <br> {{RukRep|ISL}} <br> {{RukRep|POR}} |- | Azijsko prvenstvo 2026. | 15. – 29. siječnja 2026. | 4 | {{RukRep|BHR}} <br> {{RukRep|JAP}} <br> {{RukRep|KUV}} <br> {{RukRep|KAT}} |- | Afričko prvenstvo 2026. | 21. – 31. siječnja 2026. | 5 | {{RukRep|ALŽ}} <br> {{RukRep|EGI}} <br> {{RukRep|TUN}} <br> {{RukRep|ZEL}} <br> {{RukRep|ANG}} |- | Južno i Srednjoameričko prvenstvo 2026. | 19. – 24. siječnja 2026. | 4 | {{RukRep|ARG}} <br> {{RukRep|BRA}} <br> {{RukRep|ČIL}} <br> {{RukRep|URU}} |- | Europske kvalifikacije | 29. listopada 2025. – 17. svibnja 2026. | 10 | {{RukRep|POLJ}} <br> {{RukRep|OVČ}} <br> {{RukRep|NOR}} <br> {{RukRep|FRA}} <br> {{RukRep|ŠPA}} <br> {{RukRep|ITA}} <br> {{RukRep|GRČ}} <br> {{RukRep|MAK}} <br> {{RukRep|SLO}} <br> {{RukRep|SRB}} |- | pozivnica | – | 1+1 | {{RukRep|SAU}} <br> {{RukRep|TUR}} |} === Kvalificirane momčadi === {| class="wikitable" |- | '''Podebljani tekst''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva. |- | ''Ukošeni tekst'' označava domaćina određenoga prvenstva. |- |'''''Podebljano ukošeni tekst''''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva, ujedno i domaćina istog. |} {| class="wikitable sortable" ! width="125"| država !! kvalificirala se kao !! nadnevak kvalificiranja !! prijašnji nastupi''' |- |{{RukRep|NJE}} || domaćin || [[28. veljače]] [[2020.]] || 28 ('''''[[Rukometno SP 1938.|1938.]]''''', [[Rukometno SP 1954.|1954.]], ''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]'', ''[[Rukometno SP 1961.|1961.]]'', [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], ''[[Rukometno SP 1974.|1974.]]'', '''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]''', ''[[Rukometno SP 1982.|1982.]]'', [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], '''''[[Rukometno SP 2007.|2007.]]''''', [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], ''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|DAN}} || [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko Prvenstvo 2025]] || [[2. veljače]] [[2025.]] || 26 [[Rukometno SP 1938.|1938.]], [[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], ''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]'', [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], '''''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]''''', '''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]''', '''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]''', '''''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]''''' |- |{{RukRep|HRV}} || rowspan="4"| Među prvih šest u [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko Prvenstvo 2026.]] || rowspan="4"| [[28. siječnja]], [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], '''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]''', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], ''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]'', [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025]]'') |- |{{RukRep|ŠVE}} || 26 ([[Rukometno SP 1938.|1938.]], '''''[[Rukometno SP 1954.|1954.]]''''', '''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]''', [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], ''[[Rukometno SP 1967.|1967.]]'', [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], '''[[Rukometno SP 1990.|1990.]]''', ''[[Rukometno SP 1993.|1993.]]'', [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], '''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]''', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], ''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]'', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], ''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]'', [[Rukometno SP 2025.|2025]]) |- |{{RukRep|ISL}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], ''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]'', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|POR}} || 6 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], ''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|JAP}} || rowspan="4"|polufinalist na Azijskom prvenstvu 2024. || rowspan="4"| [[25. siječnja]] [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], ''[[Rukometno SP 1997.|1997.]]'', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|KAT}} || 10 ([[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], ''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]'', [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|BHR}} || 6 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|KUV}} || 9 ([[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ARG}} || rowspan="4"| među prvih četvero na Južnom i Srednjoameričkom prvenstvu 2024. || rowspan="2"| [[21. siječnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997,]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|BRA}} || 17 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ČIL}} || rowspan="2"| [[24. siječnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|URU}} || 2 ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|EGI}} || rowspan="5"| među prvih pet na Afričkom prvenstvu 2026. || rowspan="2"| [[25. siječnja]], [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], ''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]'', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], ''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]'', [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|TUN}} || 17 ([[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], ''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]'', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ALŽ}} || rowspan="2"| [[26. siječnja]] [[2026.]] || 17 ([[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ZEL}} || 3. ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ANG}} || [[30. siječnja]], [[2026.]] || 5 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]]) |- |{{RukRep|NOR}} || rowspan="9"| europsko doigravanje || rowspan="3"| [[16. svibnja]] [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'') |- |{{RukRep|OVČ}} || 0 (prvi nastup) |- |{{RukRep|ŠPA}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], '''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]''', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], '''''[[Rukometno SP 2013.|2013.]]''''', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|GRČ}} || rowspan="6"| [[17. svibnja]] [[2026.]] || 1 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]]) |- |{{RukRep|FRA}} || 25 ([[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], ''[[Rukometno SP 1970.|1970]]'', [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], '''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]''', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], '''''[[Rukometno SP 2001.|2001.]]''''', [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], '''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]''', '''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]''', [[Rukometno SP 2013.|2013.]], '''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]''', '''''[[Rukometno SP 2017.|2017.]]''''', [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SLO}} || 11 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SRB}} || 6 ([[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|ITA}} || 2 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|MAK}} || 9 ([[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]],) |- |{{RukRep|SAD}} || prvo mjesto na Sjevernoameričkom prvenstvu 2024. || [[16. svibnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SAU}} || rowspan="2" | pozivnica || rowspan="2" | [[9. lipnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|TUR}} || 0 (prvi nastup) |} == Sponzori == === Službeni sponzori turnira === {{Col-begin}} {{Col-2}} * Dekra * Hummel * Molten * Gerflor * Reflex * Liqui Moly * Blåkläder {{Col-break}} * Sportfive * Grundfos * Josera * Kieback&Peter * [[Opel]] * Würth {{Col-end}} == Izvlačenje == Ždrijeb je održan [[10. lipnja]] [[2026.]] u [[München]]. === Jakosne skupine === {| class="wikitable" ! style="width:15%;" |Zdjela 1 ! style="width:15%;" |Zdjela 2 ! style="width:15%;" |Zdjela 3 ! style="width:15%;" |Zdjela 4 |- | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|DAN}}<br>{{RukRep|NJE}}<br>{{RukRep|HRV}}<br>{{RukRep|ISL}}<br>{{RukRep|POR}}<br>{{RukRep|ŠVE}}<br>{{RukRep|EGI}}<br>{{RukRep|ARG}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|FRA}}<br>{{RukRep|SLO}}<br>{{RukRep|NOR}}<br>{{RukRep|SRB}}<br>{{RukRep|ŠPA}}<br>{{RukRep|ITA}}<br>{{RukRep|OVČ}}<br>{{RukRep|MAK}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|GRČ}}<br>{{RukRep|POLJ}}<br>{{RukRep|BRA}}<br>{{RukRep|BHR}}<br>{{RukRep|TUN}}<br>{{RukRep|ZEL}}<br>{{RukRep|ČIL}}<br>{{RukRep|SAU}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|KAT}}<br>{{RukRep|KUV}}<br>{{RukRep|JAP}}<br>{{RukRep|ALŽ}}<br>{{RukRep|ANG}}<br>{{RukRep|URU}}<br>{{RukRep|TUR}}<br>{{RukRep|SAU}} |} ||== Skupine == === Skupina A === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" | [[#Skupina I 2|Drugi krug<br>Skupina I]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina B === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina I 2|Drugi krug<br>Skupina I]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina C === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina II 2|Drugi krug<br>Skupina II]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički<br>kup Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |srtijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina D === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina II 2|Drugi krug<br>Skupina II]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelči1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledalteji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni1= }} === Skupina E === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina III|Drugi krug<br>Skupina III]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crventi2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijecli2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina F === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina III|Drugi krug<br>Skupina III]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjevšrad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina G === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina IV|Drugi krug<br>Skupina IV]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vriejme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vriejme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina H === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina IV|Drugi krug<br>Skupina IV]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> == Predsjednički kup == === Skupina I === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]] |- bgcolor="bbebff" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]] |- bgcolor="ffffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]] |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]] |} === Skupina II === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]] |- bgcolor="bbebff" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]] |- bgcolor="ffffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]] |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]] |} === Utakmica za 31. mjesto === === Utakmica za 29. mjesto === === Utakmica za 27. mjesto === === Utakmica za 25. mjesto === == Drugi Krug == Svi bodovi osvojeni u prvome krugu protiv ekipa koje su se također kvalificirale u drugi krug prebacuju se u isti. === Skupina I === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- ---- ---- ---- === Skupina II === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> === Skupina III === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> === Skupina IV === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> == Završnica == {{Round8-with third <!-- Četvrtfinale --> | 26. siječnja|||| | 27. siječnja|||| | 26. siječnja|||| | 27. siječnja|||| <!-- Polufinale --> | 29. siječnja|||| | 29. siječnja|||| <!-- Finale --> | 31. siječnja|||| <!-- Za 3. mjesto --> | 31. siječnja|||| |widescore=yes}} === Četvrtfinale === {{handballbox |datum = [[26. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[26. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 5. – 8. mjesta === {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Polufinale === {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 7. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 5. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Utakmica za 3. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= |bg=#cc9966 }} === Finale === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= |bg=gold }} == Izvori == {{Izvori}} {{Svjetska prvenstva u rukometu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|M2027]] [[Kategorija:Međunarodna rukometna natjecanja u Njemačkoj]] cngo81yjx70pyhd1zfx4ns4dyt5a74g 7565582 7565553 2026-07-28T14:48:13Z ~2026-41971-99 368009 7565582 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometno natjecanje | naziv turnira = Svjetsko prvenstvo u rukometu | godina = | godinaa = 2027. | izvorni naziv = ''Handball-Weltmeisterschaft der Männer 2027'' ([[njemački|njem]].) | slika = | veličina = 250px | domaćin = {{Z|NJE}} [[Njemačka]] | datum = [[13. siječnja|13.]] – [[31. siječnja]] [[2027.]] | momčadi = 32 | savezi = 5 | dvorane = 6 | gradovi = 6 gradova | prvak = | prvak2 = | drugi = | drugi2 = | treći = | treći2 = | četvrti = | četvrti2 = | utakmice = | golovi = | gledanost = | strijelac = | igrač = | vratar = | ažurirano = |prethodno=[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|2025.]]}}{{Budući športski događaj|rukomet}} '''30. Svjetsko prvenstvo u rukometu 2027.''' [[rukomet]]no je prvenstvo koje će se održati u [[Njemačka|Njemačkoj]] od [[13. siječnja|13.]] do [[31. siječnja]] [[2027.]]<ref>[https://www.ihf.info/media-center/news/ihf-council-awards-events-2027 IHF Council awards events up to 2027] ihf.info Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Prvenstvo će biti domaćin Njemačka, s šest lokacija diljem zemlje koje će biti za turnir. Finale će se održati u [[Lanxess Arena]] u [[Köln]]. == Domaćinstvo == Ponude: * {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]] * {{Z|DAN}} [[Danska]], {{Z|NOR}} [[Norveška]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] * {{Z|NJE}} [[Njemačka]]. Pet država izrazilo je zanimanje za domaćinstvo turnira. Dodjela domaćinstva održana je na sastanku Vijeća IHF-a u [[Kairo|Kairu]], u [[Egipat|Egiptu]], [[28. veljače]] [[2020.]]<ref>[https://web.archive.org/web/20200131072149/https://www.time24.news/a/2020/01/german-handball-federation-will-host-world-cup-again-in-2027.html German Handball Federation will host World Cup again in 2027] time24.news Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Za domaćina je izabrana Njemačka. Ovo će biti šesti put da će Njemačka biti domaćin ovog turnira. Istoga dana [[Hrvatska]], [[Danska]] i [[Norveška]] izabrane su za domaćine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskoga prvenstva 2025.]] == Dvorane == Sportske arene u kojima će se održavati utakmice nalaze se u [[Hannover]]u, [[Kiel]]u, [[Köln]]u, [[Magdeburg]]u, [[München]]u i [[Stuttgart]]. <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! colspan="3" |{{Z+X|NJE}} |- |[[Hannover]] |[[Kiel]] |[[Köln]] |- |[[ZAG-Arena]]<br>Kapacitet: {{n|10000}} |[[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]]<br>Kapacitet: {{n|10250}} |[[Lanxess Arena]]<br>Kapacitet: {{n|19250}} |- |[[Magdeburg]] |[[München]] |[[Stuttgart]] |- |[[GETEC Arena]]<br>Kapacitet: '''6500''' |[[SAP Garden]]<br>Kapacitet: {{n|11000}} |[[Porsche-Arena]]<br>Kapacitet: '''6200''' |} </center> == Kvalifikacijska natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Natjecanje ! Nadnevci ! Mjesta ! Kvalificirali se |- | domaćini | 2. siječnja 2020. | 1 | {{RukRep|NJE}} |- | [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]] | 14. siječnja – 2. veljače 2025. | 1 | {{RukRep|DAN}} |- | [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko prvenstvo 2026.]] | 15. siječnja – 1. veljače 2026. | 4 | {{RukRep|HRV}} <br> {{RukRep|ŠVE}} <br> {{RukRep|ISL}} <br> {{RukRep|POR}} |- | Azijsko prvenstvo 2026. | 15. – 29. siječnja 2026. | 4 | {{RukRep|BHR}} <br> {{RukRep|JAP}} <br> {{RukRep|KUV}} <br> {{RukRep|KAT}} |- | Afričko prvenstvo 2026. | 21. – 31. siječnja 2026. | 5 | {{RukRep|ALŽ}} <br> {{RukRep|EGI}} <br> {{RukRep|TUN}} <br> {{RukRep|ZEL}} <br> {{RukRep|ANG}} |- | Južno i Srednjoameričko prvenstvo 2026. | 19. – 24. siječnja 2026. | 4 | {{RukRep|ARG}} <br> {{RukRep|BRA}} <br> {{RukRep|ČIL}} <br> {{RukRep|URU}} |- | Europske kvalifikacije | 29. listopada 2025. – 17. svibnja 2026. | 10 | {{RukRep|POLJ}} <br> {{RukRep|OVČ}} <br> {{RukRep|NOR}} <br> {{RukRep|FRA}} <br> {{RukRep|ŠPA}} <br> {{RukRep|ITA}} <br> {{RukRep|GRČ}} <br> {{RukRep|MAK}} <br> {{RukRep|SLO}} <br> {{RukRep|SRB}} |- | pozivnica | – | 1+1 | {{RukRep|SAU}} <br> {{RukRep|TUR}} |} === Kvalificirane momčadi === {| class="wikitable" |- | '''Podebljani tekst''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva. |- | ''Ukošeni tekst'' označava domaćina određenoga prvenstva. |- |'''''Podebljano ukošeni tekst''''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva, ujedno i domaćina istog. |} {| class="wikitable sortable" ! width="125"| država !! kvalificirala se kao !! nadnevak kvalificiranja !! prijašnji nastupi''' |- |{{RukRep|NJE}} || domaćin || [[28. veljače]] [[2020.]] || 28 ('''''[[Rukometno SP 1938.|1938.]]''''', [[Rukometno SP 1954.|1954.]], ''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]'', ''[[Rukometno SP 1961.|1961.]]'', [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], ''[[Rukometno SP 1974.|1974.]]'', '''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]''', ''[[Rukometno SP 1982.|1982.]]'', [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], '''''[[Rukometno SP 2007.|2007.]]''''', [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], ''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|DAN}} || [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko Prvenstvo 2025]] || [[2. veljače]] [[2025.]] || 26 [[Rukometno SP 1938.|1938.]], [[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], ''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]'', [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], '''''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]''''', '''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]''', '''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]''', '''''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]''''' |- |{{RukRep|HRV}} || rowspan="4"| Među prvih šest u [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko Prvenstvo 2026.]] || rowspan="4"| [[28. siječnja]], [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], '''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]''', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], ''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]'', [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025]]'') |- |{{RukRep|ŠVE}} || 26 ([[Rukometno SP 1938.|1938.]], '''''[[Rukometno SP 1954.|1954.]]''''', '''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]''', [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], ''[[Rukometno SP 1967.|1967.]]'', [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], '''[[Rukometno SP 1990.|1990.]]''', ''[[Rukometno SP 1993.|1993.]]'', [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], '''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]''', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], ''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]'', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], ''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]'', [[Rukometno SP 2025.|2025]]) |- |{{RukRep|ISL}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], ''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]'', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|POR}} || 6 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], ''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|JAP}} || rowspan="4"|polufinalist na Azijskom prvenstvu 2024. || rowspan="4"| [[25. siječnja]] [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], ''[[Rukometno SP 1997.|1997.]]'', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|KAT}} || 10 ([[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], ''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]'', [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|BHR}} || 6 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|KUV}} || 9 ([[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ARG}} || rowspan="4"| među prvih četvero na Južnom i Srednjoameričkom prvenstvu 2024. || rowspan="2"| [[21. siječnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997,]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|BRA}} || 17 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ČIL}} || rowspan="2"| [[24. siječnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|URU}} || 2 ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|EGI}} || rowspan="5"| među prvih pet na Afričkom prvenstvu 2026. || rowspan="2"| [[25. siječnja]], [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], ''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]'', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], ''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]'', [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|TUN}} || 17 ([[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], ''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]'', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ALŽ}} || rowspan="2"| [[26. siječnja]] [[2026.]] || 17 ([[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ZEL}} || 3. ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ANG}} || [[30. siječnja]], [[2026.]] || 5 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]]) |- |{{RukRep|NOR}} || rowspan="9"| europsko doigravanje || rowspan="3"| [[16. svibnja]] [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'') |- |{{RukRep|OVČ}} || 0 (prvi nastup) |- |{{RukRep|ŠPA}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], '''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]''', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], '''''[[Rukometno SP 2013.|2013.]]''''', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|GRČ}} || rowspan="6"| [[17. svibnja]] [[2026.]] || 1 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]]) |- |{{RukRep|FRA}} || 25 ([[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], ''[[Rukometno SP 1970.|1970]]'', [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], '''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]''', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], '''''[[Rukometno SP 2001.|2001.]]''''', [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], '''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]''', '''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]''', [[Rukometno SP 2013.|2013.]], '''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]''', '''''[[Rukometno SP 2017.|2017.]]''''', [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SLO}} || 11 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SRB}} || 6 ([[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|ITA}} || 2 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|MAK}} || 9 ([[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]],) |- |{{RukRep|SAD}} || prvo mjesto na Sjevernoameričkom prvenstvu 2024. || [[16. svibnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SAU}} || rowspan="2" | pozivnica || rowspan="2" | [[9. lipnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|TUR}} || 0 (prvi nastup) |} == Sponzori == === Službeni sponzori turnira === {{Col-begin}} {{Col-2}} * Dekra * Hummel * Molten * Gerflor * Reflex * Liqui Moly * Blåkläder {{Col-break}} * Sportfive * Grundfos * Josera * Kieback&Peter * [[Opel]] * Würth {{Col-end}} == Izvlačenje == Ždrijeb je održan [[10. lipnja]] [[2026.]] u [[München]]. === Jakosne skupine === {| class="wikitable" ! style="width:15%;" |Zdjela 1 ! style="width:15%;" |Zdjela 2 ! style="width:15%;" |Zdjela 3 ! style="width:15%;" |Zdjela 4 |- | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|DAN}}<br>{{RukRep|NJE}}<br>{{RukRep|HRV}}<br>{{RukRep|ISL}}<br>{{RukRep|POR}}<br>{{RukRep|ŠVE}}<br>{{RukRep|EGI}}<br>{{RukRep|ARG}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|FRA}}<br>{{RukRep|SLO}}<br>{{RukRep|NOR}}<br>{{RukRep|SRB}}<br>{{RukRep|ŠPA}}<br>{{RukRep|ITA}}<br>{{RukRep|OVČ}}<br>{{RukRep|MAK}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|GRČ}}<br>{{RukRep|POLJ}}<br>{{RukRep|BRA}}<br>{{RukRep|BHR}}<br>{{RukRep|TUN}}<br>{{RukRep|ZEL}}<br>{{RukRep|ČIL}}<br>{{RukRep|SAU}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|KAT}}<br>{{RukRep|KUV}}<br>{{RukRep|JAP}}<br>{{RukRep|ALŽ}}<br>{{RukRep|ANG}}<br>{{RukRep|URU}}<br>{{RukRep|TUR}}<br>{{RukRep|SAU}} |} == Skupine == === Skupina A === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" | [[#Skupina I 2|Drugi krug<br>Skupina I]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[13. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[13. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina B === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina I 2|Drugi krug<br>Skupina I]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[13. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[13. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina C === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina II 2|Drugi krug<br>Skupina II]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički<br>kup Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |srtijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina D === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina II 2|Drugi krug<br>Skupina II]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelči1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledalteji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni1= }} === Skupina E === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina III|Drugi krug<br>Skupina III]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crventi2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijecli2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina F === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina III|Drugi krug<br>Skupina III]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjevšrad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina G === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina IV|Drugi krug<br>Skupina IV]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vriejme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vriejme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina H === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina IV|Drugi krug<br>Skupina IV]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> == Predsjednički kup == === Skupina I === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]] |- bgcolor="bbebff" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]] |- bgcolor="ffffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]] |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]] |} === Skupina II === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]] |- bgcolor="bbebff" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]] |- bgcolor="ffffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]] |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]] |} === Utakmica za 31. mjesto === === Utakmica za 29. mjesto === === Utakmica za 27. mjesto === === Utakmica za 25. mjesto === == Drugi Krug == Svi bodovi osvojeni u prvome krugu protiv ekipa koje su se također kvalificirale u drugi krug prebacuju se u isti. === Skupina I === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijecli2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina II === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crevni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- ---- ---- ---- ---- ---- ---- === Skupina III === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> === Skupina IV === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> == Završnica == {{Round8-with third <!-- Četvrtfinale --> | 26. siječnja|||| | 27. siječnja|||| | 26. siječnja|||| | 27. siječnja|||| <!-- Polufinale --> | 29. siječnja|||| | 29. siječnja|||| <!-- Finale --> | 31. siječnja|||| <!-- Za 3. mjesto --> | 31. siječnja|||| |widescore=yes}} === Četvrtfinale === {{handballbox |datum = [[26. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[26. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 5. – 8. mjesta === {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Polufinale === {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 7. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 5. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Utakmica za 3. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= |bg=#cc9966 }} === Finale === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= |bg=gold }} == Izvori == {{Izvori}} {{Svjetska prvenstva u rukometu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|M2027]] [[Kategorija:Međunarodna rukometna natjecanja u Njemačkoj]] ps1srp3rbkabj1ln2fb8dv5fomhthbt 7565806 7565582 2026-07-29T00:46:33Z ~2026-41832-91 368054 /* Skupina II */ 7565806 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometno natjecanje | naziv turnira = Svjetsko prvenstvo u rukometu | godina = | godinaa = 2027. | izvorni naziv = ''Handball-Weltmeisterschaft der Männer 2027'' ([[njemački|njem]].) | slika = | veličina = 250px | domaćin = {{Z|NJE}} [[Njemačka]] | datum = [[13. siječnja|13.]] – [[31. siječnja]] [[2027.]] | momčadi = 32 | savezi = 5 | dvorane = 6 | gradovi = 6 gradova | prvak = | prvak2 = | drugi = | drugi2 = | treći = | treći2 = | četvrti = | četvrti2 = | utakmice = | golovi = | gledanost = | strijelac = | igrač = | vratar = | ažurirano = |prethodno=[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|2025.]]}}{{Budući športski događaj|rukomet}} '''30. Svjetsko prvenstvo u rukometu 2027.''' [[rukomet]]no je prvenstvo koje će se održati u [[Njemačka|Njemačkoj]] od [[13. siječnja|13.]] do [[31. siječnja]] [[2027.]]<ref>[https://www.ihf.info/media-center/news/ihf-council-awards-events-2027 IHF Council awards events up to 2027] ihf.info Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Prvenstvo će biti domaćin Njemačka, s šest lokacija diljem zemlje koje će biti za turnir. Finale će se održati u [[Lanxess Arena]] u [[Köln]]. == Domaćinstvo == Ponude: * {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]] * {{Z|DAN}} [[Danska]], {{Z|NOR}} [[Norveška]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] * {{Z|NJE}} [[Njemačka]]. Pet država izrazilo je zanimanje za domaćinstvo turnira. Dodjela domaćinstva održana je na sastanku Vijeća IHF-a u [[Kairo|Kairu]], u [[Egipat|Egiptu]], [[28. veljače]] [[2020.]]<ref>[https://web.archive.org/web/20200131072149/https://www.time24.news/a/2020/01/german-handball-federation-will-host-world-cup-again-in-2027.html German Handball Federation will host World Cup again in 2027] time24.news Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Za domaćina je izabrana Njemačka. Ovo će biti šesti put da će Njemačka biti domaćin ovog turnira. Istoga dana [[Hrvatska]], [[Danska]] i [[Norveška]] izabrane su za domaćine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskoga prvenstva 2025.]] == Dvorane == Sportske arene u kojima će se održavati utakmice nalaze se u [[Hannover]]u, [[Kiel]]u, [[Köln]]u, [[Magdeburg]]u, [[München]]u i [[Stuttgart]]. <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! colspan="3" |{{Z+X|NJE}} |- |[[Hannover]] |[[Kiel]] |[[Köln]] |- |[[ZAG-Arena]]<br>Kapacitet: {{n|10000}} |[[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]]<br>Kapacitet: {{n|10250}} |[[Lanxess Arena]]<br>Kapacitet: {{n|19250}} |- |[[Magdeburg]] |[[München]] |[[Stuttgart]] |- |[[GETEC Arena]]<br>Kapacitet: '''6500''' |[[SAP Garden]]<br>Kapacitet: {{n|11000}} |[[Porsche-Arena]]<br>Kapacitet: '''6200''' |} </center> == Kvalifikacijska natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Natjecanje ! Nadnevci ! Mjesta ! Kvalificirali se |- | domaćini | 2. siječnja 2020. | 1 | {{RukRep|NJE}} |- | [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]] | 14. siječnja – 2. veljače 2025. | 1 | {{RukRep|DAN}} |- | [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko prvenstvo 2026.]] | 15. siječnja – 1. veljače 2026. | 4 | {{RukRep|HRV}} <br> {{RukRep|ŠVE}} <br> {{RukRep|ISL}} <br> {{RukRep|POR}} |- | Azijsko prvenstvo 2026. | 15. – 29. siječnja 2026. | 4 | {{RukRep|BHR}} <br> {{RukRep|JAP}} <br> {{RukRep|KUV}} <br> {{RukRep|KAT}} |- | Afričko prvenstvo 2026. | 21. – 31. siječnja 2026. | 5 | {{RukRep|ALŽ}} <br> {{RukRep|EGI}} <br> {{RukRep|TUN}} <br> {{RukRep|ZEL}} <br> {{RukRep|ANG}} |- | Južno i Srednjoameričko prvenstvo 2026. | 19. – 24. siječnja 2026. | 4 | {{RukRep|ARG}} <br> {{RukRep|BRA}} <br> {{RukRep|ČIL}} <br> {{RukRep|URU}} |- | Europske kvalifikacije | 29. listopada 2025. – 17. svibnja 2026. | 10 | {{RukRep|POLJ}} <br> {{RukRep|OVČ}} <br> {{RukRep|NOR}} <br> {{RukRep|FRA}} <br> {{RukRep|ŠPA}} <br> {{RukRep|ITA}} <br> {{RukRep|GRČ}} <br> {{RukRep|MAK}} <br> {{RukRep|SLO}} <br> {{RukRep|SRB}} |- | pozivnica | – | 1+1 | {{RukRep|SAU}} <br> {{RukRep|TUR}} |} === Kvalificirane momčadi === {| class="wikitable" |- | '''Podebljani tekst''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva. |- | ''Ukošeni tekst'' označava domaćina određenoga prvenstva. |- |'''''Podebljano ukošeni tekst''''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva, ujedno i domaćina istog. |} {| class="wikitable sortable" ! width="125"| država !! kvalificirala se kao !! nadnevak kvalificiranja !! prijašnji nastupi''' |- |{{RukRep|NJE}} || domaćin || [[28. veljače]] [[2020.]] || 28 ('''''[[Rukometno SP 1938.|1938.]]''''', [[Rukometno SP 1954.|1954.]], ''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]'', ''[[Rukometno SP 1961.|1961.]]'', [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], ''[[Rukometno SP 1974.|1974.]]'', '''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]''', ''[[Rukometno SP 1982.|1982.]]'', [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], '''''[[Rukometno SP 2007.|2007.]]''''', [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], ''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|DAN}} || [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko Prvenstvo 2025]] || [[2. veljače]] [[2025.]] || 26 [[Rukometno SP 1938.|1938.]], [[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], ''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]'', [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], '''''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]''''', '''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]''', '''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]''', '''''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]''''' |- |{{RukRep|HRV}} || rowspan="4"| Među prvih šest u [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko Prvenstvo 2026.]] || rowspan="4"| [[28. siječnja]], [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], '''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]''', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], ''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]'', [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025]]'') |- |{{RukRep|ŠVE}} || 26 ([[Rukometno SP 1938.|1938.]], '''''[[Rukometno SP 1954.|1954.]]''''', '''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]''', [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], ''[[Rukometno SP 1967.|1967.]]'', [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], '''[[Rukometno SP 1990.|1990.]]''', ''[[Rukometno SP 1993.|1993.]]'', [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], '''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]''', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], ''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]'', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], ''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]'', [[Rukometno SP 2025.|2025]]) |- |{{RukRep|ISL}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], ''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]'', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|POR}} || 6 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], ''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|JAP}} || rowspan="4"|polufinalist na Azijskom prvenstvu 2024. || rowspan="4"| [[25. siječnja]] [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], ''[[Rukometno SP 1997.|1997.]]'', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|KAT}} || 10 ([[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], ''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]'', [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|BHR}} || 6 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|KUV}} || 9 ([[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ARG}} || rowspan="4"| među prvih četvero na Južnom i Srednjoameričkom prvenstvu 2024. || rowspan="2"| [[21. siječnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997,]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|BRA}} || 17 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ČIL}} || rowspan="2"| [[24. siječnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|URU}} || 2 ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|EGI}} || rowspan="5"| među prvih pet na Afričkom prvenstvu 2026. || rowspan="2"| [[25. siječnja]], [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], ''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]'', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], ''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]'', [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|TUN}} || 17 ([[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], ''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]'', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ALŽ}} || rowspan="2"| [[26. siječnja]] [[2026.]] || 17 ([[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ZEL}} || 3. ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ANG}} || [[30. siječnja]], [[2026.]] || 5 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]]) |- |{{RukRep|NOR}} || rowspan="9"| europsko doigravanje || rowspan="3"| [[16. svibnja]] [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'') |- |{{RukRep|OVČ}} || 0 (prvi nastup) |- |{{RukRep|ŠPA}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], '''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]''', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], '''''[[Rukometno SP 2013.|2013.]]''''', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|GRČ}} || rowspan="6"| [[17. svibnja]] [[2026.]] || 1 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]]) |- |{{RukRep|FRA}} || 25 ([[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], ''[[Rukometno SP 1970.|1970]]'', [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], '''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]''', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], '''''[[Rukometno SP 2001.|2001.]]''''', [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], '''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]''', '''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]''', [[Rukometno SP 2013.|2013.]], '''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]''', '''''[[Rukometno SP 2017.|2017.]]''''', [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SLO}} || 11 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SRB}} || 6 ([[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|ITA}} || 2 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|MAK}} || 9 ([[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]],) |- |{{RukRep|SAD}} || prvo mjesto na Sjevernoameričkom prvenstvu 2024. || [[16. svibnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SAU}} || rowspan="2" | pozivnica || rowspan="2" | [[9. lipnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|TUR}} || 0 (prvi nastup) |} == Sponzori == === Službeni sponzori turnira === {{Col-begin}} {{Col-2}} * Dekra * Hummel * Molten * Gerflor * Reflex * Liqui Moly * Blåkläder {{Col-break}} * Sportfive * Grundfos * Josera * Kieback&Peter * [[Opel]] * Würth {{Col-end}} == Izvlačenje == Ždrijeb je održan [[10. lipnja]] [[2026.]] u [[München]]. === Jakosne skupine === {| class="wikitable" ! style="width:15%;" |Zdjela 1 ! style="width:15%;" |Zdjela 2 ! style="width:15%;" |Zdjela 3 ! style="width:15%;" |Zdjela 4 |- | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|DAN}}<br>{{RukRep|NJE}}<br>{{RukRep|HRV}}<br>{{RukRep|ISL}}<br>{{RukRep|POR}}<br>{{RukRep|ŠVE}}<br>{{RukRep|EGI}}<br>{{RukRep|ARG}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|FRA}}<br>{{RukRep|SLO}}<br>{{RukRep|NOR}}<br>{{RukRep|SRB}}<br>{{RukRep|ŠPA}}<br>{{RukRep|ITA}}<br>{{RukRep|OVČ}}<br>{{RukRep|MAK}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|GRČ}}<br>{{RukRep|POLJ}}<br>{{RukRep|BRA}}<br>{{RukRep|BHR}}<br>{{RukRep|TUN}}<br>{{RukRep|ZEL}}<br>{{RukRep|ČIL}}<br>{{RukRep|SAU}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|KAT}}<br>{{RukRep|KUV}}<br>{{RukRep|JAP}}<br>{{RukRep|ALŽ}}<br>{{RukRep|ANG}}<br>{{RukRep|URU}}<br>{{RukRep|TUR}}<br>{{RukRep|SAU}} |} == Skupine == === Skupina A === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" | [[#Skupina I 2|Drugi krug<br>Skupina I]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[13. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[13. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina B === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina I 2|Drugi krug<br>Skupina I]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[13. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[13. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina C === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina II 2|Drugi krug<br>Skupina II]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički<br>kup Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |srtijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina D === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina II 2|Drugi krug<br>Skupina II]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelči1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledalteji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni1= }} === Skupina E === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina III|Drugi krug<br>Skupina III]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crventi2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijecli2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina F === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina III|Drugi krug<br>Skupina III]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjevšrad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina G === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina IV|Drugi krug<br>Skupina IV]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vriejme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vriejme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina H === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina IV|Drugi krug<br>Skupina IV]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> == Predsjednički kup == === Skupina I === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]] |- bgcolor="bbebff" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]] |- bgcolor="ffffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]] |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]] |} === Skupina II === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]] |- bgcolor="bbebff" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]] |- bgcolor="ffffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]] |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]] |} === Utakmica za 31. mjesto === === Utakmica za 29. mjesto === === Utakmica za 27. mjesto === === Utakmica za 25. mjesto === == Drugi Krug == Svi bodovi osvojeni u prvome krugu protiv ekipa koje su se također kvalificirale u drugi krug prebacuju se u isti. === Skupina I === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijecli2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina II === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crevni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme=: |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- ---- ---- ---- ---- === Skupina III === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> === Skupina IV === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> == Završnica == {{Round8-with third <!-- Četvrtfinale --> | 26. siječnja|||| | 27. siječnja|||| | 26. siječnja|||| | 27. siječnja|||| <!-- Polufinale --> | 29. siječnja|||| | 29. siječnja|||| <!-- Finale --> | 31. siječnja|||| <!-- Za 3. mjesto --> | 31. siječnja|||| |widescore=yes}} === Četvrtfinale === {{handballbox |datum = [[26. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[26. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 5. – 8. mjesta === {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Polufinale === {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 7. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 5. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Utakmica za 3. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= |bg=#cc9966 }} === Finale === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= |bg=gold }} == Izvori == {{Izvori}} {{Svjetska prvenstva u rukometu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|M2027]] [[Kategorija:Međunarodna rukometna natjecanja u Njemačkoj]] pltuo84d48c4qk0tjc47cnzy711sl4o 7565807 7565806 2026-07-29T00:49:00Z ~2026-41832-91 368054 /* Skupina H */ 7565807 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometno natjecanje | naziv turnira = Svjetsko prvenstvo u rukometu | godina = | godinaa = 2027. | izvorni naziv = ''Handball-Weltmeisterschaft der Männer 2027'' ([[njemački|njem]].) | slika = | veličina = 250px | domaćin = {{Z|NJE}} [[Njemačka]] | datum = [[13. siječnja|13.]] – [[31. siječnja]] [[2027.]] | momčadi = 32 | savezi = 5 | dvorane = 6 | gradovi = 6 gradova | prvak = | prvak2 = | drugi = | drugi2 = | treći = | treći2 = | četvrti = | četvrti2 = | utakmice = | golovi = | gledanost = | strijelac = | igrač = | vratar = | ažurirano = |prethodno=[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|2025.]]}}{{Budući športski događaj|rukomet}} '''30. Svjetsko prvenstvo u rukometu 2027.''' [[rukomet]]no je prvenstvo koje će se održati u [[Njemačka|Njemačkoj]] od [[13. siječnja|13.]] do [[31. siječnja]] [[2027.]]<ref>[https://www.ihf.info/media-center/news/ihf-council-awards-events-2027 IHF Council awards events up to 2027] ihf.info Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Prvenstvo će biti domaćin Njemačka, s šest lokacija diljem zemlje koje će biti za turnir. Finale će se održati u [[Lanxess Arena]] u [[Köln]]. == Domaćinstvo == Ponude: * {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]] * {{Z|DAN}} [[Danska]], {{Z|NOR}} [[Norveška]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] * {{Z|NJE}} [[Njemačka]]. Pet država izrazilo je zanimanje za domaćinstvo turnira. Dodjela domaćinstva održana je na sastanku Vijeća IHF-a u [[Kairo|Kairu]], u [[Egipat|Egiptu]], [[28. veljače]] [[2020.]]<ref>[https://web.archive.org/web/20200131072149/https://www.time24.news/a/2020/01/german-handball-federation-will-host-world-cup-again-in-2027.html German Handball Federation will host World Cup again in 2027] time24.news Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Za domaćina je izabrana Njemačka. Ovo će biti šesti put da će Njemačka biti domaćin ovog turnira. Istoga dana [[Hrvatska]], [[Danska]] i [[Norveška]] izabrane su za domaćine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskoga prvenstva 2025.]] == Dvorane == Sportske arene u kojima će se održavati utakmice nalaze se u [[Hannover]]u, [[Kiel]]u, [[Köln]]u, [[Magdeburg]]u, [[München]]u i [[Stuttgart]]. <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! colspan="3" |{{Z+X|NJE}} |- |[[Hannover]] |[[Kiel]] |[[Köln]] |- |[[ZAG-Arena]]<br>Kapacitet: {{n|10000}} |[[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]]<br>Kapacitet: {{n|10250}} |[[Lanxess Arena]]<br>Kapacitet: {{n|19250}} |- |[[Magdeburg]] |[[München]] |[[Stuttgart]] |- |[[GETEC Arena]]<br>Kapacitet: '''6500''' |[[SAP Garden]]<br>Kapacitet: {{n|11000}} |[[Porsche-Arena]]<br>Kapacitet: '''6200''' |} </center> == Kvalifikacijska natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Natjecanje ! Nadnevci ! Mjesta ! Kvalificirali se |- | domaćini | 2. siječnja 2020. | 1 | {{RukRep|NJE}} |- | [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]] | 14. siječnja – 2. veljače 2025. | 1 | {{RukRep|DAN}} |- | [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko prvenstvo 2026.]] | 15. siječnja – 1. veljače 2026. | 4 | {{RukRep|HRV}} <br> {{RukRep|ŠVE}} <br> {{RukRep|ISL}} <br> {{RukRep|POR}} |- | Azijsko prvenstvo 2026. | 15. – 29. siječnja 2026. | 4 | {{RukRep|BHR}} <br> {{RukRep|JAP}} <br> {{RukRep|KUV}} <br> {{RukRep|KAT}} |- | Afričko prvenstvo 2026. | 21. – 31. siječnja 2026. | 5 | {{RukRep|ALŽ}} <br> {{RukRep|EGI}} <br> {{RukRep|TUN}} <br> {{RukRep|ZEL}} <br> {{RukRep|ANG}} |- | Južno i Srednjoameričko prvenstvo 2026. | 19. – 24. siječnja 2026. | 4 | {{RukRep|ARG}} <br> {{RukRep|BRA}} <br> {{RukRep|ČIL}} <br> {{RukRep|URU}} |- | Europske kvalifikacije | 29. listopada 2025. – 17. svibnja 2026. | 10 | {{RukRep|POLJ}} <br> {{RukRep|OVČ}} <br> {{RukRep|NOR}} <br> {{RukRep|FRA}} <br> {{RukRep|ŠPA}} <br> {{RukRep|ITA}} <br> {{RukRep|GRČ}} <br> {{RukRep|MAK}} <br> {{RukRep|SLO}} <br> {{RukRep|SRB}} |- | pozivnica | – | 1+1 | {{RukRep|SAU}} <br> {{RukRep|TUR}} |} === Kvalificirane momčadi === {| class="wikitable" |- | '''Podebljani tekst''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva. |- | ''Ukošeni tekst'' označava domaćina određenoga prvenstva. |- |'''''Podebljano ukošeni tekst''''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva, ujedno i domaćina istog. |} {| class="wikitable sortable" ! width="125"| država !! kvalificirala se kao !! nadnevak kvalificiranja !! prijašnji nastupi''' |- |{{RukRep|NJE}} || domaćin || [[28. veljače]] [[2020.]] || 28 ('''''[[Rukometno SP 1938.|1938.]]''''', [[Rukometno SP 1954.|1954.]], ''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]'', ''[[Rukometno SP 1961.|1961.]]'', [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], ''[[Rukometno SP 1974.|1974.]]'', '''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]''', ''[[Rukometno SP 1982.|1982.]]'', [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], '''''[[Rukometno SP 2007.|2007.]]''''', [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], ''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|DAN}} || [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko Prvenstvo 2025]] || [[2. veljače]] [[2025.]] || 26 [[Rukometno SP 1938.|1938.]], [[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], ''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]'', [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], '''''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]''''', '''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]''', '''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]''', '''''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]''''' |- |{{RukRep|HRV}} || rowspan="4"| Među prvih šest u [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko Prvenstvo 2026.]] || rowspan="4"| [[28. siječnja]], [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], '''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]''', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], ''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]'', [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025]]'') |- |{{RukRep|ŠVE}} || 26 ([[Rukometno SP 1938.|1938.]], '''''[[Rukometno SP 1954.|1954.]]''''', '''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]''', [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], ''[[Rukometno SP 1967.|1967.]]'', [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], '''[[Rukometno SP 1990.|1990.]]''', ''[[Rukometno SP 1993.|1993.]]'', [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], '''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]''', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], ''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]'', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], ''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]'', [[Rukometno SP 2025.|2025]]) |- |{{RukRep|ISL}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], ''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]'', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|POR}} || 6 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], ''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|JAP}} || rowspan="4"|polufinalist na Azijskom prvenstvu 2024. || rowspan="4"| [[25. siječnja]] [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], ''[[Rukometno SP 1997.|1997.]]'', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|KAT}} || 10 ([[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], ''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]'', [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|BHR}} || 6 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|KUV}} || 9 ([[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ARG}} || rowspan="4"| među prvih četvero na Južnom i Srednjoameričkom prvenstvu 2024. || rowspan="2"| [[21. siječnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997,]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|BRA}} || 17 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ČIL}} || rowspan="2"| [[24. siječnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|URU}} || 2 ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|EGI}} || rowspan="5"| među prvih pet na Afričkom prvenstvu 2026. || rowspan="2"| [[25. siječnja]], [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], ''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]'', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], ''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]'', [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|TUN}} || 17 ([[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], ''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]'', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ALŽ}} || rowspan="2"| [[26. siječnja]] [[2026.]] || 17 ([[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ZEL}} || 3. ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ANG}} || [[30. siječnja]], [[2026.]] || 5 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]]) |- |{{RukRep|NOR}} || rowspan="9"| europsko doigravanje || rowspan="3"| [[16. svibnja]] [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'') |- |{{RukRep|OVČ}} || 0 (prvi nastup) |- |{{RukRep|ŠPA}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], '''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]''', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], '''''[[Rukometno SP 2013.|2013.]]''''', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|GRČ}} || rowspan="6"| [[17. svibnja]] [[2026.]] || 1 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]]) |- |{{RukRep|FRA}} || 25 ([[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], ''[[Rukometno SP 1970.|1970]]'', [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], '''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]''', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], '''''[[Rukometno SP 2001.|2001.]]''''', [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], '''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]''', '''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]''', [[Rukometno SP 2013.|2013.]], '''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]''', '''''[[Rukometno SP 2017.|2017.]]''''', [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SLO}} || 11 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SRB}} || 6 ([[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|ITA}} || 2 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|MAK}} || 9 ([[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]],) |- |{{RukRep|SAD}} || prvo mjesto na Sjevernoameričkom prvenstvu 2024. || [[16. svibnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SAU}} || rowspan="2" | pozivnica || rowspan="2" | [[9. lipnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|TUR}} || 0 (prvi nastup) |} == Sponzori == === Službeni sponzori turnira === {{Col-begin}} {{Col-2}} * Dekra * Hummel * Molten * Gerflor * Reflex * Liqui Moly * Blåkläder {{Col-break}} * Sportfive * Grundfos * Josera * Kieback&Peter * [[Opel]] * Würth {{Col-end}} == Izvlačenje == Ždrijeb je održan [[10. lipnja]] [[2026.]] u [[München]]. === Jakosne skupine === {| class="wikitable" ! style="width:15%;" |Zdjela 1 ! style="width:15%;" |Zdjela 2 ! style="width:15%;" |Zdjela 3 ! style="width:15%;" |Zdjela 4 |- | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|DAN}}<br>{{RukRep|NJE}}<br>{{RukRep|HRV}}<br>{{RukRep|ISL}}<br>{{RukRep|POR}}<br>{{RukRep|ŠVE}}<br>{{RukRep|EGI}}<br>{{RukRep|ARG}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|FRA}}<br>{{RukRep|SLO}}<br>{{RukRep|NOR}}<br>{{RukRep|SRB}}<br>{{RukRep|ŠPA}}<br>{{RukRep|ITA}}<br>{{RukRep|OVČ}}<br>{{RukRep|MAK}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|GRČ}}<br>{{RukRep|POLJ}}<br>{{RukRep|BRA}}<br>{{RukRep|BHR}}<br>{{RukRep|TUN}}<br>{{RukRep|ZEL}}<br>{{RukRep|ČIL}}<br>{{RukRep|SAU}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|KAT}}<br>{{RukRep|KUV}}<br>{{RukRep|JAP}}<br>{{RukRep|ALŽ}}<br>{{RukRep|ANG}}<br>{{RukRep|URU}}<br>{{RukRep|TUR}}<br>{{RukRep|SAU}} |} == Skupine == === Skupina A === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" | [[#Skupina I 2|Drugi krug<br>Skupina I]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[13. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[13. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[SAP Garden]], [[München]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina B === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina I 2|Drugi krug<br>Skupina I]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = [[13. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[13. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[15. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[17. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina C === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina II 2|Drugi krug<br>Skupina II]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički<br>kup Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |srtijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina D === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina II 2|Drugi krug<br>Skupina II]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelči1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledalteji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni1= }} === Skupina E === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina III|Drugi krug<br>Skupina III]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crventi2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjveštad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijecli2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina F === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina III|Drugi krug<br>Skupina III]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjevšrad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina G === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina IV|Drugi krug<br>Skupina IV]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vriejme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vriejme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina H === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina IV|Drugi krug<br>Skupina IV]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vriejme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vriejme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} == Predsjednički kup == === Skupina I === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]] |- bgcolor="bbebff" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]] |- bgcolor="ffffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]] |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]] |} === Skupina II === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]] |- bgcolor="bbebff" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]] |- bgcolor="ffffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]] |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]] |} === Utakmica za 31. mjesto === === Utakmica za 29. mjesto === === Utakmica za 27. mjesto === === Utakmica za 25. mjesto === == Drugi Krug == Svi bodovi osvojeni u prvome krugu protiv ekipa koje su se također kvalificirale u drugi krug prebacuju se u isti. === Skupina I === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat = : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijecli2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina II === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crevni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crevni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledateji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme=: |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- ---- ---- ---- ---- === Skupina III === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> === Skupina IV === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> == Završnica == {{Round8-with third <!-- Četvrtfinale --> | 26. siječnja|||| | 27. siječnja|||| | 26. siječnja|||| | 27. siječnja|||| <!-- Polufinale --> | 29. siječnja|||| | 29. siječnja|||| <!-- Finale --> | 31. siječnja|||| <!-- Za 3. mjesto --> | 31. siječnja|||| |widescore=yes}} === Četvrtfinale === {{handballbox |datum = [[26. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[26. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 5. – 8. mjesta === {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Polufinale === {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 7. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 5. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Utakmica za 3. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= |bg=#cc9966 }} === Finale === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= |bg=gold }} == Izvori == {{Izvori}} {{Svjetska prvenstva u rukometu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|M2027]] [[Kategorija:Međunarodna rukometna natjecanja u Njemačkoj]] 84vgo9vhrhegghuba53dyccz7hcl1hw 0 785646 7565573 7337202 2026-07-28T14:32:38Z Cinemaco 230526 /* */ 7565573 wikitext text/x-wiki '''Zitti e buoni'''<ref>{{Citiranje weba|title=Måneskin - Italy - Rotterdam 2021 - Eurovision Song Contest|url=https://eurovision.tv/participant/maneskin-2021|access-date=24 May 2021|website=[[Pjesma Eurovizije|Eurovision Song Contest|Eurovision.tv]]|language=en}}</ref> je pjesma koju je napisao i izveo talijanski rock sastav [[Måneskin]]. Producirao ju je band zajedno s [[Fabrizio Ferraguzzo|Fabriziom Ferraguzzom]], a pjesma je osvojila [[Festival di Sanremo 2021.]] i [[Pjesma Eurovizije 2021.|Pjesmu Eurovizije 2021]]. Pjesma je bila komercijalni proboj sastava na globalnim glazbenim ljestvicama i na vrhu ljestvica singlova u nekoliko europskih zemalja. Dosegla je 17. mjesto na [[UK Singles Chart]], postavši prva pjesma na talijanskom jeziku u 30 godina koja je ušla među UK Top 20. Također je dospjela među 10 najboljih na ''[[Billboard|Billboardovoj]] ljestvici'' [[Global Excl]]. == Pozadina == === Sastav === Pjesmu Zitti e buoni napisali su i producirali svi članovi [[Måneskin|Måneskina]] – [[Damiano David]], [[Ethan Torchio]], [[Thomas Raggi]] i [[Victoria De Angelis]] s [[Fabrizio Ferraguzzo|Fabriziom Ferraguzzom]] kao producentom. <ref name="tidal">{{Citiranje weba|date=3 March 2021|title=Credits / ZITTI E BUONI / Måneskin|url=https://listen.tidal.com/album/175658845/credits|access-date=30 June 2021|via=[[Tidal (service)|Tidal]]}}</ref> Početna verzija pjesme kao [[balada]] napisana je 2016. godine, ali je tijekom godina postupno mijenjana u [[rock]] pjesmu.<ref>{{Citiranje weba|date=4 March 2021|title=Milano Sanremo, Maneskin: ""Zitti e Buoni" è nata come una ballad, poi ci siamo andati giù pesanti!"|url=https://www.billboard.it/news/festival-di-sanremo/milano-sanremo-maneskin-intervista/2021/03/0457619/|access-date=24 May 2021|website=Billboard Italia|language=it}}</ref> Måneskin je o naslovu govorio kao o "referenci na katarzični bijes, naš bijes transformiran u nešto pozitivno, što vodi do promjene".<ref name="Gazzett">{{Citiranje weba|date=17 March 2021|title=Maneskin, all'Eurovision "Zitti e Buoni" sarà senza parolacce: "Siamo ribelli, non scemi"|url=https://www.ilgazzettino.it/cultura/maneskin_eurovision_zitti_e_buoni_parolacce_ultime_notizie_oggi_17_marzo_2021-5837622.html|website=[[Il Gazzettino]]|language=it}}</ref> === Izdanje === Pjesma je objavljena 3. ožujka 2021. za digitalno preuzimanje, [[Internetski prijenos|streaming medije]] i talijanske [[Radijska postaja suvremenih hitova|suvremene hit radijske]] postaje.<ref name="release1">{{Citiranje weba|date=3 March 2021|title=Zitti e buoni|url=https://www.deezer.com/en/album/211834222|access-date=7 March 2021|website=[[Deezer]]}}</ref><ref name="release2">{{Citiranje weba|title=MÅNESKIN "Zitti e buoni" {{!}} (Radio Date: 03/03/2021)|url=https://radiodate.it/radio-date/maneskin-zitti-e-buoni-221764-03-03-2021-radiodate/|access-date=7 March 2021|website=radiodate.it}}</ref> Dana [[7. svibnja]] [[2021.]] akustična verzija pjesme je objavljena na [[YouTube|YouTubeu]].<ref>{{Citiranje weba|date=7 May 2021|title=Italy: Måneskin Release Acoustic Version of "Zitti e Buoni"|url=https://eurovoix.com/2021/05/07/italy-maneskin-acoustic/|website=Eurovoix.com}}</ref> Glazbeni spot režirala je [[Simone Peluso]], a premijerno je prikazan [[3. ožujka]] [[2021.]] putem Måneskinovog [[YouTube]] kanala.<ref>{{Citiranje weba|date=3 March 2021|title=Måneskin: il video di "Zitti e Buoni"|url=https://endofacentury.it/2021/03/03/maneskin-il-video-di-zitti-e-buoni/|language=it}}</ref> Do [[27. ožujka]] [[2022.]] video je prikupio 128 milijuna pregleda, uz dodatnih 83 milijuna pregleda s službanog YouTube kanala Pjesme Eurovizije.<ref>{{Citiranje weba|last=Federico Rossini|date=30 May 2021|title=Måneskin, 40 milioni di visualizzazioni per la performance all'Eurovision 2021 su YouTube|url=https://www.eurofestivalnews.com/2021/05/30/maneskin-40-milioni-di-visualizzazioni-per-la-performance-alleurovision-2021-su-youtube/|access-date=3 June 2021|language=it}}</ref> Do [[15. lipnja]] kumulativni broj pregleda premašio je 54 milijuna. === Sanremo === Dana 6. ožujka 2021., pjesma Zitti e buoni u izvedbi sastava osvojila je sekciju Veliki izvođači na 71. izdanju [[Festival di Sanremo|Festivala u Sanremu]], osvojivši gotovo trećinu glasova žirija (32,97 %), najviše glasova novinara (35,16 %) i glasova publike (53,53 %) s prosječnim rezultatom od 40,68 %, ispred pjesme [[Chiamami per nome (pjesma)|Chiamami per nome]] [[Francesca Michielin|Francesce Michielin]] i [[Fedez|Fedeza]] (30,49 %) i pjesme [[Un milione di cose da dirti (pjesma)|Un milione di cose da dirti]] [[Ermal Meta|Ermala Mete]] (28,83 %).<ref>{{Citiranje weba|date=7 March 2021|title=Måneskin rock Festival di Sanremo|url=https://eurovision.tv/story/italy-maneskin-win-festival-di-sanremo|access-date=7 March 2021|website=Eurovision.tv}}</ref> [[Enrico Melozzi]] je aranžirao i dirigirao orkestrom Sanrema tijekom njihovog nastupa.<ref>{{Citiranje weba|date=10 March 2021|title=Melozzi, il maestro dei Maneskin: "A Sanremo abbiamo fatto saltare il banco"|url=https://www.ladige.it/cultura-e-spettacoli/2021/03/10/melozzi-il-maestro-dei-maneskin-a-sanremo-abbiamo-fatto-saltare-il-banco-1.2859923|access-date=28 May 2021|website=[[l'Adige (novine)|l'Adige]]|language=it}}</ref> Budući da je [[Radiotelevisione Italiana]] (RAI) koristio festival za odabir pjesme i izvođača za 65. izdanje [[Pjesma Eurovizije|Pjesme Eurovizije]], pjesma je postala talijanski predstavnik, a Måneskin izvođač za Pjesmu Eurovizije.<ref>{{Citiranje weba|last=Webster|first=Liv|date=7 March 2021|title=Måneskin wins Sanremo 2021|url=https://www.aussievision.net/post/måneskin-win-sanremo-2021|access-date=7 March 2021|website=aussievision}}</ref> === Eurosong === Budući da je Italija članica Velikih pet, pjesma se automatski plasirala u finale Pjesme Eurovizije, održanog [[22. svibnja]] [[2021.]] u [[Rotterdam Ahoy|Rotterdam Ahoyu]] u [[Rotterdam|Rotterdamu]]. Da bi pjesma sudjelovala na Pjesmi Eurovizije, neki su tekstovi promijenjeni zbog psovki (riječi poput coglioni i cazzo su uklonjene),<ref>{{Citiranje weba|date=16 March 2021|title=Maneskin, Zitti e buoni (Eurovision Version): le differenze dall'originale|url=https://notiziemusica.it/maneskin-zitti-e-buoni-eurovision-version/news/|language=it}}</ref> na nezadovoljstvo sastava, ali uz razumijevanje rasprave o zdravom razumu.<ref name="Gazzett">{{Citiranje weba|date=17 March 2021|title=Maneskin, all'Eurovision "Zitti e Buoni" sarà senza parolacce: "Siamo ribelli, non scemi"|url=https://www.ilgazzettino.it/cultura/maneskin_eurovision_zitti_e_buoni_parolacce_ultime_notizie_oggi_17_marzo_2021-5837622.html|website=[[Il Gazzettino]]|language=it}}<cite class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="true">[https://www.ilgazzettino.it/cultura/maneskin_eurovision_zitti_e_buoni_parolacce_ultime_notizie_oggi_17_marzo_2021-5837622.html "Maneskin, all'Eurovision "Zitti e Buoni" sarà senza parolacce: "Siamo ribelli, non scemi""]. </cite></ref> Verzija izvedena na Pjesmi Eurovizije također uklanja dio glazbe u uvodu i drugoj strofi kako bi se uklopila u tri minute. <ref>{{Citiranje weba|date=16 March 2021|title=Italy: Eurovision Version Of "Zitti e buoni" Released|url=https://eurovoix.com/2021/03/16/eurovision-version-of-zitti-e-buoni/|website=Eurovoix.com}}</ref> [[Datoteka:ESC_2021_Rotterdam_1st_Semi_Jury_Show_Italy2.jpg|mini| Nastup sastava tijekom generalne probe Pjesme Eurovizije.]] Kao favorit za pobjedu, pjesma je osvojila natjecanje s ukupno 524 boda (318 od publike i 206 od žirija), 25 bodova ispred pjesme [[Voilà (pjesma)|Voilà]] francuske pjevačice [[Barbara Pravi|Barbare Pravi]].<ref>{{Citiranje weba|last=Martin Belam|date=23 May 2021|title=Eurovision 2021: Måneskin triumph for Italy in Rotterdam|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2021/may/22/eurovision-2021-maneskin-triumphs-for-italy-in-rotterdam|access-date=25 May 2021|website=[[The Guardian]]}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=22 May 2021|title=Eurovision 2021 winner: Italy's Måneskin takes the victory with "Zitti e buoni"|work=[[Wiwibloggs]]|url=https://wiwibloggs.com/2021/05/22/eurovision-2021-winner-italys-maneskin-takes-the-victory-with-zitti-e-buoni/265446/|access-date=22 May 2021}}</ref> Pjesma je dobila maksimalnih 12 bodova od žirija iz Hrvatske, Gruzije, Slovenije i Ukrajine, te od bugarske, malteške, sanmarinske, srpske i ukrajinske publike.<ref>{{Citiranje weba|title=Results of the Grand Final - Italy|url=https://eurovision.tv/event/rotterdam-2021/grand-final/results/italy|website=Eurovision.tv}}</ref> To je bio prvi put od Finske s [[Pjesma Eurovizije 2006.|Pjesme Eurovizije 2006.]] da je band pobijedio na natjecanju s netipičnim glazbenim žanrom, a to je bila i prva pobjeda Italije od 1990. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=25 May 2021|title=Damiano David: Eurovision winner cleared of drug use by broadcaster|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-57234821|access-date=26 May 2021|website=BBC}}</ref> To je ujedno bio i prvi put od Njemačke s [[Pjesma Eurovizije 2010.|Pjesme Eurovizije 2010.]] da je nacija Velikih pet pobijedila na natjecanju. Osim Davida, ostali članovi postali su prvi glazbenici rođeni nakon 2000. koji su pobijedili na Pjesmi Eurovizije. == Izvori == {{Izvori}} {{Pjesme pobjednice Eurosonga}} [[Kategorija:Eurovizijske pjesme]] [[Kategorija:Talijanska glazba]] [[Kategorija:Singlovi iz 2021.]] iyap7jje6h2rw3rwuo12yj3zrnua2mo 0 786642 7565798 7565394 2026-07-28T23:44:20Z Zviz2401 102709 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-41912-42|~2026-41912-42]] ([[User talk:~2026-41912-42|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] 7288159 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | ime_serije = Leyla | slika = | orig_naslov = Leyla: Hayat… Aşk… Adalet... | orig_pismo = | format_serije = {{hlist|[[dramska serija|drama]]|romantika}} | autor = | razvoj = | redatelj = Hilal Saral | glazba = | uvodna_glazba = | glumci = {{ubl|{{ill|Cemre Baysel|en}}|{{ill|Gonca Vuslateri|en}}|{{ill|Alperen Duymaz|en}}|{{ill|Yigit Kirazci|en}}|[[Halil Ibrahim Ceyhan]]}} | pripovjedač = | država = {{Z+X|TUR}} | jezik = [[turski]] | broj_sezona = 1 | broj_epizoda = 40 {{Z|TUR}}<br>67 {{Z|HRV}} | producent = | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = | tv_kuća = NOW | početak_serije = {{premijera|11|9|2024|link=da}} | kraj_serije = {{finale|22|6|2025|link=da}} | u_hrv = [[Nova TV]] | početak_serije_hrv = {{premijera|10|6|2025|link=da}} | kraj_serije_hrv = {{finale|12|9|2025|link=da}} | web_stranica = | imdb_id = 33264855 }}'''''Leyla''''' ([[turski|tur]].: Leyla: Hayat… Aşk… Adalet... - „Leyla: Život… ljubav… pravda…”) [[turska]] je dramska [[televizijska serija]] koju je producirao Ay Yapım, čija je prva epizoda emitirana 11. rujna 2024. To je adaptacija serije „[[Avenida Brasil]]” koja se prikazivala i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>[https://web.archive.org/web/20210411114905/https://www.rtl.hr/vijesti-hr/scena/766140/serija-koja-je-doslovno-srusila-internet-u-brazilu-sada-na-rtlu/ Serija koja je doslovno srušila internet u Brazilu, sada na RTLu!] rtl.hr Preuzeto 30. svibnja 2025.</ref> Glume: [[Cemre Baysel]], [[Alperen Duymaz]], Gonca Vuslateri, Yiğit Kirazcı i Halil İbrahim Ceyhan.<ref>[https://web.archive.org/web/20250224022957/https://episodedergi.com/tr/leyla-dizisinden-yeni-tanitim-yayinlandi/ Leyla Dizisinden Yeni Tanıtım Yayınlandı] episodedergi.com Preuzeto 30. svibnja 2025.</ref> == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} Leylu ostavlja njezina [[maćeha]] Nur u rupi nakon što se s njom dugo sukobljavala kao [[dijete]] jer nije prihvatila njezin [[brak]] s ocem Hilmijem, s ciljem da je prevari. Nakon mnogo godina, Leyla, preuzimajući svoj novi [[identitet]] kao Ela, želi osvetiti se Nur, koja je sada udana za Tufa, poznatog bivšeg [[nogometaš]]a, i živi u luksuznoj [[vila|vili]]. Postaje nova [[kuhar]]ica, ali se suočava s nekim izazovima rastrgana između [[pravda|pravde]] i [[ljubav]]i kada se zbliži s Cinom, svojom ljubavi iz [[djetinjstvo|djetinjstva]], koji sada ima ime Civan. ==Glavni likovi== * [[Cemre Baysel]] kao Leyla Yılmaz / Ela Karaca * [[Gonca Vuslateri]] kao Nurgül "Nur" Yıldız * [[Alperen Duymaz]] kao Cino / Civan Yıldız * [[Yigit Kirazci]] kao Mehmet Ali "Mali" Ertaş * [[Halil Ibrahim Ceyhan]] kao Tufan "Tufo" Yıldız * [[Dilara Aksüyek]] kao Serap Çimen * [[Meltem Baytok]] kao Hatice Yıldız == Pregled serije == U Hrvatskoj serija se prikazuje na kanalu [[Nova TV]], gdje su epizode prepolovljene po minutaži pa ima duplo više epizoda. Na Novinoj streaming platformi [[Nova Plus]], broj epizoda je po turskom rednom broju i cjelovitoj minutaži od 120 minuta. Serija je u Turskoj prekinuta na 37. epizoda zbog premale gledanosti i preostale tri epizode nisu nikad prikazane, druge zemlje uključujući i Hrvatsku, koje su otkupile seriju za prikazivanje su prikazale svih 40 epizoda. {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="2" rowspan="2" |Sezona ! rowspan="2" |Epizoda ! colspan="2" |Tursko prikazivanje ! colspan="2" |Hrvatsko prikazivanje |- !Premijera serije !Finale serije !Premijera serije !Finale serije |- | bgcolor="brown" height="10px" | !1. |{{Z|TUR}} 40 {{Z|HRV}} 67 |11. rujna 2024. | 22. lipnja 2025. |10. lipnja 2025.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-06-04|title=Hit turska serija 'Leyla' od utorka, 10. lipnja na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/leyla/clanak/zanimljivosti/hit-turska-serija-leyla-od-utorka-10-lipnja-na-novoj-tv---917241.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250621074129/https://novatv.dnevnik.hr/serije/leyla/clanak/zanimljivosti/hit-turska-serija-leyla-od-utorka-10-lipnja-na-novoj-tv---917241.html|archive-date=2025-06-21|access-date=2025-07-23|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> |12. rujna 2025. |} == Izvori == {{izvori}} {{Turske serije prikazivane u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Turske serije]] [[Kategorija:Dramske serije]] e507jl6i880k8ncjhtv5rk88ro4cc6e 0 786702 7565797 7565396 2026-07-28T23:44:05Z Zviz2401 102709 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-41912-42|~2026-41912-42]] ([[User talk:~2026-41912-42|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 7563261 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | ime_serije = Daleki grad | slika = Daleki grad TV serija.png | orig_naslov = Uzak Şehir | bg_colour = #cecaad | natpis_pod_slikom = Promotivni poster serije na [[Nova TV (Hrvatska)|Novoj TV]] | format_serije = {{hlist|[[dramska serija|drama]]|romantika}} | autor = | razvoj = | redatelj = {{ubl|Ahmet Katıksız|Emre Aybek|Yıldız Aşanboğa}} | glazba = | uvodna_glazba = | glumci = {{ubl|{{ill|Ozan Akbaba|en}}|{{ill|Sinem Ünsal|en}}|[[Kuzey Gezer]]|[[Gonca Cilasun]]}} | pripovjedač = | država = {{Z+X|TUR}} | jezik = [[turski]] | broj_sezona = 2 | broj_epizoda = {{Z|TUR}} 63+ <br> {{Z|HRV}} 123+ | producent = | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = [[Mardin]], [[Istanbul]] | trajanje_epizode = 120 min. | tv_kuća = {{ill|Kanal D|en}} | početak_serije = {{premijera|11|11|2024}} | kraj_serije = | u_hrv = [[Nova TV]]<br>Nova Plus | početak_serije_hrv = {{premijera|10|6|2025}} | kraj_serije_hrv = | web_stranica = | imdb_id = 34063491 }}'''''Daleki grad''''' ([[turski]]: ''Uzak Şehir'') [[turska]] je dramska [[televizijska serija]], koju su producirali [[Ay Yapım]] i [[Ayna Yapım]], čija je prva epizoda objavljena [[11. studenog]] [[2024.]] u režiji Ahmeta Katıksıza, Emrea Aybeka i Yıldıza Aşanboğe, a [[scenarij]] je napisala Gülizar Irmak. Adaptacija je [[libanon]]ske serije „Ata Ocağı” iz [[2017.]]<ref>[https://www.tgrthaber.com/mavikadin/uzak-sehir-hangi-diziden-uyarlandi-lubnanin-al-hayba-uyarlamasi-ekranda-firtina-gibi-esiyor/ Uzak Şehir hangi diziden uyarlandı? Lübnan’ın Al Hayba uyarlaması ekranda fırtına gibi esiyor] tgrthaber.com Preuzeto 31. svibnja 2025.</ref> Glavne uloge dijele [[Ozan Akbaba]] i [[Sinem Ünsal]].<ref>[https://boxofficeturkiye.com/haber/uzak-sehir-dizisinin-yayin-tarihi-belli-oldu--6333 Uzak Şehir dizisinin yayın tarihi belli oldu] boxofficeturkiye.com Preuzeto 31. svibnja 2025.</ref> == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} Priča počinje kada Alya Albora, koja živi u [[Kanada|Kanadi]], dolazi u [[Mardin]], [[grad]] [[obitelj]]i Albora, sa svojim sinom Denizom Cihanom kako bi ispunila posljednju želju svog pokojnog [[suprug]]a. Dok se Alya suočava s problemima i tragičnim gubicima koje je doživjela u prošlosti, istovremeno je pod snažnim utjecajem obitelji Albora. Dok misteriozne tajne obitelji počinju izlaziti na vidjelo, Alya i njezin sin Deniz moraju se boriti kako bi preživjeli i pronašli [[mir]].<ref>[https://www.kanald.com.tr/uzak-sehir/hikaye-ve-kunye Uzak Şehir] kanald.com.tr Preuzeto 31. svibnja 2025.</ref> == Glavni likovi == * [[Ozan Akbaba]] kao Cihan Albora * [[Sinem Ünsal]] kao Alya Smith Albora * [[Kuzey Gezer]] kao Deniz Cihan Albora * [[Gonca Cilasun]] kao Sadakat Albora * [[Atakan Özkaya]] kao Kaya Albora * [[Müfit Kayacan]] kao Ecmel Albora * [[Ferit Kaya]] kao Demir Baybars == Pregled serije == Serija se u Hrvatskoj prikazuje na kanalu [[Nova TV]], gdje su epizode prepolovljene po minutaži pa ima duplo više epizoda. Na Novinoj streaming platformi [[Nova Plus]], broj epizoda je po turskom rednom broju i cjelovitoj minutaži od 120 minuta. {{Pregled serije |infoA = {{abbr|Izv.|Izvori}} |država1 = Turska |nowrap = da |boja1 = #d0dcce |poveznica1 = |epizode1 = {{Z|TUR}} 28 <br> {{Z|HRV}} 63 |premijera1 = {{premijera|11|11|2024}} |finale1 = {{finale|2|6|2025}} |premijeraHR1 = {{premijera|10|6|2025}} |finaleHR1 = {{finale|4|9|2025}} |infoA1 = <ref>{{Citiranje weba|date=2025-06-04|title="Daleki grad" od utorka, 10.6. na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/daleki-grad/clanak/zanimljivosti/kada-se-proslost-i-sadasnjost-sudare-samo-ljubav-i-istina-mogu-prezivjeti---917168.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250617193024/https://novatv.dnevnik.hr/serije/daleki-grad/clanak/zanimljivosti/kada-se-proslost-i-sadasnjost-sudare-samo-ljubav-i-istina-mogu-prezivjeti---917168.html|archive-date=2025-06-17|access-date=2025-07-23|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> |boja2 = #d9a87f |poveznica2 = |epizode2 = {{Z|TUR}} 35<br> {{Z|HRV}} 60 |premijera2 = {{premijera|15|9|2025}} |finale2 = {{finale|1.|6|2026}} |premijeraHR2 = {{premijera|5|1|2026}} |finaleHR2 = {{finale|||2026}} |infoA2 = {{N/A|—}} }} == Izvori == {{izvori}} {{Turske serije prikazivane u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Turske serije]] [[Kategorija:Dramske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2024.]] 45f52fiic176uqinf6y7yybcygbbjyb 0 789453 7565697 7493687 2026-07-28T17:29:26Z Zviz2401 102709 /* Pregled serije */ 7565697 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = Sheriff Country | format_serije = | žanr = [[Akcijski film|akcija]]<br>[[Dramska serija|drama]]<br>misterij<br>policijska procedura | autor = Matt Lopez | temeljeno_na = [[Goruća zemlja (televizijska serija)|Goruća zemlja]] | razvoj = | scenarist = | redatelj = | glumci = [[Morena Baccarin]]<br>[[Christopher Gorham]]<br>Michele Weaver<br>Matt Lauria<br>W. Earl Brown | pripovjedač = | glazba = | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | broj_sezona = 1 | broj_epizoda = | producent = | izvršni_producent = Max Thieriot<br>Tony Phelan<br>Joan Rater<br>Jerry Bruckheimer<br>KristieAnne Reed<br>Matt Lopez | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = | produkcijska_kuća = Jerry Bruckheimer Television<br>CBS Studios | tv_kuća = [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] | početak_serije = {{premijera|17|10|2025|l}} | kraj_serije = | u_hrv = [[Star Life]] | početak_serije_hrv = {{premijera|1|7|2026|l}} | kraj_serije_hrv = | ostale_kuće = | povezano = [[Goruća zemlja (televizijska serija)|Goruća zemlja]] | web_stranica = https://www.cbs.com/shows/sheriff-country/ | imdb_id = 32268630 }} '''''Šerifov teritorij''''' ({{eng.|Sheriff Country}}) je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] policijska dramska [[televizijska serija]] koju je za [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] kreirao [[Matt Lopez]]. Seriju produciraju Jerry Bruckheimer Television i CBS Studios. Ovo je prvi spin-off serije ''[[Goruća zemlja (televizijska serija)|Goruća zemlja]]''. Serija se premijerno prikazuje od [[17. listopada]] [[2025.]] U prosincu je obnovljena za drugu sezonu.<ref>{{Citiranje weba|last=Otterson|first=Joe|date=2025-12-03|title=‘Boston Blue,’ ‘Sheriff Country’ Earn Speedy Season 2 Renewals at CBS|url=https://variety.com/2025/tv/news/boston-blue-sheriff-country-renewed-season-2-cbs-1236598955/|access-date=2025-12-05|website=Variety|language=en-US}}</ref> == Radnja == Radnja prati šerificu Mickey Fox, odlučnu i izravnu policajku koja patrolira ulicama malog grada Edgewatera i istražuje kriminalne aktivnosti. Osim profesionalnih izazova, Mickey se suočava i s obiteljskim problemima, uključujući napet odnos s ocem koji je bivši zatvorenik, te s tajanstvenim događajem povezanim s njezinom buntovnom kćeri. Mickey je polusestra Sharon Leone (Diane Farr), zapovjednice vatrogasne divizije „Cal Firea“ iz serije [[Goruća zemlja (televizijska serija)|Goruća zemlja]], a Sheriff Country predstavlja proširenje svijeta te popularne serije. == Glumačka postava == * [[Morena Baccarin]] kao Mickey Fox * [[Christopher Gorham]] kao Travis * [[Michele Weaver]] kao Cassidy * [[Matt Lauria]] kao Boone * [[W. Earl Brown]] kao Wes Fox * [[Amanda Arcuri]] kao Skye * [[Caroline Rhea]] kao Gina, Mckeyna pomočnica * [[Diane Farr]] kao Sharon Leone, Mickeyina polusestra == Pregled serije == {{Pregled serije |boja0S = #787878 |poveznicaT0S = Backdoor Pilot |premijera0S = {{premijera|12|4|2024}} |premijeraHR0S = {{premijera|20|6|2024}} |mreža0S = [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] |mrežaHR0S = [[Star Channel]] |boja1 = #7B3F00 |epizode1 = 20 |premijera1 = {{premijera|17|10|2025}} |finale1 = {{finale|22|5|2026}} |premijeraHR1 = {{premijera|1|7|2026}} |finaleHR1 = {{finale|||2026}} |mrežaHR1 = [[Star Life]] |boja2 = |epizode2 = |premijera2 = {{premijera|9|10|2026}} |finale2 = {{finale|2027}} |premijeraHR2 = {{TBA}} |finaleHR2 = premijera }} == Produkcija == Dana [[23. siječnja]] [[2024.]], objavljeno je da [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] razvija policijski spin-off serije ''[[Goruća zemlja (televizijska serija)|Goruća zemlja]]'', Serija je najavljena kao nastavak priče započete u šestoj epizodi druge sezone ''Goruće zemlje'', pod naslovom ''Alert the Sheriff'', koja je poslužila kao tzv. ''backdoor pilot''. [[Erika Kennair]] sudjeluje kao izvršna producentica putem produkcijskih kuća ''JBTV'' i ''CBS Studios''.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-23|title=Morena Baccarin To Headline ‘Fire Country’ Spinoff In Works At CBS|url=https://deadline.com/2024/01/morena-baccarin-star-fire-country-sheriff-spinoff-cbs-1235801140/|url-status=live|access-date=2025-07-13|website=Deadline|language=en-US}}</ref> Dana [[19. lipnja]] 2024. potvrđeno je da će [[Matt Lopez]] biti showrunner i izvršni producent serije ''Sheriff Country''.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-19|title=‘Sheriff Country’ Sets Matt Lopez As Showrunner|url=https://deadline.com/2024/06/sheriff-country-matt-lopez-showrunner-1235976536/|url-status=live|access-date=2025-07-13|website=Deadline|language=en-US}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.cbs.com/shows/sheriff-country/}} na cbs.com * {{imdb|id=32268630|naslov=Sherrif Country}} [[Kategorija:Američke dramske televizijske serije]] [[Kategorija:Američke kriminalističke televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2025.]] 4yyn68gr9371sniuo4orqxq2alqk3e9 118 789644 7565680 7467626 2026-07-28T16:41:26Z Tmatic01 319658 /* */ 7565680 wikitext text/x-wiki {{Infookvir tvrtka |ime = Aircash d.o.o. |slika = |vrsta = Privatno društvo |industrija = Financijske usluge, bankarstvo |osnutak = 2015.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Business, CompanyWall. AIRCASH d.o.o.|url=https://www.companywall.hr/tvrtka/aircash-doo/MM1OSjFC|access-date=2026-01-8|website=CompanyWall|language=hr-HR}}</ref> |osnivači = Hrvoje Ćosić i partneri<ref name=":0" /> |sjedište_grad = [[Zagreb]]<ref name=":0" /> |sjedište_država = {{DZ+X|HRV}} |ključne_osobe = Hrvoje Ćosić (glavni izvršni direktor - CEO)<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Business, CompanyWall. AIRCASH d.o.o.|url=https://www.companywall.hr/tvrtka/aircash-doo/MM1OSjFC|access-date=2026-01-8|website=CompanyWall|language=hr-HR}}</ref> |proizvodi = Digitalni mobilni novčanik, Aircash Mastercard prepaid kartica, A-bon e-kupovina, Aircash Marketplace |pokriveno_područje = Hrvatska, Slovenija, Austrija, Njemačka, Rumunjska, Bosna i Hercegovina, Švicarska i druge zemlje Europske unije<ref>{{Citiranje weba|url=https://aircash.eu/hr/o-nama/}}</ref> |web = https://aircash.eu/ }} '''Aircash''' je hrvatska [[fintech]] tvrtka, osnovana 2015. godine u [[Zagreb|Zagrebu]].<ref>{{Citiranje weba|title=Obavijest o pretvaranju institucije za platni promet u instituciju za elektronički novac (Aircash d.o.o., Zagreb)|url=https://www.hnb.hr/-/obavijest-o-pretvaranju-institucije-za-platni-promet-u-instituciju-za-elektronicki-novac-aircash-d-o-o-zagreb-|access-date=2025-07-18|website=HNB|language=hr-HR}}</ref> Specijalizirana je za razvoj [[Digitalni novčanik|digitalnih novčanika]] i prepaid kartica, sa širokom mrežom korisnika i partnera u Srednjoj i Južnoj Europi.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Business, CompanyWall. AIRCASH d.o.o.|url=https://www.companywall.hr/tvrtka/aircash-doo/MM1OSjFC|url-status=live|access-date=2025-07-18|website=CompanyWall|language=hr-HR}}</ref> Aircash posluje pod nadzorom [[Hrvatska narodna banka|Hrvatske narodne banke]] (HNB)<ref name=":1">{{Citiranje weba|last=Aircash|title=O nama|url=https://aircash.eu/hr/o-nama/|access-date=2026-01-08|website=Aircash|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Aircash|title=Opći uvjeti poslovanja|url=https://aircash.eu/hr/opci-uvjeti/|access-date=2026-01-08|website=Aircash|language=hr}}</ref> i registrirana je u cijeloj [[Europska unija|Europskoj uniji]], kao i u [[Švicarska|Švicarskoj]].<ref name=":1" /><ref>{{Citiranje weba|last=Contributor|title=Aircash: Transforming igaming payments in Europe - EGR Intel|url=https://www.egr.global/intel/insight/aircash-transforming-igaming-payments-in-europe/|access-date=2026-01-08|website=www.egr.global|language=en-US}}</ref> == Povijest == Tvrtku je osnovao [[Hrvoje Ćosić]] zajedno s partnerima 2015. godine.<ref name=":0" /> Poduzeće posluje kao pružatelj fintech usluga u regiji te ima više od 350.000 korisnika. Poslovanje su proširili i na druga europska tržišta, uključujući Sloveniju, Austriju, Njemačku, Rumunjsku te Bosnu i Hercegovinu.<ref name=":1" /> Godine 2023. Aircash je postao član udruženja ''[[European Gaming and Betting Association]]'' (EGBA), kao prvi pružatelj platnih usluga u tom tijelu.<ref>{{Citiranje weba|title=EGBA - Payment service provider Aircash joins EGBA|url=https://www.egba.eu/news-post/payment-service-provider-aircash-joins-egba/|access-date=2026-01-08|website=EGBA|language=en-GB}}</ref> Od sezone 2025/2026 glavni je sponzor talijanskog prvoligaša [[Hellas Verona F.C.|Hellas Verone]].<ref>{{Citiranje weba|last=Aircash|last2=aircash.eu|date=2025-09-29|title=Aircash is the new Main Partner of Hellas Verona|url=https://aircash.eu/aircash-is-the-new-main-partner-of-hellas-verona/|access-date=2026-01-08|website=Aircash wallet|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Official presentation of the new Gialloblù Main Partner Aircash / VIDEO|url=https://www.hellasverona.it/en/news/official-presentation-of-the-new-gialloblu-main-partner-aircash-video|access-date=2026-01-08|website=www.hellasverona.it|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=saramarkov|date=2025-08-26|title=Aircash postao novi glavni sponzor talijanskog prvoligaša|url=https://poduzetnik.biz/zivotni-stil/aircash-hellas-verona/|access-date=2026-01-08|website=PODUZETNIK|language=hr}}</ref> == Proizvodi i usluge == Aircash nudi niz financijskih proizvoda i usluga, među kojima su: '''Aircash [[mobilni novčanik]]''': digitalna aplikacija koja omogućuje instant depozite, isplate, plaćanja i prijenose novca.<ref>{{Citiranje weba|last=Aircash|last2=aircash.eu|date=2019-11-11|title=Lansirali prvi hrvatski mobilni novčanik – poslovni.hr|url=https://aircash.eu/hr/lansirali-prvi-hrvatski-mobilni-novcanik-poslovni-hr/|access-date=2026-01-08|website=Aircash|language=hr}}</ref> '''Aircash [[Mastercard]] prepaid kartica''': predplaćena kartica koja se može brzo aktivirati putem aplikacije, pogodna za sigurnu online kupovinu i plaćanja na milijunima lokacija širom svijeta. Kartica ne zahtijeva bankovni račun niti mjesečne naknade, a korisnici mogu imati do pet povezanih kartica s upravljanjem limitima potrošnje.<ref>{{Citiranje weba|last=Aircash|title=Aircash Mastercard kartica - Brzo, diskretno i sigurno!|url=https://aircash.eu/hr/mastercard/|access-date=2026-01-08|website=Aircash|language=hr}}</ref> '''A-bon''': tiskani [[e-voucher]] za jednostavnu i sigurnu online kupovinu s jedinstvenim PIN kodom.<ref>{{Citiranje weba|last=A-bon|date=2021-12-01|title=O nama - Abon|url=https://abon.cash/hr/o-nama/|access-date=2026-01-08|language=hr}}</ref> '''Aircash Marketplace''': integrirani servis unutar aplikacije za plaćanja parkinga, transporta, zabave, događaja, komunalnih usluga i telekoma.<ref name=":1" /> '''Apple Pay integracija''': korisnici mogu dodati Aircash Mastercard u Apple Wallet i koristiti beskontaktna plaćanja iPhoneom i [[Apple Watch|Apple Watch-om]] uz visoke sigurnosne standarde.<ref name=":1" /> '''Dodatne usluge''': plaćanje računa skeniranjem barkoda, kupovina [[vinjeta]] za više europskih zemalja, te usluge osiguranja vozila putem aplikacije.<ref name=":1" /> == Nagrade i priznanja == Aircash je prema programu Deloitte Technology Fast 50 Central Europe iz 2025. godine zauzeo 4. mjesto među najbrže rastućim tehnološkim tvrtkama u Srednjoj Europi, s rastom prihoda od gotovo 6.000% u četiri godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Technology Fast 50 2025|url=https://www.deloitte.com/fast50|access-date=2025-07-18|website=Deloitte|language=en}}</ref><ref name=":2">{{Citiranje weba|last=Aircash|last2=vlahovic|first2=filip|date=2022-11-28|title=Aircash Company in Top Five fast growing Tech-Companies in the Central European Region|url=https://aircash.eu/aircash-company-in-top-five-fast-growing-tech-companies-in-the-central-european-region/|access-date=2026-01-08|website=Aircash wallet|language=en-US}}</ref> Prepoznat je kao jedna od najuspješnijih [[fintech]] tvrtki u Europi te jedna od deset najbrže rastućih kompanija u Srednjoj Europi.<ref name=":2" /><ref>{{Citiranje weba|last=Aircash|last2=aircash.eu|date=2023-04-02|title=Najbolje rangirana hrvatska tvrtka prema Financial Timesu|url=https://aircash.eu/hr/najbolje-rangirana-hrvatska-tvrtka-prema-financial-timesu/|access-date=2026-01-08|website=Aircash|language=hr}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{Nacrt-kat}} fex956d6oxp32671tbabd2frndcfkxd 0 790552 7565701 7493673 2026-07-28T17:37:09Z Zviz2401 102709 /* Pregled serije */ 7565701 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Navy CIS: Izvori | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = NCIS: Origins | format_serije = | žanr = akcijska drama<br>[[Žanr kriminalistike|kriminalistika]] | autor = Gina Lucita Monreal<br>David J. North | temeljeno_na = | razvoj = | scenarist = | redatelj = | glumci = Austin Stowell<br>Kyle Schmid<br>Mariel Molino<br>Tyla Abercrumbie<br>Diany Rodriguez<br>Caleb Foote | pripovjedač = [[Mark Harmon]] | glazba = Deana Kiner<br>Kevin Kiner<br>Sean Kiner | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | broj_sezona = 2 | broj_epizoda = 36 | popis_epizoda = #Pregled serije | producent = Michele Greco | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 42 – 44 min. | produkcijska_kuća = J. Bird<br>Ceci Bear Productions<br>Wings Productions<br>CBS Studios | tv_kuća = [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] | početak_serije = [[14. listopada]] [[2024.]] | kraj_serije = | u_hrv = [[Star Channel|Star]] | početak_serije_hrv = [[22. kolovoza]] [[2025.]] | kraj_serije_hrv = | ostale_kuće = | povezano = [[Hawaii Five-0]]<br>[[Navy CIS (televizijska serija)|NCIS]]<br>NCIS: Los Angeles<br>NCIS: New Orleans<br>NCIS: Hawaiʻi<br>[[NCIS: Sydney]]<br>[[NCIS: Tony i Ziva]] | web_stranica = | imdb_id = 30796986 }} '''''Navy CIS: Izvori''''' (eng. ''NCIS: Origins'') je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] kriminalistička [[televizijska serija]] i šesta u nizu [[NCIS (franšiza)|franšize NCIS]]. Prednastavak je [[Navy CIS (televizijska serija)|originalne serije]] i prati mlađe dane Leroya Jethroa Gibbsa tijekom njegovih početnih godina karijere kao pripravnika u tadašnjoj mornaričkoj istražnoj službi (NIS), dok još uvijek proživljava traumu nakon ubojstva supruge i kćeri. Prikazuje se premijerno od [[14. listopada]] [[2024.]], u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] premijerno se prikazuje od [[22. kolovoza]] [[2025.]] na kanalu [[Star Channel]]. U veljači 2025. serija je obnovljena za drugu sezonu koja se prikazuje od [[14. listopada]] 2025.<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Pedersen|first=Erik|date=2025-08-01|title=2025 Premiere Dates For New & Returning Series On Broadcast, Cable & Streaming|url=https://deadline.com/2025/08/2025-tv-premiere-dates-1235811038/|access-date=2025-08-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref> == Radnja == NCIS: Izvori prati mladog Leroya Jethroa Gibbsa 1991. godine, godinama prije događaja iz serije NCIS, a pripovijeda ga stariji Gibbs. U seriji Gibbs započinje svoju karijeru kao novoimenovani specijalni agent u novootvorenom uredu tadašnje mornaričke istražne službe (NIS) u Camp Pendletonu, gdje pronalazi svoje mjesto u gruboj, neujednačenoj ekipi koju predvodi legenda NCIS-a Mike Franks. == Glumačka postava == === Glavni === * [[Austin Stowell]] kao specijalni agent Leroy Jethro Gibbs, novopridošli član podružnice mornaričke istražne službe (NIS) u Pendletonu, preteči današnjeg NCIS-a. * [[Mark Harmon]] ponovno tumači ulogu starijeg Leroya Jethroa Gibbsa, sada umirovljenog veterana NCIS-a koji pripovijeda seriju. * [[Kyle Schmid]] kao specijalni agent Mike Franks, iskusni agent i vođa tima. U originalnoj seriji lik je tumačio [[Muse Watson]]. * [[Mariel Molino]] kao specijalna agentica Cecilia "Lala" Dominguez, bivša marinka odlučna da se dokaže u muškom okruženju. * [[Tyla Abercrumbie]] kao službenica za terensku operativnu podršku Mary Jo Hayes, koja sebe opisuje kao „glavnu tajnicu zaduženu za sve“. * [[Diany Rodriguez]] kao specijalna agentica Vera Strickland, oštra agentica bez dlake na jeziku. U originalnoj seriji lik je tumačila [[Roma Maffia]]. * [[Caleb Foote]] kao specijalni agent Bernard "Randy" Randolf, miljenik tima. === Sporedni === * [[Tonantzin Carmelo]] kao Tish Kwa'la, djevojka Mikea Franksa i "ljubav njegova života". * [[Patrick Fischler]] kao specijalni agent zadužen za podružnicu Cliff Wheeler, voditelj ureda NIS-a u Pendletonu. * [[Julian Black Antelope]] kao glavni medicinski vještak Témet Téngalkat, staložen i iskusan patolog povezan s NIS-om. * [[Michael Harney]] kao Richard Kowalski, čuvar dokaza, bivši vojni kapelan. * [[Daniel Bellomy]] kao Herman "Herm" Daniels, agent NIS-a i pomoćnik čuvara dokaza. * [[Bobby Moynihan]] kao Woodrow "Woody" Browne, forenzički analitičar. * [[Ely Henry]] kao Philip Elertson, kemičar koji surađuje s Woodyjem. * [[Matthew Henerson]] kao Carl Loughlin, agent NIS-a. * [[Eric Normington]] kao Roger Murphy, bivši agent NIS-a s problemom kockanja. * [[Aaron Wilton]] kao specijalni agent JJ Henneberry, agent NIS-a. * [[Marisa Baram]] kao Gail Price, tajnica u NIS-u. * [[Robert Taylor]] kao Jackson Gibbs, Jethrov otac. Lika je u originalnoj seriji tumačio Ralph Waite prije smrti 2014. * [[Jared Bankens]] kao Jamison "Bugs" Boyd, kriminalac kojeg profilira Vera. * [[Lori Petty]] kao dr. Lenora Friedman, pomoćna medicinska vještakinja. * [[Adam Huber]] kao Luke Fletcher, savjetnik u veteranskoj bolnici, pravi Sandman. * [[Jeffrey Boehm]] kao Dalton, agent NIS-a. * [[Michael Shepperd]] kao Smitty, barmen u Dalyjevu baru. * [[Eddie Alfano]] kao Todd, izbacivač u Dalyjevu baru. === Gosti === * [[Lucas Dixon]] kao FBI specijalni agent Tobias C. Fornell. U originalnoj seriji lik je tumačio [[Joe Spano]]. * [[Claire Berger]] kao Lara Macy, Lalina prijateljica i vojna policijska istražiteljica. U originalnoj seriji lik je tumačila [[Louise Lombard]] kao buduća specijalna agentica zadužena za Ured za posebne projekte u Los Angelesu. * [[Kathleen Kenny]] kao Diane Sterling, agentica za nekretnine i Gibbsova buduća druga supruga. U originalnoj seriji lik je tumačila [[Melinda McGraw]]. == Pregled serije == Premijera serije u SAD-u bila je [[14. listopada]] [[2024.]] na kanalu [[CBS (televizijska postaja)|CBS]].<ref>{{Citiranje weba|last=Pedersen|first=Erik|date=2024-07-13|title=CBS Fall Premiere Dates: ‘Blue Bloods’ Final Episodes, ‘FBI’ Trio, ‘Matlock’ Reboot, ‘Survivor’ & More|url=https://deadline.com/2024/07/cbs-fall-premiere-dates-2024-1236008913/|access-date=2025-08-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref> Druga sezona premijerno se prikazuje od 14. listopada 2025.<ref name=":0" /> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] serija se premijerno prikazuje od [[22. kolovoza]] [[2025.]] na kanalu [[Star Channel]]. {{Pregled serije |boja1 = #E19C71 |poveznica1 = #Prva sezona (2024. – 2025.) |epizode1 = 18 |premijera1 = {{premijera|14|10|2024}} |finale1 = {{finale|28|4|2025}} |mreža1 = CBS |premijeraHR1 = {{premijera|22|8|2025}} |finaleHR1 = {{finale|16|9|2025}} |mrežaHR1 = [[Star Channel|Star<br>Channel]] |boja2 = #5C4033 |poveznica2 = #Druga sezona (2025. – 2026.) |epizode2 = 18 |premijera2 = {{premijera|14|10|2025}} |finale2 = {{finale|5|5|2026}} |premijeraHR2 = {{premijera|4|3|2026}} |finaleHR2 = {{finale|1|7|2026}} |boja3 = #6EA640 |poveznica3 = #Treća sezona (2026. – 2027.) |epizoda3 = |premijera3 = {{premijera|6|10|2026}} |finale3 = {{finale|2027}} |premijeraHR3 = {{TBA}} |finaleHR3 = premijera }} === Prva sezona (2024. – 2025.) === {{Epizode |pozadina = #E19C71 |širina datum = 1 |širina datumHR = 1 |širina naslov = 18 |brojsve1dio1= 1. |brojsve1dio2 = 2. |broj1dio1 = 1. |broj1dio2 = 2. |naslov1 = Enter Sandman |redatelj1 = Niels Arden Oplev |scenarist1 = Gina Lucita Monreal i David J. North |datum1 = {{premijera|14|10|2024}} |datumHR1dio1 = {{premijera|22|8|2025}} |datumHR1dio2 = {{premijera|25|8|2025}} |sadržaj1 = Radnja serije započinje krajem listopada 1991. godine, kada mladi Leroy Jethro Gibbs započinje karijeru kao novi specijalni agent u novootvorenom uredu NIS-a u Camp Pendletonu. Tamo se pridružuje neformalnom timu pod vodstvom iskusnog agenta Mikea Franksa. Njegov prvi slučaj uključuje istragu snajperista poznatog pod nadimkom Sandman. |broj3 = 3. |brojsve3 = 3. |naslov3 = Bend, Don't Break |datum3 = {{premijera|21|10|2024}} |datumHR3 = {{premijera|26|8|2025}} |scenarist3 = Jon Worley |redatelj3 = John Terlesky |sadržaj3 = Ubojstvo u blizini baze Camp Pendleton vodi Gibbsov tim do trgovačkog centra u San Diegu, gdje Gibbs preuzima stvar u svoje ruke. Njegov otac Jackson iznenada posjećuje Mikea Franksa. |naslov4 = All's Not Lost |datum4 = {{premijera|28|10|2024}} |datumHR4 = {{premijera|27|8|2025}} |scenarist4 = Michael J. Ballin i Thomas Aguilar |redatelj4 = Hanelle M. Culpepper |sadržaj4 = Gibbs, još uvijek pogođen gubitkom supruge i kćeri, sudjeluje u istrazi nestanka djevojčice. |naslov5 = Last Rites |datum5 = {{premijera|4|11|2024}} |datumHR5 = {{premijera|28|8|2025}} |scenarist5 = Margarita Matthews |redatelj5 = Lionel Coleman |sadržaj5 = Dok se približava izvršenje smrtne kazne, Franks pokušava od osuđenika na smrt doznati lokaciju nestalog tijela kako bi ispunio obećanje dano sestri žrtve prije nego što vrijeme istekne. |naslov6 = Incognito |datum6 = {{premijera|11|11|2024}} |datumHR6 = {{premijera|29|8|2025}} |scenarist6 = Shalisha Francis-Feusner |redatelj6 = Pete Chatmon |naslov7 = One Flew Over |datum7 = {{premijera|25|11|2024}} |datumHR7 = {{premijera|1|9|2025}} |scenarist7 = Rafael Samano, Margarita Matthews i Gina Lucita Monreal |redatelj7 = Jessica Lowrey |naslov8 = Sick as Our Secrets |datum8 = {{premijera|2|12|2024}} |datumHR8 = {{premijera|2|9|2025}} |scenarist8 = Stephen Day i Daniel J. Egbert |redatelj8 = Ed Ornelas |naslov9 = Vivo o Muerto |datum9 = {{premijera|9|12|2024}} |datumHR9 = {{premijera|3|9|2025}} |scenarist9 = Gina Lucita Monreal, Michael J. Ballin, Thomas Aguilar i Rafael Samano |redatelj9 = Loren Yaconelli |naslov10 = Blue Bayou |datum10 = {{premijera|16|12|2024}} |datumHR10 = {{premijera|4|9|2025}} |scenarist10 = David J. North, Gina Lucita Monreal i Brendan Fehily |redatelj10 = John Terlesky |naslov11 = Flight of Icarus |datum11 = {{premijera|27|1|2025}} |datumHR11 = {{premijera|5|9|2025}} |scenarist11 = Jennifer Corbett i Gina Lucita Monreal |redatelj11 = Ruben Garcia |naslov12 = Touchstones |datum12 = {{premijera|3|2|2025}} |datumHR12 = {{premijera|8|9|2025}} |scenarist12 = Gina Lucita Monreal, David J. North i Brendan Fehily |redatelj12 = Anya Adams |naslov13 = Monsoon |datum13 = {{premijera|10|2|2025}} |datumHR13 = {{premijera|9|9|2025}} |scenarist13 = Gina Lucita Monreal |redatelj13 = Hanelle M. Culpepper |naslov14 = To Have and To Hold |datum14 = {{premijera|24|3|2025}} |datumHR14 = {{premijera|10|9|2025}} |scenarist14 = Shalisha Francis-Feusner |redatelj14 = Diana Valentine |naslov15 = From the Ashes |datum15 = {{premijera|31|3|2025}} |datumHR15 = {{premijera|11|9|2025}} |scenarist15 = Margarita Matthews |redatelj15 = Hanelle M. Culpepper |naslov16 = Bugs |datum16 = {{premijera|14|4|2025}} |datumHR16 = {{premijera|12|9|2025}} |scenarist16 = Jennifer Corbett, Michael J. Ballin i Thomas Aguilar |redatelj16 = Jessica Lowrey |naslov17 = Darlin', Don't Refrain |datum17 = {{premijera|21|4|2025}} |datumHR17 = {{premijera|15|9|2025}} |scenarist17 = ''Priča'' : Gina Lucita Monreal, David J. North i Brendan Fehily<br>''Scenarij'' : David J. North i Brendan Fehily |redatelj17 = Pamela Romanowsky |naslov18 = Cecilia |datum18 = {{premijera|28|4|2025}} |datumHR18 = {{premijera|16|9|2025}} |scenarist18 = Gina Lucita Monreal |redatelj18 = Niels Arden Oplev }} === Druga sezona (2025. – 2026.) === {{Epizode |pozadina = #5C4033 |širina datum = 1 |širina datumHR = 1 |širina naslov = 18 |broj1 = 1. |brojsve1 = 19. |naslov1 = The Funky Bunch |redatelj1 = Niels Arden Oplev |scenarist1 = Gina Lucita Monreal |datum1 = {{premijera|14|10|2025}} |datumHR1 = {{premijera|4|3|2026}} |naslov2 = Who By Fire |redatelj2 = Jessica Lowrey |scenarist2 = Matthew T. Brown |datum2 = {{premijera|21|10|2025}} |datumHR2 = {{premijera|11|3|2026}} |naslov3 = The Edge |scenarist3 = Patrick Cady |redatelj3 = ''Priča'': Margarita Matthews i Gina Lucita Monreal<br>''Scenarij'': Margarita Matthews |datum3 = {{premijera|28|10|2025}} |datumHR3 = {{premijera|18|3|2026}} |sadržaj3 = '''Napomena''': Ova je epizoda posvećena [[David McCallum|Davidu McCallumu]], koji je preminuo 25. rujna 2023. |naslov4 = No Man Left Behind |scenarist4 = James Whitmore Jr. |redatelj4 = ''Priča'': Gina Lucita Monreal i Gia Gordon<br>''Scenarij'': Gia Gordon |datum4 = {{premijera|4|11|2025}} |datumHR4 = {{premijera|25|3|2026}} |naslov5 = Funny How Time Slips Away |scenarist5 = Niels Arden Oplev |redatelj5 = ''Priča'': Gina Lucita Monreal i David J. North<br>''Scenarij'': David J. North i Brendan Fehily |datum5 = {{premijera|11|11|2025}} |datumHR5 = {{premijera|1|4|2026}} |sadržaj5 = Ova epizoda započinje događaj križanja radnji koji završava u petoj epizodi 23. sezone serije ''[[Navy CIS (televizijska serija)|NCIS]]''.<br>'''Napomena''': [[Muse Watson]] pojavljuje se u posebnoj cameo ulozi na kraju epizode, ponovno tumačeći lika starog Mikea Franksa. |naslov6 = Happy Birthday |scenarist6 = Lionel Coleman |redatelj6 = ''Priča'': Gina Lucita Monreal, Ryan Lee i Rafael Samano<br>''Scenarij'': Ryan Lee i Rafael Samano |datum6 = {{premijera|18|11|2025}} |datumHR6 = {{premijera|8|4|2026}} |naslov7 = Crazy Little Thing Called Love |scenarist7 = Jann Turner |redatelj7 = ''Priča'': Corinne Marrinan i Jonny Gomez<br>''Scenarij'': Corinne Marrinan, Jonny Gomez i Gina Lucita Monreal |datum7 = {{premijera|2|12|2025}} |datumHR7 = {{premijera|15|4|2026}} |naslov8 = End of the Road |scenarist8 = Loren Yaconelli |redatelj8 = Gina Lucita Monreal |datum8 = {{premijera|9|12|2024}} |datumHR8 = {{premijera|22|4|2026}} |naslov9 = Fools Rush In |scenarist9 = Margarita Matthews |redatelj9 = Diana Valentine |datum9 = {{premijera|3|3|2026}} |datumHR9 = {{premijera|29|4|2026}} |naslov10 = Lean on Me |scenarist10 = Gina Lucita Monreal |redatelj10 = Patrick Cady |datum10 = {{premijera|10|3|2026}} |datumHR10 = {{premijera|6|5|2026}} |naslov11 = Feelin' Alright? |scenarist11 = Ron McGee |redatelj11 = Hanelle M. Culpepper |datum11 = {{premijera|17|3|2026}} |datumHR11 = {{premijera|13|5|2026}} |naslov12 = The Gambler |scenarist12 = ''Priča'': André Jacquemetton i Maria Jacquemetton<br>''Scenarij'': André Jacquemetton, Maria Jacquemetton i Gina Lucita Monreal |redatelj12 = Lionel Coleman |datum12 = {{premijera|24|3|2026}} |datumHR12 = {{premijera|20|5|2026}} |naslov13 = Homeward Bound |scenarist13 = Margarita Matthews |redatelj13 = Jessica Lowrey |datum13 = {{premijera|31|3|2026}} |datumHR13 = {{premijera|27|5|2026}} |naslov14 = The Beautiful Ballad of Gary Callahan |scenarist14 = David J. North i Daniel J. Egbert |redatelj14 = Diana Valentine |datum14 = {{premijera|7|4|2026}} |datumHR14 = {{premijera|3|6|2026}} |naslov15 = Johnny B. Goode |scenarist15 = Gina Lucita Monreal |redatelj15 = Anthony Hemingway |datum15 = {{premijera|14|4|2026}} |datumHR15 = {{premijera|10|6|2026}} |naslov16 = Who's Gonna Drive You Home? |scenarist16 = Ron McGee |redatelj16 = Loren Yaconelli |datum16 = {{premijera|21|4|2026}} |datumHR16 = {{premijera|17|6|2026}} |naslov17 = Rule 13 |scenarist17 = |redatelj17 = |datum17 = {{premijera|28|4|2026}} |datumHR17 = {{premijera|24|6|2026}} |naslov18 = Hollywood Ending |scenarist18 = Gina Lucita Monreal |redatelj18 = Niels Arden Oplev |datum18 = {{premijera|5|5|2026}} |datumHR18 = {{premijera|1|7|2026}} }} == Produkcija == Serija je najavljena u siječnju 2024., a showrunneri serije su dugogodišnji članovi franšize [[Gina Lucita Monreal]] i [[David J. North]]. Izvršni producenti su [[Mark Harmon]] i njegov sin [[Sean Harmon]], koji je u originalnoj seriji glumio mlađeg Gibbsa u scenama iz prošlosti.<ref>{{Citiranje weba|last=Andreeva|first=Nellie|date=2024-01-05|title=‘NCIS: Origins’ Prequel About Young Gibbs Ordered By CBS From Mark Harmon, Sean Harmon, Gina Lucita Monreal & David J. North|url=https://deadline.com/2024/01/ncis-origins-prequel-series-young-gibbs-cbs-mark-harmon-1235696159/|access-date=2025-08-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref> Austin Stowell dobio je ulogu Gibbsa u ožujku.<ref>{{Citiranje weba|last=Andreeva|first=Nellie|date=2024-03-04|title=‘NCIS: Origins’ Finds Its Young Gibbs: Austin Stowell To Star In CBS Prequel Series|url=https://deadline.com/2024/03/ncis-origins-casts-austin-stowell-young-gibbs-prequel-1235845156/|access-date=2025-08-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref> Prije nego što je Stowell bio odabran, za ulogu je bio na audiciji i [[Stephen Amell]].<ref>{{Citiranje weba|last=Gomez|first=Dessi|date=2024-09-17|title=Stephen Amell Auditioned For Young Gibbs In ‘NCIS: Origins’ Days Before His ‘Suits L.A.’ Audition|url=https://deadline.com/2024/09/stephen-amell-ncis-origins-audition-leroy-jethro-gibbs-1236092284/|access-date=2025-08-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref> U ožujku su glavnu glumačku postavu upotpunili Mariel Molino, Kyle Schmid, Tyla Abercrombie i Diany Rodriguez.<ref>{{Citiranje weba|last=Andreeva|first=Nellie|date=2024-03-15|title=‘NCIS: Origins’ Sets Mariel Molino To Join Austin Stowell In CBS Prequel Series|url=https://deadline.com/2024/03/ncis-origins-mariel-molino-austin-stowell-cbs-prequel-1235859580/|access-date=2025-08-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Andreeva|first=Nellie|date=2024-03-21|title=‘NCIS: Origins’ Sets Kyle Schmid To Play Mike Franks In CBS Prequel Series|url=https://deadline.com/2024/03/ncis-origins-kyle-schmid-mike-franks-young-gibbs-prequel-1235864937/|access-date=2025-08-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Andreeva|first=Nellie|date=2024-03-26|title=‘NCIS: Origins’ Prequel Adds Tyla Abercrumbie & Diany Rodriguez To Cast|url=https://deadline.com/2024/03/ncis-origins-prequel-tyla-abercrumbie-diany-rodriguez-1235868186/|access-date=2025-08-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref> Lori Petty i Bobby Moynihan pridružili su se glumačkoj postavi u srpnju.<ref>{{Citiranje weba|last=Rice|first=Lynette|date=2024-07-13|title=‘NCIS: Origins’ Adds Lori Petty & Bobby Moynihan|url=https://deadline.com/2024/07/ncis-origins-adds-lori-petty-bobby-moynihan-1236009546/|access-date=2025-08-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref> Dana [[7. studenoga]] [[2024.]] [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] je naručio punu sezonu serije s dodatnih 5 epizoda, čime je ukupni broj epizoda povećan na 18.<ref>{{Citiranje weba|last=Cordero|first=Rosy|date=2024-11-07|title=‘Poppa’s House’ & ‘NCIS: Origins’ Land Full Season Orders At CBS|url=https://deadline.com/2024/11/poppas-house-ncis-origins-full-season-orders-cbs-1236170126/|access-date=2025-08-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref> Serija se snima na setu izgrađenom prema izgledu Camp Pendletona iz 1990-ih, smještenom u bivšoj vojnoj bazi Fort MacArthur u [[San Pedro (Los Angeles)|San Pedru]].<ref>{{Citiranje weba|last=Singh|first=Sartaj|date=2024-10-15|title=Where is NCIS Origins Filmed?|url=https://thecinemaholic.com/ncis-origins-where-filmed/|access-date=2025-08-03|website=The Cinemaholic|language=en-US}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.cbs.com/shows/ncis-origins/}} * {{imdb|id=30796986|naslov=NCIS: Izvori}} * {{službena|https://www.starchannel-hr.com/serije/star/navy-cis-izvori}} na starchannel-hr.com {{CBS}} [[Kategorija:Televizijski program na CBS-u]] [[Kategorija:Američke kriminalističke televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2024.]] 378y8eu7s9v5fmh46qe5z269yrweths 0 790604 7565478 7267198 2026-07-28T13:17:19Z Argo Navis 852 7565478 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} {{Taksokvir | boja =pink | naziv =Obična stjenica | slika =Bed bug, Cimex lectularius (9627010587).jpg | slika_opis =Obična stjenica | status = | regnum =[[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Hemiptera]] | subordo = [[Heteroptera]] | familia = [[Cimicidae]] | genus = [[Cimex ]] | species =''C. lectularius'' | dvoimeno =''Cimex lectularius'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1758.]] }} '''Obična stjenica''' ({{lat.|Cimex lectularius}}) vrsta je iz porodice ''[[Cimicidae]]''. Glavni domaćini ove vrste su ljudi i jedna je od glavnih [[štetočina]] u [[svijet]]u. Iako stjenice mogu biti zaražene s najmanje 28 ljudskih [[patogen]]a, studije nisu pokazale da ih mogu prenositi na ljude.<ref>Kolb, Adam; Needham, Glen R.; Neyman, Kimberly M.; High, Whitney A. (2009). Bedbugs. Dermatologic Therapy. 22 (4): 347–52. doi:10.1111/j.1529-8019.2009.01246.x. PMID 19580578. S2CID 221648188.</ref> Pronađene su s MRSA i VRE bakterijama, ali značaj toga je nepoznat. Istraživanja o mogućem prijenosu [[HIV]]-a, [[MRSA]], hepatitisa B, C i E nisu pokazala da stjenice mogu širiti te [[bolest]]i. Međutim, postoje dokazi da mogu prenositi [[arbovirus]]e. Ugrizi stjenica mogu izazvati različite kožne manifestacije - od nevidljivih efekata do istaknutih [[plik]]ova, uključujući [[osip]]e, psihološke efekte i alergijske simptome.<ref>Doggett SL, Russell R (2009). „Bed bugs – What the GP needs to know”. Aust Fam Physician. 38 (11): 880–4. PMID 19893834.</ref> == Pojavnost i distribucija == Nalazi se diljem [[svijet]]a u gotovo svim područjima naseljenim ljudima. Danas se stjenice nalaze u raznovrsnim lokacijama - od [[bolnica]] i [[hotel]]a do [[vlak]]ova, [[brod]]ova i [[zrakoplov]]a. Najčešće putuju kao „slijepi putnici” u prtljazi. == Životni ciklus == Ženka može položiti 2-3 jaja dnevno tijekom [[život]]a od nekoliko [[mjesec]]i. [[Jaja]] se izlegu za 10 dana na sobnoj temperaturi. Stjenice prolaze kroz pet nezrelih stadija, svaki zahtijeva obrok [[krv]]i. Odrasla jedinka može živjeti do šest mjeseci između hranjenja. == Otpornost == Neke populacije razvile su otpornost na [[insekticid]]e, uključujući [[deltametrin]] otpornost zbog L925I [[alel]]a natrijevog kanala. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Stjenice]] hp6azn49jg6y6buumicz0wd49uo61ee 0 792102 7565805 7458170 2026-07-29T00:41:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565805 wikitext text/x-wiki {{infookvir poluotok | ime = Šamanska stijena | izvorno ime = | slika = RU Baikal Burhan 9.jpg | opis slike = | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | zemljovid2 = | zemljovid2_opis = | vrsta = | etimologija = | koordinate = {{coord|53|12|14|N|107|20|29|E|type:landmark|display=inline,title}} | smještaj = | dz = RUS | jezero = [[Bajkalsko jezero]] | razdvaja = | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | duljina obale = | duljina obale ref = | vrh = | vrh_ref = | stanovništvo = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | zemljovid_lok2 = | zemljovid_lok2_opis= | pushpin_map = Rusija Burjatija#Rusija | mark = <!-- Red circle 50%.svg ili Red circle (thin).svg ako je otok bolje zaokružiti nego označiti točkom--> | marksize = <!-- npr 20, samo ako je zadan parametar mark --> | pushpin_label = | pushpin_label_position = }} [[Datoteka:Khagdaev_02.jpg|alt=A shaman in front of Shaman Rock, a Buryat. Olkhon Island|lijevo|mini|300x300px|[[Šamanizam|Šaman]], [[Burjati|Burjat]], ispred Šamanske stijene. Otok Olhon.]] '''Šamanska stijena''', '''Rt Burhan''' ili '''Šamanka''' je stijena na otoku [[Olhon (otok)|Olhon]], [[Bajkalsko jezero]], republika [[Burjatija]], [[Rusija]]. Nalazi se u [[Pribajkalski nacionalni park|Nacionalnom parku Pribajkalski]], u blizini [[Hužir (Irkutska oblast, Rusija)|Hužira]], najvećeg grada na otoku Olhonu. Stijena je povezana s otokom Olhon, iako, ovisno o perspektivi, može izgledati kao otok. Stijena se smatra jednim od "devet svetih mjesta Azije".<ref name="ШАМАН-СКАЛА"/> == Obilježja stijene == Visina dijela stijene najbližeg obali je 30 m, a visina udaljenog dijela je 42 m.<ref name="Пещеры Прибайкалья"/> U dijelu stijene blizu obale nalazi se Šamanska špilja, koja je nastala trošenjem i erozijom. Duljina špilje je oko 12 m, a širina je od 3 do 4.5 m. Visina špilje je od 1 do 6.5 m.<ref name="Пещеры Прибайкалья"/> [[Datoteka:Shaman_Rock_dragon.jpg|alt=The image resembles a dragon|lijevo|mini|300px|Šare na stijeni koje podsjećaju na zmaja.]] Na zapadnoj strani površine stražnjeg dijela stijene nalazi se prirodna smeđa kamena formacija koja nalikuje zmaju.<ref name="Russiadiscovery">{{Citiranje weba|title=Olkhon Island in Lake Baikal|url=https://www.russiadiscovery.com/travel-guides/olkhon_island/|access-date=9. rujna 2025.|archive-date=9. kolovoza 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250809231429/https://www.russiadiscovery.com/travel-guides/olkhon_island/|url-status=dead}}</ref> == Povezani članci == * [[budizam]] * [[Maloe More]] * [[Tibetanski budizam]] == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="Пещеры Прибайкалья">{{Citiranje weba|title=Пещеры Прибайкалья|url=http://gatchina3000.ru/literatura/_other/baikal/1_08.htm|language=ru}}</ref> <ref name="ШАМАН-СКАЛА">{{Citiranje weba|date=March 7, 2018|title=ШАМАН-СКАЛА (ШАМАНСКАЯ ПЕЩЕРА)|url=http://dostoyanieplaneti.ru/5302-shaman-skala|website=dostoyanieplaneti.ru|language=ru|access-date=9. rujna 2025.|archive-date=29. studenoga 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20191129055506/http://dostoyanieplaneti.ru/5302-shaman-skala|url-status=dead}}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Poluotoci u azijskom dijelu Rusije]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Burjatiji]] [[Kategorija:Jezerski poluotoci]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Bajkalskom jezeru]] g1dl174ollf45642amdqdm4wfxazvw9 0 794381 7565466 7449928 2026-07-28T12:55:24Z Argo Navis 852 7565466 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|45. tjedan 2025.}} {{Jubilarni članak|228.000}} {{Taksokvir | boja =pink | naziv =Zelena smrdljiva stjenica | slika =Nezara viridula MHNT verte.jpg | slika_opis =Zelena smrdljiva stjenica | status = | regnum =[[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Hemiptera]] | familia = [[Pentatomidae]] | genus = [[Nezara]] | species =''N. viridula'' | dvoimeno =''Nezara viridula'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|L.]], 1758. }} '''Zelena smrdljiva stjenica''', poznatija u narodu kao '''smrdljivi martin''' (lat. ''Nezara viridula''), biljojedna je vrsta iz porodice [[Smrdljivi martin|Pentatomidae]]. Danas je raširena diljem [[svijet]]a.<ref name="Squitier">Squitier J.M. (1997, updated 2007) «[http://edis.ifas.ufl.edu/pdffiles/IN/IN14200.pdf Southern green stink bug»] Featured creatures, University of Florida Institute of Food and Agricultural services.</ref> Zbog preferencije prema [[mahunarke|mahunarkama]], poput [[soja|soje]] i [[grah|graha]], predstavlja značajnog poljoprivrednog štetnika.<ref> Panizzi A.R. et al. (2000). Stink bugs (Pentatomidae). In: Schaefer C.W. & Panizzi A.R. (eds.). Heteroptera of economic importance, str. 421-747. Boca Raton: CRC Press.</ref> == Rasprostranjenost == Točno joj mjesto porijekla nije poznato, no vjeruje se da je potekla iz [[Etiopija|etiopskog]] područja. Vrsta je prisutna u [[tropi|tropskim]] i [[suptropi|suptropskim]] područjima između 45° sjeverne i južne geografske širine, uključujući [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], [[Afrika|Afriku]], [[Azija|Aziju]], [[Australija|Australiju]] i [[Europa|Europu]]. Svijetom se proširila pomoću svoje snažne sposobnosti leta i transportom robe.<ref name="Todd1989">Todd J.W. (1989). «Ecology and behavior of ''Nezara viridula»''. ''Annu. Rev. Entomol.'' '''34''': 273-292. {{doi|10.1146/annurev.en.34.010189.001421}}</ref> == Opis == Odrasle ženke dosežu duljinu do 13,1 mm, a mužjaci su nešto manji. Tijelo je [[zelena|svijetlozeleno]], štitasto, s crvenkastim ili crnim očima i [[tri]] bijele točke na scutelumu. Razlikuje se od sličnih vrsta, poput ''[[Chinavia hilaris]]'', po otvorima mirisnih [[žlijezda]].<ref name="Squitier" /> === Varijacije boje === Postoji nekoliko [[boja]]: * ''f. smaragdula'' – potpuno [[zelena]] (najčešća) * ''f. torquata'' – zelena s bijelim ili žućkastim rubovima * ''f. aurantiaca'' – rijetka, jednoliko [[narančasta]] ili [[žuta]] <div style="margin:0 auto;overflow:hidden;padding-left:1px"> {{Multiple image | align = center | direction = horizontal | image1 = Pentatomidae - Nezara viridula f. smaragdula.JPG | width1 = 220 | alt1 = Nezara viridula f. smaragdula | caption1 = ''Nezara viridula f. smaragdula'' | image2 = Pentatomidae - Nezara viridula f. torquata. torquata.JPG | width2 = 220 | alt2 = Nezara viridula f. torquate | caption2 = ''Nezara viridula f. torquata'' | image3 = Nezara viridula golden.jpg | width3 = 208 | alt3 = Nezara viridula f. aurantiaca | caption3 = ''Nezara viridula f. aurantiaca'' }}</div> == Životni ciklus i ekologija == U tropskim krajevima razmnožava se cijele godine, dok u umjerenim područjima ulazi u [[dijapauza|zimsku dijapauzu]], često mijenjajući boju u smeđu.<ref name="Todd1989" /> Ženka polaže 30 – 130 [[jaja]] na donju stranu [[list]]a. Iz jaja se izlegu ličinke koje se ne hrane prva [[tri]] dana. Prolaze kroz pet razvojnih stadija ([[nimfa|nimfe]]) prije nego postanu odrasle jedinke.<ref name="Squitier" /> Razvoj traje oko 35 [[dan]]a, a godišnje se može razviti do [[četiri]] generacije.<ref name="Todd1989" /> Vrsta je izrazito [[polifagija|polifagna]], hraneći se [[biljka]]ma iz preko 30 porodica, s naglaskom na [[mahunarke]].<ref name="Todd1989" /> U umjerenim krajevima ograničena je zimskim [[temperatura]]ma – prosječne zimske vrijednosti ispod 5 °C smanjuju [[preživljavanje]].<ref name="Musolin">Musolin D.L. (2005). «[http://www.hetnews.org.uk/pdfs/Issue%205_Spring%202005_380Kb.pdf The Southern Green Shield Bug Nezara viridula (L.) expands its distribution range, not only in the U.K.»] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090902130705/http://www.hetnews.org.uk/pdfs/Issue%205_Spring%202005_380Kb.pdf |date=2. rujna 2009. }} ''Het News'' - Newsletter of the Heteroptera Recording Schemes. Retrieved on 2008-10-14.</ref> [[Temperatura]] snažno utječe na preživljavanje i razvoj. Optimalna temperatura je između 30 – 35 °C. Visoke temperature mogu uzrokovati [[stres]], dok blago povišene zimske temperature povećavaju šanse preživljavanja, osobito kod većih ženki.<ref>{{Cite journal|last1=Chanthy|first1=Pol|last2=Martin|first2=Robert J.|last3=Gunning|first3=Robin V.|last4=Andrew|first4=Nigel|date=2012-12-12|title=The effects of thermal acclimation on lethal temperatures and critical thermal limits in the green vegetable bug, Nezara viridula (L.) (Hemiptera: Pentatomidae)|journal=Frontiers in Physiology|language=English|volume=3|page=465|doi=10.3389/fphys.2012.00465|issn=1664-042X|pmc=3520015|pmid=23248601|doi-access=free}}</ref> Također reagira na [[fotoperiod]] – kratki dani mogu ubrzati ili usporiti [[razvoj]], ovisno o temperaturi.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Lopatina|first1=E. B.|last2=Gusev|first2=I. A.|date=2019-07-01|title=A Novel Form of Phenotypic Plasticity of the Thermal Reaction Norms for Development in the Bug Graphosoma lineatum (L.) (Heteroptera, Pentatomidae)|url=https://link.springer.com/article/10.1134/S0013873819040018|journal=Entomological Review|language=en|volume=99|issue=4|pages=417–436|bibcode=2019EntRv..99..417L|doi=10.1134/S0013873819040018|issn=1555-6689|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Gusev|first1=I. A.|last2=Lopatina|first2=E. B.|date=2018-11-01|title=Temperature and Photoperiodic Control of Development in the Green Shield Bug Palomena prasina (L.) (Heteroptera, Pentatomidae) in Leningrad Province|url=https://link.springer.com/article/10.1134/S0013873818080018|journal=Entomological Review|language=en|volume=98|issue=8|pages=939–955|bibcode=2018EntRv..98..939G|doi=10.1134/S0013873818080018|issn=1555-6689|url-access=subscription}}</ref> [[Vlažnost zraka]] utječe na vrijeme izlijeganja i dugovječnost; niska [[vlažnost]] usporava izlijeganje,<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Chanthy|first1=Pol|last2=Martin|first2=Robert J.|last3=Gunning|first3=Robin V.|last4=Andrew|first4=Nigel|date=2015|title=Influence of temperature and humidity regimes on the developmental stages of green vegetable bug,'Nezara viridula'(l.)(Hemiptera: Pentatomidae) from inland and coastal populations in Australia|url=https://www.researchgate.net/publication/287196150|journal=General and Applied Entomology: The Journal of the Entomological Society of New South Wales|volume=43|pages=37–55}}</ref> dok visoka u kombinaciji s toplinom smanjuje preživljavanje.{{Nedostaje izvor}} == Galerija == <gallery mode="packed"> Nezara viridula13.jpg |jaja Nezara viridula12.jpg | prvi stadij razvoja Nezara viridula11.jpg| drugi stadij razvoja Pentatomidae - Nezara viridula-003.JPG | treći stadij razvoja Nezara viridula instar 4 on back.jpg | četvrti stadij razvoja Pentatomidae - Nezara viridula-005.JPG | peti stadij razvoja Pentatomidae - Nezara viridula-004.JPG | odrasli, potpuno razvijeni smrdljivi martin u zimskim bojama </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Stjenice]] s1aea97mr7tizv9ma1e3mqs832igkku 7565474 7565466 2026-07-28T13:13:49Z Argo Navis 852 7565474 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|45. tjedan 2025.}} {{Jubilarni članak|228.000}} {{Taksokvir | boja =pink | naziv =Zelena smrdljiva stjenica | slika =Nezara viridula MHNT verte.jpg | slika_opis =Zelena smrdljiva stjenica | status = | regnum =[[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Hemiptera]] | subordo = [[Heteroptera]] | familia = [[Pentatomidae]] | genus = [[Nezara]] | species =''N. viridula'' | dvoimeno =''Nezara viridula'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|L.]], 1758. }} '''Zelena smrdljiva stjenica''', poznatija u narodu kao '''smrdljivi martin''' (lat. ''Nezara viridula''), biljojedna je vrsta iz porodice [[Smrdljivi martin|Pentatomidae]]. Danas je raširena diljem [[svijet]]a.<ref name="Squitier">Squitier J.M. (1997, updated 2007) «[http://edis.ifas.ufl.edu/pdffiles/IN/IN14200.pdf Southern green stink bug»] Featured creatures, University of Florida Institute of Food and Agricultural services.</ref> Zbog preferencije prema [[mahunarke|mahunarkama]], poput [[soja|soje]] i [[grah|graha]], predstavlja značajnog poljoprivrednog štetnika.<ref> Panizzi A.R. et al. (2000). Stink bugs (Pentatomidae). In: Schaefer C.W. & Panizzi A.R. (eds.). Heteroptera of economic importance, str. 421-747. Boca Raton: CRC Press.</ref> == Rasprostranjenost == Točno joj mjesto porijekla nije poznato, no vjeruje se da je potekla iz [[Etiopija|etiopskog]] područja. Vrsta je prisutna u [[tropi|tropskim]] i [[suptropi|suptropskim]] područjima između 45° sjeverne i južne geografske širine, uključujući [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], [[Afrika|Afriku]], [[Azija|Aziju]], [[Australija|Australiju]] i [[Europa|Europu]]. Svijetom se proširila pomoću svoje snažne sposobnosti leta i transportom robe.<ref name="Todd1989">Todd J.W. (1989). «Ecology and behavior of ''Nezara viridula»''. ''Annu. Rev. Entomol.'' '''34''': 273-292. {{doi|10.1146/annurev.en.34.010189.001421}}</ref> == Opis == Odrasle ženke dosežu duljinu do 13,1 mm, a mužjaci su nešto manji. Tijelo je [[zelena|svijetlozeleno]], štitasto, s crvenkastim ili crnim očima i [[tri]] bijele točke na scutelumu. Razlikuje se od sličnih vrsta, poput ''[[Chinavia hilaris]]'', po otvorima mirisnih [[žlijezda]].<ref name="Squitier" /> === Varijacije boje === Postoji nekoliko [[boja]]: * ''f. smaragdula'' – potpuno [[zelena]] (najčešća) * ''f. torquata'' – zelena s bijelim ili žućkastim rubovima * ''f. aurantiaca'' – rijetka, jednoliko [[narančasta]] ili [[žuta]] <div style="margin:0 auto;overflow:hidden;padding-left:1px"> {{Multiple image | align = center | direction = horizontal | image1 = Pentatomidae - Nezara viridula f. smaragdula.JPG | width1 = 220 | alt1 = Nezara viridula f. smaragdula | caption1 = ''Nezara viridula f. smaragdula'' | image2 = Pentatomidae - Nezara viridula f. torquata. torquata.JPG | width2 = 220 | alt2 = Nezara viridula f. torquate | caption2 = ''Nezara viridula f. torquata'' | image3 = Nezara viridula golden.jpg | width3 = 208 | alt3 = Nezara viridula f. aurantiaca | caption3 = ''Nezara viridula f. aurantiaca'' }}</div> == Životni ciklus i ekologija == U tropskim krajevima razmnožava se cijele godine, dok u umjerenim područjima ulazi u [[dijapauza|zimsku dijapauzu]], često mijenjajući boju u smeđu.<ref name="Todd1989" /> Ženka polaže 30 – 130 [[jaja]] na donju stranu [[list]]a. Iz jaja se izlegu ličinke koje se ne hrane prva [[tri]] dana. Prolaze kroz pet razvojnih stadija ([[nimfa|nimfe]]) prije nego postanu odrasle jedinke.<ref name="Squitier" /> Razvoj traje oko 35 [[dan]]a, a godišnje se može razviti do [[četiri]] generacije.<ref name="Todd1989" /> Vrsta je izrazito [[polifagija|polifagna]], hraneći se [[biljka]]ma iz preko 30 porodica, s naglaskom na [[mahunarke]].<ref name="Todd1989" /> U umjerenim krajevima ograničena je zimskim [[temperatura]]ma – prosječne zimske vrijednosti ispod 5 °C smanjuju [[preživljavanje]].<ref name="Musolin">Musolin D.L. (2005). «[http://www.hetnews.org.uk/pdfs/Issue%205_Spring%202005_380Kb.pdf The Southern Green Shield Bug Nezara viridula (L.) expands its distribution range, not only in the U.K.»] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090902130705/http://www.hetnews.org.uk/pdfs/Issue%205_Spring%202005_380Kb.pdf |date=2. rujna 2009. }} ''Het News'' - Newsletter of the Heteroptera Recording Schemes. Retrieved on 2008-10-14.</ref> [[Temperatura]] snažno utječe na preživljavanje i razvoj. Optimalna temperatura je između 30 – 35 °C. Visoke temperature mogu uzrokovati [[stres]], dok blago povišene zimske temperature povećavaju šanse preživljavanja, osobito kod većih ženki.<ref>{{Cite journal|last1=Chanthy|first1=Pol|last2=Martin|first2=Robert J.|last3=Gunning|first3=Robin V.|last4=Andrew|first4=Nigel|date=2012-12-12|title=The effects of thermal acclimation on lethal temperatures and critical thermal limits in the green vegetable bug, Nezara viridula (L.) (Hemiptera: Pentatomidae)|journal=Frontiers in Physiology|language=English|volume=3|page=465|doi=10.3389/fphys.2012.00465|issn=1664-042X|pmc=3520015|pmid=23248601|doi-access=free}}</ref> Također reagira na [[fotoperiod]] – kratki dani mogu ubrzati ili usporiti [[razvoj]], ovisno o temperaturi.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Lopatina|first1=E. B.|last2=Gusev|first2=I. A.|date=2019-07-01|title=A Novel Form of Phenotypic Plasticity of the Thermal Reaction Norms for Development in the Bug Graphosoma lineatum (L.) (Heteroptera, Pentatomidae)|url=https://link.springer.com/article/10.1134/S0013873819040018|journal=Entomological Review|language=en|volume=99|issue=4|pages=417–436|bibcode=2019EntRv..99..417L|doi=10.1134/S0013873819040018|issn=1555-6689|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Gusev|first1=I. A.|last2=Lopatina|first2=E. B.|date=2018-11-01|title=Temperature and Photoperiodic Control of Development in the Green Shield Bug Palomena prasina (L.) (Heteroptera, Pentatomidae) in Leningrad Province|url=https://link.springer.com/article/10.1134/S0013873818080018|journal=Entomological Review|language=en|volume=98|issue=8|pages=939–955|bibcode=2018EntRv..98..939G|doi=10.1134/S0013873818080018|issn=1555-6689|url-access=subscription}}</ref> [[Vlažnost zraka]] utječe na vrijeme izlijeganja i dugovječnost; niska [[vlažnost]] usporava izlijeganje,<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Chanthy|first1=Pol|last2=Martin|first2=Robert J.|last3=Gunning|first3=Robin V.|last4=Andrew|first4=Nigel|date=2015|title=Influence of temperature and humidity regimes on the developmental stages of green vegetable bug,'Nezara viridula'(l.)(Hemiptera: Pentatomidae) from inland and coastal populations in Australia|url=https://www.researchgate.net/publication/287196150|journal=General and Applied Entomology: The Journal of the Entomological Society of New South Wales|volume=43|pages=37–55}}</ref> dok visoka u kombinaciji s toplinom smanjuje preživljavanje.{{Nedostaje izvor}} == Galerija == <gallery mode="packed"> Nezara viridula13.jpg |jaja Nezara viridula12.jpg | prvi stadij razvoja Nezara viridula11.jpg| drugi stadij razvoja Pentatomidae - Nezara viridula-003.JPG | treći stadij razvoja Nezara viridula instar 4 on back.jpg | četvrti stadij razvoja Pentatomidae - Nezara viridula-005.JPG | peti stadij razvoja Pentatomidae - Nezara viridula-004.JPG | odrasli, potpuno razvijeni smrdljivi martin u zimskim bojama </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Stjenice]] 9n387gxyuikia7ey6ey9a32qc8ypran 0 798568 7565826 7378744 2026-07-29T05:41:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565826 wikitext text/x-wiki ''{{slično|belgijskoj inačici|druge škotske obrede|Škotski obred (razdvojba)}}'' '''Škotski obred iz 1962.''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Rite écossais de 1962''; [[Nizozemski jezik|nizo.]] ''Schotse Ritus van 1962''), odnosno '''Obnovljeni škotski obred''' ([[Nizozemski jezik|nizo.]] ''Gerenoveerde Schotse Ritus''), je [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] u [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]] koji je utemeljen u [[Belgija|Belgiji]] 1962. godine kao rezultat odcjepljenja od strukture unutar [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]], jednoga je od najvažnijih i najpoznatijih obreda u slobodnom zidarstvu i ujedno najrašireniji obred u svijetu. Škotski obred iz 1962. godine predstavlja adogmatsku inačicu Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda. Oslobođen je [[Kršćanstvo|kršćanske]] simbolike, osobito one koja se odnosi na postojanje [[Veliki graditelj svih svjetova|Velikog arhitekta Svemira]], [[Svezak svetog zakona|Knjige svetog zakona]] ili besmrtnosti duše. Unatoč tim izmjenama, obred zadržava istu strukturu kao izvorni Drevni i prihvaćeni škotski obred te se sastoji od 33 [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupnja]]. == Povijest == Škotski obred iz 1962. godine temelji se na [[Škotski obred|Drevnom i prihvaćenom škotskom obredu]], koji je nastao sredinom 18. stoljeća u Francuskoj. Putem francuskih kolonija obred se proširio u [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]], gdje je i danas vrlo raširen.<ref>{{Citiranje knjige|title=Coil's Masonic Encyclopedia|last=Coil|first=Henry Wilson|publisher=Macoy Publishing Co.|year=1961.|isbn=9780880530545|location=Richmond, Virginia|url=https://books.google.hr/books/about/Coil_s_Masonic_Encyclopedia.html?id=aGNSyAEACAAJ&redir_esc=y|language=en|chapter=Scottish Rite Masonry|pages=614}}</ref> Iz Amerike se potom vratio u Europu, a prvo [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda|vrhovno vijeće toga obreda]] u Europi osnovano je 1804. godine u [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskoj]],<ref>{{Citiranje knjige|title=1804-2004: Deux siècles de Rite Ecossais Ancien Accepté en France|last=Mollier|first=Pierre|publisher=Dervy|year=2012.|isbn=978-2844549549|pages=70-113|language=fr|chapter=Naissance et essor du Rite écossais ancien et accepté en France : 1804-1826|chapter-url=http://compagnonnage.info/PDF/REAA70-83.pdf|access-date=12. prosinca 2025.|archive-date=26. travnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250426111633/http://compagnonnage.info/PDF/REAA70-83.pdf|url-status=dead}}</ref> odakle se dalje širio u druge europske zemlje. {{glavni|Drevni i prihvaćeni škotski obred}} Škotski obred iz 1962. specifično je belgijskog podrijetla te je nastao kao odgovor na rasprave unutar belgijskog slobodnog zidarstva o pojmu [[Veliki graditelj svih svjetova|Velikog arhitekta Svemira]] i prihvaćanju [[Deizam|deističkog]] [[Bog]]a te duhovne naravi čovjeka. Do 1959. Vrhovni savjet za Belgiju Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda, osnovan u [[Bruxelles]]u 1817., održavao je bliske odnose s [[Veliki orijent Belgije|Velikim orijentom Belgije]]. Dana 4. prosinca 1959. dio loža istupio je iz Velikog orijenta Belgije i osnovao [[Velika loža Belgije|Veliku ložu Belgije]], s ciljem postizanja priznanja kao [[Regularno slobodno zidarstvo|regularne velike lože]]. To priznanje uslijedilo je 1965. godine, kada je [[Ujedinjena velika loža Engleske]] priznala Veliku ložu Belgije. Kao posljedica tih događaja prekinuta je povijesna veza između Vrhovnog vijeća Belgije i Velikog orijenta Belgije, kada je 20. siječnja 1960. Vrhovni vijeće jednostrano raskinuo konkordat. Vrhovni vijeće pritom se opredijelio za načelo [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnosti]] te je 9. svibnja 1965. sklopljen novi konkordat između Velike lože Belgije i Vrhovnog vijeća. Od tada je Vrhovno vijeće regrutirao članove isključivo iz redova Velike lože Belgije.<ref name=":1">{{Citiranje knjige|title=Histoire du Souverain collège du rite écossais pour la Belgique|last=Aloïs|first=H.L.|publisher=Editions maçonniques de France|year=2002.|isbn=9782847210293|url=https://www.google.hr/books/edition/Histoire_du_Souverain_coll%C3%A8ge_du_rite/sbGCPQAACAAJ?hl=hr|language=fr|location=Pariz}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=Les hauts grades du rite écossais et la régularité maçonnique: Belgique, Pays-Bas, Grand-duché du Luxembourg|last=Constant|first=René|publisher=Editions de l'Université de Belgique|year=1994.|isbn=9782800410920|pages=|url=https://www.google.hr/books/edition/Les_hauts_grades_du_rite_%C3%A9cossais_et_la/amGbAAAACAAJ?hl=hr|location=[[Bruxelles]]|language=fr}}</ref> Međutim, brojni [[Kapitel ružinog križa|kapiteli ružinog križa]] nisu prihvatili takav smjer djelovanja Vrhovnog savjeta te su se od njega odvojili. U nekim slučajevima kapiteli su se podijelili na dvije skupine, čime su nastali novi neovisni kapiteli uz već postojeće.<ref name=":1"/> Unutar Velikog orijenta Belgije 1. rujna 1960. osnovana je radna skupina s ciljem ispitivanja mogućnosti osnivanja novog tijela koje bi radilo prema Drevnom i prihvaćenom škotskom obredu. Kao rezultat toga, 9. prosinca 1962. preostali "neregularni" članovi osnovali su Suvereni kolegij Obnovljenog škotskog obreda za Belgiju (''Soeverein College van de Gerenoveerde Schotse Ritus voor België''), kao odvojenu strukturu nastalu iz Vrhovnog vijeća. Svečana instalacija održana je 24. veljače 1963. Tom je prigodom obred prilagođen, uklonjena je kršćanska simbolika te je uveden naziv ''Škotski obred iz 1962.'' ili ''Obnovljeni škotski obred''. Od 11. prosinca 1974. vrhovno tijelo nosi svoj konačni naziv: Suvereni kolegij Škotskog obreda za Belgiju (''[[:fr:Souverain Collège du rite écossais pour la Belgique|Souverain Collège du Rite écossais pour la Belgique]]'').<ref name=":1"/> == Struktura stupnjeva == {{glavni|Škotski obred#Struktura stupnjeva}} == Primjena == Škotski obred iz 1962. godine primjenjuje se u tijelima Suverenog kolegija Škotskog obreda za Belgiju, koje djeluje pri [[Veliki orijent Belgije|Velikom orijentu Belgije]] koje su dostupne isključivo [[Muškarac|muškarcima]]. Uz to, osnovan je i određeni broj neovisnih mješovitih tijela koje također prakticiraju Škotski obred iz 1962. te su otvorene i muškarcima i ženama. Te radionice nisu dio strukture Suverenog kolegija Škotskog obreda za Belgiju. == Vidi još == * [[Škotski sustavi|"Škotski" slobodnozidarski obredi]] == Izvori == {{izvori}} {{Škotski redovi}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Slobodnozidarski obredi]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Belgiji]] qtk5u5ajkdy6xegvczlm98wrc3xzajc 118 801984 7565686 7429309 2026-07-28T16:49:37Z Silverije 23459 7565686 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Zoran Ukić | Img = FullSizeRender (003).jpg | Img_size = | Background = | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[31. svibnja]] [[1962.]] | Smrt = | Mjesto rođenja = [[Split]] | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = | Zanimanje = [[bubnjar]] | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Zoran Ukić''' (Split, 31. svibnja 1962.) hrvatski je bubnjar, skladatelj, tekstopisac i aranžer. Tijekom dugogodišnje karijere djeluje kao izvođač i autor glazbenih djela, a kao autor i koautor sudjelovao je u stvaranju većeg broja skladbi registriranih u bazi Hrvatskog društva skladatelja (HDS ZAMP).<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.zamp.hr/baza-autora |naslov=Baza autora |izdavač=Hrvatsko društvo skladatelja (HDS ZAMP) |pristupljeno=8. travnja 2026. }}</ref> Široj javnosti poznat je kao dugogodišnji član splitskog rock-sastava [[Daleka obala]], ali i po samostalnim projektima i autorskom radu izvan sastava. == Glazbena karijera == Ukić je počeo svirati bubnjeve krajem 1970-ih u Splitu. Krajem 1980-ih pridružio se sastavu Daleka obala, s kojim je tijekom 1990-ih sudjelovao u snimanju studijskih albuma i koncertnim nastupima. Nakon prestanka rada sastava početkom 2000-ih nastavio je djelovati kroz druge projekte. Sudjelovao je u radu sastava ''The Obala'', s kojim je objavio više albuma i nastupao uživo. Godine 2016. zajedno s gitaristom Jadranom Vuškovićem pokrenuo je rock-sastav ''Diogen''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/scena/showbiz/zoran-ukic-iz-daleke-obale-osnovao-je-novi-bend-306283 |naslov=Zoran Ukić iz Daleke obale osnovao je novi bend |izdavač=Slobodna Dalmacija |pristupljeno=8. travnja 2026. }}</ref> U medijima se navodi da je Diogen objavio album te da je riječ o projektu Ukića i Vuškovića.<ref>{{Citiranje weba |url=https://novosti.hr/debi-album-grupe-diogen-zoran-ukica-i-jadrana-vuskovica-iz-daleke-obale-od-sada-i-na-vinilu/ |naslov=Debi album grupe Diogen Zorana Ukića i Jadrana Vuškovića iz Daleke obale od sada i na vinilu |izdavač=Novosti.hr |pristupljeno=8. travnja 2026. }}</ref> Ukić je spomenut i u članku Slobodne Dalmacije koji govori o njegovu glazbenom radu i obiteljskim vezama s košarkašem Rokom Ukićem.<ref>{{Citiranje weba |url=https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/dok-sin-roko-dribla-u-riju-stari-ukic-s-novim-bendom-svira-rock-dalmatinskog-stiha-323779 |naslov=Dok sin Roko dribla u Riju, stari Ukić s novim bendom svira rock dalmatinskog štiha |izdavač=Slobodna Dalmacija |pristupljeno=8. travnja 2026. }}</ref> == Autorski rad == Uz izvođačku karijeru, Ukić djeluje kao skladatelj, tekstopisac i aranžer. Njegova autorska djela registrirana su u bazi Hrvatskog društva skladatelja (HDS ZAMP).<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.zamp.hr/baza-autora |naslov=Baza autora |izdavač=Hrvatsko društvo skladatelja (HDS ZAMP) |pristupljeno=8. travnja 2026. }}</ref> == Organizacijski rad == Ukić je među osnivačima [[Hrvatska glazbena unija|Hrvatske glazbene unije]], strukovne organizacije koja okuplja profesionalne glazbenike u Hrvatskoj. Naveden je i na službenom popisu samostalnih umjetnika [[Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika|Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU)]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://hzsu.hr/samostalni-umjetnici/ |naslov=Popis samostalnih umjetnika |izdavač=Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika (HZSU) |pristupljeno=8. travnja 2026. }}</ref> == Diskografija == === Daleka obala === * ''Daleka obala'' (1990) * ''Ludi mornari dolaze u grad'' (1992) * ''Mrlje'' (1993) * ''Morski pas'' (1994) * ''Di si ti'' (1997) * ''1999–2000'' (1999) * ''Kao sad'' (2022) === The Obala === * ''Istinite priče'' (2002) * ''Kombinacija'' (2009) * ''Plovidba uz Daleku obalu'' (2020) === Diogen === * ''Diogen'' (2018) == Osobni život == Otac je hrvatskog košarkaša [[Roko Ukić|Roka Ukića]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/roko-leni-ukic-sinoc-nastupio-u-zadru-sa-svojim-bendom-bubnjar-je-kao-i-njegov-otac/2547859.aspx |naslov=Roko Leni Ukić sinoć nastupio u Zadru sa svojim bendom, bubnjar je kao i njegov otac |izdavač=Index.hr |pristupljeno=8. travnja 2026. }}</ref> == Izvori == <references /> == Vanjske poveznice == * [https://www.zamp.hr/baza-autora Hrvatsko društvo skladatelja (HDS ZAMP) – baza autora] * [https://hzsu.hr/samostalni-umjetnici/ Popis samostalnih umjetnika – HZSU] [[Kategorija:Hrvatski bubnjari]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski tekstopisci]] {{Nacrt-kat}} lp1j7jry2oiqi7vskytxwrxr1tqjrqq 0 802835 7565611 7457990 2026-07-28T15:30:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565611 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Juventus FC - 'Magical Trio' (Sívori, Charles, Boniperti).jpg|mini|Čarobni trio Juventusa (1957. – 1961.); slijeva: [[Omar Sívori]], [[John Charles]] i [[Giampiero Boniperti]].]] '''Čarobni trio''', u početku nazivan i '''trio asova''', a općenitije poznat kao '''trio Boniperti – Charles – Sívori''', označava slavni napadački trojac koji je igrao za talijanski [[Juventus F.C.|Juventus]] tijekom četiri sezone, na prijelazu iz 1950-ih u 1960-e godine. Činili su ga, abecednim i pozicijskim redom, tadašnji kapetan [[Talijanska nogometna reprezentacija|talijanske reprezentacije]] i Juventusa, ikona Stare dame [[Giampiero Boniperti]],<ref name="Boniperti">[http://www.juventus.com/juve/it/news/viaggio+tra+le+stelle+giampiero+boniperti Viaggio tra le Stelle: Giampiero Boniperti], Juventus.com, 9. lipnja 2011.</ref> velški reprezentativac [[John Charles]] i argentinski reprezentativac [[Omar Sívori]], južnoamerički prvak iz 1957., tada proglašen najboljim igračem turnira, te osvajač [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatne lopte]] četiri godine poslije.<ref name="Sinet">Victor Sinet, [http://www.francefootball.fr/news/1961-omar-sivori/423367 Palmarès Ballon d'Or: 1961 - Omar Sivori], ''France Football'', 12. prosinca 1961. {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006081251/http://www.francefootball.fr/news/1961-omar-sivori/423367|date=6. listopada 2014.}}</ref> Taj je trojac predvodio torinski klub do osvajanja triju [[Serie A|naslova prvaka Italije]] – među njima i desetoga, u [[Serie A 1957./58.|sezoni 1957./58.]], poznatog kao ''scudetto prve zvijezde'' – te dvaju uzastopnih [[Coppa Italia|kupova Italije]], od [[Juventus F.C. 1957./58.|1958.]] do [[Juventus F.C. 1960./61.|1961.]], nametnuvši se kao jedan od najubojitijih napadačkih redova u povijesti [[Nogomet u Italiji|talijanskog nogometa]]. Trojac Boniperti – Charles – Sívori vratio je Juventus na razinu uspjeha iz prijeratnog ''zlatnog petogodišta''; momčad tog četverogodišnjeg razdoblja, u kojoj su važnu ulogu imali i igrači poput vratara [[Carlo Mattrel]]a, središnjeg veznog [[Sergio Cervato|Sergija Cervata]] te krila [[Bruno Nicolè|Bruna Nicolèa]] i [[Gino Stacchini|Gina Stacchinija]], pamti se i kao jedna od najjačih i najspektakularnijih Juventusovih momčadi 20. stoljeća.<ref name="Charles">[http://www.juventus.com/juve/it/news/accendi%20una%20stella%20charles%2018luglio2011%20news Viaggio tra le Stelle: John Charles], Juventus.com, 18. srpnja 2011.</ref><ref name="Foot-403">John Foot, ''Winning at All Costs: A Scandalous History of Italian Soccer'', Nation Books, New York, 2007., str. 403.</ref> == Povijest == === Početak === Nakon uspjeha u [[Serie A]] ostvarenih u prvim godinama nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] ([[Serie A 1949./50.|1949./50.]] i [[Serie A 1951./52.|1951./52.]]) s jakim napadačkim trojcem koji su činili mladi [[Giampiero Boniperti]] te dvojica [[Danska|Danaca]] [[John Hansen]] i [[Karl Aage Hansen]],<ref name="Rossetto">Alberto Rossetto, [http://www.bianconerionline.com/web/index.php?option=com_content&task=view&id=37&Itemid=32 Campioni del passato: gli attaccanti (II parte)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210420200810/http://www.bianconerionline.com/web/index.php?option=com_content&task=view&id=37&Itemid=32 |date=20. travnja 2021. }}, 12. kolovoza 2006.</ref> Juventus je sredinom 1950-ih prošao kroz niz blijedih sezona, s nedovoljno kvalitetnim kadrom i plasmanima u sredini, pa i donjem dijelu ljestvice. U tom je razdoblju trpio uspjehe dvaju milanskih rivala, [[Football Club Internazionale Milano|Intera]] i [[A.C. Milan|Milana]], kao i sve jače [[ACF Fiorentina|Fiorentine]].<ref name="Parlati">Corrado Parlati, [http://www.spaziojuve.it/2012/115-anni-di-emozioni-il-trio-magico-e-la-prima-stella/ 115 anni di emozioni – Il trio magico e la prima stella] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160221153928/http://www.spaziojuve.it/2012/115-anni-di-emozioni-il-trio-magico-e-la-prima-stella/ |date=21. veljače 2016. }}, 1. studenoga 2012.</ref> Klub iz Pijemonta, već devet puta prvak Italije, završio je sezone [[Serie A 1955./56.|1955./56.]] i [[Serie A 1956./57.|1956./57.]] na devetom mjestu, iza „provincijskih” klubova kao što su [[S.P.A.L.]] i [[Calcio Padova]], te je u posljednjem prvenstvu prvi put u povijesti jedinstvene lige čak bio blizu ispadanja u [[Serie B]].<ref name="Bovolenta">Germano Bovolenta, [http://www.gazzetta.it/Dream_Cup/Primo_Piano/2007/07_Luglio/Juventus_58.shtml Sivori bizze e magie. È la Juve della stella], ''La Gazzetta dello Sport'', 7. srpnja 2007.</ref> Odlučan promijeniti smjer, [[Umberto Agnelli]], koji je 1956. postao predsjednik kluba i time, sa samo 21 godinom, najmlađi u povijesti Juventusa na toj dužnosti, u ljeto 1957. doveo je u [[Torino]] dvojicu igrača tada još ne tako poznatih široj talijanskoj publici, Argentinca talijanskog podrijetla [[Omar Sívori|Omara Sívorija]] i Velšanina [[John Charles|Johna Charlesa]], s ciljem da vrati ''scudetto'' na crno-bijele dresove nakon pet godina posta.<ref name="Gherarducci" /> ==== ''El Cabezón'' Sívori ==== Na preporuku nekadašnjega Juventusova igrača [[Renato Cesarini|Renata Cesarinija]],<ref name="Sívori-A">[http://www.juventus.com/juve/it/news/accendi%20una%20stella%20sivori%2026giugno2011%20news Viaggio tra le Stelle: Omar Sivori], Juventus.com, 26. lipnja 2011.</ref> koji mu je bio svojevrsni mentor u omladinskom pogonu [[Club Atlético River Plate|River Platea]], južnoamerički Sívori stigao je kao 21-godišnji razigravač i ljevak koji je na travnjaku pokazivao svu svoju ''picardíju criollu'', onu „đavolsku lukavost” koju je spajao s genijem, pregledom igre i, prije svega, velikom drskošću prema suparnicima, koje je volio ismijavati driblinzima, fintama, provlačenjem lopte kroz noge i pogotcima iz naizgled nemogućih pozicija.<ref name="Stampa">[http://www.archiviolastampa.it/component/option,com_lastampa/task,search/mod,libera/action,viewer/Itemid,3/page,4/articleid,1301_02_1990_0062_0028_189534 Breve il mondiale felice di Sivori, inventore del football impossibile], ''Stampa Sera'', 6. ožujka 1990.</ref> Unatoč mladosti, već je osvojio dva uzastopna argentinska prvenstva ([[Primera División 1955. (Argentina)|1955.]] i [[Primera División 1956. (Argentina)|1956.]]) u dresu [[Club Atlético River Plate|Millonariosa]], kao i [[Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1957.|Južnoameričko prvenstvo 1957.]] s [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinom]], sa sunarodnjacima [[Oreste Corbatta|Corbattom]], [[Humberto Maschio|Maschiom]], [[Antonio Angelillo|Angelillom]] i [[Osvaldo Héctor Cruz|Cruzom]], kvintetom koji je ušao u povijest kao ''Anđeli prljavih lica''.<ref>[http://www.fifa.com/worldfootball/news/newsid=96362.html Omar Sivori: the Maradona of the Sixties], FIFA.com, 21. veljače 2005.</ref> Upravo je taj nadimak otkrivao osebujan i pomalo nediscipliniran karakter skupine, osobito Sívorija – s njegovim „spuštenim čarapama, čuperkom i stisnutom šakom peronističkog kaudilja” – pa je u Italiji dočekan i s nizom sumnji, dijelom i zbog sitnije građe.<ref name="Innocenti">Marco Innocenti, [http://www.ilsole24ore.com/art/SoleOnLine4/dossier/Tempo%20libero%20e%20Cultura/storie-della-storia/archivio-2009/storie-storia-170205-addio-sivori.shtml?uuid=dbde99da-ed4a-11dd-a20b-0bfe87f244c0&DocRulesView=Libero 17 febbraio 2005: addio a Omar Sivori], ''Il Sole 24 ORE'', 16. veljače 2009.</ref> Na toj se građi isticala bujna kosa, zbog koje je ubrzo dobio nadimak ''Cabezón'' („Velika glava”), a kasnije i ''Zingaro'', zbog trajno prkosnog pogleda.<ref name="Stampa" /> ==== ''Nježni div'' Charles ==== Charles, 26-godišnji Britanac, kojega je Agnelliju preporučio prijatelj [[Gigi Peronace]], veliki poznavatelj engleskog nogometa, bio je njegova sušta suprotnost, i tjelesno i karakterno.<ref name="Charles" /> I on je bio tehnički vrlo potkovan, posebno vješt u oslobađanju od čuvanja i završnici objema nogama, ali ''King John'', kako su ga odavno zvali s druge strane Kanala, bio je klasični napadač šesnaesterca koji je igrao jednostavno i bez suvišnih ukrasa; bio je to ovan koji se na terenu borio od prve do posljednje minute, sjajan u razbijanju protivničkih obrana i otvaranju prostora suigračima. Njegova impresivna građa – koja ga je, uz veliku korektnost i požrtvovnost, odmah pretvorila u ''Nježnog diva'' u očima Juventusovih navijača – činila ga je osobito moćnim u igri glavom.<ref name="FIFA">[http://www.fifa.com/classicfootball/players/player=43991/ Wales and Juve’s gentle giant], FIFA.com.</ref> U [[Leeds United F.C.|Leeds Unitedu]], klubu u kojem je zablistao i u sezoni [[Football League First Division 1956./57.|1956./57.]] postao najbolji strijelac engleskog prvenstva s 38 pogodaka, po potrebi je uspješno igrao i kao dodatni središnji branič.<ref name="Bovolenta" /> ==== ''Kapetan'' Boniperti ==== Dvije nove zvijezde pridružile su se u napadu kapetanu Bonipertiju. Protivnici su ga podrugljivo zvali ''Marisa'' zbog plavih kovrča, no on je ostao vjeran crno-bijelom dresu tijekom cijele profesionalne karijere. Prvi put ga je odjenuo 1946. i odmah preuzeo vodstvo Juventusova napada: bio je to svojevrstan atipični centarfor koji se slobodno kretao po terenu, povlačeći se kada je trebalo, a da to nije umanjivalo njegov golgeterski učinak. Kao 19-godišnjak bio je najbolji strijelac prvenstva [[Serie A 1947./48.|1947./48.]], a tijekom 1950-ih postao je i jedan od glavnih igrača koji su podigli talijansku reprezentaciju nakon gubitka ''Grande Torina'' u [[Tragedija u Supergi|Supergi]].<ref>{{citiranje knjige|prezime=Chiesa|ime=Carlo F.|naslov=La grande storia del calcio italiano|poglavlje=Il dopo Superga|godina=2014.}}</ref> [[Datoteka:Charles, Sívori and Boniperti in training for Juventus (1957).jpg|mini|Prvi zajednički trening trojca na Comunaleu, 14. lipnja 1957.]] {{citat|S njima dvojicom [Charlesom i Sívorijem] ispred sebe, nakon osam godina kao centarfor, trajno sam i sretno prešao na poziciju polušpice. Polušpice organizatora, ulogu koju sam sam izmislio. Sívori je bio ofenzivna polušpica, Charles veličanstveni centarfor, a ja sam svoje bitke u šesnaestercu već bio odradio.|Giampiero Boniperti<ref>Thomas Bertacchini, [http://www.lettera43.it/blog/calciostory/campioni-passato/giampiero-boniperti-e-il-primo-goal-in-bianconero_43675117156.htm Giampiero Boniperti e il primo goal in bianconero], 8. lipnja 2013.</ref>}} U Serie A ostao je stalno dvoznamenkast po broju pogodaka do sredine sljedećeg desetljeća. Ipak, kao i mnogi u njegovoj ulozi, u sezoni 1957./58., na pragu tridesete, morao je promijeniti radijus kretanja i postati više razigravač ili polušpica. Pretvorivši se iz strijelca u „mozak” ''Stare dame'', prestao je prvenstveno zabijati i počeo diktirati posljednji pas prema kaznenom prostoru. U toj novoj ulozi pokazao je svu svoju prilagodljivost i pripremao se postati čovjek posljednjeg dodavanja za novostvoreni crno-bijeli golgeterski par. === Uspjesi === [[Datoteka:Juventus 1957-58 - Training Session - Charles, Broćić, Mattrel, Stacchini.jpg|mini|desno|[[Ljubiša Broćić|Broćić]], trener ''scudetta prve zvijezde'', na [[Campo Combi|Campu Combi]] s Charlesom, [[Carlo Mattrel|Mattrelom]] i [[Gino Stacchini|Stacchinijem]].]] Dolasci Sívorija i Charlesa bili su vrlo skupi: za prvog je Juventus platio 10 milijuna argentinskih pezosa, tada rekordan iznos za odštetu, dok je za Velšanina izdvojio 65.000 britanskih funti. Zahvaljujući tim velikim svotama njihovi su bivši klubovi mogli dovršiti i modernizirati svoje stadione, [[Estadio Monumental Antonio Vespucio Liberti|El Monumental]] u [[Buenos Aires]]u i [[Elland Road]] u [[Leeds]]u, dok je Juventus jasno pokazao da se želi vratiti na vrh i suprotstaviti Interu, Milanu i Fiorentini. Ipak, zbog goleme promjene u sastavu, s čak osam novih igrača u početnih jedanaest, crno-bijeli nisu slovili kao prvi favoriti za naslov.<ref name="Gherarducci">Mario Gherarducci, [http://archiviostorico.corriere.it/2001/dicembre/23/anni_Charles_gigante_buono_della_co_0_01122311508.shtml I 70 anni di Charles, il gigante buono della grande Juventus], ''Corriere della Sera'', 23. prosinca 2001. {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140911004828/http://archiviostorico.corriere.it/2001/dicembre/23/anni_Charles_gigante_buono_della_co_0_01122311508.shtml|date=11. rujna 2014.}}</ref><ref name="Bovolenta" /> Na klupu ambiciozne torinske momčadi stigao je [[Ljubiša Broćić]], trener koji je pozornost privukao vodeći [[FK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]] i [[PSV Eindhoven|PSV]], i koji se sam ponudio Agnelliju. Velika pobjeda [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavije]] nad Italijom 6:1 pobudila je na Apeninskom poluotoku veliko zanimanje za jugoslavenski nogomet pa su, kao i Juventus, i drugi talijanski klubovi počeli angažirati jugoslavenske trenere. ==== 1957. – 1959. ==== [[Datoteka:Juventus FC 1957-58 - Nicolè, Stacchini, Boniperti, Charles, Sivori, Stivanello.jpg|mini|Napadači Juventusa za sezonu 1957./58.: mladi novopridošli [[Bruno Nicolè|Nicolè]], [[Gino Stacchini|Stacchini]], Boniperti, Charles, Sívori i [[Giorgio Stivanello|Stivanello]].]] S igračima poput mladog vratara Mattrela, veznog [[Rino Ferrario|Ferraria]], lijevog krila Stacchinija i 17-godišnjeg Nicolèa, koji je brzo pronašao svoje mjesto iza trojice „svetih čudovišta” u napadu, Juventus je 1958. nadvisio Fiorentinu i veliko iznenađenje sezone, defenzivno čvrstu [[Calcio Padova|Padovu]] [[Nereo Rocco|Nerea Rocca]], prešavši u samo dvanaest mjeseci put od opasnosti od ispadanja do osvajanja [[Serie A 1957./58.|talijanskog naslova]]. Upravo je remi bez golova protiv Fiorentine 4. svibnja donio Juventusu deseti ''scudetto'' u povijesti i pravo na [[Stella (calcio)#Italia|zvijezdu]] na dresu, zamišljenu kao oznaku novoga rekorda po broju osvojenih prvenstava.<ref name="Costa-45">Alberto Costa, ''Il grande libro dello Scudetto'', Corriere della Sera, Milano, 2013., str. 45.</ref> Dres na kojem se taj znak prvi put pojavio u sezoni 1957./58. bio je i onaj koji je popularizirao nadimak ''Gobbi'' za Juventus. Široke crno-bijele majice, više nalik košuljama, koje su nosili Boniperti, Charles, Sívori i suigrači, pri trčanju su stvarale neobičnu izbočinu na leđima, dajući dojam da igrači imaju grbu. Unatoč naslovu, početak te sezone nije bio nimalo ohrabrujući jer je Juventus u pripremama teško poražen 1:6 od [[Bologna F.C. 1909|Bologne]]. Upravo je taj poraz, međutim, postao temelj budućih uspjeha Čarobnog trija: shvativši da „atomski napad” sam po sebi nije dovoljan za ravnotežu momčadi, kapetan Boniperti trajno se povukao u vezni red kako bi po potrebi pomagao i u obrani. Iz tog novog rasporeda, uz [[Giuseppe Corradi|Corradija]] i [[Bruno Garzena|Garzenu]] na bočnim pozicijama te mladog Stacchinija na krilu, proizašao je Juventus sa čvrstom, iako ne hermetičnom obranom, ali s napadom gotovo bez premca u prvenstvu. Uigravanje među ljudima iz Trojca nije bilo posve jednostavno zbog teškog suživota, koji je često prerastao u rivalitet na terenu, ponajprije između Bonipertija i Sívorija. Bili su česti nesporazumi između njih dvojice, pri čemu je Talijan teško podnosio slabiju predanost [[Oriundo|oriunda]] izvan terena, a Charles je, kao prirodni čovjek svlačionice, često bio mirotvorac. Ostala je zapamćena i jedna pljuska koju je Velšanin udario Južnoamerikancu pred kamerama da bi smirio njegovu naglost. Ipak, usprkos svim sumnjama i različitim osobinama, razumijevanje i prijateljstvo između nove „čudne” napadačke dvojice procvjetali su gotovo odmah. Najbolji strijelac Charles i Sívori završili su sezonu na prvom i trećem mjestu ljestvice strijelaca, s 28 i 22 pogotka, dok je torinska momčad ukupno postigla 96 pogodaka u 43 utakmice.<ref name="Costa-45" /> {{citat|Boniperti je iz sredine terena organizirao naše akcije. Omar je u završnici oduševljavao i nas i publiku neusporedivim nizovima dodira, pasova i đavolskih udaraca. Kada bi obrana pazila na njega, meni je nužno ostavljala slobodu pa sam mogao zabijati i glavom i udarcem. Kada bi se, pak, branitelji bacali na mene, ista sloboda ostajala je Sívoriju, a dati Omari prostora značilo je primiti golove i biti ismijan.|John Charles<ref>Stefano Bedeschi, [https://www.vavel.com/it/calcio/63456-un-gigante-e-per-sempre-john-charles.html Un gigante è per sempre: John Charles], 6. siječnja 2012.</ref>}} Sljedeća sezona donijela je neočekivani korak unatrag jer je Juventus [[Serie A 1958./59.|prvenstvo]] završio tek na četvrtome mjestu. Ipak, sezonu je popravio osvajanjem trećeg [[Coppa Italia 1958./59.|kupa Italije]], osvojenog na [[San Siro|San Siru]] u Milanu pobjedom 4:1 protiv Intera. Ukupno je u toj sezoni zabio 106 pogodaka u 45 utakmica, uz dodatnu unutarnju „ratnu” liniju između Sívorija i Broćića koja je već u studenome dovela do odlaska jugoslavenskog trenera i dolaska privremenog rješenja u liku [[Teobaldo Depetrini|Teobalda Depetrinija]]. ==== 1959. – 1961. ==== [[Datoteka:Juventus FC - Coppa Italia 1959-60 - Umberto Agnelli e Giampiero Boniperti.jpg|mini|desno|''Dottor'' Agnelli i kapetan Boniperti podižu [[Coppa Italia 1959./60.]]]] U sljedeće dvije godine sabaudska se momčad stabilno vratila na vrh talijanskog nogometa. Na klupu se, uz pomoć još jedne klupske legende [[Carlo Parola|Carla Parole]], vratio Cesarini, čovjek koji je bio drag Sívoriju i praktički jedini koji je mogao ukrotiti Cabezónov temperament te usmjeriti njegov talent u korist momčadi. U tom je poretku klub 1960. prvi put u povijesti osvojio ''[[Double (nogomet)|double]]'', odnosno kombinaciju [[Serie A 1959./60.|naslova prvaka]] i [[Coppa Italia 1959./60.|nacionalnog kupa]], što je dotad u Italiji pošlo za rukom samo ''[[Grande Torino|Velikom Torinu]]''. Čarobni trio tada je odigrao svoju najbolju sezonu i povukao za sobom cijelu momčad Juventusa, koja je igrala povremeno vrlo spektakularan nogomet. Sa 120 pogodaka u 54 utakmice, u prvenstvu su Cabezón i Nježni div, hranjeni pasovima Bonipertija, koji se sada potpuno udomaćio u ulozi organizatora igre, ponovno zauzeli prvo i treće mjesto na ljestvici strijelaca, a naslov najboljeg strijelca ovoga je puta pripao Sívoriju. Pijemontska momčad izbila je na vrh tablice već u četvrtom kolu i ondje ostala do kraja, odbijajući napade tadašnjih glavnih rivala – Fiorentine te dvaju milanskih velikana – praktički „uspavavši” prvenstvo koje je relativno lako osvojila. Završila ga je s 92 pogotka, što je tada bio jedan od najimpresivnijih učinaka u povijesti talijanske lige s 18 klubova. U Coppa Italiji, opet u [[Milano|Milanu]], ovaj je put pala Fiorentina u finalu odlučenom nakon produžetaka (3:2), pa je Juventus postao prvi klub u povijesti natjecanja koji je obranio trofej. U sezoni [[Serie A 1960./61.|1960./61.]], posljednjoj u kojoj je trojac Boniperti – Charles – Sívori igrao zajedno, ''Stara dama'' osvojila je svoj dvanaesti nacionalni naslov. S učinkom od 87 pogodaka u 41 utakmici prvaci nisu ušli najbolje u sezonu, uz smjenu tehničkog direktora Cesarinija krajem 1960. i dolazak Šveđanina [[Gunnar Gren|Gunnara Grena]], ali su na proljeće uhvatili i prestigli vodeći Inter, tada momčad koja će uskoro postati slavna [[Grande Inter|Velika Interova]] generacija. U posljednjoj utakmici sezone, kontroverznoj ponovljenoj utakmici Juventus – Inter, koja je zbog drugih rezultata postala rezultatski nevažna, a završila je s nevjerojatnih 9:1, Inter je iz protesta izveo svoju mladu momčad De Martino, za koju je počasni pogodak zabio debitant [[Sandro Mazzola]]. Na toj je utakmici Sívori izjednačio [[Silvio Piola|Silvija Piolu]] kao jedan od rijetkih igrača s čak šest pogodaka u jednoj utakmici Serie A, dok je nakon završetka susreta kapetan Boniperti, tada 32-godišnjak još uvijek u izvrsnom fizičkom stanju, predao kopačke ekonomu uz riječi: „Ja više ne igram”, i tako završio igračku karijeru. Deset godina kasnije vratit će se Juventusu, ovaj put kao predsjednik. === Epilog === Taj 10. lipnja 1961., dan kada su crno-bijeli proslavili treći naslov u četiri godine, ujedno je u praksi označio kraj razdoblja uspjeha Čarobnog trija. Krajem kalendarske godine, zahvaljujući svojem statusu [[Oriundo|oriunda]], Cabezón je 12. prosinca postao prvi igrač talijanskog državljanstva, prvi igrač Serie A i prvi Juventusov nogometaš koji je proglašen europskim nogometašem godine i osvojio [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]].<ref name="Sinet" /> Bio je to posljednji veliki bljesak pobjedničkog ciklusa koji se protezao kroz četiri godine. Nakon Bonipertijeva umirovljenja – igrača koji će zadržati Juventusove rekorde po broju pogodaka u službenim natjecanjima i po broju nastupa u Serie A još sljedećih četrdeset godina – te predsjedničke smjene u kojoj je Umberto Agnelli otišao na dužnosti u [[FIAT|FIAT-u]], a zamijenio ga zastupnik [[Vittore Catella]], Juventus je odigrao razočaravajuće prvenstvo završivši tek dvanaesti. Bila je to i posljednja Charlesova sezona u Pijemontu: operacija koljena znatno je usporila njegovu daljnju talijansku karijeru, a 1962., s još nekim suigračima, procijenjen je neprikladnim za sustav novog trenera, Brazilca [[Paulo Amaral|Paula Amarala]], pa se vratio u Veliku Britaniju, uz kratku i neuspješnu epizodu u [[A.S. Roma|Romi]]. Sívori je pak ostao u Torinu do 1965., u međuvremenu postao kapetan momčadi, ali je te godine nevoljko napustio crno-bijeli dres i prešao u [[S.S.C. Napoli|Napoli]], bježeći od sve strože taktičke discipline koju je tražio novi Juventusov trener [[Heriberto Herrera]].<ref name="Sívori-A" /><ref name="Charles" /> {{citat|U raspodjeli uloga John Charles bio je Ursus iz ''[[Quo vadis?]]'', savršena dopuna kardinalu Bonipertiju i sciusciàu Sívoriju. Teško da će se ikada više vidjeti igrači tako različiti, pa i ljudski, a tako savršeno komplementarni.|[[Ernesto Ferrero]], 2013.<ref>Ernesto Ferrero, u: Giorgio van Straten (ur.), ''Juve! Undici scrittori raccontano una grande passione'', Rizzoli, Milano, 2013.</ref>}} Boniperti, poslije priznat kao najreprezentativniji igrač u povijesti kluba, početkom 1970-ih na zahtjev ''Avvocata'' Agnellija postao je predsjednik Juventusa, dužnost koju je obnašao do 1990., a potom je bio i glavni izvršni direktor. Njegovo predsjedništvo označilo je jedan od najvećih nizova uspjeha nekog talijanskog kluba, s trofejima i rekordima kakvi dotad nisu viđeni ni na domaćoj ni na međunarodnoj razini. Time je Boniperti postao jedna od najvažnijih figura u povijesti talijanskog nogometa; uvršten je u [[Kuća slavnih talijanskog nogometa|Kuću slavnih talijanskog nogometa]] 2012., a sljedeće godine [[Talijanski olimpijski odbor|CONI]] mu je dodijelio priznanje za životno sportsko djelo.<ref name="Boniperti" /><ref>CONI, [http://coni.it/it/news/primo-piano/5601-coni-malag.html Malagò premia Boniperti], 23. svibnja 2013.</ref> Charles, koji se smatra jednim od najboljih britanskih nogometaša u povijesti,<ref>[http://it.uefa.com/uefa/history/associationweeks/association=144/newsid=256823.html Il gigante buono], UEFA.com, 27. prosinca 2004.</ref> dobio je brojna priznanja: već je bio treći u izboru za [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]] 1959., što je i dalje najbolji plasman nekog velškog nogometaša, a 1997., povodom stogodišnjice Juventusa, navijači su ga izabrali za najboljeg stranog igrača u klupskoj povijesti, ispred imena kao što su [[Zbigniew Boniek|Boniek]], [[Liam Brady|Brady]], [[Michel Platini|Platini]], [[Zinédine Zidane|Zidane]] pa čak i sam Sívori. Također je izabran i za najboljeg stranog igrača u povijesti talijanskog nogometa, ispred [[Nils Liedholm|Liedholma]], [[Diego Maradona|Maradone]] i [[Marco van Basten|Van Bastena]], a za zasluge u sportu primljen je u velšku sportsku Kuću slavnih (1993.) i englesku nogometnu Kuću slavnih (2002.). Dana 16. lipnja 2001. kraljica [[Elizabeta II.]] imenovala ga je [[Red Britanskog Carstva|zapovjednikom Reda Britanskog Carstva]] (CBE), a tri godine kasnije [[Nogometni savez Walesa]] proglasio ga je svojim [[UEFA Jubilee Awards|Zlatnim igračem]] za razdoblje 1954. – 2003.<ref>{{London Gazette |issue=56237 |date=16. lipnja 2001. |pages=7–8|supp=y}}</ref> Cabezón je 2000. uvršten među 50 najboljih igrača 20. stoljeća prema izboru [[International Federation of Football History & Statistics|IFFHS-a]]. Nakon završetka karijere ostao je vezan uz crno-bijele boje – čak je i svoj posjed u Argentini nazvao ''La Juventus'' – te je radio kao klupski skaut za [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]].<ref name="Sívori-A" /> I on i Boniperti našli su se 2004. na popisu [[FIFA 100]], izboru najboljih tada živućih nogometaša u povijesti nogometa koji je, uz nadzor [[Pelé]]a, sastavila [[Fédération Internationale de Football Association|FIFA]] povodom proslave svoje stote obljetnice.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/3533891.stm Pele's list of the greatest], BBC Sport, 4. ožujka 2004.</ref> == Utjecaj na talijansko društvo == Razdoblje Juventusove povijesti između kraja 1950-ih i početka 1960-ih, kojem je pripadao Čarobni trio, smatra se drugim velikim pobjedničkim ciklusom kluba, ali i prvim takvim ciklusom nekog talijanskog kluba nakon tragedije u Supergi. Osim sportskog značenja, imalo je snažan utjecaj i na talijansko društvo u poslijeratnim godinama. Ta je momčad, kako su kasnije zapisali sociolog Giovanni Bechelloni i povjesničar John Foot, obilježila odrastanje čitave generacije Juventusovih navijača i postala sportski simbol [[Talijansko gospodarsko čudo|talijanskog gospodarskog čuda]], zahvaljujući velikom porastu broja pristaša uzrokovanom snažnom južnjačkom migracijom u Torino početkom 1960-ih. Time se Juventus učvrstio kao prva istinski nacionalno rasprostranjena sportska navijačka baza u Italiji.<ref name="Bechelloni">Giovanni Bechelloni, [http://www.archiviolastampa.it/component/option,com_lastampa/task,search/mod,libera/action,viewer/Itemid,3/page,2/articleid,0990_02_1986_0111_0002_19035958/ Torino, città delle «sfide»], ''Stampa Sera'', 28. travnja 1986.</ref><ref name="Foot-403" /> {{citat|Nakon tragedije u Supergi, mit velikog Torina nastavio je hraniti talijansku kolektivnu maštu, koja je u Juventusu pronašla pobjedničko utjelovljenje, ukorijenjeno i u najudaljenijim kutovima zemlje, postavši sam simbol obnovljenog talijanskog identiteta.|Giovanni Bechelloni, 1986.<ref name="Bechelloni" />}} Za drugog povjesničara, [[Giovanni De Luna|Giovannija De Lunu]], migracijski tokovi prema torinskoj prijestolnici i istodobne klupske pobjede tog razdoblja omogućili su posebno približavanje južnotalijanskih pristaša Juventusu. Za njih Juventus „više nije bio daleki izraz sna o pobjedi, dohvatljiv samo kroz novine, radio i televiziju, nego napokon konkretna i vidljiva stvarnost, stalno nadohvat ruke”, jer se „zahvaljujući većem kretanju ljudi, preoblikovanju kolektivnih identiteta te rušenju regionalnih i čak jezičnih barijera, juventinski navijački osjećaj širio snažnije i općenitije, posebno na jugu”, predstavljajući duh novog doseljenog radnika u Pijemontu.<ref>Giovanni De Luna, [http://www.archiviolastampa.it/component/option,com_lastampa/task,search/mod,libera/action,viewer/Itemid,3/page,17/articleid,0895_02_1990_0039_0017_18512268/ La Juve delle passioni e le anime di Torino], ''Stampa Sera'', 12. veljače 1990.</ref> == Statistika == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;font-size:90%" ! Natjecanje ! {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! {{Abbr|Bod.|Bodovi}} ! {{Abbr|U|Utakmice}} ! {{Abbr|Pob.|Pobjede}} ! {{Abbr|Ner.|Neriješeno}} ! {{Abbr|Por.|Porazi}} ! {{Abbr|GF|Golovi za}} ! {{Abbr|GF/U|Golovi za po utakmici}} ! {{Abbr|GS|Golovi protiv}} ! {{Abbr|GS/U|Golovi protiv po utakmici}} ! {{Abbr|GR|Gol-razlika}} |- | [[Serie A 1957./58.]] || 1. || 51 || 34 || 23 || 5 || 6 || 77 || 2,26 || 44 || 1,29 || +33 |- | [[Serie A 1958./59.]] || 4. || 42 || 34 || 16 || 10 || 8 || 74 || 2,18 || 51 || 1,50 || +23 |- | [[Serie A 1959./60.]] || 1. || 55 || 34 || 25 || 5 || 4 || 92 || 2,70 || 33 || 0,97 || +59 |- | [[Serie A 1960./61.]] || 1. || 49 || 34 || 22 || 5 || 7 || 80 || 2,35 || 42 || 1,24 || +38 |} == Popis momčadi == * [[Juventus F.C. 1957./58.|Momčad 1957./58.]] * [[Juventus F.C. 1958./59.|Momčad 1958./59.]] * [[Juventus F.C. 1959./60.|Momčad 1959./60.]] * [[Juventus F.C. 1960./61.|Momčad 1960./61.]] == Galerija == <gallery perrow="4"> Juventus FC - Coppa Italia 1958-59.jpg|Sastav Juventusa u sezoni [[Juventus F.C. 1958./59.|1958./59.]] Juventus FC 1959-60.jpg|Sastav Juventusa u sezoni [[Juventus F.C. 1959./60.|1959./60.]] Juventus 1960-61.jpg|Sastav Juventusa u sezoni [[Juventus F.C. 1960./61.|1960./61.]] Umberto AGNELLI.jpg|[[Umberto Agnelli]] 1950–51 Juventus FC - Giampiero Boniperti.jpg|[[Giampiero Boniperti]] John Charles.jpg|[[John Charles]] </gallery> == Bilješke == {{reflist}} == Bibliografija == ;Knjige * AA.VV., ''Enciclopedia dello Sport'', Garzanti, Milano, 2002. * Alberto Costa (ur.), ''Il grande libro dello Scudetto'', Corriere della Sera, Milano, 2013. * John Foot, ''Winning at All Costs: A Scandalous History of Italian Soccer'', Nation Books, New York, 2007. * Gigi Garanzini, ''BONIPERTI, Giampiero'', u: ''Enciclopedia dello Sport'', Treccani, 2002. * John Giles, ''The Great & the Good'', Hachette Books Ireland, Dublin, 2012. * Claudio Moretti, ''1001 storie e curiosità sulla grande Juventus che dovresti conoscere'', Newton Compton, Rim, 2013. * Enzo Sasso i Angelo Sormani, ''Il centravanti: uomo-goal'', Edizioni Mediterranee, Rim, 1986. * Renato Tavella, ''101 gol che hanno fatto grande la Juventus'', Newton Compton, Rim, 2010. * Giorgio van Straten (ur.), ''Juve! Undici scrittori raccontano una grande passione'', Rizzoli, Milano, 2013. ;Ostalo * Nicola Calzaretta, ''Il pallone racconta: un secolo di bianconero (tutte le maglie della Juventus 1903-2003)'', ''Guerin Sportivo'', br. 29, Bologna, 22. – 28. srpnja 2003. * Carlo F. Chiesa, ''Il grande romanzo dello scudetto'', ''Calcio 2000'', veljača 2003. * Carlo F. Chiesa, ''La grande storia del calcio italiano'', ''Guerin Sportivo'', ožujak 2014. i siječanj 2015. * Gianni Giacone, ''Il mondo è bianconero'', ''Hurrà Juventus'', lipanj 2005. * Antonio Papa i Guido Panico, ''Tifo e consumi. Il calcio in Italia dal dopoguerra al miracolo economico'', ''Contemporanea'', travanj 2000. * Manuela Romano i Roberto Saoncella, ''La grande storia della Juventus – 1956-1966: "Sivori, Charles e Boniperti"'', RCS Quotidiani / RAI Trade / LaPresse Group, 2005. [[Kategorija:Juventus F.C.]] jqk5a5e29mx91xm0srxx6ujlsaowpso 0 802979 7565712 7406290 2026-07-28T18:29:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7565712 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Русская Инвеститура Ордена Гроба Господнего.jpg|240px|mini|desno|Ružičasto liturgijsko ruho koje se nosi na četvrtu korizmenu nedjelju (svećenik u sredini) za razliku od tamnoljubičastoga koja se nosi drugim korizmenim nedjeljama (drugi svećenici oko njega) ili u situaciji kada ružičasto nije dostupno.]] '''Četvrta korizmena nedjelja''', poznata i kao '''Sredoposna''' ili '''nedjelja ''Laetare''''' četvrta je nedjelja u [[Korizma|korizmi]], u [[Zapadno kršćanstvo|zapadnom kršćanskom]] [[Liturgijska godina|liturgijskom kalendaru]]. Tradicionalno, ta je nedjelja dan slavlja unutar strogog korizmenog razdoblja. Ova nedjelja dobila je ime po prvim riječima tradicionalnog latinskog ulaznog retka ([[introit]]a) za [[Misa|misu]] toga dana - lat. „Lætare Jerusalem” (hrv. 'Raduj se, Jeruzaleme'), što je [[Vulgata|latinski prijevod]] [[Izaija (knjiga)|Izaije]] 66,10. == Povijest == Naziv „nedjelja ''Laetare''” koriste uglavnom [[Katolička Crkva]], [[luterani]] i [[anglikanci]].<ref>[https://www.epiphanydorr.org/pastors-blog/what-is-laetare-sunday What is Laetare Sunday?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231208155153/https://www.epiphanydorr.org/pastors-blog/what-is-laetare-sunday |date=8. prosinca 2023. }}, epiphanydorr.org, pristupljeno 14. ožujka 2021.</ref> Latinski ''laetare'' [[imperativ]] je koji znači: 'raduj se!' Potpuni [[Introit|introit]] glasi:<ref>[https://www.proquest.com/openview/950908498b6f12eb4101e772a0c0e480/ The Wife of Bath and Refreshment Sunday], proquest.com pristupljeno 13. ožujka 2026.</ref> <blockquote> Lætare Jerusalem et conventum facite omnes qui diligitis eam; gaudete cum lætitia, qui in tristitia fuistis, ut exsultetis et satiemini ab uberibus consolationis vestrae. Lætatus sum in his quæ dicta sunt mihi: in domum Domini ibimus.</blockquote> <blockquote>Veselite se s Jeruzalemom, kličite zbog njega svi koji ga ljubite! Radujte se, radujte s njime svi koji ste nad njim tugovali! Nadojite se i nasitite na dojkama utjehe njegove da se nasišete i nasladite na grudima krepčine njegove. Obradovah se kad mi rekoše: Hajdemo u dom Gospodnji.</blockquote> == Drugi nazivi == Ova se nedjelja u nekim zemljama naziva i „nedjeljom majki”,<ref>[https://blogs.bl.uk/digitisedmanuscripts/2017/03/the-medieval-origins-of-mothering-sunday.html The medieval origins of Mothering Sunday], blogs.bl.uk, pristupljeno 26. ožujka 2017.</ref> „nedjeljom osvježenja”, sredinom [[Korizma|korizme]] te „ružičastom nedjeljom” (zato što se [[zlatna ruža]] koju su pape slale katoličkim vladarima blagoslivljala u to doba, ili zato što je toga dana bila dopuštena upotreba ružičaste umjesto ljubičaste [[Liturgijsko ruho|liturgijske odjeće]]).<ref>[https://www.britannica.com/topic/Laetare-Sunday Laetare Sunday], britannica.com pristupljeno 13. ožujka 2026.</ref> Povijesno je taj dan bio poznat i kao „nedjelja pet kruhova", prema priči o čudu s kruhu i ribama. Prije usvajanja suvremenih „zajedničkih lekcionara", to je evanđelje bilo tradicionalno [[Evanđelje|evanđeosko]] čitanje za tu nedjelju u katoličkim, luteranskim, anglikanskim i [[Starokatolička Crkva|starokatoličkim]] zajednicama.<ref>[https://books.google.com/books?id=... The Revival of Mothering Sunday], Macmillan, New York, 1921.</ref> Ova nedjelja smatra se danom odmora od uobičajenih korizmenih strogosti; danom nade kada je [[Uskrs]] napokon na vidiku. Tradicionalno su se [[vjenčanje|vjenčanja]] (inače zabranjena tijekom korizme) mogla obavljati toga dana,<ref>[https://books.google.com/books?id=hpYOAQAAIAAJ&q=laetare+sunday&pg=PA498 Laetare Sunday extract], books.google.com, pristupljeno 13. ožujka 2026.</ref> a sluge su bile oslobođene službe na taj dan kako bi posjetile svoju matičnu crkvu, mjesto na kojemu su primile [[krštenje|sakrament krštenja]]. Laetare nedjelja dan je na koji se objavljuje dobitnik nagrade [[Sveučilište Notre Dame|Sveučilišta Notre Dame]] [[Laetare Medal|Medalje »Laetare«]].<ref>[https://laetare.nd.edu/about/ About – The Laetare Medal], laetare.nd.edu, pristupljeno 1. veljače 2021.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Korizma}} {{Liturgijska godina Katoličke crkve}} [[Kategorija:Korizma]] qtoulp77kffi8dx4eugfplr83ew3d7x 0 810072 7565595 7527672 2026-07-28T15:16:33Z Argo Navis 852 7565595 wikitext text/x-wiki {{Infookvir film | bg_color = | naslov filma = Svadba 2 | slika = | opis slike = | veličina slike = 260 | režija = [[Igor Šeregi]] | izvršni producent = | producenti = Tina Tišljar | scenarij = Igor Šeregi | glavne uloge = [[Rene Bitorajac]]<br>[[Dragan Bjelogrlić]]<br>[[Linda Begonja]]<br>[[Vesna Trivalić]]<br>[[Roko Sikavica]]<br>[[Anđelka Stević Žugić]]<br>[[Nika Grbelja]]<br>[[Marko Grabež]] | glazba = | snimatelj = | montaža = | scenografija = | kostimografija = | studio = Ecletica | distributer = Duplicato {{small|(Hrvatska)}} | godina = {{premijera|||2028|l}} | trajanje = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]<br>[[Srpski jezik|srpski]]<br>[[bošnjački jezik|bošnjački]] | budžet = {{n|957000}} €<ref name="Budžet1">{{Citiranje weba|date=2025-12-12|title=Javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva - kategorija: poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih, dugometražnih dokumentarnih i animiranih filmova - podkategorija: RAZVOJ SCENARIJA u 2025. - 2. ROK - 10.9.2025.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/RSC_2025_2rok_10IX2025_DUG_IGR_WEB.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260427120152/https://havc.hr/img/newsletter/files/RSC_2025_2rok_10IX2025_DUG_IGR_WEB.pdf|archive-date=2026-04-27|access-date=2026-04-27|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]|language=hr}}</ref><ref name="Budžet2">{{Citiranje weba|date=2026-06-18|title=Javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva - kategorija: poticanje proizvodnje filmova u 2026. godini - 1. rok - 12.3.2026. - 34. sjednica HAVC vijeća 18. lipnja 2026.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/REZULTATI%20WEB%20%20Proizvodnja%202026.%20-%201.%20rok_deb%20i%20dugi%20igrani.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260619104126/https://havc.hr/img/newsletter/files/REZULTATI%20WEB%20%20Proizvodnja%202026.%20-%201.%20rok_deb%20i%20dugi%20igrani.pdf|archive-date=2026-06-19|access-date=2026-06-19|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]}}</ref> | zarada = | žanr = [[Komedija (film)|komedija]] | prethodni = [[Svadba (2026.)|Svadba]] | web stranica = | imdb_id = | havc_id = }} '''''Svadba 2''''' je nadolazeća [[Hrvatska|hrvatska]] dugometražna romantična komedija redatelja i scenarista [[Igor Šeregi|Igora Šeregija]], ujedno i nastavak prvog dijela ''[[Svadba (2026.)|Svadba]]'' (2026.) Premijera filma predviđa se za siječanj 2028.<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Kundić|first=Damir|date=2026-07-11|title=Razgovor s ekipom regionalnog megahita: "Magarac je na sigurnom, angažiran je i za Svadbu 2"|url=https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ostalo-kultura/razgovor-s-ekipom-regionalnog-megahita-magarac-je-na-sigurnom-angaziran-je-i-za-svadbu-2/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260712054711/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ostalo-kultura/razgovor-s-ekipom-regionalnog-megahita-magarac-je-na-sigurnom-angaziran-je-i-za-svadbu-2/|archive-date=2026-07-12|access-date=2026-07-15|website=[[Novi list]]|language=hr}}</ref> == Premisa == Nastavak komedije Svadba prati sudbine hrvatske obitelji Lončarić i srpske obitelji Dimitrijević tri godine nakon rođenja zajedničkog unuka. Radnja se ponovno bavi kompleksnim i zategnutim hrvatsko-srpskim odnosima kroz prizmu obiteljskih veza i osobnih interesa glavnih likova. Hrvatski djed Miljenko Lončarić nalazi se u bijegu od zakona u Hercegovini, gdje preživljava trošeći novac svoje punice. Istovremeno, Vuk Dimitrijević, nekadašnji srpski ministar vanjskih poslova, doživljava politički krah te pokušava ponovno uspon osnivanjem nove stranke. Budući da su se obojica našla u teškoj životnoj i financijskoj situaciji, jedini izlaz iz krize vide u organizaciji nove svadbe koja bi im omogućila ostvarenje osobnih ciljeva.<ref name="havc scenarij">{{Citiranje weba|date=2025-12-12|title=Obrazloženje razvoj scenarija – igrani film (10.9.)|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/Obrazlozenje_RSC_IGRANI_2025_2rok_10IX2025_WEB.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260122014603/https://havc.hr/img/newsletter/files/Obrazlozenje_RSC_IGRANI_2025_2rok_10IX2025_WEB.pdf|archive-date=2026-01-22|access-date=2026-01-22|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]|language=hr}}</ref> == Glumačka postava i likovi == * [[Rene Bitorajac]] kao Miljenko Lončarić, hrvatski poduzetnik i vlasnik lanca Cromax * [[Dragan Bjelogrlić]] kao Vuk Dimitrijević, srbijanski ministar vanjskih poslova * [[Linda Begonja]] kao Marija Lončarić, Miljenkova supruga [[Hercegovina|Hercegovka]] * [[Vesna Trivalić]] kao Jelisaveta "Beba" Dimitrijević, Vukova supruga * [[Nika Grbelja]] kao Ana Lončarić, Miljenkova i Marijina kćer * [[Marko Grabež]] kao Nebojša Dimitrijević, Vukov i Bebin sin * [[Roko Sikavica]] kao Budimir, Miljenkova desna ruka * [[Anđelka Stević Žugić]] kao Dragana "Gaga", Vukova desna ruka * [[Jelisaveta Seka Sablić]] kao baba Milica Dimitrijević, Vukova majka * [[Snježana Sinovčić-Šiškov]] kao baba Ivanka, Marijina majka == Produkcija == U prosincu 2025. godine, [[Hrvatski audiovizualni centar]] (HAVC) objavio je rezultate „Javnog poziva za poticanje razvoja scenarija dugometražnih igranih filmova“. Tom je prilikom projektu pod radnim naslovom „''Svadba 2“'' odobreno 7000 eura namijenjenih razvoju scenarija.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-12|title=Obavljeni rezultati drugih rokova za proizvodnju i razvoj dugih igranih i animiranih filmova; za manjinske koprodukcije i rezultati Specijaliziranog javnog poziva|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/obavljeni-rezultati-drugih-rokova-za-proizvodnju-i-razvoj-dugih-igranih-i-animiranih-filmova-za-manjinske-koprodukcije-i-rezultati-specijaliziranog-javnog-poziva|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251221230801/https://havc.hr/infocentar/novosti/obavljeni-rezultati-drugih-rokova-za-proizvodnju-i-razvoj-dugih-igranih-i-animiranih-filmova-za-manjinske-koprodukcije-i-rezultati-specijaliziranog-javnog-poziva|archive-date=2025-12-21|access-date=2026-01-22|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]|language=hr}}</ref><ref name="havc scenarij" /> U lipnju 2026. HAVC je objavio rezultate prvog roka „Javnog poziva za poticanje proizvodnje debitantskih dugometražnih i dugometražnih igranih filmova u 2026. godini“. Projektu „Svadba 2“ odobrena je potpora za proizvodnju u iznosu od 950 000 eura.<ref name="Budžet2" /> === Snimanje === Snimanje filma najavljeno je za sredinu travnja 2027.<ref name=":0" /> == Izvori == {{izvori}} k7n1tfc50yozc2xr35q1s3w9mkmrj8x 7565596 7565595 2026-07-28T15:16:55Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Hrvatski filmovi 2020-ih|Hrvatski filmovi 2020-ih]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565596 wikitext text/x-wiki {{Infookvir film | bg_color = | naslov filma = Svadba 2 | slika = | opis slike = | veličina slike = 260 | režija = [[Igor Šeregi]] | izvršni producent = | producenti = Tina Tišljar | scenarij = Igor Šeregi | glavne uloge = [[Rene Bitorajac]]<br>[[Dragan Bjelogrlić]]<br>[[Linda Begonja]]<br>[[Vesna Trivalić]]<br>[[Roko Sikavica]]<br>[[Anđelka Stević Žugić]]<br>[[Nika Grbelja]]<br>[[Marko Grabež]] | glazba = | snimatelj = | montaža = | scenografija = | kostimografija = | studio = Ecletica | distributer = Duplicato {{small|(Hrvatska)}} | godina = {{premijera|||2028|l}} | trajanje = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]<br>[[Srpski jezik|srpski]]<br>[[bošnjački jezik|bošnjački]] | budžet = {{n|957000}} €<ref name="Budžet1">{{Citiranje weba|date=2025-12-12|title=Javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva - kategorija: poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih, dugometražnih dokumentarnih i animiranih filmova - podkategorija: RAZVOJ SCENARIJA u 2025. - 2. ROK - 10.9.2025.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/RSC_2025_2rok_10IX2025_DUG_IGR_WEB.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260427120152/https://havc.hr/img/newsletter/files/RSC_2025_2rok_10IX2025_DUG_IGR_WEB.pdf|archive-date=2026-04-27|access-date=2026-04-27|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]|language=hr}}</ref><ref name="Budžet2">{{Citiranje weba|date=2026-06-18|title=Javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva - kategorija: poticanje proizvodnje filmova u 2026. godini - 1. rok - 12.3.2026. - 34. sjednica HAVC vijeća 18. lipnja 2026.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/REZULTATI%20WEB%20%20Proizvodnja%202026.%20-%201.%20rok_deb%20i%20dugi%20igrani.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260619104126/https://havc.hr/img/newsletter/files/REZULTATI%20WEB%20%20Proizvodnja%202026.%20-%201.%20rok_deb%20i%20dugi%20igrani.pdf|archive-date=2026-06-19|access-date=2026-06-19|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]}}</ref> | zarada = | žanr = [[Komedija (film)|komedija]] | prethodni = [[Svadba (2026.)|Svadba]] | web stranica = | imdb_id = | havc_id = }} '''''Svadba 2''''' je nadolazeća [[Hrvatska|hrvatska]] dugometražna romantična komedija redatelja i scenarista [[Igor Šeregi|Igora Šeregija]], ujedno i nastavak prvog dijela ''[[Svadba (2026.)|Svadba]]'' (2026.) Premijera filma predviđa se za siječanj 2028.<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Kundić|first=Damir|date=2026-07-11|title=Razgovor s ekipom regionalnog megahita: "Magarac je na sigurnom, angažiran je i za Svadbu 2"|url=https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ostalo-kultura/razgovor-s-ekipom-regionalnog-megahita-magarac-je-na-sigurnom-angaziran-je-i-za-svadbu-2/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260712054711/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ostalo-kultura/razgovor-s-ekipom-regionalnog-megahita-magarac-je-na-sigurnom-angaziran-je-i-za-svadbu-2/|archive-date=2026-07-12|access-date=2026-07-15|website=[[Novi list]]|language=hr}}</ref> == Premisa == Nastavak komedije Svadba prati sudbine hrvatske obitelji Lončarić i srpske obitelji Dimitrijević tri godine nakon rođenja zajedničkog unuka. Radnja se ponovno bavi kompleksnim i zategnutim hrvatsko-srpskim odnosima kroz prizmu obiteljskih veza i osobnih interesa glavnih likova. Hrvatski djed Miljenko Lončarić nalazi se u bijegu od zakona u Hercegovini, gdje preživljava trošeći novac svoje punice. Istovremeno, Vuk Dimitrijević, nekadašnji srpski ministar vanjskih poslova, doživljava politički krah te pokušava ponovno uspon osnivanjem nove stranke. Budući da su se obojica našla u teškoj životnoj i financijskoj situaciji, jedini izlaz iz krize vide u organizaciji nove svadbe koja bi im omogućila ostvarenje osobnih ciljeva.<ref name="havc scenarij">{{Citiranje weba|date=2025-12-12|title=Obrazloženje razvoj scenarija – igrani film (10.9.)|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/Obrazlozenje_RSC_IGRANI_2025_2rok_10IX2025_WEB.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260122014603/https://havc.hr/img/newsletter/files/Obrazlozenje_RSC_IGRANI_2025_2rok_10IX2025_WEB.pdf|archive-date=2026-01-22|access-date=2026-01-22|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]|language=hr}}</ref> == Glumačka postava i likovi == * [[Rene Bitorajac]] kao Miljenko Lončarić, hrvatski poduzetnik i vlasnik lanca Cromax * [[Dragan Bjelogrlić]] kao Vuk Dimitrijević, srbijanski ministar vanjskih poslova * [[Linda Begonja]] kao Marija Lončarić, Miljenkova supruga [[Hercegovina|Hercegovka]] * [[Vesna Trivalić]] kao Jelisaveta "Beba" Dimitrijević, Vukova supruga * [[Nika Grbelja]] kao Ana Lončarić, Miljenkova i Marijina kćer * [[Marko Grabež]] kao Nebojša Dimitrijević, Vukov i Bebin sin * [[Roko Sikavica]] kao Budimir, Miljenkova desna ruka * [[Anđelka Stević Žugić]] kao Dragana "Gaga", Vukova desna ruka * [[Jelisaveta Seka Sablić]] kao baba Milica Dimitrijević, Vukova majka * [[Snježana Sinovčić-Šiškov]] kao baba Ivanka, Marijina majka == Produkcija == U prosincu 2025. godine, [[Hrvatski audiovizualni centar]] (HAVC) objavio je rezultate „Javnog poziva za poticanje razvoja scenarija dugometražnih igranih filmova“. Tom je prilikom projektu pod radnim naslovom „''Svadba 2“'' odobreno 7000 eura namijenjenih razvoju scenarija.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-12|title=Obavljeni rezultati drugih rokova za proizvodnju i razvoj dugih igranih i animiranih filmova; za manjinske koprodukcije i rezultati Specijaliziranog javnog poziva|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/obavljeni-rezultati-drugih-rokova-za-proizvodnju-i-razvoj-dugih-igranih-i-animiranih-filmova-za-manjinske-koprodukcije-i-rezultati-specijaliziranog-javnog-poziva|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251221230801/https://havc.hr/infocentar/novosti/obavljeni-rezultati-drugih-rokova-za-proizvodnju-i-razvoj-dugih-igranih-i-animiranih-filmova-za-manjinske-koprodukcije-i-rezultati-specijaliziranog-javnog-poziva|archive-date=2025-12-21|access-date=2026-01-22|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]|language=hr}}</ref><ref name="havc scenarij" /> U lipnju 2026. HAVC je objavio rezultate prvog roka „Javnog poziva za poticanje proizvodnje debitantskih dugometražnih i dugometražnih igranih filmova u 2026. godini“. Projektu „Svadba 2“ odobrena je potpora za proizvodnju u iznosu od 950 000 eura.<ref name="Budžet2" /> === Snimanje === Snimanje filma najavljeno je za sredinu travnja 2027.<ref name=":0" /> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski filmovi 2020-ih]] oso54ud1axfqa6up88fxe30w4wd2r8x 0 811696 7565827 7542857 2026-07-29T05:43:47Z CyberMB vol2 172176 /* Sjever */ 7565827 wikitext text/x-wiki '''''Prva B hrvatska odbojkaška liga''''' predstavlja ligu trećeg stupnja [[odbojka]]škog [[1. A hrvatska odbojkaška liga za žene|prvenstva Hrvatske za žene]] u sezoni 2025./26. <br> U ligi sudjeluje ukupno 49 klubova u 4 skupine - ''"Istok"'', ''"Jug"'', ''"Sjever"'' i ''"Zapad"''. == Istok == {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!klub !!ut !!pob !!por !!set+ !!set- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|Linga Osijek ||22 ||22 ||0 ||66 ||4 ||44 |- |2. ||align="left"|[[ŽOK Osijek|Osijek II]] ||22 ||20 ||2 ||61 ||12 ||40 |- |3. ||align="left"|[[OK Belišće|Belišće]] ||22 ||17 ||5 ||54 ||19 ||34 |- |4. ||align="left"|Kolonija Slavonski Brod ||22 ||13 ||9 ||43 ||37 ||26 |- |5. ||align="left"|Vinkovci II ||22 ||12 ||10 ||42 ||39 ||24 |- |6. ||align="left"|[[OK Čepin|Čepin]] ||22 ||12 ||10 ||40 ||38 ||24 |- |7. ||align="left"|Ferivi Višnjevac ||22 ||9 ||13 ||39 ||44 ||18 |- |8. ||align="left"|[[ŽOK Enna Vukovar|Enna Vukovar II]] ||22 ||9 ||13 ||32 ||43 ||18 |- |9. ||align="left"|[[AOK Osijek|AOK Osijek]] ||22 ||6 ||16 ||26 ||53 ||12 |- |10. ||align="left"|[[ŽOK Našice|Našice]] ||22 ||5 ||17 ||19 ||55 ||10 |- |11. ||align="left"|Posavina Brod Slavonski Brod ||22 ||4 ||18 ||21 ||60 ||8 |- |12. ||align="left"|Đakovo ||22 ||3 ||19 ||19 ||58 ||6 |- |} <small> Izvori: <br> <ref> [https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=utakmica&natjecanje=2809 natjecanja.hos-cvf.hr, ''PRVA B LIGA - SKUPINA ISTOK – seniorke'', (2025./26.)], pristupljeno 21. svibnja 2026. </ref> natjecanja.hos-cvf.hr <br> <ref> [https://web.archive.org/web/20260423141040/https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=utakmica&natjecanje=2809 natjecanja.hos-cvf.hr, ''PRVA B LIGA - SKUPINA ISTOK – seniorke'', (2025./26.)], wayback arhiva od 23. travnja 2026. </ref> natjecanja.hos-cvf.hr, wayback <br> <ref> {{en icon}} [https://hos-web.dataproject.com/CompetitionStandings.aspx?ID=122&PID=141 hos-web.dataproject.com, ''PRVA B HRVATSKA LIGA - SKUPINA ISTOK 2025/2026''], pristupljeno 21. svibnja 2026. </ref> hos-web.dataproject.com <br> <ref name="sofascore"/> sofascore.com </small> == Jug == {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!klub !!ut !!pob !!por !!set+ !!set- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[OK Split (žene)|Split]] ||22 ||21 ||1 ||65 ||7 ||42 |- |2. ||align="left"|Brda II Split ||22 ||19 ||3 ||60 ||23 ||38 |- |3. ||align="left"|Zadar ||22 ||15 ||7 ||50 ||29 ||30 |- |4. ||align="left"|[[OK Marina Kaštela Kaštel Gomilica|Marina Kaštela II (Kaštel Gomilica)]] ||22 ||14 ||8 ||50 ||35 ||28 |- |5. ||align="left"|[[OK Šibenik 91 (žene)|Šibenik '91]] ||22 ||13 ||9 ||50 ||32 ||26 |- |6. ||align="left"|[[OK Vodice|Vodice]] ||22 ||12 ||10 ||42 ||40 ||24 |- |7. ||align="left"|Ribola Kaštela II (Kaštel Stari) ||22 ||11 ||11 ||44 ||39 ||22 |- |8. ||align="left"|[[ŽOK Trogir|Trogir]] ||22 ||7 ||15 ||31 ||51 ||14 |- |9. ||align="left"|Dubrovnik II ||22 ||7 ||15 ||31 ||53 ||14 |- |10. ||align="left"|[[OK Kaštel Lukšić|Kaštel Lukšić]] ||22 ||7 ||15 ||26 ||55 ||14 |- |11. ||align="left"|[[OK Gusar Omiš|Gusar Omiš]] ||22 ||6 ||16 ||27 ||53 ||12 |- |12. ||align="left"|[[OK Makarska|Makarska]] ||22 ||0 ||22 ||7 ||66 ||0 |- |} <small> Izvori: <br> <ref> [https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=utakmica&natjecanje=2808 natjecanja.hos-cvf.hr, ''PRVA B LIGA - SKUPINA JUG – seniorke'', (2025./26.)], pristupljeno 16. svibnja 2026. </ref> natjecanja.hos-cvf.hr <br> <ref> [https://web.archive.org/web/20260502121943/https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=utakmica&natjecanje=2808 natjecanja.hos-cvf.hr, ''PRVA B LIGA - SKUPINA JUG – seniorke'', (2025./26.)], wayback arhiva od 2. svibnja 2026. </ref> natjecanja.hos-cvf.hr, wayback <br> <ref> {{en icon}} [https://hos-web.dataproject.com/CompetitionHome.aspx?ID=123 hos-web.dataproject.com, ''PRVA B HRVATSKA LIGA - SKUPINA JUG 2025/2026''], pristupljeno 16. svibnja 2026. </ref> hos-web.dataproject.com <br> <ref name="sofascore"> {{en icon}} [https://www.sofascore.com/volleyball/tournament/croatia/prva-b-liga/31171#id:86667 sofascore.com, ''Prva B Liga, Žene / 25/26''], pristupljeno 21. svibnja 2026. </ref> sofascore.com </small> == Sjever == {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!klub !!ut !!pob !!por !!set+ !!set- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[OK Petrinja (žene)|Petrinja]] ||22 ||21 ||1 ||63 ||12 ||42 |- |2. ||align="left"|Gorica (Velika Gorica) ||22 ||19 ||3 ||60 ||23 ||38 |- |3. ||align="left"|[[OK Nebo Zaprešić|Nebo II Zaprešić]] ||22 ||15 ||7 ||54 ||32 ||30 |- |4. ||align="left"|Ivanec ||22 ||12 ||10 ||45 ||37 ||24 |- |5. ||align="left"|[[OK Dinamo Zagreb|Dinamo II Zagreb]] ||22 ||12 ||10 ||42 ||46 ||24 |- |6. ||align="left"|[[HAOK Zagreb|HAOK Zagreb]] ||22 ||11 ||11 ||41 ||44 ||22 |- |7. ||align="left"|Medveščak Zagreb ||22 ||9 ||13 ||38 ||48 ||18 |- |8. ||align="left"|Kelteks II Karlovac ||22 ||9 ||13 ||33 ||48 ||18 |- |9. ||align="left"|[[OK Velika Gorica|Velika Gorica]] ||22 ||8 ||14 ||39 ||48 ||16 |- |10. ||align="left"|[[HAOK Mladost Zagreb (žene)|Mladost III Zagreb]] ||22 ||7 ||15 ||30 ||55 ||14 |- |11. ||align="left"|[[HAOK Dubrava Zagreb|Dubrava Zagreb]] ||22 ||6 ||16 ||36 ||50 ||12 |- |12. ||align="left"|[[ŽOK Vrbovec|Vrbovec]] ||22 ||3 ||19 ||22 ||60 ||5 |- |} <small> Izvori: <br> <ref> [https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=utakmica&natjecanje=2807 natjecanja.hos-cvf.hr, ''PRVA B LIGA - SKUPINA SJEVER – seniorke (2025./2026.)''], pristupljeno 27. lipnja 2026. </ref> natjecanja.hos-cvf.hr <br> <ref> [https://web.archive.org/web/20260502121802/https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=utakmica&natjecanje=2807 natjecanja.hos-cvf.hr, ''PRVA B LIGA - SKUPINA SJEVER – seniorke (2025./2026.)''], wayback arhiva od 2. svibnja 2026. </ref> natjecanja.hos-cvf.hr, wayback <br> <ref> {{en icon}} [https://hos-web.dataproject.com/CompetitionHome.aspx?ID=124 hos-web.dataproject.com, ''PRVA B HRVATSKA LIGA - SKUPINA SJEVER 2025/2026''], pristupljeno 27. lipnja 2026. </ref> hos-web.dataproject.com <br> <ref> {{en icon}} [https://www.sofascore.com/volleyball/tournament/croatia/prva-b-liga-sjever/31153#id:86638 sofascore.com, ''Prva B Liga - Sjever / 25/26''], pristupljeno 27. lipnja 2026. </ref>sofascore.com </small> == Zapad == {| class="wikitable" style="text-align: right" !mj !!klub !!ut !!pob !!por !!set+ !!set- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[ŽOK Drenova Rijeka|Drenova Rijeka]] ||20 ||18 ||2 ||56 ||10 ||36 |- |2. ||align="left"|[[OK Kostrena|Kostrena]] ||20 ||17 ||3 ||52 ||11 ||34 |- |3. ||align="left"|Umag ||20 ||17 ||3 ||51 ||13 ||34 |- |4. ||align="left"|[[OK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]] ||20 ||14 ||6 ||47 ||27 ||28 |- |5. ||align="left"|Gornja Vežica Rijeka ||20 ||11 ||9 ||38 ||31 ||22 |- |6. ||align="left"|Pazin ||20 ||11 ||9 ||39 ||35 ||22 |- |7. ||align="left"|Funtana Vrsar ||20 ||9 ||11 ||31 ||36 ||18 |- |8. ||align="left"|Poreč ||20 ||7 ||13 ||29 ||41 ||14 |- |9. ||align="left"|Pula II ||20 ||3 ||17 ||11 ||53 ||6 |- |10. ||align="left"|Veruda Pula ||20 ||2 ||18 ||10 ||57 ||4 |- |11. ||align="left"|Rovinj - Rovigno ||20 ||1 ||19 ||8 ||58 ||2 |- |} <small> Izvori: <br> <ref> [https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=utakmica&natjecanje=2810 natjecanja.hos-cvf.hr, ''PRVA B LIGA - SKUPINA ZAPAD – seniorke (2025./2026.)''], pristupljeno 27. lipnja 2026. </ref> natjecanja.hos-cvf.hr <br> <ref> [https://web.archive.org/web/20260423141052/https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=utakmica&natjecanje=2810 natjecanja.hos-cvf.hr, ''PRVA B LIGA - SKUPINA ZAPAD – seniorke (2025./2026.)''], wayback arhiva od 23. travnja 2026. </ref> natjecanja.hos-cvf.hr, wayback <br> <ref> {{en icon}} [https://hos-web.dataproject.com/CompetitionHome.aspx?ID=125 hos-web.dataproject.com, ''PRVA B HRVATSKA LIGA - SKUPINA ZAPAD 2025/2026''], pristupljeno 27. lipnja 2026. </ref> hos-web.dataproject.com <br> <ref name="sofascore"/> sofascore.com </small> == Kvalifikacije za Prvu ligu == Igrano 18. i 19. travnja 2026. u [[Rijeka|Rijeci]] (''SD Dinko Lukarić''). {| class="wikitable" style="text-align: right" !mj !!klub !!ut !!pob !!por !!set+ !!set- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[OK Split (žene)|Split]] ||3 ||3 ||0 ||9 ||2 ||6 |- |2. ||align="left"|[[OK Petrinja (žene)|Petrinja]] ||3 ||2 ||1 ||7 ||5 ||4 |- |3. ||align="left"|[[ŽOK Drenova Rijeka|Drenova Rijeka]] ||3 ||1 ||2 ||5 ||6 ||2 |- |4. ||align="left"|Linga Osijek ||3 ||0 ||3 ||1 ||9 ||0 |- |} <small> Izvori: <br> <ref> [https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=utakmica&natjecanje=3008 natjecanja.hos-cvf.hr, ''KVALIFIKACIJE ZA ULAZAK U PRVU LIGU – seniorke (2025./2026.)''], pristupljeno 19. srpnja 2026. </ref> natjecanja.hos-cvf.hr <br> <ref> {{en icon}} [https://www.sofascore.com/volleyball/tournament/croatia/prva-liga-women/31024#id:86462 sofascore.com, ''Prva Liga, Women / 25/26''], pristupljeno 19. srpnja 2026. </ref> sofascore.com </small> == Povezani članci == * [[2. HOL za žene 2025./26.]] * [[Hrvatski odbojkaški kup Snježane Ušić 2025./26.|Kup Snježane Ušić 2025./26.]] == Vanjske poveznice == * [https://hos-cvf.hr/ hos-cvf.hr, ''Hrvatski odbojkaški savez''] * [https://natjecanja.hos-cvf.hr/ natjecanja.hos-cvf.hr] * {{en icon}} [https://hos-web.dataproject.com/MainHome.aspx hos-web.dataproject.com, ''Croatian Volleyball Federation''] * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/volleyball/croatia sofascore.com, ''Volleyball / Croatia''] == Izvori == <small> * [https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=arhiva natjecanja.hos-cvf.hr, ''Arhiva''] * [https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=arhiva&sezona=2025 natjecanja.hos-cvf.hr, ''Arhiva / SEZONA 2025./2026.''] {{izvori|49em}} </small> {{HOL žene - sezone}} [[Kategorija:Sezone trećeg ranga odbojkaškog prvenstva Hrvatske za žene|2025-26]] [[Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2025./26.|ž 1B]] 15v21k6qzftdhelv0zf7isc7z3ek19e 7565846 7565827 2026-07-29T07:45:40Z CyberMB vol2 172176 /* Sjever */ 7565846 wikitext text/x-wiki '''''Prva B hrvatska odbojkaška liga''''' predstavlja ligu trećeg stupnja [[odbojka]]škog [[1. A hrvatska odbojkaška liga za žene|prvenstva Hrvatske za žene]] u sezoni 2025./26. <br> U ligi sudjeluje ukupno 49 klubova u 4 skupine - ''"Istok"'', ''"Jug"'', ''"Sjever"'' i ''"Zapad"''. == Istok == {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!klub !!ut !!pob !!por !!set+ !!set- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|Linga Osijek ||22 ||22 ||0 ||66 ||4 ||44 |- |2. ||align="left"|[[ŽOK Osijek|Osijek II]] ||22 ||20 ||2 ||61 ||12 ||40 |- |3. ||align="left"|[[OK Belišće|Belišće]] ||22 ||17 ||5 ||54 ||19 ||34 |- |4. ||align="left"|Kolonija Slavonski Brod ||22 ||13 ||9 ||43 ||37 ||26 |- |5. ||align="left"|Vinkovci II ||22 ||12 ||10 ||42 ||39 ||24 |- |6. ||align="left"|[[OK Čepin|Čepin]] ||22 ||12 ||10 ||40 ||38 ||24 |- |7. ||align="left"|Ferivi Višnjevac ||22 ||9 ||13 ||39 ||44 ||18 |- |8. ||align="left"|[[ŽOK Enna Vukovar|Enna Vukovar II]] ||22 ||9 ||13 ||32 ||43 ||18 |- |9. ||align="left"|[[AOK Osijek|AOK Osijek]] ||22 ||6 ||16 ||26 ||53 ||12 |- |10. ||align="left"|[[ŽOK Našice|Našice]] ||22 ||5 ||17 ||19 ||55 ||10 |- |11. ||align="left"|Posavina Brod Slavonski Brod ||22 ||4 ||18 ||21 ||60 ||8 |- |12. ||align="left"|Đakovo ||22 ||3 ||19 ||19 ||58 ||6 |- |} <small> Izvori: <br> <ref> [https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=utakmica&natjecanje=2809 natjecanja.hos-cvf.hr, ''PRVA B LIGA - SKUPINA ISTOK – seniorke'', (2025./26.)], pristupljeno 21. svibnja 2026. </ref> natjecanja.hos-cvf.hr <br> <ref> [https://web.archive.org/web/20260423141040/https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=utakmica&natjecanje=2809 natjecanja.hos-cvf.hr, ''PRVA B LIGA - SKUPINA ISTOK – seniorke'', (2025./26.)], wayback arhiva od 23. travnja 2026. </ref> natjecanja.hos-cvf.hr, wayback <br> <ref> {{en icon}} [https://hos-web.dataproject.com/CompetitionStandings.aspx?ID=122&PID=141 hos-web.dataproject.com, ''PRVA B HRVATSKA LIGA - SKUPINA ISTOK 2025/2026''], pristupljeno 21. svibnja 2026. </ref> hos-web.dataproject.com <br> <ref name="sofascore"/> sofascore.com </small> == Jug == {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!klub !!ut !!pob !!por !!set+ !!set- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[OK Split (žene)|Split]] ||22 ||21 ||1 ||65 ||7 ||42 |- |2. ||align="left"|Brda II Split ||22 ||19 ||3 ||60 ||23 ||38 |- |3. ||align="left"|Zadar ||22 ||15 ||7 ||50 ||29 ||30 |- |4. ||align="left"|[[OK Marina Kaštela Kaštel Gomilica|Marina Kaštela II (Kaštel Gomilica)]] ||22 ||14 ||8 ||50 ||35 ||28 |- |5. ||align="left"|[[OK Šibenik 91 (žene)|Šibenik '91]] ||22 ||13 ||9 ||50 ||32 ||26 |- |6. ||align="left"|[[OK Vodice|Vodice]] ||22 ||12 ||10 ||42 ||40 ||24 |- |7. ||align="left"|Ribola Kaštela II (Kaštel Stari) ||22 ||11 ||11 ||44 ||39 ||22 |- |8. ||align="left"|[[ŽOK Trogir|Trogir]] ||22 ||7 ||15 ||31 ||51 ||14 |- |9. ||align="left"|Dubrovnik II ||22 ||7 ||15 ||31 ||53 ||14 |- |10. ||align="left"|[[OK Kaštel Lukšić|Kaštel Lukšić]] ||22 ||7 ||15 ||26 ||55 ||14 |- |11. ||align="left"|[[OK Gusar Omiš|Gusar Omiš]] ||22 ||6 ||16 ||27 ||53 ||12 |- |12. ||align="left"|[[OK Makarska|Makarska]] ||22 ||0 ||22 ||7 ||66 ||0 |- |} <small> Izvori: <br> <ref> [https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=utakmica&natjecanje=2808 natjecanja.hos-cvf.hr, ''PRVA B LIGA - SKUPINA JUG – seniorke'', (2025./26.)], pristupljeno 16. svibnja 2026. </ref> natjecanja.hos-cvf.hr <br> <ref> [https://web.archive.org/web/20260502121943/https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=utakmica&natjecanje=2808 natjecanja.hos-cvf.hr, ''PRVA B LIGA - SKUPINA JUG – seniorke'', (2025./26.)], wayback arhiva od 2. svibnja 2026. </ref> natjecanja.hos-cvf.hr, wayback <br> <ref> {{en icon}} [https://hos-web.dataproject.com/CompetitionHome.aspx?ID=123 hos-web.dataproject.com, ''PRVA B HRVATSKA LIGA - SKUPINA JUG 2025/2026''], pristupljeno 16. svibnja 2026. </ref> hos-web.dataproject.com <br> <ref name="sofascore"> {{en icon}} [https://www.sofascore.com/volleyball/tournament/croatia/prva-b-liga/31171#id:86667 sofascore.com, ''Prva B Liga, Žene / 25/26''], pristupljeno 21. svibnja 2026. </ref> sofascore.com </small> == Sjever == {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!klub !!ut !!pob !!por !!set+ !!set- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[OK Petrinja (žene)|Petrinja]] ||22 ||21 ||1 ||63 ||12 ||42 |- |2. ||align="left"|Gorica (Velika Gorica) ||22 ||19 ||3 ||60 ||23 ||38 |- |3. ||align="left"|[[OK Nebo Zaprešić|Nebo II Zaprešić]] ||22 ||15 ||7 ||54 ||32 ||30 |- |4. ||align="left"|Ivanec ||22 ||12 ||10 ||45 ||37 ||24 |- |5. ||align="left"|[[OK Dinamo Zagreb|Dinamo II Zagreb]] ||22 ||12 ||10 ||42 ||46 ||24 |- |6. ||align="left"|[[HAOK Zagreb|HAOK Zagreb]] ||22 ||11 ||11 ||41 ||44 ||22 |- |7. ||align="left"|Medveščak Zagreb ||22 ||9 ||13 ||38 ||48 ||18 |- |8. ||align="left"|Kelteks II Karlovac ||22 ||9 ||13 ||33 ||48 ||18 |- |9. ||align="left"|[[OK Velika Gorica|Velika Gorica]] ||22 ||8 ||14 ||39 ||48 ||16 |- |10. ||align="left"|[[HAOK Mladost Zagreb (žene)|Mladost III Zagreb]] ||22 ||7 ||15 ||30 ||55 ||14 |- |11. ||align="left"|[[HAOK Dubrava Zagreb|Dubrava Zagreb]] ||22 ||6 ||16 ||36 ||50 ||12 |- |12. ||align="left"|[[ŽOK Vrbovec|Vrbovec]] ||22 ||3 ||19 ||22 ||60 ||5 |- |} <small> Izvori: <br> <ref> [https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=utakmica&natjecanje=2807 natjecanja.hos-cvf.hr, ''PRVA B LIGA - SKUPINA SJEVER – seniorke (2025./2026.)''], pristupljeno 27. lipnja 2026. </ref> natjecanja.hos-cvf.hr <br> <ref> [https://web.archive.org/web/20260502121802/https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=utakmica&natjecanje=2807 natjecanja.hos-cvf.hr, ''PRVA B LIGA - SKUPINA SJEVER – seniorke (2025./2026.)''], wayback arhiva od 2. svibnja 2026. </ref> natjecanja.hos-cvf.hr, wayback <br> <ref> {{en icon}} [https://hos-web.dataproject.com/CompetitionHome.aspx?ID=124 hos-web.dataproject.com, ''PRVA B HRVATSKA LIGA - SKUPINA SJEVER 2025/2026''], pristupljeno 27. lipnja 2026. </ref> hos-web.dataproject.com <br> <ref> {{en icon}} [https://www.sofascore.com/volleyball/tournament/croatia/prva-b-liga-sjever/31153#id:86638 sofascore.com, ''Prva B Liga - Sjever / 25/26''], pristupljeno 27. lipnja 2026. </ref> sofascore.com </small> == Zapad == {| class="wikitable" style="text-align: right" !mj !!klub !!ut !!pob !!por !!set+ !!set- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[ŽOK Drenova Rijeka|Drenova Rijeka]] ||20 ||18 ||2 ||56 ||10 ||36 |- |2. ||align="left"|[[OK Kostrena|Kostrena]] ||20 ||17 ||3 ||52 ||11 ||34 |- |3. ||align="left"|Umag ||20 ||17 ||3 ||51 ||13 ||34 |- |4. ||align="left"|[[OK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]] ||20 ||14 ||6 ||47 ||27 ||28 |- |5. ||align="left"|Gornja Vežica Rijeka ||20 ||11 ||9 ||38 ||31 ||22 |- |6. ||align="left"|Pazin ||20 ||11 ||9 ||39 ||35 ||22 |- |7. ||align="left"|Funtana Vrsar ||20 ||9 ||11 ||31 ||36 ||18 |- |8. ||align="left"|Poreč ||20 ||7 ||13 ||29 ||41 ||14 |- |9. ||align="left"|Pula II ||20 ||3 ||17 ||11 ||53 ||6 |- |10. ||align="left"|Veruda Pula ||20 ||2 ||18 ||10 ||57 ||4 |- |11. ||align="left"|Rovinj - Rovigno ||20 ||1 ||19 ||8 ||58 ||2 |- |} <small> Izvori: <br> <ref> [https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=utakmica&natjecanje=2810 natjecanja.hos-cvf.hr, ''PRVA B LIGA - SKUPINA ZAPAD – seniorke (2025./2026.)''], pristupljeno 27. lipnja 2026. </ref> natjecanja.hos-cvf.hr <br> <ref> [https://web.archive.org/web/20260423141052/https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=utakmica&natjecanje=2810 natjecanja.hos-cvf.hr, ''PRVA B LIGA - SKUPINA ZAPAD – seniorke (2025./2026.)''], wayback arhiva od 23. travnja 2026. </ref> natjecanja.hos-cvf.hr, wayback <br> <ref> {{en icon}} [https://hos-web.dataproject.com/CompetitionHome.aspx?ID=125 hos-web.dataproject.com, ''PRVA B HRVATSKA LIGA - SKUPINA ZAPAD 2025/2026''], pristupljeno 27. lipnja 2026. </ref> hos-web.dataproject.com <br> <ref name="sofascore"/> sofascore.com </small> == Kvalifikacije za Prvu ligu == Igrano 18. i 19. travnja 2026. u [[Rijeka|Rijeci]] (''SD Dinko Lukarić''). {| class="wikitable" style="text-align: right" !mj !!klub !!ut !!pob !!por !!set+ !!set- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[OK Split (žene)|Split]] ||3 ||3 ||0 ||9 ||2 ||6 |- |2. ||align="left"|[[OK Petrinja (žene)|Petrinja]] ||3 ||2 ||1 ||7 ||5 ||4 |- |3. ||align="left"|[[ŽOK Drenova Rijeka|Drenova Rijeka]] ||3 ||1 ||2 ||5 ||6 ||2 |- |4. ||align="left"|Linga Osijek ||3 ||0 ||3 ||1 ||9 ||0 |- |} <small> Izvori: <br> <ref> [https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=utakmica&natjecanje=3008 natjecanja.hos-cvf.hr, ''KVALIFIKACIJE ZA ULAZAK U PRVU LIGU – seniorke (2025./2026.)''], pristupljeno 19. srpnja 2026. </ref> natjecanja.hos-cvf.hr <br> <ref> {{en icon}} [https://www.sofascore.com/volleyball/tournament/croatia/prva-liga-women/31024#id:86462 sofascore.com, ''Prva Liga, Women / 25/26''], pristupljeno 19. srpnja 2026. </ref> sofascore.com </small> == Povezani članci == * [[2. HOL za žene 2025./26.]] * [[Hrvatski odbojkaški kup Snježane Ušić 2025./26.|Kup Snježane Ušić 2025./26.]] == Vanjske poveznice == * [https://hos-cvf.hr/ hos-cvf.hr, ''Hrvatski odbojkaški savez''] * [https://natjecanja.hos-cvf.hr/ natjecanja.hos-cvf.hr] * {{en icon}} [https://hos-web.dataproject.com/MainHome.aspx hos-web.dataproject.com, ''Croatian Volleyball Federation''] * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/volleyball/croatia sofascore.com, ''Volleyball / Croatia''] == Izvori == <small> * [https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=arhiva natjecanja.hos-cvf.hr, ''Arhiva''] * [https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=arhiva&sezona=2025 natjecanja.hos-cvf.hr, ''Arhiva / SEZONA 2025./2026.''] {{izvori|49em}} </small> {{HOL žene - sezone}} [[Kategorija:Sezone trećeg ranga odbojkaškog prvenstva Hrvatske za žene|2025-26]] [[Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2025./26.|ž 1B]] id8ibweqwn2rzqz49004m8y8z4bqv2j 0 812561 7565875 7470359 2026-07-29T10:57:20Z Argo Navis 852 7565875 wikitext text/x-wiki {{Infookvir mjesečev krater ili more | image = Normal tesla-clem1.jpg | caption = Mozaik [[Clementine (letjelica)|Clementine]] | coordinates = {{coord|38.5|N|124.7|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | diameter = 43 [[km]] | depth = ''nepoznata'' | colong = 235 | eponym = [[Nikola Tesla]] }} {{CSS image crop | Image = CantorCraterLOC.jpg | bSize = 960 | cWidth = 345 | cHeight = 230 | oTop = 20 | oLeft = 375 | Location = left | Description = Područje oko kratera Tesla | Link = | Alt = }} '''Tesla''' je [[udarni krater]] [[Mjesečevi krateri|na Mjesecu]] koji se nalazi na [[Daleka strana Mjeseca|dalekoj strani]] [[Mjesec]]a, jugoistočno od većeg kratera [[H. G. Wells (krater)|H. G. Wells]]. Otprilike jedan promjer kratera jugozapadno od Tesle je [[Kidinnu (krater)|Kidinnu]], jugoistočno je [[Van Maanen (krater)|Van Maanen]], a sjeveroistočno [[Becquerel (mjesečev krater)|Becquerel]]. Krater je dobio ime po izumitelju [[Nikola Tesla|Nikoli Tesli]]. Krater Tesla ima oblik zdjele. U južnom unutarnjem zidu nalaze se dva mala kratera, ali na krateru inače nema značajnijih preklapajućih kratera. Samo nekoliko sitnih udara obilježava dno i preostale strane. == Satelitski krateri == [[Datoteka:Tesla sattelite craters map.jpg|mini|lijevo|300px|Tesla i Tesla J]] [[Datoteka:Tesla_crater_5163_med.jpg|mini|desno|300px|Kosa slika [[Lunar Orbiter 5|Lunar Orbitera 5]], okrenuta prema zapadu]] [[Datoteka:Tesla_crater_AS13-60-8666.jpg|mini|desno|300px|Pogled iz [[Apollo 13|Apolla 13]]]] {{SatelitskiKrateri/uvod|Tesli}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! scope="col" rowspan=2 | Tesla ! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ... ! scope="col" rowspan=2 | Promjer |- ! scope="col" | širina ! scope="col" | dužina |- | align="center" | J | align="center" | 37,2° N | align="center" | 126,7° I | align="center" | 18&nbsp;km |} == Povezani članci == * [[2244 Tesla]], asteroid {{clear|left}} == Izvori == {{refbegin}} * {{cite book | last1 = Andersson | first1 = L. E. | last2 = Whitaker | first2 = E. A. | author-link2 = Ewen Whitaker | date = 1982 | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature | publisher = NASA RP-1097 }} * {{cite web | last = Blue | first = Jennifer | date = July 25, 2007 | title = Gazetteer of Planetary Nomenclature | publisher = [[United States Geological Survey|USGS]] | url = https://planetarynames.wr.usgs.gov/ | access-date = 2007-08-05 }} * {{cite book | last1 = Bussey | first1 = B. | author-link1 = Ben Bussey | last2 = Spudis | first2 = P. | author-link2 = Paul Spudis | date = 2004 | title = The Clementine Atlas of the Moon | publisher = [[Cambridge University Press]] | location = New York | isbn = 978-0-521-81528-4 }} * {{cite book | last1 = Cocks | first1 = Elijah E. | last2 = Cocks | first2 = Josiah C. | date = 1995 | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature | publisher = Tudor Publishers | isbn = 978-0-936389-27-1 | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271 }} * {{cite web | last = McDowell | first = Jonathan | date = July 15, 2007 | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | title = Lunar Nomenclature | publisher = [[Jonathan's Space Report]] | access-date = 2007-10-24 | archive-date = 2012-02-08 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | url-status = dead }} * {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| year = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}} * {{cite book | first = Patrick | last = Moore | author-link = Patrick Moore | date = 2001 | title = On the Moon | publisher = [[Sterling Publishing Co]] | isbn = 978-0-304-35469-6 | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr }} * {{cite book | first = Fred W. | last = Price | date = 1988 | title = The Moon Observer's Handbook | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-33500-3 }} * {{cite book | last = Rükl | first = Antonín | author-link = Antonín Rükl | date = 1990 | title = Atlas of the Moon | publisher = [[Kalmbach Books]] | isbn = 978-0-913135-17-4 }} * {{cite book | last = Webb | first = Rev. T. W. | author-link = Thomas William Webb | date = 1962 | title = Celestial Objects for Common Telescopes | edition = 6th revised | publisher = Dover | isbn = 978-0-486-20917-3 | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb }} * {{cite book | first = Ewen A. | last = Whitaker | author-link = Ewen Whitaker | date = 1999 | title = Mapping and Naming the Moon | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-62248-6 }} * {{cite book | first = Peter T. | last = Wlasuk | date = 2000 | title = Observing the Moon | publisher = Springer | isbn = 978-1-85233-193-1 }} {{refend}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [http://www.lpi.usra.edu/resources/lunar_orbiter/bin/info.shtml?665 Digitalna fotografija lunarnog orbitera broj V-158-H2] [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] 94xb6l84fg53e5kt6wjhy8fi7qyz5ow 0 814446 7565831 7495805 2026-07-29T06:18:35Z Ame71 128419 /* Prvi dio */ pojašnjenje 7565831 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Druga&nbsp;slovenska&nbsp;nogometna&nbsp;liga | sezona = 2020./21. | izdanje = 30. | država = {{Z+X|SVN}} | stupanj lige = II. | datum = od [[11. kolovoza]] [[2020.]]<br /> do [[22. svibnja]] [[2021.]] | prvaci = [[NK Radomlje|Radomlje]] <small>(2. naslov)</small> | promovirani = [[NK Radomlje|Radomlje]] | degradirani = [[NK Šmartno 1928|Šmartno 1928]]<br />[[NK Brda|Brda]] | broj klubova = 16 | utakmica = 176 | golova = 556 | prosjek golova = | najbolji strijelac = [[Kaheem Parris]]<br /><small>[[NK Krka|Krka]], 16 pogodaka</small> | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = 10541 | prethodna sezona = [[Druga slovenska nogometna liga 2019./20.|2019./20.]] | sljedeća sezona = [[Druga slovenska nogometna liga 2021./22.|2021./22.]] }} '''Druga slovenska nogometna liga 2020./21.''' bilo je trideseto izdanje [[Druga slovenska nogometna liga|drugog ranga slovenskog nogometnog sustava]]. == Formiranje lige == * 2 momčadi (Triglav Kranj i Rudar Velenje) iz [[Prva slovenska nogometna liga 2019./20.|1. SNL 2019./20.]] * 12 momčadi (Radomlje, Nafta, Fužinar, Krško, Krka, Bilje, Dob, Jadran Dekani, Drava Ptuj, Beltinci, Brda i Brežice) iz [[Druga slovenska nogometna liga 2019./20.|2. SNL 2019./20.]] * 2 momčadi (Primorje i Šmartno) iz [[Treća slovenska nogometna liga 2019./20.|3. SNL 2019./20.]] == Natjecanje == === Prvi dio === Zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]], 23. listopada 2020. [[Slovenski nogometni savez]] obustavio je sva domaća nogometna natjecanja osim [[Druga slovenska nogometna liga|1. SNL]] i [[Prva slovenska ženska nogometna liga|1. SŽNL.]]<ref>[https://sportklub.n1info.si/nogomet/prva-liga/a101172-Prekinitev-prvenstva-v-2-SNL-in-1-SFL/ Prekinitev prvenstva v 2. SNL in 1. SFL]</ref> Tijekom proljeća 2021. zdravstvena se situacija poboljšala, pa je Slovenski nogometni savez naredio nastavak prvenstva s promjenom formata: Nakon jesenskog dijela, liga je podijeljena na ligu za prvaka i ligu za opstanak.<ref>[https://siol.net/sportal/prva-liga/nadaljevanje-sezone-2-3-snl-550060 NADALJEVANJE SEZONE TUDI V 2. IN 3. SNL]</ref> {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#B0E0E6 |1. || [[NK Radomlje|Kalcer Radomlje]] ||15||12||2||1||39||11||+28||38 |- style="background:#B0E0E6 |2. || [[NK Dob|Roltek Dob]] ||15||11||1||3||38||20||+18||34 |- style="background:#B0E0E6 |3. || [[NK Krka|Krka Novo Mesto]] ||15||10||4||1||38||15||+23||34 |- style="background:#B0E0E6 |4. || [[NK Brežice|Brežice – Terme Čatež]] ||15||8||4||3||22||19||+3||28 |- style="background:#B0E0E6 |5. || [[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]] ||15||8||4||3||47||20||+27||28 |- style="background:#B0E0E6 |6. || [[ND Bilje|Vitanest Bilje]] ||15||8||2||5||28||23||+5||26 |- style="background:#B0E0E6 |7. || [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||15||7||2||6||18||17||+1||23 |- style="background:#B0E0E6 |8. || [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||15||6||4||5||18||18||0||22 |- style="background:#FADADD |9. || [[NK Krško|Krško]] ||15||5||3||7||15||25||−10||18 |- style="background:#FADADD |10. || [[NK Fužinar|Fužinar Vzajemci]] ||15||4||5||6||31||23||+8||17 |- style="background:#FADADD |11. || [[ND Beltinci|Beltinci Klima Tratnjek]] ||15||5||1||9||22||28||−6||16 |- style="background:#FADADD |12. || [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||15||4||3||8||16||24||−8||15 |- style="background:#FADADD |13. || [[NŠ Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||15||4||1||10||22||33||−11||10 (−3) |- style="background:#FADADD |14. || [[NK Brda|Brda Dobrovo]] ||15||3||0||12||9||39||−30||9 |- style="background:#FADADD |15. || [[ND Primorje Ajdovščina|Primorje eMundia]] ||15||2||3||10||10||27||−17||9 |- style="background:#FADADD |16. || [[NK Šmartno 1928|Šmartno 1928]] ||15||2||3||10||12||43||−31||9 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="rsssf">[https://www.rsssf.org/tabless/slov2021.html#2snl RSSSF]</ref></small> |} === Drugi dio === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- |colspan="10" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Liga za prvaka''' |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Radomlje|Kalcer Radomlje]] ||22||16||2||4||51||17||+34||50 |- style="background:#FFE4C4 |2. || [[NK Krka|Krka Novo Mesto]] ||22||13||6||3||50||25||+25||45 |- |3. || [[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]] ||22||13||5||4||60||26||+34||44 |- |4. || [[NK Dob|Roltek Dob]] ||22||12||4||6||48||38||+10||40 |- |5. || [[NK Brežice|Brežice – Terme Čatež]] ||22||11||6||5||35||27||+8||39 |- |6. || [[ND Bilje|Vitanest Bilje]] ||22||10||4||8||43||40||+3||34 |- |7. || [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||22||9||5||8||25||24||+1||32 |- |8. || [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||22||7||5||10||24||34||−10||26 |- |colspan="10" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Liga za opstanak''' |- |9. || [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||22||7||6||9||26||35||−9||27 |- |10. || [[NK Krško|Krško]] ||22||7||5||10||24||38||−14||26 |- |11. || [[NK Fužinar|Fužinar Vzajemci]] ||22||6||7||9||44||33||+11||25 |- |12. || [[ND Primorje Ajdovščina|Primorje eMundia]] ||22||6||5||11||24||32||−8||23 |- |13. || [[NŠ Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||22||7||4||11||32||40||−8||22 (−3) |- |14. || [[ND Beltinci|Beltinci Klima Tratnjek]] ||22||6||4||12||32||41||−9||22 |- style="background:#FFAAAA;" |15. || [[NK Šmartno 1928|Šmartno 1928]] ||22||5||4||13||20||51||−31||19 |- style="background:#FFAAAA;" |16. || [[NK Brda|Brda Dobrovo]] ||22||4||2||16||18||55||−37||14 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="rsssf"/></small> |} * '''Viši rang:''' ** Radomlje je promovirano u [[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1. SNL 2021./22.]] ** Krka ide u doigravanje za popunu 1. SNL (nije uspjelo) * '''Ispali:''' ** Šmartno i Brda ispali su u [[Treća slovenska nogometna liga 2021./22.|3. SNL 2021./22.]] * '''Novi članovi:''' ** Gorica (iz [[Prva slovenska nogometna liga 2020./21.|1. SNL 2020./21.]]), Ilirija i Rogaška (iz [[Treća slovenska nogometna liga 2020./21.|3. SNL 2020./21.]]) == Doigravanje za popunu 1. SNL == '''Sudionici:''' * Koper (pretposljednje mjesto u [[Prva slovenska nogometna liga 2020./21.|1. SNL 2020./21.]]) * Krka (drugoplasirani u 2. SNL 2020./21.) {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>30. 5. 2021.</small> !2. utakmica<br /><small>2. 6. 2021.</small> |- | [[NK Krka|Krka]] ||3:4||bgcolor="gold"| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:2 ||3:2 |- |} Oba kluba ostaju u svojim odgovarajućim rangovima.<ref name="rsssf"/> == Izvori == {{Izvori}} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 2020./21.|1. SNL 2020./21.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 2020./21.|3. SNL 2020./21.]] * [[Kup Slovenije u nogometu 2020./21.|Kup Slovenije 2020./21.]] == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov2021.html#2snl RSSSF, Slovenia 2020/21] * [https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?id_menu=237&id_sezone=2021 nzs.si, rezultati] * [https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=statistika&id_menu=246&id_sezone=2021 nzs.si, statistika] {{Druga slovenska nogometna liga}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Druga SNL 2020-21]] [[Kategorija:Druga slovenska nogometna liga|2020-21]] doey5fm4x2vjre85mfe8fa1gqoakxo0 0 814485 7565585 7514449 2026-07-28T15:01:31Z Argo Navis 852 /* Vanjske poveznice */ 7565585 wikitext text/x-wiki {{Infookvir gorje na Mjesecu | ime = Apeninske planine | izvorno ime = {{lat.|Montes Apenninus}} | drugo_ime = | vrsta = | etimologija = [[Apenini]] | slika = Montes Apenninus (LRO).png | opis slike = Foto: [[Lunar Reconnaissance Orbiter]] | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|20|N|3|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | lokacija = na sjevernom dijelu [[Mjesec|Mjesečeve]] bliže strane | dio gorja = | najviši vrh = | visina vrha = | koordinate vrha = | ostali vrhovi = | starost = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | pushpin_label_position_B = }} [[Datoteka:Imbrium_map.png|lijevo|mini|300px|Detaljna karta značajki [[More kiša|Mora kiša]] ({{Lat.|Mare Imbrium}}). Montes Apenninus je označen slovom "K".]] '''Montes Apenninus''' (Apeninske planine) su nazubljeni [[Planina|planinski]] lanac na sjevernom dijelu [[Mjesec|Mjesečeve]] bliže strane. Ime su dobile po [[Apenini]]ma u [[Italija|Italiji]]. S obzirom na to da su nastale prije otprilike 3,9 milijardi godina, Apeninske planine su prilično stare. == Opis == Montes Apenninus je najistaknutiji ostatak vanjskog prstena bazena Imbrium (Mora kiša), koji također uključuje [[Montes Carpatus]] na jugu i [[Montes Caucasus]] na sjeveru. Planinski lanac Montes Apenninus tvori jugoistočnu granicu velikog [[Mjesečeva mora|lunarnog planinskog područja]] [[More kiša|Mare Imbrium]] i sjeverozapadnu granicu planinskog područja [[Terra Nivium]]. Počinje odmah zapadno od istaknutog kratera [[Eratosthenes (krater)|Eratosthenes]], koji se naslanja na južnu stranu planinskog lanca. Zapadno od ovih planina nalazi se uski prolaz gdje se Mare Imbrium na sjeveru spaja s [[Mare Insularum]] na jugu. Dalje na zapadu nalaze se planine Montes Carpatus. Od Eratostena, planine tvore lučni lanac koji se postupno savija od istoka prema sjeveroistoku, završavajući kod Promontorium Fresnel na otprilike 29,5° [[Zemljopisna širina|sjeverne geografske širine]]. Ovdje se nalazi još jedan prolaz gdje se Mare Imbrium na zapadu spaja s [[More vedrine|Morem vedrine]] ({{Lat.|Mare Serenitatis}}) na istoku. Na sjevernom kraju ovog prolaza nalaze se Montes Caucasus.<ref>{{Citiranje weba|last=Hungeling|first=Andreas|date=2006–2009|title=Eratosthenes, Archimedes, Montes Apenninus|url=http://www.astro-hungeling.de/mond/bildergalerie/eratosthenesarchimedesundmontesapenninus.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110718200742/http://www.astro-hungeling.de/mond/bildergalerie/eratosthenesarchimedesundmontesapenninus.html|archive-date=18 July 2011|access-date=15 February 2010|language=German}}</ref> Ovaj lanac sadrži nekoliko planina koje su dobile imena, a navedene su u nastavku od zapada prema sjeveroistoku: * Mons Wolff * Mons Serão (neslužbeni naziv) * Mons Ampère * [[Mons Huygens]], često netočno naveden<ref>{{Citiranje weba|title=The Mons Huygens Myth|url=https://mhmyth.carrd.co/|website=The Mons Huygens Myth}}</ref> kao [[Dodatak:Popis najviših planina u Sunčevom sustavu|najviša planina na Mjesecu]] (iako ne i najviša točka) * [[Mons Bradley]] * [[Delta Mons Hadley]] * [[Mons Hadley]] Posljednja dva vrha tvore [[Hadley–Apennine|dolinu]] u koju je sletjela misija [[Apollo 15]]. Ovo slijetanje smatralo se jednom od znanstveno najuspješnijih misija programa Apollo i započelo je posljednje tri misije J-serije koje su uključivale lunarni rover i trodnevni boravak. Apollo 15 istražio je manji vrh Mons Hadley Delta (δ) i [[Rille|''rille'']] Rima Hadley. Ovo se smatralo geološki najraznolikijim mjestom slijetanja programa.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Spudis|first=P. D.|date=November 10–12, 1980|editor-last=Merrill|editor-first=R.B.|editor2-last=Schultz|editor2-first=P. H.|title=Petrology of the Apennine Front, Apollo 15: Implications for the Geology of the Imbrium Impact Basin|journal=Abstracts of Papers Presented to the Conference on Multi-ring Basins: Formation and Evolution|publisher=Lunar and Planetary Institute|volume=414|page=83|bibcode=1980LPICo.414...83S}}</ref> Jedna od značajki Montes Apenninus je "Greben Swann", koji su astronauti Apolla 15 neformalno nazvali po [[Gordon Swann|Gordonu Swannu]], glavnom istraživaču Apollovog lunarnog geološkog eksperimenta.<ref>[https://www.usgs.gov/centers/astrogeology-science-center/science/gordan-alfred-swann Gordan Alfred Swann], [[United States Geological Survey|USGS]] page on Swann, June 2014. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200814203321/https://www.usgs.gov/centers/astrogeology-science-center/science/gordan-alfred-swann|date=2020-08-14}}</ref> Planinski lanac Apenninus tvori oštru, neravnu uzvisinu na rubu Mora kiša. Ukupna duljina planinskog lanca je oko 600 km, s nekim vrhovima koji dosežu i do 5 km. Cijelo područje jugoistočno od Apeninskih planina – njegove stražnje padine – oblikovano je izbacivanjima taloženim tijekom snažnog izdizanja planina.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bussey|first=B.J.|last2=Spudis|first2=P.D.|last3=Hawke|first3=B.R.|last4=Lucey|first4=P.G.|last5=Taylor|first5=G.J.|year=1998|title=Geology and composition of the Apennine mountains, lunar Imbrium basin|url=https://www.lpi.usra.edu/meetings/LPSC98/pdf/1352.pdf|journal=LPSC98|volume=1352}}</ref> Dijelovi prednjeg dijela Apeninskih planina također su krševiti, što je rezultat i izbacivanja uslijed padavina i klizišta s novonastalih vrhova. == Galerija == <gallery mode="packed" heights="150px"> Datoteka:Montes_Apenninus_Montes_Caucasus_AS11-44-6665HR.jpg|Pogled na rub Mjeseca koji prikazuje Montes Apenninus (lijevo), [[Montes Caucasus]] (desno), istočno [[More kiša]] (gore) i zapadno [[More vedrine]] (dolje), iz [[Apollo 11|Apolla 11.]] Veliki krater u gornjem središnjem dijelu je [[Archimedes (krater)|Archimedes]]. Datoteka:Montes_Apenninus_AS15-M-2579.jpg|Kosi pogled na južne Apeninske planine okrenute prema jugu s visine od 115 km, s [[Eratosthenes (krater)|Eratosthenesom]] gore desno (Apollo 15) Datoteka:Montes_Apenninus_AS15-M-1423.jpg|Kosi pogled na sjeverni dio Apeninskih planina okrenut prema istoku s visine od 105 km, s Hadley Rilleom i mjestom slijetanja [[Apollo 15|Apolla 15]] lijevo od centra. Vidljivi su Mons Hadley, Mons Hadley Delta i Mons Bradley. Veliki krater na desnom rubu je [[Conon (krater)|Conon]]. Datoteka:Apennines.jpg|Apeninske planine u infracrvenom spektru. Slika ljubaznošću [[Nordijski optički teleskop|NOT]] i [[Opservatorij Stockholm|SO]] : M. Gålfalk, G. Olofsson i H.-G. Florén, snimljena SIRCA kamerom. </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|}} * {{Citiranje weba|date=December 1976|title=LM-41 Montes Apenninus Lunar Map|url=http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LM/lm41/|access-date=15 February 2010|series=L&PI Lunar Map series|publisher=Lunar and Planetary Institute|edition=1st}} [[Kategorija:Planine na Mjesecu|Apenninus]] 2v7r83swg7qm3mqb239k3p80zl0pipr 4 814693 7565768 7564931 2026-07-28T21:12:14Z Etiktov 253954 /* Predložak:Citiraj web */ novi odlomak 7565768 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Darko Grgurić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Darko Grgurić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ispunjava li krtierije? Ako se članak azdrži, potrebno ga je srediti. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:41, 2. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}}Malo sam uredio članak, mislim da je dovoljno relevantan <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Lovro.milas|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Lovro.milas|doprinosi]]) 19:12, 3. srpnja 2026. (CEST)</small> {{obrisati}}: neprecizirani izvori, teško provjerljivo i granično značajno. Vrijedilo bi znati i koliko je savjetnika predsjedniku postojalo za gospodarstvo, ali izvori su glavni problem. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:56, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ivan Košar]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ivan Košar |predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}} |razlog_brisanja = Kriteriji, stil, esejski pisano. |osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}} |datum_i_vrijeme = 09:25, 3. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[ŽNK Zrinski Bošnjaci]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = ŽNK Zrinski Bošnjaci |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije (nikada nijen imao seniorsku sekciju |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 14:35, 5. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST) :{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za "glavni" (muški) klub, koji ima seniore. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:50, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[ŽNK Zagreb 041]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = ŽNK Zagreb 041 |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije. Nikada nije imao seniorsku sekciju. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 14:38, 5. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST) :{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za "glavni" (muški) klub, koji ima seniore. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:51, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mongourski jezici]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mongourski jezici |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 16:56, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mongour jezici]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mongour jezici |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 17:01, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mogholi jezik]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mogholi jezik |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 17:06, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Predložak:Altajski jezici]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Predložak:Altajski jezici |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotreban predložak |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 17:14, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{zadržati}}: nije da ne bi služio svrsi kada bi ga se negdje umetnulo. Ima ga na 18 jezika. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:53, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mato Moguš]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Mato Moguš |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = dorađen sadržaj, ali nije jasno po čemu je značajan osim po tome što je ubijen |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 11:59, 15. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}} [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 21:24, 14. srpnja 2026. (CEST) :{{s|lovro.milas}} Wikipedija [[WP:NIJE]] demokracija, tojest: svaki "glas" treba obrazložiti na temelju smjernica kako bi vrijedio nešto u raspravi. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 22:06, 15. srpnja 2026. (CEST) :{{s|Runolist}} Smatram da je dovoljno bitan da bude na hrvatskoj wiki [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 23:34, 9. srpnja 2026. (CEST) :{{obrisati}} – na temelju članka nejasno je po čemu zaslužuje enciklopedijski članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST) {{Zadržati}} Budući da imamo članke o narodnim herojima, mnogih vrlo upitnih životopisa (s izvorima iz komunističkih hagiografija), ne vidim problem u člancima o žrtvama političkih progona. Svećenik je predstavnik kako opće, tako i mjesne Crkve, i time je njegovo ubojstvo i politički i diplomatski, a naravno i društveni i civilizacijski škandal. Imamo puno članaka o žrtvama totalitarnih režima (među njima i svećenika i redovnika), ne vidim po čemu ovo ne bi bilo značajno, uzevši u obzir da su takva smaknuća bila sustavna politika vlasti DFJ/SFRJ u poraću. Ako administratori uspješno argumentiraju da nema značajnost, mislim da „zaslužuje” biti na popisu žrtava i spomenuti se u povijesti mjesta gdje je ubijen i u člancima o [[Katolička Crkva u Hrvatskoj|Crkvi u Hrvatskoj]], [[Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|zločinima komunističkih vlasti u poraću]] i inim tematski relevantnim člancima.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 12:13, 24. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mladen Simenic]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Mladen Simenic |predložio = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjuje kriterije, vrlo vjerojatno samopromidžba |osporava = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic}} |datum_i_vrijeme = 13:34, 16. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Zrinko Gregurek]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Zrinko Gregurek |predložio = {{Suradnikinfo|Homo ergaster |patroler}} |razlog_brisanja = unwikified, probably copy-paste |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – nesređeno. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Pregled umjetne inteligencije]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Pregled umjetne inteligencije |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nisam znao da postoji imenski prostor Pregled |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 11:28, 24. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Postoji [[Pregled:Umjetna inteligencija]] i normalno funkcionira, a Pregled umjetne inteligencije je nepotrebno. Pregled: je prijevod verzije s wikipedije na engleskom jeziku Outline:. Nije moja ideja, prihvatio sam to kao prijedlog i funkcionira. Smatram to jako potrebnim kao pregled, vrstu kazala. Imaju to i druge wikipedije. Ja sam da ostane [[Pregled:Umjetna inteligencija]], a da se obriše [[Pregled umjetne inteligencije]] jer nije potrebno.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 22:12, 24. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Filip Čorak]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Filip Čorak |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = povijesni falsifikat (vandalizam) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 13:25, 24. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Predložak:Citiraj web]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Predložak:Citiraj web |predložio = {{Suradnikinfo|Quinlan83|patroler}} |razlog_brisanja = Test page |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 23:12, 28. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} t6w514mu7g447lzs8zy7i1qdhzjfz4g 7565770 7565768 2026-07-28T21:15:04Z Etiktov 253954 /* Pregled umjetne inteligencije */ 7565770 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Darko Grgurić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Darko Grgurić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ispunjava li krtierije? Ako se članak azdrži, potrebno ga je srediti. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:41, 2. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}}Malo sam uredio članak, mislim da je dovoljno relevantan <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Lovro.milas|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Lovro.milas|doprinosi]]) 19:12, 3. srpnja 2026. (CEST)</small> {{obrisati}}: neprecizirani izvori, teško provjerljivo i granično značajno. Vrijedilo bi znati i koliko je savjetnika predsjedniku postojalo za gospodarstvo, ali izvori su glavni problem. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:56, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ivan Košar]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ivan Košar |predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}} |razlog_brisanja = Kriteriji, stil, esejski pisano. |osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}} |datum_i_vrijeme = 09:25, 3. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[ŽNK Zrinski Bošnjaci]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = ŽNK Zrinski Bošnjaci |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije (nikada nijen imao seniorsku sekciju |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 14:35, 5. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST) :{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za "glavni" (muški) klub, koji ima seniore. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:50, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[ŽNK Zagreb 041]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = ŽNK Zagreb 041 |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije. Nikada nije imao seniorsku sekciju. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 14:38, 5. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST) :{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za "glavni" (muški) klub, koji ima seniore. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:51, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mongourski jezici]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mongourski jezici |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 16:56, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mongour jezici]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mongour jezici |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 17:01, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mogholi jezik]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mogholi jezik |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 17:06, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Predložak:Altajski jezici]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Predložak:Altajski jezici |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotreban predložak |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 17:14, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{zadržati}}: nije da ne bi služio svrsi kada bi ga se negdje umetnulo. Ima ga na 18 jezika. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:53, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mato Moguš]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Mato Moguš |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = dorađen sadržaj, ali nije jasno po čemu je značajan osim po tome što je ubijen |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 11:59, 15. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}} [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 21:24, 14. srpnja 2026. (CEST) :{{s|lovro.milas}} Wikipedija [[WP:NIJE]] demokracija, tojest: svaki "glas" treba obrazložiti na temelju smjernica kako bi vrijedio nešto u raspravi. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 22:06, 15. srpnja 2026. (CEST) :{{s|Runolist}} Smatram da je dovoljno bitan da bude na hrvatskoj wiki [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 23:34, 9. srpnja 2026. (CEST) :{{obrisati}} – na temelju članka nejasno je po čemu zaslužuje enciklopedijski članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST) {{Zadržati}} Budući da imamo članke o narodnim herojima, mnogih vrlo upitnih životopisa (s izvorima iz komunističkih hagiografija), ne vidim problem u člancima o žrtvama političkih progona. Svećenik je predstavnik kako opće, tako i mjesne Crkve, i time je njegovo ubojstvo i politički i diplomatski, a naravno i društveni i civilizacijski škandal. Imamo puno članaka o žrtvama totalitarnih režima (među njima i svećenika i redovnika), ne vidim po čemu ovo ne bi bilo značajno, uzevši u obzir da su takva smaknuća bila sustavna politika vlasti DFJ/SFRJ u poraću. Ako administratori uspješno argumentiraju da nema značajnost, mislim da „zaslužuje” biti na popisu žrtava i spomenuti se u povijesti mjesta gdje je ubijen i u člancima o [[Katolička Crkva u Hrvatskoj|Crkvi u Hrvatskoj]], [[Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|zločinima komunističkih vlasti u poraću]] i inim tematski relevantnim člancima.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 12:13, 24. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mladen Simenic]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Mladen Simenic |predložio = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjuje kriterije, vrlo vjerojatno samopromidžba |osporava = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic}} |datum_i_vrijeme = 13:34, 16. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Zrinko Gregurek]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Zrinko Gregurek |predložio = {{Suradnikinfo|Homo ergaster |patroler}} |razlog_brisanja = unwikified, probably copy-paste |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – nesređeno. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Pregled umjetne inteligencije]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Pregled umjetne inteligencije |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nisam znao da postoji imenski prostor Pregled |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 11:28, 24. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Postoji [[Pregled:Umjetna inteligencija]] i normalno funkcionira, a Pregled umjetne inteligencije je nepotrebno. Pregled: je prijevod verzije s wikipedije na engleskom jeziku Outline:. Nije moja ideja, prihvatio sam to kao prijedlog i funkcionira. Smatram to jako potrebnim kao pregled, vrstu kazala. Imaju to i druge wikipedije. Ja sam da ostane [[Pregled:Umjetna inteligencija]], a da se obriše [[Pregled umjetne inteligencije]] jer nije potrebno.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 22:12, 24. srpnja 2026. (CEST) @[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]], da, zato sam predložio za brisanje, prekasno sam shvatio da postoji. :) [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 23:15, 28. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Filip Čorak]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Filip Čorak |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = povijesni falsifikat (vandalizam) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 13:25, 24. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Predložak:Citiraj web]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Predložak:Citiraj web |predložio = {{Suradnikinfo|Quinlan83|patroler}} |razlog_brisanja = Test page |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 23:12, 28. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} 558bh6cqhwayrawak6tv5cc84awk0lp 0 815031 7565661 7517178 2026-07-28T16:15:03Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Titania|Titania]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565661 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Titania_(moon)_labeled.jpg|mini|desno|300px|Rousillon Rupes se nalazi na dnu, odmah iznad kratera Ursula.]] '''Rousillon Rupes''' je strma [[litica]] ({{Lat.|rupes|prijevod=litica}}) na površini Uranovog mjeseca [[Titanija (mjesec)|Titanije]] nazvana po "Bertramu, grofu od Rousillona" (englesko pogrešno pisanje "[[Roussillon]]") u komediji [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] [[Sve je dobro što se dobro svrši]].<ref name="USGS: Uranus: Titania: Rousillon Rupes" /> Ovaj 402&nbsp;km dug rasjed je [[Rasjed|normalni rasjed]] smješten blizu ekvatora i proteže se okomito na njega. Litica siječe udarne kratere, što vjerojatno znači da je nastala u relativno kasnoj fazi evolucije ovog mjeseca,<ref name="Smith Soderblom et al. 1986"/> kada se unutrašnjost Titanije proširila i njezina ledena [[Kora (geologija)|kora]] napukla kao rezultat toga.<ref name="Croft 1989"/> Rousillon Rupes ima samo nekoliko kratera koji se naslanjaju na njega, što također implicira njegovu relativno mladu starost. Strminu je prvi put snimila svemirska letjelica [[Voyager 2]] u siječnju 1986.<ref name="Smith Soderblom et al. 1986" /> == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="USGS: Uranus: Titania: Rousillon Rupes"> {{cite web | author = [[USGS]]/[[IAU]] | date = October 1, 2006 | title = Titania: Rousillon Rupes | publisher = USGS Astrogeology | work = Gazetteer of Planetary Nomenclature | url = https://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/5202?__fsk=678072178 | accessdate = 2012-03-28 | ref = {{sfnRef|USGS: Uranus: Titania: Rousillon Rupes}} }} </ref> <ref name="Smith Soderblom et al. 1986"> {{cite journal| doi = 10.1126/science.233.4759.43| last1 = Smith| first1 = B. A.| last2 = Soderblom| first2 = L. A.| last3 = Beebe| first3 = A.| last4 = Bliss| first4 = D.| last5 = Boyce| first5 = J. M.| last6 = Brahic| first6 = A.| last7 = Briggs| first7 = G. A.| last8 = Brown| first8 = R. H.| last9 = Collins| first9 = S. A.| date = 4 July 1986| title = Voyager 2 in the Uranian System: Imaging Science Results| journal = Science| volume = 233| issue = 4759| pages = 43–64| pmid = 17812889| bibcode = 1986Sci...233...43S| s2cid = 5895824| ref = {{sfnRef|Smith Soderblom et al.|1986}}| url = https://zenodo.org/record/1230972}} </ref> <ref name="Croft 1989"> {{cite conference | last = Croft | first = S.K. |date=March 1989 | title = New Geologic Maps of the Uranian Satellites Titania, Oberon, Umbriel and Miranda | publisher = Lunar and Planetary Sciences Institute, Houston | work = Proceeding of Lunar and Planetary Sciences | volume = 20 | page = 205C | bibcode = 1989LPI....20..205C }} </ref> }} {{Uranovi sateliti}} [[Kategorija:Izvanzemaljske litice]] [[Kategorija:Površinske značajke Uranovih satelita]] 5u053pyfyhtdjmntz22xwdr9ysoos3b 0 815080 7565862 7562621 2026-07-29T10:16:14Z Moon1238 258470 7565862 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Keiko Fujimori |slikastandarda = |veličinastandarda = |slika = KeikoFujimori-Declaraciones (cropped 2).jpg |veličina = |opis slike = Fujimori 2026. godine |malaslika = Keiko Fujimori signature.svg |veličina male slike = |opis male slike = Potpis |rođeno ime = Keiko Sofía Fujimori Higuchi |datum rođenja = {{birth date and age|1975|5|25|df=y}} |mjesto rođenja = [[Lima]], [[Peru]] |datum smrti = |mjesto smrti = |stranka = [[Narodna sila]] (2010. – danas) |bivše stranke = [[Nova većina (Peru)|Nova većina]] (1992. – 2010.) |supruga = |suprug = [[Mark Villanella]] (2004. – 2022.) |partner = |djeca = 2 |obitelj = [[Kenji Fujimori]] (brat)<br/>[[Santiago Fujimori]] (stric) |roditelji = [[Alberto Fujimori]]<br/>[[Susana Higuchi]] |rođaci = |zanimanje = |položaj = [[Predsjednica Perua]] |mandat_start = [[28. srpnja]] [[2026.]] |mandat_kraj = |potpredsjednik = {{ubl | {{small|'''Prvi potpredsjednik'''}}<br>[[Luis Galarreta]] | {{small|'''Drugi potpredsjednik'''}}<br>[[Miki Torres]]}} |potpremijer = |zamjenik = |premijer = [[Luis Galarreta]] |predsjednik = |prethodnik = [[José María Balcázar]] |nasljednik = |čin2 = Predsjednica [[Popularna sila|Narodne sile]] |mandat_start2 = [[22. srpnja]] [[2009.]] |mandat_kraj2 = |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = {{collapsible list|title=''Vidi popis'' | [[Jaime Yoshiyama]] | [[Joaquín Ramírez]] | [[José Chlimper]] | [[Luz Salgado]] | [[Luis Galarreta]] }} |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = ''Dužnost uspostavljena'' |nasljednik2 = |čin3 = Zastupnica u [[Kongres Republike Peru|Kongresu]] |mandat_start3 = [[27. srpnja]] [[2006.]] |mandat_kraj3 = [[26. srpnja]] [[2011.]] |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |čin4 = [[Prva dama Perua]] |mandat_start4 = [[23. kolovoza]] [[1994.]] |mandat_kraj4 = [[22. studenog]] [[2000.]] |potpredsjednik4 = |potpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = [[Alberto Fujimori]] |prethodnik4 = [[Susana Higuchi]] |nasljednik4 = [[Nilda Jara]] |fusnote = }} '''Keiko Sofía Fujimori Higuchi''' ([[Lima]], [[25. svibnja]] [[1975.]]) peruanska je političarka koja od 2026. obnaša dužnost [[Predsjednica Perua|predsjednice Perua]]. Najstarija je kći bivšeg predsjednika [[Alberto Fujimori|Alberta Fujimorija]], vodeća je figura [[Fujimorizam|fujimorizma]], konzervativnog političkog pokreta povezanog s njezinim ocem, te od 2010. vodi njegovu stranku, [[Popularna sila|Narodnu silu]]. Fujimori je obnašala dužnost [[Prve dame i gospoda Perua|Prve dame Perua]] od 1994. do 2000. te bila zastupnica u [[Kongres Republike Peru|Kongresu]] za Limu od 2006. do 2011. Nakon što je ušla u drugi krug, ali izgubila na predsjedničkim izborima [[Opći izbori u Peruu 2011.|2011.]], [[Opći izbori u Peruu 2016.|2016.]] i [[Opći izbori u Peruu 2021.|2021.]], pobijedila je na predsjedničkim izborima u četvrtom pokušaju [[Opći izbori u Peruu 2026.|2026.]] te preuzima dužnost 28. srpnja 2026. Fujimori je prva žena izabrana za predsjednicu Perua. Rođena u Limi kao kći Alberta Fujimorija i [[Susana Higuchi|Susane Higuchi]], postala je Prva dama 1994. u dobi od 19 godina, nakon što je njezin otac uklonio njezinu majku s te uloge tijekom njihove rastave; tu je dužnost obnašala sve do pada njegove vlade 2000. Studirala je [[Poslovna administracija|poslovnu administraciju]] u Sjedinjenim Američkim Državama na sveučilištima [[Sveučilište Stony Brook|Stony Brook]] i [[Sveučilište u Bostonu|Boston]] te kasnije na [[Sveučilište Columbia|Columbiji]]. Fujimori je ušla u izbornu politiku [[Opći izbori u Peruu 2006.|2006.]], osvojivši mjesto u Kongresu s rekordnim brojem glasova. ==Rani život i obrazovanje== Keiko Sofía Fujimori Higuchi rođena je 25. svibnja 1975. u četvrti Jesús María u [[Lima|Limi]].<ref name="DiáriodeNotícias">{{cite web |url=http://www.dn.pt/mundo/interior/keiko-quer-afastar-a-sombra-do-apelido-fujimori-e-chegar-a-presidencia-5002580.html |title=Keiko quer afastar a sombra do apelido Fujimori e chegar à presidência |website=dn.pt |publisher=[[Diário de Notícias]] |last=Salvador |first=Susana |date=28 January 2016 |access-date=20 September 2020 |language=Portuguese |archive-date=29 January 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160129075440/http://www.dn.pt/mundo/interior/keiko-quer-afastar-a-sombra-do-apelido-fujimori-e-chegar-a-presidencia-5002580.html |url-status=live }}</ref><ref name="Hojadevida2016">{{Cite web |url=https://infogob.jne.gob.pe/Politico/FichaPolitico/keiko-sofia-fujimori-higuchi_historial-partidario_Q43AyhFWlVg=3h |title=Keiko Sofía Fujimori Higuchi |website=Jurado Nacional de Elecciones (Perú) |publisher=Infogob |access-date=20 September 2020 |language=es |archive-date=4 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201004064046/https://infogob.jne.gob.pe/Politico/FichaPolitico/keiko-sofia-fujimori-higuchi_historial-partidario_Q43AyhFWlVg=3h |url-status=live }}</ref> Najstarija je od četvero djece [[Alberto Fujimori|Alberta Fujimorija]] i [[Susana Higuchi|Susane Higuchi]], te ima troje mlađe braće i sestara, uključujući [[Kenji Fujimori|Kenjija]], koji je kasnije postao zastupnik u Kongresu.<ref name="af">{{Cite news |url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-16097439 |title=Alberto Fujimori profile: Deeply divisive Peruvian leader |work=[[BBC News]] |date=20 February 2020 |access-date=11 February 2021 |language=en-GB |archive-date=25 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125225628/https://www.bbc.com/news/world-latin-america-16097439 |url-status=live }}</ref><ref name="Memorias de una Recoletana">{{Cite web |url=http://www2.caretas.pe/Main.asp?T=3082&S=&id=12&idE=1255&idSTo=0&idA=75179 |title=Memorias de una Recoletana |work=[[Caretas]] |last=Crespo |first=Silvia |date=14 April 2016 |access-date=23 December 2017 |language=es |archive-date=21 April 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160421224455/http://caretas.pe/Main.asp?T=3082&S=&id=12&idE=1255&idSTo=0&idA=75179 |url-status=dead}}</ref> Brak njezinih roditelja bio je obilježen stalnim problemima, a ona je često posredovala između njih.{{sfn|Vásquez de Velasco|Lira|Llanos|Huertas|2020|p=21}} Ona i njezina braća i sestre pohađali su katoličku školu Colegio Sagrados Corazones Recoleta u Limi.<ref name="Memorias de una Recoletana"/>{{sfn|Vásquez de Velasco|Lira|Llanos|Huertas|2020|p=15}} Godine 1993. Fujimori je završila srednju školu i preselila se u [[Sjedinjene Američke Države]], upisavši [[Sveučilište Stony Brook]] kako bi studirala [[Poslovna administracija|poslovnu administraciju]].<ref name="cash">{{Cite web |url=http://larepublica.pe/30-05-2009/keiko-fujimori-pagaba-estudios-al-cash |title=Keiko Fujimori pagaba estudios al "cash" |publisher=[[La República (Peru)|La República]] |date=30 May 2009 |access-date=22 February 2021 |language=es |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180412140205/http://larepublica.pe/politica/401070-keiko-fujimori-pagaba-estudios-al-cash |archive-date=12 April 2018}}</ref> Pohađala je i [[Sveučilište Boston]], koje je završila u svibnju 1997.<ref name="Hojadevida2016"/> ==Prva dama i rana politička karijera (1994. – 2006.)== Fujimorino školovanje prekinuto je 1994. godine, kada su se njezini roditelji rastali nakon što je njezina majka, [[Susana Higuchi]], javno optužila [[Alberto Fujimori|njezinog oca]] za korupciju i mučenje, što ga je potaknulo da ukloni Higuchi s ceremonijalne uloge [[Prva dama Perua|Prve dame Perua]].<ref name="fp">{{Cite web |date=24 February 2002 |title=Former Peruvian agent backs Fujimori's ex-wife on torture allegations |url=http://www.latinamericanstudies.org/peru/higuchi.htm |access-date=11 February 2021 |agency=[[Associated Press]] |language=en |archive-date=25 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125092356/http://www.latinamericanstudies.org/peru/higuchi.htm |url-status=live }}</ref> Pozvana kući sa Stony Brooka, Fujimori je preuzela dužnost 23. kolovoza 1994. u dobi od 19 godina, postajući najmlađom prvom damom u Amerikama.<ref name="fp"/><ref>{{Cite web |last=Reyes |first=Víctor |date=14 July 2017 |title=La historia de las primeras damas del Perú en el siglo XXI |url=https://rpp.pe/politica/gobierno/la-historia-de-las-primeras-damas-del-peru-en-el-siglo-xxi-noticia-1064156 |access-date=21 February 2021 |website=RPP |language=es |archive-date=7 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201007235333/https://rpp.pe/politica/gobierno/la-historia-de-las-primeras-damas-del-peru-en-el-siglo-xxi-noticia-1064156 |url-status=live }}</ref> Njezini biografi opisuju tu ulogu kao uglavnom ceremonijalnu i navode da ju je otac odabrao zbog njezine odanosti.{{sfn|Vásquez de Velasco|Lira|Llanos|Huertas|2020|p=26}} Vodila je Zakladu za djecu Perua, tijelo kojim po tradiciji rukovodi Prva dama, i osnovala dobrotvornu organizaciju koja pruža operacije srca djeci s [[Prirođena srčana mana|urođenim srčanim manama]].<ref name="Hojadevida2016"/><ref name="experiencia laboral">{{cite web |url=http://larepublica.pe/politica/903193-keiko-fujimori-admite-que-carece-de-una-experiencia-laboral-solida |title=Keiko Fujimori admite que carece de una experiencia laboral sólida |date=15 December 2015 |work=La República |access-date=23 December 2017 |language=es |archive-date=23 December 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171223102123/http://larepublica.pe/politica/903193-keiko-fujimori-admite-que-carece-de-una-experiencia-laboral-solida |url-status=live }}</ref> Na inauguraciji [[brazil]]skog predsjednika [[Fernando Henrique Cardoso|Fernanda Henriquea Cardosa]] 1995. godine, Fujimori je prvi put izrazila ambiciju da postane prva predsjednica Perua, iako je rekla da nevoljko ulazi u politiku, za koju je smatrala da je poremetila njezinu obitelj i mladost.{{sfn|Vásquez de Velasco|Lira|Llanos|Huertas|2020|pp=60–61}} Njezini roditelji razveli su se 1996.<ref name="fp"/> U studenom 2000. godine Alberto Fujimori pobjegao je u [[Japan]] i dao ostavku na predsjedničku dužnost usred velikog korupcijskog skandala; njegova kći pozivala ga je da se umjesto toga vrati i brani pred sudom.<ref name="DiáriodeNotícias"/><ref>{{cite web |url=https://www.elperiodico.com/es/internacional/20070922/la-huida-de-fujimori-duro-81-meses-5481684 |title=La huida de Fujimori duró 81 meses |agency=Agence France-Presse |publisher=[[El Periódico de Catalunya]] |date=22 September 2007 |access-date=25 October 2020 |language=es |archive-date=6 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201006094308/https://www.elperiodico.com/es/internacional/20070922/la-huida-de-fujimori-duro-81-meses-5481684 |url-status=live }}</ref> Napustila je Vladin dvor 21. studenog 2000., kada ga je Kongres smijenio s dužnosti, te se – odbivši majčinu ponudu da žive zajedno – preselila k očevoj tetki.<ref name="kf">{{Cite web |last=Ortiz de Zárate |first=Roberto |date=6 June 2016 |title=Keiko Fujimori Higuchi |url=https://www.cidob.org/lider-politico/keiko-fujimori-higuchi |access-date=21 February 2021 |website=Barcelona Centre for International Affairs |language=en |archive-date=13 September 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240913092753/https://www.cidob.org/lider-politico/keiko-fujimori-higuchi |url-status=live }}</ref> Nakon posjeta ocu u [[Tokio|Tokiju]] 2001. godine, Fujimori se 2002. preselila u Sjedinjene Američke Države kako bi studirala magistarski studij poslovne administracije na [[Sveučilište Columbia|Sveučilištu Columbia]], povukavši se iz politike, zapošljavanjem u [[General Motors]]u i usredotočivši se na brak.<ref name="kf"/>{{sfn|Vásquez de Velasco|Lira|Llanos|Huertas|2020|pp=64–65}} Godine 2004. udala se za Marka Vita Villanellu u Limi, na ceremoniji kojom je predsjedao [[Nadbiskupija Lima|nadbiskup Lime]], [[Juan Luis Cipriani Thorne]], nakon čega se par vratio u [[New York City, New York|New York]].<ref name="kf"/> Godine 2005. Fujimorin otac rekao joj je da namjerava preseliti u [[Čile]] i kandidirati se na [[Opći izbori u Peruu 2006.|općim izborima 2006.]]{{sfn|Vásquez de Velasco|Lira|Llanos|Huertas|2020|pp=64–65}} Stigao je u [[Santiago de Chile|Santiago]] 6. studenog 2005., no ubrzo je uhićen od strane [[Interpol]]a i isključen iz utrke.<ref name="kf"/><ref>{{Cite web |date=19 April 2011 |title=Candidata Fujimori 'jura' que não anistiará pai se eleita |url=https://oglobo.globo.com/mundo/candidata-fujimori-jura-que-nao-anistiara-pai-se-eleita-2794801 |access-date=21 February 2021 |website=O Globo |language=pt-BR |archive-date=10 September 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170910041505/https://oglobo.globo.com/mundo/candidata-fujimori-jura-que-nao-anistiara-pai-se-eleita-2794801 |url-status=live }}</ref> ==Kongres Perua (2006. – 2011.)== [[File:Keiko Fujimori 2.jpg|thumb|Fujimori 2010. godine]] Nakon očevog uhićenja u Čileu 2005. godine, Fujimori je prekinula boravak u Sjedinjenim Američkim Državama i vratila se u Peru kako bi se kandidirala, dijelom i kako bi se zalagala za njegovo oslobađanje.{{sfn|Vásquez de Velasco|Lira|Llanos|Huertas|2020|pp=64–65}} Budući da je Albertu bio zabranjen nastup na [[Opći izbori u Peruu 2006|izborima 2006.]], njegovi pristaše osnovali su [[Savez za budućnost (Peru)|Savez za budućnost]] (Alianza por el Futuro); Fujimori, tada 31-godišnjakinja i ustavno premlada za predsjedničku kandidaturu, predvodila je stranačku listu za [[Lima|Limu]].<ref name="kf" /> Izabrana je sa 602.869 glasova – najviše od svih kandidata u zemlji i tada rekordnim brojem za peruanskog zastupnika – dok je predsjednička kandidatkinja koalicije, [[Martha Chávez]], završila na četvrtom mjestu, a savez je osvojio 13 od 120 mjesta.<ref>{{Cite news |date=29 January 2020 |title=Los más votados en estas elecciones y las votaciones históricas de los últimos 20 años |url=https://elcomercio.pe/politica/los-mas-votados-en-estas-elecciones-y-las-votaciones-historicas-de-los-ultimos-20-anos-onpe-noticia/ |access-date=21 February 2021 |work=El Comercio |language=es |archive-date=26 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210126142557/https://elcomercio.pe/politica/los-mas-votados-en-estas-elecciones-y-las-votaciones-historicas-de-los-ultimos-20-anos-onpe-noticia/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=Elecciones Presidenciales, Congresales y de Parlamento Andino Perú 2006 |url=https://www.web.onpe.gob.pe/modElecciones/elecciones/resultados2006/1ravuelta/index.onpe |access-date=21 February 2021 |website=ONPE |language=es}}</ref> Dok je bila u Kongresu, bila je zastupnica niskog profila, ali istaknuta glasnogovornica pokreta. Usredotočila se na mjere kaznenog pravosuđa, bezuspješno pokušavajući uvesti smrtnu kaznu za terorizam i druga teška kaznena djela te zagovarajući strože kazne za povratnike.<ref>{{Cite web |date=2011 |title=Keiko Fujimori: "Ha llegado el momento de evaluar la pena de muerte" |work=El Comercio |url=http://archivo.elcomercio.pe/politica/gobierno/keiko-fujimori-ha-llegado-momento-evaluar-pena-muerte-noticia-621389 |access-date=21 February 2021 |language=es |archive-url=https://web.archive.org/web/20170910082527/http://archivo.elcomercio.pe/politica/gobierno/keiko-fujimori-ha-llegado-momento-evaluar-pena-muerte-noticia-621389 |archive-date=10 September 2017}}</ref><ref name="ks">{{Cite web |date=9 September 2017 |title=Keiko se ausentó 500 días del Congreso |work=La República |url=http://larepublica.pe/07-04-2011/keiko-se-ausento-500-dias-del-congreso |access-date=21 February 2021 |language=es |archive-url=https://web.archive.org/web/20170909233547/http://larepublica.pe/07-04-2011/keiko-se-ausento-500-dias-del-congreso |archive-date=9 September 2017}}</ref> Podnijela je oko 20 prijedloga zakona u pet godina, od kojih je šest usvojeno, a kritizirana je zbog izostanaka s oko 500 sjednica tijekom mandata u kojem je koristila porodiljni dopust i putovala u inozemstvo, uključujući radi završetka studija na [[Sveučilište Columbia|Sveučilištu Columbia]].<ref>{{Cite web |title=Los cuatro momentos políticos de Keiko Fujimori |url=https://www.elespectador.com/noticias/elmundo/los-cuatro-momentos-politicos-de-keiko-fujimori-articulo-626506/ |access-date=21 February 2021 |website=El Espectador |language=es |archive-date=20 September 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170920175428/http://www.elespectador.com/noticias/elmundo/los-cuatro-momentos-politicos-de-keiko-fujimori-articulo-626506 |url-status=live }}</ref><ref name="ks" /> Godine 2008. osnovala je novu stranku, [[Sila 2011.]] (kasnije preimenovanu u Narodnu silu), kako bi ujedinila fujimorizam oko predsjedničke kandidature 2011.<ref name="Britannica-KF">{{cite encyclopedia |title=Keiko Fujimori |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |url=https://www.britannica.com/biography/Keiko-Fujimori |access-date=2 July 2026 |language=en |archive-date=2 July 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260702202049/https://www.britannica.com/biography/Keiko-Fujimori |url-status=live }}</ref> ==Predsjedničke kampanje== Fujimori se kandidirala za predsjednicu na četiri uzastopna opća izbora ([[Opći izbori u Peruu 2011.|2011.]], [[Opći izbori u Peruu 2016.|2016.]], [[Opći izbori u Peruu 2021.|2021.]] i [[Opći izbori u Peruu 2026.|2026.]]) i jedina je kandidatkinja u modernoj peruanskoj povijesti koja je ušla u četiri uzastopna predsjednička druga kruga. Izgubila je prva tri s malom razlikom glasova prije nego što je pobijedila [[Roberto Sánchez (političar)|Roberta Sáncheza]] 2026., postajući prvom ženom izabranom za predsjednicu Perua i vraćajući [[fujimorizam]] na vlast 25 godina nakon pada vlade njezina oca. Njezini programi dosljedno su kombinirali stroge sigurnosne politike s obranom peruanskog tržišnog gospodarskog modela.<ref>{{Cite news |last=Taj |first=Mitra |last2=Glatsky |first2=Genevieve |date=29 June 2026 |title=Peru's Presidential Vote Gives the Right in Latin America Another Win |url=https://www.nytimes.com/2026/06/29/world/americas/peru-presidential-election-keiko-fujimori-conservative.html |work=The New York Times |language=en}}</ref><ref name="cepr2026">{{cite web |title=Peru Election 2026: Key Candidates, Issues, and Concerns |url=https://cepr.net/publications/perus-run-off-presidential-election-what-you-need-to-know/ |publisher=Center for Economic and Policy Research |date=Lipanj 2026. |language=en}}</ref> [[File:Keiko Fujimori Presidente (2011).jpg|thumb|Mural u znak podrške Fujimori tijekom [[Opći izbori u Peruu 2011.|općih izbora 2011.]] godine.]] Godine 2011., kandidirajući se za novoosnovanu [[Sila 2011.|Silu 2011.]], kampanjom se oslanjala na očev uspjeh u borbi protiv terorizma i gospodarske nestabilnosti, istovremeno pripisujući njegove zločine uglavnom [[Vladimiro Montesinos|Vladimiru Montesinosu]] i obećavši da ga neće pomilovati. U prvom krugu završila je na drugom mjestu s 23,6 % glasova te izgubila drugi krug od [[Ollanta Humala]], 48,66 % prema 51,34 %. Stranka, preimenovana u ''Fuerza Popular'' 2013. godine, reorganizirala se na nacionalnoj razini uoči druge kandidature.<ref>{{Cite web |title=Elecciones Generales 2011 Segunda Elección Presidencial |url=https://www.web.onpe.gob.pe/ |publisher=ONPE |date=15 June 2011 |language=es}}</ref> Godine 2016. uvjerljivo je pobijedila u prvom krugu s oko 40 % glasova, a Narodna sila osvojila je 73 od 130 mjesta u Kongresu, no njezina prednost u drugom krugu se urušila usred optužbi za pranje novca protiv glavnog tajnika stranke [[Joaquín Ramírez|Joaquína Ramíreza]] i obnavljanja antifujimorističke mobilizacije; izgubila je od [[Pedro Pablo Kuczynski|Pedra Pabla Kuczynskoga]] za otprilike 41.000 glasova (49,88 % prema 50,12 %).<ref>{{Cite web |date=9 June 2016 |title=Após apuração de 100% dos votos no Peru, Kuczynski conquista 50,12% |url=https://www.rfi.fr/br/americas/20160609-com-502-kuczynski-vence-eleicoes-presidenciais-no-peru-fujimori-keiko |publisher=Radio France Internationale |language=pt-BR}}</ref> Godine 2021. prošla je iz prvog kruga s 13,4 % glasova, svojim najnižim udjelom, te izgubila drugi krug od [[Pedro Castillo|Pedra Castilla]] za otprilike 44.000 glasova (49,87 % prema 50,13 %).<ref name="ff">{{Cite web |last=Collyns |first=Dan |date=8 June 2021 |title=Peru elections: Fujimori's fraud claims criticised as rival's narrow lead widens |url=http://www.theguardian.com/world/2021/jun/08/keiko-fujimori-claims-irregularities-peru-presidential-election-pedro-castillo |website=[[The Guardian]] |language=en}}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} ==Bibliografija== * {{Cite book |last=Vásquez de Velasco |first=Valerie |title=Señora K: ni víctima, ni heroína |last2=Lira |first2=Ariana |last3=Llanos |first3=Beatriz |last4=Huertas |first4=Mabel |date=2020 |publisher=Página Once |isbn=978-612-48188-6-8 |edition=Primera edición |series=Colección Segunda vuelta |location=Lima |language=es |trans-title=Gospođa K: ni žrtva ni heroina}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat}} * [https://www.youtube.com/@keikofujimorih Službeni Youtube kanal] * [https://youtube.com/playlist?list=PLGYJ11EBxyi5UU40K-K2lNdGb8llZ7pDK&si=i7b3mw5I8nONueg- Službeni podcast „Konfesiones”] (na španjolskom) {{GLAVNIRASPORED:Fujimori, Keiko}} [[Kategorija:Životopisi, Lima]] [[Kategorija:Peruanski političari]] [[Kategorija:Protukomunisti]] hq8daspgbt9js5kihw6hmmjr8knohl2 0 815111 7565865 7519453 2026-07-29T10:21:43Z Moon1238 258470 7565865 wikitext text/x-wiki {{Infookvir službena pozicija | dužnost = Ustavni predsjednik Republike Peru | izvorno_ime = ''Presidente Constitucional de la República del Perú'' | zastava = Presidential Standard of Peru.svg{{!}}border | zastava_veličina = | zastava_opis = Predsjednička zastava | slika = KeikoFujimori-Declaraciones (cropped 2).jpg | slika_veličina = | trenutno = [[Keiko Fujimori]] | trenutno_od = [[28. srpnja]] [[2026.]] | odjel = Izvršna vlast Republike Peru | stil = [[Predsjednik|Gospođa predsjednica]]<br />(neformalno)<br />Njezina Ekscelencija<br />(formalno, diplomatski) | vrsta = [[Poglavar države]]<br />[[Šef vlade]]<br />[[Vrhovni zapovjednik]] | rezidencija = [[Vladin dvor (Peru)|Palacio de Gobierno]] | sjedište = [[Lima]] | imenovatelj = Izravno narodno glasanje<br>[[Kongres Republike Peru]]{{efn|''De facto'', dok su mjesta potpredsjednika i predsjednika Kongresa upražnjena.}} | trajanje_mandata = Pet godina, obnovljivo neuzastopno | pravni_temelj = [[Ustav Perua]] | prvi = [[José de San Martín]] (''de facto'')<br />[[José de la Riva Agüero]] (''de jure'') | osnivanje = {{start date and age|1821|7|28|p=1|br=1|df=yes}} | zadnji = | zamjena = [[Potpredsjednik Perua|Prvi potpredsjednik]] | plaća = 35 568 [[Peruanski novi sol|PEN]] mjesečno<ref>{{Cite web |last=Verano |first=Paloma |date=2025-07-03 |title=Aumento de sueldo de Dina Boluarte: así evolucionó el salario presidencial desde el 2001 |url=https://rpp.pe/peru/actualidad/aumento-de-sueldo-de-dina-boluarte-asi-evoluciono-el-salario-presidencial-desde-el-2001-noticia-1644710 |access-date=2026-02-17 |website=rpp.pe |language=es}}</ref> | web-stranica = {{URL|https://www.gob.pe/presidencia/}} }} '''Predsjednik Perua''' ([[španjolski]]: ''presidente del Perú''), službeno '''ustavni predsjednik Republike Peru''' (španjolski: ''presidente constitucional de la República del Perú''), je [[Poglavar države|šef države]] i [[šef vlade]] [[Peru]]a. Predsjednik je čelnik [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]] i vrhovni zapovjednik [[Oružane snage Perua|Oružanih snaga]] i [[Nacionalna policija Perua|Nacionalne policije Perua]]. Predsjednička dužnost odgovara najvišoj magistraturi u zemlji, čineći predsjednika najviše rangiranim javnim dužnosnikom u Peruu.<ref>{{cite journal |last=Williams |first=James L. |title=Revolution from Within: Changing Military Perspectives in Peru |journal=Naval War College Review |volume=25 |issue=2 |pages=43–60 |date=1972 |issn=0028-1484 |jstor=44639763 |language=en}}</ref> Zbog široko tumačenih odredbi o [[Opoziv (politika)|opozivu]] u [[Ustav Perua|Ustavu Perua iz 1993.]], [[Kongres Republike Peru|Kongres Perua]] može smijeniti predsjednika bez razloga, čime izvršna vlast postaje ''de facto'' podređena zakonodavnoj.<ref name="PROFE92">{{cite book |last1=Asensio |first1=Raúl |last2=Camacho |first2=Gabriela |last3=González |first3=Natalia |last4=Grompone |first4=Romeo |last5=Pajuelo Teves |first5=Ramón |last6=Peña Jimenez |first6=Omayra |last7=Moscoso |first7=Macarena |last8=Vásquez |first8=Yerel |last9=Sosa Villagarcia |first9=Paolo |title=El Profe: Cómo Pedro Castillo se convirtió en presidente del Perú y qué pasará a continuación |url=https://fondoeditorial.iep.org.pe/producto/el-profe-como-pedro-castillo-se-convirtio-en-presidente-del-peru-y-que-pasara-a-continuacion-2/ |publisher=[[Institute of Peruvian Studies]] |location=Lima |edition=1 |pages=92 |date=August 2021 |access-date=17 November 2021 |isbn=978-612-326-084-2 |language=es |archive-date=5 November 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221105081352/https://fondoeditorial.iep.org.pe/producto/el-profe-como-pedro-castillo-se-convirtio-en-presidente-del-peru-y-que-pasara-a-continuacion-2/ |url-status=live }}</ref><ref>{{cite news|last=Taj|first=Mitra|date=7 December 2021|title='Too many mistakes': Peru's president threatened with impeachment after shaky start|work=[[Financial Times]]|url=https://www.ft.com/content/685a5a7d-4531-4242-9074-badd59254349|url-access=subscription|access-date=13 December 2021|language=en|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221210/https://www.ft.com/content/685a5a7d-4531-4242-9074-badd59254349|archive-date=10 December 2022}}</ref><ref>{{cite news|last=|date=19 November 2021|title=Peru's Keiko Fujimori backs long-shot effort to impeach President Castillo|publisher=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/world/americas/perus-keiko-fujimori-backs-long-shot-effort-impeach-president-castillo-2021-11-19/|access-date=13 December 2021|language=en|archive-date=19 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211119233501/https://www.reuters.com/world/americas/perus-keiko-fujimori-backs-long-shot-effort-impeach-president-castillo-2021-11-19/|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|last=Tegel|first=Simeon|date=15 October 2021|title=Can Pedro Castillo Save His Presidency?|url=https://foreignpolicy.com/2021/10/15/peru-president-pedro-castillo-left-extremism-impeachment/|access-date=13 December 2021|website=[[Foreign Policy]]|language=en-US|archive-date=15 October 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211015221103/https://foreignpolicy.com/2021/10/15/peru-president-pedro-castillo-left-extremism-impeachment/|url-status=live}}</ref> Predsjednik se bira da bi vodio opću politiku vlade, surađivao s Kongresom Republike i [[Vlada Perua|Vijećem ministara]] u provedbi reformi te bio upravitelj države, provodeći ustav koji utvrđuje predsjedničke uvjete, prava i obveze. Izvršna vlast smještena je u [[Vladin dvor (Peru)|Palacio de Gobierno]], koji se nalazi u povijesnom središtu [[Lima|Lime]]. Zgrada se koristi kao sjedište šefova države Perua još od vremena [[Francisco Pizarro|Francisca Pizarra]] i [[Popis potkraljeva Perua|peruanskih potkraljeva]]. ==Predsjednički mandati i prijelazi== Predsjednik se u pravilu bira na petogodišnji mandat te mu je neposredni [[Vršitelj dužnosti|ponovni izbor]] zabranjen.<ref>{{cite web|date=12 August 2019|title=Peru's Constitution of 1993 with Amendments through 2009|url=https://www.constituteproject.org/constitution/Peru_2009.pdf?lang=en|website=Constitute Project|access-date=17 October 2019|language=en|archive-date=22 January 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180122212012/https://www.constituteproject.org/constitution/Peru_2009.pdf?lang=en|url-status=live}}</ref> [[Popis predsjednika Perua|Bivši predsjednik]] može se ponovno kandidirati nakon što provede cijeli mandat izvan dužnosti. Predsjednička inauguracija održava se 28. srpnja u Kongresu. Taj datum obilježava i [[Borba za neovisnost Latinske Amerike|neovisnost od Španjolske]] te je [[Fiestas Patrias (Peru)|državni praznik]]. Kongres Republike ima ovlast prijevremeno okončati predsjednički mandat putem [[Opoziv (politika)|opoziva]]. Prema članku 113. [[Ustav Perua|Ustava iz 1993.]], predsjednik može biti smijenjen zbog smrti, „trajne moralne ili fizičke nesposobnosti” koju utvrđuje Kongres, ostavke, bijega s nacionalnog teritorija bez dozvole Kongresa ili razrješenja zbog počinjenja prekršaja navedenih u članku 117. Ustava. Četiri predsjednika su uspješno opozvana i smijenjena s dužnosti: [[Alberto Fujimori]] (2000.), [[Martín Vizcarra]] (2020.), [[Pedro Castillo]] (2022.) i [[Dina Boularte]] (2025.). ==Ovlasti i dužnosti== {{Vidi još|Ustav Perua}} Akti predsjednika Republike koji ne dobiju ministarsku potvrda su ništavni. Predsjedniku Republike pripada predsjedavanje Vijećem ministara kada je sazvan ili kada prisustvuje njegovim sjednicama. Predsjednik Republike imenuje i razrješuje predsjednika Vijeća. Predsjednik Republike na prijedlog i uz suglasnost predsjednika Vijeća može imenovati i razrješavati ostale ministre. Ministri su pojedinačno odgovorni za vlastite akte i za predsjedničke akte koje potvrđuju. Svi ministri solidarno su odgovorni za kaznena djela ili povrede Ustava ili zakona koje počini predsjednik Republike ili koje su dogovorene u Vijeću, čak i ako su glasali protiv, osim ako odmah podnesu ostavku. Predsjednik Republike, osim što je šef države, ujedno je i šef nacionalne vlade. Njegove su funkcije izričito navedene u Ustavu i Organskom zakonu izvršne vlasti: # Poštivati i provoditi Ustav i međunarodne ugovore, zakone i ostale pravne propise. # Zastupati državu unutar i izvan Republike. # Voditi opću politiku vlade. # Osiguravati unutarnji red i vanjsku sigurnost Republike. # Raspisivati izbore za predsjednika Republike i zastupnike u Kongresu, kao i za gradonačelnike, vijećnike i ostale dužnosnike utvrđene zakonom. # Sazivati Kongres na izvanredno zasjedanje i potpisivati, u tom slučaju, dekret o sazivanju. # Upućivati poruke Kongresu u bilo koje vrijeme te obvezno, osobno i u pisanom obliku, pri otvaranju prvog redovnog godišnjeg zasjedanja. Godišnje poruke sadrže detaljno izlaganje stanja Republike i poboljšanja i reformi koje predsjednik smatra potrebnima i korisnim za razmatranje Kongresa. Poruke predsjednika Republike, osim prve, odobrava Vijeće ministara. # Izvršavati ovlast uređivanja zakona bez njihovog kršenja ili iskrivljivanja te, u tim okvirima, donositi dekrete i odluke. # Poštivati i provoditi presude i odluke nadležnih tijela. # Poštivati i provoditi odluke [[Nacionalno izborno povjerenstvo|Nacionalnog izbornog povjerenstva]]. # Voditi vanjsku politiku i međunarodne odnose te sklapati i ratificirati [[Međunarodni ugovor|međunarodne ugovore]]. # Imenovati [[Veleposlanici Perua|veleposlanike]] i [[Izaslanik (titula)|opunomoćene ministre]], uz odobrenje Vijeća ministara, uz obvezu izvještavanja Kongresa. # Primati strane diplomatske predstavnike i ovlašćivati konzule za obavljanje njihovih funkcija. # Predsjedavati Nacionalnim sustavom obrane te organizirati, raspoređivati i upravljati uporabom Oružanih snaga i Nacionalne policije. # Poduzimati potrebne mjere za obranu Republike, cjelovitost teritorija i suverenost države. # Objavljivati rat i potpisivati mir uz odobrenje Kongresa. # Upravljati javnim financijama. # Pregovarati o zajmovima. # Donositi izvanredne mjere, hitnim dekretima sa snagom zakona, u gospodarskim i financijskim pitanjima, kada to zahtijeva nacionalni interes, uz obvezu izvještavanja Kongresa. Kongres može mijenjati ili ukidati navedene hitne dekrete. # Uređivati [[Carina|carinske tarife]]. # Dodjeljivati [[Pomilovanje|pomilovanja]] i [[Ublaženje kazne|ublažavati kazne]]. Izvršavati pravo milosti u korist okrivljenika u slučajevima kada je faza istrage premašila dvostruko njezino trajanje zajedno s produženjem. # Dodjeljivati odlikovanja u ime Nacije. # Ovlašćivati Peruance za služenje u stranoj vojsci. # Odobravati [[izručenje]], uz odobrenje Vijeća ministara, na temelju izvješća Vrhovnog suda pravde Republike. # Predsjedavati Forumom nacionalnog sporazuma, s mogućnošću delegiranja te funkcije predsjedniku Vijeća ministara. # Obavljati ostale vladine i administrativne funkcije koje mu povjeravaju Ustav i zakoni. ==Uvjeti za kandidaturu== *Predsjednik mora biti Peruanac po rođenju (oni koji su stekli peruansko državljanstvo naturalizacijom ne mogu obnašati tu dužnost). Moraju imati više od trideset pet godina u trenutku kandidature i u potpunosti uživati građanska prava, tj. ne smiju biti pod kaznenom sankcijom niti civilno proglašeni nesposobnima, što uključuje pravo glasa. *Ako nisu napustili dužnost šest mjeseci prije izbora, za predsjednika se ne mogu se kandidirati: **ministri i zamjenici ministara, generalni kontrolor **članovi Ustavnog suda, Nacionalnog vijeća pravosuđa, Sudbene vlasti, Državnog odvjetništva, Nacionalnog izbornog povjerenstva i Pučki pravobranitelj **predsjednik Središnje rezervne banke, Nadzornik bankarstva, osiguranja i privatnih upravitelja mirovinskih fondova te Nacionalni nadzornik porezne uprave **aktivni pripadnici Oružanih snaga i Nacionalne policije **ostali slučajevi predviđeni Ustavom. Prema Organskom zakonu o izborima, za predsjednika ili potpredsjednike Republike ne mogu se kandidirati: *ministri i zamjenici ministara, generalni kontrolor Republike i regionalni dužnosnici, ako nisu podnijeli ostavku najmanje šest mjeseci prije izbora. *članovi Ustavnog suda, Nacionalnog vijeća pravosuđa, Sudbene vlasti, Državnog odvjetništva, tijela koja čine Izborni sustav i Pučki pravobranitelj, ako nisu napustili dužnost najmanje 6 (šest) mjeseci prije izbora. *predsjednik Središnje rezervne banke, Nadzornik bankarstva i osiguranja, Nadzornik porezne uprave, Nacionalni nadzornik carina i Nadzornik privatnih upravitelja mirovinskih fondova, ako nisu podnijeli ostavku najmanje šest mjeseci prije izbora. *pripadnici Oružanih snaga i Nacionalne policije koji nisu prešli u mirovinu najmanje šest mjeseci prije izbora. *bračni drug i krvni srodnici do četvrtog koljena, te srodnici po tazbini do drugog koljena, osobe koja obnaša predsjedničku dužnost ili je obnašala u godini koja prethodi izborima. == Bilješke == {{Bilješke}} ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Politika Perua]] [[Kategorija:Predsjednici po državama|Peru]] 4q0zj8i2wfklug0htlamddy9gsmtldm 0 815291 7565581 7522373 2026-07-28T14:47:18Z Argo Navis 852 7565581 wikitext text/x-wiki {{Infookvir planina na Mjesecu | ime = Mons Esam | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Mons Esam AS17-M-0306.jpg | opis slike = Slika s kamere za mapiranje [[Apollo 17|Apolla 17]], s Monsom Esamom u sredini, Dianom dolje u sredini i Grace dolje desno od sredine | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{Lunar coords and quad cat|14.6|N|35.7|E}} | koordinate_ref = | smještaj = Sjeverni dio [[More kiša|Mora kiša]] | dio gorja = | vrh = 6622<ref name=61A2S1>[https://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/topophoto/61A2S1/ 61A2S1(50)], ''Grace''. Lunar Topophotomap Series. Publisher: Defense Mapping Agency, Topographic Center. Scale: 1:50,000. Projection: Transverse Mercator.</ref> | ostali vrhovi = | starost = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Mjesec | pushpin_label = | pushpin_label_position = }} '''Mons Esam''' je mala, izolirana [[planina]] u sjevernom dijelu [[More tišine|Mora tišine]] (Mare Tranquillitatis) . Nalazi se jugoistočno od kratera [[Vitruvius (krater)|Vitruvius]] i zapadno-sjeverozapadno od [[Lyell (mjesečev krater)|Lyella]]. Sjeveroistočno od ovog grebena nalazi se zaljev [[Sinus Amoris]]. Selenografska [[Koordinatni sustav|koordinata]] ovog objekta je 14,6° N, 35,7° E, a maksimalni promjer mu je u podnožju 8&nbsp;km. Naziv ovog objekta je [[Arapski jezik|arapsko]] muško ime, i nije odabran da predstavlja određenu osobu.<ref>{{gpn|3979}}</ref> Ovaj vrh je lunarni stožac koji je nastao tektonskim procesima, a uzdiže se otprilike 400 metara iznad okolnih ravnica.<ref name=61A2S1/> Par sićušnih kratera južno od Mons Esama dobio je imena od [[Međunarodna astronomska unija|IAU-a]]. Navedeni su u donjoj tablici. Krateri se nalaze na vrhovima dviju mjesečevih kupola, koje su najvjerojatnije vulkani i nisu nastale udarima. {| class="wikitable" style="text-align: right;" ! scope="col" rowspan=2 | Krater ! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ... ! scope="col" rowspan=2 | Promjer ! scope="col" rowspan=2 | Izvor imena |- ! scope="col" | širina ! scope="col" | dužina |- |Diana | align="right" | 14,3° S | align="right" | 35,7° I | align="right" | 2&nbsp;km | [[Latinski jezik|Latinsko]] žensko ime |- |Grace | align="right" | 14,2° S | align="right" | 35,9° I | align="right" | 1&nbsp;km | [[Engleski jezik|Englesko]] žensko ime |} == Izvori == [[Datoteka:Mons_Esam_AS15-P-9853.jpg|desno|mini|300px|Kosi pogled na Mons Esam, okrenut prema sjeveru, pod visokim kutom sunca, iz [[Apollo 15|Apolla 15]]]] [[Datoteka:Mons_Esam_AS17-P-2295.jpg|desno|mini|300px|Kosi pogled na Mons Esam, okrenut prema jugu, pod niskim kutom sunca, iz [[Apollo 17|Apolla 17]]]] {{Izvori}} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite journal |author = Weitz, Catherine M. |author2 = Head III, James W. |title = Spectral properties of the Marius Hills volcanic complex and implications for the formation of lunar domes and cones |journal = Journal of Geophysical Research |date = 1999 |volume = 104 |issue = E8 |pages = 18,933–18,956 |url = http://www.agu.org/pubs/crossref/1999/1998JE000630.shtml |access-date = 2007-08-06 |doi = 10.1029/1998JE000630 |bibcode = 1999JGR...10418933W |s2cid = 129797743 |doi-access = free |archive-date = 2012-02-18 |archive-url = https://web.archive.org/web/20120218074248/http://www.agu.org/pubs/crossref/1999/1998JE000630.shtml |url-status = dead }} * {{cite book | last1 = Andersson | first1 = L. E. | last2 = Whitaker | first2 = E. A. | author-link2 = Ewen Whitaker | date = 1982 | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature | publisher = NASA RP-1097 }} * {{cite book | last1 = Bussey | first1 = B. | author-link1 = Ben Bussey | last2 = Spudis | first2 = P. | author-link2 = Paul Spudis | date = 2004 | title = The Clementine Atlas of the Moon | publisher = [[Cambridge University Press]] | location = New York | isbn = 978-0-521-81528-4 }} * {{cite book | last1 = Cocks | first1 = Elijah E. | last2 = Cocks | first2 = Josiah C. | date = 1995 | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature | publisher = Tudor Publishers | isbn = 978-0-936389-27-1 | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271 }} * {{cite web | last = McDowell | first = Jonathan | date = July 15, 2007 | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | title = Lunar Nomenclature | publisher = [[Jonathan's Space Report]] | access-date = 2007-10-24 | archive-date = 2012-02-08 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | url-status = dead }} * {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| year = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}} * {{cite book | first = Patrick | last = Moore | author-link = Patrick Moore | date = 2001 | title = On the Moon | publisher = Sterling Publishing Co | isbn = 978-0-304-35469-6 | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr }} * {{cite book | first = Fred W. | last = Price | date = 1988 | title = The Moon Observer's Handbook | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-33500-3 }} * {{cite book | last = Rükl | first = Antonín | author-link = Antonín Rükl | date = 1990 | title = Atlas of the Moon | publisher = [[Kalmbach Books]] | isbn = 978-0-913135-17-4 }} * {{cite book | last = Webb | first = Rev. T. W. | author-link = Thomas William Webb | date = 1962 | title = Celestial Objects for Common Telescopes | edition = 6th | publisher = Dover | isbn = 978-0-486-20917-3 | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb }} * {{cite book | first = Ewen A. | last = Whitaker | author-link = Ewen Whitaker | date = 1999 | title = Mapping and Naming the Moon | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-62248-6 }} * {{cite book | first = Peter T. | last = Wlasuk | date = 2000 | title = Observing the Moon | publisher = Springer | isbn = 978-1-85233-193-1 }} {{refend}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Planine na Mjesecu|Esam]] egp19fkrpfsg7kyj2kt1mgoi1kbhlzt 10 815368 7565587 7525121 2026-07-28T15:02:45Z Pojmoslovac 51927 s 7565587 wikitext text/x-wiki Predložak se dodaje na vrh članaka o ... {{Primjer parametara|ime|slika|veličina|opis slike|znanstvena_grana|znanstveno_polje|znanstveno_područje}} <syntaxhighlight lang="wikitext" copy> {{Infookvir znanost | ime = | slika = | veličina = | opis slike = | znanstvena_grana = | znanstveno_polje = | znanstveno_područje = | dodatak = | portal = }} </syntaxhighlight> 77zvsgto3gxeo6gtf453rs6mkovyfbe 0 815672 7565764 7561322 2026-07-28T21:06:46Z Etiktov 253954 Wikipedizirano 7565764 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Husein ibn Ali | slika = Chester Beatty T 414 fol 125v Husayn ibn Ali.jpg | opis_slike = Husein ibn Ali | datum_rođenja = 626. | mjesto_rođenja = [[Medina]] | datum_smrti = 680. | mjesto_smrti = [[Karbala]] | poznat_po = Treći imam šijitskog islama i Bitka kod Karbale | vjera = [[Islam]] | otac = [[Ali ibn Abi Talib]] | majka = [[Fatima al-Zahra]] | djeca = * [[Ali Zayn al-Abidin]] * [[Ali al-Akbar ibn Husein]] * [[Ali al-Asghar ibn Husein]] * [[Sukayna bint Husein]] | obitelj = * [[Muhamed]] * [[Hasan ibn Ali]] * [[Abbas ibn Ali]] }} '''Husein ibn Ali''' (arap. الحسين بن علي; 626. – 680.) bio je unuk [[Islam|islamskog]] proroka [[Muhamed|Muhameda]] te sin [[Ali]] ibn Abi Taliba i [[Fatima bint Muhamed|Fatime]] bint Muhamed. U [[Šijizam|šijitskom islamu]] smatra se trećim [[Šijitski imam|imamom]], dok ga muslimani općenito smatraju jednom od najvažnijih osoba u ranoj povijesti islama. Poginuo je u [[Bitci kod Karbale]] 680. godine, događaju koji je imao trajan utjecaj na islamsku povijest i posebno na razvoj šijitske tradicije.<ref name=":0">{{cite encyclopedia |title=ḤOSAYN B. ʿALI i. LIFE AND SIGNIFICANCE IN SHIʿISM |encyclopedia=Encyclopaedia Iranica |author=Wilferd Madelung |url=https://www.iranicaonline.org/articles/hosayn-b-ali-i }}</ref> == Život i nasljeđe == [[File:Grobnica Husein ibn Alija u Karbali.jpg|thumb|Svetište Huseina ibn Alija u Karbali]] Husein ibn Ali ostao je poznat po svojoj ulozi u Bitci kod Karbale 680. godine. Bio je unuk proroka Muhameda, sin Alija ibn Abi Taliba i Fatime al-Zahre te treći imam šijitskog islama.<ref name=":0" /> Nakon sukoba s vladavinom [[Omejidski Kalifat|Omejidskog kalifata]], Husein je sa svojim sljedbenicima stigao do Karbale u današnjem [[Irak|Iraku]], gdje je 10. listopada 680. godine poginuo u neravnopravnoj bitci. Ovaj događaj postao je jedan od najvažnijih simbola šijitske povijesti i svake se godine obilježava tijekom [[Ašura|Ašure]].<ref name=":1">{{cite web|title=al-Husayn ibn Ali|website=Encyclopaedia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/al-Husayn-ibn-Ali-Muslim-leader-and-martyr}}</ref> Njegov grob u Karbali danas je jedno od najvažnijih hodočasničkih mjesta šijitskih muslimana. Husein se u šijitskoj tradiciji smatra simbolom hrabrosti, žrtve i otpora nepravdi.<ref name=":1" /> Svake godine milijuni vjernika iz različitih dijelova svijeta dolaze u Karbalu kako bi posjetili njegov grob, posebno tijekom hodočašća Arba'in, koje se održava četrdeset dana nakon Ašure. Ovo hodočašće smatra se jednim od najvećih godišnjih vjerskih okupljanja na svijetu. == Bitka kod Karbale == Godine 680. Husein ibn Ali odbio je prisegnuti na vjernost omejadskom kalifu Jazidu I. Nakon što su ga stanovnici [[Kufa|Kufe]] pozvali da preuzme vodstvo, krenuo je iz [[Medina|Medine]] prema Iraku. Međutim, njegova mala skupina presretnuta je na ravnici Karbale i opkoljena vojskom Omejada. Uz Huseina su se nalazila otprilike sedamdeset i dvojica njegovih pristaša te žene i djeca. Tijekom opsade pristup vodi rijeke [[Eufrat]] bio je onemogućen zbog čega su trpjeli veliku žeđ.<ref name=":2">{{cite encyclopedia|title=KARBALA|encyclopedia=Encyclopaedia Iranica|url=https://www.iranicaonline.org/articles/karbala}}</ref> Na dan Ašure (10. listopada 680.) gotovo svi Huseinovi pratitelji izginuli su u borbi. Među poginulima bili su njegov polubrat [[Abbas ibn Ali]], koji je prema islamskoj predaji poginuo pokušavajući donijeti vodu u logor, te njegov sin [[Ali al-Akbar ibn Husein]]. Njegov najmlađi sin [[Ali al-Asgar ibn Husein]] također je poginuo tijekom događaja u Karbali, iako se pojedinosti njegova stradanja razlikuju među povijesnim izvorima i kasnijim predajama. <ref>{{cite encyclopedia|title=ʿABBĀS B. ʿALĪ B. ABŪ ṬĀLEB|encyclopedia=Encyclopaedia Iranica|url=https://www.iranicaonline.org/articles/abbas-b-ali-b-abu-taleb}}</ref><ref>{{cite encyclopedia|title=ʿALĪ AKBAR|encyclopedia=Encyclopaedia Iranica|url=https://www.iranicaonline.org/articles/ali-akbar-imam-hosayns-eldest-son}}</ref> Prema povijesnim izvorima, Husein je nakon brojnih rana ubijen na bojištu, a njegova glava nakon bitke bila je odvojena od tijela i poslana omejadskim vlastima. Tijela poginulih ostala su na bojištu prije nego što su ih kasnije pokopali pripadnici plemena Banu Asad. Događaji u Karbali postali su jedan od najvažnijih i najutjecajnijih događaja u povijesti islama, osobito u šiitskoj tradiciji.<ref name=":2" /> == Izvori == <references/> [[Kategorija:Islam]] [[Kategorija:Šijitski kler]] 9ed9i89x9aqgubdpk9ryxia3lrrb8qc 10 815853 7565522 7565076 2026-07-28T13:36:26Z Zviz2401 102709 tal. miniserije od 2010. do danas 7565522 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Talijanske serije prikazivane u Hrvatskoj | naslov = {{Z|ITA}}{{Z|HRV}} Talijanske serije prikazivane u Hrvatskoj | grupa1 = 1999. | popis1 = ''[[Samo jedan usamljeni glas]]'' • ''[[Čarolija (televizijska serija)|Čarolija]]'' | grupa2 = 2000-e | popis2 = {{Navigacija podgrupa | grupa1 = 2000. | popis1 = ''[[Trideset redaka za zločin]]'' • ''[[Crna kronika (televizijska serija)|Crna kronika]]'' | grupa2 = 2001. | popis2 = ''[[Život koji će doći]]'' • ''[[Inspektor Montalbano]]'' | grupa3 = 2002. | popis3 = ''[[Djevojke sa španjolskog trga]]'' • ''[[Majke (televizijska serija)|Majke]]'' • ''[[Prodavačice]]'' • ''[[Zločini i tajne]]'' | grupa4 = 2003. | popis4 = ''[[Izlog strasti]]'' • ''[[Enzo Ferrari (televizijska serija)|Enzo Ferrari]]'' | grupa5 = 2004. | popis5 = | grupa6 = 2005. | popis6 = ''[[Voljeni doktor Martini]]'' | grupa7 = 2006. | popis7 = ''[[Carabinieri - žena na zadatku]]'' | grupa8 = 2007. | popis8 = | grupa9 = 2008. | popis9 = | grupa10 = 2009. | popis10 = }} | grupa3 = 2010-e | popis3 = {{Navigacija podgrupa | grupa1 = 2010. | popis1 = | grupa2 = 2011. | popis2 = ''[[Capri (serija)|Capri]]'' • ''[[Ludi od ljubavi]]'' • ''[[Početak (televizijska serija)|Početak]]'' <!-- Ricomincio da me --> • ''[[Novi život (televizijska serija)|Novi život]]'' | grupa3 = 2012. | popis3 = ''[[Mladi Montalbano]]'' • ''[[U magli zločina]]'' • ''[[Ispod rimskog neba]]'' | grupa4 = 2013. | popis4 = ''[[Rebecca, prva supruga]]'' • ''[[Inspektor Rex]]'' • ''[[Marija iz Nazareta]]'' • ''[[Modni atelijer Fontana - svijet visoke mode]]'' • ''[[Skandal u Rimskoj Banci]]'' | grupa5 = 2014. | popis5 = ''[[Toscana (televizijska serija)|Toscana]]'' | grupa6 = 2015. | popis6 = ''[[Ana Karenjina (televizijska serija)|Ana Karenjina]]'' • ''[[Vendetta]]'' • ''[[Napokon sreća (televizijska serija)|Napokon sreća]]'' • ''[[Velika obitelj]]'' • ''[[Volare - Priča o životu Domenica Modugna]]'' | grupa7 = 2016. | popis7 = ''[[Don Matteo (televizijska serija)|Don Matteo]]'' • ''[[Dama pod velom]]'' • ''[[Povratak (televizijska serija)|Povratak]]'' | grupa8 = 2017. | popis8 = | grupa9 = 2018. | popis9 = ''[[Raj za dame (televizijska serija)|Raj za dame]]'' • ''[[Genijalna prijateljica (televizijska serija)|Genijalna prijateljica]]'' • ''[[Vino istine]]'' • ''[[Baby (televizijska serija)]]'' | grupa10 = 2019. | popis10 = ''[[Korak do neba (televizijska serija)|Korak do neba]]'' • ''[[Gadovi Pizzofalconea]]'' • ''[[Žrtve ljubavi]]'' • ''[[Inspektor Maltese]]'' }} | grupa4 = 2020-e | popis4 = {{Navigacija podgrupa | grupa1 = 2020. | popis1 = ''[[Novi papa]]'' • ''[[Imma Tataranni]]'' • ''[[Neka nam Bog pomogne]]'' • ''[[Rocco Schiavone]]'' | grupa2 = 2021. | popis2 = ''[[Inspektor Ricciardi]]'' • ''[[Lolita Lobosco (televizijska serija)|Lolita Lobosco]]'' • ''[[Doc – Nova prilika]]'' • ''[[Medici (televizijska serija)|Medici]]'' • ''[[U ime ruže]]'' | grupa3 = 2022. | popis3 = ''[[Makari: Sicilijanske tajne]]'' • ''[[Signora Volpe (televizijska serija)|Signora Volpe]]'' • ''[[Kralj (televizijska serija)|Kralj]]'' • ''[[Dobro jutro, mama (televizijska serija)|Dobro jutro, mama]]'' | grupa4 = 2023. | popis4 = ''[[Blanca (televizijska serija)|Blanca]]'' • ''[[Viola boje mora (televizijska serija)|Viola boje mora]]'' • ''[[Lažljivi život odraslih (televizijska serija)|Lažljivi život odraslih]]'' •''[[Zakon prema Lidiji Poët]]'' • ''[[Adriano Olivetti - Snaga sna]]'' • ''[[Američka djevojka]]'' | grupa5 = 2024. | popis5 = ''[[Studio 1 (televizijska serija)|Studio 1]]'' • ''[[Boris Giuliano protiv mafije]]'' | grupa6 = 2025. | popis6 = ''[[Otvoreno more (televizijska serija)|Otvoreno more]]'' • ''[[Marconi - čovjek koji je povezao svijet]]'' • ''[[Sandokan: Princ pirata]]'' • ''[[Stucky (televizijska serija)|Stucky]]'' • ''[[Letizia Battaglia: Fotografiranje života i smrti u Palermu]]'' | grupa7 = 2026. | popis7 = ''[[Oriana Fallaci (televizijska serija)|Oriana Fallaci]]'' • ''[[Portobello (televizijska serija)|Portobello]]'' • ''[[Gerri (televizijska serija)|Gerri]]'' • ''[[Slučajevi odvjetnika Guerrierija]]'' • ''[[Ritam srca (televizijska serija)|Ritam srca]]'' • ''[[Za Elisu - slučaj Claps]]'' | grupa8 = 2027. | popis8 = }} }} <noinclude> [[Kategorija:Skupni televizijski predlošci]] [[Kategorija:Hrvatski predlošci]] </noinclude> hxd7glqx49bc0odj5yr4q1nio7dlvdn 0 815875 7565716 7564344 2026-07-28T18:42:06Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7565716 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea'' | slika = Guarea cedrata (A.Chev.) Pellegr. (GH0262).jpg | slika_opis = ''L. cedrata''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Leplaea''''' | genus_autorstvo = Vermoesen }} '''''Leplaea''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje ovog roda je od zapadne tropske [[Afrika|Afrike]] do [[Uganda|Ugande]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26772-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Ime == Rod je nazvan po [[Edmond Leplae|Edmondu Leplaeu]], tadašnjem glavnom ravnatelju belgijskog Ministarstva kolonija, u znak priznanja njegovu poticanju botaničkih istraživanja u tadašnjem [[Belgijski Kongo|Belgijskom Kongu]]. == Morfologija == ''Leplaea'' je rod [[Drveće|drveća]], niskog drveća i rjeđe [[grm]]ova iz porodice ''[[Jasenjačevke|Meliaceae]]''. Biljke su dvodomne, katkad s bijelim iscjetkom. Dlakavost (indumentum) čine jednostavne dlake, ponekad s tamnim smolastim središnjim kanalom, te kratki narančastosmeđi žljezdasti trihomi; oba tipa često se pojavljuju zajedno.<ref name="Plant "/> [[Listovi]] su uglavnom neparno perasti, s nasuprotnim ili gotovo nasuprotnim parovima liski i jasno izdvojenom završnom liskom, čija je peteljčica osjetno dulja od peteljčica bočnih liski. Rjeđe su neki listovi parno perasti. Peteljka je pri osnovi odozgo žljebasta ili spljoštena, a rahis obično ima uzdignut središnji greben ili žlijeb. Liske su odozgo gole, a odozdo gole ili žljezdasto istočkane; tercijarna nervatura mrežasta je ili ljestvičasta.<ref name="Plant "/> [[Cvat]]ovi su najčešće pazušne metlice, rjeđe kauliflorni čuperci. Muški [[cvat]]ovi obično su nešto dulji i gušći od ženskih. [[Cvjetovi]] su funkcionalno jednospolni, ali su muški i ženski izgledom vrlo slični; organi suprotnoga spola ostaju zakržljali i nefunkcionalni. [[Čaška]] je čašasta ili tanjurasta, cjelovita, sitno nazubljena ili nepravilno režnjevita. [[Latica]] je 3–5, rijetko šest; slobodne su ili u različitoj mjeri srasle, a pri cvatnji se povijaju unatrag.<ref name="Plant "/> Prašničke niti potpuno su srasle u vrčastu do valjkastu prašničku cijev s 8–12, rijetko 16 režnjeva. Prašnice ili sterilne anterode zatvorene su unutar cijevi. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] je sjedeći ili kratko stapkast, katkad s diskom oko osnove plodnice. Plodnica je dvo- do peteropretinasta, rijetko sedmeropretinasta, s jednim ili dvama nadraslim sjemenim zametcima u svakom pretincu.<ref name="Plant "/> [[Plod]] je lokulicidna kapsula s jednom do pet, rijetko sedam [[sjeme]]nki. Može se otvarati odmah ili sa zakašnjenjem, a oblikom je spljošteno kuglasta do duboko režnjevita. Sjemenke su bubrežaste ili stožaste. Klijanje je kriptokotilarno, poluhipogejno do hipogejno.<ref name="Plant "/> Rod obuhvaća sedam vrsta tropske [[Afrika|Afrike]], s najvećom raznolikošću u Kamerunu i Gabonu, gdje raste po pet vrsta. Pretežno je vezan uz gvinejsko-kongoansko središte endemizma, a nije poznat s Bioka ni iz okolice planine Kamerun.<ref name="Plant "/> Tipska vrsta: ''Leplaea coalescens'' <small>Vermoesen</small>, danas sinonim vrste ''Leplaea mayombensis'' <small>(Pellegr.) Staner.</small> <ref name=<ref name="Plant ">[https://plecevo.eu/article/32532/list/18/ A taxonomic revision of the reinstated genus Leplaea and the newly recognized genus Neoguarea (Meliaceae, Sapindales): the exclusion of Guarea from Africa], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Leplaea adenopunctata]]'' <small>E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde</small> # ''[[Leplaea cauliflora]]'' <small>E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde</small> # ''[[Leplaea cedrata]]'' <small>(A.Chev.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde</small> # ''[[Leplaea laurentii]]'' <small>(De Wild.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde</small> # ''[[Leplaea mangenotiana]]'' <small>(Aké Assi & Lorougnon) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde</small> # ''[[Leplaea mayombensis]]'' <small>(Pellegr.) Staner</small> # ''[[Leplaea thompsonii]]'' <small>(Sprague & Hutch.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Leplaea| ]] [[Kategorija:Rodovi Trichilieae]] 3twtixl92nbigmpdceuzrnicyr5znm7 2 815962 7565863 7565212 2026-07-29T10:16:25Z Argo Navis 852 7565863 wikitext text/x-wiki * [[Abbe (krater)]]: dsm [[Abbe]] * [[Abbot (krater)]]: dsm [[Abbot]] * [[Abel (krater)]]: dsm [[Abel]] * [[Abenezra (krater)]]: dsm [[Abenezra]] * [[Adams (mjesečev krater)]]: dsm {{riješeno}} * [[Aitken (krater)]]: dsm [[Aitken]] * [[Albategnius (krater)]]: dsm [[Albategnius]] * [[Aliacensis (krater)]]: dsm [[Aliacensis]] * [[Alphonsus (krater)]]: dsm [[Alphonsus]] * [[Archimedes (krater)]]: dsm [[Archimedes]] * [[Aristarchus (krater)]]: dsm [[Aristarchus]] * [[Aristillus (krater)]]: dsm [[Aristillus]] * [[Aristoteles (krater)]]: dsm [[Aristoteles]] * [[Arzachel (krater)]]: dsm [[Arzachel]] * [[Autolycus (krater)]]: dsm [[Autolycus]] * [[Azophi (krater)]]: dsm {{riješeno}} * [[Bailly (krater)]]: dsm [[Bailly]] * [[Ball (krater)]]: dsm [[Ball]] * [[Barnard (mjesečev krater)]]: dsm {{riješeno}} * [[Barocius (krater)]]: dsm [[Barocius]] * [[Bassel (krater)]]: dsm [[Bassel]] * [[Beaumont (krater)]]: dsm [[Beaumont]] * [[Becquerel (mjesečev krater)]]: dsm [[Becquerel]], [[Becquerel (krater)]] * [[Bergstrand (krater)]]: dsm [[Bergstrand]] * [[Birt (krater)]]: dsm {{riješeno}} * [[Bliss (krater)]]: dsm [[Bliss]] * [[Boscovich]] * [[Breislak (krater)]]: dsm [[Breislak]] * [[Brewster (krater)]]: dsm [[Brewster]] * [[Bridgman (krater)]]: dsm [[Bridgman]] * [[Calippus (krater)]]: dsm [[Calippus]] * [[Campbell (mjesečev krater)]]: dsm {{riješeno}} * [[Cantor (krater)]]: dsm [[Cantor]] * [[Carmichael (krater)]]: dsm [[Carmichael]] * [[Cassegrain (krater)]]: dsm [[Cassegrain]] * [[Cassini (mjesečev krater)]]: dsm [[Cassini]], [[Cassini (krater)]] * [[Catharina (krater)]]: dsm [[Catharina]] * [[Cauchy (krater)]]: dsm [[Cauchy]] * [[Clairaut (krater)]]: dsm [[Clairaut]] * [[Clavius (krater)]]: dsm [[Clavius]] * [[Copernicus (krater)]]: dsm [[Copernicus]] * [[Curie (mjesečev krater)]]: dsm {{riješeno}} * [[Cyrillus (krater)]]: dsm [[Cyrillus]] * [[D'Alembert (krater)]]: dsm [[D'Alembert]] * [[Da Vinci (mjesečev krater)]]: dsm [[Da Vinci]], [[Da Vinci (krater)]] * [[Dawes (mjesečev krater)]]: dsm [[Dawes]], [[Dawes (krater)]] * [[Deslandres (krater)]]: dsm [[Deslandres]] * [[Eudoxus (mjesečev krater)]]: dsm [[Eudoxus]], [[Eudoxus (krater)]] * [[Euler (krater)]]: dsm [[Euler]] * [[Faraday (krater)]]: dsm [[Faraday]] * [[Fermat (krater)]]: dsm [[Fermat]] * [[Fernelius (krater)]]: dsm [[Fernelius]] * [[Fra Mauro (krater)]]: dsm [[Fra Mauro]] * [[Franck (krater)]]: dsm [[Franck]] * [[Franz (krater)]]: dsm [[Franz]] * [[Gardner (krater)]]: dsm [[Gardner]] * [[Gauricus (krater)]]: dsm [[Gauricus]] * [[Giordano Bruno (krater)]]: dsm {{riješeno}} * [[H. G. Wells (krater)]]: dsm {{riješeno}} * [[Hamlet (krater)]]: dsm [[Hamlet]] * [[Heaviside (mjesečev krater)]]: dsm {{riješeno}} * [[Hell (krater)]]: dsm [[Hell]] * [[Herodotus (krater)]]: dsm [[Herodotus]] * [[Hess (krater)]]: dsm [[Hess]] * [[Hill (krater)]]: dsm [[Hill]] * [[Huggins (mjesečev krater)]]: dsm [[Huggins]], [[Huggins (krater)]] * [[Jansen (krater)]]: dsm [[Jansen]] * [[Kaiser (mjesečev krater)]]: dsm [[Kaiser]], [[Kaiser (krater)]] * [[Kidinnu (krater)]]: dsm [[Kidinnu]] * [[Kirchhoff (krater)]]: dsm [[Kirchhoff]] * [[Kurčatov (krater)]]: dsm [[Kurčatov]] * [[Lamèch (krater)]]: dsm [[Lamèch]] * [[Langrenus (krater)]]: dsm {{riješeno}} * [[Lebedev (krater)]]: dsm {{riješeno}} * [[Lexell (krater)]]: dsm [[Lexell]] * [[Ley (krater)]]: dsm [[Ley]] * [[Linné (krater)]]: dsm {{riješeno}} * [[Lowell (mjesečev krater)]]: dsm [[Lowell]], [[Lowell (krater)]], [[Lowell (krater na Marsu)]] * [[Lyell (mjesečev krater)]]: dsm [[Lyell]], [[Lyell (krater)]] * [[Macrobius (krater)]]: dsm [[Macrobius]] * [[Maksutov (krater)]]: dsm [[Maksutov]] * [[Manilius (krater)]]: dsm [[Manilius]] * [[Manners (krater)]]: dsm [[Manners]] * [[Maraldi (mjesečev krater)]]: dsm [[Maraldi]], [[Maraldi (krater)]] * [[Maurolycus (krater)]]: dsm [[Maurolycus]] * [[Mendel (mjesečev krater)]]: dsm {{riješeno}} * [[Menelaus (krater)]]: dsm [[Menelaus]] * [[Miller (krater)]]: dsm [[Miller]] * [[Millikan (krater)]]: dsm [[Millikan]] * [[Mohorovičić (krater)]]: dsm {{riješeno}} * [[Mädler (mjesečev krater)]]: dsm [[Mädler]], [[Mädler (krater)]] * [[Nasireddin (krater)]]: dsm [[Nasireddin]] * [[Nassau (krater)]]: dsm [[Nassau]] * [[Newcomb (mjesečev krater)]]: dsm [[Newcomb]], [[Newcomb (krater)]] * [[Nonius (krater)]]: dsm [[Nonius]] * [[Olivier (krater)]]: dsm [[Olivier]] * [[Orontius (krater)]]: dsm [[Orontius]] * [[Pawsey (krater)]]: dsm [[Pawsey]] * [[Penelope (krater)]]: dsm {{riješeno}} * [[Pharos (krater)]]: dsm [[Pharos]] * [[Piazzi Smyth (krater)]]: dsm [[Piazzi Smyth]] * [[Pictet (krater)]]: dsm [[Pictet]] * [[Pitatus (krater)]]: dsm [[Pitatus]] * [[Plinius (krater)]]: dsm [[Plinius]] * [[Poincaré (krater)]]: dsm [[Poincaré]] * [[Polybius (krater)]]: dsm [[Polybius]] * [[Pons (krater)]]: dsm [[Pons]] * [[Posidonius (krater)]]: dsm [[Posidonius]] * [[Purbach (krater)]]: dsm [[Purbach]] * [[Regiomontanus (krater)]]: dsm [[Regiomontanus]] * [[Römer (krater)]]: dsm [[Römer]] * [[Sasserides (krater)]]: dsm [[Sasserides]] * [[Saussure (krater)]]: dsm [[Saussure]] * [[Schickard (krater)]]: dsm {{riješeno}} * [[Skynd (krater)]]: dsm [[Skynd]] * [[Stadius (krater)]]: dsm [[Stadius]] * [[Stöfler (krater)]]: dsm [[Stöfler]] * [[Störmer (krater)]]: dsm [[Störmer]] * [[Tacitus (krater)]]: dsm [[Tacitus]] * [[Taruntius (krater)]]: dsm [[Taruntius]] * [[Tesla (krater)]]: dsm {{riješeno}} * [[Theaetetus (krater)]]: dsm {{riješeno}} * [[Thebit (krater)]]: dsm [[Thebit]] * [[Theophilus (krater)]]: dsm [[Theophilus]] * [[Theophrastus (krater)]]: dsm [[Theophrastus]] * [[Tisserand (krater)]]: dsm [[Tisserand]] * [[Torricelli (krater)]]: dsm [[Torricelli]] * [[Tycho (mjesečev krater)]]: dsm [[Tycho]], [[Tycho (krater)]] * [[Ukert (krater)]]: dsm [[Ukert]] * [[Van de Graaff (krater)]]: dsm {{riješeno}} * [[Van Maanen (krater)]]: dsm {{riješeno}} * [[Vertregt (krater)]]: dsm [[Vertregt]] * [[Vitruvius (krater)]]: dsm [[Vitruvius]] * [[Volterra (krater)]]: dsm [[Volterra]] * [[Von Békésy (krater)]]: dsm [[Von Békésy]] * [[Von Kármán (mjesečev krater)]]: dsm [[Von Kármán]], [[Von Kármán (krater)]], [[Von Kármán (krater na Marsu)]] * [[Von Neumann (krater)]]: dsm [[Von Neumann]] * [[Vuver (krater)]]: dsm [[Vuver]] * [[Walther (krater)]]: dsm [[Walther]] * [[Wiener (krater)]]: dsm [[Wiener]] * [[Wilkins (krater)]]: dsm [[Wilkins]] * [[Wokolo (krater)]]: dsm [[Wokolo]] * [[Wunda (krater)]]: dsm [[Wunda]] * [[Wurzelbauer (krater)]]: dsm [[Wurzelbauer]] * [[Zwicky (krater)]]: dsm [[Zwicky]] 40ebyjs58db0nkl1dbtj517em6q3x9r 0 816001 7565660 7565179 2026-07-28T16:14:03Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Klasični pijanisti]]; −[[Kategorija:Poljski sveučilišni profesori]]; −[[Kategorija:Rođeni 1980.]]; −[[Kategorija:Živuće osobe]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565660 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = Wojciech Waleczek | Img = Waleczek 13.jpg | Img_capt = Wojciech Waleczek | Background = instrumentalist | Rodno_ime = Wojciech Bolesław Waleczek | Rođenje = 8. ožujka 1980. | Mjesto rođenja = [[Pyskowice]], [[Poljska]] | Instrument = [[klavir]] | Žanr = [[klasična glazba]] | Zanimanje = pijanist, sveučilišni profesor | Djelatno_razdoblje = 1996. – danas | Web = https://www.waleczek.com/ }} '''Wojciech Bolesław Waleczek''' ([[Pyskowice]], 8. ožujka 1980.) poljski je klasični [[pijanist]] i profesor glazbene umjetnosti. Radi kao profesor na [[Šlesko sveučilište|Šleskom sveučilištu]] u Katowicama. == Životopis == [[Datoteka:Wojciech Waleczek Kaunas 2026.jpg|mini|Wojciech Waleczek tijekom klavirskog showa ''Liszt meets Queen'' u Kaunasu 2026.]] Waleczek je studirao klavir kod Zbigniewa Rauba na Glazbenoj akademiji Karol Szymanowski u Katowicama, gdje je 2003. diplomirao s odličnim uspjehom.<ref name="US">{{Citiranje weba |url=https://us.edu.pl/instytut/ismuz/2020/03/25/dr-hab-wojciech-waleczek-prof-us/ |title=Dr hab. Wojciech Waleczek, prof. UŚ |publisher=Šlesko sveučilište |language=pl |accessdate=27. srpnja 2026. }}</ref> Godine 2014. stekao je doktorat iz glazbene umjetnosti. Habilitirao je 2017. na Glazbenoj akademiji Feliks Nowowiejski u Bydgoszczu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.amuz.bydgoszcz.pl/postepowania-habilitacyjne/ |title=Postępowania habilitacyjne |publisher=Akademia Muzyczna im. Feliksa Nowowiejskiego w Bydgoszczy |language=pl |accessdate=27. srpnja 2026. }}</ref> Godine 2022. dodijeljen mu je akademski naslov profesora glazbene umjetnosti. Nastupa kao solist, komorni glazbenik i solist uz orkestar. Koncertirao je u brojnim europskim državama, kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Japanu, Brazilu, Urugvaju, Argentini, Srednjoj Aziji, na Bliskom istoku i u Africi. Surađivao je s poljskim i inozemnim orkestrima, među kojima je i Katarski filharmonijski orkestar.<ref>{{Citiranje weba |url=https://thepeninsulaqatar.com/article/27/10/2016/Acclaimed-Polish-pianist-performs-with-Qatar-Philharmonic-Orchestra |title=Acclaimed Polish pianist performs with Qatar Philharmonic Orchestra |publisher=The Peninsula Qatar |language=en |accessdate=27. srpnja 2026. }}</ref> Uz koncertnu djelatnost radi kao nastavnik i istraživač na Šleskom sveučilištu u Katowicama.<ref name="US" /> Također je potpredsjednik udruge SIGNUM u Gliwicama, koja se bavi promicanjem klasične glazbe. == Liszt meets Queen == Od 2025. Waleczek razvija klavirski show ''Liszt meets Queen''. Program povezuje djela [[Franz Liszt|Franza Liszta]] s izvornim klavirskim obradama glazbe britanske rock-skupine [[Queen]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://kaunofilharmonija.lt/en/event/liszt-meets-the-queen/ |title=Liszt Meets the Queen |publisher=Kauno valstybinė filharmonija |language=en |accessdate=27. srpnja 2026. }}</ref> Program spaja romantičarsku klavirsku virtuoznost i rock-glazbu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.saale-unstrut-tourismus.de/veranstaltungen/liszt-meets-the-queen-klavierkonzert-mit-wojciech-waleczek/ |title=Liszt meets the Queen – Klavierkonzert mit Wojciech Waleczek |publisher=Saale-Unstrut-Tourismus |language=de |accessdate=27. srpnja 2026. }}</ref> Klavirski show izveden je u nekoliko europskih država.<ref>{{Citiranje weba |url=https://le-neubourg.mapado.com/event/596479-liszt-meets-the-queen-concert |title=Liszt meets the Queen – Concert |publisher=Cinéma Le Viking – Le Neubourg |language=fr |accessdate=27. srpnja 2026. }}</ref> == Pijanistička natjecanja == Waleczek je osvojio nagrade na više međunarodnih pijanističkih natjecanja: * 1996. – treća nagrada na drugom Međunarodnom natjecanju mladih pijanista ''Arthur Rubinstein in memoriam'' u Bydgoszczu;<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.konkurs-rubinstein.bydgoszcz.pl/laureaci-konkursu/ |title=Laureaci konkursu |publisher=Arthur Rubinstein in memoriam |language=pl |accessdate=27. srpnja 2026. }}</ref> * 2000. – treća nagrada na sedmom Međunarodnom pijanističkom natjecanju Franz Liszt ''Premio Mario Zanfi'' u Parmi; * 2005. – treća nagrada na šestom Međunarodnom pijanističkom natjecanju Seiler u Palermu; * 2005. – treća nagrada na trećem Međunarodnom pijanističkom natjecanju Franz Liszt u Wrocławu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://eng.liszt.art.pl/konkursy/3-international-piano-competition-2005/ |title=3rd International Piano Competition – 2005 |publisher=Towarzystwo im. Ferenca Liszta |language=en |accessdate=27. srpnja 2026. }}</ref> == Diskografija == * 2014. – ''Liszt: Violin and Piano Music'', s violinistom Voytekom Proniewiczem, Naxos * 2017. – ''Liszt: Grandes Études de Paganini'', Capriccio * 2019. – ''Liszt: Harmonies poétiques et religieuses'', Naxos * 2021. – ''Schubert: Rarities and Short Piano Works'', Naxos<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.naxos.com/CatalogueDetail/?id=8.574135 |title=Schubert: Rarities and Short Piano Works |publisher=Naxos |language=en |accessdate=27. srpnja 2026. }}</ref> * 2024. – ''Liszt: Weihnachtsbaum (Christmas Tree)'', Naxos<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.naxos.com/CatalogueDetail/?id=8.574380 |title=Liszt: Weihnachtsbaum (Christmas Tree) |publisher=Naxos |language=en |accessdate=27. srpnja 2026. }}</ref> == Odlikovanja == Waleczek je primio više poljskih državnih i kulturnih odlikovanja: * 2017. – počasna značka „Za zasluge za poljsku kulturu”; * 2018. – Srebrna počasna značka za zasluge za Šlesko vojvodstvo; * 2019. – Brončani križ za zasluge;<ref>{{Citiranje weba |url=https://isap.sejm.gov.pl/isap.nsf/DocDetails.xsp?id=WMP20190000278 |title=Postanowienie Prezydenta Rzeczypospolitej Polskiej z dnia 4 lutego 2019 r. o nadaniu odznaczeń |publisher=Internetowy System Aktów Prawnych |language=pl |accessdate=27. srpnja 2026. }}</ref> * 2023. – Srebrni križ za zasluge;<ref>{{Citiranje weba |url=https://isap.sejm.gov.pl/isap.nsf/DocDetails.xsp?id=WMP20230000414 |title=Postanowienie Prezydenta Rzeczypospolitej Polskiej z dnia 26 stycznia 2023 r. o nadaniu odznaczeń |publisher=Internetowy System Aktów Prawnych |language=pl |accessdate=27. srpnja 2026. }}</ref> * 2023. – brončana Medalja za zasluge u kulturi „Gloria Artis”;<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.gov.pl/web/kultura/lista-laureatow-medalu-zasluzony-kulturze-gloria-artis |title=Lista laureatów Medalu „Zasłużony Kulturze Gloria Artis” |publisher=Poljsko Ministarstvo kulture i nacionalne baštine |language=pl |accessdate=27. srpnja 2026. }}</ref> * 2025. – brončana medalja „Za zasluge za poljsku znanost Sapientia et Veritas”.<ref name="US" /> == Vanjske poveznice == * [https://www.waleczek.com/ Službena mrežna stranica] * [https://www.naxos.com/Bio/Person/Wojciech_Waleczek/224347 Wojciech Waleczek na mrežnoj stranici Naxosa] * [https://www.discogs.com/artist/4270159-Wojciech-Waleczek Wojciech Waleczek na Discogsu] == Izvori == {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Waleczek, Wojciech}} [[Kategorija:Poljski pijanisti]] nmk53mf8nk9v0ugsbk60im3cgb94ueg 0 816019 7565460 7565338 2026-07-28T12:49:59Z Cybermb 1634 /* Federacija BiH */ MŽNL Hercegbosanske i Zapadnohercegovačke županije 7565460 wikitext text/x-wiki Ljestvice i sastavi liga [[Sustav nogometnih liga u Bosni i Hercegovini|četvrtog stupnja]] [[nogomet]]nog prvenstva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u sezoni 2025./26. == Federacija BiH == === [[Međužupanijska liga HBŽ i ZHŽ|MŽNL Hercegbosanske i Zapadnohercegovačke županije]] === Također kao ''MŽNL HBŽ/ZHŽ'' ; ''Međužupanijska liga Livno''. {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[HNK Drinovci|Drinovci]] ||16 ||11 ||1 ||4 ||42 ||30 ||34 |- |2. ||align="left"|[[NK Vir Posušje|Vir]] ||16 ||9 ||1 ||6 ||49 ||24 ||28 |- |3. ||align="left"|[[HNK Mesihovina|Mesihovina]] ||16 ||7 ||2 ||7 ||42 ||42 ||23 |- |4. ||align="left"|[[NK Blato Ljuti Dolac|Blato Ljuti Dolac]] ||16 ||7 ||2 ||7 ||34 ||37 ||23 |- |5. ||align="left"|[[NK Šator Glamoč|Šator Glamoč]] ||16 ||7 ||1 ||6 ||30 ||29 ||22 |- |6. ||align="left"|[[NK Rakitno|Rakitno]] ||16 ||7 ||1 ||6 ||34 ||35 ||22 |- |7. ||align="left"|[[HNK Junak Srđevići|Junak Srđevići]] ||16 ||7 ||1 ||8 ||41 ||43 ||22 |- |8. ||align="left"|[[NK Šujica|Šujica]] ||16 ||7 ||2 ||7 ||25 ||35 ||20 (-3) |- |9. ||align="left"|[[HNK Kupres '97|Kupres '97]] ||16 ||4 ||1 ||11 ||29 ||51 ||13 |- |} <small> Izvori: <br> <ref> {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/tournament/bosnia-and-herzegovina-amateur/mznl-hbzzhz/16882#id:81589 sofascore.com, ''MŽNL HBŽ/ZHŽ / 25/26''], ristupljeno 28. srpnja 2026. </ref> sofascore.com <br> <ref> [https://sportdc.net/league/6049-medjuzupanijska-liga-hbz-zhz sportdc.net, ''Međužupanijska liga HBŽ/ZHŽ / 2025-2026''], pristupljeno 28. srpnja 2026. </ref> spordsc.net </small> === [[1. županijska liga HNŽ|ŽNL Hercegovačko-neretvanske županije]] === Također kao ''Kantonalna liga HNK'' {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Neretva Čeljevo 2020|Neretva 2020 Čeljevo]] ||16 ||15 ||0 ||1 ||69 ||14 ||45 |- |2. ||align="left"|[[FK Iskra Stolac|Iskra Stolac]] ||16 ||12 ||0 ||4 ||57 ||23 ||36 |- |3. ||align="left"|[[FK Bjelopoljac Potoci|Bjelopoljac (Bijelo Polje – Potoci)]] ||16 ||12 ||0 ||4 ||52 ||21 ||36 |- |4. ||align="left"|[[FK Blagaj|Blagaj]] ||16 ||8 ||1 ||7 ||33 ||35 ||25 |- |5. ||align="left"|[[UŠS Fortuna Mostar|Fortuna Mostar]] ||16 ||7 ||1 ||8 ||52 ||56 ||22 |- |6. ||align="left"|[[NK Cim|Cim]] ||16 ||6 ||2 ||8 ||29 ||35 ||20 |- |7. ||align="left"|[[HNK Branitelj Mostar|Branitelj (Mostar – Rodoč)]] ||16 ||5 ||1 ||10 ||27 ||36 ||16 |- |8. ||align="left"|[[FK Lokomotiva Mostar|Lokomotiva Mostar]] ||16 ||3 ||1 ||12 ||25 ||61 ||10 |- |9. ||align="left"|[[NK Mostar|Mostar]] ||16 ||1 ||0 ||15 ||16 ||79 ||3 |- |} <small> Izvori: <br> <ref> [https://sportsport.ba/tabele-lige/fudbal/bosna-i-hercegovina/kantonalna-liga-hnk/54?season_id=588&type=total&sort=rank sportsport.ba, ''Kantonalna liga HNK / Tabela / 2025/2026''], pristupljeno 28. srpnja 2026. </ref> sportsport.ba, ljestvica <br> <ref> [https://sportsport.ba/raspored/fudbal/bosna-i-hercegovina/kantonalna-liga-hnk/54?season_id=588 sportsport.ba, ''Kantonalna liga HNK / Raspored / 2025/2026''], pristupljeno 28. srpnja 2026. </ref> sportsport.ba, raspored i rezultati <br> <ref> [https://sportdc.net/league/5999-kantonalna-liga-hnk sportdc.net, ''Kantonalna liga HNK / 2025-2026''], pristupljeno 28. srpnja 2026. </ref> spordsc.net <br> <ref> {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/tournament/bosnia-and-herzegovina-amateur/kantonalna-liga-hnk/16681#id:81407 sofascore.com, ''Kantonalna liga HNK / 25/26''], pristupljeno 28. srpnja 2026. </ref> sofascore.com </small> == Republika Srpska == == Povezani članci == * [[Nogometni kup FBiH 2025./26.]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/bosnia-and-herzegovina-amateur sofascore.com, ''Football -> Bosnia & Herzegovina Amateur''] * [https://sportsport.ba/tabele-lige sportsport.ba, ''Pregled tabela''] == Izvori == <small> * [https://sportdc.net/season/494 sportdc.net, ''REZULTATI -> FUDBAL -> MUŠKARCI -> 2025-2026''] {{izvori}} </small> {{BiH-sezone-nogomet-po-rangovima}} {{mrva-nogomet}} [[Kategorija:Sezone četvrtog ranga nogometnog prvenstva Bosne i Hercegovine|2025-26]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2025./26.| 4]] 7ow8uvnorthagrk667ghjvofi4l4yep 14 816027 7565450 2026-07-28T12:34:59Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«. 7565450 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} 6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t 7565452 7565450 2026-07-28T12:38:25Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Trenje]]; +[[Kategorija:Strojarstvo]]; +[[Kategorija:Znanost o materijalima]]; +[[Kategorija:Znanost o površinama]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565452 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Trenje]] [[Kategorija:Strojarstvo]] [[Kategorija:Znanost o materijalima]] [[Kategorija:Znanost o površinama]] i9sbapuz2juttbetg9s4zr3o01fruv7 7565534 7565452 2026-07-28T13:46:30Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Trenje|Trenje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565534 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Strojarstvo]] [[Kategorija:Znanost o materijalima]] [[Kategorija:Znanost o površinama]] 68i2o76p1q5in9wp0of9hmklc1ei7xd 14 816028 7565453 2026-07-28T12:38:50Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«. 7565453 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} 6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t 7565454 7565453 2026-07-28T12:39:35Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Fizikalna kemija]]; +[[Kategorija:Površine]]; +[[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565454 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Fizikalna kemija]] [[Kategorija:Površine]] [[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]] 0om0uhocz70c8q0oc5bznb4788ehhrt 0 816029 7565463 2026-07-28T12:53:07Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1306389002|Hydrometra stagnorum]]« 7565463 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Hydrometra_stagnorum_-_2013-08-22.webm|mini| ''Hydrometra stagnorum'' u potrazi za plijenom]] '''Gazivoda''' ili '''obična skakalica''' ({{Lat.|Hydrometra stagnorum}}) je [[vrsta]] vodenih [[Polukrilci|kukaca]] iz porodice [[Hydrometridae]]. <ref>{{Citiranje weba|date=2009-09-10|title=NatureSpot|url=http://www.naturespot.org.uk/species/water-measurer|access-date=2011-08-29|publisher=NatureSpot}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=2011-07-25|title=Water Measurer (Hydrometra Stagnorum) - Digital Grin Photography Forum|url=http://www.dgrin.com/showthread.php?t=172191|access-date=2011-08-29|publisher=Dgrin.com}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=2005-06-21|title=Hydrometra stagnorum|url=http://www.chris-schuster.com/imagepreview/hydrometra_stagnorum.jpg.htm|access-date=2011-08-29|publisher=Chris Schuster}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Common water-measurer|url=https://www.wildlifetrusts.org/wildlife-explorer/invertebrates/bugs/common-water-measurer|access-date=22 January 2025|website=The Wildlife Trusts}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Water measurer|url=https://www.buglife.org.uk/bugs/bug-directory/water-measurer/|access-date=22 January 2025|website=Bug Life}}</ref> == Rsprostranjenost == Raširena po slatkim vodama u cijeloj Europi. == Opis == ''Hydrometra stagnorum'' je obično bez krila, ali ponekad ima puna krila. Često je tamnosive ili čak crne boje i naraste do otprilike 13 mm. Glava i tijelo su dugi i tanki. Njegove antene izgledaju slično četvrtom paru nogu.<ref name="naturespot.org.uk">{{Citiranje weba|title=Water Measurer - NatureSpot|url=http://www.naturespot.org.uk/species/water-measurer|website=www.naturespot.org.uk}}</ref> == Stanište == Ova vrsta živi na obraslim rubovima sporo tekućih potoka, kao i u jarcima i barama. Živi blizu izniklih stabljika biljaka, na koje polaže jaja. <ref name="naturespot.org.uk">{{Citiranje weba|title=Water Measurer - NatureSpot|url=http://www.naturespot.org.uk/species/water-measurer|website=www.naturespot.org.uk}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.naturespot.org.uk/species/water-measurer "Water Measurer - NatureSpot"]. ''www.naturespot.org.uk''.</cite></ref> == Ponašanje == Kao odrasli, polako veslaju po površini vode u potrazi za plijenom. Traži ličinke komaraca i vodene buhe neposredno ispod površinskog filma. Hvata ih probijajući ih kroz površinu vode. <ref name="naturespot.org.uk">{{Citiranje weba|title=Water Measurer - NatureSpot|url=http://www.naturespot.org.uk/species/water-measurer|website=www.naturespot.org.uk}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.naturespot.org.uk/species/water-measurer "Water Measurer - NatureSpot"]. ''www.naturespot.org.uk''.</cite></ref> Može skočiti ako je uznemirena. <ref name="naturespot.org.uk">{{Citiranje weba|title=Water Measurer - NatureSpot|url=http://www.naturespot.org.uk/species/water-measurer|website=www.naturespot.org.uk}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.naturespot.org.uk/species/water-measurer "Water Measurer - NatureSpot"]. ''www.naturespot.org.uk''.</cite></ref> == Izvori == {{Izvori|}} == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Stjenice]] 71mmbj4gg9hqkmwo5orm1bm09dez4ql 7565470 7565463 2026-07-28T13:06:46Z Argo Navis 852 7565470 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Gazivoda | slika = Hydrometra stagnorum01.jpg | slika_opis = ''Hydrometra stagnorum'' | slika2 = Hydrometra_stagnorum_-_2013-08-22.webm | slika2_opis = Hydrometra stagnorum'' u potrazi za plijenom | status = | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Hemiptera]] | subordo = [[Heteroptera]] | familia = [[Hydrometridae]] | genus = [[Hydrometra]] | species =''H. stagnorum'' | dvoimeno =''Hydrometra stagnorum'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Carl Linné|L.]], 1758.) }} '''Gazivoda''' ili '''obična skakalica'''<ref name="HE"/> ({{Lat.|Hydrometra stagnorum}}) je [[vrsta]] vodenih [[Polukrilci|kukaca]] iz porodice [[Hydrometridae]].<ref name="naturespot.org.uk"/><ref name="dgrin.com"/><ref name="chris-schuster.com"/><ref name="wildlifetrusts.org"/><ref name="buglife.org.uk"/> == Rsprostranjenost == Raširena po slatkim vodama u cijeloj Europi.<ref name="HE"/> == Opis == ''Hydrometra stagnorum'' je obično bez krila, ali ponekad ima puna krila. Često je tamnosive ili čak crne boje i naraste do otprilike 13 mm. Glava i tijelo su dugi i tanki. Njegove antene izgledaju slično četvrtom paru nogu.<ref name="naturespot.org.uk"/> == Stanište == Ova vrsta živi na obraslim rubovima sporo tekućih potoka, kao i u jarcima i barama. Živi blizu izniklih stabljika biljaka, na koje polaže jaja. <ref name="naturespot.org.uk"/> == Ponašanje == Kao odrasli, polako veslaju po površini vode u potrazi za plijenom. Traži ličinke komaraca i vodene buhe neposredno ispod površinskog filma. Hvata ih probijajući ih kroz površinu vode. <ref name="naturespot.org.uk"/> Može skočiti ako je uznemirena.<ref name="naturespot.org.uk"/> == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="HE">{{Hrvatska enciklopedija|naslov=Gazivoda|navezak=gazivoda|datum pristupanja=2026-07-28}}</ref> <ref name="naturespot.org.uk">{{cite web|url=http://www.naturespot.org.uk/species/water-measurer |title=NatureSpot |publisher=NatureSpot |date=2009-09-10 |accessdate=2011-08-29}}</ref> <ref name="dgrin.com">{{cite web|url=http://www.dgrin.com/showthread.php?t=172191 |title=Water Measurer (Hydrometra Stagnorum) - Digital Grin Photography Forum |publisher=Dgrin.com |date=2011-07-25 |accessdate=2011-08-29}}</ref> <ref name="chris-schuster.com">{{cite web|url=http://www.chris-schuster.com/imagepreview/hydrometra_stagnorum.jpg.htm |title=Hydrometra stagnorum |publisher=Chris Schuster |date=2005-06-21 |accessdate=2011-08-29}}</ref> <ref name="wildlifetrusts.org">{{cite web |title=Common water-measurer |url=https://www.wildlifetrusts.org/wildlife-explorer/invertebrates/bugs/common-water-measurer |website=The Wildlife Trusts |access-date=22 January 2025}}</ref> <ref name="buglife.org.uk">{{cite web |title=Water measurer |url=https://www.buglife.org.uk/bugs/bug-directory/water-measurer/ |website=Bug Life |access-date=22 January 2025}}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Stjenice]] etr4h3plassh03w80yw89n2mhzi3cbk 7565523 7565470 2026-07-28T13:36:28Z Argo Navis 852 Argo Navis premješta stranicu [[Hydrometra stagnorum]] na [[Gazivoda]] 7565470 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Gazivoda | slika = Hydrometra stagnorum01.jpg | slika_opis = ''Hydrometra stagnorum'' | slika2 = Hydrometra_stagnorum_-_2013-08-22.webm | slika2_opis = Hydrometra stagnorum'' u potrazi za plijenom | status = | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Hemiptera]] | subordo = [[Heteroptera]] | familia = [[Hydrometridae]] | genus = [[Hydrometra]] | species =''H. stagnorum'' | dvoimeno =''Hydrometra stagnorum'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Carl Linné|L.]], 1758.) }} '''Gazivoda''' ili '''obična skakalica'''<ref name="HE"/> ({{Lat.|Hydrometra stagnorum}}) je [[vrsta]] vodenih [[Polukrilci|kukaca]] iz porodice [[Hydrometridae]].<ref name="naturespot.org.uk"/><ref name="dgrin.com"/><ref name="chris-schuster.com"/><ref name="wildlifetrusts.org"/><ref name="buglife.org.uk"/> == Rsprostranjenost == Raširena po slatkim vodama u cijeloj Europi.<ref name="HE"/> == Opis == ''Hydrometra stagnorum'' je obično bez krila, ali ponekad ima puna krila. Često je tamnosive ili čak crne boje i naraste do otprilike 13 mm. Glava i tijelo su dugi i tanki. Njegove antene izgledaju slično četvrtom paru nogu.<ref name="naturespot.org.uk"/> == Stanište == Ova vrsta živi na obraslim rubovima sporo tekućih potoka, kao i u jarcima i barama. Živi blizu izniklih stabljika biljaka, na koje polaže jaja. <ref name="naturespot.org.uk"/> == Ponašanje == Kao odrasli, polako veslaju po površini vode u potrazi za plijenom. Traži ličinke komaraca i vodene buhe neposredno ispod površinskog filma. Hvata ih probijajući ih kroz površinu vode. <ref name="naturespot.org.uk"/> Može skočiti ako je uznemirena.<ref name="naturespot.org.uk"/> == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="HE">{{Hrvatska enciklopedija|naslov=Gazivoda|navezak=gazivoda|datum pristupanja=2026-07-28}}</ref> <ref name="naturespot.org.uk">{{cite web|url=http://www.naturespot.org.uk/species/water-measurer |title=NatureSpot |publisher=NatureSpot |date=2009-09-10 |accessdate=2011-08-29}}</ref> <ref name="dgrin.com">{{cite web|url=http://www.dgrin.com/showthread.php?t=172191 |title=Water Measurer (Hydrometra Stagnorum) - Digital Grin Photography Forum |publisher=Dgrin.com |date=2011-07-25 |accessdate=2011-08-29}}</ref> <ref name="chris-schuster.com">{{cite web|url=http://www.chris-schuster.com/imagepreview/hydrometra_stagnorum.jpg.htm |title=Hydrometra stagnorum |publisher=Chris Schuster |date=2005-06-21 |accessdate=2011-08-29}}</ref> <ref name="wildlifetrusts.org">{{cite web |title=Common water-measurer |url=https://www.wildlifetrusts.org/wildlife-explorer/invertebrates/bugs/common-water-measurer |website=The Wildlife Trusts |access-date=22 January 2025}}</ref> <ref name="buglife.org.uk">{{cite web |title=Water measurer |url=https://www.buglife.org.uk/bugs/bug-directory/water-measurer/ |website=Bug Life |access-date=22 January 2025}}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Stjenice]] etr4h3plassh03w80yw89n2mhzi3cbk 0 816031 7565524 2026-07-28T13:36:28Z Argo Navis 852 Argo Navis premješta stranicu [[Hydrometra stagnorum]] na [[Gazivoda]] 7565524 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Gazivoda]] iqrhf9dv2ibqz8ua5h7aohp9dumt77x 0 816032 7565525 2026-07-28T13:36:31Z Argo Navis 852 Preusmjeravanje stranice na [[Gazivoda]] 7565525 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Gazivoda]] iqrhf9dv2ibqz8ua5h7aohp9dumt77x 14 816033 7565535 2026-07-28T13:47:18Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Tribologija]]«. 7565535 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Tribologija]] sk4p25v2st83c32fzx8cuzy493qvwzp 7565536 7565535 2026-07-28T13:48:24Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Sila|Sila]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565536 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Tribologija]] [[Kategorija:Sila]] gvzk7mivso7l15yijj9q55gng6pdmxw 14 816034 7565548 2026-07-28T13:54:54Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Tehnologija fluida]]«. 7565548 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Tehnologija fluida]] rmuj0y9w45f9wbq1vsmix2wd9nnmaji 0 816035 7565559 2026-07-28T14:03:10Z Cybermb 1634 n.č., početak 7565559 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Imsovac | slika = | puno ime = Nogometni klub Imsovac | nadimak = | godina osnivanja = (1952.) <br> 2002. | igralište = ''NK Imsovac'', [[Imsovac|Imsovac]], [[Končanica]] | kapacitet stadiona = | predsjednik = | trener = | liga = [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska|3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Jug]] (VII.) | sezona = [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 7. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= | pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= | leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= }} '''Nogometni klub "Imsovac"''' ('''''NK "Imsovac", Imsovac''''') je [[nogomet]]ni klub iz [[Imsovac|Imsovca]], [[Končanica|Općina Končanica]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]]. U sezoni 2025./26. klub se natječe u ''[[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska|"3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorskoj – Jug"]]'', ligi [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|sedmog stupnja hrvatskog nogometnog prvenstva]]. <br> Klupske boje su crvena (glavna) i plava (rezervna). <ref>[https://nsbbz.hr/wp-content/uploads/2024/01/ADRESAR-klubova-NSBBZ-a-sezona-2023-24.pdff nsbbz.hr, ''ADRESAR KLUBOVA NSBBŽ sezona 2023/2024.g.''], preuzeto 28. srpnja 2026. </ref> == O klubu == == Igralište == == Uspjesi == == Pregled plasmana po sezonama == <!-- {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Imsovac |- |||||||||||||||||||||||||||||||||||| --> == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Povezani članci == * [[Imsovac]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/nk.imsovac/?locale=hr_HR ''NK Imsovac'', Facebook stranica] * [https://www.instagram.com/nkimsovac/ ''nkimsovac / 𝗡𝗞 𝗜𝗠𝗦𝗢𝗩𝗔𝗖'', Instagram stranica] * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/team/nk-imsovac/482983 sofascore.com, ''NK Imsovac''] * [https://bjelovarac.hr/?s=imsovac bjelovarac.hr, ''Imsovac''] == Literatura i izvori == <small> * [https://semafor.hns.family/klubovi/1423/nk-imsovac/ semafor.hns.family, ''NK Imsovac''], pristupljeno 28. srpnja 2026. * [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/208 nogomet.lzmk.hr, ''"Nogometni leksikon"'', ''Bjelovarsko-bilogorska županija, nogometni savez''], pristupljeno 28. srpnja 2026. * Franjo Frntić, Dragutin Hripko i dr: ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980.'', Zagreb, 1983., UDK: 796.332(497.13)"1880/1980", str. 85-86 * [https://www.klikni.hr/sport/2021/04/08/obnovljeno-igraliste-i-unutrasnjost-nogometnog-kluba-imsovac/ klikni.hr, ''Obnovljeno igralište i unutrašnjost Nogometnog kluba Imsovac''], objavljeno 8. travnja 2021., pristupljeno 28. srpnja 2026. * [https://bjelovarac.hr/najnovije/foto-nk-imsovac-prvi-na-memorijalnom-turniru-sasa-marunic-u-finalu-rapsodija/ bjelovarac.hr, ''NK Imsovac prvi na memorijalnom turniru ‘Saša Marunić’, u finalu – rapsodija''], objavljeno 20. lipnja 2023., pristupljeno 28. srpnja 2026. * [https://bjelovarac.hr/najnovije/foto-nk-imsovac-priprema-infrastrukturu-za-visi-rang-u-pomoc-stigla-i-teska-mehanizacija/ bjelovarac.hr, ''NK Imsovac priprema infrastrukturu za viši rang, u pomoć stigla i teška mehanizac''], objavljeno 23. lipnja 2023., pristupljeno 28. srpnja 2026. * [https://krugaresnica.info/2025/02/11/nk-imsovac-plan-za-nastavak-sezone-je-jasan-zadrzati-ekipu-i-ocuvati-klub/ krugaresnica.info, ''NK Imsovac: “Plan za nastavak sezone je jasan – zadržati ekipu i očuvati klub”''], objavljeno 11. veljače 2025., pristupljeno 28. srpnja 2026. * [https://srbi.hr/fk-imsovac-iz-zapadne-slavonije-gostovao-u-pacetinu/ srbi.hr, ''FK Imsovac iz zapadne Slavonije gostovao u Pačetinu''], objavljeno 20. lipnja 2022., pristupljeno 28. srpnja 2026. * [https://www.koncanica.hr/udruge/ koncanica.hr, ''UDRUGE / Popis udruga koje djeluju na području Općine Končanica''], pristupljeno 28. srpnja 2026. * [https://www.koncanica.hr/download/glasnik/2018/Sluzbeni-glasnik-2-2018.pdf koncanica.hr, ''SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE KONČANICA'', GODINA XVII, broj 2, Končanica, 20. veljače 2018.], preuzeto 28. srpnja 2026. * [https://www.poslovna.hr/lite/n-k-imsovac/318680/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1&lang=en poslovna.hr, Nogometni klub Imsovac], pristupljeno 28. srpnja 2026. * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-imsovac/Detaljno/582834 fininfo.hr, N.K. "IMSOVAC"] pristupljeno 28. srpnja 2026. * [https://infobiz.fina.hr/neprofitni/n-k-imsovac/OIB-97000997965 infobiz.fina.hr, Nogometni klub "Imsovac"], pristupljeno 28. srpnja 2026. {{izvori}} </small> {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Imsovac, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] adejl6mo3tamyl8zgq6d7cgncdwl51z 0 816036 7565565 2026-07-28T14:21:56Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1322503236|Thomas William Webb]]« 7565565 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:TWWebb.jpg|desno|okvir| T. W. Webb, s naslovnice izdanja knjige ''Nebeski objekti za uobičajene teleskope'' iz 1917.]] '''Thomas William Webb''' (14. prosinca 1807. &#x2013; 19. svibnja 1885.) bio je britanski [[astronom]]. Neki izvori navode da je njegova godina rođenja 1806. Jedini sin svećenika, velečasnog [[John Webb (antikvar)|Johna Webba]],{{Nemam razdvojbu}} odgojio ga je i obrazovao otac, a majka mu je umrla dok je Thomas bio malo dijete.<ref name="Objects3">T.W. Webb, [[iarchive:celestialobject02webbgoog|''Celestial Objects for Common Telescopes'']], 1859, Longmans, Green, Longman & Roberts., London.</ref> Otišao je u [[Sveučilište u Oxfordu|Oxford]] gdje je pohađao [[Hertford College, Oxford|Magdalen Hall]] . Za svećenika u [[Engleska crkva|Anglikanskoj crkvi]] zaređen je 1829. Oženio se Henriettom Montague Wyatt (1820. – 1884.) 1843. godine, kćerkom Arthura Wyatta iz [[Monmouth|Monmoutha]]. Gospođa Webb umrla je 7. rujna 1884., a nakon godinu dana pogoršanja zdravlja, Thomas je umro 19. svibnja 1885.<ref name="Objects2">T.W. Webb, [[iarchive:celestialobject02webbgoog|''Celestial Objects for Common Telescopes'']], 1859, Longmans, Green, Longman & Roberts., London.</ref> Tijekom svoje karijere TW Webb je služio kao svećenik na raznim mjestima, uključujući Gloucester, a konačno je 1852. godine dodijeljen župi [[Hardwicke (Herefordshire)|Hardwicke]] u Herefordshireu blizu granice s [[Wales|Walesom]]. Osim što je vjerno služio članovima svoje župe, T. W. Webb se u slobodno vrijeme bavio [[Astronomija|astronomskim promatranjem]]. Na zemljištu [[Župna kuća|župnog]] [[Župna kuća|dvora]] sagradio je malu zvjezdarnicu od platna i drva koja je bila dom instrumentima, uključujući mali 37-inčni (84 mm) [[refraktorski teleskop]]. Webb je postupno nabavljao veće refraktore i [[Reflektorski teleskop|reflektore]], a najveći je bio reflektor sa srebrom na staklu, s otvorom blende od 24 cm korišten od 1866. do njegovog posljednjeg opažanja u ožujku 1885. Upravo je u Hardwicku 1859. napisao svoj klasični astronomski vodič za promatranje ''Nebeski objekti za uobičajene teleskope'' ({{Eng.|Celestial Objects for Common Telescopes}}) po kojem je danas najpoznatiji. Ovo djelo je napisano kao vodič za amaterske astronome, a sadrži upute o korištenju teleskopa, kao i detaljne opise onoga što se njime može promatrati. Ovo djelo postalo je standardni vodič za promatranje amaterskih astronoma diljem svijeta i ostalo je to sve do duboko u 20. stoljeće, postupno zamijenjeno modernijim vodičima poput [[Robert Burnham ml.|Burnhamovog]] ''[[Burnham's Celestial Handbook|Nebeskog priručnika]].'' Referenca u naslovu na "uobičajene teleskope" odnosi se na refraktore otvora blende od {{Convert|3|to|6|in|mm}} i nešto veće reflektore koji su bili obično dostupni amaterskim promatračima tog vremena. Godine 1852. Webb je izabran u Kraljevsko astronomsko društvo. <ref>{{Citiranje časopisa|date=1852|title=1852MNRAS..12...41. Page 41|url=https://articles.adsabs.harvard.edu/full/1852MNRAS..12...41.|journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society|volume=12|page=41|bibcode=1852MNRAS..12...41.|doi=10.1093/mnras/12.3.41|access-date=2022-07-18|doi-access=free}}</ref> ''Knjiga "Nebeski objekti za uobičajene teleskope"'' prvi put je objavljena 1859. godine. Uzastopna izdanja pojavila su se 1868., 1873. i 1881. godine. Godine 1878. Webb je bio prvi član Selenografskog društva. <ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=aasRAAAAYAAJ&dq=selenographical+journal&pg=RA2-PA45|title=Selenographical Journal|date=1879|publisher=Selenographical Society|language=en}}</ref> Nakon Webbove smrti 1885. godine, 5. (1893.) i 6. izdanje (1917.) objavljena su pod okriljem [[T. H. E. C. Espin|T. H. E. C. Espina]] (1858. – 1934.) i proširena na dva sveska. Godine 1962. ponovno tiskano izdanje objavila je izdavačka kuća [[Dover Publications]], Inc., a uredila ga je i revidirala [[Margaret Mayall|Margaret W. Mayall]] . Izdanje iz 1962. još je uvijek lako dostupno i široko se koristi, dok su ranija izdanja postala kolekcionarski predmeti i prilično su rijetka. Webb je također napisao ''djela Optika bez matematike'' (1883.) <ref>{{Citiranje knjige|last=Webb|first=T. W. (Thomas William)|url=http://archive.org/details/opticswithoutmat00webbrich|title=Optics without mathematics|date=1883|publisher=London, Society for promoting Christian knowledge|others=University of California Libraries}}</ref> i ''Sunce: Poznati opis njegovih fenomena'' (1885.) <ref>{{Citiranje knjige|last=Thomas William Webb|url=http://archive.org/details/sunafamiliardes00webbgoog|title=The sun, a familiar description of his phænomena|date=1885|others=Oxford University|language=English}}</ref> . Asteroid 3041 Webb i lunarni krater ''[[Webb (krater)|Webb]]'' nazvani su po njemu. Teleskopski asterizam u zviježđu [[Herkul (zviježđe)|Herkula]] amaterski astronomi nazivaju ''Webbov vijenac'' . == Bibliografija == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.webbdeepsky.com/ Webbovo društvo dubokog neba] * [http://www.darkerview.com/persons/webb.php TW Webbovi objekti dubokog neba] === Osmrtnice === * [http://adsabs.harvard.edu//full/seri/MNRAS/0046//0000198.000.html MNRAS '''46''' (1886) 198] * [https://articles.adsabs.harvard.edu/full/1885AReg...23..148. Zakon '''23''' (1886.) 148] [[Kategorija:Astronomi amateri]] [[Kategorija:Britanski astronomi]] [[Kategorija:Popularizatori astronomije]] [[Kategorija:Popularizacija znanosti]] pnfqu4hbgkflsxz2qokyrztqelvxl9b 7565575 7565565 2026-07-28T14:36:37Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Popularizacija znanosti|Popularizacija znanosti]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565575 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:TWWebb.jpg|desno|okvir| T. W. Webb, s naslovnice izdanja knjige ''Nebeski objekti za uobičajene teleskope'' iz 1917.]] '''Thomas William Webb''' (14. prosinca 1807. &#x2013; 19. svibnja 1885.) bio je britanski [[astronom]]. Neki izvori navode da je njegova godina rođenja 1806. Jedini sin svećenika, velečasnog [[John Webb (antikvar)|Johna Webba]],{{Nemam razdvojbu}} odgojio ga je i obrazovao otac, a majka mu je umrla dok je Thomas bio malo dijete.<ref name="Objects3">T.W. Webb, [[iarchive:celestialobject02webbgoog|''Celestial Objects for Common Telescopes'']], 1859, Longmans, Green, Longman & Roberts., London.</ref> Otišao je u [[Sveučilište u Oxfordu|Oxford]] gdje je pohađao [[Hertford College, Oxford|Magdalen Hall]] . Za svećenika u [[Engleska crkva|Anglikanskoj crkvi]] zaređen je 1829. Oženio se Henriettom Montague Wyatt (1820. – 1884.) 1843. godine, kćerkom Arthura Wyatta iz [[Monmouth|Monmoutha]]. Gospođa Webb umrla je 7. rujna 1884., a nakon godinu dana pogoršanja zdravlja, Thomas je umro 19. svibnja 1885.<ref name="Objects2">T.W. Webb, [[iarchive:celestialobject02webbgoog|''Celestial Objects for Common Telescopes'']], 1859, Longmans, Green, Longman & Roberts., London.</ref> Tijekom svoje karijere TW Webb je služio kao svećenik na raznim mjestima, uključujući Gloucester, a konačno je 1852. godine dodijeljen župi [[Hardwicke (Herefordshire)|Hardwicke]] u Herefordshireu blizu granice s [[Wales|Walesom]]. Osim što je vjerno služio članovima svoje župe, T. W. Webb se u slobodno vrijeme bavio [[Astronomija|astronomskim promatranjem]]. Na zemljištu [[Župna kuća|župnog]] [[Župna kuća|dvora]] sagradio je malu zvjezdarnicu od platna i drva koja je bila dom instrumentima, uključujući mali 37-inčni (84 mm) [[refraktorski teleskop]]. Webb je postupno nabavljao veće refraktore i [[Reflektorski teleskop|reflektore]], a najveći je bio reflektor sa srebrom na staklu, s otvorom blende od 24 cm korišten od 1866. do njegovog posljednjeg opažanja u ožujku 1885. Upravo je u Hardwicku 1859. napisao svoj klasični astronomski vodič za promatranje ''Nebeski objekti za uobičajene teleskope'' ({{Eng.|Celestial Objects for Common Telescopes}}) po kojem je danas najpoznatiji. Ovo djelo je napisano kao vodič za amaterske astronome, a sadrži upute o korištenju teleskopa, kao i detaljne opise onoga što se njime može promatrati. Ovo djelo postalo je standardni vodič za promatranje amaterskih astronoma diljem svijeta i ostalo je to sve do duboko u 20. stoljeće, postupno zamijenjeno modernijim vodičima poput [[Robert Burnham ml.|Burnhamovog]] ''[[Burnham's Celestial Handbook|Nebeskog priručnika]].'' Referenca u naslovu na "uobičajene teleskope" odnosi se na refraktore otvora blende od {{Convert|3|to|6|in|mm}} i nešto veće reflektore koji su bili obično dostupni amaterskim promatračima tog vremena. Godine 1852. Webb je izabran u Kraljevsko astronomsko društvo. <ref>{{Citiranje časopisa|date=1852|title=1852MNRAS..12...41. Page 41|url=https://articles.adsabs.harvard.edu/full/1852MNRAS..12...41.|journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society|volume=12|page=41|bibcode=1852MNRAS..12...41.|doi=10.1093/mnras/12.3.41|access-date=2022-07-18|doi-access=free}}</ref> ''Knjiga "Nebeski objekti za uobičajene teleskope"'' prvi put je objavljena 1859. godine. Uzastopna izdanja pojavila su se 1868., 1873. i 1881. godine. Godine 1878. Webb je bio prvi član Selenografskog društva. <ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=aasRAAAAYAAJ&dq=selenographical+journal&pg=RA2-PA45|title=Selenographical Journal|date=1879|publisher=Selenographical Society|language=en}}</ref> Nakon Webbove smrti 1885. godine, 5. (1893.) i 6. izdanje (1917.) objavljena su pod okriljem [[T. H. E. C. Espin|T. H. E. C. Espina]] (1858. – 1934.) i proširena na dva sveska. Godine 1962. ponovno tiskano izdanje objavila je izdavačka kuća [[Dover Publications]], Inc., a uredila ga je i revidirala [[Margaret Mayall|Margaret W. Mayall]] . Izdanje iz 1962. još je uvijek lako dostupno i široko se koristi, dok su ranija izdanja postala kolekcionarski predmeti i prilično su rijetka. Webb je također napisao ''djela Optika bez matematike'' (1883.) <ref>{{Citiranje knjige|last=Webb|first=T. W. (Thomas William)|url=http://archive.org/details/opticswithoutmat00webbrich|title=Optics without mathematics|date=1883|publisher=London, Society for promoting Christian knowledge|others=University of California Libraries}}</ref> i ''Sunce: Poznati opis njegovih fenomena'' (1885.) <ref>{{Citiranje knjige|last=Thomas William Webb|url=http://archive.org/details/sunafamiliardes00webbgoog|title=The sun, a familiar description of his phænomena|date=1885|others=Oxford University|language=English}}</ref> . Asteroid 3041 Webb i lunarni krater ''[[Webb (krater)|Webb]]'' nazvani su po njemu. Teleskopski asterizam u zviježđu [[Herkul (zviježđe)|Herkula]] amaterski astronomi nazivaju ''Webbov vijenac'' . == Bibliografija == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.webbdeepsky.com/ Webbovo društvo dubokog neba] * [http://www.darkerview.com/persons/webb.php TW Webbovi objekti dubokog neba] === Osmrtnice === * [http://adsabs.harvard.edu//full/seri/MNRAS/0046//0000198.000.html MNRAS '''46''' (1886) 198] * [https://articles.adsabs.harvard.edu/full/1885AReg...23..148. Zakon '''23''' (1886.) 148] [[Kategorija:Astronomi amateri]] [[Kategorija:Britanski astronomi]] [[Kategorija:Popularizatori astronomije]] 7tp9woshorud1v7lbd0yxe40h3114f8 7565576 7565575 2026-07-28T14:36:57Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Britanski aktivisti|Britanski aktivisti]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565576 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:TWWebb.jpg|desno|okvir| T. W. Webb, s naslovnice izdanja knjige ''Nebeski objekti za uobičajene teleskope'' iz 1917.]] '''Thomas William Webb''' (14. prosinca 1807. &#x2013; 19. svibnja 1885.) bio je britanski [[astronom]]. Neki izvori navode da je njegova godina rođenja 1806. Jedini sin svećenika, velečasnog [[John Webb (antikvar)|Johna Webba]],{{Nemam razdvojbu}} odgojio ga je i obrazovao otac, a majka mu je umrla dok je Thomas bio malo dijete.<ref name="Objects3">T.W. Webb, [[iarchive:celestialobject02webbgoog|''Celestial Objects for Common Telescopes'']], 1859, Longmans, Green, Longman & Roberts., London.</ref> Otišao je u [[Sveučilište u Oxfordu|Oxford]] gdje je pohađao [[Hertford College, Oxford|Magdalen Hall]] . Za svećenika u [[Engleska crkva|Anglikanskoj crkvi]] zaređen je 1829. Oženio se Henriettom Montague Wyatt (1820. – 1884.) 1843. godine, kćerkom Arthura Wyatta iz [[Monmouth|Monmoutha]]. Gospođa Webb umrla je 7. rujna 1884., a nakon godinu dana pogoršanja zdravlja, Thomas je umro 19. svibnja 1885.<ref name="Objects2">T.W. Webb, [[iarchive:celestialobject02webbgoog|''Celestial Objects for Common Telescopes'']], 1859, Longmans, Green, Longman & Roberts., London.</ref> Tijekom svoje karijere TW Webb je služio kao svećenik na raznim mjestima, uključujući Gloucester, a konačno je 1852. godine dodijeljen župi [[Hardwicke (Herefordshire)|Hardwicke]] u Herefordshireu blizu granice s [[Wales|Walesom]]. Osim što je vjerno služio članovima svoje župe, T. W. Webb se u slobodno vrijeme bavio [[Astronomija|astronomskim promatranjem]]. Na zemljištu [[Župna kuća|župnog]] [[Župna kuća|dvora]] sagradio je malu zvjezdarnicu od platna i drva koja je bila dom instrumentima, uključujući mali 37-inčni (84 mm) [[refraktorski teleskop]]. Webb je postupno nabavljao veće refraktore i [[Reflektorski teleskop|reflektore]], a najveći je bio reflektor sa srebrom na staklu, s otvorom blende od 24 cm korišten od 1866. do njegovog posljednjeg opažanja u ožujku 1885. Upravo je u Hardwicku 1859. napisao svoj klasični astronomski vodič za promatranje ''Nebeski objekti za uobičajene teleskope'' ({{Eng.|Celestial Objects for Common Telescopes}}) po kojem je danas najpoznatiji. Ovo djelo je napisano kao vodič za amaterske astronome, a sadrži upute o korištenju teleskopa, kao i detaljne opise onoga što se njime može promatrati. Ovo djelo postalo je standardni vodič za promatranje amaterskih astronoma diljem svijeta i ostalo je to sve do duboko u 20. stoljeće, postupno zamijenjeno modernijim vodičima poput [[Robert Burnham ml.|Burnhamovog]] ''[[Burnham's Celestial Handbook|Nebeskog priručnika]].'' Referenca u naslovu na "uobičajene teleskope" odnosi se na refraktore otvora blende od {{Convert|3|to|6|in|mm}} i nešto veće reflektore koji su bili obično dostupni amaterskim promatračima tog vremena. Godine 1852. Webb je izabran u Kraljevsko astronomsko društvo. <ref>{{Citiranje časopisa|date=1852|title=1852MNRAS..12...41. Page 41|url=https://articles.adsabs.harvard.edu/full/1852MNRAS..12...41.|journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society|volume=12|page=41|bibcode=1852MNRAS..12...41.|doi=10.1093/mnras/12.3.41|access-date=2022-07-18|doi-access=free}}</ref> ''Knjiga "Nebeski objekti za uobičajene teleskope"'' prvi put je objavljena 1859. godine. Uzastopna izdanja pojavila su se 1868., 1873. i 1881. godine. Godine 1878. Webb je bio prvi član Selenografskog društva. <ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=aasRAAAAYAAJ&dq=selenographical+journal&pg=RA2-PA45|title=Selenographical Journal|date=1879|publisher=Selenographical Society|language=en}}</ref> Nakon Webbove smrti 1885. godine, 5. (1893.) i 6. izdanje (1917.) objavljena su pod okriljem [[T. H. E. C. Espin|T. H. E. C. Espina]] (1858. – 1934.) i proširena na dva sveska. Godine 1962. ponovno tiskano izdanje objavila je izdavačka kuća [[Dover Publications]], Inc., a uredila ga je i revidirala [[Margaret Mayall|Margaret W. Mayall]] . Izdanje iz 1962. još je uvijek lako dostupno i široko se koristi, dok su ranija izdanja postala kolekcionarski predmeti i prilično su rijetka. Webb je također napisao ''djela Optika bez matematike'' (1883.) <ref>{{Citiranje knjige|last=Webb|first=T. W. (Thomas William)|url=http://archive.org/details/opticswithoutmat00webbrich|title=Optics without mathematics|date=1883|publisher=London, Society for promoting Christian knowledge|others=University of California Libraries}}</ref> i ''Sunce: Poznati opis njegovih fenomena'' (1885.) <ref>{{Citiranje knjige|last=Thomas William Webb|url=http://archive.org/details/sunafamiliardes00webbgoog|title=The sun, a familiar description of his phænomena|date=1885|others=Oxford University|language=English}}</ref> . Asteroid 3041 Webb i lunarni krater ''[[Webb (krater)|Webb]]'' nazvani su po njemu. Teleskopski asterizam u zviježđu [[Herkul (zviježđe)|Herkula]] amaterski astronomi nazivaju ''Webbov vijenac'' . == Bibliografija == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.webbdeepsky.com/ Webbovo društvo dubokog neba] * [http://www.darkerview.com/persons/webb.php TW Webbovi objekti dubokog neba] === Osmrtnice === * [http://adsabs.harvard.edu//full/seri/MNRAS/0046//0000198.000.html MNRAS '''46''' (1886) 198] * [https://articles.adsabs.harvard.edu/full/1885AReg...23..148. Zakon '''23''' (1886.) 148] [[Kategorija:Astronomi amateri]] [[Kategorija:Britanski astronomi]] [[Kategorija:Popularizatori astronomije]] [[Kategorija:Britanski aktivisti]] cuyksjq4afp86yor1l6kp5t59j3tl9o 7565578 7565576 2026-07-28T14:44:23Z Argo Navis 852 sređeno 7565578 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:TWWebb.jpg|desno|okvir| T. W. Webb, s naslovnice izdanja knjige ''Nebeski objekti za uobičajene teleskope'' iz 1917.]] '''Thomas William Webb''' (14. prosinca 1807. &#x2013; 19. svibnja 1885.) bio je britanski [[astronom]]. Neki izvori navode da je njegova godina rođenja 1806. Jedini sin svećenika, velečasnog [[John Webb (antikvar)|Johna Webba]],{{Nemam razdvojbu}} odgojio ga je i obrazovao otac, a majka mu je umrla dok je Thomas bio malo dijete.<ref name="Objects"/> Otišao je u [[Sveučilište u Oxfordu|Oxford]] gdje je pohađao [[Hertford College, Oxford|Magdalen Hall]]. Za svećenika u [[Engleska crkva|Anglikanskoj crkvi]] zaređen je 1829. Oženio se Henriettom Montague Wyatt (1820. – 1884.) 1843. godine, kćerkom Arthura Wyatta iz [[Monmouth|Monmoutha]]. Gospođa Webb umrla je 7. rujna 1884., a nakon godinu dana pogoršanja zdravlja, Thomas je umro 19. svibnja 1885.<ref name="Objects" /> Tijekom svoje karijere TW Webb je služio kao svećenik na raznim mjestima, uključujući Gloucester, a konačno je 1852. godine dodijeljen župi [[Hardwicke (Herefordshire)|Hardwicke]] u Herefordshireu blizu granice s [[Wales|Walesom]]. Osim što je vjerno služio članovima svoje župe, T. W. Webb se u slobodno vrijeme bavio [[Astronomija|astronomskim promatranjem]]. Na zemljištu [[Župna kuća|župnog dvora]] sagradio je malu zvjezdarnicu od platna i drva koja je bila dom instrumentima, uključujući mali 37-inčni (84 mm) [[refraktorski teleskop]]. Webb je postupno nabavljao veće refraktore i [[Reflektorski teleskop|reflektore]], a najveći je bio reflektor sa srebrom na staklu, s otvorom blende od 24 cm korišten od 1866. do njegovog posljednjeg opažanja u ožujku 1885. Upravo je u Hardwicku 1859. napisao svoj klasični astronomski vodič za promatranje ''Nebeski objekti za uobičajene teleskope'' ({{Eng.|Celestial Objects for Common Telescopes}}) po kojem je danas najpoznatiji. Ovo djelo je napisano kao vodič za amaterske astronome, a sadrži upute o korištenju teleskopa, kao i detaljne opise onoga što se njime može promatrati. Ovo djelo postalo je standardni vodič za promatranje amaterskih astronoma diljem svijeta i ostalo je to sve do duboko u 20. stoljeće, postupno zamijenjeno modernijim vodičima poput [[Robert Burnham ml.|Burnhamovog]] ''[[Burnham's Celestial Handbook|Nebeskog priručnika]].'' Referenca u naslovu na "uobičajene teleskope" odnosi se na refraktore otvora blende od 3 do 6 inča (76 do 152 mm) i nešto veće reflektore koji su bili obično dostupni amaterskim promatračima tog vremena. Godine 1852. Webb je izabran u Kraljevsko astronomsko društvo.<ref name="Monthly Notices of RAS"/> ''Knjiga "Nebeski objekti za uobičajene teleskope"'' prvi put je objavljena 1859. godine. Uzastopna izdanja pojavila su se 1868., 1873. i 1881. godine. Godine 1878. Webb je bio prvi član Selenografskog društva.<ref name="Selenographical Journal"/> Nakon Webbove smrti 1885. godine, 5. (1893.) i 6. izdanje (1917.) objavljena su pod okriljem [[T. H. E. C. Espin]]a (1858. – 1934.) i proširena na dva sveska. Godine 1962. ponovno tiskano izdanje objavila je izdavačka kuća [[Dover Publications]], Inc., a uredila ga je i revidirala [[Margaret Mayall|Margaret W. Mayall]] . Izdanje iz 1962. još je uvijek lako dostupno i široko se koristi, dok su ranija izdanja postala kolekcionarski predmeti i prilično su rijetka. Webb je također napisao ''djela Optika bez matematike'' (1883.)<ref name="Webb 1883"/> i ''Sunce: Poznati opis njegovih fenomena'' (1885.).<ref name="Webb 1885"/> Asteroid [[3041 Webb]] i mjesečev krater ''[[Webb (krater)|Webb]]'' nazvani su po njemu.<ref name="planetarynames"/> Teleskopski asterizam u zviježđu [[Herkul (zviježđe)|Herkula]] amaterski astronomi nazivaju ''Webbov vijenac''.<ref name="Celestial objects for common telescopes"/> == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="Objects"> T.W. Webb, [https://archive.org/details/celestialobject02webbgoog ''Celestial Objects for Common Telescopes''], 1859, Longmans, Green, Longman & Roberts., London.</ref> <ref name="Monthly Notices of RAS">{{Citiranje časopisa |title=1852MNRAS..12...41. Page 41 |url=https://articles.adsabs.harvard.edu/full/1852MNRAS..12...41. |access-date=2022-07-18 |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society|date=1852 |volume=12 |page=41 |doi=10.1093/mnras/12.3.41 |doi-access=free |bibcode=1852MNRAS..12...41. }}</ref> <ref name="Selenographical Journal">{{Citiranje knjige |url=https://books.google.com/books?id=aasRAAAAYAAJ&dq=selenographical+journal&pg=RA2-PA45 |title=Selenographical Journal |date=1879 |publisher=Selenographical Society |language=en}}</ref> <ref name="Webb 1883">{{Citiranje knjige|last=Webb|first=T. W. (Thomas William)|url=http://archive.org/details/opticswithoutmat00webbrich|title=Optics without mathematics|date=1883|publisher=London, Society for promoting Christian knowledge|others=University of California Libraries}}</ref> <ref name="Webb 1885">{{Citiranje knjige|last=Thomas William Webb|url=http://archive.org/details/sunafamiliardes00webbgoog|title=The sun, a familiar description of his phænomena|date=1885|others=Oxford University|language=English}}</ref> <ref name="planetarynames">[https://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/6504 Webb], Gazetteer of Planetary Nomenclature, International Astronomical Union (IAU) Working Group for Planetary System Nomenclature (WGPSN)</ref> <ref name="Celestial objects for common telescopes">T. W. Webb, Celestial objects for common telescopes, Volume 2: The Stars, page 145: ''Wreath of stars''.</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|}} *[http://www.webbdeepsky.com/ The Webb Deep-Sky Society] *[http://www.darkerview.com/persons/webb.php T.W. Webb's Deep Sky Objects] === Osmrtnice === * [http://adsabs.harvard.edu//full/seri/MNRAS/0046//0000198.000.html MNRAS '''46''' (1886) 198] * [https://articles.adsabs.harvard.edu/full/1885AReg...23..148. AReg '''23''' (1886) 148] {{GLAVNIRASPORED:Webb, Thomas William}} [[Kategorija:Astronomi amateri]] [[Kategorija:Britanski astronomi]] [[Kategorija:Popularizatori astronomije]] [[Kategorija:Britanski aktivisti]] nqrr7avqd60xcjri9qahj95w3x63vzg 7565579 7565578 2026-07-28T14:46:12Z Argo Navis 852 7565579 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:TWWebb.jpg|desno|okvir| T. W. Webb, s naslovnice izdanja knjige ''Nebeski objekti za uobičajene teleskope'' iz 1917.]] '''Thomas William Webb''' ([[14. prosinca]] [[1807.]] &#x2013; [[19. svibnja]] [[1885.]]) bio je britanski [[astronom]]. Neki izvori navode da je njegova godina rođenja 1806. Jedini sin svećenika, velečasnog [[John Webb (antikvar)|Johna Webba]],{{Nemam razdvojbu}} odgojio ga je i obrazovao otac, a majka mu je umrla dok je Thomas bio malo dijete.<ref name="Objects"/> Otišao je u [[Sveučilište u Oxfordu|Oxford]] gdje je pohađao [[Hertford College, Oxford|Magdalen Hall]]. Za svećenika u [[Engleska crkva|Anglikanskoj crkvi]] zaređen je 1829. Oženio se Henriettom Montague Wyatt (1820. – 1884.) 1843. godine, kćerkom Arthura Wyatta iz [[Monmouth|Monmoutha]]. Gospođa Webb umrla je 7. rujna 1884., a nakon godinu dana pogoršanja zdravlja, Thomas je umro 19. svibnja 1885.<ref name="Objects" /> Tijekom svoje karijere TW Webb je služio kao svećenik na raznim mjestima, uključujući Gloucester, a konačno je 1852. godine dodijeljen župi [[Hardwicke (Herefordshire)|Hardwicke]] u Herefordshireu blizu granice s [[Wales|Walesom]]. Osim što je vjerno služio članovima svoje župe, T. W. Webb se u slobodno vrijeme bavio [[Astronomija|astronomskim promatranjem]]. Na zemljištu [[Župna kuća|župnog dvora]] sagradio je malu zvjezdarnicu od platna i drva koja je bila dom instrumentima, uključujući mali 37-inčni (84 mm) [[refraktorski teleskop]]. Webb je postupno nabavljao veće refraktore i [[Reflektorski teleskop|reflektore]], a najveći je bio reflektor sa srebrom na staklu, s otvorom blende od 24 cm korišten od 1866. do njegovog posljednjeg opažanja u ožujku 1885. Upravo je u Hardwicku 1859. napisao svoj klasični astronomski vodič za promatranje ''Nebeski objekti za uobičajene teleskope'' ({{Eng.|Celestial Objects for Common Telescopes}}) po kojem je danas najpoznatiji. Ovo djelo je napisano kao vodič za amaterske astronome, a sadrži upute o korištenju teleskopa, kao i detaljne opise onoga što se njime može promatrati. Ovo djelo postalo je standardni vodič za promatranje amaterskih astronoma diljem svijeta i ostalo je to sve do duboko u 20. stoljeće, postupno zamijenjeno modernijim vodičima poput [[Robert Burnham ml.|Burnhamovog]] ''[[Burnham's Celestial Handbook|Nebeskog priručnika]].'' Referenca u naslovu na "uobičajene teleskope" odnosi se na refraktore otvora blende od 3 do 6 inča (76 do 152 mm) i nešto veće reflektore koji su bili obično dostupni amaterskim promatračima tog vremena. Godine 1852. Webb je izabran u Kraljevsko astronomsko društvo.<ref name="Monthly Notices of RAS"/> ''Knjiga "Nebeski objekti za uobičajene teleskope"'' prvi put je objavljena 1859. godine. Uzastopna izdanja pojavila su se 1868., 1873. i 1881. godine. Godine 1878. Webb je bio prvi član Selenografskog društva.<ref name="Selenographical Journal"/> Nakon Webbove smrti 1885. godine, 5. (1893.) i 6. izdanje (1917.) objavljena su pod okriljem [[T. H. E. C. Espin]]a (1858. – 1934.) i proširena na dva sveska. Godine 1962. ponovno tiskano izdanje objavila je izdavačka kuća [[Dover Publications]], Inc., a uredila ga je i revidirala [[Margaret Mayall|Margaret W. Mayall]]. Izdanje iz 1962. još je uvijek lako dostupno i široko se koristi, dok su ranija izdanja postala kolekcionarski predmeti i prilično su rijetka. Webb je također napisao ''djela Optika bez matematike'' (1883.)<ref name="Webb 1883"/> i ''Sunce: Poznati opis njegovih fenomena'' (1885.).<ref name="Webb 1885"/> == Počasti == Asteroid [[3041 Webb]] i mjesečev krater ''[[Webb (krater)|Webb]]'' nazvani su po njemu.<ref name="planetarynames"/> Teleskopski asterizam u zviježđu [[Herkul (zviježđe)|Herkula]] amaterski astronomi nazivaju ''Webbov vijenac''.<ref name="Celestial objects for common telescopes"/> == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="Objects"> T.W. Webb, [https://archive.org/details/celestialobject02webbgoog ''Celestial Objects for Common Telescopes''], 1859, Longmans, Green, Longman & Roberts., London.</ref> <ref name="Monthly Notices of RAS">{{Citiranje časopisa |title=1852MNRAS..12...41. Page 41 |url=https://articles.adsabs.harvard.edu/full/1852MNRAS..12...41. |access-date=2022-07-18 |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society|date=1852 |volume=12 |page=41 |doi=10.1093/mnras/12.3.41 |doi-access=free |bibcode=1852MNRAS..12...41. }}</ref> <ref name="Selenographical Journal">{{Citiranje knjige |url=https://books.google.com/books?id=aasRAAAAYAAJ&dq=selenographical+journal&pg=RA2-PA45 |title=Selenographical Journal |date=1879 |publisher=Selenographical Society |language=en}}</ref> <ref name="Webb 1883">{{Citiranje knjige|last=Webb|first=T. W. (Thomas William)|url=http://archive.org/details/opticswithoutmat00webbrich|title=Optics without mathematics|date=1883|publisher=London, Society for promoting Christian knowledge|others=University of California Libraries}}</ref> <ref name="Webb 1885">{{Citiranje knjige|last=Thomas William Webb|url=http://archive.org/details/sunafamiliardes00webbgoog|title=The sun, a familiar description of his phænomena|date=1885|others=Oxford University|language=English}}</ref> <ref name="planetarynames">[https://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/6504 Webb], Gazetteer of Planetary Nomenclature, International Astronomical Union (IAU) Working Group for Planetary System Nomenclature (WGPSN)</ref> <ref name="Celestial objects for common telescopes">T. W. Webb, Celestial objects for common telescopes, Volume 2: The Stars, page 145: ''Wreath of stars''.</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|}} *[http://www.webbdeepsky.com/ The Webb Deep-Sky Society] *[http://www.darkerview.com/persons/webb.php T.W. Webb's Deep Sky Objects] === Osmrtnice === * [http://adsabs.harvard.edu//full/seri/MNRAS/0046//0000198.000.html MNRAS '''46''' (1886) 198] * [https://articles.adsabs.harvard.edu/full/1885AReg...23..148. AReg '''23''' (1886) 148] {{GLAVNIRASPORED:Webb, Thomas William}} [[Kategorija:Astronomi amateri]] [[Kategorija:Britanski astronomi]] [[Kategorija:Popularizatori astronomije]] [[Kategorija:Britanski aktivisti]] 4bftf5ck1cpk32a0rhqqq4nd89gwufg 14 816037 7565567 2026-07-28T14:25:55Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Popularizacija znanosti|*Države]] [[Kategorija:Aktivizam po državama|*Popularizacija znanosti]] [[Kategorija:Znanost i tehnologija po državama|*Popularizacija znanosti]]«. 7565567 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Popularizacija znanosti|*Države]] [[Kategorija:Aktivizam po državama|*Popularizacija znanosti]] [[Kategorija:Znanost i tehnologija po državama|*Popularizacija znanosti]] ay56yot3sj7nabstqfs2kbkq1vuukvz 14 816038 7565570 2026-07-28T14:28:14Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Popularizacija znanosti po državama|SAD]] [[Kategorija:Znanost i tehnologija u SAD-u]] [[Kategorija:Aktivizam u SAD-u]]«. 7565570 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Popularizacija znanosti po državama|SAD]] [[Kategorija:Znanost i tehnologija u SAD-u]] [[Kategorija:Aktivizam u SAD-u]] spvcb3cg1enljpn7pms8fa6v0aqxl63 14 816039 7565572 2026-07-28T14:29:09Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Popularizatori znanosti|*Države]] [[Kategorija:Aktivisti po državama|*Popularizatori znanosti]] [[Kategorija:Popularizacija znanosti po državama|*Popularizatori znanosti]]«. 7565572 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Popularizatori znanosti|*Države]] [[Kategorija:Aktivisti po državama|*Popularizatori znanosti]] [[Kategorija:Popularizacija znanosti po državama|*Popularizatori znanosti]] a8nlj6si4jc8sprr1ug2jed2diunvrr 0 816040 7565580 2026-07-28T14:46:48Z Argo Navis 852 Preusmjeravanje stranice na [[Thomas William Webb]] 7565580 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Thomas William Webb]] 36njysujd80zmfq2f97cm0imkbljhd1 0 816041 7565583 2026-07-28T14:50:38Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1355811990|Montes Archimedes]]« 7565583 wikitext text/x-wiki   '''Montes Archimedes''' je [[Planina|planinski]] lanac na [[Mjesec|Mjesecu]]. Ime je dobio po obližnjem krateru [[Archimedes (krater)|Archimedesu]], koji je pak nazvan po [[Stara Grčka|starogrčkom]] matematičaru [[Arhimed|Arhimedu]] . Ova skupina planina nalazi se na [[Visoravan|visoravni]] u istočnom dijelu [[More kiša|Mora kiša]] ({{Lat.|Mare Imbrium}}), [[Mjesečeva mora|mjesečevog mora]] u sjeverozapadnom kvadrantu [[Bliska strana Mjeseca|bliske strane Mjeseca]]. Na istočnoj strani ih omeđuje [[Palus Putredinis]], malo more, a na sjeveru Archimedes. Dalje na jug i istok leži impresivni [[Montes Apenninus]], dugi planinski lanac. Selenografske [[Koordinatni sustav|koordinate]] ovog raspona su 25,3° N, 4,6° W. Vrhovi Montes Archimedesa zauzimaju područje s maksimalnim promjerom od 163&nbsp;km, iako je najbrdovitiji dio terena koncentriran unutar središnjih 70&nbsp;km. Ostatak vrhova razasut je po visoravni, bez posebne strukture ili uzorka. Neki od vrhova u ovom rasponu dosežu visinu i do 2,0&nbsp;km, mnogo manje od onih u Apeninskim planinama, na primjer, i nijedna nije dobila posebne oznake. == Reference == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Planine na Mjesecu]] 857roloetrc09f5esjek5krk1o1rnva 7565588 7565583 2026-07-28T15:04:15Z Argo Navis 852 sređeno 7565588 wikitext text/x-wiki {{Infookvir gorje na Mjesecu | ime = Montes Archimedes | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = krater [[Archimedes (krater)|Archimedes]], [[Arhimed]] | slika = Montes Archimedes (AS15-0421).jpg | opis slike = Snimio: [[Apollo 15]], s visine od 100 km | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{Lunar coords and quad cat|25.3|N|4.6|W}} | lokacija = | dio gorja = | najviši vrh = | visina vrha = | koordinate vrha = | ostali vrhovi = | starost = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | pushpin_label_position_B = }} '''Montes Archimedes''' je [[Planina|planinski]] lanac na [[Mjesec]]u. Ime je dobio po obližnjem krateru [[Archimedes (krater)|Archimedesu]],<ref>{{gpn|4005}}</ref> koji je pak nazvan po [[Stara Grčka|starogrčkom]] matematičaru [[Arhimed]]u.<ref>{{gpn|350|Archimedes}}</ref> [[Datoteka:Archimedes lunar crater map.jpg|mini|lijevo|300px|Krater [[Archimedes (krater)|Archimedes]] i Montes Archimedes]] Ova skupina planina nalazi se na [[Visoravan|visoravni]] u istočnom dijelu [[More kiša|Mora kiša]] ({{Lat.|Mare Imbrium}}), [[Mjesečeva mora|mjesečevog mora]] u sjeverozapadnom kvadrantu [[Bliska strana Mjeseca|bliske strane Mjeseca]]. Na istočnoj strani ih omeđuje [[Palus Putredinis]], malo more, a na sjeveru Archimedes. Dalje na jug i istok leži impresivni [[Montes Apenninus]], dugi planinski lanac. Selenografske [[Koordinatni sustav|koordinate]] ovog lanca su 25,3° N, 4,6° W. Vrhovi Montes Archimedesa zauzimaju područje s maksimalnim promjerom od 163&nbsp;km, iako je najbrdovitiji dio terena koncentriran unutar središnjih 70&nbsp;km. Ostatak vrhova razasut je po visoravni, bez posebne strukture ili uzorka. Neki od vrhova u ovom rasponu dosežu visinu i do 2,0&nbsp;km, mnogo manje od onih u Apeninskim planinama, na primjer, i nijedna nije dobila posebne oznake. == Izvori == [[Datoteka:Montes Apenninus (LRO).png|mini|desno|300px|[[Montes Apenninus]], na vrhu slike je krater [[Archimedes (krater)|Archimedes]] i Montes Archimedes, lijevo e [[More kiša]]]] {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} *[https://the-moon.us/wiki/Montes_Archimedes Montes Archimedes at The Moon Wiki] * {{cite web| last = Wood | first = Chuck | date = November 16, 2006 | url = http://www.lpod.org/?m=20061116 | title = 1.6 Billion Years of History | publisher = Lunar Photo of the Day |url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110614233616/http://www.lpod.org/?m=20061116|archivedate=June 14, 2011}} [[Kategorija:Planine na Mjesecu|Archimedes]] lqqpci1sn4ojgx03pwivdbd9o9o9s81 10 816042 7565589 2026-07-28T15:05:19Z Argo Navis 852 Preusmjeravanje stranice na [[Predložak:Gazetteer of Planetary Nomenclature]] 7565589 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Predložak:Gazetteer of Planetary Nomenclature]] hpesv7d11nmufcafmmj8hp9tunfvgnn 0 816043 7565590 2026-07-28T15:07:16Z ~2026-42028-32 368015 Dodan sadržaj 7565590 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Dubravko Sidor |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[1947.]] |mjesto rođenja = {{Z|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |smrt = |mjesto smrti = |godine rada = |web = [[https://www.imdb.com/name/nm0796674/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_0_nm_8_in_0_q_dubravko%20sido|Imdb]] |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Dubravko Sidor''' je [[hrvatska|hrvatski]] [[kazalište|kazališni]], [[film|filmski]] i [[televizija|televizijski]] [[glumac]]. sfc5hezbyf4cube5g15vxgfazxugjo5 14 816044 7565593 2026-07-28T15:14:41Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »__HIDENCAT__ [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]]«. 7565593 wikitext text/x-wiki __HIDENCAT__ [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] 1a8nbs92gs64spmwdsmbqyfxbj3lrkj 7565594 7565593 2026-07-28T15:14:54Z Argo Navis 852 7565594 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] 9dv1nnsugjfxn6x5e140m5fxqns2wrr 14 816045 7565599 2026-07-28T15:20:14Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[File:Kosovo Montenegro Locator.png|desno|300px]] {{Commonscat|}} {{glavnik}} [[Kategorija:Bilateralni odnosi Crne Gore|Kosovo]] [[Kategorija:Bilateralni odnosi Kosova|Crna Gora]]«. 7565599 wikitext text/x-wiki [[File:Kosovo Montenegro Locator.png|desno|300px]] {{Commonscat|}} {{glavnik}} [[Kategorija:Bilateralni odnosi Crne Gore|Kosovo]] [[Kategorija:Bilateralni odnosi Kosova|Crna Gora]] l68tax8lf5pya0vnsv6x77f1jrikam8 14 816046 7565600 2026-07-28T15:21:40Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Životinjske endemske vrste po državama|Južna Afrika]] [[Kategorija:Južnoafričke endemske vrste|Fauna]] [[Kategorija:Fauna Južne Afrike]]«. 7565600 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Životinjske endemske vrste po državama|Južna Afrika]] [[Kategorija:Južnoafričke endemske vrste|Fauna]] [[Kategorija:Fauna Južne Afrike]] fubkce2yyf1p6x9aumj5u2vr4zz0xoz 14 816047 7565604 2026-07-28T15:28:11Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Natporodice leptira|Moljci]] [[Kategorija:Moljci|*Natporodice]]«. 7565604 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Natporodice leptira|Moljci]] [[Kategorija:Moljci|*Natporodice]] 81kcspvoymnja63n5bwu2wdwvwbpnkg 14 816048 7565605 2026-07-28T15:28:31Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Natporodice krilaša|Leptiri]] [[Kategorija:Leptiri|*Natporodice]]«. 7565605 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Natporodice krilaša|Leptiri]] [[Kategorija:Leptiri|*Natporodice]] lxmix1i46h9em3mx3zthbpet3zeqp37 14 816049 7565606 2026-07-28T15:28:48Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Natporodice kukaca|Krilaši]] [[Kategorija:Krilaši|*Natporodice]]«. 7565606 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Natporodice kukaca|Krilaši]] [[Kategorija:Krilaši|*Natporodice]] 5wbqe4d2flt4vddnya9y9w4rn1occ7n 14 816050 7565607 2026-07-28T15:29:12Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Natporodice heksapoda|Kukci]] [[Kategorija:Kukci|*Natporodice]]«. 7565607 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Natporodice heksapoda|Kukci]] [[Kategorija:Kukci|*Natporodice]] hmnmw5tqf9o5tcz7ojuc8u9218lhcfp 14 816051 7565608 2026-07-28T15:29:27Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Natporodice člankonožaca|Heksapodi]] [[Kategorija:Heksapodi|*Natporodice]]«. 7565608 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Natporodice člankonožaca|Heksapodi]] [[Kategorija:Heksapodi|*Natporodice]] mqyiechm4gk9cruw45mron2caifelbn 14 816052 7565609 2026-07-28T15:29:44Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Natporodice Ecdysozoa|Člankonošci]] [[Kategorija:Člankonošci|*Natporodice]]«. 7565609 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Natporodice Ecdysozoa|Člankonošci]] [[Kategorija:Člankonošci|*Natporodice]] czgsembcgb5ym7h8lxdmw279plr2uin 14 816053 7565610 2026-07-28T15:30:06Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Natporodice Protostomia|Ecdysozoa]] [[Kategorija:Ecdysozoa|*Natporodice]]«. 7565610 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Natporodice Protostomia|Ecdysozoa]] [[Kategorija:Ecdysozoa|*Natporodice]] 27odzqhw5z72ya75wxvzdmmr7cd4pcy 14 816054 7565612 2026-07-28T15:30:26Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Natporodice bilateralnih životinja‎|Protostomia]] [[Kategorija:Protostomia|*Natporodice]]«. 7565612 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Natporodice bilateralnih životinja‎|Protostomia]] [[Kategorija:Protostomia|*Natporodice]] lstfvm47njnesv020nk0xcvw13973mn 0 816055 7565616 2026-07-28T15:33:28Z Argo Navis 852 Preusmjeravanje stranice na [[Rafija palma]] 7565616 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Rafija palma]] o9hafyov5kszu6fv9n4vi1gcx1ea3kx 7565617 7565616 2026-07-28T15:34:25Z Argo Navis 852 Argo Navis premješta stranicu [[Raphiinae (biljka)]] na [[Raphiinae (biljni rod)]] bez preusmjeravanja 7565616 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Rafija palma]] o9hafyov5kszu6fv9n4vi1gcx1ea3kx 14 816056 7565620 2026-07-28T15:38:10Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rodovi leptira|Moljci]] [[Kategorija:Moljci|*Rodovi]]«. 7565620 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rodovi leptira|Moljci]] [[Kategorija:Moljci|*Rodovi]] 2rhfmmdcbk1tgh9w5n9gpzflmhm5vfi 14 816057 7565621 2026-07-28T15:38:27Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rodovi krilaša|Leptiri]] [[Kategorija:Leptiri|*Rodovi]]«. 7565621 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rodovi krilaša|Leptiri]] [[Kategorija:Leptiri|*Rodovi]] ru565chcb765l40f4vfmngaslu3jrwn 14 816058 7565623 2026-07-28T15:39:51Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Porodice moljaca|Noctuoidea]] [[Kategorija:Noctuoidea|*Porodice]]«. 7565623 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Porodice moljaca|Noctuoidea]] [[Kategorija:Noctuoidea|*Porodice]] 2ad2e1n3og7fl32b9e7qn0ilsrb33pr 14 816059 7565624 2026-07-28T15:40:10Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Porodice leptira|Moljci]] [[Kategorija:Moljci|*Porodice]]«. 7565624 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Porodice leptira|Moljci]] [[Kategorija:Moljci|*Porodice]] a2gafqbbf7ob3rw9hs94qrddmuaxfoj 14 816060 7565638 2026-07-28T15:52:25Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Porodice moljaca|Bombycoidea]] [[Kategorija:Bombycoidea|*Porodice]]«. 7565638 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Porodice moljaca|Bombycoidea]] [[Kategorija:Bombycoidea|*Porodice]] a7ass4el78j0r38r3jvo0m4n5nyw088 0 816061 7565662 2026-07-28T16:15:15Z Mychele Trempetich 47215 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Ivana Burgundska''' (francuski: Jeanne de Bourgogne; ? – 21. I. 1330.) bila je [[Burgundija-Franche-Comté|burgundska grofica]] (''suo jure'') i francuska kraljica supruga.<ref>Gaude-Ferragu, Murielle (2016). ''Queenship in Medieval France, 1300-1500''.</ref> Nepoznato je kada je rođena (1287. ili 1294.). Ivana je postala poznata kao jedna od grofica vladarica; zavladala je 1303. god. kao kći grofa Otona IV. == Obitelj i sažetak biografije...«. 7565662 wikitext text/x-wiki '''Ivana Burgundska''' (francuski: Jeanne de Bourgogne; ? – 21. I. 1330.) bila je [[Burgundija-Franche-Comté|burgundska grofica]] (''suo jure'') i francuska kraljica supruga.<ref>Gaude-Ferragu, Murielle (2016). ''Queenship in Medieval France, 1300-1500''.</ref> Nepoznato je kada je rođena (1287. ili 1294.). Ivana je postala poznata kao jedna od grofica vladarica; zavladala je 1303. god. kao kći grofa Otona IV. == Obitelj i sažetak biografije == Ivana je rođena oko 1288. godine te je bila kći Otona, grofa „Slobodne [[Grofovija|Grofovije]] Burgundije“. Oton je vladao od 1279. do 1303. Ivanina majka bila je grofica Matilda (''Mahaut''),<ref>{{cite book |chapter=Blanche of Artois and Burgundy, Chateau-Gaillard, and the Baron de Joursanvault |first=Elizabeth A.R. |last=Brown |title=Negotiating community and difference in medieval Europe: gender, power, patronage, and the authority of religion in Latin Christendom |editor-first1=Katherine Allen |editor-last1=Smith |editor-first2=Scott |editor-last2=Wells |publisher=BRILL |year=2009 }}</ref> vladarica Artoisa te kći [[Robert II. od Artoisa|Roberta II. od Artoisa]]. Dana 21. siječnja 1307., Ivana se udala za Filipa Visokog, sina [[Filip IV., kralj Francuske|francuskoga kralja Filipa IV. Lijepoga]]. Godine 1314., Ivanina sestra [[Blanka Burgundska]] i jetrva [[Margareta Burgundska, francuska kraljica|Margareta Burgundska]] osuđene su – bile su optužene za [[preljub]]. Navodno je Ivana znala za „aferu“, pa je kažnjena<ref>Warner, Kathryn (2017). ''Isabella of France: The Rebel Queen''.</ref> kao i Blanka, ali je oslobođena poslije smrti kralja Filipa IV. == Kraljica Francuske te grofica vladarica== Filip – Ivanin muž – postao je kraljem Francuske nakon smrti svoga sinovca Ivana te je vladao do svoje smrti, 1322. godine, kao kralj [[Filip V., kralj Francuske|Filip V.]] „Visoki“. Naslijedivši roditelje, Ivana je bila groficom Burgundije i Artoisa; majku je naslijedila 1329. ==Djeca kraljice Ivane == Djeca koju je Ivana imala s Filipom V.: *[[Ivana III. Burgundska]]<ref>{{cite book |title=Isabella of France: The Rebel Queen |first=Kathryn |last=Warner |publisher=Amberley Press}}</ref> – majčina nasljednica i žena vojvode [[Odo IV., burgundski vojvoda|Oda IV. od Burgundije]] *[[Margareta I. Burgundska]] *[[Izabela Francuska, delfina Viennoisa]] *[[Blanka Francuska (redovnica)]]<ref>{{cite book |title=Isabella of France: The Rebel Queen |first=Kathryn |last=Warner |publisher=Amberley Press}} str. 75</ref> *Luj<ref>Warner, Kathryn. ''Isabella of France: The Rebel Queen''. Amberley Press. Str. 102</ref> (umro 1317.) ==Popularna kultura== [[Francuska]] glumica [[Julie Depardieu]] tumačila je lik Ivane u miniseriji 2005. godine. == Pogledajte također == *[[Ivana Burgundska]] ==Izvori== {{Izvori}} *{{cite book |title=Isabella of France: The Rebel Queen |first=Kathryn |last=Warner |publisher=Amberley Publishing |year=2016 }} [[Kategorija:Francuske kraljice supruge]] [[Kategorija:Navarske kraljice supruge]] 286ubadfx19fd33mjaeypx7mepptehp 7565664 7565662 2026-07-28T16:17:06Z Mychele Trempetich 47215 7565664 wikitext text/x-wiki '''Ivana Burgundska''' ([[Francuski jezik|francuski]]: ''Jeanne de Bourgogne''; ? – 21. I. 1330.) bila je [[Burgundija-Franche-Comté|burgundska grofica]] (''suo jure'') i francuska kraljica supruga.<ref>Gaude-Ferragu, Murielle (2016). ''Queenship in Medieval France, 1300-1500''.</ref> Nepoznato je kada je rođena (1287. ili 1294.). Ivana je postala poznata kao jedna od grofica vladarica; zavladala je 1303. god. kao kći grofa Otona IV. == Obitelj i sažetak biografije == Ivana je rođena oko 1288. godine te je bila kći Otona, grofa „Slobodne [[Grofovija|Grofovije]] Burgundije“. Oton je vladao od 1279. do 1303. Ivanina majka bila je grofica Matilda (''Mahaut''),<ref>{{cite book |chapter=Blanche of Artois and Burgundy, Chateau-Gaillard, and the Baron de Joursanvault |first=Elizabeth A.R. |last=Brown |title=Negotiating community and difference in medieval Europe: gender, power, patronage, and the authority of religion in Latin Christendom |editor-first1=Katherine Allen |editor-last1=Smith |editor-first2=Scott |editor-last2=Wells |publisher=BRILL |year=2009 }}</ref> vladarica Artoisa te kći [[Robert II. od Artoisa|Roberta II. od Artoisa]]. Dana 21. siječnja 1307., Ivana se udala za Filipa Visokog, sina [[Filip IV., kralj Francuske|francuskoga kralja Filipa IV. Lijepoga]]. Godine 1314., Ivanina sestra [[Blanka Burgundska]] i jetrva [[Margareta Burgundska, francuska kraljica|Margareta Burgundska]] osuđene su – bile su optužene za [[preljub]]. Navodno je Ivana znala za „aferu“, pa je kažnjena<ref>Warner, Kathryn (2017). ''Isabella of France: The Rebel Queen''.</ref> kao i Blanka, ali je oslobođena poslije smrti kralja Filipa IV. == Kraljica Francuske te grofica vladarica== Filip – Ivanin muž – postao je kraljem Francuske nakon smrti svoga sinovca Ivana te je vladao do svoje smrti, 1322. godine, kao kralj [[Filip V., kralj Francuske|Filip V.]] „Visoki“. Naslijedivši roditelje, Ivana je bila groficom Burgundije i Artoisa; majku je naslijedila 1329. ==Djeca kraljice Ivane == Djeca koju je Ivana imala s Filipom V.: *[[Ivana III. Burgundska]]<ref>{{cite book |title=Isabella of France: The Rebel Queen |first=Kathryn |last=Warner |publisher=Amberley Press}}</ref> – majčina nasljednica i žena vojvode [[Odo IV., burgundski vojvoda|Oda IV. od Burgundije]] *[[Margareta I. Burgundska]] *[[Izabela Francuska, delfina Viennoisa]] *[[Blanka Francuska (redovnica)]]<ref>{{cite book |title=Isabella of France: The Rebel Queen |first=Kathryn |last=Warner |publisher=Amberley Press}} str. 75</ref> *Luj<ref>Warner, Kathryn. ''Isabella of France: The Rebel Queen''. Amberley Press. Str. 102</ref> (umro 1317.) ==Popularna kultura== [[Francuska]] glumica [[Julie Depardieu]] tumačila je lik Ivane u miniseriji 2005. godine. == Pogledajte također == *[[Ivana Burgundska]] ==Izvori== {{Izvori}} *{{cite book |title=Isabella of France: The Rebel Queen |first=Kathryn |last=Warner |publisher=Amberley Publishing |year=2016 }} [[Kategorija:Francuske kraljice supruge]] [[Kategorija:Navarske kraljice supruge]] bd65bzvznrjqhrxcighkw0exji3wv19 7565666 7565664 2026-07-28T16:19:12Z Mychele Trempetich 47215 dodana kategorija [[:Kategorija:Burgundski grofovi|Burgundski grofovi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565666 wikitext text/x-wiki '''Ivana Burgundska''' ([[Francuski jezik|francuski]]: ''Jeanne de Bourgogne''; ? – 21. I. 1330.) bila je [[Burgundija-Franche-Comté|burgundska grofica]] (''suo jure'') i francuska kraljica supruga.<ref>Gaude-Ferragu, Murielle (2016). ''Queenship in Medieval France, 1300-1500''.</ref> Nepoznato je kada je rođena (1287. ili 1294.). Ivana je postala poznata kao jedna od grofica vladarica; zavladala je 1303. god. kao kći grofa Otona IV. == Obitelj i sažetak biografije == Ivana je rođena oko 1288. godine te je bila kći Otona, grofa „Slobodne [[Grofovija|Grofovije]] Burgundije“. Oton je vladao od 1279. do 1303. Ivanina majka bila je grofica Matilda (''Mahaut''),<ref>{{cite book |chapter=Blanche of Artois and Burgundy, Chateau-Gaillard, and the Baron de Joursanvault |first=Elizabeth A.R. |last=Brown |title=Negotiating community and difference in medieval Europe: gender, power, patronage, and the authority of religion in Latin Christendom |editor-first1=Katherine Allen |editor-last1=Smith |editor-first2=Scott |editor-last2=Wells |publisher=BRILL |year=2009 }}</ref> vladarica Artoisa te kći [[Robert II. od Artoisa|Roberta II. od Artoisa]]. Dana 21. siječnja 1307., Ivana se udala za Filipa Visokog, sina [[Filip IV., kralj Francuske|francuskoga kralja Filipa IV. Lijepoga]]. Godine 1314., Ivanina sestra [[Blanka Burgundska]] i jetrva [[Margareta Burgundska, francuska kraljica|Margareta Burgundska]] osuđene su – bile su optužene za [[preljub]]. Navodno je Ivana znala za „aferu“, pa je kažnjena<ref>Warner, Kathryn (2017). ''Isabella of France: The Rebel Queen''.</ref> kao i Blanka, ali je oslobođena poslije smrti kralja Filipa IV. == Kraljica Francuske te grofica vladarica== Filip – Ivanin muž – postao je kraljem Francuske nakon smrti svoga sinovca Ivana te je vladao do svoje smrti, 1322. godine, kao kralj [[Filip V., kralj Francuske|Filip V.]] „Visoki“. Naslijedivši roditelje, Ivana je bila groficom Burgundije i Artoisa; majku je naslijedila 1329. ==Djeca kraljice Ivane == Djeca koju je Ivana imala s Filipom V.: *[[Ivana III. Burgundska]]<ref>{{cite book |title=Isabella of France: The Rebel Queen |first=Kathryn |last=Warner |publisher=Amberley Press}}</ref> – majčina nasljednica i žena vojvode [[Odo IV., burgundski vojvoda|Oda IV. od Burgundije]] *[[Margareta I. Burgundska]] *[[Izabela Francuska, delfina Viennoisa]] *[[Blanka Francuska (redovnica)]]<ref>{{cite book |title=Isabella of France: The Rebel Queen |first=Kathryn |last=Warner |publisher=Amberley Press}} str. 75</ref> *Luj<ref>Warner, Kathryn. ''Isabella of France: The Rebel Queen''. Amberley Press. Str. 102</ref> (umro 1317.) ==Popularna kultura== [[Francuska]] glumica [[Julie Depardieu]] tumačila je lik Ivane u miniseriji 2005. godine. == Pogledajte također == *[[Ivana Burgundska]] ==Izvori== {{Izvori}} *{{cite book |title=Isabella of France: The Rebel Queen |first=Kathryn |last=Warner |publisher=Amberley Publishing |year=2016 }} [[Kategorija:Francuske kraljice supruge]] [[Kategorija:Navarske kraljice supruge]] [[Kategorija:Burgundski grofovi]] n7ws8cx2ltk9ian0u532v2yznbecr4u 7565668 7565666 2026-07-28T16:22:10Z Mychele Trempetich 47215 7565668 wikitext text/x-wiki '''Ivana Burgundska''' ([[Francuski jezik|francuski]]: ''Jeanne de Bourgogne''; ? – 21. I. 1330.) bila je [[Burgundija-Franche-Comté|burgundska grofica]] (''suo jure'') i francuska kraljica supruga.<ref>Gaude-Ferragu, Murielle (2016). ''Queenship in Medieval France, 1300-1500''.</ref> Nepoznato je kada je rođena (1287. ili 1294.). Ivana je postala poznata kao jedna od grofica vladarica; zavladala je 1303. god. kao kći grofa Otona IV. == Obitelj i sažetak biografije == Ivana je rođena oko 1288. godine te je bila kći Otona, grofa „Slobodne [[Grofovija|Grofovije]] Burgundije“. Oton je vladao od 1279. do 1303. Ivanina majka bila je grofica Matilda (''Mahaut''),<ref>{{cite book |chapter=Blanche of Artois and Burgundy, Chateau-Gaillard, and the Baron de Joursanvault |first=Elizabeth A.R. |last=Brown |title=Negotiating community and difference in medieval Europe: gender, power, patronage, and the authority of religion in Latin Christendom |editor-first1=Katherine Allen |editor-last1=Smith |editor-first2=Scott |editor-last2=Wells |publisher=BRILL |year=2009 }}</ref> vladarica Artoisa te kći [[Robert II. od Artoisa|Roberta II. od Artoisa]]. Dana 21. siječnja 1307., Ivana se udala za Filipa Visokog, sina [[Filip IV., kralj Francuske|francuskoga kralja Filipa IV. Lijepoga]]. Godine 1314., Ivanina sestra [[Blanka Burgundska]] i jetrva [[Margareta Burgundska, francuska kraljica|Margareta Burgundska]] osuđene su – bile su optužene za [[preljub]]. Navodno je Ivana znala za „aferu“, pa je kažnjena<ref>Warner, Kathryn (2017). ''Isabella of France: The Rebel Queen''.</ref> kao i Blanka, ali je oslobođena poslije smrti kralja Filipa IV. == Kraljica Francuske te grofica vladarica== Filip – Ivanin muž – postao je kraljem Francuske nakon smrti svoga sinovca Ivana te je vladao do svoje smrti, 1322. godine, kao kralj [[Filip V., kralj Francuske|Filip V.]] „Visoki“. Naslijedivši roditelje, Ivana je bila groficom Burgundije i Artoisa; majku je naslijedila 1329. ==Djeca kraljice Ivane == [[Datoteka:Filipus5.jpg|190px|mini|Ivanino obiteljsko stablo]] Djeca koju je Ivana imala s Filipom V.: *[[Ivana III. Burgundska]]<ref>{{cite book |title=Isabella of France: The Rebel Queen |first=Kathryn |last=Warner |publisher=Amberley Press}}</ref> – majčina nasljednica i žena vojvode [[Odo IV., burgundski vojvoda|Oda IV. od Burgundije]] *[[Margareta I. Burgundska]] *[[Izabela Francuska, delfina Viennoisa]] *[[Blanka Francuska (redovnica)]]<ref>{{cite book |title=Isabella of France: The Rebel Queen |first=Kathryn |last=Warner |publisher=Amberley Press}} str. 75</ref> *Luj<ref>Warner, Kathryn. ''Isabella of France: The Rebel Queen''. Amberley Press. Str. 102</ref> (umro 1317.) ==Popularna kultura== [[Francuska]] glumica [[Julie Depardieu]] tumačila je lik Ivane u miniseriji 2005. godine. == Pogledajte također == *[[Ivana Burgundska]] ==Izvori== {{Izvori}} *{{cite book |title=Isabella of France: The Rebel Queen |first=Kathryn |last=Warner |publisher=Amberley Publishing |year=2016 }} [[Kategorija:Francuske kraljice supruge]] [[Kategorija:Navarske kraljice supruge]] [[Kategorija:Burgundski grofovi]] 1xq3uuh0m53l67itv95zw85mfu96s2c 7565669 7565668 2026-07-28T16:25:01Z Mychele Trempetich 47215 /* Kraljica Francuske te grofica vladarica */ 7565669 wikitext text/x-wiki '''Ivana Burgundska''' ([[Francuski jezik|francuski]]: ''Jeanne de Bourgogne''; ? – 21. I. 1330.) bila je [[Burgundija-Franche-Comté|burgundska grofica]] (''suo jure'') i francuska kraljica supruga.<ref>Gaude-Ferragu, Murielle (2016). ''Queenship in Medieval France, 1300-1500''.</ref> Nepoznato je kada je rođena (1287. ili 1294.). Ivana je postala poznata kao jedna od grofica vladarica; zavladala je 1303. god. kao kći grofa Otona IV. == Obitelj i sažetak biografije == Ivana je rođena oko 1288. godine te je bila kći Otona, grofa „Slobodne [[Grofovija|Grofovije]] Burgundije“. Oton je vladao od 1279. do 1303. Ivanina majka bila je grofica Matilda (''Mahaut''),<ref>{{cite book |chapter=Blanche of Artois and Burgundy, Chateau-Gaillard, and the Baron de Joursanvault |first=Elizabeth A.R. |last=Brown |title=Negotiating community and difference in medieval Europe: gender, power, patronage, and the authority of religion in Latin Christendom |editor-first1=Katherine Allen |editor-last1=Smith |editor-first2=Scott |editor-last2=Wells |publisher=BRILL |year=2009 }}</ref> vladarica Artoisa te kći [[Robert II. od Artoisa|Roberta II. od Artoisa]]. Dana 21. siječnja 1307., Ivana se udala za Filipa Visokog, sina [[Filip IV., kralj Francuske|francuskoga kralja Filipa IV. Lijepoga]]. Godine 1314., Ivanina sestra [[Blanka Burgundska]] i jetrva [[Margareta Burgundska, francuska kraljica|Margareta Burgundska]] osuđene su – bile su optužene za [[preljub]]. Navodno je Ivana znala za „aferu“, pa je kažnjena<ref>Warner, Kathryn (2017). ''Isabella of France: The Rebel Queen''.</ref> kao i Blanka, ali je oslobođena poslije smrti kralja Filipa IV. == Kraljica Francuske te grofica vladarica== Filip – Ivanin muž — postao je kraljem Francuske nakon smrti svoga sinovca Ivana te je vladao do svoje smrti, 1322. godine, kao kralj [[Filip V., kralj Francuske|Filip V.]] „Visoki“. Naslijedivši roditelje, Ivana je bila groficom Burgundije i Artoisa; majku je naslijedila 1329. ==Djeca kraljice Ivane == [[Datoteka:Filipus5.jpg|190px|mini|Ivanino obiteljsko stablo]] Djeca koju je Ivana imala s Filipom V.: *[[Ivana III. Burgundska]]<ref>{{cite book |title=Isabella of France: The Rebel Queen |first=Kathryn |last=Warner |publisher=Amberley Press}}</ref> – majčina nasljednica i žena vojvode [[Odo IV., burgundski vojvoda|Oda IV. od Burgundije]] *[[Margareta I. Burgundska]] *[[Izabela Francuska, delfina Viennoisa]] *[[Blanka Francuska (redovnica)]]<ref>{{cite book |title=Isabella of France: The Rebel Queen |first=Kathryn |last=Warner |publisher=Amberley Press}} str. 75</ref> *Luj<ref>Warner, Kathryn. ''Isabella of France: The Rebel Queen''. Amberley Press. Str. 102</ref> (umro 1317.) ==Popularna kultura== [[Francuska]] glumica [[Julie Depardieu]] tumačila je lik Ivane u miniseriji 2005. godine. == Pogledajte također == *[[Ivana Burgundska]] ==Izvori== {{Izvori}} *{{cite book |title=Isabella of France: The Rebel Queen |first=Kathryn |last=Warner |publisher=Amberley Publishing |year=2016 }} [[Kategorija:Francuske kraljice supruge]] [[Kategorija:Navarske kraljice supruge]] [[Kategorija:Burgundski grofovi]] 5a2rgga6z84eraydnet7uyih0bny4lv 0 816062 7565670 2026-07-28T16:28:59Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1350390850|Wurzelbauer (crater)]]« 7565670 wikitext text/x-wiki {{Radovi24}}{{Infookvir mjesečev krater ili more|image=Wurzelbauer crater 4119 h3.jpg|image_size=|caption=Snimio: [[Lunar Orbiter 4]]|coordinates={{coord|33.9|S|15.9|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter=88&nbsp;km|depth=2,2&nbsp;km|colong=17|eponym=[[Johann Philipp von Wurzelbauer]], njemački astronom}}'''Wurzelbauer''' je ostatak [[Mjesečevi krateri|mjesečevog]] [[Udarni krater|udarnog kratera]] . Ime je dobio po njemačkom astronomu [[Johann Philipp von Wurzelbauer|Johannu Philippu von Wurzelbaueru]] . Nalazi se na neravnom terenu južne polutke [[Mjesec|Mjeseca]]. Nešto manji krater [[Gauricus (krater)|Gauricus]] nalazi se uz istočni rub, dok se sjevero-sjeveroistočno nalazi [[Pitatus (krater)|Pitatus]] . Rub ovog kratera je duboko erodiran i sada tvori nizak, pomalo nepravilan greben oko unutarnjeg dna. Duž jugoistočnog ruba nalazi se Wurzelbauer B, dok je Wurzelbauer A gotovo pričvršćen za južni rub. Kratki lanac kratera proteže se preko sjevernog ruba. Zapadna polovica unutarnjeg poda je nešto nepravilnija od istočne, s kompleksom niskih grebena koji prekrivaju dijelove površine. Zapadni rub poda označen je dijelom sustava zraka koji se širi od [[Tycho (mjesečev krater)|Tycha]] prema jugo-jugoistoku. == Satelitski krateri == [[Datoteka:Wurzelbauer_sattelite_craters_map.jpg|mini| Wurzelbauer i njegovi satelitski krateri ( [[Lunar Reconnaissance Orbiter|LRO]] slika)]] Po konvenciji, ove značajke se na lunarnim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Wurzelbaueru. {| class="wikitable" ! style="background:#eeeeee;" width="25%" |Wurzelbauer ! style="background:#eeeeee;" width="25%" |Latitude ! style="background:#eeeeee;" width="25%" |Longitude ! style="background:#eeeeee;" width="25%" |Diameter |- | align="center" |A | align="center" |35.7° S | align="center" |15.4° W | align="center" |17&nbsp;km |- | align="center" |B | align="center" |34.9° S | align="center" |14.5° W | align="center" |25&nbsp;km |- | align="center" |C | align="center" |35.0° S | align="center" |15.1° W | align="center" |10&nbsp;km |- | align="center" |D | align="center" |36.3° S | align="center" |17.6° W | align="center" |38&nbsp;km |- | align="center" |E | align="center" |35.7° S | align="center" |17.2° W | align="center" |11&nbsp;km |- | align="center" |F | align="center" |35.9° S | align="center" |18.1° W | align="center" |9&nbsp;km |- | align="center" |G | align="center" |34.6° S | align="center" |18.6° W | align="center" |11&nbsp;km |- | align="center" |H | align="center" |35.3° S | align="center" |17.2° W | align="center" |7&nbsp;km |- | align="center" |L | align="center" |34.8° S | align="center" |17.8° W | align="center" |7&nbsp;km |- | align="center" |M | align="center" |32.1° S | align="center" |16.0° W | align="center" |5&nbsp;km |- | align="center" |N | align="center" |32.5° S | align="center" |14.8° W | align="center" |13&nbsp;km |- | align="center" |O | align="center" |35.9° S | align="center" |14.6° W | align="center" |9&nbsp;km |- | align="center" |P | align="center" |35.1° S | align="center" |14.2° W | align="center" |9&nbsp;km |- | align="center" |S | align="center" |35.7° S | align="center" |19.3° W | align="center" |12&nbsp;km |- | align="center" |W | align="center" |32.7° S | align="center" |15.1° W | align="center" |8&nbsp;km |- | align="center" |X | align="center" |33.6° S | align="center" |14.4° W | align="center" |7&nbsp;km |- | align="center" |Y | align="center" |33.2° S | align="center" |17.7° W | align="center" |9&nbsp;km |- | align="center" |Z | align="center" |32.2° S | align="center" |14.9° W | align="center" |12&nbsp;km |} == Reference == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] 9rjflhsgplz2f4icwrrywdqagq0womi 0 816063 7565672 2026-07-28T16:34:16Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1360139175|Pitatus (crater)]]« 7565672 wikitext text/x-wiki {{Infookvir mjesečev krater ili more|image=Pitatus crater 4119 h3.jpg|image_size=|caption=[[Lunar Orbiter 4]] image|coordinates={{coord|29.88|S|13.53|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter=100.63&nbsp;km<ref name=gpn/>|depth=0.68<ref name=Pike_1976/>&nbsp;km|colong=13|formation=[[Nectarian]]<ref name=Tompkins_Pieters_1999/><ref name=Wilhelms_et_al_1987/>|eponym=[[Pietro Pitati]]}}<templatestyles src="Module:Side box/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Sister project/styles.css"></templatestyles>'''Pitatus''' je drevni [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi na južnom rubu [[More oblaka|Mora oblaka]] ({{Lat.|Mare Nubium}}). [[Međunarodna astronomska unija|IAU]] ga je 1935. godine nazvala po talijanskom astronomu [[Pietro Pitati|Pietru Pitatiju]]. Sjeverozapadnom rubu pridružuje se krater [[Hesiodus (krater)|Hesiodus]], a spojeni su uskom pukotinom. Južno od njega leže krateri [[Wurzelbauer (krater)|Wurzelbauer]] i [[Gauricus (krater)|Gauricus]]. == Opis == Ova formacija datira iz [[Nektarij|nektarijjske]] epohe [[Mjesečeva geološka kronologija|mjesečeve geološke vremenske skale]] . <ref name="Tompkins_Pieters_1999">{{Citiranje časopisa|last=Tompkins|first=Stefanie|last2=Pieters|first2=Carle M.|date=January 1999|title=Mineralogy of the lunar crust: Results from Clementine|journal=Meteoritics & Planetary Science|volume=34|issue=1|pages=25–41|bibcode=1999M&PS...34...25T|doi=10.1111/j.1945-5100.1999.tb01729.x}}</ref> <ref name="Wilhelms_et_al_1987">{{Citiranje knjige|last=Wilhelms|first=Don E.|url=https://pubs.er.usgs.gov/publication/pp1348|title=The geologic history of the Moon|last2=McCauley|first2=John F.|last3=Trask|first3=Newell J.|publisher=U.S. Government Printing Office|year=1987|series=[[USGS]] Professional Paper 1348|location=Washington|author-link=Don Wilhelms}} See Table 9-4.</ref> Složeni zid Pitatusa je jako istrošen i prekriven je tokovima [[Lava|lave]]. Rub je najniži na sjeveru, gdje se [[lava]] gotovo spaja s [[More oblaka|Morem oblaka]]. Blizu sredine nalazi se niski središnji vrh koji je pomaknut sjeverozapadno od središta. Ovaj vrh se uzdiže samo do visine od 0,5&nbsp;km. Pitatus je krater s pukotinama na dnu, što znači da je poplavljen iznutra prodorom [[Magma|magme]] kroz pukotine i otvore. Poplavljeno dno kratera sadrži niska brda na istoku i sustav uskih [[Rille|pukotina]] nazvanih [[Rimae Pitatus]]. Veće i spektakularnije od ovih brazda prate rubove unutarnjih zidova, posebno u sjevernoj i istočnoj polovici. Dno također sadrži slabe tragove taloženih [[Sustav zraka|zraka]]. Sjeverno od Pitatusa u susjednom [[Mjesečeva mora|moru]] nalazi se poluzakopani rub Pitatusa S, prekriven u prošlosti kada je formirano More oblaka. == Satelitski krateri == [[Datoteka:PitatusCraterSAT.jpg|mini|Pitatus i njegovi satelitski krateri]] Po konvenciji, ove značajke se na lunarnim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Pitatusu. [[Datoteka:Weinek_Mond-Atlas_T161.jpg|mini|Krater Pitatus u ''Lunarnom atlasu'' (1898.) Ladislausa Weineka. Sjever je dolje.]] {| class="wikitable" ! style="background:#eeeeee;" width="25%" |Pitatus ! style="background:#eeeeee;" width="25%" | Geografska širina ! style="background:#eeeeee;" width="25%" | Geografska dužina ! style="background:#eeeeee;" width="25%" | Promjer |- | align="center" | A | align="center" | 31,4° J | align="center" | 13,2° Z | align="center" | 7&nbsp;km |- | align="center" | B | align="center" | 32,3° J | align="center" | 10,4° Z | align="center" | 16&nbsp;km |- | align="center" | C | align="center" | 28,4° J | align="center" | 12,4° Z | align="center" | 12&nbsp;km |- | align="center" | D | align="center" | 30,9° J | align="center" | 12,0° Z | align="center" | 10&nbsp;km |- | align="center" | E | align="center" | 28,9° J | align="center" | 10,1° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" | G | align="center" | 29,8° J | align="center" | 11,4° Z | align="center" | 18 godina&nbsp;km |- | align="center" | H | align="center" | 30,5° J | align="center" | 15,7° Z | align="center" | 15&nbsp;km |- | align="center" | J | align="center" | 26,5° J | align="center" | 13,5° Z | align="center" | 5&nbsp;km |- | align="center" |K | align="center" | 30,4° J | align="center" | 8,9° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" | L | align="center" | 29,1° J | align="center" | 8,6° Z | align="center" | 5&nbsp;km |- | align="center" | M | align="center" | 32,1° J | align="center" | 11,0° Z | align="center" | 14&nbsp;km |- | align="center" |N | align="center" | 31,2° J | align="center" | 10,9° Z | align="center" | 21&nbsp;km |- | align="center" | P | align="center" | 31,0° J | align="center" | 10,9° Z | align="center" | 16&nbsp;km |- | align="center" |Q | align="center" | 30,5° J | align="center" | 10,8° Z | align="center" | 12&nbsp;km |- | align="center" | R | align="center" | 31,1° J | align="center" | 14,6° Z | align="center" | 7&nbsp;km |- | align="center" | S | align="center" | 27,3° J | align="center" | 14,0° Z | align="center" | 12&nbsp;km |- | align="center" | T | align="center" | 29,4° J | align="center" | 11,2° Z | align="center" | 5&nbsp;km |- | align="center" | V | align="center" | 28,9° J | align="center" | 11,7° Z | align="center" | 5&nbsp;km |- | align="center" |W | align="center" | 27,9° J | align="center" | 11,2° Z | align="center" | 13&nbsp;km |- | align="center" | X | align="center" | 28,4° J | align="center" | 11,6° Z | align="center" | 19&nbsp;km |- | align="center" |Z | align="center" | 28,3° J | align="center" | 10,3° Z | align="center" | 25&nbsp;km |} == Izvori == === Literatura === [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] o9g69ykj25y9xlwyq96l2axbvie8kz4 0 816064 7565676 2026-07-28T16:37:02Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1357793255|Fermat (crater)]]« 7565676 wikitext text/x-wiki {{Radovi24}}{{Infookvir mjesečev krater ili more|image=Fermat crater 4089 h1.jpg|image_size=|caption=[[Lunar Orbiter 4]] image|coordinates={{coord|22.71|S|19.79|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter=37.77 km|depth={{cvt|2.58|km}}<ref name=Joshi_et_al_2017/>|colong=20|eponym=[[Pierre de Fermat]]}}'''Fermat''' je [[Mjesečevi krateri|lunarni]] [[udarni krater]] koji se nalazi zapadno od [[Litica|litice]] [[Rupes Altai]]. Zapadno-jugozapadno nalazi se veći krater [[Sacrobosco (krater)|Sacrobosco]], a jugozapadno nepravilni [[Pons (krater)|Pons]] . Promjera mu je 39 kilometara, a dubine dva kilometra. Fermatov rub je istrošen i pomalo nepravilan, ali još uvijek ima vanjski bedem. Sjeverni rub je udubljen dvostrukom kraterskom formacijom koja uključuje Fermat A. Dno je relativno ravno i nema središnje uzvišenje. <ref>{{Citiranje knjige|last=Rükl|first=Antonín|title=Atlas of the Moon|date=1990|publisher=[[Kalmbach Books]]|isbn=0-913135-17-8|author-link=Antonín Rükl}}</ref> Krater potječe iz [[Mjesečeva geološka kronologija|predimbrijskog]] razdoblja, prije 4,55 do 3,85 milijardi godina. Nazvan je po [[Francuska|francuskom]] matematičaru [[Pierre de Fermat|Pierreu de Fermatu]] iz 17. stoljeća. <ref>{{Gazetteer of Planetary Nomenclature|1939}}</ref> == Satelitski krateri == Po konvenciji, ove značajke se na lunarnim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Fermatu. <ref>{{Citiranje knjige|last=Bussey, B.|title=The Clementine Atlas of the Moon|last2=Spudis, P.|date=2004|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=0-521-81528-2|location=New York|author-link=Ben Bussey|author-link2=Paul Spudis}}</ref> {| class="wikitable" ! style="background:#eeeeee;" width="25%" |Fermat ! style="background:#eeeeee;" width="25%" |Coordinates ! style="background:#eeeeee;" width="25%" |Diameter |- | align="center" |A | align="center" |{{Coord|21.8|S|19.6|E|globe:moon_type:landmark}} | align="center" |17&nbsp;km |- | align="center" |B | align="center" |{{Coord|23.0|S|21.1|E|globe:moon_type:landmark}} | align="center" |11&nbsp;km |- | align="center" |C | align="center" |{{Coord|21.0|S|18.5|E|globe:moon_type:landmark}} | align="center" |14&nbsp;km |- | align="center" |D | align="center" |{{Coord|20.1|S|18.0|E|globe:moon_type:landmark}} | align="center" |13&nbsp;km |- | align="center" |E | align="center" |{{Coord|19.9|S|19.9|E|globe:moon_type:landmark}} | align="center" |7&nbsp;km |- | align="center" |F | align="center" |{{Coord|22.1|S|20.2|E|globe:moon_type:landmark}} | align="center" |5&nbsp;km |- | align="center" |G | align="center" |{{Coord|19.4|S|20.0|E|globe:moon_type:landmark}} | align="center" |7&nbsp;km |- | align="center" |H | align="center" |{{Coord|23.1|S|20.7|E|globe:moon_type:landmark}} | align="center" |5&nbsp;km |- | align="center" |P | align="center" |{{Coord|23.6|S|19.3|E|globe:moon_type:landmark}} | align="center" |37&nbsp;km |} == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] piizynappxzu37hw24q0jekk6dii39m 0 816065 7565678 2026-07-28T16:39:25Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1350391062|Polybius (crater)]]« 7565678 wikitext text/x-wiki {{Radovi24}}{{Infookvir mjesečev krater ili more}}'''Polybius''' je [[udarni krater]] [[Mjesečevi krateri|na Mjesecu]] u jugoistočnom dijelu [[Mjesec|Mjeseca]], a nazvan je po starogrčkom povjesničaru [[Polibije|Polibiju]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Gazetteer of Planetary Nomenclature {{!}} Polybius|url=https://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/4786|access-date=August 24, 2017|website=usgs.gov|publisher=[[International Astronomical Union]]}}</ref> Nalazi se jugo-jugoistočno od većeg kratera [[Catharina (krater)|Catharina]], u području uokvirenom strmim grebenom [[Rupes Altai]] . Na određenoj udaljenosti sjeveroistočno nalazi se Mare Nectaris s poplavljenim kraterima [[Beaumont (krater)|Beaumont]] i [[Fracastorius (krater)|Fracastorius]] . Rub kratera Polibija čini se blago proširenim na sjeveroistoku i ima rez kroz sjeverni zid. Ali zid je inače umjereno neoštećen, s tek manjom erozijom. Unutarnji pod je ravan i gotovo bezličan, bez središnjeg uzvišenja. Na jugu i istoku, zraka s [[Tycho (mjesečev krater)|Tycha]] presijeca zdjelaste kratere Polibija A i Polibija B. == Satelitski krateri == [[Datoteka:PolybiusCraterSAT.jpg|mini| Polibije i njegovi satelitski krateri]] Po konvenciji, ove značajke se na lunarnim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Polibiju. {| class="wikitable" ! style="background:#eeeeee;" width="25%" |Polybius ! style="background:#eeeeee;" width="25%" |Latitude ! style="background:#eeeeee;" width="25%" |Longitude ! style="background:#eeeeee;" width="25%" |Diameter |- | align="center" |A | align="center" |23.0° S | align="center" |28.0° E | align="center" |17&nbsp;km |- | align="center" |B | align="center" |25.5° S | align="center" |25.5° E | align="center" |12&nbsp;km |- | align="center" |C | align="center" |22.0° S | align="center" |23.6° E | align="center" |29&nbsp;km |- | align="center" |D | align="center" |26.9° S | align="center" |27.9° E | align="center" |9&nbsp;km |- | align="center" |E | align="center" |24.4° S | align="center" |26.2° E | align="center" |9&nbsp;km |- | align="center" |F | align="center" |22.2° S | align="center" |23.0° E | align="center" |21&nbsp;km |- | align="center" |G | align="center" |22.5° S | align="center" |22.7° E | align="center" |5&nbsp;km |- | align="center" |H | align="center" |21.1° S | align="center" |22.7° E | align="center" |8&nbsp;km |- | align="center" |J | align="center" |22.7° S | align="center" |23.5° E | align="center" |9&nbsp;km |- | align="center" |K | align="center" |24.3° S | align="center" |25.3° E | align="center" |14&nbsp;km |- | align="center" |L | align="center" |22.0° S | align="center" |28.2° E | align="center" |7&nbsp;km |- | align="center" |M | align="center" |21.3° S | align="center" |22.1° E | align="center" |6&nbsp;km |- | align="center" |N | align="center" |23.4° S | align="center" |26.8° E | align="center" |13&nbsp;km |- | align="center" |P | align="center" |21.5° S | align="center" |22.9° E | align="center" |17&nbsp;km |- | align="center" |Q | align="center" |25.1° S | align="center" |27.5° E | align="center" |6&nbsp;km |- | align="center" |R | align="center" |25.6° S | align="center" |27.3° E | align="center" |7&nbsp;km |- | align="center" |T | align="center" |26.1° S | align="center" |25.5° E | align="center" |12&nbsp;km |- | align="center" |V | align="center" |25.2° S | align="center" |29.1° E | align="center" |6&nbsp;km |} Polibije K se ponekad naziva i "Larrieuova brana" jer neobično ravan sjeverozapadni rub kratera stvara izgled [[Brana|brane]] pod određenim uvjetima osvjetljenja. <gallery> Datoteka:Polybius_K_crater_4084_h1.jpg|alt=Polybius K crater| Krater Polibije K </gallery> [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] erfb6psqy0jeuj8eghofz9h0c0t7sgk 0 816066 7565681 2026-07-28T16:41:44Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1366353820|Orontius (crater)]]« 7565681 wikitext text/x-wiki {{Radovi24}}{{Infookvir mjesečev krater ili more|image=Orontius crater 4119 h2.jpg|image_size=|caption=[[Lunar Orbiter 4]] image|coordinates={{coord|40.3|S|4.0|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter=122 km|depth=3.1 km|colong=4|eponym=[[Oronce Fine]]}}'''Orontius''' je [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi u kraterima gusto prekrivenom južnom gorju na bližoj strani [[Mjesec|Mjeseca]]. Ime je dobio po francuskom matematičaru iz 16. stoljeća[[Oronce Fine|, Oronceu Fineu]]. Nalazi se sjeverozapadno od istaknutog kratera [[Tycho (mjesečev krater)|Tycho]], te južno i istočno od velike ograđene ravnice [[Deslandres (krater)|Deslandres]]. Istočni dio kratera prekriva manji krater [[Huggins (mjesečev krater)|Huggins]], koji je pak na svom istočnom rubu prekriven još manjim kraterom [[Nasireddin (krater)|Nasireddin]]. Na južnom rubu je pridružen krater [[Saussure (krater)|Saussure]]. Jugozapadno, istočno od Tycha, nalazi se [[Pictet (krater)|Pictet]]. Rub Orontiusa je oštećen, istrošen i prekriven brojnim različitim kraterima. Dva kratera na zapadu prodrla su u vanjski zid kratera, formirajući unutarnja izbočenja. Malo je izvornog zida ostalo gotovo netaknuto, a južni i jugozapadni rub preživjeli su proces erozije bolje od ostalih dijelova zida. Jugozapadna polovica dna kratera još je uvijek prilično ravna i poremećena samo s nekoliko malih kratera. Na sjeveru kratera, iskrivljena značajka Orontius F tvori iskrivljeni, ovalni oblik nalik krateru. == Satelitski krateri == Po konvenciji, ove značajke se na kartama Mjeseca identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Orontiusu. {| class="wikitable" ! style="background:#eeeeee;" width="25%" |Orontius ! style="background:#eeeeee;" width="25%" | Geografska širina ! style="background:#eeeeee;" width="25%" | Geografska dužina ! style="background:#eeeeee;" width="25%" | Promjer |- | align="center" | A | align="center" | 39,1° J | align="center" | 2,6° Z | align="center" | 7&nbsp;km |- | align="center" | B | align="center" | 40,0° J | align="center" | 3,1° Z | align="center" | 10&nbsp;km |- | align="center" | C | align="center" | 37,9° J | align="center" | 4,1° Z | align="center" | 15&nbsp;km |- | align="center" | D | align="center" | 39,4° J | align="center" | 6,2° Z | align="center" | 15&nbsp;km |- | align="center" | E | align="center" | 39,5° J | align="center" | 4,8° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" | F | align="center" | 39,1° J | align="center" | 3,9° Z | align="center" | 41&nbsp;km |} == Izvori == [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] harvnbla1cxissyf09dga7wk0pss9gj 0 816067 7565683 2026-07-28T16:45:18Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1360133501|Deslandres (crater)]]« 7565683 wikitext text/x-wiki {{Infookvir mjesečev krater ili more|image=Deslandres_crater_4107_h3_4112_h3.jpg|caption=Mosaic of [[Lunar Orbiter 4]] images|coordinates={{coord|32.55|S|5.57|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter=227 km|depth=''Unknown''|colong=5|formation=[[Pre-Nectarian]]<ref name=Wilhelms_et_al_1987/><ref name=Byrne_2015/>|eponym=[[Henri-Alexandre Deslandres|Henri A. Deslandres]]}}{{Radovi24}}  [[Datoteka:Deslandres_lunar_crater_map.jpg|mini|240x240px|Satelitski krateri]] '''Deslandres''' je jako istrošen i deformiran ostatak [[Mjesečevi krateri|mjesečevog]] [[Udarni krater|udarnog kratera]]. Datira iz [[Prednektarij|prednektarijskog]] razdoblja [[Mjesečeva geološka kronologija|mjesečeve geološke vremenske skale]] . <ref name="Wilhelms_et_al_1987">{{Citiranje knjige|last=Wilhelms|first=Don E.|title=The geologic history of the Moon|last2=McCauley|first2=John F.|last3=Trask|first3=Newell J.|publisher=U.S. Government Printing Office|year=1987|series=[[USGS]] Professional Paper 1348|location=Washington|page=149|doi=10.3133/pp1348|author-link=Don Wilhelms}}</ref> <ref name="Byrne_2015">{{Citiranje knjige|last=Byrne|first=Charles J.|url=https://books.google.com/books?id=AGv_CgAAQBAJ&pg=PA8|title=The Moon's Largest Craters and Basins: Images and Topographic Maps from LRO, GRAIL, and Kaguya|publisher=Springer|year=2015|isbn=978-3-319-22032-1|series=Physics and Astronomy|pages=8–9}}</ref> Krater se nalazi jugoistočno od [[More oblaka|Mora oblaka]] ({{Lat.|Mare Nubium}}), u južnom gorju Mjeseca. Po veličini je treći najveći krater na bliskoj strani Mjeseca, a nadmašuju ga samo [[Clavius (krater)|Clavius]] (231 km) i ograđena ravnica [[Bailly (krater)|Bailly]] promjera 303 kilometra. Sjeverni i istočni dio dna pokazuju relativno ravnu površinu, ali je ispresijecana brojnim kraterima. Uz istočno unutarnje dno nalazi se malo područje morskog materijala, zbog [[Bazalt|bazaltne]] [[Lava|lave]]. Krater Walther!! pričvršćen je za ostatak istočnog ruba, a [[Ball (krater)|Ball]] prodire u jugozapadni rub. Ostatak kratera [[Lexell (krater)|Lexell]] probio se preko jugoistočnog ruba, formirajući "luku" na dnu kratera zbog širokog procjepa u njegovom sjevernom rubu. Nepravilni krater [[Regiomontanus (krater)|Regiomontanus]] pričvršćen je za sjeveroistočni rub Deslandresa. Krater [[Hell (krater)|Hell]] leži u cijelosti unutar zapadnog ruba. Satelitski krater Hell Q nalazi se u središtu područja s većim [[Albedo|albedom]] koje se nalazi u istočnoj polovici Deslandresa. Oko [[Pun mjesec|punog mjeseca]] ova značajka je jedna od najsjajnijih točaka na Mjesečevoj površini. Svijetla nijansa ukazuje na relativno mladu značajku u lunarnom geološkom smislu. Ova se točka ponekad naziva "Cassinijeva svijetla točka", jer ju je [[Giovanni Domenico Cassini|Cassini]] prvi put mapirao 1672. godine u [[Pariški opservatorij|Pariškom opservatoriju]] . Ovaj je krater toliko erodiran i degradiran preklapajućim udarima da zapravo nije prepoznat kao krater sve do 20. stoljeća. Naziv za ovu formaciju predložio je [[Eugène Michel Antoniadi|Eugène M. Antoniadi]] 1942. godine, a usvojen je tijekom opće skupštine [[Međunarodna astronomska unija|IAU-a]] 1948. godine. Prema jednoj verziji, [[Luna 5]] je udarila u Mjesečevu površinu u ovom krateru. Prve objavljene slike s [[Lunar Reconnaissance Orbiter|Lunar Reconnaissance Orbitera]] 2009. godine bile su područja u južnom dijelu ovog kratera. <ref name="LRO">{{Citiranje weba|last=Robert Garner|date=July 2, 2009|title=LRO's First Moon Images|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/LRO/multimedia/lroimages/lroc_20090702_a.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090808163647/http://www.nasa.gov/mission_pages/LRO/multimedia/lroimages/lroc_20090702_a.html|archive-date=2009-08-08|access-date=2015-08-07|publisher=[[NASA]]}}</ref> == Izvori == == Literatura == [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] 17uf9d8x0c6gjxq9wtwqbq1pdf9gp2p 0 816068 7565685 2026-07-28T16:48:04Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Flindersia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Lunasiinae]] | genus = '''''Flindersia''''' | g...«. 7565685 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Flindersia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Lunasiinae]] | genus = '''''Flindersia''''' | genus_autorstvo = F.L.Bauer }} '''Flindersia''' je biljni rod iz porodice rfutovki. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Maluku]]a do jugozapadnog [[Pacifik]]a.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26731-1 Kew], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Flindersia'' je rod malih do velikih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez trnova, gole ili obrasle jednostavnim, ljuskastim odnosno zvjezdastim dlakama.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su naizmjenični do nasuprotni, jednostavni, jednolisni, trodijelni ili parno odnosno neparno perasti. Sastavljeni listovi imaju 1–16 liski, cijela ruba; bočne su liske nasuprotne ili gotovo nasuprotne.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su pazušne, smještene pretežno u gornjim pazušcima listova, ili vršne metlice. [[Cvjetovi]] su dvospolni ili funkcionalno muški. [[Lap]]ova je pet, slobodni su ili srasli pri osnovi. Pet latica slobodno je i preklapajuće te otpada nakon cvatnje.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je pet; slobodni su, uspravni i vrhovima povijeni prema unutra, smješteni nasuprot lapovima. Izmjenjuju se s pet staminodija. Plodnica je peteropretinasta, plitko peterorežnjevita i gotovo kuglasta, obično s pet vršnih žlijezda oko osnove sraslih vratova [[Tučak|tučka]]. Njuška je glavasta ili štitolika, a u svakom se pretincu nalaze četiri do šest sjemenih zametaka.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] je više-manje drvenasta kapsula koja se septički otvara na pet zaklopki. [[Sjeme]]nke su smeđe, zagasite do sjajne i krilate te pri otvaranju ispadaju iz kapsule.<ref name="PlantNET "/> Prema PlantNET-u rod obuhvaća oko 16 vrsta, rasprostranjenih u Australiji, na [[Molučki otoci|Molučkim otocima]], [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] i [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]]. U [[Australija|Australiji]] raste 14 vrsta, od kojih je 11 endemično. Mnoge prašumske vrste daju cijenjeno drvo za podove, pokućstvo i unutarnju stolariju; osobito je poznata Flindersia australis.<ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Flindersia PlantNET], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Vrste == == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] 5avx13ny300azj3jwhpl8366vuuy8er 7565687 7565685 2026-07-28T16:53:55Z Zeljko 1196 7565687 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Flindersia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Lunasiinae]] | genus = '''''Flindersia''''' | genus_autorstvo = F.L.Bauer }} '''Flindersia''' je biljni rod iz porodice rfutovki. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Maluku]]a do jugozapadnog [[Pacifik]]a.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26731-1 Kew], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Flindersia'' je rod malih do velikih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez trnova, gole ili obrasle jednostavnim, ljuskastim odnosno zvjezdastim dlakama.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su naizmjenični do nasuprotni, jednostavni, jednolisni, trodijelni ili parno odnosno neparno perasti. Sastavljeni listovi imaju 1–16 liski, cijela ruba; bočne su liske nasuprotne ili gotovo nasuprotne.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su pazušne, smještene pretežno u gornjim pazušcima listova, ili vršne metlice. [[Cvjetovi]] su dvospolni ili funkcionalno muški. [[Lap]]ova je pet, slobodni su ili srasli pri osnovi. Pet latica slobodno je i preklapajuće te otpada nakon cvatnje.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je pet; slobodni su, uspravni i vrhovima povijeni prema unutra, smješteni nasuprot lapovima. Izmjenjuju se s pet staminodija. Plodnica je peteropretinasta, plitko peterorežnjevita i gotovo kuglasta, obično s pet vršnih žlijezda oko osnove sraslih vratova [[Tučak|tučka]]. Njuška je glavasta ili štitolika, a u svakom se pretincu nalaze četiri do šest sjemenih zametaka.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] je više-manje drvenasta kapsula koja se septički otvara na pet zaklopki. [[Sjeme]]nke su smeđe, zagasite do sjajne i krilate te pri otvaranju ispadaju iz kapsule.<ref name="PlantNET "/> Prema PlantNET-u rod obuhvaća oko 16 vrsta, rasprostranjenih u Australiji, na [[Molučki otoci|Molučkim otocima]], [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] i [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]]. U [[Australija|Australiji]] raste 14 vrsta, od kojih je 11 endemično. Mnoge prašumske vrste daju cijenjeno drvo za podove, pokućstvo i unutarnju stolariju; osobito je poznata Flindersia australis.<ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Flindersia PlantNET], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Flindersia acuminata]]'' <small>C.T.White</small> # ''[[Flindersia amboinensis]]'' <small>Poir.</small> # ''[[Flindersia australis]]'' <small>F.L.Bauer</small> # ''[[Flindersia bennettii]]'' <small>F.Muell. ex C.Moore</small> # ''[[Flindersia bourjotiana]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Flindersia brassii]]'' <small>T.G.Hartley & B.Hyland</small> # ''[[Flindersia brayleyana]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Flindersia collina]]'' <small>(F.M.Bailey) F.M.Bailey</small> # ''[[Flindersia dissosperma]]'' <small>(F.Muell.) Domin</small> # ''[[Flindersia fournieri]]'' <small>Pancher & Sebert</small> # ''[[Flindersia ifflana]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Flindersia laevicarpa]]'' <small>C.T.White</small> # ''[[Flindersia maculosa]]'' <small>(Lindl.) Benth.</small> # ''[[Flindersia oppositifolia]]'' <small>(F.Muell.) T.G.Hartley & L.W.Jessup</small> # ''[[Flindersia pimenteliana]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Flindersia schottiana]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Flindersia xanthoxyla]]'' <small>(A.Cunn.) Domin</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Oxleya'' <small>A.Cunn.</small> in Bot. Misc. 1: 246 (1830) * ''Strzeleckya'' <small>F.Muell.</small> in Hooker's J. Bot. Kew Gard. Misc. 9: 308 (1857) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] fr61y5m0nen5rj1wgo10b6cuv4c4qjg 7565688 7565687 2026-07-28T16:58:40Z Zeljko 1196 7565688 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Flindersia'' | slika = Flindersia australis flowers.jpg | slika_opis = ''F. australis'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Lunasiinae]] | genus = '''''Flindersia''''' | genus_autorstvo = F.L.Bauer }} '''Flindersia''' je biljni rod iz porodice rfutovki. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Maluku]]a do jugozapadnog [[Pacifik]]a.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26731-1 Kew], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Flindersia'' je rod malih do velikih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez trnova, gole ili obrasle jednostavnim, ljuskastim odnosno zvjezdastim dlakama.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su naizmjenični do nasuprotni, jednostavni, jednolisni, trodijelni ili parno odnosno neparno perasti. Sastavljeni listovi imaju 1–16 liski, cijela ruba; bočne su liske nasuprotne ili gotovo nasuprotne.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su pazušne, smještene pretežno u gornjim pazušcima listova, ili vršne metlice. [[Cvjetovi]] su dvospolni ili funkcionalno muški. [[Lap]]ova je pet, slobodni su ili srasli pri osnovi. Pet latica slobodno je i preklapajuće te otpada nakon cvatnje.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je pet; slobodni su, uspravni i vrhovima povijeni prema unutra, smješteni nasuprot lapovima. Izmjenjuju se s pet staminodija. Plodnica je peteropretinasta, plitko peterorežnjevita i gotovo kuglasta, obično s pet vršnih žlijezda oko osnove sraslih vratova [[Tučak|tučka]]. Njuška je glavasta ili štitolika, a u svakom se pretincu nalaze četiri do šest sjemenih zametaka.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] je više-manje drvenasta kapsula koja se septički otvara na pet zaklopki. [[Sjeme]]nke su smeđe, zagasite do sjajne i krilate te pri otvaranju ispadaju iz kapsule.<ref name="PlantNET "/> Prema PlantNET-u rod obuhvaća oko 16 vrsta, rasprostranjenih u Australiji, na [[Molučki otoci|Molučkim otocima]], [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] i [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]]. U [[Australija|Australiji]] raste 14 vrsta, od kojih je 11 endemično. Mnoge prašumske vrste daju cijenjeno drvo za podove, pokućstvo i unutarnju stolariju; osobito je poznata Flindersia australis.<ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Flindersia PlantNET], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> </gallery> == Vrste == # ''[[Flindersia acuminata]]'' <small>C.T.White</small> # ''[[Flindersia amboinensis]]'' <small>Poir.</small> # ''[[Flindersia australis]]'' <small>F.L.Bauer</small> # ''[[Flindersia bennettii]]'' <small>F.Muell. ex C.Moore</small> # ''[[Flindersia bourjotiana]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Flindersia brassii]]'' <small>T.G.Hartley & B.Hyland</small> # ''[[Flindersia brayleyana]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Flindersia collina]]'' <small>(F.M.Bailey) F.M.Bailey</small> # ''[[Flindersia dissosperma]]'' <small>(F.Muell.) Domin</small> # ''[[Flindersia fournieri]]'' <small>Pancher & Sebert</small> # ''[[Flindersia ifflana]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Flindersia laevicarpa]]'' <small>C.T.White</small> # ''[[Flindersia maculosa]]'' <small>(Lindl.) Benth.</small> # ''[[Flindersia oppositifolia]]'' <small>(F.Muell.) T.G.Hartley & L.W.Jessup</small> # ''[[Flindersia pimenteliana]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Flindersia schottiana]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Flindersia xanthoxyla]]'' <small>(A.Cunn.) Domin</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Oxleya'' <small>A.Cunn.</small> in Bot. Misc. 1: 246 (1830) * ''Strzeleckya'' <small>F.Muell.</small> in Hooker's J. Bot. Kew Gard. Misc. 9: 308 (1857) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] nuodlxdnxvit5403cesk7a1cubh3iui 7565689 7565688 2026-07-28T17:05:50Z Zeljko 1196 7565689 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Flindersia'' | slika = Flindersia australis flowers.jpg | slika_opis = ''F. australis'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Lunasiinae]] | genus = '''''Flindersia''''' | genus_autorstvo = F.L.Bauer }} '''Flindersia''' je biljni rod iz porodice rfutovki. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Maluku]]a do jugozapadnog [[Pacifik]]a.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26731-1 Kew], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Flindersia'' je rod malih do velikih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez trnova, gole ili obrasle jednostavnim, ljuskastim odnosno zvjezdastim dlakama.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su naizmjenični do nasuprotni, jednostavni, jednolisni, trodijelni ili parno odnosno neparno perasti. Sastavljeni listovi imaju 1–16 liski, cijela ruba; bočne su liske nasuprotne ili gotovo nasuprotne.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su pazušne, smještene pretežno u gornjim pazušcima listova, ili vršne metlice. [[Cvjetovi]] su dvospolni ili funkcionalno muški. [[Lap]]ova je pet, slobodni su ili srasli pri osnovi. Pet latica slobodno je i preklapajuće te otpada nakon cvatnje.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je pet; slobodni su, uspravni i vrhovima povijeni prema unutra, smješteni nasuprot lapovima. Izmjenjuju se s pet staminodija. Plodnica je peteropretinasta, plitko peterorežnjevita i gotovo kuglasta, obično s pet vršnih žlijezda oko osnove sraslih vratova [[Tučak|tučka]]. Njuška je glavasta ili štitolika, a u svakom se pretincu nalaze četiri do šest sjemenih zametaka.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] je više-manje drvenasta kapsula koja se septički otvara na pet zaklopki. [[Sjeme]]nke su smeđe, zagasite do sjajne i krilate te pri otvaranju ispadaju iz kapsule.<ref name="PlantNET "/> Prema PlantNET-u rod obuhvaća oko 16 vrsta, rasprostranjenih u Australiji, na [[Molučki otoci|Molučkim otocima]], [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] i [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]]. U [[Australija|Australiji]] raste 14 vrsta, od kojih je 11 endemično. Mnoge prašumske vrste daju cijenjeno drvo za podove, pokućstvo i unutarnju stolariju; osobito je poznata Flindersia australis.<ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Flindersia PlantNET], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> Flindersia xanthoxyla young tree.jpg|''F. xanthoxyla''. Flindersia-schottiana-SF25112-02.jpg|''F. schottiana''. Flindersia pimenteliana.jpg|''F. pimenteliana''. Flindersia maculosa habitii.jpg|''F. maculosa''. Flindersia-brayleyana-SF24065-03.jpg|''F. brayleyana''. </gallery> == Vrste == # ''[[Flindersia acuminata]]'' <small>C.T.White</small> # ''[[Flindersia amboinensis]]'' <small>Poir.</small> # ''[[Flindersia australis]]'' <small>F.L.Bauer</small> # ''[[Flindersia bennettii]]'' <small>F.Muell. ex C.Moore</small> # ''[[Flindersia bourjotiana]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Flindersia brassii]]'' <small>T.G.Hartley & B.Hyland</small> # ''[[Flindersia brayleyana]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Flindersia collina]]'' <small>(F.M.Bailey) F.M.Bailey</small> # ''[[Flindersia dissosperma]]'' <small>(F.Muell.) Domin</small> # ''[[Flindersia fournieri]]'' <small>Pancher & Sebert</small> # ''[[Flindersia ifflana]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Flindersia laevicarpa]]'' <small>C.T.White</small> # ''[[Flindersia maculosa]]'' <small>(Lindl.) Benth.</small> # ''[[Flindersia oppositifolia]]'' <small>(F.Muell.) T.G.Hartley & L.W.Jessup</small> # ''[[Flindersia pimenteliana]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Flindersia schottiana]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Flindersia xanthoxyla]]'' <small>(A.Cunn.) Domin</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Oxleya'' <small>A.Cunn.</small> in Bot. Misc. 1: 246 (1830) * ''Strzeleckya'' <small>F.Muell.</small> in Hooker's J. Bot. Kew Gard. Misc. 9: 308 (1857) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] 4c3vzbrcurg8z2fq5j81uvurdls7bp4 7565690 7565689 2026-07-28T17:11:34Z Zeljko 1196 7565690 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Flindersia'' | slika = Flindersia australis flowers.jpg | slika_opis = ''F. australis'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Lunasiinae]] | genus = '''''Flindersia''''' | genus_autorstvo = F.L.Bauer }} '''Flindersia''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Maluku]]a do jugozapadnog [[Pacifik]]a.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26731-1 Kew], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Flindersia'' je rod malih do velikih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez trnova, gole ili obrasle jednostavnim, ljuskastim odnosno zvjezdastim dlakama.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su naizmjenični do nasuprotni, jednostavni, jednolisni, trodijelni ili parno odnosno neparno perasti. Sastavljeni listovi imaju 1–16 liski, cijela ruba; bočne su liske nasuprotne ili gotovo nasuprotne.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su pazušne, smještene pretežno u gornjim pazušcima listova, ili vršne metlice. [[Cvjetovi]] su dvospolni ili funkcionalno muški. [[Lap]]ova je pet, slobodni su ili srasli pri osnovi. Pet latica slobodno je i preklapajuće te otpada nakon cvatnje.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je pet; slobodni su, uspravni i vrhovima povijeni prema unutra, smješteni nasuprot lapovima. Izmjenjuju se s pet staminodija. Plodnica je peteropretinasta, plitko peterorežnjevita i gotovo kuglasta, obično s pet vršnih žlijezda oko osnove sraslih vratova [[Tučak|tučka]]. Njuška je glavasta ili štitolika, a u svakom se pretincu nalaze četiri do šest sjemenih zametaka.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] je više-manje drvenasta kapsula koja se septički otvara na pet zaklopki. [[Sjeme]]nke su smeđe, zagasite do sjajne i krilate te pri otvaranju ispadaju iz kapsule.<ref name="PlantNET "/> Prema PlantNET-u rod obuhvaća oko 16 vrsta, rasprostranjenih u Australiji, na [[Molučki otoci|Molučkim otocima]], [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] i [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]]. U [[Australija|Australiji]] raste 14 vrsta, od kojih je 11 endemično. Mnoge prašumske vrste daju cijenjeno drvo za podove, pokućstvo i unutarnju stolariju; osobito je poznata Flindersia australis.<ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Flindersia PlantNET], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> Flindersia xanthoxyla young tree.jpg|''F. xanthoxyla''. Flindersia-schottiana-SF25112-02.jpg|''F. schottiana''. Flindersia pimenteliana.jpg|''F. pimenteliana''. Flindersia maculosa habitii.jpg|''F. maculosa''. Flindersia-brayleyana-SF24065-03.jpg|''F. brayleyana''. </gallery> == Vrste == # ''[[Flindersia acuminata]]'' <small>C.T.White</small> # ''[[Flindersia amboinensis]]'' <small>Poir.</small> # ''[[Flindersia australis]]'' <small>F.L.Bauer</small> # ''[[Flindersia bennettii]]'' <small>F.Muell. ex C.Moore</small> # ''[[Flindersia bourjotiana]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Flindersia brassii]]'' <small>T.G.Hartley & B.Hyland</small> # ''[[Flindersia brayleyana]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Flindersia collina]]'' <small>(F.M.Bailey) F.M.Bailey</small> # ''[[Flindersia dissosperma]]'' <small>(F.Muell.) Domin</small> # ''[[Flindersia fournieri]]'' <small>Pancher & Sebert</small> # ''[[Flindersia ifflana]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Flindersia laevicarpa]]'' <small>C.T.White</small> # ''[[Flindersia maculosa]]'' <small>(Lindl.) Benth.</small> # ''[[Flindersia oppositifolia]]'' <small>(F.Muell.) T.G.Hartley & L.W.Jessup</small> # ''[[Flindersia pimenteliana]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Flindersia schottiana]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Flindersia xanthoxyla]]'' <small>(A.Cunn.) Domin</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Oxleya'' <small>A.Cunn.</small> in Bot. Misc. 1: 246 (1830) * ''Strzeleckya'' <small>F.Muell.</small> in Hooker's J. Bot. Kew Gard. Misc. 9: 308 (1857) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] 1op4anvtvoj2vxj2wp1pwd7ix2v6c9u 0 816069 7565693 2026-07-28T17:17:32Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Dinosperma'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = ''Dinosperminae'' ined. | genus = '''''Dinosperma'...«. 7565693 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Dinosperma'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = ''Dinosperminae'' ined. | genus = '''''Dinosperma''''' | genus_autorstvo = T.G.Hartley }} '''Dinosperma''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je istočna Australija.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:999096-1 Kew], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Dinosperma'' je rod [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez [[trn]]ova i obrasle jednostavnim dlakama.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su nasuprotni ili pršljenasti, jednostavni odnosno jednolisni, trodijelni ili perasto sastavljeni od dvije ili četiri liske. Rub liski može biti cijel ili nazubljen.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su vršne metlice, katkad razvijene i u gornjim pazušcima listova. [[Cvjetovi]] su dvospolni i četveročlani. Četiri [[lap]]a pri osnovi su srasla, katkad do trećine svoje duljine, te ostaju na plodu. [[Latica|Latice]] su četiri, slobodne, preklapajuće ili valvatne i otpadaju nakon cvatnje.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je osam; slobodni su, međusobno razmaknuti i izmjenično nejednake duljine. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od četiri karpela srasla pri osnovi, bez sterilnoga vršnog dijela. Vratovi [[Tučak|tučka]] međusobno su srasli i izbijaju približno iz sredine karpela, a njuška se jedva razlikuje od vrata. Svaki karpel sadrži po dva [[sjeme]]na zametka.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] se sastoji od jednog do četiri mjehura, glatka ili slabo naborana, zaobljena ili ravno odrezana vrha. Pri otvaranju vjerojatno naglo izbacuju sjajne crne sjemenke.<ref name="PlantNET "/> Rod obuhvaća četiri vrste, sve endemične u [[Australija|Australiji]], gdje rastu u Queenslandu i Novom Južnom Walesu. U Novom Južnom Walesu zabilježena je ''Dinosperma erythrococcum''. <ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Flindersia PlantNET], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Dinosperma erythrococcum]]'' <small>(F.Muell.) T.G.Hartley</small> # ''[[Dinosperma longifolium]]'' <small>T.G.Hartley</small> # ''[[Dinosperma melanophloium]]'' <small>(C.T.White) T.G.Hartley</small> # ''[[Dinosperma stipitatum]]'' <small>(C.T.White & W.D.Francis) T.G.Hartley</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] 9z3v4dwjs97d8o8leasftegt9izl957 7565694 7565693 2026-07-28T17:19:36Z Zeljko 1196 7565694 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Dinosperma'' | slika = Dinosperma erythrococcum.jpg | slika_opis = ''D. erythrococcum'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = ''Dinosperminae'' ined. | genus = '''''Dinosperma''''' | genus_autorstvo = T.G.Hartley }} '''Dinosperma''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je istočna Australija.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:999096-1 Kew], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Dinosperma'' je rod [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez [[trn]]ova i obrasle jednostavnim dlakama.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su nasuprotni ili pršljenasti, jednostavni odnosno jednolisni, trodijelni ili perasto sastavljeni od dvije ili četiri liske. Rub liski može biti cijel ili nazubljen.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su vršne metlice, katkad razvijene i u gornjim pazušcima listova. [[Cvjetovi]] su dvospolni i četveročlani. Četiri [[lap]]a pri osnovi su srasla, katkad do trećine svoje duljine, te ostaju na plodu. [[Latica|Latice]] su četiri, slobodne, preklapajuće ili valvatne i otpadaju nakon cvatnje.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je osam; slobodni su, međusobno razmaknuti i izmjenično nejednake duljine. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od četiri karpela srasla pri osnovi, bez sterilnoga vršnog dijela. Vratovi [[Tučak|tučka]] međusobno su srasli i izbijaju približno iz sredine karpela, a njuška se jedva razlikuje od vrata. Svaki karpel sadrži po dva [[sjeme]]na zametka.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] se sastoji od jednog do četiri mjehura, glatka ili slabo naborana, zaobljena ili ravno odrezana vrha. Pri otvaranju vjerojatno naglo izbacuju sjajne crne sjemenke.<ref name="PlantNET "/> Rod obuhvaća četiri vrste, sve endemične u [[Australija|Australiji]], gdje rastu u Queenslandu i Novom Južnom Walesu. U Novom Južnom Walesu zabilježena je ''Dinosperma erythrococcum''. <ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Flindersia PlantNET], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Dinosperma erythrococcum]]'' <small>(F.Muell.) T.G.Hartley</small> # ''[[Dinosperma longifolium]]'' <small>T.G.Hartley</small> # ''[[Dinosperma melanophloium]]'' <small>(C.T.White) T.G.Hartley</small> # ''[[Dinosperma stipitatum]]'' <small>(C.T.White & W.D.Francis) T.G.Hartley</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] 67n9r9th11gaylsp2se100d08rhmc7x 0 816070 7565702 2026-07-28T17:39:26Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Bouchardatia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Pitaviinae]] | genus = '''''Bouchardatia'''''...«. 7565702 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Bouchardatia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Pitaviinae]] | genus = '''''Bouchardatia''''' | genus_autorstvo = Baill. }} '''Bouchardatia''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je Nova gvineja i istočna Australija.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35623-1 Kew], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Bouchardatia'' je rod malenih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez [[trn]]ova i obrasle jednostavnim dlakama.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su nasuprotni i perasto sastavljeni od tri ili pet liski. Bočne su liske nasuprotne, a rub im je cijel.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su metlice smještene u gornjim pazušcima [[list]]ova ili na vrhovima [[grana]]. [[Cvjetovi]] su dvospolni. Četiri su [[lap]]a slobodna, a četiri [[Latica|latice]] također su slobodne, više-manje valvatne i otpadaju nakon cvatnje.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je osam; slobodni su i međusobno razmaknuti. Ginecej se sastoji od četiri karpela srasla samo pri osnovi, bez sterilnoga vršnog dijela. Vratovi tučka međusobno su srasli i izbijaju približno iz sredine karpela, dok se njuška jedva razlikuje od vrata. Svaki karpel sadrži šest do osam sjemenih zametaka.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] se sastoji od jednog do četiri plodića. Oni su poprečno izbrazdani i ravno odrezana vrha, a pri otvaranju vjerojatno naglo izbacuju sjajne smeđe [[sjeme]]nke.<ref name="PlantNET "/> Rod obuhvaća dvije vrste, rasprostranjene u [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] i [[Australija|Australiji]]. U Australiji raste samo ''Bouchardatia neurococca'', koja je zabilježena i u [[Novi Južni Wales|Novom Južnom Walesu]]. <ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Bouchardatia PlantNET], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Bouchardatia cyanosperma]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Bouchardatia neurococca]]'' <small>(F.Muell.) Baill.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] 1rtqb2450w7smmte1tid9ckolppv66t 7565703 7565702 2026-07-28T17:41:58Z Zeljko 1196 7565703 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Bouchardatia'' | slika = Bouchardatia neurococca.jpg | slika_opis = ''B. neurococca'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Pitaviinae]] | genus = '''''Bouchardatia''''' | genus_autorstvo = Baill. }} '''Bouchardatia''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je Nova gvineja i istočna Australija.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35623-1 Kew], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Bouchardatia'' je rod malenih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez [[trn]]ova i obrasle jednostavnim dlakama.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su nasuprotni i perasto sastavljeni od tri ili pet liski. Bočne su liske nasuprotne, a rub im je cijel.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su metlice smještene u gornjim pazušcima [[list]]ova ili na vrhovima [[grana]]. [[Cvjetovi]] su dvospolni. Četiri su [[lap]]a slobodna, a četiri [[Latica|latice]] također su slobodne, više-manje valvatne i otpadaju nakon cvatnje.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je osam; slobodni su i međusobno razmaknuti. Ginecej se sastoji od četiri karpela srasla samo pri osnovi, bez sterilnoga vršnog dijela. Vratovi tučka međusobno su srasli i izbijaju približno iz sredine karpela, dok se njuška jedva razlikuje od vrata. Svaki karpel sadrži šest do osam sjemenih zametaka.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] se sastoji od jednog do četiri plodića. Oni su poprečno izbrazdani i ravno odrezana vrha, a pri otvaranju vjerojatno naglo izbacuju sjajne smeđe [[sjeme]]nke.<ref name="PlantNET "/> Rod obuhvaća dvije vrste, rasprostranjene u [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] i [[Australija|Australiji]]. U Australiji raste samo ''Bouchardatia neurococca'', koja je zabilježena i u [[Novi Južni Wales|Novom Južnom Walesu]]. <ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Bouchardatia PlantNET], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Bouchardatia cyanosperma]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Bouchardatia neurococca]]'' <small>(F.Muell.) Baill.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] iw4b1ivbz5m5cbk1zsz4kcjzua7h9ro 0 816071 7565708 2026-07-28T18:14:56Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea laurentii'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''[[Leplaea]]''''' | species = ''L. laurentii''...«. 7565708 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea laurentii'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''[[Leplaea]]''''' | species = ''L. laurentii'' | subspecies = | dvoimeno = ''Leplaea laurentii'' | dvoimeno_autorstvo = (De Wild.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde | karta_raspon = }} '''''Leplaea laurentii''''' je biljna vrsta iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od južne [[Nigerija|Nigerije]] do zapadne središnje tropske [[Afrika|Afrike]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26772-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Ime == Zabilježeni narodni nazivi su lifondje u jeziku Turumbu i mbneye u jeziku Lissongo.<ref name="Plant "/> == Morfologija == ''Leplaea laurentii'' je zimzeleno ili vjerojatno vazdazeleno šumsko [[stablo]] iz porodice ''[[Meliaceae]]'', visoko najčešće oko 20 m, a katkad do 30 m. [[Deblo]] je ravno i valjkasto, promjera do 40 cm, ponekad s niskim potpornim žilama. Kora je žućkastosmeđa do ružičastosmeđa, a zarezana izlučuje nešto bijeloga lateksa. Drvo je svijetlosmeđe i razmjerno mekano.<ref name="Plant "/> [[Listovi]] su neparno perasti, s 9–15, rijetko manje liski. Rahis može biti dug do 57 cm, a peteljka do 39 cm; oboje su sitno dlakavi i gusto prekriveni sićušnim narančastosmeđim žlijezdama. Liske su nasuprotne ili gotovo nasuprotne, usko eliptične, često blago nesimetrične, duge 6–35 cm. Završna liska ima znatno dulju peteljčicu od bočnih. Gornja je strana liski gola, dok je donja gusto žljezdasto istočkana, s približno 5–10 žljezdastih točkica na mm², vidljivih pod povećanjem.<ref name="Plant "/> Biljke su dvodomne. [[Cvat]]ovi su rahlo razgranate pazušne ili nadpazušne metlice duge 6–11 cm. Muški i ženski cvatovi slični su, ali su cvjetovi u muškim obično gušće skupljeni. Ogranci cvata sitno su pustenasti i žljezdasto istočkani.<ref name="Plant "/> [[Cvjetovi]] su funkcionalno jednospolni. [[Čaška]] je čašasta, s četiri ili pet sitnih zubaca ili režnjeva. Latica je najčešće četiri ili pet, rijetko šest; kremaste su do žute, slobodne i preklapajuće. Prašničke niti potpuno su srasle u slabo vrčastu cijev. U muškim cvjetovima razvijeno je 8–11 prašnika, čije su antere zatvorene unutar prašničke cijevi. Tučak je zakržljao, ali razmjerno dobro razvijen.<ref name="Plant "/> Ženski cvjetovi nešto su krupniji i robusniji. Imaju 8–11 sterilnih anteroda koje se ne otvaraju. Plodnica je tro- ili četveropretinasta, svilasto dlakava, s po dva jedan iznad drugoga položena sjemena zametka u svakom pretincu; gornji je uvijek zakržljao, pa se razvija samo donji. Nektarijski disk nije prisutan.<ref name="Plant "/> [[Plod]] je spljoštena, izrazito tro- ili četverorežnjevita lokulicidna kapsula, široka 2–3 cm, često sa sitnim vršnim šiljkom. Sadrži jednu do četiri sjemenke i pri otvaranju ih djelomično izlaže. Sjemenke su bubrežaste, duge oko 1,5 cm, potpuno obavijene narančastom mesnatom sarcotestom.<ref name="Plant "/> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta je rasprostranjena u [[Nigerija|Nigeriji]], Kamerunu, Srednjoafričkoj Republici, Ekvatorskoj Gvineji, Gabonu, Republici Kongo i Demokratskoj Republici Kongo, gdje je razmjerno česta. Ograničena je na gvinejsko-kongoansko florističko područje, ali ne dopire u njegov gornjogvinejski dio.<ref name="Plant "/> Raste u donjem sloju primarnih kišnih šuma, od razine mora do oko 900 m, najčešće između 350 i 900 m. Cvjeta i plodonosi tijekom cijele godine; cvatnja je najizraženija u veljači te od srpnja do listopada, a plodonošenje od listopada do siječnja.<ref name="Plant "/> Drvo se prodaje zajedno s drvom vrsta ''[[Leplaea thompsonii]]'' i ''[[Leplaea cedrata|L. cedrata]]''. <ref name="Plant "/> Vrsta je izvorno opisana kao ''Guarea laurentii'' <small>De Wild.</small> Među sinonimima su Trichilia reygaertii De Wild. i ''Trichilia guentheri'' <small>Harms.</small> Autori revizije predložili su kategoriju gotovo ugrožena (NT) zbog sječe i smanjivanja kvalitete staništa, premda je u [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskoj Republici Kongo]] vjerojatno još razmjerno brojna. <ref name=<ref name="Plant ">[https://plecevo.eu/article/32532/list/18/ A taxonomic revision of the reinstated genus Leplaea and the newly recognized genus Neoguarea (Meliaceae, Sapindales): the exclusion of Guarea from Africa], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Vrste == == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Trichilieae]] a9oo81yu7b1qplgmlk9kt5uedbtkmut 7565710 7565708 2026-07-28T18:17:39Z Zeljko 1196 7565710 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea laurentii'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''[[Leplaea]]''''' | species = ''L. laurentii'' | subspecies = | dvoimeno = ''Leplaea laurentii'' | dvoimeno_autorstvo = (De Wild.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde | karta_raspon = }} '''''Leplaea laurentii''''' je biljna vrsta iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od južne [[Nigerija|Nigerije]] do zapadne središnje tropske [[Afrika|Afrike]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77120944-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Ime == Zabilježeni narodni nazivi su lifondje u jeziku Turumbu i mbneye u jeziku Lissongo.<ref name="Plant "/> == Morfologija == ''Leplaea laurentii'' je zimzeleno ili vjerojatno vazdazeleno šumsko [[stablo]] iz porodice ''[[Meliaceae]]'', visoko najčešće oko 20 m, a katkad do 30 m. [[Deblo]] je ravno i valjkasto, promjera do 40 cm, ponekad s niskim potpornim žilama. Kora je žućkastosmeđa do ružičastosmeđa, a zarezana izlučuje nešto bijeloga lateksa. Drvo je svijetlosmeđe i razmjerno mekano.<ref name="Plant "/> [[Listovi]] su neparno perasti, s 9–15, rijetko manje liski. Rahis može biti dug do 57 cm, a peteljka do 39 cm; oboje su sitno dlakavi i gusto prekriveni sićušnim narančastosmeđim žlijezdama. Liske su nasuprotne ili gotovo nasuprotne, usko eliptične, često blago nesimetrične, duge 6–35 cm. Završna liska ima znatno dulju peteljčicu od bočnih. Gornja je strana liski gola, dok je donja gusto žljezdasto istočkana, s približno 5–10 žljezdastih točkica na mm², vidljivih pod povećanjem.<ref name="Plant "/> Biljke su dvodomne. [[Cvat]]ovi su rahlo razgranate pazušne ili nadpazušne metlice duge 6–11 cm. Muški i ženski cvatovi slični su, ali su cvjetovi u muškim obično gušće skupljeni. Ogranci cvata sitno su pustenasti i žljezdasto istočkani.<ref name="Plant "/> [[Cvjetovi]] su funkcionalno jednospolni. [[Čaška]] je čašasta, s četiri ili pet sitnih zubaca ili režnjeva. Latica je najčešće četiri ili pet, rijetko šest; kremaste su do žute, slobodne i preklapajuće. Prašničke niti potpuno su srasle u slabo vrčastu cijev. U muškim cvjetovima razvijeno je 8–11 prašnika, čije su antere zatvorene unutar prašničke cijevi. Tučak je zakržljao, ali razmjerno dobro razvijen.<ref name="Plant "/> Ženski cvjetovi nešto su krupniji i robusniji. Imaju 8–11 sterilnih anteroda koje se ne otvaraju. Plodnica je tro- ili četveropretinasta, svilasto dlakava, s po dva jedan iznad drugoga položena sjemena zametka u svakom pretincu; gornji je uvijek zakržljao, pa se razvija samo donji. Nektarijski disk nije prisutan.<ref name="Plant "/> [[Plod]] je spljoštena, izrazito tro- ili četverorežnjevita lokulicidna kapsula, široka 2–3 cm, često sa sitnim vršnim šiljkom. Sadrži jednu do četiri sjemenke i pri otvaranju ih djelomično izlaže. Sjemenke su bubrežaste, duge oko 1,5 cm, potpuno obavijene narančastom mesnatom sarcotestom.<ref name="Plant "/> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta je rasprostranjena u [[Nigerija|Nigeriji]], [[Kamerun]]u, Srednjoafričkoj Republici, Ekvatorskoj Gvineji, Gabonu, Republici Kongo i Demokratskoj Republici Kongo, gdje je razmjerno česta. Ograničena je na gvinejsko-kongoansko florističko područje, ali ne dopire u njegov gornjogvinejski dio.<ref name="Plant "/> Raste u donjem sloju primarnih kišnih šuma, od razine mora do oko 900 m, najčešće između 350 i 900 m. Cvjeta i plodonosi tijekom cijele godine; cvatnja je najizraženija u veljači te od srpnja do listopada, a plodonošenje od listopada do siječnja.<ref name="Plant "/> Drvo se prodaje zajedno s drvom vrsta ''[[Leplaea thompsonii]]'' i ''[[Leplaea cedrata|L. cedrata]]''. <ref name="Plant "/> Vrsta je izvorno opisana kao ''Guarea laurentii'' <small>De Wild.</small> Među sinonimima su Trichilia reygaertii De Wild. i ''Trichilia guentheri'' <small>Harms.</small> Autori revizije predložili su kategoriju gotovo ugrožena (NT) zbog sječe i smanjivanja kvalitete staništa, premda je u [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskoj Republici Kongo]] vjerojatno još razmjerno brojna. <ref name=<ref name="Plant ">[https://plecevo.eu/article/32532/list/18/ A taxonomic revision of the reinstated genus Leplaea and the newly recognized genus Neoguarea (Meliaceae, Sapindales): the exclusion of Guarea from Africa], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Guarea laurentii'' <small>De Wild.</small> in Ann. Mus. Congo Belge, Bot., sér. 5, 2: 263 (1908) Heterotipski: * ''Trichilia guentheri'' <small>Harms</small> in Notizbl. Bot. Gart. Berlin-Dahlem 7: 230 (1917) * ''Trichilia reygaertii'' <small>De Wild.</small> in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 13: 375 (1914) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Trichilieae]] ip5fy5q77ap9icy82ybjsz071xgg6h2 7565717 7565710 2026-07-28T18:42:28Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7565717 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea laurentii'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''[[Leplaea]]''''' | species = ''L. laurentii'' | subspecies = | dvoimeno = ''Leplaea laurentii'' | dvoimeno_autorstvo = (De Wild.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde | karta_raspon = }} '''''Leplaea laurentii''''' je biljna vrsta iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od južne [[Nigerija|Nigerije]] do zapadne središnje tropske [[Afrika|Afrike]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77120944-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Ime == Zabilježeni narodni nazivi su lifondje u jeziku Turumbu i mbneye u jeziku Lissongo.<ref name="Plant "/> == Morfologija == ''Leplaea laurentii'' je zimzeleno ili vjerojatno vazdazeleno šumsko [[stablo]] iz porodice ''[[Meliaceae]]'', visoko najčešće oko 20 m, a katkad do 30 m. [[Deblo]] je ravno i valjkasto, promjera do 40 cm, ponekad s niskim potpornim žilama. Kora je žućkastosmeđa do ružičastosmeđa, a zarezana izlučuje nešto bijeloga lateksa. Drvo je svijetlosmeđe i razmjerno mekano.<ref name="Plant "/> [[Listovi]] su neparno perasti, s 9–15, rijetko manje liski. Rahis može biti dug do 57 cm, a peteljka do 39 cm; oboje su sitno dlakavi i gusto prekriveni sićušnim narančastosmeđim žlijezdama. Liske su nasuprotne ili gotovo nasuprotne, usko eliptične, često blago nesimetrične, duge 6–35 cm. Završna liska ima znatno dulju peteljčicu od bočnih. Gornja je strana liski gola, dok je donja gusto žljezdasto istočkana, s približno 5–10 žljezdastih točkica na mm², vidljivih pod povećanjem.<ref name="Plant "/> Biljke su dvodomne. [[Cvat]]ovi su rahlo razgranate pazušne ili nadpazušne metlice duge 6–11 cm. Muški i ženski cvatovi slični su, ali su cvjetovi u muškim obično gušće skupljeni. Ogranci cvata sitno su pustenasti i žljezdasto istočkani.<ref name="Plant "/> [[Cvjetovi]] su funkcionalno jednospolni. [[Čaška]] je čašasta, s četiri ili pet sitnih zubaca ili režnjeva. Latica je najčešće četiri ili pet, rijetko šest; kremaste su do žute, slobodne i preklapajuće. Prašničke niti potpuno su srasle u slabo vrčastu cijev. U muškim cvjetovima razvijeno je 8–11 prašnika, čije su antere zatvorene unutar prašničke cijevi. Tučak je zakržljao, ali razmjerno dobro razvijen.<ref name="Plant "/> Ženski cvjetovi nešto su krupniji i robusniji. Imaju 8–11 sterilnih anteroda koje se ne otvaraju. Plodnica je tro- ili četveropretinasta, svilasto dlakava, s po dva jedan iznad drugoga položena sjemena zametka u svakom pretincu; gornji je uvijek zakržljao, pa se razvija samo donji. Nektarijski disk nije prisutan.<ref name="Plant "/> [[Plod]] je spljoštena, izrazito tro- ili četverorežnjevita lokulicidna kapsula, široka 2–3 cm, često sa sitnim vršnim šiljkom. Sadrži jednu do četiri sjemenke i pri otvaranju ih djelomično izlaže. Sjemenke su bubrežaste, duge oko 1,5 cm, potpuno obavijene narančastom mesnatom sarcotestom.<ref name="Plant "/> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta je rasprostranjena u [[Nigerija|Nigeriji]], [[Kamerun]]u, Srednjoafričkoj Republici, Ekvatorskoj Gvineji, Gabonu, Republici Kongo i Demokratskoj Republici Kongo, gdje je razmjerno česta. Ograničena je na gvinejsko-kongoansko florističko područje, ali ne dopire u njegov gornjogvinejski dio.<ref name="Plant "/> Raste u donjem sloju primarnih kišnih šuma, od razine mora do oko 900 m, najčešće između 350 i 900 m. Cvjeta i plodonosi tijekom cijele godine; cvatnja je najizraženija u veljači te od srpnja do listopada, a plodonošenje od listopada do siječnja.<ref name="Plant "/> Drvo se prodaje zajedno s drvom vrsta ''[[Leplaea thompsonii]]'' i ''[[Leplaea cedrata|L. cedrata]]''. <ref name="Plant "/> Vrsta je izvorno opisana kao ''Guarea laurentii'' <small>De Wild.</small> Među sinonimima su Trichilia reygaertii De Wild. i ''Trichilia guentheri'' <small>Harms.</small> Autori revizije predložili su kategoriju gotovo ugrožena (NT) zbog sječe i smanjivanja kvalitete staništa, premda je u [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskoj Republici Kongo]] vjerojatno još razmjerno brojna. <ref name=<ref name="Plant ">[https://plecevo.eu/article/32532/list/18/ A taxonomic revision of the reinstated genus Leplaea and the newly recognized genus Neoguarea (Meliaceae, Sapindales): the exclusion of Guarea from Africa], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Guarea laurentii'' <small>De Wild.</small> in Ann. Mus. Congo Belge, Bot., sér. 5, 2: 263 (1908) Heterotipski: * ''Trichilia guentheri'' <small>Harms</small> in Notizbl. Bot. Gart. Berlin-Dahlem 7: 230 (1917) * ''Trichilia reygaertii'' <small>De Wild.</small> in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 13: 375 (1914) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Leplaea]] 06rzefrttmviy52da7yi2iw3p62gcia 7565730 7565717 2026-07-28T19:29:06Z Zeljko 1196 7565730 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea laurentii'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''[[Leplaea]]''''' | species = ''L. laurentii'' | subspecies = | dvoimeno = ''Leplaea laurentii'' | dvoimeno_autorstvo = (De Wild.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde | karta_raspon = }} '''''Leplaea laurentii''''' je biljna vrsta iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od južne [[Nigerija|Nigerije]] do zapadne središnje tropske [[Afrika|Afrike]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77120944-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Ime == Zabilježeni narodni nazivi su lifondje u jeziku Turumbu i mbneye u jeziku Lissongo.<ref name="Plant "/> == Morfologija == ''Leplaea laurentii'' je zimzeleno ili vjerojatno vazdazeleno šumsko [[stablo]] iz porodice ''[[Meliaceae]]'', visoko najčešće oko 20 m, a katkad do 30 m. [[Deblo]] je ravno i valjkasto, promjera do 40 cm, ponekad s niskim potpornim žilama. Kora je žućkastosmeđa do ružičastosmeđa, a zarezana izlučuje nešto bijeloga lateksa. Drvo je svijetlosmeđe i razmjerno mekano.<ref name="Plant "/> [[Listovi]] su neparno perasti, s 9–15, rijetko manje liski. Rahis može biti dug do 57 cm, a peteljka do 39 cm; oboje su sitno dlakavi i gusto prekriveni sićušnim narančastosmeđim žlijezdama. Liske su nasuprotne ili gotovo nasuprotne, usko eliptične, često blago nesimetrične, duge 6–35 cm. Završna liska ima znatno dulju peteljčicu od bočnih. Gornja je strana liski gola, dok je donja gusto žljezdasto istočkana, s približno 5–10 žljezdastih točkica na mm², vidljivih pod povećanjem.<ref name="Plant "/> Biljke su dvodomne. [[Cvat]]ovi su rahlo razgranate pazušne ili nadpazušne metlice duge 6–11 cm. Muški i ženski cvatovi slični su, ali su cvjetovi u muškim obično gušće skupljeni. Ogranci cvata sitno su pustenasti i žljezdasto istočkani.<ref name="Plant "/> [[Cvjetovi]] su funkcionalno jednospolni. [[Čaška]] je čašasta, s četiri ili pet sitnih zubaca ili režnjeva. Latica je najčešće četiri ili pet, rijetko šest; kremaste su do žute, slobodne i preklapajuće. Prašničke niti potpuno su srasle u slabo vrčastu cijev. U muškim cvjetovima razvijeno je 8–11 prašnika, čije su antere zatvorene unutar prašničke cijevi. Tučak je zakržljao, ali razmjerno dobro razvijen.<ref name="Plant "/> Ženski cvjetovi nešto su krupniji i robusniji. Imaju 8–11 sterilnih anteroda koje se ne otvaraju. Plodnica je tro- ili četveropretinasta, svilasto dlakava, s po dva jedan iznad drugoga položena sjemena zametka u svakom pretincu; gornji je uvijek zakržljao, pa se razvija samo donji. Nektarijski disk nije prisutan.<ref name="Plant "/> [[Plod]] je spljoštena, izrazito tro- ili četverorežnjevita lokulicidna kapsula, široka 2–3 cm, često sa sitnim vršnim šiljkom. Sadrži jednu do četiri sjemenke i pri otvaranju ih djelomično izlaže. Sjemenke su bubrežaste, duge oko 1,5 cm, potpuno obavijene narančastom mesnatom sarcotestom.<ref name="Plant "/> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta je rasprostranjena u [[Nigerija|Nigeriji]], [[Kamerun]]u, Srednjoafričkoj Republici, Ekvatorskoj Gvineji, Gabonu, Republici Kongo i Demokratskoj Republici Kongo, gdje je razmjerno česta. Ograničena je na gvinejsko-kongoansko florističko područje, ali ne dopire u njegov gornjogvinejski dio.<ref name="Plant "/> Raste u donjem sloju primarnih kišnih šuma, od razine mora do oko 900 m, najčešće između 350 i 900 m. Cvjeta i plodonosi tijekom cijele godine; cvatnja je najizraženija u veljači te od srpnja do listopada, a plodonošenje od listopada do siječnja.<ref name="Plant "/> Drvo se prodaje zajedno s drvom vrsta ''[[Leplaea thompsonii]]'' i ''[[Leplaea cedrata|L. cedrata]]''. <ref name="Plant "/> Vrsta je izvorno opisana kao ''Guarea laurentii'' <small>De Wild.</small> Među sinonimima su Trichilia reygaertii De Wild. i ''Trichilia guentheri'' <small>Harms.</small> Autori revizije predložili su kategoriju gotovo ugrožena (NT) zbog sječe i smanjivanja kvalitete staništa, premda je u [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskoj Republici Kongo]] vjerojatno još razmjerno brojna. <ref name="Plant ">[https://plecevo.eu/article/32532/list/18/ A taxonomic revision of the reinstated genus Leplaea and the newly recognized genus Neoguarea (Meliaceae, Sapindales): the exclusion of Guarea from Africa], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Guarea laurentii'' <small>De Wild.</small> in Ann. Mus. Congo Belge, Bot., sér. 5, 2: 263 (1908) Heterotipski: * ''Trichilia guentheri'' <small>Harms</small> in Notizbl. Bot. Gart. Berlin-Dahlem 7: 230 (1917) * ''Trichilia reygaertii'' <small>De Wild.</small> in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 13: 375 (1914) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Leplaea]] ft3750s5enr9gat5vtqx571aos6sx20 0 816072 7565714 2026-07-28T18:41:06Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea cedrata'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''[[Leplaea]]''''' | species = ''L. cedrata'' | s...«. 7565714 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea cedrata'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''[[Leplaea]]''''' | species = ''L. cedrata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Leplaea cedrata'' | dvoimeno_autorstvo = (De Wild.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde | karta_raspon = }} '''''Leplaea cedrata''''' je biljna vrsta iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od zapadne tropske [[Afrika|Afrike]] do [[Uganda|Ugande]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77120943-1 Kew], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Ime == Trgovačka imena uključuju bossé, light bossé, pink mahogany, pink African cedar i scented Guarea. <ref name="Plant "/> == Morfologija == ''Leplaea cedrata'' je veliko [[stablo]] iz porodice ''[[Meliaceae]]'', visoko do 45 m. [[Deblo]] je ravno i valjkasto, promjera do 1 m, pri osnovi često s potpornim žilama visokima do 2,5 m. [[Kora (biljke)|Kora]] je siva, vlaknasta i mjestimice se ljušti, dok je unutrašnjost kore narančasta do ružičastosmeđa i snažno miriše po cedru. [[Lateks]] ne izlučuje. [[Bjeljika]] je žućkastobijela, a srž ružičastosmeđa i također izrazito aromatična.<ref name="Plant "/> [[Listovi]] su uglavnom neparno perasti, s 7–15 liski, a rijetko parno perasti. Liske su nasuprotne ili gotovo nasuprotne, usko duguljaste, eliptične ili jajaste, često nesimetrične, duge 7–35 cm. Završna liska ima dulju peteljčicu. Plojke su gole, s jasno istaknutom mrežastom nervaturom.<ref name="Plant "/> Biljke su dvodomne. [[Cvat]]ovi su pazušne, često gusto skupljene metlice duge do 7 cm. [[Cvjetovi]] su snažno mirisni i funkcionalno jednospolni. [[Čaška]] je čašasta, nazubljena ili nepravilno razdijeljena na 2–5 režnjeva. [[Latica]] je najčešće četiri, ali može ih biti tri do pet; zelenkaste su do blijedožute, izvana sitno dlakave i pri cvatnji povijene unatrag.<ref name="Plant "/> Prašničke niti potpuno su srasle u bijelu, vrčastu cijev. U muškim cvjetovima ima 8–15 [[prašnik]]a, čije su antere zatvorene unutar cijevi. Ženski [[Cvjetovi|cvjetovi]] imaju 8–10 dobro razvijenih anteroda, koje se mogu otvoriti, ali ne oslobađaju razvijen pelud. Plodnica je najčešće tro- ili četveropretinasta, rjeđe do sedmeropretinasta, s po jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu.<ref name="Plant "/> [[Plod]] je zagasitosmeđa, spljoštena i slabo režnjevita lokulicidna kapsula promjera 4–5 cm, s tri do sedam [[sjeme]]nki. Pri otvaranju hrskavičavi endokarp i pregrade potiskuju sjemenke prema van. Sjemenke su bubrežaste, duge 2,5–3 cm, potpuno obavijene narančastom, mesnatom sarcotestom. Raznose ih [[ptice]], osobito kljunorošci i papige. Broj [[kromosom]]a je 2n = 72. <ref name="Plant "/> Vrsta je široko rasprostranjena u tropskoj Africi, od Gvineje Bisau do Ugande, a prema jugu do Angole; nalaz u Tanzaniji smatra se dvojbenim. Raste u donjem dijelu krošanja vazdazelenih i polulistopadnih šuma, od razine mora do oko 1300 m. Cvjeta i plodonosi tijekom cijele godine.<ref name="Plant "/> == Upotreba == Drvo je važno u trgovini i upotrebljava se za gradnju kuća i brodova, pokućstvo te izradu tradicijskih čamaca izdubljenih iz jednoga debla. Kora se lokalno koristi kao riblji otrov te u narodnoj medicini protiv želučanih tegoba i trovanja hranom. <ref name="Plant "/> == Ostalo == Zbog široka areala autori su predložili kategoriju najmanje zabrinjavajuća (LC), premda je vrsta pod stalnim pritiskom sječe. Izvorno je opisana kao ''Trichilia cedrata'' <small>A.Chev.</small>, a dugo je bila poznata kao ''Guarea cedrata'' <small>(A.Chev.) Pellegr.</small> Među sinonimima su i Khaya canaliculata De Wild. te Guarea alatipetiolata De Wild. <ref name=<ref name="Plant ">[https://plecevo.eu/article/32532/list/18/ A taxonomic revision of the reinstated genus Leplaea and the newly recognized genus Neoguarea (Meliaceae, Sapindales): the exclusion of Guarea from Africa], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Guarea cedrata'' <small>(A.Chev.) Pellegr.</small> in Bull. Soc. Bot. France 75: 480 (1928) * ''Trichilia cedrata'' <small>A.Chev.</small> in Vég. Ut. Afr. Trop. Franç. 5: 214 (1909) Heterotipski: * ''Guarea alatipetiolata'' <small>De Wild.</small> in Ann. Soc. Sci. Bruxelles, Sér. B 50: 71 (1930) * ''Khaya canaliculata'' <small>De Wild.</small> in Bull. Jard. Bot. État Bruxelles 4: 377 (1914) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Leplaea]] dwcoqmx54lrf15lzcrbfhwm4lzgg44u 7565720 7565714 2026-07-28T18:57:06Z Zeljko 1196 7565720 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea cedrata'' | slika = Guarea cedrata (A.Chev.) Pellegr. (GH0261).jpg | slika_opis = ''L. cedrata''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''[[Leplaea]]''''' | species = ''L. cedrata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Leplaea cedrata'' | dvoimeno_autorstvo = (De Wild.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde | karta_raspon = }} '''''Leplaea cedrata''''' je biljna vrsta iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od zapadne tropske [[Afrika|Afrike]] do [[Uganda|Ugande]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77120943-1 Kew], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Ime == Trgovačka imena uključuju bossé, light bossé, pink mahogany, pink African cedar i scented Guarea. <ref name="Plant "/> == Morfologija == ''Leplaea cedrata'' je veliko [[stablo]] iz porodice ''[[Meliaceae]]'', visoko do 45 m. [[Deblo]] je ravno i valjkasto, promjera do 1 m, pri osnovi često s potpornim žilama visokima do 2,5 m. [[Kora (biljke)|Kora]] je siva, vlaknasta i mjestimice se ljušti, dok je unutrašnjost kore narančasta do ružičastosmeđa i snažno miriše po cedru. [[Lateks]] ne izlučuje. [[Bjeljika]] je žućkastobijela, a srž ružičastosmeđa i također izrazito aromatična.<ref name="Plant "/> [[Listovi]] su uglavnom neparno perasti, s 7–15 liski, a rijetko parno perasti. Liske su nasuprotne ili gotovo nasuprotne, usko duguljaste, eliptične ili jajaste, često nesimetrične, duge 7–35 cm. Završna liska ima dulju peteljčicu. Plojke su gole, s jasno istaknutom mrežastom nervaturom.<ref name="Plant "/> Biljke su dvodomne. [[Cvat]]ovi su pazušne, često gusto skupljene metlice duge do 7 cm. [[Cvjetovi]] su snažno mirisni i funkcionalno jednospolni. [[Čaška]] je čašasta, nazubljena ili nepravilno razdijeljena na 2–5 režnjeva. [[Latica]] je najčešće četiri, ali može ih biti tri do pet; zelenkaste su do blijedožute, izvana sitno dlakave i pri cvatnji povijene unatrag.<ref name="Plant "/> Prašničke niti potpuno su srasle u bijelu, vrčastu cijev. U muškim cvjetovima ima 8–15 [[prašnik]]a, čije su antere zatvorene unutar cijevi. Ženski [[Cvjetovi|cvjetovi]] imaju 8–10 dobro razvijenih anteroda, koje se mogu otvoriti, ali ne oslobađaju razvijen pelud. Plodnica je najčešće tro- ili četveropretinasta, rjeđe do sedmeropretinasta, s po jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu.<ref name="Plant "/> [[Plod]] je zagasitosmeđa, spljoštena i slabo režnjevita lokulicidna kapsula promjera 4–5 cm, s tri do sedam [[sjeme]]nki. Pri otvaranju hrskavičavi endokarp i pregrade potiskuju sjemenke prema van. Sjemenke su bubrežaste, duge 2,5–3 cm, potpuno obavijene narančastom, mesnatom sarcotestom. Raznose ih [[ptice]], osobito kljunorošci i papige. Broj [[kromosom]]a je 2n = 72. <ref name="Plant "/> Vrsta je široko rasprostranjena u tropskoj Africi, od Gvineje Bisau do Ugande, a prema jugu do Angole; nalaz u Tanzaniji smatra se dvojbenim. Raste u donjem dijelu krošanja vazdazelenih i polulistopadnih šuma, od razine mora do oko 1300 m. Cvjeta i plodonosi tijekom cijele godine.<ref name="Plant "/> == Upotreba == Drvo je važno u trgovini i upotrebljava se za gradnju kuća i brodova, pokućstvo te izradu tradicijskih čamaca izdubljenih iz jednoga debla. Kora se lokalno koristi kao riblji otrov te u narodnoj medicini protiv želučanih tegoba i trovanja hranom. <ref name="Plant "/> == Ostalo == Zbog široka areala autori su predložili kategoriju najmanje zabrinjavajuća (LC), premda je vrsta pod stalnim pritiskom sječe. Izvorno je opisana kao ''Trichilia cedrata'' <small>A.Chev.</small>, a dugo je bila poznata kao ''Guarea cedrata'' <small>(A.Chev.) Pellegr.</small> Među sinonimima su i Khaya canaliculata De Wild. te Guarea alatipetiolata De Wild. <ref name=<ref name="Plant ">[https://plecevo.eu/article/32532/list/18/ A taxonomic revision of the reinstated genus Leplaea and the newly recognized genus Neoguarea (Meliaceae, Sapindales): the exclusion of Guarea from Africa], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Guarea cedrata'' <small>(A.Chev.) Pellegr.</small> in Bull. Soc. Bot. France 75: 480 (1928) * ''Trichilia cedrata'' <small>A.Chev.</small> in Vég. Ut. Afr. Trop. Franç. 5: 214 (1909) Heterotipski: * ''Guarea alatipetiolata'' <small>De Wild.</small> in Ann. Soc. Sci. Bruxelles, Sér. B 50: 71 (1930) * ''Khaya canaliculata'' <small>De Wild.</small> in Bull. Jard. Bot. État Bruxelles 4: 377 (1914) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Leplaea]] 8hoa1m9uzjwjku4v7ilmknf0sjphn5n 7565727 7565720 2026-07-28T19:24:18Z Zeljko 1196 7565727 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea cedrata'' | slika = Guarea cedrata (A.Chev.) Pellegr. (GH0261).jpg | slika_opis = ''L. cedrata''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''[[Leplaea]]''''' | species = ''L. cedrata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Leplaea cedrata'' | dvoimeno_autorstvo = (A.Chev.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde | karta_raspon = }} '''''Leplaea cedrata''''' je biljna vrsta iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od zapadne tropske [[Afrika|Afrike]] do [[Uganda|Ugande]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77120943-1 Kew], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Ime == Trgovačka imena uključuju bossé, light bossé, pink mahogany, pink African cedar i scented Guarea. <ref name="Plant "/> == Morfologija == ''Leplaea cedrata'' je veliko [[stablo]] iz porodice ''[[Meliaceae]]'', visoko do 45 m. [[Deblo]] je ravno i valjkasto, promjera do 1 m, pri osnovi često s potpornim žilama visokima do 2,5 m. [[Kora (biljke)|Kora]] je siva, vlaknasta i mjestimice se ljušti, dok je unutrašnjost kore narančasta do ružičastosmeđa i snažno miriše po cedru. [[Lateks]] ne izlučuje. [[Bjeljika]] je žućkastobijela, a srž ružičastosmeđa i također izrazito aromatična.<ref name="Plant "/> [[Listovi]] su uglavnom neparno perasti, s 7–15 liski, a rijetko parno perasti. Liske su nasuprotne ili gotovo nasuprotne, usko duguljaste, eliptične ili jajaste, često nesimetrične, duge 7–35 cm. Završna liska ima dulju peteljčicu. Plojke su gole, s jasno istaknutom mrežastom nervaturom.<ref name="Plant "/> Biljke su dvodomne. [[Cvat]]ovi su pazušne, često gusto skupljene metlice duge do 7 cm. [[Cvjetovi]] su snažno mirisni i funkcionalno jednospolni. [[Čaška]] je čašasta, nazubljena ili nepravilno razdijeljena na 2–5 režnjeva. [[Latica]] je najčešće četiri, ali može ih biti tri do pet; zelenkaste su do blijedožute, izvana sitno dlakave i pri cvatnji povijene unatrag.<ref name="Plant "/> Prašničke niti potpuno su srasle u bijelu, vrčastu cijev. U muškim cvjetovima ima 8–15 [[prašnik]]a, čije su antere zatvorene unutar cijevi. Ženski [[Cvjetovi|cvjetovi]] imaju 8–10 dobro razvijenih anteroda, koje se mogu otvoriti, ali ne oslobađaju razvijen pelud. Plodnica je najčešće tro- ili četveropretinasta, rjeđe do sedmeropretinasta, s po jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu.<ref name="Plant "/> [[Plod]] je zagasitosmeđa, spljoštena i slabo režnjevita lokulicidna kapsula promjera 4–5 cm, s tri do sedam [[sjeme]]nki. Pri otvaranju hrskavičavi endokarp i pregrade potiskuju sjemenke prema van. Sjemenke su bubrežaste, duge 2,5–3 cm, potpuno obavijene narančastom, mesnatom sarcotestom. Raznose ih [[ptice]], osobito kljunorošci i papige. Broj [[kromosom]]a je 2n = 72. <ref name="Plant "/> Vrsta je široko rasprostranjena u tropskoj Africi, od Gvineje Bisau do Ugande, a prema jugu do Angole; nalaz u Tanzaniji smatra se dvojbenim. Raste u donjem dijelu krošanja vazdazelenih i polulistopadnih šuma, od razine mora do oko 1300 m. Cvjeta i plodonosi tijekom cijele godine.<ref name="Plant "/> == Upotreba == Drvo je važno u trgovini i upotrebljava se za gradnju kuća i brodova, pokućstvo te izradu tradicijskih čamaca izdubljenih iz jednoga debla. Kora se lokalno koristi kao riblji otrov te u narodnoj medicini protiv želučanih tegoba i trovanja hranom. <ref name="Plant "/> == Ostalo == Zbog široka areala autori su predložili kategoriju najmanje zabrinjavajuća (LC), premda je vrsta pod stalnim pritiskom sječe. Izvorno je opisana kao ''Trichilia cedrata'' <small>A.Chev.</small>, a dugo je bila poznata kao ''Guarea cedrata'' <small>(A.Chev.) Pellegr.</small> Među sinonimima su i Khaya canaliculata De Wild. te Guarea alatipetiolata De Wild. <ref name=<ref name="Plant ">[https://plecevo.eu/article/32532/list/18/ A taxonomic revision of the reinstated genus Leplaea and the newly recognized genus Neoguarea (Meliaceae, Sapindales): the exclusion of Guarea from Africa], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Guarea cedrata'' <small>(A.Chev.) Pellegr.</small> in Bull. Soc. Bot. France 75: 480 (1928) * ''Trichilia cedrata'' <small>A.Chev.</small> in Vég. Ut. Afr. Trop. Franç. 5: 214 (1909) Heterotipski: * ''Guarea alatipetiolata'' <small>De Wild.</small> in Ann. Soc. Sci. Bruxelles, Sér. B 50: 71 (1930) * ''Khaya canaliculata'' <small>De Wild.</small> in Bull. Jard. Bot. État Bruxelles 4: 377 (1914) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Leplaea]] 56bvp56cr4rk0zakx0cabmnjbap1i86 7565729 7565727 2026-07-28T19:28:45Z Zeljko 1196 7565729 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea cedrata'' | slika = Guarea cedrata (A.Chev.) Pellegr. (GH0261).jpg | slika_opis = ''L. cedrata''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''[[Leplaea]]''''' | species = ''L. cedrata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Leplaea cedrata'' | dvoimeno_autorstvo = (A.Chev.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde | karta_raspon = }} '''''Leplaea cedrata''''' je biljna vrsta iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od zapadne tropske [[Afrika|Afrike]] do [[Uganda|Ugande]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77120943-1 Kew], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Ime == Trgovačka imena uključuju bossé, light bossé, pink mahogany, pink African cedar i scented Guarea. <ref name="Plant "/> == Morfologija == ''Leplaea cedrata'' je veliko [[stablo]] iz porodice ''[[Meliaceae]]'', visoko do 45 m. [[Deblo]] je ravno i valjkasto, promjera do 1 m, pri osnovi često s potpornim žilama visokima do 2,5 m. [[Kora (biljke)|Kora]] je siva, vlaknasta i mjestimice se ljušti, dok je unutrašnjost kore narančasta do ružičastosmeđa i snažno miriše po cedru. [[Lateks]] ne izlučuje. [[Bjeljika]] je žućkastobijela, a srž ružičastosmeđa i također izrazito aromatična.<ref name="Plant "/> [[Listovi]] su uglavnom neparno perasti, s 7–15 liski, a rijetko parno perasti. Liske su nasuprotne ili gotovo nasuprotne, usko duguljaste, eliptične ili jajaste, često nesimetrične, duge 7–35 cm. Završna liska ima dulju peteljčicu. Plojke su gole, s jasno istaknutom mrežastom nervaturom.<ref name="Plant "/> Biljke su dvodomne. [[Cvat]]ovi su pazušne, često gusto skupljene metlice duge do 7 cm. [[Cvjetovi]] su snažno mirisni i funkcionalno jednospolni. [[Čaška]] je čašasta, nazubljena ili nepravilno razdijeljena na 2–5 režnjeva. [[Latica]] je najčešće četiri, ali može ih biti tri do pet; zelenkaste su do blijedožute, izvana sitno dlakave i pri cvatnji povijene unatrag.<ref name="Plant "/> Prašničke niti potpuno su srasle u bijelu, vrčastu cijev. U muškim cvjetovima ima 8–15 [[prašnik]]a, čije su antere zatvorene unutar cijevi. Ženski [[Cvjetovi|cvjetovi]] imaju 8–10 dobro razvijenih anteroda, koje se mogu otvoriti, ali ne oslobađaju razvijen pelud. Plodnica je najčešće tro- ili četveropretinasta, rjeđe do sedmeropretinasta, s po jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu.<ref name="Plant "/> [[Plod]] je zagasitosmeđa, spljoštena i slabo režnjevita lokulicidna kapsula promjera 4–5 cm, s tri do sedam [[sjeme]]nki. Pri otvaranju hrskavičavi endokarp i pregrade potiskuju sjemenke prema van. Sjemenke su bubrežaste, duge 2,5–3 cm, potpuno obavijene narančastom, mesnatom sarcotestom. Raznose ih [[ptice]], osobito kljunorošci i papige. Broj [[kromosom]]a je 2n = 72. <ref name="Plant "/> Vrsta je široko rasprostranjena u tropskoj Africi, od Gvineje Bisau do Ugande, a prema jugu do Angole; nalaz u Tanzaniji smatra se dvojbenim. Raste u donjem dijelu krošanja vazdazelenih i polulistopadnih šuma, od razine mora do oko 1300 m. Cvjeta i plodonosi tijekom cijele godine.<ref name="Plant "/> == Upotreba == Drvo je važno u trgovini i upotrebljava se za gradnju kuća i brodova, pokućstvo te izradu tradicijskih čamaca izdubljenih iz jednoga debla. Kora se lokalno koristi kao riblji otrov te u narodnoj medicini protiv želučanih tegoba i trovanja hranom. <ref name="Plant "/> == Ostalo == Zbog široka areala autori su predložili kategoriju najmanje zabrinjavajuća (LC), premda je vrsta pod stalnim pritiskom sječe. Izvorno je opisana kao ''Trichilia cedrata'' <small>A.Chev.</small>, a dugo je bila poznata kao ''Guarea cedrata'' <small>(A.Chev.) Pellegr.</small> Među sinonimima su i Khaya canaliculata De Wild. te Guarea alatipetiolata De Wild. <ref name="Plant ">[https://plecevo.eu/article/32532/list/18/ A taxonomic revision of the reinstated genus Leplaea and the newly recognized genus Neoguarea (Meliaceae, Sapindales): the exclusion of Guarea from Africa], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Guarea cedrata'' <small>(A.Chev.) Pellegr.</small> in Bull. Soc. Bot. France 75: 480 (1928) * ''Trichilia cedrata'' <small>A.Chev.</small> in Vég. Ut. Afr. Trop. Franç. 5: 214 (1909) Heterotipski: * ''Guarea alatipetiolata'' <small>De Wild.</small> in Ann. Soc. Sci. Bruxelles, Sér. B 50: 71 (1930) * ''Khaya canaliculata'' <small>De Wild.</small> in Bull. Jard. Bot. État Bruxelles 4: 377 (1914) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Leplaea]] h0fdmhgc6g54jr1v9ag1wvsfyg5mnlz 14 816073 7565715 2026-07-28T18:41:27Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Trichilieae]]«. 7565715 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Trichilieae]] ggp3ud4bmf8s4omt89wq8nr7fsq04du 0 816074 7565735 2026-07-28T19:40:33Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea adenopunctata'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''[[Leplaea]]''''' | species = ''L. adenopu...«. 7565735 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea adenopunctata'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''[[Leplaea]]''''' | species = ''L. adenopunctata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Leplaea adenopunctata'' | dvoimeno_autorstvo = E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde | karta_raspon = }} '''''Leplaea adenopunctata''''' je biljna vrsta iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od [[Gvineja|Gvineje]] do [[Obala Bjelokosti|Obale Bjelokosti]]. Opisana je [[2012.]]<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77120941-1 Kew], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Ime == Narodna imena – Koiguibé ([[Ebrié jezik|Ébrié]]), Metchibanaye, Mu-tigbanaye ([[Abé]]), Nvédezo ([[Attié jezik|Attié]])<ref name="Plant "/> == Morfologija == ''Leplaea adenopunctata'' je dvodomno [[stablo]] iz porodice [[Meliaceae]], visoko do oko 33 m. [[Deblo]] je ravno i valjkasto, promjera do 80 cm, pri osnovi s niskim potpornim žilama. Kora se ljušti u malenim pločicama i otkriva koncentrične prstenaste tragove. Zarezana [[Kora (biljke)|kora]] svijetložuta je i izlučuje nešto [[lateks]]a. [[Bjeljika]] je žućkastobijela i tvrda, a srž ružičasta te pri sušenju potamni. Mladi su izbojci izbrazdani, sitno dlakavi i prekriveni sićušnim narančastosmeđim žlijezdama. [[Listovi]] su neparno perasti, najčešće s 11–13 liski. Liske su gotovo nasuprotne, papiraste, usko eliptične do lancetaste, duge 3–27 cm, a završna liska ima znatno dulju peteljčicu od bočnih. Donja strana gusto je žljezdasto istočkana, s približno 10–20 žljezdastih točkica na mm², vidljivih tek pod povećanjem. Sekundarne žile zakrivljuju se i tvore jasne petlje prije ruba. [[Cvat]]ovi su rahlo razgranate metlice, gusto žljezdasto dlakave. Muški cvatovi vitki su i dugi do 23 cm, dok su ženski kraći, obično do 5–7 cm, i robusniji.<ref name="Plant "/> [[Cvjetovi]] su funkcionalno jednospolni. Muški imaju tanjurastu čašku cjelovita ruba i četiri obrnuto lancetaste [[Latica|latice]]. Prašničke niti srasle su u blago vrčastu cijev; [[prašnik]]a je sedam ili osam, a antere su zatvorene u cijevi. Zakržljali [[tučak]] razmjerno je dobro razvijen.<ref name="Plant "/> Ženski su cvjetovi nešto kraći i širi. Imaju četiri latice i osam sterilnih anteroda, koje se mogu otvoriti, ali očito ne oslobađaju održiv [[pelud]]. Plodnica je dvo- ili tropretinasta, sa po dva jedan iznad drugoga položena sjemena zametka u svakom pretincu.<ref name="Plant "/> [[Plod]] je smeđa do crvenkastosmeđa, kuglasta kapsula promjera 3,5–4 cm, s hrapavom površinom. Sadrži dvije do šest sjemenki i pri sazrijevanju se otvara. Kada se razvije samo jedna sjemenka po pretincu, ona je bubrežasta i velika oko 3,2 × 1,8 cm; kada su dvije, stožaste su i manje. Sjemenke su gotovo potpuno obavijene narančastom mesnatom sarcotestom.<ref name="Plant "/> == Ostalo == Vrsta je poznata iz [[Gvineja|Gvineje]], Liberije, [[Obala Bjelokosti|Obale Bjelokosti]] i Gane te je endemična u gornjogvinejskom dijelu gvinejsko-kongoanskoga florističkog područja. Raste u donjem sloju i nižem dijelu krošanja tropskih kišnih šuma, od razine mora do oko 600 m.<ref name="Plant "/> Cvate od prosinca do veljače u Obali Bjelokosti te u rujnu u Gani; plodonosi u lipnju i rujnu. Zabilježeni narodni nazivi uključuju koiguibé, metchibanaye, mutigbanaye i nvédezo.<ref name="Plant "/> Vrsta je najsličnija Leplaea thompsonii, od koje se razlikuje papirastim i zakrivljeno nerviranim liskama gusto žljezdasto istočkanima odozdo, gušćom dlakavošću grančica, peteljki, cvatova i čaške te manjim cvjetovima i plodovima.<ref name="Plant "/> Autori su predložili kategoriju ugrožena – EN B2ab(iii). Procijenjeno područje zaposjedanja iznosi oko 139,8 km², a poznate su četiri subpopulacije. Posljednjih desetljeća vrsta je zabilježena uglavnom na području planine Nimba; iz ostalih krajeva nije prikupljena nakon 1969. godine. <ref name="Plant ">[https://plecevo.eu/article/32532/list/18/ A taxonomic revision of the reinstated genus Leplaea and the newly recognized genus Neoguarea (Meliaceae, Sapindales): the exclusion of Guarea from Africa], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Leplaea]] 11nxbwp1ii113osbipkcq5atdwbf1ho 0 816075 7565740 2026-07-28T20:06:37Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea cauliflora'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''[[Leplaea]]''''' | species = ''L. cauliflora...«. 7565740 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea cauliflora'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''[[Leplaea]]''''' | species = ''L. cauliflora'' | subspecies = | dvoimeno = ''Leplaea cauliflora'' | dvoimeno_autorstvo = E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde | karta_raspon = }} '''''Leplaea cauliflora''''' je biljna vrsta iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od [[Kamerun]]a do [[Gabon]]a. Opisana je [[2012.]]<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77120942-1 Kew], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Ime == <ref name="Plant "/> == Morfologija == ''Leplaea cauliflora'' je dvodomno nisko [[stablo]] iz porodice ''[[Meliaceae]]'', visoko 3–5 m, s [[deblo]]m promjera do 4 cm. Najčešće je nerazgranato, a ako se grana, razvija tek nekoliko uspravnih ogranaka. Zarezana [[Kora (biljke)|kora]] narančastoružičasta je i mirisna. [[Listovi]] su skupljeni u čuperke na vrhu stabljike i vrhovima ogranaka. Uglavnom su neparno perasti, rijetko parno perasti, s 7–15 liski. Liske su nasuprotne ili gotovo nasuprotne, rijetko naizmjenične, usko duguljaste, jajaste ili eliptične, duge 12–35,5 cm. Vrh im je ušiljen do gotovo repast, a osnova klinasta. Obje su strane gole i bez smeđih žljezdastih točkica; nervatura je vrlo izražena, osobito na donjoj strani. Vrsta je izrazito kauliflorna. [[Cvat]]ovi su vrlo kratki, zbijeni čuperci dugi do 1,5 cm, koji izbijaju iz kvržičastih izraslina duž čitavoga debla, osobito iznad velikih srcolikih ožiljaka otpalih listova. [[Cvjetovi]] su funkcionalno jednospolni i snažno slatko mirisni. [[Čaška]] je široko čašasta, plitko ili dublje razdijeljena na tri ili četiri režnja. [[Latica|Latice]] su najčešće tri, rijetko četiri, slobodne, bijele ili kremaste, u pupu preklapajuće, a pri cvatnji raširene i snažno povijene unatrag. Prašničke niti srasle su u valjkastu do vrčastu cijev, dugu 5–8 mm, s osam do deset plitkih režnjeva ili zubaca. U muškim cvjetovima razvijeno je 7–12 [[prašnik]]a; antere su potpuno zatvorene unutar prašničke cijevi. Zakržljali tučak dobro je razvijen, ali su njegovi sjemeni zametci rudimentarni. Ženski [[cvjetovi]] slični su muškim, ali su katkad nešto robusniji. Imaju sedam ili osam anteroda koje vjerojatno ne oslobađaju [[pelud]]. Plodnica je tro- ili četveropretinasta, s po jednim dobro razvijenim visećim sjemenim zametkom u svakom pretincu. Nektarijski disk nije razvijen. U svakom cvatu obično sazrijeva samo jedan ili dva ploda. Plod je kuglast ili slabo dvo- do četverorežnjevit, promjera 3–3,5 cm, pri zrelosti crven, narančast ili narančastožut. Vjerojatno je kapsula, s čvrstim perikarpom i tankim hrskavičavim endokarpom, a sadrži jednu do četiri sjemenke. Sjemenke su potpuno obavijene glatkom, sjajnom i narančastom sarcotestom debelom oko 2 mm. Vrsta je poznata iz Kameruna i Gabona te je endemična u donjogvinejskom dijelu gvinejsko-kongoanskoga florističkog područja. Raste u donjem sloju netaknutih kišnih šuma, na strmim padinama i planinskim vrhovima, od razine mora do oko 900 m, najčešće između 500 i 900 m. Od ostalih vrsta roda razlikuje se kombinacijom gotovo nerazgranata habitusa, listova skupljenih na vrhu stabljike, kauliflornih cvatova te pretežno tročlanih cvjetova. Autori su predložili kategoriju ugrožena – EN B2ab(iii). Procijenjeno područje zaposjedanja iznosi oko 69,9 km², a četiri poznate subpopulacije rastu u rascjepkanim ostacima primarne kišne šume. Vrsta je zabilježena samo u jednom nacionalnom parku i izravno je ugrožena gubitkom staništa. <ref name="Plant ">[https://plecevo.eu/article/32532/list/18/ A taxonomic revision of the reinstated genus Leplaea and the newly recognized genus Neoguarea (Meliaceae, Sapindales): the exclusion of Guarea from Africa], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Leplaea]] t8cpkc3hv1mqs2qw3upzkxrnqf4lnu0 7565741 7565740 2026-07-28T20:12:27Z Zeljko 1196 7565741 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea cauliflora'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''[[Leplaea]]''''' | species = ''L. cauliflora'' | subspecies = | dvoimeno = ''Leplaea cauliflora'' | dvoimeno_autorstvo = E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde | karta_raspon = }} '''''Leplaea cauliflora''''' je biljna vrsta iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od [[Kamerun]]a do [[Gabon]]a. Opisana je [[2012.]]<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77120942-1 Kew], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Leplaea cauliflora'' je dvodomno nisko [[stablo]] iz porodice ''[[Meliaceae]]'', visoko 3–5 m, s [[deblo]]m promjera do 4 cm. Najčešće je nerazgranato, a ako se grana, razvija tek nekoliko uspravnih ogranaka. Zarezana [[Kora (biljke)|kora]] narančastoružičasta je i mirisna.<ref name="Plant "/> [[Listovi]] su skupljeni u čuperke na vrhu stabljike i vrhovima ogranaka. Uglavnom su neparno perasti, rijetko parno perasti, s 7–15 liski. Liske su nasuprotne ili gotovo nasuprotne, rijetko naizmjenične, usko duguljaste, jajaste ili eliptične, duge 12–35,5 cm. Vrh im je ušiljen do gotovo repast, a osnova klinasta. Obje su strane gole i bez smeđih žljezdastih točkica; nervatura je vrlo izražena, osobito na donjoj strani.<ref name="Plant "/> Vrsta je izrazito kauliflorna. [[Cvat]]ovi su vrlo kratki, zbijeni čuperci dugi do 1,5 cm, koji izbijaju iz kvržičastih izraslina duž čitavoga debla, osobito iznad velikih srcolikih ožiljaka otpalih listova.<ref name="Plant "/> [[Cvjetovi]] su funkcionalno jednospolni i snažno slatko mirisni. [[Čaška]] je široko čašasta, plitko ili dublje razdijeljena na tri ili četiri režnja. [[Latica|Latice]] su najčešće tri, rijetko četiri, slobodne, bijele ili kremaste, u pupu preklapajuće, a pri cvatnji raširene i snažno povijene unatrag.<ref name="Plant "/> Prašničke niti srasle su u valjkastu do vrčastu cijev, dugu 5–8 mm, s osam do deset plitkih režnjeva ili zubaca. U muškim cvjetovima razvijeno je 7–12 [[prašnik]]a; antere su potpuno zatvorene unutar prašničke cijevi. Zakržljali tučak dobro je razvijen, ali su njegovi sjemeni zametci rudimentarni.<ref name="Plant "/> Ženski [[cvjetovi]] slični su muškim, ali su katkad nešto robusniji. Imaju sedam ili osam anteroda koje vjerojatno ne oslobađaju [[pelud]]. Plodnica je tro- ili četveropretinasta, s po jednim dobro razvijenim visećim sjemenim zametkom u svakom pretincu. Nektarijski disk nije razvijen.<ref name="Plant "/> U svakom cvatu obično sazrijeva samo jedan ili dva ploda. Plod je kuglast ili slabo dvo- do četverorežnjevit, promjera 3–3,5 cm, pri zrelosti crven, narančast ili narančastožut. Vjerojatno je kapsula, s čvrstim perikarpom i tankim hrskavičavim endokarpom, a sadrži jednu do četiri sjemenke. Sjemenke su potpuno obavijene glatkom, sjajnom i narančastom sarcotestom debelom oko 2 mm.<ref name="Plant "/> Od ostalih vrsta roda razlikuje se kombinacijom gotovo nerazgranata habitusa, listova skupljenih na vrhu stabljike, kauliflornih cvatova te pretežno tročlanih cvjetova.<ref name="Plant "/> == Stanište == Vrsta je poznata iz [[Kamerun]]a i [[Gabon]]a te je endemična u donjogvinejskom dijelu gvinejsko-kongoanskoga florističkog područja. Raste u donjem sloju netaknutih kišnih šuma, na strmim padinama i planinskim vrhovima, od razine mora do oko 900 m, najčešće između 500 i 900 m.<ref name="Plant "/> Autori su predložili kategoriju ugrožena – EN B2ab(iii). Procijenjeno područje zaposjedanja iznosi oko 69,9 km², a četiri poznate subpopulacije rastu u rascjepkanim ostacima primarne kišne šume. Vrsta je zabilježena samo u jednom nacionalnom parku i izravno je ugrožena gubitkom staništa. <ref name="Plant ">[https://plecevo.eu/article/32532/list/18/ A taxonomic revision of the reinstated genus Leplaea and the newly recognized genus Neoguarea (Meliaceae, Sapindales): the exclusion of Guarea from Africa], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Leplaea]] aewsl92amwweqkiykj68bj7npogyrqu 0 816076 7565742 2026-07-28T20:18:25Z Fraxinus 3144 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Wikiprojekt kršćanstvo/Ikona}} [[Datoteka:Blue Cross Apparition Site - Medjugorje - Hotel Pansion Porta - Bosnia Herzegovina - Creative Commons by gnuckx - Podbrdo (4694575857).jpg|250px|mini|desno|Plavi križ u podnožju [[Podbrdo|Podbrda]].]] '''Plavi križ''' mjesto je [[molitva|molitve]] u podnožju [[Podbrdo|Podbrda]] u [[Međugorje|Međugorju]], u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Zajedno s [[Podbrdo|Podbrdom]], Križevac (Me...«. 7565742 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt kršćanstvo/Ikona}} [[Datoteka:Blue Cross Apparition Site - Medjugorje - Hotel Pansion Porta - Bosnia Herzegovina - Creative Commons by gnuckx - Podbrdo (4694575857).jpg|250px|mini|desno|Plavi križ u podnožju [[Podbrdo|Podbrda]].]] '''Plavi križ''' mjesto je [[molitva|molitve]] u podnožju [[Podbrdo|Podbrda]] u [[Međugorje|Međugorju]], u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Zajedno s [[Podbrdo|Podbrdom]], [[Križevac (Međugorje)|Križevcem]] i [[Crkva sv. Jakova u Međugorju|crkvom sv. Jakova]], jedno je od najposjećenijih mjesta međugorskih [[hodočasnik]]a. Na tome se mjestu od [[4. srpnja]] [[1982.]] redovito okuplja molitvena skupina vidioca Ivana Dragičevića, nakon što je, prema svjedočanstvima članova skupine, tijekom razdoblja policijskih zabrana okupljanja na Podbrdu određeno novo mjesto susreta.<ref name=":1">https://medjugorje.exabyte.hr/plavi-kriz/plavi-kriz Preuzeto 28. srpnja 2026.</ref> Mjesto osobito posjećuju hodočasnici kojima je zbog zdravstvenih ili drugih razloga otežan uspon na [[Podbrdo]] ili [[Križevac (Međugorje)|Križevac]], zbog čega je tijekom godina postalo jedno od središnjih mjesta zajedničke molitve u Međugorju.<ref>https://www.marijanskizavjet.hr/krizevac-brdo-ukazanja-plavi-kriz/ Preuzeto 28. srpnja 2026.</ref> Prvotno je na tome mjestu bio postavljen drveni križ, koji je obojen plavom bojom, po čemu je lokalitet dobio naziv ''Plavi križ''. Godine [[1989.]] drveni je križ zamijenjen željeznim zbog oštećenja nastalih uporabom i izlaganjem vremenskim uvjetima.<ref name=":1" /> Na lokalitetu se danas nalaze dva plava križa, međusobno udaljena svega nekoliko metara. Drugi plavi križ podignut je [[1999.]] godine na poticaj članova molitvene skupine jer je prostor oko prvoga križa postao pretijesan za velik broj hodočasnika koji su željeli sudjelovati u molitvenim susretima.<ref>http://medjugorje.info/medjugorje/index.php/hr/o-medugorju/molitvena-mjesta/brdo-ukazanja-i-plavi-kriz Preuzeto 28. srpnja 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Međugorski fenomen}} [[Kategorija:Međugorski fenomen]] 4tf9l4f9o8a21ors27lmm741xiwo1y4 7565748 7565742 2026-07-28T20:25:01Z Fraxinus 3144 dodana kategorija [[:Kategorija:Križevi (građevine)|Križevi (građevine)]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7565748 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt kršćanstvo/Ikona}} [[Datoteka:Blue Cross Apparition Site - Medjugorje - Hotel Pansion Porta - Bosnia Herzegovina - Creative Commons by gnuckx - Podbrdo (4694575857).jpg|250px|mini|desno|Plavi križ u podnožju [[Podbrdo|Podbrda]].]] '''Plavi križ''' mjesto je [[molitva|molitve]] u podnožju [[Podbrdo|Podbrda]] u [[Međugorje|Međugorju]], u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Zajedno s [[Podbrdo|Podbrdom]], [[Križevac (Međugorje)|Križevcem]] i [[Crkva sv. Jakova u Međugorju|crkvom sv. Jakova]], jedno je od najposjećenijih mjesta međugorskih [[hodočasnik]]a. Na tome se mjestu od [[4. srpnja]] [[1982.]] redovito okuplja molitvena skupina vidioca Ivana Dragičevića, nakon što je, prema svjedočanstvima članova skupine, tijekom razdoblja policijskih zabrana okupljanja na Podbrdu određeno novo mjesto susreta.<ref name=":1">https://medjugorje.exabyte.hr/plavi-kriz/plavi-kriz Preuzeto 28. srpnja 2026.</ref> Mjesto osobito posjećuju hodočasnici kojima je zbog zdravstvenih ili drugih razloga otežan uspon na [[Podbrdo]] ili [[Križevac (Međugorje)|Križevac]], zbog čega je tijekom godina postalo jedno od središnjih mjesta zajedničke molitve u Međugorju.<ref>https://www.marijanskizavjet.hr/krizevac-brdo-ukazanja-plavi-kriz/ Preuzeto 28. srpnja 2026.</ref> Prvotno je na tome mjestu bio postavljen drveni križ, koji je obojen plavom bojom, po čemu je lokalitet dobio naziv ''Plavi križ''. Godine [[1989.]] drveni je križ zamijenjen željeznim zbog oštećenja nastalih uporabom i izlaganjem vremenskim uvjetima.<ref name=":1" /> Na lokalitetu se danas nalaze dva plava križa, međusobno udaljena svega nekoliko metara. Drugi plavi križ podignut je [[1999.]] godine na poticaj članova molitvene skupine jer je prostor oko prvoga križa postao pretijesan za velik broj hodočasnika koji su željeli sudjelovati u molitvenim susretima.<ref>http://medjugorje.info/medjugorje/index.php/hr/o-medugorju/molitvena-mjesta/brdo-ukazanja-i-plavi-kriz Preuzeto 28. srpnja 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Međugorski fenomen}} [[Kategorija:Međugorski fenomen]] [[Kategorija:Križevi (građevine)]] 3e2u0uhdddd1uvolql5xmd1cptbif14 14 816077 7565751 2026-07-28T20:29:49Z Divna Jaksic 974 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{glavnik|Red kneza Branimira s ogrlicom}} {{Odlikovanja RH}} [[Kategorija:Hrvatska odlikovanja]]«. 7565751 wikitext text/x-wiki {{glavnik|Red kneza Branimira s ogrlicom}} {{Odlikovanja RH}} [[Kategorija:Hrvatska odlikovanja]] kygiiu3v8kdle73mgue5n7xjcsf7rsu 0 816078 7565755 2026-07-28T20:34:08Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea mangenotiana'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''[[Leplaea]]''''' | species = ''L. mangenot...«. 7565755 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea mangenotiana'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''[[Leplaea]]''''' | species = ''L. mangenotiana'' | subspecies = | dvoimeno = ''Leplaea mangenotiana'' | dvoimeno_autorstvo = (Aké Assi & Lorougnon) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde | karta_raspon = }} '''''Leplaea mangenotiana''''' je biljna vrsta iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od [[Liberija|Liberije]] do jugozapadne [[Obala Bjelokosti|Obale Bjelokosti]]. Opisana je [[2012.]]<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77120945-1 Kew], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Leplaea mangenotiana'' je [[grm]] iz porodice ''[[Meliaceae]]'', visok do oko 4 m, s tankim savitljivim [[stabljika]]ma promjera do 1 cm. [[Grana|Grane]] nose velike, blijede i udubljene ožiljke otpalih listova, a mladi su dijelovi sitno dlakavi i prekriveni tamnosmeđim do gotovo crnim žljezdastim izlučevinama.<ref name="Plant "/> [[Listovi]] su razmjerno malobrojni i skupljeni u gornjem dijelu grana. Neparno su perasti, najčešće s 5–9 liski, rijetko s tri ili jedanaest. Liske su nasuprotne ili gotovo nasuprotne, eliptične, duguljaste ili obrnuto jajaste, duge 7–30 cm. Završna i gornje bočne liske obično su najveće. Gornja strana gotovo je gola, dok je donja gusto žljezdasto istočkana; točkice su vidljive tek pod povećanjem. Sekundarne žile zakrivljuju se i međusobno spajaju prije ruba plojke.<ref name="Plant "/> [[Cvat]]ovi su pazušni ili nadpazušni, katkad izbijaju sa starijih grana. Rahlo su metličasto razgranati i dugi 2–11 cm. Osi cvata uzdužno su izbrazdane i kratko dlakave.<ref name="Plant "/> [[Cvjetovi]] su funkcionalno jednospolni. [[Čaška]] je čašasta, cjelovita ili vrlo plitko četverorežnjevita, obrasla sitnim dlačicama i upadljivim tamnosmeđim do crnkastim priljubljenim trihomima. [[Latica|Latice]] su četiri, bijele ili zelenkastožute, usko obrnuto jajaste do lopatičaste, izvana sitno dlakave.<ref name="Plant "/> Prašničke niti srasle su u valjkastu prašničku cijev dugu 6,5–8,5 mm, narovašena vrha. U muškim cvjetovima razvijeno je 7–10 [[prašnik]]a, a antere su zatvorene unutar cijevi. Zakržljali tučak vitak je i razmjerno dobro razvijen.<ref name="Plant "/> Ženski cvjetovi slični su muškim, ali njihove antere ne stvaraju zreo [[pelud]]. Plodnica je valjkasta do obrnuto jajasta, gusto obrasla dugim srebrnastim dlakama i prividno dvopretinasta. Pregrada je vrlo tanka i možda sekundarno nastala, a u plodnici su dva jedan iznad drugoga položena sjemena zametka.<ref name="Plant "/> [[Plod]] je vjerojatno neotvarajuć, jajast do kuglast, širok 2,5–3,5 cm, sa sitnim bradavičastim vrhom. Pri zrelosti je žućkast, tankih stijenki i sadrži dvije do četiri sjemenke. [[Sjeme]]nke su gotovo kuglaste, s dvjema spljoštenim plohama na strani okrenutoj osi ploda, te su potpuno obavijene tankom sarcotestom.<ref name="Plant "/> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je poznata samo iz Obale Bjelokosti i Liberije, s područja sjeverno od rta Palmas, približno do 5° sjeverne geografske širine. Endemična je u gornjogvinejskom dijelu gvinejsko-kongoanskoga florističkog područja.<ref name="Plant "/> Raste u obalnim i riječnim šumama, od razine mora do oko 200 m. Cvate od siječnja do lipnja, a plodonosi od siječnja do listopada.<ref name="Plant "/> == Ostalo == Izvorno je opisana kao ''Heckeldora mangenotiana'' <small>Aké Assi & Lorougnon</small>, a poslije je premještena u rod ''[[Guarea]]'' kao Guarea mangenotiana. Autori su predložili kategoriju kritično ugrožena – CR B2ab(i,ii,iii). Poznata je iz vrlo maloga broja zbirki, s procijenjenim područjem zaposjedanja manjim od 50 km². Glavno nalazište u Obali Bjelokosti bilo je pod snažnim pritiskom sječe, a iz [[Liberija|Liberije]] postoje samo dva stara nalaza, oba prije 1950. godine. <ref name="Plant ">[https://plecevo.eu/article/32532/list/18/ A taxonomic revision of the reinstated genus Leplaea and the newly recognized genus Neoguarea (Meliaceae, Sapindales): the exclusion of Guarea from Africa], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Guarea mangenotiana'' <small>(Aké Assi & Lorougnon) J.J.de Wilde</small> in Blumea 52: 197 (2007) * ''Heckeldora mangenotiana'' <small>Aké Assi & Lorougnon</small> in Bull. Soc. Bot. France 136: 167 (1989) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Leplaea]] otxsrbyg49efpwczc7uk5srutrpge7s 3 816079 7565765 2026-07-28T21:07:59Z Etiktov 253954 Dobrodošlica 7565765 wikitext text/x-wiki {{dd}} -- [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 23:07, 28. srpnja 2026. (CEST) 2o4tr21o7nzdtf0dxq5qve79sdehokh 7565766 7565765 2026-07-28T21:09:05Z Etiktov 253954 /* Izvori */ novi odlomak 7565766 wikitext text/x-wiki {{dd}} -- [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 23:07, 28. srpnja 2026. (CEST) == Izvori == Dobar dan! Uredio sam članak o Huseinu nakon Vas. Htio bih napomenuti da Wikipedija ne može sama sebi biti izvorom pa sam je uklonio iz referenci. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 23:09, 28. srpnja 2026. (CEST) lcdk8ekte25ovuh6elcc4sj5fe6mf5k 0 816080 7565769 2026-07-28T21:13:43Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea mayombensis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''[[Leplaea]]''''' | species = ''L. mayombens...«. 7565769 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea mayombensis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''[[Leplaea]]''''' | species = ''L. mayombensis'' | subspecies = | dvoimeno = ''Leplaea mayombensis'' | dvoimeno_autorstvo = (Pellegr.) Staner | karta_raspon = }} '''''Leplaea mayombensis''''' je biljna vrsta iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od zapadne središnje tropske Afrike do jugozapadne [[Uganda|Ugande]]. Opisana je [[1941.]]<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:578906-1 Kew], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Leplaea mayombensis'' je dvodomno [[stablo]] iz porodice ''[[Meliaceae]]'', visoko obično do 15 m, rijetko do 30 m. [[Deblo]] je često krivudavo i promjera do 30 cm. Vanjska je [[Kora (biljke)|kora]] hrapava i blijedosiva, s velikim uzdužnim lenticelama, dok je unutarnja bijela te ubrzo požuti; katkad sadrži [[lateks]]. Drvo je blijedo smećkastožuto i nije osobito tvrdo. Mladi su izbojci sitno pustenasti i obrasli žljezdastim trihomima.<ref name="Plant "/> [[Listovi]] su neparno perasti, najčešće s 13–15 liski, rjeđe sa sedam. Liske su nasuprotne ili gotovo nasuprotne, obrnuto lancetaste do duguljaste, vrlo velike, duge 22–40 cm. Gornje su liske najveće, a donje mogu biti znatno manje. Obje su strane gole, a tercijarna nervatura jasno istaknuta i pretežno ljestvičasta.<ref name="Plant "/> [[Cvat]]ovi su pazušni ili nadpazušni, često skupljeni u čuperke uz grane u pazušcima otpalih listova. Muški su cvatovi dugi do 9 cm i imaju više cvjetova, dok su ženski kraći, do približno 4 cm.<ref name="Plant "/> [[Cvjetovi]] su funkcionalno jednospolni, bijeli do blijedožuti i mirisni. [[Čaška]] je čašasta i duboko, vrlo nepravilno razdijeljena na dva do četiri režnja. Latica je 2–5; duge su 10–17 mm, vrlo nepravilna oblika i često se ne razdvoje potpuno, pa izgledaju kao da su međusobno srasle.<ref name="Plant "/> Prašničke niti potpuno su srasle u slabo vrčastu cijev. U muškim cvjetovima razvijeno je 8–16 [[prašnik]]a, a antere su zatvorene u cijevi. Zakržljali tučak dobro je razvijen, a pri osnovi plodnice nalazi se nektarijski disk u obliku ovratnika.<ref name="Plant "/> Ženski su cvjetovi nešto krupniji i robusniji. Imaju 10–14 dobro razvijenih anteroda koje se otvaraju, ali ne oslobađaju zreo pelud. Plodnica je najčešće tro- do peteropretinasta, s po jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu.<ref name="Plant "/> [[Plod]] je kuglasta kapsula promjera 10–15 cm, čije otvaranje često kasni. Pri zrelosti je žućkast do narančast, snažno slatko miriše i sadrži ljepljiv bijeli lateks. U njemu se razvijaju tri do pet vrlo velikih sjemenki, oblikovanih poput kriški naranče, dugih oko 8 cm. Potpuno su obavijene mesnatom sarcotestom.<ref name="Plant "/> Broj [[kromosom]]a je 2n = 72. Autori su predložili kategoriju ugrožena – EN B2ab(iii) zbog maloga područja zaposjedanja, svega nekoliko poznatih subpopulacija i gubitka šumskih staništa.<ref name="Plant "/> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je rasprostranjena u Kamerunu, Gabonu, Republici Kongo, zapadnom dijelu Demokratske Republike Kongo te u planinskim šumama Albertinskoga rasjeda u Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi. Areal joj je izrazito isprekidan, a u nizinskom dijelu bazena Konga gotovo je nema.<ref name="Plant "/> Raste u donjem sloju i nižem dijelu krošanja vazdazelenih i polulistopadnih šuma srednjih nadmorskih visina te u planinskim i pretplaninskim šumama, uglavnom između 500 i 2000 m, rijetko od 240 m. Cvjeta i plodonosi tijekom cijele godine; najviše cvjeta od veljače do travnja i u kolovozu, a plodonosi od lipnja do kolovoza.<ref name="Plant "/> Vrsta je izvorno opisana kao ''Guarea mayombensis'' <small>Pellegr.</small> Sinonim Leplaea coalescens Vermoesen posebno je važan jer je to tipsko ime roda Leplaea; tipska vrsta roda stoga se danas vodi kao ''Leplaea mayombensis''. <ref name="Plant ">[https://plecevo.eu/article/32532/list/18/ A taxonomic revision of the reinstated genus Leplaea and the newly recognized genus Neoguarea (Meliaceae, Sapindales): the exclusion of Guarea from Africa], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Guarea mayombensis'' <small>Pellegr.</small> in Bull. Mus. Natl. Hist. Nat. 27: 449 (1921) Heterotipski: * ''Guarea mayombensis var. coalescens'' <small>(Vermoesen) Pellegr.</small> in Bull. Soc. Bot. France 86: 152 (1939) * ''Leplaea coalescens'' <small>Vermoesen</small> in Rev. Zool. Bot. Africaines 9(Suppl. Bot.): 64 (1921) * ''Leplaea mayombensis var. coalescens'' <small>(Vermoesen) Staner</small> in Bull. Jard. Bot. État Bruxelles 16: 204 (1941) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Leplaea]] hxektuz6f5sb6rbxbn8c9dy4mcyrn2h 0 816081 7565772 2026-07-28T21:26:45Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea thompsonii'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''[[Leplaea]]''''' | species = ''L. thompsonii...«. 7565772 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea thompsonii'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''[[Leplaea]]''''' | species = ''L. thompsonii'' | subspecies = | dvoimeno = ''Leplaea thompsonii'' | dvoimeno_autorstvo = (Sprague & Hutch.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde | karta_raspon = }} '''''Leplaea thompsonii''''' je biljna vrsta iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je je zapadna i zapadna središnja tropska Afrika. Opisana je [[2012.]]<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77120946-1 Kew], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Leplaea thompsonii'' je veliko dvodomno [[stablo]] iz porodice ''[[Meliaceae]]'', visoko do 35–40 m. [[Deblo]] je ravno i valjkasto, promjera do 90 cm, iznimno 140 cm, ponekad s niskim potpornim žilama. [[Kora (biljke)|Kora]] je glatka, blijedo crvenkastosmeđa do siva, a ljuštenjem otkriva koncentrične prstenaste tragove. Zarezana kora žućkasta je, vlaknasta i izlučuje lateks. Svježa srž ružičastosmeđa je, a izlaganjem zraku potamni do crvenkastosmeđe.<ref name="Plant "/> [[Listovi]] su neparno perasti, sastavljeni od 7–17 liski. Liske su nasuprotne ili gotovo nasuprotne, usko eliptične do duguljaste, duge 5–28 cm, razmjerno simetrične i uglavnom podjednake veličine. Odozgo su gole, a odozdo gole ili s tek nekoliko raspršenih dlačica. Završna liska ima osjetno dulju peteljčicu od bočnih. [[Cvat]]ovi su rahlo razgranate metlice. Na muškim su biljkama vitki i dugi 7–14 cm, dok su na ženskima obično kraći i robusniji. Mladi ogranci cvata rijetko su obrasli žljezdastim dlakama. [[Cvjetovi]] su funkcionalno jednospolni. Čaška je žućkastozelena i čašasta, uglavnom cjelovita ruba, rijetko s četiri ili pet sitnih zubaca. Latica je četiri do šest; žućkastobijele su, usko eliptične ili duguljaste i u pupu preklapajuće. Prašničke niti potpuno su srasle u slabo vrčastu cijev. U muškim cvjetovima ima 7–9 [[prašnik]]a, najčešće sedam ili osam; antere su zatvorene unutar cijevi. Zakržljali [[tučak]] dobro je razvijen, ali nefunkcionalan. Nektarijski disk nije razvijen. Ženski cvjetovi znatno su veći i robusniji. Imaju 7–9 dobro razvijenih anteroda koje se otvaraju, ali očito ne oslobađaju održiv pelud. Plodnica je svilasto dlakava i najčešće dvopretinasta, rijetko tropretinasta, sa po dva jedan iznad drugoga položena sjemena zametka u svakom pretincu. Pregrade nisu potpune neposredno ispod vrha plodnice. [[Plod]] je ružičast do crvenkastosmeđ, kuglast ili spljošteno kuglast, promjera 2–4,5 cm. Obično izgleda neotvarajuće ili se otvara tek sa zakašnjenjem, premda se u gornjogvinejskom području i Nigeriji redovito otvara. Usplođe je debelo 2–10 mm, a plod sadrži jednu do šest sjemenki. Sjemenke su bubrežaste kada se razvije samo jedna po pretincu, a stožaste kada ih je dvije. Gotovo su potpuno obavijene oko 2 mm debelom narančastom mesnatom sarcotestom. Klijanci najprije razvijaju nasuprotne jednolisne listove, zatim trodijelne, a poslije perasto sastavljene. Broj kromosoma je 2n = 72. == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je široko rasprostranjena u vlažnim područjima zapadne i središnje Afrike, od Liberije do istočnoga dijela Demokratske Republike Kongo. Ograničena je na gvinejsko-kongoansko florističko područje, ali je naizgled nema u području uz rijeku Sanghu. Raste u nižem dijelu krošanja pretežno vazdazelenih tropskih kišnih šuma, od razine mora do približno 900 m. Cvjeta i plodonosi tijekom cijele godine. Najviše cvjeta od siječnja do ožujka te u kolovozu, a plodonosi od ožujka do svibnja, u rujnu i prosincu. == Upotreba == Drvo je gospodarski važno i usporedivo s drvom vrste Leplaea cedrata. Upotrebljava se u graditeljstvu i stolarstvu te za izradu čamaca izdubljenih iz debla. Kora se tradicionalno koristi pri ribolovu. Trgovačka imena uključuju dark bossé, sweet cedar, black Guarea, bossé foncé i Guarea noir. Autori revizije predložili su kategoriju gotovo ugrožena – NT, jer je vrsta široko rasprostranjena, ali je intenzivno sječena i mnoge su populacije vjerojatno znatno osiromašene. Izvorno je opisana kao Guarea thompsonii Sprague & Hutch. Sinonimi su i Guarea le-testui Pellegr. te Guarea oyemensis Pellegr. <ref name="Plant ">[https://plecevo.eu/article/32532/list/18/ A taxonomic revision of the reinstated genus Leplaea and the newly recognized genus Neoguarea (Meliaceae, Sapindales): the exclusion of Guarea from Africa], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Guarea thompsonii'' <small>Sprague & Hutch.</small> in Bull. Misc. Inform. Kew 1906: 245 (1906) Heterotipski: * ''Guarea letestui'' <small>Pellegr.</small> in Bull. Soc. Bot. France 86: 153 (1939) * ''Guarea oyemensis'' <small>Pellegr.</small> in Bull. Soc. Bot. France 86: 152 (1939) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Leplaea]] pwsua5wp1k8nupkwuh11gzyv3nuxntl 7565775 7565772 2026-07-28T21:29:54Z Zeljko 1196 7565775 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea thompsonii'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''[[Leplaea]]''''' | species = ''L. thompsonii'' | subspecies = | dvoimeno = ''Leplaea thompsonii'' | dvoimeno_autorstvo = (Sprague & Hutch.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde | karta_raspon = }} '''''Leplaea thompsonii''''' je biljna vrsta iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je je zapadna i zapadna središnja tropska Afrika. Opisana je [[2012.]]<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77120946-1 Kew], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Leplaea thompsonii'' je veliko dvodomno [[stablo]] iz porodice ''[[Meliaceae]]'', visoko do 35–40 m. [[Deblo]] je ravno i valjkasto, promjera do 90 cm, iznimno 140 cm, ponekad s niskim potpornim žilama. [[Kora (biljke)|Kora]] je glatka, blijedo crvenkastosmeđa do siva, a ljuštenjem otkriva koncentrične prstenaste tragove. Zarezana kora žućkasta je, vlaknasta i izlučuje lateks. Svježa srž ružičastosmeđa je, a izlaganjem zraku potamni do crvenkastosmeđe.<ref name="Plant "/> [[Listovi]] su neparno perasti, sastavljeni od 7–17 liski. Liske su nasuprotne ili gotovo nasuprotne, usko eliptične do duguljaste, duge 5–28 cm, razmjerno simetrične i uglavnom podjednake veličine. Odozgo su gole, a odozdo gole ili s tek nekoliko raspršenih dlačica. Završna liska ima osjetno dulju peteljčicu od bočnih.<ref name="Plant "/> [[Cvat]]ovi su rahlo razgranate metlice. Na muškim su biljkama vitki i dugi 7–14 cm, dok su na ženskima obično kraći i robusniji. Mladi ogranci cvata rijetko su obrasli žljezdastim dlakama.<ref name="Plant "/> [[Cvjetovi]] su funkcionalno jednospolni. Čaška je žućkastozelena i čašasta, uglavnom cjelovita ruba, rijetko s četiri ili pet sitnih zubaca. Latica je četiri do šest; žućkastobijele su, usko eliptične ili duguljaste i u pupu preklapajuće.<ref name="Plant "/> Prašničke niti potpuno su srasle u slabo vrčastu cijev. U muškim cvjetovima ima 7–9 [[prašnik]]a, najčešće sedam ili osam; antere su zatvorene unutar cijevi. Zakržljali [[tučak]] dobro je razvijen, ali nefunkcionalan. Nektarijski disk nije razvijen.<ref name="Plant "/> Ženski cvjetovi znatno su veći i robusniji. Imaju 7–9 dobro razvijenih anteroda koje se otvaraju, ali očito ne oslobađaju održiv pelud. Plodnica je svilasto dlakava i najčešće dvopretinasta, rijetko tropretinasta, sa po dva jedan iznad drugoga položena sjemena zametka u svakom pretincu. Pregrade nisu potpune neposredno ispod vrha plodnice.<ref name="Plant "/> [[Plod]] je ružičast do crvenkastosmeđ, kuglast ili spljošteno kuglast, promjera 2–4,5 cm. Obično izgleda neotvarajuće ili se otvara tek sa zakašnjenjem, premda se u gornjogvinejskom području i Nigeriji redovito otvara. Usplođe je debelo 2–10 mm, a plod sadrži jednu do šest [[sjeme]]nki.<ref name="Plant "/> Sjemenke su bubrežaste kada se razvije samo jedna po pretincu, a stožaste kada ih je dvije. Gotovo su potpuno obavijene oko 2 mm debelom narančastom mesnatom sarcotestom. Klijanci najprije razvijaju nasuprotne jednolisne listove, zatim trodijelne, a poslije perasto sastavljene.<ref name="Plant "/> Broj kromosoma je 2n = 72. == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je široko rasprostranjena u vlažnim područjima zapadne i središnje Afrike, od [[Liberija|Liberije]] do istočnoga dijela Demokratske Republike Kongo. Ograničena je na gvinejsko-kongoansko florističko područje, ali je naizgled nema u području uz rijeku Sanghu.<ref name="Plant "/> Raste u nižem dijelu krošanja pretežno vazdazelenih tropskih kišnih šuma, od razine mora do približno 900 m. Cvjeta i plodonosi tijekom cijele godine. Najviše cvjeta od siječnja do ožujka te u kolovozu, a plodonosi od [[Ožujak|ožujka]] do [[Svibanj|svibnja]], u [[Rujan|rujnu]] i [[Prosinac|prosincu]].<ref name="Plant "/> == Upotreba == Drvo je gospodarski važno i usporedivo s drvom vrste [[Leplaea cedrata]]. Upotrebljava se u graditeljstvu i stolarstvu te za izradu čamaca izdubljenih iz debla. Kora se tradicionalno koristi pri ribolovu. Trgovačka imena uključuju dark bossé, sweet cedar, black Guarea, bossé foncé i Guarea noir.<ref name="Plant "/> Autori revizije predložili su kategoriju gotovo ugrožena – NT, jer je vrsta široko rasprostranjena, ali je intenzivno sječena i mnoge su populacije vjerojatno znatno osiromašene. Izvorno je opisana kao Guarea thompsonii Sprague & Hutch. Sinonimi su i Guarea le-testui Pellegr. te Guarea oyemensis Pellegr. <ref name="Plant ">[https://plecevo.eu/article/32532/list/18/ A taxonomic revision of the reinstated genus Leplaea and the newly recognized genus Neoguarea (Meliaceae, Sapindales): the exclusion of Guarea from Africa], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Guarea thompsonii'' <small>Sprague & Hutch.</small> in Bull. Misc. Inform. Kew 1906: 245 (1906) Heterotipski: * ''Guarea letestui'' <small>Pellegr.</small> in Bull. Soc. Bot. France 86: 153 (1939) * ''Guarea oyemensis'' <small>Pellegr.</small> in Bull. Soc. Bot. France 86: 152 (1939) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Leplaea]] cwwh62ecoqmn4ji4qo58uyyet270wj7 0 816082 7565777 2026-07-28T21:39:55Z Dudeidassa 279613 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir vojna osoba|ime=Josef "Josip" Škorpik|slika=|opis=|veličina=|datum rođenja=[[26. travnja]] [[1892.]]|mjesto rođenja=[[Moravska]], [[Austro-Ugarska]]|datum smrti=[[31. svibnja]] [[1973.]]|mjesto smrti=[[Split]], [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska ]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]|nacionalnost=[[Hrvat]] ([[Čeh]])|puno ime=|nadimak=|supruga=|suprug=|titule=|knjige=|služba=|čin=Datoteka:K....«. 7565777 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba|ime=Josef "Josip" Škorpik|slika=|opis=|veličina=|datum rođenja=[[26. travnja]] [[1892.]]|mjesto rođenja=[[Moravska]], [[Austro-Ugarska]]|datum smrti=[[31. svibnja]] [[1973.]]|mjesto smrti=[[Split]], [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska ]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]|nacionalnost=[[Hrvat]] ([[Čeh]])|puno ime=|nadimak=|supruga=|suprug=|titule=|knjige=|služba=|čin=[[Datoteka:K.k. OF2 Hauptmann 1918.png|23px]] [[Satnik]] (k.k. domobranstvo)<br>[[Datoteka:KoY-Army-Infantry-Colonel.svg|15px]] [[Pukovnik]] (JV)<br> [[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-6 (1943–1946).svg|15px]] [[General major]] (NOVJ)<br>[[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-7 (1951–2006).svg|15px]] [[General-potpukovnik ]] (JNA)<br>|ratovi=[[Prvi svjetski rat]] *[[Balkansko bojište (Prvi svjetski rat)|Balkansko bojište]]<br> *[[Talijansko bojište (Prvi svjetski rat)|Talijansko bojište]] [[Drugi svjetski rat]] *[[Travanjski rat]]<br> *[[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Jugoslavensko bojište]]|bitke=|vojska=[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|23px]] [[Carsko i kraljevsko domobranstvo|Austrijsko domobranstvo]] (1913-1918)<br>[[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg|23px]] [[Kraljevska jugoslavenska vojska|Jugoslavenska vojska]] (1919-1941)<br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|23px]] [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Hrvatsko domobranstvo]] (1941-1942)<br>[[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1943–1946).svg|23px]] [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]] (1942-1946)<br>[[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1946-1992).svg|23px]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]|rod=|jedinice=[[23. domobranska pješačka pukovnija Zadar]]|zapovijedao=[[Datoteka: Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Glavni štab Hrvatske|4. zona GŠH]]<br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|9. dalmatinska divizija]]|odlikovanja=|obitelj=[[Velimir Škorpik]] (sin)}}'''Josef "Josip" Škorpik''',<ref>{{Citiranje weba|title=Search for generals|url=https://generals.dk/search.php?nation=Yugoslavia&surname=%25C5%25A0korpik&name=Josip|access-date=2026-07-28|website=generals.dk}}</ref> general-potpukovnik JNA, rođen (Trešt, Moravska, 26. travnja 1892. do 31. svibnja 1973, Split). Nakon završene pješačke kadetske škole, 1913. godine dolazi u Zadar kao poručnik 23. domobranske pješačke pukovnije. Izbijanjem Prvog svjetskog rata, sudjeluje u invaziji na Srbiju i kasnije na Taljinaskom bojištu. Zvaršetkom rata, vraća se u Zadar. Nakon raspada monarhije i Talijanske okupacije Dalmacije, s obitelji odlazi u Split, gdje pristupa Vojsci SHS. Prvi je Hrvat koji je dobio generalski čin (1. svibnja 1943. - čin general-majora) na dužnosti načelnika štaba Četvrte operativne zone Hrvatske, bivši Operativni štab za Dalmaciju. == Literatura == * ''Vojna enciklopedija'' (knjiga deveta). Beograd 1975. godina. == Izvori == fig0b0dd0p9tn0kuhssv8l8pok5krlt 0 816083 7565814 2026-07-29T02:48:01Z Ton963 315493 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{glavni|3. HNL 2010./11.#Zapad}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[3. NL – Zapad|3. HNL – Zapad]] | sezona = 2010./11. | slika = | opis = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = III. | prvaci = [[NK Sesvete|Radnik Sesvete]] | promovirani = [[NK Sesvete|Radnik Sesvete]] | degr...«. 7565814 wikitext text/x-wiki {{glavni|3. HNL 2010./11.#Zapad}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[3. NL – Zapad|3. HNL – Zapad]] | sezona = 2010./11. | slika = | opis = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = III. | prvaci = [[NK Sesvete|Radnik Sesvete]] | promovirani = [[NK Sesvete|Radnik Sesvete]] | degradirani = [[NK Medulin 1921|Medulin 1921]]<br>[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]]<br>[[HNŠK Moslavina Kutina|Moslavina]] | broj klubova = 18 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[3. HNL – Zapad 2009./10.|2009./10.]] | sljedeća sezona = [[3. HNL – Zapad 2011./12.|2011./12.]] }} '''Treća hrvatska nogometna liga – Zapad''' u sezoni 2010./11. bila je liga [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|trećeg ranga nogometnog sustava]] [[Hrvatska|Hrvatske]]. Bila je 20. sezona 3. HNL – Zapad. U ligi je igralo osamnaest klubova iz šest županija: [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjske]], [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranske]], [[Istarska županija|Istarske]], [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačke]], [[Zagrebačka županija|Zagrebačke]] i [[Zagreb|Grada Zagreba]]. Prvak 3. HNL – Zapad u sezoni 2010./11. sa 65 bodova bio je [[NK Sesvete|Radnik]] iz [[Sesvete|Sesveta]]. == Natjecateljski sustav == Osamnaest momčadi u jedinstvenoj skupini igraju [[Bergerove tablice|dvokružni ligaški sustav]]. Prvak lige ulazi u viši rang dok posljednjeplasirani klubovi ispadaju u niži rang. == Sudionici == {{Lokacijska karta+ |Zapadna Hrvatska |float=right |width=300 |caption=Razmještaj nogometnih klubova na zemljovidu zapadne Hrvatske|places= {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.22 |long=13.61 |label={{background color|white|[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=44.81 |long=13.94 |label={{background color|white|[[NK Medulin 1921|Medulin 1921]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.35 |long=14.50 |label={{background color|white|[[NK Grobničan Čavle|Grobničan]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.32 |long=14.47 |label={{background color|white|[[HNK Orijent|Orijent]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.03 |long=14.57 |label={{background color|white|[[NK Krk|Krk]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.10 |long=14.12 |label={{background color|white|[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=44.55 |long=14.88 |label={{background color|white|[[NK Novalja|Novalja]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=44.99 |long=14.91 |label={{background color|white|[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.08 |long=13.65 |label={{background color|white|[[NK Rovinj|Rovinj]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.18 |long=14.70 |label={{background color|white|[[NK Crikvenica|Crikvenica]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.34 |long=14.31 |label={{background color|white|[[NK Opatija|Opatija]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=left}} }} {{Lokacijska karta+ |Središnja Hrvatska |float=right |width=300 |caption=Razmještaj nogometnih klubova na zemljovidu središnje Hrvatske|places= {{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.89 |long=16.41 |label={{background color|white|[[NK Vrbovec|Vrbovec]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.97 |long=16.25 |label={{background color|white|[[NK Zelina|Zelina]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.84 |long=16.12 |label={{background color|white|[[NK Sesvete|{{nowrap|Radnik<br>Sesvete}}]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.81 |long=16.23 |label={{background color|white|[[NK Dugo Selo|{{nowrap|Dugo Selo}}]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.48 |long=16.38 |label={{background color|white|[[HNK Segesta Sisak|{{nowrap|Segesta Sisak}}]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.49 |long=16.78 |label={{background color|white|[[HNŠK Moslavina Kutina|{{nowrap|Moslavina}}]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta~ |Središnja Hrvatska |lat=45.80 |long=15.97 |label= {{background color|white|[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=left}} }} {| |style="width: 20%"| ||style="width: 20%"| |- |style="vertical-align: top;"| ;Primorsko-goranska županija * ''[[NK Crikvenica|Crikvenica]]'' – [[Crikvenica]] * ''[[NK Grobničan Čavle|Grobničan]]'' – [[Čavle|Čavle]] * ''[[NK Krk|Krk]]'' – [[Krk (grad)|Krk]] * ''[[NK Opatija|Opatija]]'' – [[Opatija]] * ''[[HNK Orijent|Orijent]]'' – [[Rijeka]] ;Grad Zagreb * ''[[NK Sesvete|Radnik]]'' – [[Sesvete]] * ''[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]]'' – [[Vrapče]], [[Zagreb]] ;Zagrebačka županija * ''[[NK Dugo Selo|Dugo Selo]]'' – [[Dugo Selo]] * ''[[NK Vrbovec|Vrbovec]]'' – [[Vrbovec]] * ''[[NK Zelina|Zelina]]'' – [[Sveti Ivan Zelina]] |style="vertical-align: top;"| ;Istarska županija * ''[[NK Jadran Poreč|Jadran]]'' – [[Poreč]] * ''[[NK Medulin 1921|Medulin 1921]]'' – [[Medulin]] * ''[[NK Rovinj|Rovinj]]'' – [[Rovinj]] * ''[[NK Rudar Labin|Rudar]]'' – [[Labin]] ;Ličko-senjska županija * ''[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]'' – [[Senj]] * ''[[NK Novalja|Novalja]]'' – [[Novalja]] ;Sisačko-moslavačka županija * ''[[HNŠK Moslavina Kutina|Moslavina]]'' – [[Kutina]] * ''[[HNK Segesta Sisak|Segesta]]'' – [[Sisak]] |} == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:sports table|main|style=WDL |show_limit=5 |res_col_header=QR |team14=JDP |name_JDP=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] |team2=GRO |name_GRO=[[NK Grobničan Čavle|Grobničan]] |team18=MOS |name_MOS=[[HNŠK Moslavina Kutina|Moslavina]] |team11=ORI |name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]] |team8=SGS |name_SGS=[[HNK Segesta Sisak|Segesta]] |team17=RUL |name_RUL=[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] |team13=NOV |name_NOV=[[NK Novalja|Novalja]] |team16=MED |name_MED=[[NK Medulin 1921|Medulin 1921]] |team12=KRK |name_KRK=[[NK Krk|Krk]] |team5=CRI |name_CRI=[[NK Crikvenica|Crikvenica]] |team7=OPA |name_OPA=[[NK Opatija|Opatija]] |team10=ROV |name_ROV=[[NK Rovinj|Rovinj]] |team6=DGS |name_DGS=[[NK Dugo Selo|Dugo Selo]] |team9=VRB |name_VRB=[[NK Vrbovec|Vrbovec]] |team3=ZEL |name_ZEL=[[NK Zelina|Zelina]] |team1=RAS |name_RAS=[[NK Sesvete|Radnik Sesvete]] |team4=VRA |name_VRA=[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]] |team15=NEH |name_NEH=[[NK Nehaj Senj|Nehaj]] |win_JDP=11 |draw_JDP=7 |loss_JDP=16 |gf_JDP=31 |ga_JDP=45 |win_GRO=19 |draw_GRO=7 |loss_GRO=8 |gf_GRO=66 |ga_GRO=44 |win_MOS=7 |draw_MOS=6 |loss_MOS=21 |gf_MOS=46 |ga_MOS=89 |win_ORI=12 |draw_ORI=6 |loss_ORI=16 |gf_ORI=40 |ga_ORI=47 |win_SGS=14 |draw_SGS=8 |loss_SGS=12 |gf_SGS=51 |ga_SGS=48 |win_RUL=7 |draw_RUL=6 |loss_RUL=21 |gf_RUL=36 |ga_RUL=68 |win_NOV=9 |draw_NOV=13 |loss_NOV=12 |gf_NOV=41 |ga_NOV=48 |win_MED=9 |draw_MED=10 |loss_MED=15 |gf_MED=35 |ga_MED=49 |win_KRK=11 |draw_KRK=8 |loss_KRK=15 |gf_KRK=47 |ga_KRK=59 |win_CRI=18 |draw_CRI=5 |loss_CRI=11 |gf_CRI=59 |ga_CRI=43 |win_OPA=13 |draw_OPA=11 |loss_OPA=10 |gf_OPA=53 |ga_OPA=42 |win_ROV=14 |draw_ROV=6 |loss_ROV=14 |gf_ROV=51 |ga_ROV=48 |win_DGS=15 |draw_DGS=7 |loss_DGS=12 |gf_DGS=48 |ga_DGS=45 |win_VRB=12 |draw_VRB=12 |loss_VRB=10 |gf_VRB=50 |ga_VRB=42 |win_ZEL=17 |draw_ZEL=8 |loss_ZEL=9 |gf_ZEL=63 |ga_ZEL=40 |win_RAS=19 |draw_RAS=8 |loss_RAS=7 |gf_RAS=59 |ga_RAS=34 |win_VRA=17 |draw_VRA=8 |loss_VRA=9 |gf_VRA=54 |ga_VRA=31 |win_NEH=11 |draw_NEH=6 |loss_NEH=17 |gf_NEH=43 |ga_NEH=51 |adjust_points_MED=-5 |hth_MED=5 bodova oduzeto od saveza. |status_RAS=P |status_MOS=R|status_RUL=R|status_MED=R |col_Q=green1|text_Q=[[2. HNL 2011./12.|2. HNL]] |result1=Q |col_R1=red1|text_R1=[[4. HNL – Središte B 2011./12.|4. HNL – Središte B]] |result18=R1 |col_R2=red1|text_R2=[[4. HNL – Zapad 2011./12.|4. HNL – Zapad]] |result16=R2|result17=R2 |update=complete |source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2011.html#3hnl www.rsssf.org] }}</onlyinclude> == Povezani članci == * [[1. HNL 2010./11.]] * [[2. HNL 2010./11.]] * [[3. HNL 2010./11.]] * [[4. HNL 2010./11.]] * [[5. rang HNL-a 2010./11.]] * [[6. rang HNL-a 2010./11.]] * [[7. rang HNL-a 2010./11.]] == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2011.html#3hnl rsssf.com, Hrvatska 2010./11.] == Izvori == {{izvori}} {{3. HNL - Zapad sezone}} [[Kategorija:3. HNL - Zapad (NS Rijeka / NS Zagreb) po sezonama|2010-11 Zapad]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2010./11.|3 Zapad]] b3crap9cocfxhwgrhjhqgbsv53u1fq3 0 816084 7565829 2026-07-29T06:11:53Z Cybermb 1634 n.č., početak 7565829 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir športski klub | ime kluba = vrbovec | slika = | šport = [[Odbojka]] | puno ime = Ženski odbojkaški klub "Vrbovec" | nadimak = | godina osnivanja = 1994. | sjedište = Trg Petra Zrinskog 2, 10430 [[Vrbovec]] | borilište = | navijači = | predsjednik = | trener = | kapetan = | liga = Prva B odbojkaška liga – Sjever (III.) }} '''Ženski odbojkaški klub "Vrbovec"''' ('''''ŽOK "Vrbovec"; "Vrbovec"''''') je ženski [[odbojka]]ški klub iz [[Vrbovec|Vrbovca]], [[Zagrebačka županija]], [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2025./26. seniorska ekipa ''"Vrbovca"'' se natjecala u ''"Prvoj B odbojkaškoj ligi – Sjever"'', ligi trećeg stupnja [[1. A hrvatska odbojkaška liga za žene|odbojkaškog prvenstva Hrvatske za žene]]. == O klubu == == Uspjesi == == Pregled plasmana po sezonama == <!-- {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!por !!set+ !!set- !!bod !!doigravanje !!napomene !!izvori |- |colspan="15"| |- !colspan="15"| Vrbovec |- |||||||||||||||| --> == Poznate igračice == == Poznati treneri == == Povezani članci == * [[Vrbovec]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/p/%C5%BDenski-odbojka%C5%A1ki-klub-Vrbovec-100063774351966/ ''Ženski odbojkaški klub - Vrbovec '', Facebook stranica] * [https://www.facebook.com/ZOKVRBOVEC/ ''ŽOK Vrbovec'', Facebook stranica] * [https://www.instagram.com/zok_vrbovec/?hl=en ''zok_vrbovec / Ženski odbojkaški klub Vrbovec'', Instagram stranica] * [https://www.localgymsandfitness.com/HR/Vrbovec/112599783520731/%C5%BDenski-odbojka%C5%A1ki-klub---Vrbovec localgymsandfitness.com, ''Ženski odbojkaški klub - Vrbovec''] * [https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=klub&obrazac=1&id=65 natjecanja.hos-cvf.hr, ''ŽOK VRBOVEC''] * [https://oszz.hr/index.php?rubrika=klub&obrazac=1&id=12 oszz.hr, ''ŽOK Vrbovec''] * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/volleyball/team/zok-vrbovec/1153119 sofascore.com, ''ŽOK Vrbovec''] * {{en icon}} [https://hos-web.dataproject.com/CompetitionTeamDetails.aspx?TeamID=1053&ID=124 hos-web.dataproject.com, ''ZOK Vrbovec''] * {{en icon}} [https://women.volleybox.net/zok-vrbovec-t22450 women.volleybox.net, ''ZOK Vrbovec''] == Literatura i izvori == <small> * [https://radiovrbovec.hr/vijesti/vrlo-dobra-godina-zok-a-vrbovec-i-priprema-za-obiljezavanje-30-godina-rada/ radiovrbovec.hr, ''Vrlo dobra godina ŽOK-a Vrbovec i priprema za obilježavanje 30 godina rada''], objavljeno 22. prosinca 2023., pristupljeno 29. srpnja 2026. * [https://radiovrbovec.hr/vijesti/foto-sportska-izlozba-30-godina-zenskog-odbojkaskog-kluba-vrbovec/ radiovrbovec.hr, ''FOTO Sportska izložba „ 30 godina Ženskog odbojkaškog kluba Vrbovec“''], objavljeno 30. travnja 2024., pristupljeno 29. srpnja 2026. * [https://www.orsjever.info/arhiva4/okvrbovec.php orsjever.info, ''ŽOK Vrbovec''], pristupljeno 29. srpnja 2026. * [https://www.poslovna.hr/lite/zok-vrbovec/110177/subjekti.aspx poslovna.hr, Ženski odbojkaški klub Vrbovec], pristupljeno 29. srpnja 2026. * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/zok-vrbovec/Detaljno/572926 fininfo.hr, ŽOK "VRBOVEC"], pristupljeno 29. srpnja 2026. * [https://infobiz.fina.hr/neprofitni/zok-vrbovec/OIB-85678407048 infobiz.fina.hr, ''Ženski odbojkaški klub "Vrbovec"''], pristupljeno 29. srpnja 2026. {{izvori}} </small> {{mrva-odbojka}} {{GLAVNIRASPORED:Vrbovec, ŽOK}} [[Kategorija:Hrvatski ženski odbojkaški klubovi]] [[Kategorija:Odbojkaški klubovi u Zagrebačkoj županiji]] [[Kategorija:Šport u Vrbovcu]] 7mmuc2a739l08bgi0ykrfep3mr9voqx 0 816085 7565837 2026-07-29T06:43:52Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Philotheca'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''Philotheca'''''...«. 7565837 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Philotheca'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''Philotheca''''' | genus_autorstvo = Rudge | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Philotheca''''', biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je jugozapadna, istočna i jugoistočna Australija..<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35890-1 Plants of the World online] Pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Philotheca'' je rod [[grm]]ova iz porodice [[Rutaceae]]. Biljke su bez [[trn]]ova, gole ili obrasle jednostavnim dlakama.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su naizmjenični i jednostavni, cijela do žljezdasto narovašena ruba.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su pazušni ili vršni, paštitasti ili prividno grozdasti, a katkad reducirani na pojedinačne cvjetove. [[Cvjetovi]] su dvospolni, najčešće peteročlani, rjeđe četveročlani. Lapova je pet, rijetko četiri, i slobodni su. Latice su također najčešće petobrojne, slobodne, preklapajuće ili rijetko valvatne te otpadaju prije sazrijevanja ploda.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je deset, rijetko osam. Slobodni su ili su njihove niti pri osnovi srasle u cijev, dok su u gornjem dijelu odvojene. Prašnici su uspravni ili piramidalno raspoređeni i povijeni iznad plodnice. Niti mogu biti gole, dlakave ili trepavičaste. Antere na vrhu nose malen ili istaknut, gol bijeli šiljak.<ref name="PlantNET "/> [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od pet, rijetko četiri karpela, sraslih pri osnovi ili gotovo slobodnih. Svaki karpel obično završava kljunom nastalim od njegova sterilnog vršnog dijela i sadrži po dva sjemena zametka. Vratovi [[Tučak|tučka]] međusobno su srasli i izbijaju ispod sredine ili približno iz sredine karpela. Njuška je glavasta ili kratko peterorežnjevita.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] se sastoji od jednog do pet plodića koji nisu poprečno izbrazdani, a vrh im je zaobljen ili kljunast. Pri otvaranju naglo izbacuju zagasite do sjajne, tamnosmeđe ili crne sjemenke.<ref name="PlantNET "/> Prema PlantNET-u rod obuhvaća oko 45 vrsta, sve endemične u [[Australija|Australiji]]. Zastupljen je u svim australskim saveznim državama osim Sjevernoga Teritorija.<ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Philotheca PlantNET], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] guqnoxnh3ymrdylez5tx1bnky2kcgnm 7565840 7565837 2026-07-29T07:09:40Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7565840 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Philotheca'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''Philotheca''''' | genus_autorstvo = Rudge | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Philotheca''''', biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je jugozapadna, istočna i jugoistočna Australija..<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35890-1 Plants of the World online] Pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Philotheca'' je rod [[grm]]ova iz porodice [[Rutaceae]]. Biljke su bez [[trn]]ova, gole ili obrasle jednostavnim dlakama.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su naizmjenični i jednostavni, cijela do žljezdasto narovašena ruba.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su pazušni ili vršni, paštitasti ili prividno grozdasti, a katkad reducirani na pojedinačne cvjetove. [[Cvjetovi]] su dvospolni, najčešće peteročlani, rjeđe četveročlani. Lapova je pet, rijetko četiri, i slobodni su. Latice su također najčešće petobrojne, slobodne, preklapajuće ili rijetko valvatne te otpadaju prije sazrijevanja ploda.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je deset, rijetko osam. Slobodni su ili su njihove niti pri osnovi srasle u cijev, dok su u gornjem dijelu odvojene. Prašnici su uspravni ili piramidalno raspoređeni i povijeni iznad plodnice. Niti mogu biti gole, dlakave ili trepavičaste. Antere na vrhu nose malen ili istaknut, gol bijeli šiljak.<ref name="PlantNET "/> [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od pet, rijetko četiri karpela, sraslih pri osnovi ili gotovo slobodnih. Svaki karpel obično završava kljunom nastalim od njegova sterilnog vršnog dijela i sadrži po dva sjemena zametka. Vratovi [[Tučak|tučka]] međusobno su srasli i izbijaju ispod sredine ili približno iz sredine karpela. Njuška je glavasta ili kratko peterorežnjevita.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] se sastoji od jednog do pet plodića koji nisu poprečno izbrazdani, a vrh im je zaobljen ili kljunast. Pri otvaranju naglo izbacuju zagasite do sjajne, tamnosmeđe ili crne sjemenke.<ref name="PlantNET "/> Prema PlantNET-u rod obuhvaća oko 45 vrsta, sve endemične u [[Australija|Australiji]]. Zastupljen je u svim australskim saveznim državama osim Sjevernoga Teritorija.<ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Philotheca PlantNET], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Philotheca acrolopha]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca angustifolia]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca apiculata]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca basistyla]]'' <small>Mollemans</small> # ''[[Philotheca brevifolia]]'' <small>(A.Cunn. ex Endl.) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca ciliata]]'' <small>Hook.</small> # ''[[Philotheca citrina]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca coateana]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca coccinea]]'' <small>(C.A.Gardner) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca cuticularis]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca cymbiformis]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca deserti]]'' <small>(E.Pritz.) Paul G.Wilson</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] 2q87kfrtp1g4s35jvam0z7wgmj6pof2 7565841 7565840 2026-07-29T07:12:02Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7565841 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Philotheca'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''Philotheca''''' | genus_autorstvo = Rudge | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Philotheca''''', biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je jugozapadna, istočna i jugoistočna Australija..<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35890-1 Plants of the World online] Pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Philotheca'' je rod [[grm]]ova iz porodice [[Rutaceae]]. Biljke su bez [[trn]]ova, gole ili obrasle jednostavnim dlakama.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su naizmjenični i jednostavni, cijela do žljezdasto narovašena ruba.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su pazušni ili vršni, paštitasti ili prividno grozdasti, a katkad reducirani na pojedinačne cvjetove. [[Cvjetovi]] su dvospolni, najčešće peteročlani, rjeđe četveročlani. Lapova je pet, rijetko četiri, i slobodni su. Latice su također najčešće petobrojne, slobodne, preklapajuće ili rijetko valvatne te otpadaju prije sazrijevanja ploda.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je deset, rijetko osam. Slobodni su ili su njihove niti pri osnovi srasle u cijev, dok su u gornjem dijelu odvojene. Prašnici su uspravni ili piramidalno raspoređeni i povijeni iznad plodnice. Niti mogu biti gole, dlakave ili trepavičaste. Antere na vrhu nose malen ili istaknut, gol bijeli šiljak.<ref name="PlantNET "/> [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od pet, rijetko četiri karpela, sraslih pri osnovi ili gotovo slobodnih. Svaki karpel obično završava kljunom nastalim od njegova sterilnog vršnog dijela i sadrži po dva sjemena zametka. Vratovi [[Tučak|tučka]] međusobno su srasli i izbijaju ispod sredine ili približno iz sredine karpela. Njuška je glavasta ili kratko peterorežnjevita.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] se sastoji od jednog do pet plodića koji nisu poprečno izbrazdani, a vrh im je zaobljen ili kljunast. Pri otvaranju naglo izbacuju zagasite do sjajne, tamnosmeđe ili crne sjemenke.<ref name="PlantNET "/> Prema PlantNET-u rod obuhvaća oko 45 vrsta, sve endemične u [[Australija|Australiji]]. Zastupljen je u svim australskim saveznim državama osim Sjevernoga Teritorija.<ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Philotheca PlantNET], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Philotheca acrolopha]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca angustifolia]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca apiculata]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca basistyla]]'' <small>Mollemans</small> # ''[[Philotheca brevifolia]]'' <small>(A.Cunn. ex Endl.) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca ciliata]]'' <small>Hook.</small> # ''[[Philotheca citrina]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca coateana]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca coccinea]]'' <small>(C.A.Gardner) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca cuticularis]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca cymbiformis]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca deserti]]'' <small>(E.Pritz.) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca difformis]]'' <small>(A.Cunn. ex Endl.) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca eremicola]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca ericifolia]]'' <small>(A.Cunn. ex Benth.) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca falcata]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca gardneri]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca glabra]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca kalbarriensis]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca langei]]'' <small>Mollemans</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] 1stv078qbl3wgdinx2t4nodwom8rkyv 7565842 7565841 2026-07-29T07:14:46Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7565842 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Philotheca'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''Philotheca''''' | genus_autorstvo = Rudge | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Philotheca''''', biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je jugozapadna, istočna i jugoistočna Australija..<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35890-1 Plants of the World online] Pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Philotheca'' je rod [[grm]]ova iz porodice [[Rutaceae]]. Biljke su bez [[trn]]ova, gole ili obrasle jednostavnim dlakama.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su naizmjenični i jednostavni, cijela do žljezdasto narovašena ruba.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su pazušni ili vršni, paštitasti ili prividno grozdasti, a katkad reducirani na pojedinačne cvjetove. [[Cvjetovi]] su dvospolni, najčešće peteročlani, rjeđe četveročlani. Lapova je pet, rijetko četiri, i slobodni su. Latice su također najčešće petobrojne, slobodne, preklapajuće ili rijetko valvatne te otpadaju prije sazrijevanja ploda.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je deset, rijetko osam. Slobodni su ili su njihove niti pri osnovi srasle u cijev, dok su u gornjem dijelu odvojene. Prašnici su uspravni ili piramidalno raspoređeni i povijeni iznad plodnice. Niti mogu biti gole, dlakave ili trepavičaste. Antere na vrhu nose malen ili istaknut, gol bijeli šiljak.<ref name="PlantNET "/> [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od pet, rijetko četiri karpela, sraslih pri osnovi ili gotovo slobodnih. Svaki karpel obično završava kljunom nastalim od njegova sterilnog vršnog dijela i sadrži po dva sjemena zametka. Vratovi [[Tučak|tučka]] međusobno su srasli i izbijaju ispod sredine ili približno iz sredine karpela. Njuška je glavasta ili kratko peterorežnjevita.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] se sastoji od jednog do pet plodića koji nisu poprečno izbrazdani, a vrh im je zaobljen ili kljunast. Pri otvaranju naglo izbacuju zagasite do sjajne, tamnosmeđe ili crne sjemenke.<ref name="PlantNET "/> Prema PlantNET-u rod obuhvaća oko 45 vrsta, sve endemične u [[Australija|Australiji]]. Zastupljen je u svim australskim saveznim državama osim Sjevernoga Teritorija.<ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Philotheca PlantNET], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Philotheca acrolopha]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca angustifolia]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca apiculata]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca basistyla]]'' <small>Mollemans</small> # ''[[Philotheca brevifolia]]'' <small>(A.Cunn. ex Endl.) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca ciliata]]'' <small>Hook.</small> # ''[[Philotheca citrina]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca coateana]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca coccinea]]'' <small>(C.A.Gardner) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca cuticularis]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca cymbiformis]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca deserti]]'' <small>(E.Pritz.) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca difformis]]'' <small>(A.Cunn. ex Endl.) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca eremicola]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca ericifolia]]'' <small>(A.Cunn. ex Benth.) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca falcata]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca gardneri]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca glabra]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca kalbarriensis]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca langei]]'' <small>Mollemans</small> # ''[[Philotheca linearis]]'' <small>(A.Cunn. ex Endl.) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca nutans]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca pachyphylla]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca papillata]]'' <small>I.Telford & L.M.Copel.</small> # ''[[Philotheca reichenbachii]]'' <small>Sieber ex Spreng.</small> # ''[[Philotheca rhomboidea]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca richardsoniana]]'' <small>Wege & Hislop</small> # ''[[Philotheca salsolifolia]]'' <small>(Sm.) Druce</small> # ''[[Philotheca sericea]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca sporadica]]'' <small>(Bayly) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca thryptomenoides]]'' <small>(S.Moore) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca tomentella]]'' <small>(Diels) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca tubiflora]]'' <small>A.S.George</small> # ''[[Philotheca wonganensis]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] h12ygqy6ww0eoycel3nyc5p13y1ein2 7565844 7565842 2026-07-29T07:18:14Z Zeljko 1196 7565844 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Philotheca'' | slika = Philotheca linearis.jpg | slika_opis = ''P. linearis'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''Philotheca''''' | genus_autorstvo = Rudge | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Philotheca''''', biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je jugozapadna, istočna i jugoistočna Australija..<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35890-1 Plants of the World online] Pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Philotheca'' je rod [[grm]]ova iz porodice [[Rutaceae]]. Biljke su bez [[trn]]ova, gole ili obrasle jednostavnim dlakama.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su naizmjenični i jednostavni, cijela do žljezdasto narovašena ruba.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su pazušni ili vršni, paštitasti ili prividno grozdasti, a katkad reducirani na pojedinačne cvjetove. [[Cvjetovi]] su dvospolni, najčešće peteročlani, rjeđe četveročlani. Lapova je pet, rijetko četiri, i slobodni su. Latice su također najčešće petobrojne, slobodne, preklapajuće ili rijetko valvatne te otpadaju prije sazrijevanja ploda.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je deset, rijetko osam. Slobodni su ili su njihove niti pri osnovi srasle u cijev, dok su u gornjem dijelu odvojene. Prašnici su uspravni ili piramidalno raspoređeni i povijeni iznad plodnice. Niti mogu biti gole, dlakave ili trepavičaste. Antere na vrhu nose malen ili istaknut, gol bijeli šiljak.<ref name="PlantNET "/> [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od pet, rijetko četiri karpela, sraslih pri osnovi ili gotovo slobodnih. Svaki karpel obično završava kljunom nastalim od njegova sterilnog vršnog dijela i sadrži po dva sjemena zametka. Vratovi [[Tučak|tučka]] međusobno su srasli i izbijaju ispod sredine ili približno iz sredine karpela. Njuška je glavasta ili kratko peterorežnjevita.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] se sastoji od jednog do pet plodića koji nisu poprečno izbrazdani, a vrh im je zaobljen ili kljunast. Pri otvaranju naglo izbacuju zagasite do sjajne, tamnosmeđe ili crne sjemenke.<ref name="PlantNET "/> Prema PlantNET-u rod obuhvaća oko 45 vrsta, sve endemične u [[Australija|Australiji]]. Zastupljen je u svim australskim saveznim državama osim Sjevernoga Teritorija.<ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Philotheca PlantNET], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Philotheca acrolopha]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca angustifolia]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca apiculata]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca basistyla]]'' <small>Mollemans</small> # ''[[Philotheca brevifolia]]'' <small>(A.Cunn. ex Endl.) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca ciliata]]'' <small>Hook.</small> # ''[[Philotheca citrina]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca coateana]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca coccinea]]'' <small>(C.A.Gardner) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca cuticularis]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca cymbiformis]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca deserti]]'' <small>(E.Pritz.) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca difformis]]'' <small>(A.Cunn. ex Endl.) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca eremicola]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca ericifolia]]'' <small>(A.Cunn. ex Benth.) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca falcata]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca gardneri]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca glabra]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca kalbarriensis]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca langei]]'' <small>Mollemans</small> # ''[[Philotheca linearis]]'' <small>(A.Cunn. ex Endl.) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca nutans]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca pachyphylla]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca papillata]]'' <small>I.Telford & L.M.Copel.</small> # ''[[Philotheca reichenbachii]]'' <small>Sieber ex Spreng.</small> # ''[[Philotheca rhomboidea]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca richardsoniana]]'' <small>Wege & Hislop</small> # ''[[Philotheca salsolifolia]]'' <small>(Sm.) Druce</small> # ''[[Philotheca sericea]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca sporadica]]'' <small>(Bayly) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca thryptomenoides]]'' <small>(S.Moore) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca tomentella]]'' <small>(Diels) Paul G.Wilson</small> # ''[[Philotheca tubiflora]]'' <small>A.S.George</small> # ''[[Philotheca wonganensis]]'' <small>(Paul G.Wilson) Paul G.Wilson</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] cg9u2gr1z873icp3t8evr2e3vhnr4uk 828 816086 7565851 2026-07-29T09:04:49Z Prof saxx 7403 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »return { name = 'Barcelona', nameG = 'Barcelone', top = 41.448, bottom = 41.345, left = 2.087, right = 2.245, image = 'Location map Barcelona.png' }«. 7565851 Scribunto text/plain return { name = 'Barcelona', nameG = 'Barcelone', top = 41.448, bottom = 41.345, left = 2.087, right = 2.245, image = 'Location map Barcelona.png' } 0okrtgsrc9wmi95v00y3vhkbpiv8wrk 828 816087 7565854 2026-07-29T09:15:20Z Prof saxx 7403 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Location map data documentation}} <includeonly>[[Kategorija:Lokacijske karte Španjolske|Barcelona]][[Kategorija:Lokacijske karte gradova|Barcelona]]</includeonly>«. 7565854 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}} <includeonly>[[Kategorija:Lokacijske karte Španjolske|Barcelona]][[Kategorija:Lokacijske karte gradova|Barcelona]]</includeonly> s3umx97d0sb49mxunss0i5ddd76fshk 0 816088 7565855 2026-07-29T09:24:52Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Correa'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''Correa''''' | genus...«. 7565855 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Correa'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''Correa''''' | genus_autorstvo = Andrews | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Correa''''', biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je jugozapadna, istočna i jugoistočna Australija..<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331518-2 Plants of the World online] Pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Correa'' je rod [[grm]]ova i niskog [[Drveće|drveća]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez [[trn]]ova i obrasle zvjezdastim dlakama.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su nasuprotni i jednostavni, cijela ili narovašena ruba.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su pazušni ili vršni, paštitasti. [[Cvjetovi]] su dvospolni. [[Lap]]ovi su srasli u cjelovitu ili četverorežnjevitu čašku. Latice su četiri i valvatne; većim su dijelom srasle u cjevast vjenčić, ali se katkad međusobno razdvajaju. U plodu mogu ostati ili otpasti.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je osam; slobodni su i uspravni. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od četiri karpela srasla pri osnovi, bez sterilnoga vršnog dijela. Vratovi tučka međusobno su srasli i izbijaju približno iz sredine karpela, a njuška se jedva razlikuje od vrata. Svaki karpel sadrži po dva sjemena zametka.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] se sastoji od jednog do četiri plodića koji nisu poprečno izbrazdani i imaju zaobljene vrhove. Pri otvaranju naglo izbacuju zagasite smeđe [[sjeme]]nke.<ref name="PlantNET "/> Rod obuhvaća oko 11 vrsta, sve endemične u [[Australija|Australiji]]. Zastupljen je u svim australskim saveznim državama osim [[Sjeverni teritorij|Sjevernoga Teritorija]].<ref name="PlantNET "/> Varijetete je često teško pouzdano razlikovati jer njihova obilježja postupno prelaze jedna u druga, a vrste se na područjima zajedničkoga rasta međusobno križaju. <ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Correa PlantNET], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Correa aemula]]'' <small>(Lindl.) F.Muell.</small> # ''[[Correa alba]]'' <small>Andrews</small> # ''[[Correa backhouseana]]'' <small>Hook.</small> # ''[[Correa bauerlenii]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Correa calycina]]'' <small>J.M.Black</small> # ''[[Correa decumbens]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Correa eburnea]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Correa glabra]]'' <small>Lindl.</small> # ''[[Correa lawrenciana]]'' <small>Hook.</small> # ''[[Correa pulchella]]'' <small>J.B.Mackay ex Sweet</small> # ''[[Correa reflexa]]'' <small>(Labill.) Vent.</small> # ''[[Correa × harrisii]]'' <small>Paxton</small> # ''[[Correa × rubra]]'' <small>Sm.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Antommarchia'' <small>Colla</small> in Hortus Ripul., App. 2: 345 (1826) * ''Didimeria'' <small>Lindl.</small> in T.L.Mitchell, Three Exped. Australia 2: 197 (1838) * ''Euphocarpus'' <small>Anderson ex R.Br.</small> in Prodr. Fl. Nov. Holland.: 553 (1810) * ''Mazeutoxeron'' <small>Labill.</small> in Voy. Rech. Pérouse 2: 11 (1800) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] 8vb63xvpix89ec4uzj8dgxmx47wp7v6 7565856 7565855 2026-07-29T09:38:01Z Zeljko 1196 7565856 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Correa'' | slika = Correa alba.JPG | slika_opis = ''C. alba'', tipska vrsta. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''Correa''''' | genus_autorstvo = Andrews | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Correa''''', biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je jugozapadna, istočna i jugoistočna Australija..<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331518-2 Plants of the World online] Pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Correa'' je rod [[grm]]ova i niskog [[Drveće|drveća]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez [[trn]]ova i obrasle zvjezdastim dlakama.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su nasuprotni i jednostavni, cijela ili narovašena ruba.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su pazušni ili vršni, paštitasti. [[Cvjetovi]] su dvospolni. [[Lap]]ovi su srasli u cjelovitu ili četverorežnjevitu čašku. Latice su četiri i valvatne; većim su dijelom srasle u cjevast vjenčić, ali se katkad međusobno razdvajaju. U plodu mogu ostati ili otpasti.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je osam; slobodni su i uspravni. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od četiri karpela srasla pri osnovi, bez sterilnoga vršnog dijela. Vratovi tučka međusobno su srasli i izbijaju približno iz sredine karpela, a njuška se jedva razlikuje od vrata. Svaki karpel sadrži po dva sjemena zametka.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] se sastoji od jednog do četiri plodića koji nisu poprečno izbrazdani i imaju zaobljene vrhove. Pri otvaranju naglo izbacuju zagasite smeđe [[sjeme]]nke.<ref name="PlantNET "/> Rod obuhvaća oko 11 vrsta, sve endemične u [[Australija|Australiji]]. Zastupljen je u svim australskim saveznim državama osim [[Sjeverni teritorij|Sjevernoga Teritorija]].<ref name="PlantNET "/> Varijetete je često teško pouzdano razlikovati jer njihova obilježja postupno prelaze jedna u druga, a vrste se na područjima zajedničkoga rasta međusobno križaju. <ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Correa PlantNET], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Correa aemula]]'' <small>(Lindl.) F.Muell.</small> # ''[[Correa alba]]'' <small>Andrews</small> # ''[[Correa backhouseana]]'' <small>Hook.</small> # ''[[Correa bauerlenii]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Correa calycina]]'' <small>J.M.Black</small> # ''[[Correa decumbens]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Correa eburnea]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Correa glabra]]'' <small>Lindl.</small> # ''[[Correa lawrenciana]]'' <small>Hook.</small> # ''[[Correa pulchella]]'' <small>J.B.Mackay ex Sweet</small> # ''[[Correa reflexa]]'' <small>(Labill.) Vent.</small> # ''[[Correa × harrisii]]'' <small>Paxton</small> # ''[[Correa × rubra]]'' <small>Sm.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Antommarchia'' <small>Colla</small> in Hortus Ripul., App. 2: 345 (1826) * ''Didimeria'' <small>Lindl.</small> in T.L.Mitchell, Three Exped. Australia 2: 197 (1838) * ''Euphocarpus'' <small>Anderson ex R.Br.</small> in Prodr. Fl. Nov. Holland.: 553 (1810) * ''Mazeutoxeron'' <small>Labill.</small> in Voy. Rech. Pérouse 2: 11 (1800) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] dc9oa0b8j4zgjftldqlveag0rs3rzcd 7565857 7565856 2026-07-29T09:39:44Z Zeljko 1196 7565857 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Correa'' | slika = Correa alba.JPG | slika_opis = ''C. alba'', tipska vrsta roda Correa, s karakterističnim bijelim cvjetovima i izbočenim prašnicima. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''Correa''''' | genus_autorstvo = Andrews | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Correa''''', biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je jugozapadna, istočna i jugoistočna Australija..<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331518-2 Plants of the World online] Pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Correa'' je rod [[grm]]ova i niskog [[Drveće|drveća]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez [[trn]]ova i obrasle zvjezdastim dlakama.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su nasuprotni i jednostavni, cijela ili narovašena ruba.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su pazušni ili vršni, paštitasti. [[Cvjetovi]] su dvospolni. [[Lap]]ovi su srasli u cjelovitu ili četverorežnjevitu čašku. Latice su četiri i valvatne; većim su dijelom srasle u cjevast vjenčić, ali se katkad međusobno razdvajaju. U plodu mogu ostati ili otpasti.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je osam; slobodni su i uspravni. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od četiri karpela srasla pri osnovi, bez sterilnoga vršnog dijela. Vratovi tučka međusobno su srasli i izbijaju približno iz sredine karpela, a njuška se jedva razlikuje od vrata. Svaki karpel sadrži po dva sjemena zametka.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] se sastoji od jednog do četiri plodića koji nisu poprečno izbrazdani i imaju zaobljene vrhove. Pri otvaranju naglo izbacuju zagasite smeđe [[sjeme]]nke.<ref name="PlantNET "/> Rod obuhvaća oko 11 vrsta, sve endemične u [[Australija|Australiji]]. Zastupljen je u svim australskim saveznim državama osim [[Sjeverni teritorij|Sjevernoga Teritorija]].<ref name="PlantNET "/> Varijetete je često teško pouzdano razlikovati jer njihova obilježja postupno prelaze jedna u druga, a vrste se na područjima zajedničkoga rasta međusobno križaju. <ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Correa PlantNET], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Correa aemula]]'' <small>(Lindl.) F.Muell.</small> # ''[[Correa alba]]'' <small>Andrews</small> # ''[[Correa backhouseana]]'' <small>Hook.</small> # ''[[Correa bauerlenii]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Correa calycina]]'' <small>J.M.Black</small> # ''[[Correa decumbens]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Correa eburnea]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Correa glabra]]'' <small>Lindl.</small> # ''[[Correa lawrenciana]]'' <small>Hook.</small> # ''[[Correa pulchella]]'' <small>J.B.Mackay ex Sweet</small> # ''[[Correa reflexa]]'' <small>(Labill.) Vent.</small> # ''[[Correa × harrisii]]'' <small>Paxton</small> # ''[[Correa × rubra]]'' <small>Sm.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Antommarchia'' <small>Colla</small> in Hortus Ripul., App. 2: 345 (1826) * ''Didimeria'' <small>Lindl.</small> in T.L.Mitchell, Three Exped. Australia 2: 197 (1838) * ''Euphocarpus'' <small>Anderson ex R.Br.</small> in Prodr. Fl. Nov. Holland.: 553 (1810) * ''Mazeutoxeron'' <small>Labill.</small> in Voy. Rech. Pérouse 2: 11 (1800) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] oqvvus7hqk819kg9m7wxt9rsb7761xw 7565859 7565857 2026-07-29T09:44:27Z Zeljko 1196 7565859 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Correa'' | slika = Correa alba.JPG | slika_opis = ''C. alba'', tipska vrsta roda Correa, s karakterističnim bijelim cvjetovima i izvirenim prašnicima. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''Correa''''' | genus_autorstvo = Andrews | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Correa''''', biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je jugozapadna, istočna i jugoistočna Australija..<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331518-2 Plants of the World online] Pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Correa'' je rod [[grm]]ova i niskog [[Drveće|drveća]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez [[trn]]ova i obrasle zvjezdastim dlakama.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su nasuprotni i jednostavni, cijela ili narovašena ruba.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su pazušni ili vršni, paštitasti. [[Cvjetovi]] su dvospolni. [[Lap]]ovi su srasli u cjelovitu ili četverorežnjevitu čašku. Latice su četiri i valvatne; većim su dijelom srasle u cjevast vjenčić, ali se katkad međusobno razdvajaju. U plodu mogu ostati ili otpasti.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je osam; slobodni su i uspravni. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od četiri karpela srasla pri osnovi, bez sterilnoga vršnog dijela. Vratovi tučka međusobno su srasli i izbijaju približno iz sredine karpela, a njuška se jedva razlikuje od vrata. Svaki karpel sadrži po dva sjemena zametka.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] se sastoji od jednog do četiri plodića koji nisu poprečno izbrazdani i imaju zaobljene vrhove. Pri otvaranju naglo izbacuju zagasite smeđe [[sjeme]]nke.<ref name="PlantNET "/> Rod obuhvaća oko 11 vrsta, sve endemične u [[Australija|Australiji]]. Zastupljen je u svim australskim saveznim državama osim [[Sjeverni teritorij|Sjevernoga Teritorija]].<ref name="PlantNET "/> Varijetete je često teško pouzdano razlikovati jer njihova obilježja postupno prelaze jedna u druga, a vrste se na područjima zajedničkoga rasta međusobno križaju. <ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Correa PlantNET], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Correa aemula]]'' <small>(Lindl.) F.Muell.</small> # ''[[Correa alba]]'' <small>Andrews</small> # ''[[Correa backhouseana]]'' <small>Hook.</small> # ''[[Correa bauerlenii]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Correa calycina]]'' <small>J.M.Black</small> # ''[[Correa decumbens]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Correa eburnea]]'' <small>Paul G.Wilson</small> # ''[[Correa glabra]]'' <small>Lindl.</small> # ''[[Correa lawrenciana]]'' <small>Hook.</small> # ''[[Correa pulchella]]'' <small>J.B.Mackay ex Sweet</small> # ''[[Correa reflexa]]'' <small>(Labill.) Vent.</small> # ''[[Correa × harrisii]]'' <small>Paxton</small> # ''[[Correa × rubra]]'' <small>Sm.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Antommarchia'' <small>Colla</small> in Hortus Ripul., App. 2: 345 (1826) * ''Didimeria'' <small>Lindl.</small> in T.L.Mitchell, Three Exped. Australia 2: 197 (1838) * ''Euphocarpus'' <small>Anderson ex R.Br.</small> in Prodr. Fl. Nov. Holland.: 553 (1810) * ''Mazeutoxeron'' <small>Labill.</small> in Voy. Rech. Pérouse 2: 11 (1800) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] nhyqu5hqbizrfducstd38c6bxpoxdmf 0 816089 7565867 2026-07-29T10:24:59Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Boronia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Boroniinae]] | genus = '''''Boronia''''' | genus_a...«. 7565867 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Boronia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Boroniinae]] | genus = '''''Boronia''''' | genus_autorstvo = [[Sm.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Boronia''''', biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je [[Australija]] i [[Nova Kaledonija]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35620-1 Kew], pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Boronia'' je rod [[grm]]ova, rjeđe malih [[Stablo|stabala]] ili zeljastih biljaka iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez [[trn]]ova, gole ili obrasle jednostavnim odnosno zvjezdastim dlakama.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su najčešće nasuprotni, rijetko gotovo nasuprotni ili pršljenasti. Mogu biti jednostavni ili jednolisni, dlanasto sastavljeni od tri liske, perasti s 3–19, rijetko do 41 liske, ili dvostruko perasti. Bočne su liske nasuprotne, a rub im je cijel ili nazubljen, rijetko trorežnjevit.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su pazušni ili vršni, paštitasti ili metličasti, a katkad reducirani na pojedinačne cvjetove. [[Cvjetovi]] su dvospolni, najčešće četveročlani, rijetko peteročlani. [[Lap]]ova je obično četiri i slobodni su. [[Latica|Latice]] su također najčešće četiri, slobodne, valvatne ili preklapajuće; na plodu mogu ostati ili otpasti.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je uglavnom osam; slobodni su, uspravni i piramidalno raspoređeni. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od četiri, rijetko pet gotovo slobodnih karpela, bez sterilnoga vršnog nastavka. Vratovi [[Tučak|tučka]] međusobno su srasli i izbijaju s vrha ili neposredno ispod vrha karpela. Njuška se može jedva razlikovati od vrata tučka, biti glavasta ili snažno nabrekla i gotovo sjedeća. Svaki karpel sadrži po dva sjemena zametka.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] se sastoji od jednoga do četiri plodića koji nisu poprečno izbrazdani i imaju zaobljene vrhove. Pri otvaranju naglo izbacuju zagasite ili sjajne crne sjemenke.<ref name="PlantNET "/> Prema PlantNET-u rod obuhvaća oko 140 vrsta, sve endemične u [[Australija|Australiji]] i rasprostranjene u svim saveznim državama.<ref name="PlantNET "/> Molekularna istraživanja pokazala su da je nekadašnje široko shvaćena ''Boronia'' polifiletska. Sekcija ''[[Cyanothamnus]]'' ponovno je priznata kao samostalan rod, pa su u njega premještene brojne vrste, uključujući nekadašnje Boronia anemonifolia, B. anethifolia, B. coerulescens, B. inflexa, B. nana, B. occidentalis i B. rigens.<ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Boronia PlantNET], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} {{div col end}} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Boronella'' <small>Baill.</small> in Adansonia 10: 302 (1872) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] 6bcd7bsny0x67pargk3yg97l7yvm6ua 7565881 7565867 2026-07-29T11:53:44Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Boronia]] na [[Boronija]] 7565867 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Boronia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Boroniinae]] | genus = '''''Boronia''''' | genus_autorstvo = [[Sm.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Boronia''''', biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je [[Australija]] i [[Nova Kaledonija]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35620-1 Kew], pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Boronia'' je rod [[grm]]ova, rjeđe malih [[Stablo|stabala]] ili zeljastih biljaka iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez [[trn]]ova, gole ili obrasle jednostavnim odnosno zvjezdastim dlakama.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su najčešće nasuprotni, rijetko gotovo nasuprotni ili pršljenasti. Mogu biti jednostavni ili jednolisni, dlanasto sastavljeni od tri liske, perasti s 3–19, rijetko do 41 liske, ili dvostruko perasti. Bočne su liske nasuprotne, a rub im je cijel ili nazubljen, rijetko trorežnjevit.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su pazušni ili vršni, paštitasti ili metličasti, a katkad reducirani na pojedinačne cvjetove. [[Cvjetovi]] su dvospolni, najčešće četveročlani, rijetko peteročlani. [[Lap]]ova je obično četiri i slobodni su. [[Latica|Latice]] su također najčešće četiri, slobodne, valvatne ili preklapajuće; na plodu mogu ostati ili otpasti.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je uglavnom osam; slobodni su, uspravni i piramidalno raspoređeni. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od četiri, rijetko pet gotovo slobodnih karpela, bez sterilnoga vršnog nastavka. Vratovi [[Tučak|tučka]] međusobno su srasli i izbijaju s vrha ili neposredno ispod vrha karpela. Njuška se može jedva razlikovati od vrata tučka, biti glavasta ili snažno nabrekla i gotovo sjedeća. Svaki karpel sadrži po dva sjemena zametka.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] se sastoji od jednoga do četiri plodića koji nisu poprečno izbrazdani i imaju zaobljene vrhove. Pri otvaranju naglo izbacuju zagasite ili sjajne crne sjemenke.<ref name="PlantNET "/> Prema PlantNET-u rod obuhvaća oko 140 vrsta, sve endemične u [[Australija|Australiji]] i rasprostranjene u svim saveznim državama.<ref name="PlantNET "/> Molekularna istraživanja pokazala su da je nekadašnje široko shvaćena ''Boronia'' polifiletska. Sekcija ''[[Cyanothamnus]]'' ponovno je priznata kao samostalan rod, pa su u njega premještene brojne vrste, uključujući nekadašnje Boronia anemonifolia, B. anethifolia, B. coerulescens, B. inflexa, B. nana, B. occidentalis i B. rigens.<ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Boronia PlantNET], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} {{div col end}} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Boronella'' <small>Baill.</small> in Adansonia 10: 302 (1872) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] 6bcd7bsny0x67pargk3yg97l7yvm6ua 7565884 7565881 2026-07-29T11:55:34Z Zeljko 1196 7565884 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Boronia'' | slika = Boronia microphylla leaves and flowers (2).jpg | slika_opis = ''B. microphylla'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Boroniinae]] | genus = '''''Boronia''''' | genus_autorstvo = [[Sm.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Boronia''''', biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je [[Australija]] i [[Nova Kaledonija]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35620-1 Kew], pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Boronia'' je rod [[grm]]ova, rjeđe malih [[Stablo|stabala]] ili zeljastih biljaka iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez [[trn]]ova, gole ili obrasle jednostavnim odnosno zvjezdastim dlakama.<ref name="PlantNET "/> [[Listovi]] su najčešće nasuprotni, rijetko gotovo nasuprotni ili pršljenasti. Mogu biti jednostavni ili jednolisni, dlanasto sastavljeni od tri liske, perasti s 3–19, rijetko do 41 liske, ili dvostruko perasti. Bočne su liske nasuprotne, a rub im je cijel ili nazubljen, rijetko trorežnjevit.<ref name="PlantNET "/> [[Cvat]]ovi su pazušni ili vršni, paštitasti ili metličasti, a katkad reducirani na pojedinačne cvjetove. [[Cvjetovi]] su dvospolni, najčešće četveročlani, rijetko peteročlani. [[Lap]]ova je obično četiri i slobodni su. [[Latica|Latice]] su također najčešće četiri, slobodne, valvatne ili preklapajuće; na plodu mogu ostati ili otpasti.<ref name="PlantNET "/> [[Prašnik]]a je uglavnom osam; slobodni su, uspravni i piramidalno raspoređeni. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od četiri, rijetko pet gotovo slobodnih karpela, bez sterilnoga vršnog nastavka. Vratovi [[Tučak|tučka]] međusobno su srasli i izbijaju s vrha ili neposredno ispod vrha karpela. Njuška se može jedva razlikovati od vrata tučka, biti glavasta ili snažno nabrekla i gotovo sjedeća. Svaki karpel sadrži po dva sjemena zametka.<ref name="PlantNET "/> [[Plod]] se sastoji od jednoga do četiri plodića koji nisu poprečno izbrazdani i imaju zaobljene vrhove. Pri otvaranju naglo izbacuju zagasite ili sjajne crne sjemenke.<ref name="PlantNET "/> Prema PlantNET-u rod obuhvaća oko 140 vrsta, sve endemične u [[Australija|Australiji]] i rasprostranjene u svim saveznim državama.<ref name="PlantNET "/> Molekularna istraživanja pokazala su da je nekadašnje široko shvaćena ''Boronia'' polifiletska. Sekcija ''[[Cyanothamnus]]'' ponovno je priznata kao samostalan rod, pa su u njega premještene brojne vrste, uključujući nekadašnje Boronia anemonifolia, B. anethifolia, B. coerulescens, B. inflexa, B. nana, B. occidentalis i B. rigens.<ref name="PlantNET ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Boronia PlantNET], pristupljeno 28. srpnja 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} {{div col end}} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Boronella'' <small>Baill.</small> in Adansonia 10: 302 (1872) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] gjnaljyedn6z8xt7kfa3bjxb7br83eb 0 816090 7565868 2026-07-29T10:25:32Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1362683918|Kidinnu (crater)]]« 7565868 wikitext text/x-wiki {{Infookvir mjesečev krater ili more|image=Kidinnu crater 5163 med.jpg|caption=Oblique [[Lunar Orbiter 5]] image, facing west|coordinates={{coord|35.79|N|122.95|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter={{cvt|55.10|km}}|depth=''Unknown''|colong=238|eponym=[[Kidinnu]]}} [[Datoteka:Kidinnu_crater_AS16-M-3021_ASU.jpg|mini|240x240px| Kosa slika s kartografske kamere [[Apollo 16|Apolla 16]]]] '''Kidinnu''' je [[udarni krater]] na [[Mjesec|Mjesečevoj]] dalekoj strani . <ref name="Moore_2000">{{Citiranje knjige|last=Moore|first=Patrick|url=https://books.google.com/books?id=fDDpBwAAQBAJ&pg=PA68|title=The Data Book of Astronomy|publisher=CRC Press|year=2000|isbn=978-1-4200-3344-1|page=68|author-link=Patrick Moore}}</ref> Nalazi se južno od kratera [[H. G. Wells (krater)|H. G. Wells]] i jugoistočno od [[Cantor (krater)|Cantora]]. Ovo je donekle neravnomjerno oblikovan krater s vanjskim rubom koji tvori zaobljeni [[Mnogokut|poligon]] . Unutarnji zid varira u širini, s najužim dijelom duž sjeveroistočnog dijela koji se izbočuje prema van. Nema značajnih kratera duž ruba ili u unutrašnjosti. Dno je neravno, sa središnjim grebenom koji se proteže do južnog ruba. Prije formalnog imenovanja od strane [[Međunarodna astronomska unija|IAU]] 1970. godine, Kidinnu se zvao ''Krater 122.'' == Satelitski krateri == Po konvenciji, ove značajke se na lunarnim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Kidinnuu. <ref name="Grego_2015">{{Citiranje knjige|last=Grego|first=P.|title=Encyclopedia of Planetary Landforms|publisher=Springer|year=2015|editor-last=Hargitai|editor-first=H.|location=New York, NY|chapter=Satellite Crater|doi=10.1007/978-1-4614-3134-3_328|editor-last2=Kereszturi|editor-first2=Á.}}</ref> {| class="wikitable" ! style="background:#eeeeee;" width="25%" |Kidinnu ! style="background:#eeeeee;" width="25%" | Geografska širina ! style="background:#eeeeee;" width="25%" | Geografska dužina ! style="background:#eeeeee;" width="25%" | Promjer |- | align="center" | E | align="center" | 36,3° N | align="center" | 124,5° I | align="center" | 60&nbsp;km |} == Izvori == <references> <ref name="Moore_2000">{{cite book|last=Moore|first=Patrick|url=https://books.google.com/books?id=fDDpBwAAQBAJ&pg=PA68|title=The Data Book of Astronomy|publisher=CRC Press|year=2000|isbn=978-1-4200-3344-1|page=68|author-link=Patrick Moore}}</ref> <ref name="Grego_2015">{{cite book|last=Grego|first=P.|title=Encyclopedia of Planetary Landforms|publisher=Springer|year=2015|editor1-last=Hargitai|editor1-first=H.|location=New York, NY|chapter=Satellite Crater|doi=10.1007/978-1-4614-3134-3_328|editor2-last=Kereszturi|editor2-first=Á.}}</ref> </references> === Izvori ===   [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] 3s7t9lzsl52l9kzo5zjsg7a6c6i4y8e 7565870 7565868 2026-07-29T10:45:09Z Argo Navis 852 sređeno 7565870 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = | slika = Kidinnu crater 5163 med.jpg | slika_opis = Kosi pogled na krater, prema zapadu, snimio [[Lunar Orbiter 5]] | koordinate = {{coord|35.79|N|122.95|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = {{cvt|55.10|km}} | dubina = ''Nepoznata'' | kolongituda = 238 | nastanak = | eponim = [[Kidinnu]], [[Kaldejci|kaldejski]] [[astronom]] ([[4. stoljeće pr. Kr.|4. st. pr. Kr.]]) }} {{CSS image crop | Image = CantorCraterLOC.jpg | bSize = 960 | cWidth = 345 | cHeight = 230 | oTop = 20 | oLeft = 375 | Location = left | Description = Područje oko kratera Kidinnu | Link = | Alt = }} '''Kidinnu''' je [[udarni krater]] na [[Mjesec|Mjesečevoj]] [[Daleka strana Mjeseca|dalekoj strani]].<ref name="Moore_2000/> Nalazi se južno od kratera [[H. G. Wells (krater)|H. G. Wells]] i jugoistočno od [[Cantor (krater)|Cantora]]. U neposrednoj blizini su i krateri [[Tesla (krater)|Tesla]], [[Van Maanen (krater)|Van Maanen]] i [[Hogg (krater)|Hogg]]. Ovo je donekle neravnomjerno oblikovan krater s vanjskim rubom koji tvori zaobljeni [[mnogokut]]. Unutarnji zid varira u širini, s najužim dijelom duž sjeveroistočnog dijela koji se izbočuje prema van. Nema značajnih kratera duž ruba ili u unutrašnjosti. Dno je neravno, sa središnjim grebenom koji se proteže do južnog ruba. == Ime == Nazvan je po [[Kidinnu]]o, [[Kaldejci|kaldejskom]] [[astronom]]u iz [[4. stoljeće pr. Kr.|4. st. pr. Kr.]]. Prije formalnog imenovanja od strane [[Međunarodna astronomska unija|IAU]] 1970. godine, Kidinnu se zvao ''Krater 122.'' == Satelitski krateri == [[Datoteka:Kidinnu sattelite craters map.jpg|mini|lijevo|250px|Kidinnu i Kidinnu E]] [[Datoteka:Kidinnu_crater_AS16-M-3021_ASU.jpg|mini|desno|300px|Kosa slika s kartografske kamere [[Apollo 16|Apolla 16]]]] {{SatelitskiKrateri/uvod|Kidinnuu}}<ref name="Grego_2015"/> {| class="wikitable" {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! scope="col" rowspan=2 | Kidinnu ! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ... ! scope="col" rowspan=2 | Promjer |- ! scope="col" | širina ! scope="col" | dužina |- | align="center" | E | align="center" | 36,3° S | align="center" | 124,5° I | align="center" | 60&nbsp;km |} {{clear|left}} == Izvori == {{izvori|refs= <ref name=Moore_2000>{{cite book | title=The Data Book of Astronomy | first=Patrick | last=Moore | author-link=Patrick Moore | publisher=CRC Press | year=2000 | isbn=978-1-4200-3344-1 | page=68 | url=https://books.google.com/books?id=fDDpBwAAQBAJ&pg=PA68 }}</ref> <ref name=Grego_2015>{{cite book | last=Grego | first=P. | year=2015 | chapter=Satellite Crater | editor1-last=Hargitai | editor1-first=H. | editor2-last=Kereszturi | editor2-first=Á. | title=Encyclopedia of Planetary Landforms | publisher=Springer | location=New York, NY | doi=10.1007/978-1-4614-3134-3_328 }}</ref> }} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book | last1 = Andersson | first1 = L. E. | last2 = Whitaker | first2 = E. A. | authorlink2 = Ewen Whitaker | date = 1982 | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature | publisher = NASA RP-1097 }} * {{cite web | last = Blue | first = Jennifer | date = July 25, 2007 | title = Gazetteer of Planetary Nomenclature | publisher = [[United States Geological Survey|USGS]] | url = https://planetarynames.wr.usgs.gov/ | access-date = 2007-08-05 }} * {{cite book | last1 = Bussey | first1 = B. | authorlink1 = Ben Bussey | last2 = Spudis | first2 = P. | authorlink2 = Paul Spudis | date = 2004 | title = The Clementine Atlas of the Moon | publisher = [[Cambridge University Press]] | location = New York | isbn = 978-0-521-81528-4 }} * {{cite book | last1 = Cocks | first1 = Elijah E. | last2 = Cocks | first2 = Josiah C. | date = 1995 | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature | publisher = Tudor Publishers | isbn = 978-0-936389-27-1 | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271 }} * {{cite web | last = McDowell | first = Jonathan | date = July 15, 2007 | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | title = Lunar Nomenclature | publisher = [[Jonathan's Space Report]] | access-date = 2007-10-24 | archive-date = 2012-02-08 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | url-status = dead }} * {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| date = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}} * {{cite book | first = Patrick | last = Moore | authorlink = Patrick Moore | date = 2001 | title = On the Moon | publisher = [[Sterling Publishing Co.]] | isbn = 978-0-304-35469-6 | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr }} * {{cite book | first = Fred W. | last = Price | date = 1988 | title = The Moon Observer's Handbook | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-33500-3 }} * {{cite book | last = Rükl | first = Antonín | authorlink = Antonín Rükl | date = 1990 | title = Atlas of the Moon | publisher = [[Kalmbach Books]] | isbn = 978-0-913135-17-4 }} * {{cite book | last = Webb | first = Rev. T. W. | authorlink = Thomas William Webb | date = 1962 | title = Celestial Objects for Common Telescopes | edition = 6th revised | publisher = Dover | isbn = 978-0-486-20917-3 | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb }} * {{cite book | first = Ewen A. | last = Whitaker | authorlink = Ewen Whitaker | date = 1999 | title = Mapping and Naming the Moon | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-62248-6 }} * {{cite book | first = Peter T. | last = Wlasuk | date = 2000 | title = Observing the Moon | publisher = Springer | isbn = 978-1-85233-193-1 }} {{refend}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}}   [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] qp688zzgjz7b18wjqob8y2o6s1aap3m 0 816091 7565882 2026-07-29T11:53:44Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Boronia]] na [[Boronija]] 7565882 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Boronija]] cldvyp76gllakpdz86ssf7err2o11gz